You are on page 1of 136

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

Volume 8 2007 Number 2

ISSN 1332-4454

is dedicated to the advancement and understanding of principles and practices of intelligence and national security in contemporary history and foreign policy. Editor-in-Chief:
Prof. dr. Miroslav Tuman, University of Zagreb, Faculty of Philosophy, Zagreb, Croatia Doc. Wilhelm Agrell, Lund University, Sweden Prof. Christopher Andrew, Corpus Christi College, Cambridge, U K Gen. Todor Boyadjiev, President Bulgarian Euro Atlantic Intelligence Forum, Sofia, Bulgaria Drago Fer, former director of SOVA, Slovenia

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

Editorial Board:

Victor Jackovich, Retired Ambassador, USA Richard Kerr, Consultant, Former Deputy Director of Central Intelligence and Deputy Director of the Central Intelligence Agency, USA Admiral Pierre Lacoste, Former General Director of the DGSE, France Gen. Nikolai Leonov, Former Deputy Director of the KGB, USSR

Prof. dr. Klaus Lange, Dir. Institute for Transnational Studies, Landshut, Head of Dept. for International Security Politics, Hanns Seidel Foundation, Munich Ivo Lui, Researcher, Ljubuki, BH Prof. dr. Janos Matus, Zrinyi Miklos National Defense, Dept. of Security Studies, Hungary Miroslav Meimorec, Ambassador, Ministry of Foreign Affairs, Zagreb, Croatia Gen. Leonid Shebarshin, President of the Russian National Economic Security Service, Moscow, RF; Former Deputy Director of KGB, USSR Doug Smith, Consultant, Former CIA Senior officer, USA Richard Stolz, Consultant, Former Deputy Director for Operations Central Intelligence Agency, USA

Subscriptions and the advertising inquiries should be sent to National Security and the Future at the Publishers address given bellow. Annual Subscription: Institutions 60 EU / 60 US $ postage included Vol. 7 (2006) Individuals 20 EU / 25 US $ postage included Single issue and back issue prices available from the publisher

Computer layout: Kreo Urek Printed by: KATMA, Zagreb Manuscripts, editorial communications, and books for review should be directed to: The National security and the Future, St. George Association / Udruga sv. Jurja, at the Publishers address given below

National Security and the Future is a refereed journal. Authors should consult the Guidelines for Contributors at the back of the journal before submitting their final draft. The editor cannot accept responsibility for any damage to or loss of manuscripts. Statements and facts or opinion appearing in National Security and the Future are solely those of the authors and do not imply endorsement by the editors or publisher. Published in Spring, Summer, Autumn and Winter Vol. 8 (2007)

St. George Association / Udruga sv. Jurja 10000 Zagreb, Croatia Ruera Bokovia 20 Tel: + 385 1 4921 099; Fax: + 385 1 4921 101 E-mail: info@nsf-journal.hr Website: http://www.nsf-journal.hr All rights reserved. No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system, or transmitted in any form, or by an means, electronic, mechanic, photocopying, recording or otherwise, without the prior permission of St. George Association.

SADRAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
DOKUMENTI

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva Bosne i Hercegovine 1991. - 1994

Magnetofonski snimak 183. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 185. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva RBiH i predsjednika stranaka odrana 22. januara 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 odrana 11. januara 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Magnetofonski snimak 189. sjednice Predsjednitva RBiH i Vlade RBiH sa parla-

odrane 2. februara 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13 mentarnim strankama odrane 21. februara 1993. godine . . . . . . . . . . . . . .35

Magnetofonski snimak 192. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva, Vlade RBiH i parlamentarnih odrana 25. marta 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

odrana 23. aprila 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69 stranaka, odnosno njihovih predstavnika - zastupnika, odrane 6. juna 1993.

Magnetofonski snimak 183. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Sadraj prethodnih svezaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .135 odrana 29. juna 1993. godine u 13,30 sati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111

godine u Sarajevu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83

Predgovor

Jedna stara arapska poslovica kae: Od ume ne vidi stabla. Kad smo se suoili sa svim ovim dokumentima nastalim uglavnom u Predsjednitvu BiH (u vremenu od 21.6.1991. do zakljucno sa 25.12.1994. godine), nali smo se u gotovo istoj situaciji: nepregledno mnotvo nesreenih i nepovezanih tekstova je trebalo meusobno povezati i uiniti razumnom cjelinom. Strpljivou i predanou, uspjeli smo u toj namjeri, tako da smo se na kraju osjeali drugaije od onih kojima je namijenjena poslovica iz uvoda: vidjeli smo umu, osvijetlili smo je i doivjeli je. Postali smo svjesni nazonosti, utjecaja i meusobne ovisnosti i povezanosti svih vrsta stabala koja tu umu ine. Neoekivana raznolikost sadraja nam je ukazala na stavove koje smo ve naveli u Uvodu. Ovdje pak elimo istai jednu kljunu dvojbu s kojom smo se susreli: je li potrebno dobiveni tekst lektorirati?

Protiv lektorske zavrne obrade istie se kljuni argument koji smo na kraju i prihvatili: intervencijom u tekst gubi se, prividno, njegova izvornost. Taj bi se podatak, mogao svjesno pokuati zloupotrijebiti kako bi se skrenula panja sa samog sadraja ovih zapisnika i drugih dokumenata. Stoga smo i odluili da ove dokumente sada objavimo u ovakvom obliku, a da se naknadno, u drugim izdanjima, i u vreNATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007, pp 3 - 143

U prilogu tezi potrebe lektoriranja navode se mnogi razlozi: tekst je jasniji, smisleniji, ispravljaju se mnoge tiskarske, tehnike i na neki drugi nain unesene greke tijekom sastavljanja zavrne verzije spisa.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

menu kad e se sa manje stvarno i umjetno stvorene nepotrebne strasti, raspravljati o dogaajima u BiH.

Neke smo dijelove tekstova posebno istakli kurzivom jer drimo da su u njima sadrane vane izjave koje smo ve obradili u uvodnom dijelu.

Zakljuci koje smo u uvodnoj knjizi iznijeli ukazuju na stvarne uzroke problema koje Hrvati u BiH i danas imaju i koji ih ozbiljno ugroavaju. Ostaje nam samo nada da ce politiki predstavnici Hrvata u BiH nai dovoljno mudrosti, snage ali i volje da potisnu meusobne sukobe i nesporazume te da zajedno aktivno porade na zatiti i ono malo prava koja su ostala Hrvatima u BiH. Jer vremenski period izgubljenog zajednitva je sve dui a za sobom ostavlja sve vee i vee probleme.

Poseban nam je problem predstavljalo vrijeme jer je cijeli ovaj trud sreivanja dokumenata izveo vrlo, vrlo mali broj osoba. Nismo alili ni vrijeme ni trud znajui da je objavljivanje ovih dokumenata mozda od kljunog znaaja za potpuno sagledavanja stanja, procesa i dogaaja ne samo u BiH ve i na podruju cijele bive SFRJ.

DOKUMENTI

Mislim da moramo i jedni i drugi uiniti sve to je u naoj moi da se to zaustavi, da se te tenzije spuste.

Magnetofonski snimak 183. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 11. januara 1993. godine

Sjednica je poela u 11 sati. Sjednicom je predsjedavao Ejup Gani, lan Predsjednitva - zamjenjuje predsjednika.

LASI: Ja mislim da ima nekih stvari. Bojim se da mi ovdje, kad kua gori, raspravljamo o ekseru na tarabama. Imamo mi vrlo vanih stvari ovdje kao jedini, ini mi se, vrhunski dravni organ koji bi morao da neke stvari kae i da reagira. Ja zato mislim da u tekuim pitanjima treba prvo da vidimo ta se to dogadja u enevi. Moram da kaem da sam vrlo nezadovoljan. Ja sam potpuno neinformiran. Niti o stavovima niti o potezima nae delegacije u enevi. To moram da kaem da ljudi, ne vjerujui da to moe da bude, da se u enevi dogadja to to se dogadja, da se radi o budunosti Bosne i Hercegovine, a da neko ko je lan kolektivnog efa drave pojma o pojmu nema. Predsjednik Predsjednitva vue i neke poteze za koje ne znam je li ih vue kao legitimni ef svog naroda ili kao predsjednik Perdsjednitva. Ako ih vue kao predsjednik Predsjednitva u ime BiH, ja bih molio da znam koji su to potezi, da li se s njima slaem ili se ne slaem. ak i o toj Platformi u enevi, o sastavu dravne delegacije koja vidim

da se i mijenja. Nismo uope obavijeteni. Odnosno, ja nisam obavijeten. Druga stvar koju bih ja ovdje elio da postavim, ja gospodo jo uope nemam nikakvu zvaninu informaciju o sluaju Josipa Gogale. Sva su poredjenja neumjesna. Apsolutno. Ali nas je zadesilo ovih posljednjih dana neto veoma teko i nenadoknadivo -dva gubitka. Gubitka potpredsjednika Vlade gospodina Hakije Turajlia i gubitka Josipa Gogale. U sluaju gubitka Hakije Turajlia javno se postavlja i pitanje odgovornosti generala Razeka i generala Morijona koji su vrhunski zapovjednici Ujedinjenih nacija odnosno trupa UN u Sarajevu i u BiH. Naega potpredsjednika Vlade Hakiju Turajlia ubili su agresori. Josipa Gogalu ubili su ljudi u uniformama Armije BiH. Prema tome, mora postojati odgovornost u vertikali sve do vrha. Onu odgovornost koju traimo za ubistvo Hakije Turajlia moramo traiti i za ubistvo Josipa Gogale do komandanta Sarajevskog korpusa, do naelnika Glavnog taba. A oni se uope ne oglaavaju., ak se dogadja gospodo da Press-sluba Sarajevskog korpusa, to vjerujem da je nezabiljeen sluaj u civiliziranim zemljama, odgovara i napada lana Predsjednitva koji se zalae za zakonitost. Trea stvar koju bih elio ovdje da kaem... LASI: Da, treu. "Oslobodjenje" objavljuje jedan gnusan tekst 9.ovog mjeseca plasiran na veoma reprezentativan nain u kojem se moje zalaganje za zakonitost u BiH uporedjuje sa ratnim zloincem Karadiem. Ja zahtijevam, kao lan Predsjednitva, ogradu od tog teksta i izvinjenje "Oslobodjenja". Veoma me udi da javni tuilac nije intervenirao. U ovoj zemlji mora se uvesti red, zakonitost. Ovo nije bio napad na mene, nego je napad na mene kao predstavnika hrvatskog naroda i ja imam legitimitet hrvatskog naroda, a ne ono to pie "Oslobodjenje" da sam nametnut. Hrvatski narod nikome ne namee nita. Ono samo trai svoje pravo i ja zahtijevam od Predsjednitva da se u svezi sa ovim tekstom oglasi. etvrta stvar - mislim da neto moramo uiniti na tim pokidanim vezama izmedju muslimanskog i hrvatskog naroda. Ja dobivam informaciju da se situacija u Travniku veoma komplicira. U Vakufu takodje ujem da je bila neka eksplozija u hotelu. Mislim da moramo i jedni i drugi uiniti sve to je u naoj moi da se to zaustavi, da se te tenzije spuste. Ja sam ve, to se mene osobno tie, reagirao i pozvao sam Zapovjednitvo HVO da intervenira i da svim snagama koje mu stoje na raspolaganju zaustavi i one-mogui u korijenu eventualni sukob do kojeg bi moglo doi. Zato predlaem da i mi, kao Predsjednitvo pokuamo uiniti sve to moemo da ne bi do nekih neeljenih, nikom potrebnih arki pa i veih sukoba i nesporazuma dolazilo. Hvala. GANI: Je li to treu taku predlae?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: Ima li jo neko da doda neto za tekuu taku?

KONJICIJA: U vezi sa Gornjim Vakufom u 7 sati na vijestima Radio-Sarajevo daje podatak da se Armija ogradjuje o sukobima koji su bili oko Zastave, a u pola osam TV iznosi podatak dopisnika iz Mostara kako je to bio sukob izmedju Muslimana i Hrvata. Medjutim, taj demanti se ne iznosi i upravo slijed dogadjaja pokazuje da dolazi do miniranja hotela u kojem se nalaze vojnici MUP-a, regularnog MUP-a i detonacija je bila strana, sreom nije bilo mrtvih, ali su tete bile velike.

DJURII: Znate o emu se radi. Znate da g. Gani za ovo ima deponovan glas. A za ovo to Vi gospodine Lasiu predlaete.... . GANI: Dobro, hvala, sjednica je zavrena.

GANI: Vi znate, ja sam po struci inenjer. Ovo su veoma vane take koje su kandidovane i ja predlaem da se pismeno formuliu ove take. Ja u zakazati sjednicu Predsjednitva u toku dana ili sutra ujutro po ovim takama i pozvau odgovarajue resore i izvriti odgovarajue konsultacije. Jer ne moemo, ovo su krupna pitanja. I da se onda zakae nova sjednica Predsjednitva. Slaete se.

Na predlog Vlade to je takva delegacija od est lanova

Magnetofonski snimak 185. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 22. januara 1993. godine

Sjednica je poela u 11,00 sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

PREDSJEDNIK: Dobro. Imamo agreman za ovoga. Dravna delegacija da se verificira. Imamo li ovdje papir ko je u delegaciji? Na Vladi je danas usvojena nova delegacija koja nastavlja razgovore, u sastavu: 1.IZETBEGOVI 2.LAZOVI 3.SILAJDI 4.FILIPOVI 5.IBER 6.HALILOVI Oni pokrivaju vojnu stvar, mi pokrivamo ovo. Dakle, to je nova delegacija. To treba da se konstatira. Na predlog Vlade to je takva delegacija od est lanova. LAGUMDIJA: Predsjednitvo to usvaja. . PEJANOVI: Sretan vam put.

11

.. kada je rije o miru i ratu, mi smo ista strana. Kada je rije o unereenju unutranjih odnosa, onda nismo ista strana

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva RBiH i predsjednika stranaka odrane 2. februara 1993. godine

13

IZETBEGOVI: iber je doao. Mi emo vas pokuati izvijestiti o tome kako su tekli razgovori. Da podjemo, radi iniciranja razgovora, jer to e biti jedna polemika, i procjene o tome ta i kako stvari dalje stoje, kako bi se dalje trebali postaviti u nastavku tih razgovora, ako e ih uope biti, najbolje bi bilo da se osvrnemo na to kako je i ime to zasjedanje zavreno. Kako je konferencija zavrena. Ona je zavrena, kao to znate, ponudom na potpis dva dokumenta ili tri dokumenta, ako hoete. Jedan dokument se odnosio na onih 9 principa kao osnove budueg uredjenja BiH, Mape provincija i jednog dokumenta koji nosi radni naslov Vojni dokument, a koji ima zvanini naziv Dogovor o miru u BiH. Mislim da ste vi to dobili. Nadam se da ste to dobili, ako ne u prevodu, onda u engleskom tekstu. Mi smo, kao to znate, potpisali samo devet principa, dok smo ona druga dva dokumenta odbili. Karadi je potpisao principe i vojni dokument, a Boban sva tri dokumenta. Zato smo potpisali i zato nismo potpisali neke dokumente, ja sam to ve rekao i sad u najkrae ponoviti. Smatrali smo da 9 principa mogu da se potpiu, jer oni potvrdjuju dravnost BiH, odnosno kontinuitet BiH kao suverene i nezavisne drave koja jeste decentralizirana drava, ali nije konfederalna niti federalna, federativna drava. Dakle, nije to ni federacija,

Sjednica je poela u 11,00 sati. Predsjedavao je Alija Izetbegovi.

14

ni konfederacija, nego decentralizovana drava. Mi smo mislili da je to prihvatljivo, jer potvrdjuje se dravnost BiH, a po naem miljenju u daljem toku razgovora na bazi takvih principa mogue je napraviti ustav koji omoguuje, koji praktiki sada umrtvljava dvije opasnosti a to su, s jedne strane dvije drave u dravi, s jedne strane tzv. republike srpske, a s druge strane posebno hrvatske drave u dravi koja se bila poela razvijati pod nazivom "Herceg-Bosna". Mi smo smatrali da je time stavljena taka na to dvoje, da se prua nekakva pravna osnova da se stvari dalje ne razvijaju u tom pravcu i da se ide na snaenje drave u onim granicama koliko to onih devet principa garantuje. To je bio motiv da smo prihvatili dokument od 9 principa. Mapu nismo prihvatili, kao to znate, i znate i razloge mislim da se ne ljutite to je nismo prihvatili. I vojni papir nismo prihvatili jer smo na njega imali vie prigovora. Jedan od temeljnih prigovora je bio da sudbina teke artiljerije, to je danas bila sutinska stvar i to ostaje sutinsko pitanje uope tog vojnog rjeenja, ako se ono hoe traiti za stolom negdje, da se ta artiljerija koncentrira i da se stavi pod efikasnu kontrolu. Odredba o tome, po naem miljenju, nije bila dovoljno jasna, nije bila dovoljno nedvosmislena. Bila je tako definirana da je omoguavala razliita tumaenja danas-sutra u praksi kod njenog provodjenja. Mi smo itavo vrijeme ukazivali na to i traili da se to definie na jedan nedvosmislen nain, iako je smisao odredbe bio jasno izraen, tako da se, kako tamo stoji, onemogui njena upotreba, upotreba artiljerije. Smisao. Dakle, cilj odredbe te bio je jasno definiran. Koliko se sjeam, u engleskoj ...da bi se sprijeila upotreba te artiljerije. Medjutim, rjeenje samo tehniko da se do toga dodje i odredbe u vezi s tim nisu bile takve da je to davalo dovoljno garancije da e se to sutra ispotovati. Kad bi to bio sluaj, po naem miljenju, vojni dokument bi bio u ostalim svojim dijelovima uglavnom prihvatljiv. Karta, kao to znate, praktiki je predstavljala, uprkos svega, ona je bila poela od jasnih principa. Kako su raz-govori tekli, ona se sve vie deformisala i sve vie ila, naime, deformirala se u pravcu usvajanja i prihvatanja etnikog kriterija u tolikoj mjeri da se konano pretvorila skoro u etniku kartu i natezanja oko etnikih granica. Jedina njena dobra strana je to to se radilo o deset a ne o tri provincije, to je bio na stav, stav nae platforme. Radilo se o 10 provincija to bi bilo prihvatljivo da su te granice bile povuene na drugi nain mapa bi takodje mogla biti prihvatljiva. Medjutim, ona s jedne strane nije uvaavala dovoljno ekonomske, geografske i druge inioce koji odredjuju oblik provincija, njihov dizajn i granice, a s druge strane, to je po mom miljenju bila jedna krupna manjkavost, osobito krupna i neoprostiva manjkavost je to to je na neki nain uvaila rezultate etnikog ienja i ostavila iroka podruja na kojima je to etniko ienje izvreno. Ostavila je privremeno pod kontrole vojske koja je to

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

15

izvrila. to je sa moralnog, sa pravnog i sa praktinog stanovita bilo neprihvatljivo. S moralnog jer se na taj nain nagradjuje zloin, pravnog jer je to suprotno usvojenim rezolucijama Savjeta bezbjednosti...konferencije jer ono je u direktnoj kontradikciji s time da se nee to prihvatiti, a s praktinog stanovita, ako zanemarimo ova dva koja nikad ne smijemo zanemariti, to praktiki znai da se na narod koji je rasijan po svijetu ne moe da vrati. Hou da kaem da je obrnuta situacija,da narod moe da se vrati. to se mene lino tie ja bih razmiljao o tome da potpiem taj papir ne bi li skupili taj narod koji se polako gubi po svijetu i koji vrlo teko podnosi izbjeglitvo, a s druge strane, polako se gubi. Neki praktini razlozi su me naveli da ozbiljno razmiljam da prihvatimo tu mapu ako bi se omoguilo da se naih 6-7 stotina hiljada ljudi vrati u svoje domove pa da se u nekoj drugoj etapi nastavimo dalje boriti imajui tu dravu koja je dosta da kaem, na neki nain, difuzna, ali imamo jedan okvir. Da uzmemo to kao neki prvi korak ka tome da se ponite rezultati rata. Jer mi nismo dobili vojnu pobjedu da bi mogli da diktiramo uvjete, uspjeli smo da odbranimo jedan dio teritorije. Rat bi bio zaustavljen u takvom stanju kakvo jeste. Znai, niti su oni uspjeli nas da poraze, niti smo mi uspjeli da njih pobijedimo. To je jedno stanje. Rat bi bio zaustavljen u ovakvom trenutku kakvo jeste, u ovakvom odnosu snaga. Mislim da je to maksimalno to bi mogao dobiti. Ja lino bih bio zadovoljan da je ta mapa barem omoguavala povratak tih ljudi natrag, smatrao bih da bi ona bila prihvatljiva. To je moje miljenje, naravno, ja je ne bih prihvatio svakako bez konsultacije sa vama, ali dajem jedan svoj lini sud o tome. Medjutim, ta mapa takva kakva jeste, uz ostale manjkavosti koje se tiu zanemarivanja ili ignoriranja kriterija ekonomskih, funkcioniranja buduih tih provincija, ima tu krupnu manjkavost da je zadrala iroke oblasti van kontrole bosanske vojske. Inae je predvidjeno bilo ono to je bilo u njoj dobro, opet, to je predvidjeno povlaenje etnika u neke granice, znai naputanje dijela teritorija to bi moglo da ima vrlo teak moralni uticaj na vojsku njihovu jer bi se ona morala da povue iz Foe, Zvornika, Viegrada, Jajca, Donjeg Vakufa, Prijedora, Brkog itd. Treba da se povue odatle. To je dobra strana. Loa strana je to bi opet tamo gdje bi se povukla dobila nekakav legalan status i to oni kau privremen, jer se jednog dana rasputa sva ta vojska. Prije svega, ona odmah ostaje bez teke artiljerije po onome, a u nekoj perspektivi bi se polako raspustila. Medjutim, poto taj proces demilitarizacije ne vidi se kako bi tekao, to je opet njena loa strana tog vojnog rjeenja. Eto, u takvoj situaciji, po naem miljenju, Konferencija nije uspjela, razila se, nema saglasnosti. Ova dvojica su uzeli te papire i otputovali za Njujork da to izloe Savjetu bezbjednosti da mu predloe da on bude arbitar u ovome i da kae - ovo jeste ovako - nije ovako ili bi se trebao da iskoriguje da konano kae

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

16

-to je za svjetsku zajednicu, medjunarodnu zajednicu, ovakav je pravian mir. U BiH ima da se uspostavi i da se moda ostvare neki mehanizmi ili nekakva sredstva da se onaj ko nije zadovoljan time prisili da to prihvati. To je svakako povezano s masom tekoa, ali recimo, tako je to zamiljeno bilo. Kako sam sad obavijeten ta dvojica dentlmena imaju velike tekoe u Americi, jer sastanak je trebao biti po njihovom raunu sutra. Mehanizam je bio tako zamiljen. Oni su generalnog sekretara o tome obavijestili. Generalni sekretar je trebao da inicira sastanak Savjeta bezbjednosti. Dolo je, medjutim, do prilino ivih rasprava i javnih, a tajnih onih u kabinetima vrlo ivih oko toga da to ne valja, da to ne moe tako da ide, da Gali malo privatizira. Naime, da je neka vrsta diktatora u orgnaizaciji UN, da on malo prelazi svoije kompetencije, da on ne moe to tako sazivati. Ja vjerujem da se postavilo i pitanje prisustva Karadia, Bobana i njihovih...u kom svojstvu se tamo nalaze itd. Koliko se moe procijeniti, oni imaju velike tekoe u saivanju sjednice Savjeta bezbjednosti. Protive se tome, prije svega, Amerikanci. To su posljednje vijesti koje ja imam odjutros. Ali pouzdano izgleda da sastanka sutra nema. To ve pokazuje da tekoe postoje tamo. Imaju polemike preko tampe. Znai, poneto procuri iz tih rasprava koje se obavljaju. Ja nisam oti-ao tamo iz dva-tri razloga. Jedan je razlog to sam na taj nain htio da izrazim svoje neslaganje s tim tokom koji je tamo iako sam insistirao da idem tamo. Jutros mi ponovo poruuju da se svakako spremim i odmah da dodjem, da to nije u redu s moje strane. To je jedna stvar. Druga stvar, mislio sam ako i dodje do rasprave nai su razlozi tako jasni, dovoljni su jasni da nije ni potrebno da nas bude puno. Moe bilo ko da obrazloi na stav tamo. A trei razlog to sam smatrao da trebam da budem ovdje. Moramo oko ove Vlade neto poraditi jer se stvorio jedna dosta nejasna situacija u pogledu stava Hrvata prema Vladi. Oni faktiki nisu otkazali uee u Vladi, ali nisu pravno. Ali faktiki ih nema. Ne znam ta misle. Moda e nam gospodin iz HDZ moi neto vie o tome rei. Kakva je sad situacija, oni nas ne obavjetavaju. Uglavnom, njih u Vladi nema. Sukobi su trajali, to je moda za mene bio jo jedan vei motiv nego problem politiki Vlade. Sukob tamo u centralnoj Bosni. Treba da dodju to prije ovdje da pokuamo da ugasimo te poare. Ta nam stvar ne treba. Uope nikome tu ne treba. Ne treba nam ta vrsta rata. I da nije agresije i da nije problema etnika. to e nam taj sukob. Ono barem to je do b-h Armije da mi barem ne doprinosimo doljevanju ulja na vatru i ako moemo da to smirimo onoliko koliko je to do nas stalo. Dakle, toliko o tome to nisam otiao tamo i to se nalazim ovdje. Tamo su svi otputovali osim mene. Evo, moda e prof. Filipovi dopuniti malo. On je jedini od onih koji su bili prisutni gore. Da dopuni ono to ja nisam ovdje rekao. Mi smo se gore borili koliko smo

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

17

FILIPOVI: Mislim da naa delegacija nije imala drugog izlaza u situaciji u kojoj smo se nali, nego da ostanemo dosljedni kod onog to je bio na mandat. Na je mandat bio imperativ. Mi nismo smjeli pristati nina kakvu soluciju koja podrazumijeva etniku podjelu BiH. Poto je ova karta koju su predloili ko-predsjedavajui praktino na zaobilazan nain ipak inaugurirala i uvela princip etnike podjele kao osnovu rjeenja podjele BiH jer je to sutina ovog cijelog problema, mi nismo imali drugog izlaza nego da ostanemo dosljedni kod toga da odbijemo da BiH, da njena budunost bude definirana takvom unutranjom podjelom i konstitucijom provincija koje imaju veoma velike oblasti, koje e funkcionirati kao paradrava. U toj situaciji ne bih ulazio u to ovdje kako je dolo do te evolucije i do toga. Mislim, to je jedno pitanje koje zasluuje jednu posebnu analizu, ali mislim da naa delegacija u cijeloj situaciji se ponaala i djelovala onako kako je to proizilazilo iz njenog mandata i iz imperativa da se brani BiH kao jedinstvena, cjelovita i suverena drava. Ja mislim, gledajui, ako se posmatraju ulozi s kojim smo mi uli u cijelu ovu situaciju, npr. da smo mi iz pozicija legitimnih legalnih organa BiH branili BiH kao dravu, s druge strane da su SDA, SDS zapravo i srpske paravojne snage pa zatim i cijela ta kompaserija koja je oslanjala se na JNA, Srbiju, Crnu Goru itd. imala osnovni zadatak da formira na tlu BiH srpsku dravu, s druge strane da je pod auspicijom Tudjmana i ideje o Herceg-Bosni trebalo stvoriti jednu hrvatsku praktino dravu na tlu BiH, da je ovaj ishod ipak pozitivan s obzirom na interese BiH kao cjeline. Sasvim je sigurno da

znali i umjeli i nekad malo vie diplomatski, nekad malo energinije, nekad malo povienim tonom, nekad... Ali uglavnom ostali smo dosljedni oko nekih elementarnih stvari branei stavove koje smo imali, odnosno na osnovu kojih smo gore i ili branei Platformu. I kad je bilo stani-pani da kaemo ta hoemo, ta neemo, ostali smo dosljedni toj Platformi. Naravno, nai razgovori, prije svega moemo razgovarati o tome jesmo li na najbolji nain postupili, jer se moglo bolje odigrati, ta se moglo vie uiniti, da li se moglo vie uiniti i ta bi trebalo uiniti u daljem nastavku ako uope moemo da prognoziramo kako e stvari dalje ii. Jer, izgleda prilino izvjesno kako stvari dalje idu kad smo bili u enevi. Savjet bezbjednosti i njegova nekakva rasprava, opet Savjet bezbjednosti i nekakva njegova odluka o tome. Medjutim, sad u ovom momentu je manje-vie sve neizvjesno hoe li to tim putem ii. Ipak mislim da e na kraju tako krenuti stvari. Mislim da su nae anse da na neki nain dobijemo podrku za nae stavove neto vee nego to su bile, nego to su se inile prije dva-tri dana. Hvala, ja bih toliko za sada. Ja u prema potrebi odgovoriti na vaa pitanja. Evo, prof. Filipovi ako eli, moe i on da me dopuni tamo gdje je neophodno.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ak i ova rjeenja do kojih je dola konferencija u enevi, odbacuju mogunost stvaranja srpske drave na tlu BiH, odbacuju mogunost stvaranja hrvatske drave na tlu BiH i na izvjesan nain potvrdjuju kontinuitet i valjanost bosanske drave kao jedne jedinstvene i drave koja ima sopstveni, da tako kaem, ...za svoj suverenitet. Naravno, cijela stvar nije tako jednostavna kako se moe u ovom izvodu pokazati. Jer tu postoje implikacije teritorijalne podjele koje mogu u uvjetima primjene nekih prelaznih rjeenja itd. dovesti do toga da se neka stanja koja su stvorena ratom fiksiraju. To je osnovni razlog zbog kojeg mi nismo mogli prihvatiti maju i mislim da niukom sluaju, bez obzira na mogunosti da Savjet bezbjednosti pokua da rijei to na jedan nain koji bi znaio diktat, mi ne moemo prihvatiti. Jednostavno, mi ne moemo prihvatiti nikakvu soluciju koja legalizira etniko ienje i eliminira mogunost da se na narod vrati na svoje mjesto i da tako kaem obezbijedi svoja prava. Zbog toga to se mene tie, a ja mislim i tu se jedino razilazim sa predsjednikom, da u UN treba da ide jedna kompetentna delegacija BiH. Ne slaem se s tim, javno to kaem, da prepustimo cijelu stvar rutini diplomatskoj. Suvie je veliki ulog da bi mi tu sada, da tako kaem, ponaali se leerno, ja sam za. Predlaem da se odredi jedna delegacija koja e zastupati nae interese u UN, pogotovo to ja isto tako vjerujem da SB nee donijeti neko efektuirano rjeenje i da e slijedea etapa biti na zahtjev i na apel za sazivanje Generalne skuptine UN na kojem emo na predmet izloiti i mi treba da ga izloimo zbog toga to je ovo eklatantan primjer kako se vri nasilje legitimnim sredstvima i mehanizmima medjunarodne zajednice iji uticaj moe neutralizirati samo Generalna skuptina. Oprostite, S.Vens se poziva na to da je predsjednik B.Galija i UN Lord Oven dvanaestorice. Poznato je da je B.Gali u jednom brifingu sa diplomatama zapadno-evropskih zemalja izjavio da je osnovni cilj politike UN u BiH da onemogui da Muslimani postanu odluujui faktor na tom prostoru. To je stvar koja je verifikovana, koja se zna i mi se prema toj stvari moramo postaviti na takav nain. Na nain koji omoguava nama da raskrinkamo, ako nita tu politiku koja se provodi prema BiH. Inae, u svemu podravam ono to je rekao predsjednik. PEJANOVI: Hvala. Ja sam se ve javio za rije. Prvo oko ocjene rada delegacije i njenog uspjeha, ja sad ne bih govorio ire. Rekao bih slijedee. Mislim da je naa delegacija otpoetka, ona je radila u vie sastava i radila due vrijeme, izborila se za politiku pobjedu ideje drave Bosne i Hercegovine i sve to to podrazumijeva. Izborila se za ustavne principe koji neutraliu IZETBEGOVI: Izvoli, Mirko.

18

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

19

Kutiljerovu formulu tronacionalne podjele BiH. Drugo je pitanje to je razgovor i rasprava za odluivanje o l0 provincija bilo pod stranim pritiskom vraanja na etniku podjelu. Zato naa delegacija nema odgovornosti. Ona se samo nala u odnosu snaga koji je to pratio. Ovdje se naalost kod nas, naroito u Sarajevu, dijelom i medju naim kadrovima a dijelom i u mas-mediju, stvorilo jedno stanje da se naa delegacija i uopte nae uee u enevi nije pokazalo produktivnim sa stanovita borbe za strateke ciljeve BiH. Mislim da to ne stoji i da se to mora korigovati. Mi uestvujemo u mirnovnom procesu i moramo ga tretirati onako kako je mogue tretirati jedan mirovni proces. Drugo je pitanje kako mi stojimo i ta mi treba da radimo i kako da se pripremamo da sauvamo to to smo do sada od-branili i to moramo sutra braniti. Ja dajem pozitivno miljenje o angaovanju delegacije i mislim da je delegacija uloila i u ovom sastavu u razgovoru na najviem nivou veliki napor da se promoviu nai ciljevi, da uspiju u enevi djelimino i dae promoviu svjetskoj zajednici. Drugo pitanje koje bih veeras otvorio, to je pitanje preciznosti smjernice za odluivanje delegacije u Njujorku. Mislim da je osnova te smjernice data u dva elementa. To je garancije da se svi raseljeni, protjerani vrate na svoje pragove, ukupne garancije i medjunarodne i prelaznih rjeenja u funkcionisanju drave, drugo je pitanje garancije za uklanjanje za kontrolu tekog oruja, to znai da nas ne moe niko tui kad mu je volja. Ja bih dodao, ako dozvolite, tree pitanje. Mislim da je ono bilo prisutno u generalnim primjedbama nae delegacije, ali se mora izdvojiti i precizirati., To je pitanje garancija gradjanskih prava, nacionalnih prava i manjinskih prava. Ovo to nam se sada deava u centralnoj Bosni to je ono to treba preduprijediti tim garancijama. To je da niko ne moe nikoga dovoditi u poloaj gradjanina drugog reda i poloaj neravnopravnosti. Niko nikoga. Jer nema onda mira. Bosna je puna mjeovitih sredina. Vrlo je malo u Bosni gdje prevladjuje 90 ili 70% jednog naroda, pa Boe moj. Mislim da to moramo precizirati i moramo i medijski to u svijetu prezentirati. I tree pitanje je ko i kako da prezentira naa stanovita u Njujorku? Htjeli mi to ili ne, u Njujorku se odluuje o nama, odluuje se o miru. Obustavljanju rata. Mi smo dio tog procesa i kad bi i htjeli ne moemo to sad drukije tretirati, ja sam to vama rekao predsjednie kad sam vas pozdravio poslije povratka, da vi trebate biti kao predsjednik delegacije gore. Vi predstavljate dravu, predstavljali ste i do sada i mora se pred stavljati stalno u tom kontinuiranom procesu. Ja vae razloge razumijem, ali nisu oni toliko teki da mi ne bi ovaj prvi razlog uvaili da vi morate u tom procesu ostati do kraja: A to se tie sastava delegacije, mislim da je najgore da bude jednonacionalna. Nemojte da dajemo palice drugima. tafetne. Prof. Filipovi zna kako smo mi primljeni u Njujorku i Vaingtonu kad smo bili

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

MUHAMED FILIPOVI: On nije predsjednik nae Vlade. To je politiko pitanje sudbine BiH. Oprostite. Mi zaobilazimo pitanja. Mi nemamo predsjednika Vlade. Nama su udarili no u ledja i moramo to priznati. I ko nee to da prizna, neka se legitimira zbog ega ne priznaje to da nam je predsjednik Vlade udario u enevi no u ledja. Oprostite. Naa pozicija se sruila tamo. Mi smo gradili tri i po mjeseca poziciju on je sruio onog momenta kad je doao i izjavio da ne priznaje da postoji jedinstvena i zajednika delegacija BiH. A predsjednik je Vlade BiH. On je delegitimirao nas. To je nedopustivo, to je apsolutno nedopustivo u bilo kojim uvjetima politikim. Da je najvei diktat na nama. ta to znai? Oprostite, ta to znai da predsjednik jedne Vlade dezavuira svoju dravu, svoju dravnu delegaciju i to ostane bez odgovora. Jel su oni gluhi i nijemi, je li oni ne znaju, ne razumiju ta se radi i o emu se radi. Oni su odlino oitali stvar da smo mi ljudi koji smo bespomoni i osudjeni na to da nam Boban i Karadi diktiraju situaciju. Sve ovo to se zbilo je rezultat toga. Oprostite. Hrvatska karta je naa bila uplja karta. To je moje uvjerenje i ako mi odavde odemo a ne relegiramo tog Akmadia i ne izaberemo jednu Vladu koja e predstavljati demokratsku BiH, mi nikakve anse nemamo u Njujorku. To je moje apsolutno uvjerenje i iza toga ne samo da u stajati nego u voditi akciju protiv toga. Niko nema prava da BiH na takav nain dovodi u pitanje. To je neuveno, to nema u historiji dravnoj. To se nikad nije desilo da predsjednik Vlade na takav brutalan nain dezavuira efa drave. Oprostite. IZETBEGOVI: Ko se javlja za rije? BJELOBRK: Ja bih bio rad, prije svega, da sugeriem neke naredne poteze da to manje kvalifikujem ove prethodne, mada vjerovatno svako iskustvo koristi kao poriv da se ovjek odredi prema narednim. Kongres SDP od 28.decembra prole godine je

vienacionalni. Jer je prvi put na tom tlu bila delegacija BiH onako kakva i jeste BiH. Vi ste sada poslali tamo jednonacionalnu delegaciju. To je greka - politika greka. Greka je to ste to i odluili da se nismo ovdje konsultovali. Ja predlaem da vi budete gore i da bude vienacionalni sastav delegacije. I da diplomatskom, politikom i medijskom aktivnou borimo se do kraja za ono to je na interes. Hvala. Izvinjavam se, zaboravio sam da kaem da ovo pod-razumijeva razgovor sa g. predsjednikom Vlade koji je otiao danas u Njujork da mu se skrene panja. Ako nije u stanju braniti interese drave i biti u funkciji koju obavlja, onda emo mi javno i svjetskoj i naoj javnosti kazati da on vie nije lan delegacije i da nas ne predstavlja. To nigdje nije reeno.

20

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

vama poslao poruku - ratnu izjavu svojevrsnu, gdje je upozorio i predloio mnoge stvari kako se odrediti prema mnogim stvarima. Ja u sad kao ovjek se pokuati odrediti u ovoj diskusiji i rei imate preko puta sebe ljude iz engleskog govornog podruja koji se odredjuju prema... i...to moe otvoriti itav prostor manipulacija, pekulacija, i svih slinih formi. Ja bih sugerisao stoga slijedei red poteza. TRAKA SE UOPTE NE UJE. Na traci govorili gospodin Boro Bjelobrk i Tarik.

21

TARIK: Profesore, upravo se o tome radi. Dakle, na je savjet koji naravno govorimo samo zbog sebe. Nemamo mi iluziju da ete to posluati. Na je savjet da predsjednik Izetbegovi dosljedno ne ode u Njujork i da se nastojimo izvui ak iz tih potpisanih 9 principa jer njima ne dobivamo nita, gubimo sve. I da po zavretku,u svakom sluaju, dravna delegacija donese nekakvu predsjedniku izjavu kojom Konferenciju smatra zavrenom, neuspjelom i ne priznaje nikakve politike i pravne posljedice niti do sada postignute preliminarne sporazume, jer se moe desiti da nakon nekakve intervencije ili zavretka rata nas vrate na tih 9 principa koji su apsolutna propast za ovu dravu. To je prva stvar. Druga stvar, u istupima zvaninika BiH i u komentaru tih prelaznih rjeenja, koja eto nismo prihvatili, uje se da se time suspendira Predsjednitvo, Vlada. Mi bismo bili sretni da nije tako, ali potrebno je da i samo Predsjednitvo i sama Vlada uine neto na samopotovanju ime bi barem sprijeili da mi sami ovdje ne radimo na destrukciji Predsjednitva i Vlade. Vi ste sami naveli te primjere profesore. Ako nigdje na svijetu ne postoji da premijer da ostavku a da ostane Vlada i da se imenuje novi, nego samo kod nas, onda je to neozbiljno. Zato bi neko potovao takvu Vladu. Ako nigdje na svijetu nema ono to ste napravili, pogazili na ustav, suspendirali da bi dobili nekog Lasica, a sad tog Lasica nema, onda vi zaista, mislim, sami radite na tome da vas neko ne uvaava Predsjednitvo. Da je prvi vojnik drave i najgori, ne mislim da jeste, ako ta Armija raspie potjernicu za jednim ovjekom pa se vi predsjednie s tim ovjekom slikate na Igmanu, oito u prijateljskim odnosima, onda vi dezavuirate svoiju Armiju. Ako ne valja komandant i ako nije u pravu, ne govorim sad sa stanovita istorijskog ishoda obrauna sa generalom Prazinom - moglo se to drugaije zavriti, ali ni onda ne biste bili u pravu. Naime, vi morate uvaavati svoju Armiju ako elite da je uvaava svako drugi. I niz drugih stvari koje treba raditi ozbiljno da bi i nas ozbiljno shvatali. Mi vam na drugi nain pomoi ne moemo. Proli put kad smo razgovarali vi ste moda mislili da se ja alim kad sam rekao da treba komandovati "Prozor noas mora pasti". Ja se nisam alio. A poslije Prozora doao je Vakuf i to ako mislit

da se sad neto sredilo, nije se nita sredilo. Samo je pitanje je li potrebno da mi izmedju sebe to konstatujemo pa da vidimo ta nam je initi, ne moramo to rei u javnosti, ili vi izmedju sebe bez nas. Ali drugaije to, jednostavno, ne ide. Nemojte mi zamjeriti na ovom malo familijarnijem tonu, ali meni se ponekad ini da vi ko imate nekog ejtania koji vam neto govori ta ne treba uraditi i vas niko nije prisilio da izjavite da biste prihvatili svako rjeenje koje vam ponudi Zapad. Eto, Zapad je ponudio rjeenje a to nama ne odgovara. Mislim, ja ne mogu da shvatim, mi ne moemo napraviti l00 tenkova kojih nemamo. Ne moemo tu silu sprijeiti koja je krenula preko Bajine Bate i preko Skelana i gore preko Ljubovije. Ali neke stvari moemo napraviti, za neke stvari nam niko nije kriv. Neke stvari zavise samo od nas, naime od vas. Od ljudi koji su drava. Na drugi predlog, dakle poslije ovoga da ne idete u Njujork, da nita ne prihvatite i da kaete da nita ne prihvatate to je dosad potpisano, jer posljedice ne mogu biti gore one ve sada jesu loe. Drugi je predlog da Predsjednitvo u funkciji Skuptine izglasa nepovjerenje Vladi. Mislim, nemojte se ljutiti prof. Filipoviu to se opet sad obraam, ali vi ste pokrenuli pitanje Vlade. To je za nas jasno. Mi smo rekli da u tu Vladu neemo. Mala stranka smo mi, za nas je bitno da imamo ministra u Vladi. FILIPOVI: Nismo mi male stranke, oprostite, mi imamo veliki uticaj. Velike stranke su danas male stranke.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

22

TARIK: Objektivno, profesore. Upravo ja za svoju stranku to govorim. Nama je znaajno bilo, profesore, Nama je bilo znaajno da imamo ministra u Vladi, ali mi ni jedne sekunde nismo se dvoumili da kaemo da u tu Vladu neemo jer je to veleizdaja. E sada neki su ostali mislei da e time sprijeiti krizu Vlade, a izazvali su krizu drave. Ono to mi elimo da vi lijepo izglasate nepovjerenje Vladi za 24 sata kao mandator da nadjete mandatara, sve se prethodno da dogovoriti i da izvrite konsultacije sa strankama kako Bog zapovijeda, a onda opet izglasajte Vladu kakvu hoete. ALi neki red mora postojati jer inae je apsurdno traiti da neko drugi tu Vladu potuje i uvaava. I ukoliko zaista ste zainteresirani, zavisi u kojem stupnju za razliite prijedloge, vi uvijek imate pravo da svaku od ovih ili bilo kojih drugih stranaka i organizovanih snaga i predstavnike nauke i akademije i vjerskih udruenja na va poziv svako e se pojaviti i izloiti svoje predloge. Ovo je malo irok skup i malo je suen za sve ono to bismo mi predloili. Mi emo predlagati dalje i kad nam se ne bude svidjali potezi koje drava vri i dalje emo davati konferencije i najavljivati ta e se desiti. Mi nita drugo ne moemo uiniti. To su, dakle, naa dva predloga. Odustajanje potpuno od Njujorka, veliki me je strah, pravo da vam kaem, da oni ipak ne pristanu

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

na tu kontrolu artiljerije itd.itd. jer ovo to g.Pejanovi kae garancija prava. Za to bi trebalo 4,5 miliona vojnika. Jer 1.500 vojnika UNPROFOR-a nije u stanju da sauva jednog Turaj lica. Prema tome ta ideja o kojoj vi razmiljate je pogrena kao to su -sada u skoiti na temu zbog prisustva g.Salkia. Imam potrebu i to da kaem. Kada smo objelodanili sporazum iz Medjugorja o saradnji SDA i HDZ i tada nam je bilo jasno emu to vodi. Gospoda koja su djelimino sad koncentrirana u Pres-centru Armije BiH inae pod tzv.slobodnim medijima su g. Salkia proglasili agentom KOS-a jer razjedinjava hrvatski i muslimanski narod. FILIPOVI: To je uobiajena formula za sve ljude koji slobodno misle. Evo, tu je ministar Puina koji je izdao saoptenje. To su svinjarije.

PEJANOVI: Ja bih jedno pitanje postavio g. Tariku. Odustajem od polemike koju zasluuje jedna ocjena, jer ne valja vlast koja ne moe sasluati protivno miljenje, a pogotovo konstruktivno miljenje. Ali bih molio jedno pitanje. Znai li va predlog potpuno odustajanje iz mirovnog procesa?

TARIK: Mi drugih naina nemamo osim da u ovakvim rijetkim susretima predlaemo, i da se u javnosti, a sve nam je manji prostor medijski moram konstatirati, dajemo svoje miljenje. Hvala lijepa.

23

IZETBEGOVI: I kad odgovara za ono to radi. I kad bude na mom mjestu onda to moe uraditi. Ali sad kada me sa svih strana zove 500 hiljada ljudi i pita kad emo se vratiti kuama i pitaju me kako da mi odbranimo neto. Naime, kad budete na mom mjestu onda moete radikalizam provoditi ali na svoj raun. Ja lino ne mogu provoditi radikalizam, ja trenutno pokuavam da se, koliko je mogue, odgovorno ponaam u situaciji kakva jeste. Inae, kako ja politiku shvatam, pravo nije pravo. To je lako rijeiti. Ja mogu otii kod nekog etiara tamo ili sveenika i pitati ga ta je pravo a ta nije pravo. Nemam puno koristi od toga. Da ne

FILIPOVI: Mi uvijek moemo izazvati izraelsku poziciju da odbacimo sve rezolucije bilo ije. Samo moramo imati Ameriku iza sebe. Ali to je u prilog Alijine politike. Svi znaju da ja kritikujem Alijinu politiku, ali u prilog Alijine politike je to. Ja mogu radikalizam provoditi onda kada imam snagu iza sebe.

TARIK: Ne, to znai da vi niste shvatili da taj mirovni proces se samo zove mirovni proces, da nijedna mirna taka odpoetka njegovog nije stvorena, a iskrslo je bezbroj arita, da logori nisu rasputeni itd. Ja jesam za mirovni proces koji to jeste, a ne koji se tako zove.

24

ponavljam da je politika stvar moguih stvari, da iz spiska svih elja prvo to uradim prvo izbacim nemogue stvari. Pa neu o njima da raspravljam uope. Nego svedem na ono to je mogue i da iz toga mogue, ako mogu da odaberem neto to valja. Ali vi svi zaboravljate situaciju u koju smo doli. Rezultat je napada jedne Armije na BiH. I rasula vlasti usljed jednog snanog udarca pesnicom po svemu tome sve se razbilo. I mi smo to pokuali da sakupimo. Nismo mi tu Armiju, nismo mi uzrokovali niti smo. Jedino ako smo, kao to to kau odozgo sa planine, kau da niste izglasali suverenost, ne biste doivjeli to to ste doivjeli. Tada jesmo, najvjerovatnije, na neki nain bili razlog ili doveli do rata. Ali, Boe moj. Moda smo mogli na drugi nain da postupimo. Samo se radi o ovome. Mi smo doivjeli agresiju na nain kako je to Poljska doivjela, Francuska i sve je otilo djavolu. Sad se borimo da pokupimo to nakon to je snanom pesnicom udareno na BiH, to se ta armija sruila na nas. Mi pokuavamo ako moemo na neki nain polako sauvati to to se da sauvati, konsolidirati polagano vlast u situaciji kakva ona jeste trenutno, a vidite, ja se ne branim da nisam pravio niz greaka u pokuaju da barem pukotine koje nisu neophodne, je pukotina na sve strane ima. Uvijek uraunavajte u to. Kad govorite i dajete predloge, nismo mi pozvali armiju niti je rat rezultat naih greaka, osim ako je u situaciji kada je Hrvatska otila iz Jugoslavije i Slovenija, ako smo tada trebali da metnemo prst na elo pa da kaemo, dobro u situaciji kakva jeste hajmo se prikloniti jaem. Mi smo se tada odluili na suverenost. Ovi tvrde da je to bio razlog rata i da smo mi skrivili rat. Moda smo mogli da to ne kaemo, ali ja danas, pravo da vam kaem da sam znao da nas sve ovo eka i da se moglo gledati u budunost ja bih donio, to se mene lino tie, istu odluku. Ne bih ostao u sastavu one Jugoslavije u kojoj vlada Miloevi. Ne bih savjetovao narodu koji me slua, ili dijelu naroda, ili dijelu gradjana, ili dijelu javnosti koje bi me pitalo ta da radimo. Sudbina je od tada i tada je poeo rat. I to je bio razlog rata. Protiv nas se nala jedna strana maina, sruila nam je tu dravu, mi sad to pokuavamo koliko moemo u takvoj situaciji da to konsolidiramo. Dakle, to je situacija u kojoj se nalazimo. Nije to bila neka tabularaza u kojoj mi sad kombinujemo vlast i dravu nego jednostavno u jednim uslovima rata, ubijanja pa i izdaja kojekakvih. Dakle, nije rije samo o ponaanju nekih ljudi za koje ste mogli proraunati kako e se ponaati, nego esto potpuno nepredvidivih poteza. Vi ste se pouzdali u neke ljude da zastupaju bosansku stvar. Vrlo skoro su bili primjeri iz vae stranke, pa iz niza drugih stranaka. Pouzdate se u ljude. Medjutim, vi ne moete jednostavno da predvidite ponaanje ljudi. Raunate da treba i kvalitetno to da sastavite bilo na nekoj nacionalnoj osnovi, bilo da neku naciju ukljuite u ouvanje te Bosne, bilo neku stranku da ukljuite. Imate s te strane na neki

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

nain nepredvidiva ponaanja i neoekivane postupke. To je situacija u kojoj mi pokuavamo da odrimo se nekako na povrini da ne potone taj brod to se zove Bosna. Jednostavno, bura i jo brod upalj na sto mjesta. Treba brod pokuati nekako da se iskrca i da se nekako dodje do obale - kako god. U toj situaciji ne moemo, unutra vlada prilian nered i na palubi i dole i svugdje i radi se koliko moe. Vlada pomalo neko haotino stanje, ali mi pokuavamo da to spasimo koliko je to mogue. To je stanje, to je...u kome se sad mi rjeavamo problem. Ali ponekad imam utisak kao da raspravljate kao da je sve OK i sad mi biramo rjeenja. Pitanje je koliko je mogue uopte birati rjeenja u situaciji kakva jeste. Nego se ravnamo - pokuavamo datim brodom izbjei neki hrid, neku hridinu izbjei pa onda naletimo na neki sprud koji se nalazi pod vodom pa se nije ni vidio. Vi znate na ta tom prilikom ciljam, jer ja vidim nekakav hrid koji je napolju, ali ne vidim onaj podvodni. Ali taj podvodni nam je napravio puno vie nevolja. IZETBEGOVI: Naravno. Vidite, mi gajimo taj metod koji drugi ne gaje. Prije svega, mi razgovaramo sa vama dosta esto. Radi se o ovome kad je rije o ovome. Ipak se radi da ste vi bili u opoziciji prema vlasti. Mi to gajimo taj sistem dalje. Ta opozicija kod nas, za razliku od drugih zemalja, moe da izadje i da kae svoje miljenje pa na taj nain utie na javnost, utie na ponaanje vlasti. Jer vlast iz toga izvlai neke zakljuke, izabere od toga to smatra da je pametno itd. Dakle, pokuavamo to da uradimo u situaciji u kakvoj se nalazimo maksimalno. I konano, radi se o nekom rjeavanju. Ne moemo oigledno da dobijemo sve u situaciji u kojoj mi nismo izali pobjednici u ovom ratu. Rat je pola, odnosno na pola puta - ni tamo ni ovamo. Prekinut je na pola. Pregovori su naime ti, nije rat prekinut, ali pregovori se vre u situaciji u kojoj ona armija nije poraena a mi nismo pobijedili. Nego vlada neki balans nesiguran, ne zna se kako stvari mogu dalje da teku. Da vam kaem neka svoja razmiljanja. Ja se bojim u sluaju nastavka rata da se mogu stvari iskomplicirati do te mjere da e se moda Srbija mobilizirati, da e moda u Rusiji doi do prevrata koji e dati snanu pomo tamo. Sve su to mogue stvari nisu nemogue. Jeljcinov poloaj je vrlo labav tamo. Sve se tu moe da okrene tumbe u roku od mjesec-dva dana. Vi imate potpuno svjetsku situaciju drugaiju. Pa onda vjerovatno povratno - ameriku situaciju, a tamo su atomske bombe mogu se nai u rukama jedne grupe ljudi spremnih na sve. Amerika bi tada mogla da promijeni potpuno i evrpski dio. Vidite ta je uradio Kolombo zadnji put. Onaj ivota Pani je poruio da e baciti, pomenuo je na nesreu i Rim. Rekao je - mi FILIPOVI: Da, ali vie oiju, Alija, vie vidi.

25

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

smo u stanju da bombardujemo Rim. Vidite da su mu povjerovali. Kolombo je probio situaciju gore Srbije i odletio u Beograd. Onaj Kolombo koji dolazi sutra kod nas ovdje. Dakle, ima masa stvari koje treba ukalkulirati koliko je mogue i koliko je mogue da ne bi kasnije ovjek rekao da je trebao u nekom momentu da stvari zaustavi, da imamo neko tlo pod nogama ovdje. Imamo neki okvir. Ne mogu ja sada imati suverenu, cjelovitu, gradjansku dravu BIH. U ovom momentu toi nije mogue, ali je mogu moda sauvati neto... Ja kaem ovo. Mogue je sauvati jedan okvir pretpostvke u kojem bi se u daljoj evoluciji moglo doi do jedne gradjanske demokratske drave.

IZETBEGOVI: Kad gledamo ovo mi kaemo hajmo u ovom momentu ii na ono to se moe ouvati, a to je mogue ouvati dravu koje se groze mnogi da e je rascijepati sada. Ona moe da propadne u roku od dva-tri mjeseca dana da vie nema drave uope. Jer ti zna kakve su sile i centrifugalne u Bosni ovdje jake i na koncu pomognute spolja das je vrlo mogu razvoj takav stvari. Da i svijet digne ruke, da moda ak i povue priznanje nad jednom dravom u kome tim faktima, razvojem fakata jednostavno vidi da se svelo samo na jednu stranku ili jedan narod unutra, a ovi drugi narodi otili iz nje. Nemojmo tu liniju ojaavati ponaanjem. IZETBEGOVI: Ako je mogue... FILIPOVI: Nemojmo tu liniju ojaavati ponaanjem.

FILIPOVI: To je pretpostavka za ouvanje mira. Ti mora postaviti prvo da Bosna moe funkcionirati samo kao demokratska gradjanska drava. Oprosti. Na nacionalnoj osnovi ona ne moe funkcionirati.

FILIPOVI: Nemojte voditi nacionalnu i unilateralnu politiku.

26

IZETBEGOVI: Naravno, ne. Ali, sad pazi, radi se o ovome to i ranije drava BiH i danas je naslijedjena jedna definicija u vrijeme kad ona ak i nije morala tako biti definirana. Definirana je kao drava tri naroda i ostalih naroda. Mi smo tu definiciju naslijedili i ona nije sluajna bila. Ve su bile tako jake snage koje su htjele da se izradi neki nacionalni identitet. Ve su onda bile tako jake. Da su je definirale. Mi smo naslijedili upravo tu definiciju. Ono je kasnije razvoj stvari samo pojaao to. Ti danas mora imati u vidu da je to ipak drava i naroda. Oigledno, prvenstveno naroda. Jer postoje tri vojske nekakve u dravi. One su fakt. Nismo ih mi stvarali. Mi pokuavamo nau stvoriti bosansku vojsku. Sada, ako je mogue, stvaramo iz nita praktiki od grupa, stotina ljudi koje

27

su tamo uzele oruje pa pokuavamo tu vojsku stvoriti. A one dvije vojske ve postoje. I vi danas imate u BiH tri vojske. One postoje, vi ne moete njih usisati. Nema naina da ih uklonimo. Postavlja se pitanje kako bi se samo eventualno neutralizirale te vojske, prije svega, kad govorimo o etnikoj vojski. Kako da tih 80.000 dobro naoruanih ljudi, na koji nain izai s njima na kraj. Ako ih moemo pobijediti bilo bi najbolje da ih pobijedimo. Da ih pobijedimo kao to su partizani u onom ratu pobijedili etniku vojsku i sklonili sve to skupa s vrata. Je li mi to moemo da uradimo. Svijet nas ne pomae, svijet nas, naprotiv, gura na pregovore. Pregovarajte i nadjite neki izlaz i sada se radi o ovome da li bi se moda negdje moglo korak po korak da se jedan dio sauva BiH odmah. Da se definie. Sad imamo nekakvu teritoriju slobodnu otprilike 45% teritorije koja bi se moda mogla poveati za daljnjih 12-12-15 procenata pa bi bilo 60% slobodne teritorije. Pa neka se za onih 40% dalje borimo politikim i drugim sredstvima. To je jedan modus. A drugi je modus da jednostavno rizikujemo i da kaemo idemo u nastavak rata pozivajui, stvarajui jedan narodni front svih snaga koje se bore za BiH da otkaemo ljubav i razgovor sa svima spolja i da pokuamo se tu boriti, ali meni je stalno slika geopolitikog poloaja bosne kakav on jeste pred oima. Ta slika u kojoj Bosna, ona je ve sama po sebi opkoljena svojim geopolitikim poloajem. Mi imamo jedan jedini izlaz na more to je kod Neuma koji ne postoji. Mi nemamo ni jednog aerodroma koji radi, nemamo ni jedne luke koja radi. Kad sam neki dan bio u Albaniji ja kaem onom Berii, ja sam ti zavidam ima barem luku, ima ovdje obalu pa si slobodan, moe sa svijetom da govori, moe bilo ta sa svijetom dogovoriti. Ako treba odbrana Albanije ti moe to da uradi. Mi to ne moemo da uradimo. Mi moramo sa nekim itekako se osmjehivati i biti dobri prijatelji itd. da dobijemo milion komada metaka sa kojima emo se boriti na Maglaju i Dobiju i kojekuda. Osposobili smo neto vojne industrije, ali ta opet treba da dobije neke komponente s polja koje ne moe da dobije bez saglasnosti, bez dobre volje ljudi koji nam nogu u svakom momentu da to sprijee. To je dakle geopolitiki poloaj Bosne. On je takav. Ali uraunajte u sve zajedno i ovaj razvoj. Nemojte se time, ne znam, ponekad mi se ini da pomalo avanturistike stvari se rade odnosno predlau. Sve to. Mi smo napadnuti. Ali raunajte jednu stvar. Ja se jako bojim razvoja i to se mene tie, ne znam koliko vi to kalkuliete, ja kalkuliem sa najnepovoljnijim sluajem razvoja u Rusiji i vjerujte mi da se to moe lako da dogodi. Tad imamo potpuni obrt situacije i moda ja se bojim propasti ovdje tada. Nemojte izgubiti iz vida tu stvar. Kalkuliete nekakvom sigurnou gore. Vie nita nije sigurno u Moskvi. Ako su Jeljcinu mogli zabraniti da ide u Japan ona trojica ljudi, oni su, njegov je poloaj krajnje kritian i tu moe doi lako do obrta stvari mogu doi u ruke ljudi vrlo

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

slinih Miloeviu koji sad imaju i atomske bombe u rukama. I onda vidite ta moete dalje uraditi u Bosni.

X: ? Ja sam oekivao... (ne uje se) Poslije ove diskusije vi ste se ve opredijelili da date jednu svoju ocjenu. IZETBEGOVI: Nisam nikakvu ocjenu dao, ovo su glasna razmiljanja. Vidite, to se tie odluka, odluke su donesene. Mi nismo potpisali one dokumente, ali ja govorim - mi ovdje razmiljamo glasno svi pokuavajui jedni drugima da... X: Stekao sam utisak da se...(ne uje se) MATELJAN: znamo oko ega ste poeli, a to je pitanje medjunarodne konferencije i ovih enevskih principa i dokumenata koji su ostali u fazi u kojoj su ostali. Jasno je da je u ovom vremenu teko kontrolisati ivce i emocije, medjutim moje je miljenje da treba mnogo vie koristiti pamet jer jedino tako se neto moe napraviti. to se tie principa koji su potpisani u enevi, a ja mislim da se oko njih i dalje treba truditi, postoje dvije stvari. Prvo smatram da jedan princip je tamo trebalo nastojati u svakom sluaju da se promijeni, a to je onaj koji kae da e se slobodan protok roba itd. ljudi kroz BiH obavljati kroz koridore koje e kontrolisati UNPROFOR. Mislim da takav jedan princip je teko prihvatljiv i mislim da je trebalo insistirati da on kao takav . TRAKA NIJE SNIMLJENA - NE UJE SE Diskutanti: MATELJAN, IZETBEGOVI, FILIPOVI, IZETBEGOVI

FILIPOVI: Ne moe se to raditi tako. To je smrt demokracije. Arbitraa linog uvjerenja na ljudima koji reprezentiraju neki javno priznati i kvalifikovani javni interes je negacija demokracije. Ne radi se to da li sam ja u pitanju. To se isto desilo reformistima. Vi ste arbitrirali nad javno priznatim i kvalifikovanim u demokratskoj proceduri parlamentarnoj interes. Oprostite. To su kvalifikovane stranke koje su nominirale svoje ljude u sporazumu o koalicji sedam stranaka i vi ste ih arbitrirali na njima. Oprostite, to je nedopustiva stvar. IZETBEGOVI: Bilo bi demokratski da dovrim ono to sam poeo da govorim. Prekinuo si me, Muhamede.

28

IZETBEGOVI: Nije se radilo o linosti Filipovia nego se radilo o tome to je Pelivan ugovorio jednu koaliciju koju mi nismo mogli da prihvatimo. Ja sam rekao - ako e oni postaviti

FILIPOVI: Izvini molim te.

29

IBRAHIM SPAHI: Htio sam da kaem da se sa stanovita organizacije rada ove nae delegacije u enevi i javnosti koja je bila pri tome ukljuena u onom to je uinila delegacija, ini loginim da Vens i Oven ne odobravaju niti obeavaju prisustvo dravne delegacije u enevi i javnosti koja je bila pri tom ukljuena u ono to je uinila delegacija, ini loginim da Vens i Oven ne odobravaju niti ne obeavaju prisustvo dravne delegacije BiH poto ona ve jeste lanica UN. Prema tome, sasvim je logino prisustvo ministra inostranih poslova kao predstavnika Vlade BiH. To je prva stvar. Poslije ovakvog rezultata i rada. I druga stvar, zaista mislim da bi bilo dobro pokrenuti pitanje zasjedanja Generalne skuptine UN ukoliko se odnos snaga bitno poremeti protiv BiH, ukoliko se promijeni raspoloenje u medjunarodnom javnom mnenju i u politici velikih sila prema BiH. I trea stvar,

Filipovia da ne moe ii neko drugi. Mi nismo mogli da dozvolimo da sedam stranaka, to je bio potpuno pogrean koncept, da imaju -pod jednak broj glasova. Ministar u Vladi je to sam uradio. On je bio tu da dezavuiran on. Mi smo rekli onda mora nekoga drugog. Nismo mogli da prihvatimo. Jer ova posljednja koaliciona vlada koju je sastavio Pelivan pogledajte malo koliko su bili ti ustupci. Sad je traio da i Filipovi udje plus, pa onda bismo imali praktiki SDA i HDZ. Imali bi jednak broj ministara unutra kao i ove stranke manje. To je bio problem tada. A nije bio problem arbitriranja. Mi nismo jednostavno htjeli da dozvolimo takav odnos snaga u samoj vlasti. Mi smo htjeli da ima, da bude koalicija, same jedna stvar ovo to se dogadjalo tada u toj diskusiji to se svagdje dogadja kod sastavljanja koalicionih vlada. Napolju se to ne vidi. Napolju se vidi konano lista, ali najvjerovatnije ovo se u ovoj sobi diskutiralo. Tako se to ponavlja u talijanskom parlamentu, tamo gdje ljudi pokuavaju napraviti od pet, pa nemojmo ovoga, nego ovoga, i na koncu izadju ljudi iz tog. Ali odnos je bio poremeen po naem miljenju na nau tetu opasno. I meni su kasnije prigovarali da sam napravio velike koncesije i sad mi tio prigovaraju. Kau da sam dozvolio takav odnos da udju svega dva do tri ministra iz SDA, a da udje 5-6 iz opozicije. Onda sam rekao da to tako ne moe. Ako hoe ovoga, onda ne moe taj. Ne mogu svi ui. Pogrean je bio koncept o tome kad je 7 stranaka, svi predstavnici da su unutra, pa ne moe. Onda je u jednoj vladi koja ima svega 19 ministara praktiki nije tako moglo da ide. Ne znamo mi je li to razlog. Ona se raspala, ali izgleda da se nije zbog toga raspala. Rapala se zbog toga to se HDZ predomislio u ovom sluaju, a ne zbog toga. Hoemo li vratiti razgovor na temu iako nije nekorisna razmjena miljenja o nekim stvarima. Vrlo je dobra. Ali kad se vratimo mi na problem enevskih razgovora, jeste li vi htjeli neto da kaete o tom pitanju?

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

postavlja se pitanje da li e g. Mile Akmadi, kao ovjek koji je otiao, koliko sam razumio u Njujork iz eneve ili iz Zagreba, mogue pojaviti se opet u funkciji predsjednika Vlade. To bi bilo vrlo neukusno, ali poto smo ovdje imali ve jedno iskustvo koje je potpuno negativno i imali smo istup zajedniki predstavnika odredjenih partija na proloj sjednici Predsjednitva kad je otvoreno i postavljeno pitanje oko ega smo se zaista svi sloili u onoj pauzi, ta znai zapravo ta karta koja se dri u depu u odnosu na Vladu BiH i koju g. Akmadi naravno nije pokazao u tom trenutku na stolu. Prema tome, nas bi samo zanimalo to da li moe doi do toga da se, s obzirom na injenicu da, koliko razumijem se g. Akmadi nalazi u Njujorku, ukoliko mi ne bi sredili unutranje stvari oko Vlade BiH moe dovesti u javno mnjenje Amerike pa i u odnosima prema zasjedanju Savjeta bezbjednosti do nekih situacija koje bi mogle biti poprilino neugodne sa stanovita interesa BiH.

IZETBEGOVI: Trebao bih da dadnem rije sada, ali poto ste mi postavili pitanje, samo da odgovorim. Naime, dvije stvari bih vam odgovorio. Jedno je, poteno je da vam kaem, ja sam ptao Akmadia nakon njegovog istupanja kako da objasnimo tu stvar i kako da ja objasnim sad novinarima? On je rekao, ja sam to kasnije rekao novinarima, mogu vam rei njegovo objanjenje. On je rekao ovako: "Ovdje se raspravlja o dvije stvari - problem mira i rata u BiH i problem unutranjeg uredjenja BiH. Kad je rije o problemu mira i rata, mi smo zajedno i smatramo se istom delegacijom pa smo i fiziki sjedili za istim stolom". Bio je ovakav isti sto tamo, samo je bio puno veih dimenzija, na jednoj strani smo sjedili mi i delegacija Bobanova i to se smatralo. Kad je rije o miru i ratu mi smo ista delegacija. Kad je rije o uredjenju unutranjem BiH ja smatram, kae Akmadi, da je to problem odnosa tri naroda u BiH i njihovih sporazuma i nesporazuma, mada sam ja u sastavu hrvatske delegacije i zastupam hrvatski interes. Ja sad ne mogu, smatram da vi zastupate, kako je on rekao, muslimanski interes, ja hrvatski sa Bobanom, a oni tamo zastupaju srpski interes. To je njegovo vidjenje. Dakle, tako je on meni objasnio stvar. Dakle, kada je rije o miru i ratu, mi smo ista strana. Kada je rije o uneredjenju unutranjih odnosa, onda nismo ista strana. KONJICIJA: On je nas sve slagao ovdje. IZETBEGOVI: Ja ne bih elio da polemiemo. Ja kaem da je stav s moje strane da dadnem objanjenje koje je on meni tada dao. On je tako odgovorio. Mi smo ista strana kad je rije o strani koja je sjedila upravo ovako ba na suprotnoj strani. Sjedio je Karadi i ovi iz Srbije. To nisu, valjda, sluajno., Vens i kompanija sjedila je ovdje gdje sad sjedi Tarik i Alija itd. Tamo je sjedio gdje je Filipovi, Tudjman. Ali, molim vas, mi smo tada sjedili i on kae - mi smo ista

30

strana prema onoj strani kad je rije o agresiji na BiH. Mi smo, prema tome, suprotna strana i mi smo zajedno. Kad je rije o unutranjem uredjenju, to je problem tri naroda, sad sam ja u ovoj delegaciji. To je bilo njegovo objanjenje. to se tie drugog pitanja, ja o tome ne dajem sud koliko to stoji kada su me novinari upitali za Akmadia, ja kaem, ja mogu samo rei objanjenje koje je meni Akmadi dao. On je dao ovakvo objanjenje. Objanjenje koje je za onu stranu prilino dobro zvualo. Kad je rije o ratu i miru, ono je agresivna strana, a mi smo BiH kompletna evo tu na okupu. Kad je rije o agresiji. A poto smatra Akmadi da se ovdje raspravljaju i nekakvi nai unutranji odnosi, on smatra da je rije tog odnosa to njegovo miljenje. Nije to moje nego njegovo miljenje da je to odnos tri naroda koji treba da se tu dogovore pred licem medjunarodne zajednice. A kad je problem sad ovoga, vrlo je jasno reeno da e naa delegacija imati svojstvo, poloaj dravne delegacije i nju zastupa Silajdi. Oni e, Boban e zastupati tu delegaciju. Akmadi se nije ni javljao tamo za rije. Ne znam da su uzeli ikad rije na onoj konferenciji, Boban je zastupao u svim tim sluajevima. Ja ne oekujem da e on sada kazati e, ja sam predsjednik Vlade, prema tome to nije tako kako kae. FILIPOVI: Na konferenciji za tampu zadnji dan, naao je za shodno da dezavuira nas i da kae da mi nismo dravna delegacija BiH. To je Akmadi izgovorio preda mnom.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Pazi, mi imamo neke sline situacije. Recimo, u Francuskoj ima tzv. problem kohabitacije - predsjednik republike iz jedne stranke, predsjednik Vlade iz druge stranke. Dosta se esto glasno svadjaju oko toga itd. Dakle, nije taj problem u demokratskoj praksi nepoznat. Imamo upravo problem tamo. Sad ako hoete, imate sluaj u Turskoj gdje esto izmedju Ozala i Demirela ima itekakvih svadja - ko u kom svojstvu predstavlja dravu, ije je mjerodavno, itd. Ali mislim da ovdje nee doi ni do kakvog spora da, iako bi tako neto istupilo da to ne bi ba pilo vode, ne bi puno znailo. On moe da kae ta hoe, ali mislim da je dravna delegacija predstavljena od strane ministra inostranih poslova ovdje potpuno. FILIPOVI: Naa drava je tamo predstavljena iskljuivo samog ministra vanjskih poslova.

31

IZETBEGOVI: Tako da, ako hoete, mogli bi njegov poloaj pojaati time da mu ispred Predsjednitva dadnemo ovlatenje da zastupa Predsjednitvo itd. Time se moe da ne bi dolo do problema, on je predsjednik Vlade, ovo je njegov ministar inostranih poslova . On istupa u svojstvu predstavnika drave tamo.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

Odnosno Predsjednitva koje je kolektivno i koje je njega ovlastilo da zastupa stav drave. Moemo to da kaem da bude duplo vezano, da imadnemo neku sigurnost. E sad, izvolite od vas dvojice ko se javio prvi za rije? Izvoli, Sefere.

HALILOVI: Da iskoristim priliku poto su ovdje umne glave. Nekoliko informacija i jedno moje miljenje za koje ne aludiram da se prihvati, ali bih zamolio sve prisutne da razmisle. Prvo, odnos u srednjoj Bosni i odnos sa snagama HVO. Ona s generalno smiruje - situacija. Medjutim, na prostoru Viteza, Kiseljaka i Busovae dosta je aktivna ta tzv. snajperska paljba. A najizraenije u zadnjih 4-5 dana bila je na prostoru Kiseljaka gdje se uglavnom privatne radnje Muslimana miniraju, istjeruju se ljudi iz grada, pljaka im se imovina i vri se jedan oblik etnikog ienja na tom prostoru. HALILOVI: Dobro prof. zovite ga kako god hoete, samo znamo o emu se radi. Nemojte me sada. U Gornjem Vakufu je dosta aktivna snajperska vatra. Snajperisti tu dosta rade. Na osnovu onoga to mi uspijevamo da ujemo, poto su ta pregrupisavanja snaga sad nemogua ni sa jedne ni sa druge strane, jer je izvren operativno-strategijski razvoj, a blokirane su sve ceste od jednih i drugih snaga dakle masa je barikada i dosta esto teko prolaze sanitetska vozila, po neki put nikako ili. Oekivati je, postoji mogunost ukoliko se ne bude neto u glavama tih ekstremista prevrnulo, da pokuaju jo jednom i ova bi zona sukoba ili mjesto sukobljavanja moglo biti Kiseljak ili ... To je naa procjena. Mi emo u svakom sluaju preduzeti ono to nam je initi da to, ukoliko do toga dodje, da se postupi makar kao to je ovaj put postupi ako ne i otrije. Drugo pitanje prolazi dosta nezapaeno. Samo kao informacija na TV i sredstvima informisanja, a jeste to je Vlada uputila pismo koje je objavljeno, medjutim, trebalo bi malo vie galame dii oko agresije ove jugoslovenske vojske na prostoru istone i sjeveroistone Bosne. Svi nai pokazatelji govore da e na tom prostoru u narednih nekoliko dana biti dosta dramatina situacija, rekao bih na prostoru slobodne srebrenike teritorije, a oekuju se i jaa borbena dejstva na prostoru slobodne goradanske teritorije, odnosno goradanske regije. Pa bi eventualno trebalo jo, jer na ovoj konferenciji kao to sam u prvom dijelu bio sam uesnik, uglavnom tzv. Savezna Republika Jugoslavija ponaa se kao posmatra i koncept konferencije je takav da je to unutar bosanski sukob. Tree, delegacija Armije RBiH u prvoj turi smo ja i iber i Zoranovi. Dakle, ja sam i traio, to je odlukom Predsjednitva potvrdjeno, da mi idemo kao delegacija Armije RBiH koja je Armija gradjana RBiH - Muslimana, KONJICIJA: Genocid, a ne etniko ienje.

32

Srba i Hrvata i ostalih. Sad ja nisam siguran da smo neto bitno uticali na miljenje Vensa ili Ovena ali to se javnog mnjenja tie to smo mi uspjeli da uradimo, mi smo radili koliko treba da pokaemo da smo mi Armija ove gradjanske i budue BiH. Nadam se da je makar u tom sijelu odredjen doprinos. Mi emo to tako i nastaviti. I ja bih vas sve ovdje zamolio i upozorio sa jednim zahtjevom, koji je, slobodno bih rekao, koji ima jednoglasnu podrku od svih pripadnika Armije, a to je zahtjev stvarajte vlast to je prije mogue od MZ do Republike. Vjerujte, vlat ne funkcionie ni u jednom svom segmentu. A ovo to dolazi od ljudi to se bune i kau napada se civilna vlast, samo tamo gdje su pojedinano interesi nekih ljudi... Ja sam sino dobio jedno pismo koje je upueno na Predsjednitvo i tamo pie tab Vrhovne komande. Piu trojica ljudi iz Travnika, Zenice i ne znam odakle, mislim da je B.Luka. Oni postavljaju pitanje ta se to deava na prostoru centralne Bosne, da oni uzmu uea, jer od Treeg korpusa oni ne dobivaju nita nego znaju ono to se deava na TV. Njih trojica postavljaju nama pitanje ta se deava u Busovai. Valjda bi oni sami trebali znati ta se deava u Busovai i zajednikim snagama sa Treim korpusom koordinirati da se taj sukob ili zaustavi ili, ako do sukoba dodje, da se taj sukob zaustavi i da ... Da se vidi da je s jedne strane ekstremizam i banditizam, ovo to se radi - paljevina kua, to je klasian odnosno najcrnji genocid. Od ekstremista iz reda HVO koji su Dalje traka nije snimljena. Na traci diskutovali ovim redom: LAGUMDIJA, IZETBEGOVI, FILIPOVI, IZETBEGOVI

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

33

... ako budemo primorani mi moemo rat uspjeno nastaviti, uz jedan uvjet. A to je da postoji saradnja Hrvatske i HVO-a.
Magnetofonski snimak 189. sjednice Predsjednitva RBiH i Vlade RBiH sa parlamentarnim strankama odrane 21. februara 1993. godine

35

I ZE TBEG OVI : Ovo je zajedniki sastanak jednog dijela Predsjednitva, zatim jednog dijela Vlade. Ne vidim samo Lagumdiju ovdje i predsjednika poslanikih klubova. To je tako zamiljeno. Ne znam da li su doli predsjednici stranaka ili predsjednici poslanikih klubova kako je to bilo predvidjeno. Kako je bilo u pozivu. A tema razgovora i eventualne odluke (ovdje emo vidjeti da li moemo donositi odluke zavisno od toga da li imamo kvorum). U svakom sluaju tema razgovora dananjeg je, prije svega, da prodiskutujemo politiku situaciju i, naravno, razgovori, odnosno pregovori o miru u BiH koji se sada odvijaju konferencijom u Njujorku. Dakle, predmet razgovora dananjih, ovog zajednikog sastanka je nastavak pregovora o miru u BiH pred Savjetom bezbjednosti. U okviru toga, u okviru analize politike situacije pa prema tome i nekih stavova do kojih bi doli, trebali bi moda da razmotrimo u tom kontekstu ovu odluku, nau jueranju, o prekidu vatre - jednostranom, da vidimo ta bi mogli da uradimo, zatim problem delegacije. Da li emo ostaviti zasad, do daljnjeg, ovako jednu delegaciju od jednog ovjeka ili bi ili na jednu reprezentativnu delegaciju. Dalje, moj eventualni put u Ameriku. Imam poziv. Da li bi bio produktivan. Moje eventualno uee u razgovorima ako bih tamo doao jer moj put u Ameriku

Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

36

skoro da nije sporan. Bilo bi koristi, vjerovatno. Sporno je to to bi se najvjerovatnije izloio pritisku da uzmem uee u razgovorima. Ne znam da li bi to trebalo ili ne. Onda, ove pregovore kao to znate zasad smo uslovili potpuno. To bi bila odluka normalizacije humanitarnih prilika u BiH, humanitarne pomoi. Pod tim podrazumijevamo efikasne mjere da humanitarna pomo moe stii na sva odredita u BiH pa smo u tom pogledu....inicijativa od bojkota ovih pa apela za dostavljanje paketa hrane iz zraka. U tom pogledu su postignuti neki rezultati na osnovu tih pritisaka. Zatim, da razmotrimo mogunost jo jednog daljnjeg koraka koji bi eventualno napravili ako bi jednostrani prekid vatre koji smo mi proglasili, ako bi doveo polako do stiavanja sukoba, to je naravno pod velikim upitnikom, ali mi smo povukli taj potez i mislim da smo korisnu stvar uradili, jer vojnu nau situaciju nismo nita pogorali, a politiku smo znatno pobolj-ali i mislim da je taj odjek u svijetu vrlo pozitivan na to. Da li bi je moda pratili jo jednom malo radikalnijom mjerom a to je -ako bi Savjet bezbjednosti donio, a donese odluku o ustanovljavanju suda za ratne zloine, da li bi mi onda odgovorili amnestijom za one koji ne otpadaju tome. inili bi jedan dalji vaan politiki korak. Vaan politiki poen u svijetu s jedne strane, s druge strane ja mislim da bi uticali, kao. to ovaj prekid vatre jednostrani moe da utie na kolebanje etnikih redova barem u nekoj mjeri. Vjerujem da bi i amnestija mogla da doprinese tome. Dakle da razmotrimo da li bi to bio koristan potez kao na odgovor na Savjet bezbjednosti o ustanovljenju... Tad bi bilo definirano odgovaralo bi se za ratne zloine. Bi li onda mogli da kaemo mi smo definisali, oni koji nee odgovarati mogli bi moda pokolebati malo protivnike redove na taj nain to bi proglasili... O toj amnestiji se, kao to znate, kod nas govori jo od ljetos. Mi je odlaemo jer nikad nismo nali i ocijenili da bi to bio koristan korak. Trebali bi sada ponovo preispitati...pa je moemo ponovo odloiti za neki pogodniji momenat, a moda bi ovo bio momenat pogodan da se to, u okviru ovog proglaenja unilateralnog prekida vatre s jedne strane, s druge strane donoenja odluke Savjeta bezbjednosti o ratnim zloinima, moda bi bio to jedan pogodan trenutak da se to uradi. To je jedna od tema o kojoj bi trebalo razmisliti. Vidjeli bi naravno kako bi to izgledalo, kome bi se ta amnestija dodijelila, ali drim da bi mogla da pokoleba opasno ove protivnike redove ukoliko bi bila pametno koncipirana. Dakle, to su neke stvari o kojima bi trebali prethodno da malo popriamo pa da vidimo ta da uradimo. Ono to bi trebalo iz naeg razmatranja da izadje, to su nekakvi stavovi kakvu bi politiku dalje trebalo voditi u ovim pregovorima o BiH, prije svega, uee u pregovorima da ili ne, kada se ukljuiti u ove pregovore, ako se ukljuimo kakve stavove zastupati tamo. Radi uvodnih napomena iznio bih iznio nekakve dileme odnosno

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

37

mogue alternative rjeenja. Ima naravno jedna radikalnija opcija - traiti u pogledu unutranjeg ustrojstva BiH jedan vie gradjanski manje etniki... jer problem je samo tih odnosa. Skoro problem nije dilema, nema spora oko toga da e BiH biti decentralizirana na regije, da e to vjerovatno biti negdje desetak regija itd. No, problem je u tome kako te regije izgledaju i na kom kriteriju su zasnovane. Kao to znate, ovo to je sada ponudjeno u velikoj mjeri je odredjeno etnikim kriterijima. U velikoj mjeri. Nije sasvim, ali jeste u velikoj mjeri. Manje su uvaavani drugi principi. Da li bismo mi istrajavali na gradjanskom konceptu i imamo li ansi da to inimo, u kojoj mjeri imamo ansi jer bi smo, to je jedna da kaem manje radikalna opcija, ili na ispravku Vans-Ovenovog predloga u koji bi moda mogli da ukljuimo ispravke u pogledu onoga kriterija koji smo nazvali kriterij etnikog ienja. Ili emo dalje da pojaamo ispravkom za ekonomske i druge korekcije koje bismo mogli unijeti. Da procijenimo realnosti zahtjeva. U vezi s tim da dadnemo sebi odgovor na pitanje moemo li i hoemo li i u kolikoj mjeri moemo da istrajavamo na ratnoj opciji, koliko moemo rizikovati nastavak rata, a koliko bi moda trebali da dadnemo prednost nekakvom miru. Kakav je odnos izmedju mira i pravde ovo to danas jedan novinar dobro pie tamo, kakav je taj dijalektiki odnos, na koji nain nai neto mira i neto pravde. Dajte da razmotrimo taj kompleks pitanja. Da li bismo ili nekim najkraim koracima ka miru rtvujui izvjesne stvari na tom putu. Dakle, pravei negdje kompromise da bi se dolo to prije do mira u nadi da se na taj nain moe spasiti vie od onoga, od naih nekih bosanskih ideala, gradjanskih, itd. Da li bi nastavak rata moda mogao da ugrozi to ili bi nastavak rata mogao da obezbijedi to? Imamo li ansi da pobodemo zastave sa ljiljanima u B.Luci, Grudama ili nemamo tih ansi. Ako imamo tih ansi, koliko je daleko taj cilj. Ako tih ansi nema i ako se one ne mogu da vide nikako, da li bi se moda pomirili s time da te zastave zasad budu na velikom dijelu BiH pa da se kasnije drugim metodama ire. Rat se moe nastaviti i drugim sredstvima. Ima i drugih naina borbe. Ja sam iznio neke dileme i neka razmiljanja koja u tom pogledu postoje. Ne navijam ovdje, iako imam neko opredjeljenje u tom pogledu, ali ja sam ih iznio, objektivno onako kako mi se ine da postoje u javnosti i kako postoje otprilike kod svakog od nas ta pitanja. Dajte da malo to analiziramo, da ujemo kakvi stavovi postoje i da, ako je mogue, postignemo neku vrstu konsenzusa o tome kojim putem ii dalje. Onaj najkrai put, vjerovatno bi najkrai put do mira iao uspostavljanjem prekida vatre, otvaranjem saobraajnica, barem ovih iz Sarajeva koje vode jer u tom pogledu postoji prilino razradjeni planovi i mehanizmi da se to osigura, povratkom ljudi natrag. Niko ne zna taan broji ljudi koji je izaao iz Bosne. Pri tome se vjerovatno valja raunati na cijenu koja

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

38

se plaa, a to je etnici bi ostali u nekim dijelovima Bosne do daljnjeg. Raskomadani, rasparani ali bi ostali kao vojske. Jedan dio naih sugradjana ne bi se mogao vratiti u svoje domove moda nikad, tu je rije o nekim dijelovima u Krajini, istonoj Hercegovini a moda i tamo kod Bijeljine, veliki broj dananjih optina bi etnici morali da isprazne a bosanska vojska unutra da udje. To bi bila nekakva cijena za ovo drugo. Povratak ljudi natrag, velike veine s tim to jedan broj ne bi mogao da se vrati. Najvjerovatnije otprilike njih desetak posto se ne bi moglo vratiti. Akcija za izgradnju ovih dijelova BiH u politikom smislu, na jednoj demokratskoj osnovi, gradjanskoj osnovi i izgradnja naravno u bukvalnom smislu-popravka kua, objekata i drugog i onda na neki nain politika pobjeda nad ovim koncepcijama koje su ostale u BiH da tavore sa nekakvim svojim malim faizmima itd.koji bi eventualno kasnije u daljem procesu politiki pobijedili. Otprilike, tako ja vidim. Ako bi mi vei dio BiH koji se nalazi pod kontrolom bosanske vojske organizovali kao gradjansku dravu, mi bi, ako je taj koncept kao to mi vjerujemo nadmoan, mi bi u kombinaciji sa ekonomijom privatnom, sa pomoi u daljem procesu u daljih desetak godina pobijedili ove male tvorevine druge. Dakle, ako bi usvojili takav jedan put onda bi trebalo ii to prije zakljuenju mira jer su gubici jako veliki bioloki, tehniki, privredni i svaki drugi. Ako ne, onda trebamo vidjeti vodili nas ovaj drugi put nastavka rata nekakvom rezultatu i vidi li se uopte na horizontu neki izlaz imajui u vidu sva ogranienja koja na tom putu stoje, a naroito ogranienja oko ... oruja, odnose snaga vojnih, spremnost svijeta da tu pomogne ili odmogne nau akciju itd. Dakle, morali bi povesti jednu realnu politiku koja bi ipak ne bi se liila nekih ideala, ali... koja bi ipak bila realna u tom smislu da bi uzela u raun realne faktore, realne okolnosti u kojima to ide. U zadnje vrijeme, kao to znate, Amerika se ukljuila, ne na nae insistiranje, ali mi smo bili oni koji su insistirali kod Amerike... I zahtijevali smo ve godinu, godinu i po dana, od prolog ljeta, da se bez Amerike rijeiti ne moe. Ona se konano ukljuila. Mislim da emo morati, ako hoemo da zadrimo njihovu saradnju i da oni pomau u nekoj mjeri nau koncepciju, da je u nekoj mjeri guraju - nee sigurno u cijelosti jer oigledno stranci ovdje ne ele vidjeti pobjednika, najvjerovatnije nee. Vidi se to oigledno. Oni na taj koncept ne idu, ali ima izvjesnih znakova da Amerika podrava ipak neke opravdane nae zahtjeve u nekoj ogranienoj mjeri. Ne ba naroito da kaem odrijeenih ruku itd. Dakle, ne bismo smjeli u ovom itavom odnosu ignorirati njihove stavove o tome. Prema tome, ni stavove o nastavku pregovora. Tu je problem. Mi smo mogli ... da moda malo i poigravamo se sa Vensom i Ovenom i hoemo i neemo itd. Nakon ovoga mislim da ne bi smjeli rizikovati da ne posluamo neke zahtjeve Amerike ako hoemo njihovu pomo, njihovu poli-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

tiku podrku itd. Jednostavno, nee biti mogue to uraditi. Izgubiemo jednog jedinog saveznika koji nam neto moe da uradi. U svakom sluaju neto naklonjeniji bosanskom gledanju na stvari nego to su to drugi uradili. Ona garnitura briselska nije uopte bila sklona naem gledanju. Ova se neto malo korigovala, neto malo ne mnogo. Sad imamo prilike da moda jo neki mali pomak napravimo uz pomo Amerike. Dakle, imamo u Americi izvjesnog saveznika u tom smislu, ali ona nije spremna najvjerovatnije da podri svom snagom. To su neke okolnosti, neke injenice koje bi sad trebalo uzeti u raun pa vidjeti ta u takvim prilikama uraditi. Ja samo molim da nai zahtjevi budu, ako je mogue, realni. Naime, da ne budu nekakav spisak lijepih elja, nego ono ta se u ovim prilikama moe ostvariti. Mi ratujemo godinu dana. Treba dobro procijeniti hoemo li jo godinu dana ratovati. Naravno, trebali bi ako moemo nakon tih godinu dana konstatovati da smo uprkos pukih rtava i svega toga uspjeli da ostvarimo na cilj. Ako to pak ne moemo, onda je bolje bar danas, ustvari ono to se moe danas uraditi. Evo, tu smo da to procijenimo. Mislim da je to ustvari moda i prvo pitanje na koje bi trebalo odgovoriti. Dakle, da li moemo nastaviti. Znamo ta su nam ciljevi, oni su definirani, da li moemo do tih ciljeva ii nastavkom rata ili bi iskorigirali malo te ciljeve pa ili jednim mirnim putem. Dakle, to su ta dva koncepta koja bi trebalo razmotriti i vidjeti ta da se uradi. Izvolite, ko se javlja za rije? Ne znam da li treba da napomenem, mi smo imali jedan neformalan sastanak prije etiri-pet dana. Na tom sastanku je zakljueno da se razgovori uslove jednim uvjetom, a to je ova pomo, pa je na sebe uzeo obavezu dr Lagumdija da da za to obrazloenje. To obrazloenje je dao i poslano je. S druge strane, bilo je zakljueno da se vide nae primjedbe na regije kakve bi bile, iako sam rekao da su zanemarile bile potpuno .... druge kriterije. Prof. Filipovi je bio uzeo na sebe da dadne na to primjedbe. On je to uradio i to se nalazi u materijalima koji e biti upueni za ovaj dan-dva tamo Harisu da bude naoj delegaciji na raspolaganju. Ako se odluimo da se borimo za novi koncept, novi dizajn tih regija, da tu imaju strune primjedbe na postojei koncept i predlog kako bi one mogle da izgledaju uvaavajui i druge kriterije. Dakle, ta dva posla su tada obavljena. MUHAMED FILIPOVI: Gospodine predsjednie, javljam se za rije. Ja usvajam u cijelosti...Mislim da mi sada imamo jednu ansu za jedan mir koji bi nama u datim okolnostima ipak odgovarao. To znai na Vae prvo pitanje ja odgovaram pozitivno. Mislim da mi treba da idemo sa jednom strategijom mira, a da ratnu soluciju zasad zabacimo, jer mogu da kaem da po mojoj ocjeni sad imamo ansu za mir. Ne vjerujem da emo je imati u odnosima medjunarodne politike i sadanjeg stanja od nas na

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

39

NIJAZ DURAKOVI: Da ne obrazlaem moda je to u jednoj stavci, ... i politikoj sjenci da je vrlo ... odnosa, ali mislim da bi ... Jer mislim da treba poslati delegaciju, a namjerno izabrano da bude multinacionalno, a i multipartijsko itd., stanje i odnos u ovoj naoj(ne uje se od agregata) Interes ove drave predstavlja Silajdi, u svakom sluaju i tim podrazumijevam da bi se trebalo d.... na nivou vlade SAD. Ta delegacija treba da bude dravna, svijet s druge strane .. nas tamo predstavljaju sad muslimanska delegacija ili Alina ili ova ili ona. Ma ne mora reeno je na najbolji nain (Ne uije se od agregata) Ne bih vas htio zamarati nekim izjavama da je to (Traka se ne uje od agregata)

bojitu i ukupnoj politici. Rat je alternativa koja nam nikada ne moe pobjei i moemo je dobiti kao proizvod mnogobrojnih okolnosti pa i nae odluke. Ali u ovom momentu prei je mir. Da je Amerika, ulazei u ovaj mirnovni proces, dala naoj poziciji izvjesnu teinu i vrstinu i otvorila neke mogunosti koje treba da iskoristimo. Drugo, prihvatajui sve ono to ste Vi rekli o tome ta bi mogli da budu ciljevi, ja bih ipak u izvjesnom smislu elio da ukaem na to da ne bi trebalo toliko pesimistiki gledati na situaciju koja bi nastala stvaranjem provincija. Mislim, ako uspijemo da redizajniramo provincije, a s obzirom na to da ustavnopravni aranmani podrazumijevaju da e optina ostati nedirnuta odredjenom suspenzijom ustavno-pravnog i politikog...koji e nastati usvajanjem i potpisivanjem mirovnog aranmana, da nama ostaje jedno polje borbe za demokratiju, ato se temelji na injenici da se opinske vlasti i po mirovnom ugovoru moraju ...na bazi rezultata izbora 1990. ili da se sve relacije moraju uzimati u obzir na bazi cenzusa 1991.godine. To su neke norme na kojima mi moramo insistirati, za koje moramo osigurati odgovarajue instrumente i nae unutranje i medjunarodne politike pa i druge akcije koja se predvidja mirovnim ...U tom smislu ja ne bih prepustio provincije konstrukciji neke nacionalne vlasti. Jer vi znate da ni sadanji predlog mirovnog aranmana podrazumijeva konstituciju vlasti na bazi proporcionalne zastupljenosti. Ja mislim da postoji prostor za borbu za demokratsku jedinstvenu i suverenu zemlju, pogotovo to nam mirovni ugovor ak i ovakav kakav je, bez obzira na to, da tako kaem,da se mnogo toga sadrajno. ..dravno-pravnog ivota prenosi i prelijeva na nivo provincija i (Izlaganje govornika se ne uje od agregata)

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

40

X: I da mi tako stvarno hoemo da tako stvarno mislimo, ove dvije opcije. I opcija koja e sigurno kako ste vi rekli da li e u ...Grudama ili Bijeljini, ja mogu se ponadati, da budemo li insistirali d... odnos, na demokratskom drutvu, ako ta demokratija i ta opcija dovesti zastavu(?) i u Grude i Tim to mi inimo, da nam se u tome mora vjerovati. Da moramo biti dovoljno ubjedljivi sa

onima kojima govorimo, da nam svi moraju vjerovati, i da mi neemo nikada izdati svijet. Odnosno ne-, emo se pokolebati nekakvom svom daljnjom razvoju situacije. Naravno to e nuditi da Bosna destruira starije te sile i... jer e ta opcija biti jako interesantna, i onima koji hoemo svojoj regiji formirati nekakve nacionalne drave. Naravno i oni sada neto rade, i oni imaju svoje planove, i oni sada prave nekakve koncepcije kako zadrati svoj interes i svoje Mi emo to ovim putem sigurno rijeiti. Ja bih samo zamolio da se delegacija koja bude nas predstavljala odredi, da delegacija dobije zadatke i da delegacija stvarno razgovara onako kako smo se mi dogovorili ovdje. Odnosno da razgovara u ime drave, jer dravno vodjstvo misli ovako. Ovo sada ovdje. Ne bi bilo lijepo da se delegacija Bosne pone cijepati, delegacija ... Slaem se sa gospodinom Durakoviem neka nam, delegacija bude vie>-nacionalna neka bude reprezentativna, ali da ostane dosljedna onom to mi zagovaramo, odnosno to mi elimo. A to stvarno prije svega elimo mir, a cijena tog mira mora biti takva da mi za sve ustupke koje emo mi napraviti moramo imati garanciju da e se pre-ma nama imati o... da ne moramo ponovo MIRKO PEJANOVI: Ja sam namjerno upozorio da ujemo i ... poslije uvaenih stranakih hrvata, dobro Sefer je kazao da on esto govori. Jue je Sefer govorio da ima mnogo pouka. Dio tih pouka predsjednik je iznio u uvodnom izlaganju. Znate naa situacija je takva da je sada as da odluimo i potezi koji e biti u nau korist, a ne protiv nas i ne u korist naeg ... vojno i politiki. Ja kada to kaem mislim na one snage koje su stale uz Platformu Predsjednitva. Ne mislim na druge .... Ovdje ima svjedoka, tako da ta platfomra neto - kada je nastala Platforma je u svom pogledu imala patritoizam za Bosnu kao dravu. I u njoj gradjanske vrijednosti i nacionalne ravnopravnosti. I sa stanovita vodjenja otpora agresiji, mi smo kazali da na prvom jeste mir, i politiki pregovori do mira, a na drugom mjestu optenarodni odbrambeni rat. Ovo prvo je kako tako ilo preko medjunarodne zajednice uz njenu pomo. A ovo drugo je suavan do sada. Suavano i u zadnje vrijeme sueno. Nama je jedna od vladajuih partija otila iz vlasti. Sa kojim sluajem gospodine Izetbegoviu ovdje nisu opozicione demokratske partije u vlasti ... To bi u medjunarodnoj zajednici bilo pogubno. To se nama moe uinii Na fond je suen i vojniki i politiki. Ali nae anse nisu male. Naa pozicija nije ugroena, jer imamo izvanrednu medjunarodnu podrku i tu medjunarodnu podrku je krunisala odluka SAD da bude sa nama. I da bude u korist ideje Bosne i Hercegovine.I to je ono to zajedno sa naim unutranjim snagama prosudjuje PREDSJEDNIK: Dr Pejanovi.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

41

42

ishod naih moguih namjera i mogue ishode koristi. Naih namjena. Ja da vam kaem najradije bi iao do Sokoca, a ne do Njujorka. Ali do Sokoca ne mogu, a do Njujorka imam poziv. Mislim da se razumijemo. Mislim da treba ii na razgovor sa SADom bez odlaganja ako je mogue da se ide tako da u sastavu delegacije bude i hrvata i srba, i da SAD-u se prezentira na osnovni stav koji je ovdje ... funkciji. I da se stvori jedan ulog koji omoguuje da predje u Njujork. Mi gospodo moramo prei u inicijativu, mi imamo medjunarodnu podrku takvu, imamo p....legimititet, gradjanskih i vienacionalnih snaga u BiH, da moemo uestvovati ... Mi smo zahvaljujui toj inicijativi u enevi dobili politiku pobjedu za osnovne principe dravnog ... BiH. Iako naalost ovdje nekim dirigovanjem i masmedij stvaranje druga predstava. Mi smo politiki pobjedu dakle dobili. Ja sam ve rekao ovih dana na jednom velikom ... da se zato ne treba vie brinuti. Mi smo tu politiku pobjedu dobili. Dobili smo je u podrci SAD. Nijaz je neto rekao, ta je to to mi trebamo odrediti gornji prag kao maksimum i donji prag kao i... Mi smo medjunarodni subjektivitet u BiH i njene granice dobili ve. Onim v... putem. Sada je tu agresorska snaga posustala na svoju tetu. Toliko. Mi smo dobili osnovni princip na kojem se formiraju provincije. Druga stvar to je sada nastala otimaina da te provincije ne budu po tom principu nego kao moda malo osjetljivija taka kako dalje voditi razgovor. Na to pristajati na ta ne pristajati. Ali odmah da kaem ja sam za vojni paket u kome je garancija da se paralizuje teko narouanje. Da prestane rat, da prestane vojno ubojstvo. I to nam gospodo trae i muslimani i hrvati i srbi. Kada to dobijemo, uz ovo ta smo ve politiki dobili, mi politiki u drugoj fazi moemo dobiti sve. Ali gospodo ne moemo sami nego uz pomo medjunarodne zajednice. I uz podrku medjunarodne zajednice mi sada moramo mudrost i pameti, mudrosti jednu jake delegacije izboriti. I da vam pravo kaem foaci . trae da se vrate, u Fou to sada nije mogue. Ali oni e se za-dovoljiti kada se vrate u Bosnu, pa emo onda vidjeti hoemo li moi. u Fou. I da vam pravo kaem, ... bosanci u Bosnu, pa emo onda vidjeti unutar Bosne. Ja sam zato, da mi imamo strategiju mira, uostalom tako sam vazda govorio u protivnom, sam uao u Predsjednitvo sa svim posljedicama koje to podrazumijeva. Najradije bi etnike vojniki pobjedio, ali to je sada nemogue. Uz medjunarodnu podrku mi njih pobjedjujemo politiki, a sutra i vojno. Spaavamo supstancu i muslimana i srba koji su za Bosnu i hrvata koji su za Bosnu. Dakle, na pregovore se mora ii. To je na osnovni interes, i mora se ii sa sljedeim zahtjevima. Odnosno sa donjom takom. Nijaz nije rekao koja je donja taka, ja u sada rei. Donja taka je suverena Bosna. U dananji dan sam, i njene provincije na ustavnim principima koji su predloeni u enevi u Ustavu. Dakle, ne samo na etnikom

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

43

principu. Dalje, realizacija tekog naoruanja. Povratak izbjeglica i medjunarodne garancije ovo to je H... govorio da se plan realizuje po svim takama. Medjunarodna garancija. I vojna i politika i ekonomska. Jer i moja kua je izgorjela gospodo ovdje, da vam to kaem. Nije u Sarajevu, ali je izgorjela. Ko bude u centralnoj vlasti djelio kredite taj e dobiti sve politike pobjede, kada prestanu ovi. Ali zato treba demokratska vlast, jaka vlast, potena vlast, a ne sad kao to imamo duple kolosjeke vlade. Takve kolosjeke mi jedno govorimo, a ekstremna krila mijenjaju sve to nije pripadnik jedne stranke ovdje u Sarajevu. Ide preko noi. Ide bez ikakve procedure. To Alija nije ... demokratske drave. Da mi onda dodjemo .... pa kau ako tako bude mi emo onda ii. To je nemogue to nije, sada kakva takva delegacija. Ja predlaem da mi ovdje mi smo imali delegaciju u enevi. Onda smo imali delegaciju na najviem nivou koju su predstavljali predstavnici najviih dravnih organa, jer tu je dolo do nekakvih radnji, kao to je na gospodin predsjednik Vlade sjeo na dvije stolice onda se odluuje za jednu. Neznam je li konana, ali mislim da ne treba. .(?) Trebalo je rei ja u gospodo biti u naoj delegaciji (ne uje se od agregata) E, sada ovo je delegacija za Njujork. Ja u vam gospodo rei na primjeru. Kada smo mi u enevi otili u Njujork u Vaington i sada su se pojavili stvarno u zvanju drave. Medjutim,nacionalno izdanje u miru i mene je zamolio jedan mladi prof. univerziteta koga su postavili iz Doboja, da iskae radovanje to je prvi put u Njujorku, odnosno Vaingtonu Bosnu predstavlja onakvu kakva ona jeste. Jer nikad do sada nije bilo nikog predstavnik BiH - muslimana. Naravno sve na tetu Bosne. Treba ii delegacija u kojoj e biti jedan Jevrej, jedan Hrvat Muslimana koliko moe i Srba koliko treba. A onda zajedno to je gradjanska drava. Dakle, dravna delegacija vienacionalna i viepartijska. Ja sam o tome govorio da je gospodin Ovens pristao na nae argumente kada mu je prof. Filipovi rekao. A sve do sada to smo pisali nije Evropa je f.... ima visepartijski ide. Prema tome, ja sam zato da nadjemo jednu delegaciju koja e biti r... na elu i koja e biti dravna, autorirativna, jaka i koja e od ovog praga odozdo i onog praga odozgo nai rjeenje za Bosnu i Hercegovinu. Predlaem takodje, da glasamo ek... dvije delegacije. Ono to se u mirovnom ugovoru napie to e nas pratiti 10 godina. Ja medjunarodno pravo neznam. Ja znam interese gradjana Bosne i Hercegovine. Dobro. Znam dobro Bosnu i Hercegovinu i njeno socijalno i nacionalno, etniku i politikoj strukturi. Ali medjunarodno pravo neznam. Od naih ljudi medjunarodno pravo najbolje zna ... vojnog savjeta. Poslije onoga kao to je bio u enevi, kao to je bio u Briselu. Teoriju drave i odluke oko drave zna najbolje Grebo D...on mora da podje s vama. Iako jo ima trei i etvrti itd. Ja bih bio zato da ova delegacija da gore radi dok ne zavri svoju s.... a ako nastanu tekoe iz kojih

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

ne mogu izai, onda emo se ponovo sastati pa ako ba moramo da idemo na ratnu opciju onda to kae prof. Filipovi to je ono to ne moemo izbjei.Onda emo se gospodo organizovati kao patritoski front, nai prijatelje u svijetu koji e nam pomoi. Ja moram ovdje ponoviti, ja sam to govorio i javno na humanitarnoj pomoi i na blokadama da dotur oruja mi ne moemo ... Oni to znaju je rat, ta dvojica. Oni znaju da treba imati hranu za vojsku, municiju za puke i jak politiki front u dravi. Toliko. Hvala. ZLATKO LAGUMDIJA: Ovo uopte vie nije sporno to da humanitarno pitanje i o... kao uslov da se uestvuje u tim razgovorima nisu sporni. Ono to bojim se da nam nedostaje, moram priznati da sam u nekoliko prilika bio i oekivao sam da u dobiti informaciju o tome, ali to nedostaje za odluku koja je bila pominjana na nekim radnim analizama jer bojim se da esto su nam odluke zasnovane na imprezijama, nekim eljama najblae reeno - ono to meni nedostaje to je jedna jasna analiza, oekujemo ta se vojno moe i pod kojim uslovima i u kom vremenu. Ne znam iako iz nepostojanja takve analize ja jedino mogu zakljuiti da je ono ... povoljno bilo. I zato kaem bez obzira na svaki zakljuak koji budemo donosili ipak e biti zasnovana ne postojanju vrlo bitnih stvari kao to je PREDSJEDNIK: Postoji Zlatko analiza napisana. Vojna jedna. U zakljuku stoji vrlo jasno mi ako budemo primorani mi moemo rat uspjeno nastaviti, uz jedan uvjet. A to je da postoji saradnja Hrvatske i HVO-a. Bez toga se rat ne moe nastaviti. PREDSJEDNIK: Ne moe nastaviti uspjeno. Naime, neizvjesno je to bi bio jedan dugotrajan rat koji e ii na I moglo bi samo da se prihvati ako nema ba nikakvog drugog izlaza, medjutim, jasno je reeno ovako bi se rat mogao nastaviti sa prilino sigurnim mogunostima da se taj rat i dobije. I da se isto tako zadri i da se on postepeno, polako dri. Pod uvjetom naravno (ne uje se) Dakle u tom zakljuku stoji, rat se moe nastaviti uz uslov i na saradnji Hrvatske. Ili barem jednom djelu. Naime, za pomo u nabavci oruja i drugo to treba za rat da se bolja neometano moe dobijati. Bila bi varijanta da Hrvatska saradjuje u tome da nam pomae. A druga je varijanta da ne ometa. Ali ako nijedno ni drugo ne bude ostvarljivo, rat bi mogao da se vodi jedno izvjesno vrijeme ali izgledi takvog rata su... HVO to je vrlo nezgodna stvar, vi znate da je to varljlivo kao aprilsko vrijeme, danas dobro sutra nije, danas mogu pro moe proi neki konvoj sutra opet ne moe. Na tome se ne moe opet puno p... vrlo je rizina X: Ne moe nastaviti uspjeno PREDSJEDNIK: Hvala, Mirku. Zlatko izvoli.

44

45

stvar. (Ne uje se) Hrvatska ima velike probleme, i tim dijelovima koji su okupirani. Postoje prie, moram biti vrlo umjeren u tim izjavama ali postoji prie da se vre s.... na raun Bosne u pogledu tih stvari, prepustiti to sad sve pitanje i mogunostima f......to oruje mi ne moemo dati... Pred medjunarodnom javnosti i pred hrvatskom javnosti to je vrlo jak argument. Ja se bojim da je on jednostavno na neki nain vjetaki proizveden. Evo sad imamo u Bugojnu vrlo teku situaciju. Tamo je zategnuto vrlo. Naime, sad kad imamo situaciju gdje postoji sukob izmedju Muslimana i Hrvata u Bosni, vi moete potpuno...da e oni, kako je dolo do toga to je drugo pitanje. Ja znam dobro iz direktnih razgovora, saznanja direktnih da mi nismo provocirali te sukobe, jer to je posljednja stvar koja bi nam mogla pasti na um. Dosta nam je to se tuemo sa etnicima pa nam sad treba samo da se tuemo i sa HVO. To je jednostavno van pameti. Potura nam se takva stvar da mi izazivamo sukobe u G.Vakufu, da hoemo sad sukobe u Bugojnu itd. etnici su nam daleko samo 15-20 km odatle. Ispada da se tuemo na dvije strane. Taj argument je reen i ustvari velika veina Hrvata koji gledaju HTV vjeruje da je to tako. Pljuje po naim izbjeglicama, kau: "sram vas bilo, doli ste ovdje a tamo ubijate nae sugradjane u BiH" itd. Vidite, tu situaciju i sa 300.000 izbjeglica. Poloaj im je vrlo teak. Sve to treba uzeti sad u kalkulaciju kod ovih. Nama su potpuno vezane ruke. Mi bismo moda u jednom momentu, pravo da vam kaem, ja sam o tome razmiljao, mi...Jablanicu...nema struje. Ali ne moe to uraditi. Ja sam to govorio gore. Na nekom skupu sa Hrvatima sam to govorio. Tako da nemam tu ta da krijem. Ja sam rekao, pravo da vam kaem, mi emo to uraditi. Ali, znam vi spominjete izbjeglice u toj diskusiji. Dakle, kad se sve to skupa sabere i sve zajedno, mislim da mi trebamo ovu mogunost da se mir stvori u Bosni i da mi ne budemo vie ovisni od milosti i nemilosti da moramo moliti i uklanjati se bilo kome. Da mi osiguramo jedan dio BiH potpuno, u prvom koraku, a onda u perspektivi polako da proirimo organizujemo vlast BiH svugdje. I u ovim krajevima. Ali to sa drugim sredstvima. Mislim da politiki moemo pobijediti zbog nadmonosti modela koji nudimo. Ne vie vojno, nego nadmonost modela. Mislim da, to se tie ovog dijela gdje ima HVO, tu mislim da nee doi do nekih velikih komplikacija. Prisutna je armija BiH i tu e ostati prisutna. To sam i rekao gore vrlo jasno. Niko nas istjerati iz Mostara nee. Ni iz Mostara, ni iz Gornjeg Vakufa ni iz Jablanice, to neka izvinu. Prema tome, to je zajedniki dio BiH. Ovdje imamo u ovom dijelu potpunu kontrolu B-H armije. Dole dijelimo vlast sa HVO dok se ne pogodimo o neemu tamo. U centralnoj Bosni je ta vlast skoro sasvim polapola. Negdje ima HVO nadmonost u za-padnoj Hercegovini, ali ovamo mi imamo. Tamo gdje vlast B-H Vlade, a to je gdje postoji B-H armija, tu e biti gradjanska drava. I to mi trebamo vrlo

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

46

jasno kazati. I tu e se uspostaviti. Tu e imati svako pravo, mi emo tu proglasiti postojanje gradjanske drave. Proglasiti vrijednost Ustava BiH. Ako ga negdje ne prizna u B.Luci, hvala Bogu, priznae ga jednog dana. Jer, ako pogledate te komade kako su ostali, oni ne mogu tamo da opstanu. Mislim da ne mogu. Manje-vie, zbog niza razloga. Potrebe sa pasoima, zelenim kartonima. Oni e se morati polako navikavati da piu gore BiH i pisati da su dravljani BiH, pa e im to polako prelaziti u naviku. Mislim da se to da injenicom da je BiH ostala kao drava, mislim da na taj nain moemo polako da pobijedimo. Mislim da imamo inicijativu nakon toga. A to se tie provincija uslovno sad nazvanih Mostar i Travnik, mislim da emo se tu sporazumjeti, jer jednostavno postoji potreba i druge strane u sporazuju. Postoji prisustvo armije koja je dovoljno jaka, prisustvo velikog broja mislim nacionalna izbalansiranost, tako da se tu ne moe doi do nekakve predominacije bilo koga nad kim tamo. A ja vjerujem u na model, model jedne demokratske drave koja e pobijediti kao demokratska drava, jer e biti slobodna TV, tamo nee biti slobodna, kod nas e biti slobodna jer emo uvesti jednu slobodnu ekonomiju. Mislim da emo kao takvi biti privlaniji za vanjske investitore itd. i polako moemo pokuati na taj nain da pobijedimo. Ako na model ne valja, hvala Bogu treba da izgubimo. A ako na model valja, treba da vjerujemo u njega i mislim da e na ostatku BiH polako on prevladati. Kad ve imam rije da kaem da sam - mi bismo prema ovome konceptu, ako ga prihvatimo, naime, ako se izborimo na njega, mi bismo prisilili etnike da se povuku iz deset opina u cijelosti i sedam djelimino. To je stanje. Mi moramo znati kakva je cijena tome. Oni se povlae, ali ostaju u jednom velikom dijelu BiH. To vam je tako. Kad kaemo da neto prihvatamo ili ne, s tom injenicom se moramo vrlo runom i tekom, suoiti. etnici ostaju u dijelovima u Krajini. Vi znate otprilike iz onih karata ta je to. Mislim da se tu teko da ta popraviti. Ne vjerujem da se da ta popraviti. To je stvar vjetine nae delegacije da malo...to ako uspije. Ja lino prema dosadanjem roku pregovora i tvrdoi stavova i podrci koju imamo ne mislim da emo moi bitno... ali ako bismo mogli prisiliti etnike da se povuku iz lo opina, da naa b-h vojska udje u tih l0 opina, to bi bio zadatak bosanske vojske. Zato treba pomoi vojsku, treba dalje koliko god se moe organizirati da to udje u te krajeve i da osigura tamo mir. Da osigura sigurnost ljudi. Ako udje naa vojska u te optine, ako udje u drugih sedam polovina opina otprilike, B.Novi, Sanski Most, Tesli, Brko itd. ako u te dijelove opina udje, onda mi imamo jednu prilino iroku oblast. Onda emo pozvati gradjane neka se vrate u te krajeve i ovo to kae Mirko u Fou nee ekati Bosanci da udju. Po ovom programu moda direktno ide u Fou ako se to ostvari. Ne moe da ide u Gacko. Ali u Fou bi trebao da ide prema

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

47

ovom programu. Ljudi bi popunili te krajeve. Mislim da je to otprilike realan plan, samo moramo voditi rauna o tome da ima jedna vrlo neprijatna stvar. Dijelovi naeg naroda koji je istjeran ne moe da se vrate u Fou. Ljudi koji ne mogu da se vrate. Ali treba voditi rauna ko god potpie taj mir, bie proklet od onog dijela naroda koji se ne moe vratiti. Rei e: "ovi su nas ostavili tamo". Sad, jednostavno, to vam je ona situacija u kojoj kae neka idu vojnici, neka ginu, da bi bila slobodna Bosna. Ovdje vi morate praktiki 50-60 hiljada ljudi kazati da se nee moi vratiti, da bi onih milion ljudi eventualno spasili. To je jedna nemilosrdna raunica od koje ne moete da pobjegnete. Dakle, to je injenica. I etnici jo neko vrijeme ostaju. Sad su oni agresori, a onda najedanput se pretvaraju u neku polulegalnu vlast. To je problem. Sad ti njih ako napada u Zvorniku i Bijeljini, ti tjera jednu paravojsku. Sutra ako ih bude napadao, nije to vie paravojska. Oni su u medjunarodnom ugovoru napisani da mogu tamo do daljnjeg ostati. Istina...teka artiljerija bi prema tom programu trebala da bude izuzeta. Ali ostaje tamo vojska. Narod ne moe da se vrati u te krajeve. To je stanje koje mora da se ...dugo vremena. Ne znam kako e to biti primljeno. Tu su te dileme. Ali mislim, to je realna slika ne trebamo je uljepavati puno, ona je takva kakva jeste i mi sad moemo da kaemo - neemo taj koncept, idemo do kraja pa ta bude. To je sad nekakva mudrost moemo li krenuti tim putem. Ima puno razloga da moda takvu odluku i donesemo. Da kaemo ovo nije prihvatljivo za motike, za puke, za ovo-ono mada mogu rei da je u Sarajevu teka situacija, kad-sam ove motike spomenuo, danas sam razgovarao sa nekim Sarajlijama ovdje i neto ih kritikujem za situaciju. Oni kau znate li Vi, g. predsjednie, da mi nemamo vie u ta denaze ove, nemamo sanduka za mrtve ljude, nemamo lopata da zakopam. Ono smee tamo, ona Ulica prkosa danas u "Oslobodjenju" pie da je smetlite. On kae da nemaju vie lopata. Nema ime da radi. Ja sam njih i pozvao, ali oni se sada pravdaju da vie nita nemaju, da niko iz toga ne moe nita da stvori. Ja kaem, dobro to niste odmah reagovali kad smo jue donijeli tu odluku. ta sad se vi pravite vee patriote uvraga. Ako smo vam jue dali tu sugestiju i dali vam to, trebali ste momentalno zvati te. Otvorite to, nema svijet ta da jede. Ipak, odluku donose ljudi koji najvjerovatnije imaju, ne ive ba iskljuivo od humanitarne pomoi. Masa ljudi nemaju. ta odugovlaite, oni su to mislili jo dva-tri dana da malo odugovlae. Ne znam to e im taj posao. U tom razgovoru on meni saopti da im je problem - nema vie daske nema vie ni per-ploe. Kae, nemamo vie u ta da stavljamo leeve. Danas je najvei problem pokop ljudi. Situacija je takva u gradu.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

DURAKOVI: Nije takva, Alija, brate. Jednostavno te dezinformiraju. Svaki privatnik ima daske da pokopa. Nego, treba jednom rijeiti tu Vladu.

IZETBEGOVI: Treba, slaem se s tim i mi smo to pokrenuli. Da ti pravo kaem Nijaze ja sam im povjerovao. IZETBEGOVI: Zato to mi je logino da poslije 9 mjeseci blokade da nema od l00 potreba da nema 90 skoro mi je vjerovatno. Moda sad neke daske negdje ima. Ali da nakon l0 mjeseci blokade, da je vrlo vjerovatno da mase stvari jednostavno nema. Da nemaju. A ima, Nijaze tih subjektivnih stvari. Ali da ne bi preli na Sarajevo, to je poseban problem za sebe. Da se sad vratimo. Izvini, Zlatko, ja sam te prekinuo. DURAKOVI: Ne treba im vjerovati.

LAGUMDIJA: Ja vas predsjednie neu pitati ono to vas je prije l0 dana upitao onaj iz istone Bosne poslije slinog istupanja je li vi to podijeliste Bosnu pa nam jo niste javili. Ja vas to neu upitati. Ja u nastaviti kod one analize na kojoj sam stao. Ja savreno znam i jasno mi je, znam za tu analizu. Ona otprilike kae ovako: "Ako nam hrvatska pomogne i stane iza nas, onda je situacija sloena, ali nije teka. Ako Hrvatska bude neutralna i pusti nas da radimo svoj posao zajedno sa HVO, onda je situacija teka. A ako oni budu protiv nas, onda je i sloena i teka". Analizu u kojoj ne postoji u kom vremenu e se sve to vidjeti, ta to kvantifikacijski za nas znai, to nije analiza u kojoj se mogu donositi ovakve odluke. Ona je mnogo bolja nego nkakva analiza. Samo kaem da meni nedostaje neto prirodno nemamo ni mi Pentagon iza sebe. Savreno dobro znam da je Armija napravljena za ovih 9 mjeseci, pravo je udo da smo za 9 mjeseci ili ne znam ja koliko uspjeli napraviti ovakvu armiju, ali mi objektivno, ne optuujem nikoga, naprotiv samo govorim u kakvoj se situaciji nalazimo, da nemamo iza sebe jednu kvantificiranu analizu ta koji model za nas sve znai. I to je ono to nedostaje. Sad, ta je tu je. Mi bi, nama je jasno, slaem se sa svakim onim koji kae da treba. Mirko je pokuao definisati i minumume ispod kojih ne moemo ii. Medjutim, to je kljuna stvar. Ja sam mislio, da se definie minimum, poto je to kljuna stvar, ispod kojeg ne moemo ii. Tu bih dodao ono to je prof, rekao da u te minimume spada svakako i reduzeiniranje provincija kako je reeno. PEJANOVI: Zlatko, izvini, ja sam mislio oko toga. Da predsjednik u razgovoru sa Amerikom iznese ideju da mi predlaemo medjunarodnu ekspertnu grupu u kojoj e biti nai ljudi za provincije, granice provincija po principima koji su usvojeni u enevi. I da tu

48

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

49

LAGUMDIJA: Ne otvaram je ja. Samo kaem okuau nekoliko stvari koje smatram da spadaju u minimum ispod kojeg se ne moe. Druga je stvar to bi takodje trebalo realno napraviti procjenu. ta mi realno moemo dobiti odnosno traiti, odnosno da li je to to je realno moemo dobiti ovakvim i kakvim nastupom pada ispod tog naeg ... To je kljuno pitanje bar po meni da napravimo poredjenje te dvije stvari. Ako se postavlja pitanje recimo mir hoemo ili neemo - normalno svako e rei pa hvala Bogu mir, da, odmah, medjutim, Vi ste predsjednie jednom definirali da smo mi za mir, ali za pravedan mir. Praktino postavlja se pitanje definicije ta to znai. To je vjerovatno sve ono iznad onog minimuma. Jer, moe se desiti sada da mi praktino prihvatajui mir rtvujemo dravu. rtvujemo suverenitet. Da li je onda taj mir ukljuen u to, da li se na takav mir moe pristati. Ako se postavlja pitanje ovdje ta smatram, da definiram jo neke elemente tog minimuma. Za mene je minimum odnosno neto na to ne moemo pristati, a to je da li mi uestvujemo u dogovoru, da li se pokuava definisati ta drava na bazi dogovora predstavnika, ekskluzivnih predstavnika tri naroda ili na bazi neeg drugog. Ako je to, ako mi insistiramo na dravnoj delegaciji, ako predlaem, ja se savreno slaem sa predlogom da to bude dravna delegacija iz koje se puno toga vidi, ne mislim da Mirko treba ba ii - od Jevreja si doao do june Avrike ... Ali delegacija koja je bila u enevi u sastavu Izetbegovi, Silajdi, Lazovi, iber i prof. Filipovi pitanje je da li tu delegaciju treba eventualno jo proirivati. To je za mene kljuno pitanje. Pojaati je, da budem precizniji, na razliite naine. Ali to je delegacija koja sigurno treba da bude na neki nain dravna delegacija. Dakle, za nas je jedan od minimuma da naa delegacija uestvuje kao dravna delegacija. Poto smo pristali na te principe, poto je jedan od principa decentralizovana drava, sad se postavlja pitanje da li e, prihvatajui dalje ovo to nam se nudi, da li e ona sve vie biti samo decentralizovana, ili e biti sve vie drava. Naime, u kom pravcu e ona ii. Da li e ona ii u pravcu SFRJ pa se jednog dana raspasti, ili e ii u pravcu SAD pa isto tako kao decentralizovana drava jednog dana biti stabilna i tvrda drava. Sad za takvo neto, poto ve ulazimo u neko prihvatanje uslovno reeno neke BiH koja ima ansu da ouva svoj spoljni okvir, a moe se i ovo odmotavati u nekom pravcu njene razgradnje. Zato bi, ja se nadam bar za ovim stolom pretpostavljam, da ovdje polazim od toga da smo svi za to ili bar skoro svi, za jednu takvu evropsku gradjansku dravu. Postavlja se pitanje i dobro bi bilo da u

pokuamo dobiti novi dizajn. Inae ga ne moemo dobiti na kalkulaciji Karadievoj, Bobanovoj i na neki nain otporu Alijinu. To ne moemo dobiti. To je jedna ideja koju sam mislio kasnije iznijeti, ali evo, poto je ti otvara, ja odmah iznosim, hvala ti.

50

ovakvim trenucima da, kad se ve neto dogovorimo, da moemo mi vjerovati jedni drugima da, ako se sloimo, da emo ii u jednom pravcu, da emo onda zaista ii u tom pravcu. Naveu samo primjer - ako se zalaemo za to da ovo bude dravna delegacija, ako odustajemo od dogovora ekskluzivnog predstavljanja naroda, jer onda dolazimo u neto sasvim drugo, a paralelno se recimo u Mostaru ili u Hercegovini prave dogovori predstavnika dvije najvee stranke na bazi budueg uredjenja tih provincija mimo znanja najveeg dijela ljudi ovdje koji sjede, ili bar mimo znanja zvaninih dravnih organa, onda ja dolazim u poziciju da se pitam da li ja mogu vjerovati da svi koji ovdje sjedimo i koji govorimo to to govorimo da li emo stvarno stati sutra iza toga. Vidite, mi se nalazimo pred dva pitanja. Da li e se sauvati, ako elimo sauvati dravu, da li e se spoljnje granice jaati, a unutranje slabiti da bi vjerovatno u nekoj perspektivi sve zajedno slabila ako hoemo da budemo dio Evrope, ili emo zavriti u drugom pravcu - da emo obrnuti stvar pa e jaati unutranje granice i praviti onda svoje nacionalne dravice. Ako emo u tom pravcu ii, ja sam onda uslovno reeno protiv toga da sad prihvatamo jedan takav dogovor jer u krajnjem sluaju ne bih elio kao to Nijaz ree, ne bih elio u tome da uestvujem. Ja mislim da mi sad moramo, prihvata ji eventualno takav neki dogovor, neu da kaem besu, ali moramo bar biti naisto da idemo svi zajedno ka ovom stvaranju tog makar jezgra da bude gradjansko. Jer Muslimani mogu doi u poziciju da u jednoj takvoj BiH koja je decentralizovana drava, da kod nje prevlada ono to su Srbi radili u Jugoslaviji pa da praktino unite BiH idui tuk na utuk nekom drugom. Ja sam protiv na svaki nain prihvatanja eventualno modela koji emo poslije pokuati da jaamo unutranje granice, jer u njoj ne samo to nee biti Bosne, to je Nijaz rekao, ni Bosne ni Muslimana vrlo preciznom, a druga stvar zato? Zato to jaanje unutranjh granica nas vodi u jo jai rat nego to je ovaj. Onda se legalizuje stanje u kojem postoje etnike i muslimanske teritorije i tek onda medjunarodnoj javnosti je iza sebe vrlo teko... Dakle, da skratim priu, ja sam za definisanje ovih minimuma, proirivanje na ovaj nain i neke vrste javnog programa i javnog obznanjenja ako se u to ide da mi hoemo da radimo gdje god moe ova politika snaga koja ovdje sjedi, da moe da gradi jednu evropsku gradjansku dravu na teritoriji na kojoj jeste. A to se tie konkretno poziva, odazvati se pozivu SAD to u svakom sluaju mislim da je pozitivno, ali opet ne bi trebalo prii razgovorima prezadovoljenje uslova koje smo dali Silajdiu. To jeste da dravna delegacija, da jaka delegacija, al ni njoj dozvoliti da pridje razgovorima ukoliko nije ispunjeno ovo to smo neki dan rekli da ni Silajdi sam ne moe razgovarati, nema mandat za dalje razgovore. U krajnjoj konsekvenci, ako i dalje pritisak bude rei molim lijepo, trebamo saglasnost Predsjednitva,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

51

MAHMUTEHAJI: ... prije svega zato to uljepane slike o donoenju ovakvih odluka mogu biti vrlo opasne i zavesti, ako i pogrena slika, loija pred ovom odlukom ne moe biti tetna. Postavlja se prvo pitanje jesmo li mi za mir ili za rat. Takvo pitanje je, po mom miljenju, pomalo opasno jer bi se podrazu-mijevalo da smo mi bili u dilemi oko toga - bio kad. Prvo od samog poetka strategija ove drave je bila strategija mira. Mi nismo nikoga napali, niti smo se pripremali da nekoga napadnemo, niti smo pak i kanili da to nekad uradimo. Mi smo zemlja koja je napadnuta na svakoj njenoj stopi i branili smo se. Stog nije ispravno po mom miljenju postaviti pitanje jesmo li mi za rat ili mir. Mi smo za mir bili od poetka, nego ispravno pitanje moemo li voditi odbrambeni rat dalje. I na to pitanje treba dati, a to treba rei onim rijeima koje prilie takvoj situaciji. Moramo li mi

MINISTAR SNABDIJEVANJA: Mislim da bi dobro bilo u nastavku razgovora o ekonomskim pitanjima da se da vie znaaja, jer stie se utisak iz ovog svega kad se ita da je dosta to marginalizirano. Ako se ne budu pravilno postavila i rijeila ekonomska pitanja, vrlo je vjerovatno da e to generirati i dalje oruane sukobe. I ako se potpie mir, stalno e te arke biti. Jer od toga se ivi. U tom bi se zalagao da se ide na slobodnu trgovinu. A o tome da dalje ne elaboriram. ini mi se da, ako se proiruje broj uesnika u razgovorima, ne bi loe bilo imati nekog ekonomskog eksperta, eksperta za ekonomska pitanja koji bi se naao pri ruci da zbilja neka fundamentalna pitanja iz ekonomije se vie zalae za njihovo definisanje u sporazumu koji slijedi. Drugo, mislim da bi dobro bilo tvrdo insistirati na rjeenju izlaza bosanskohercegovake privrede na more. Mi smo jednom prilikom razgovarali oko Luke Ploe na Vladi, odnosno na jednom ovakvom sastanku. BiH je u Ploe uloila jako mnogo. To je njen izlaz za koji mora uloiti velike napore da se nadje medjunarodno rjeenje da taj izlaz koristi BiH. to se tie ovih drugih pitanja, ini mi se da je vrlo bitno oko ovog suda za ratne zloine dati punu podrku, jer je to jedan od bitnih uslova za dalje smirivanje situacije. Kod amnestije, o njoj u ovom ueu nije bilo puno govora. Stvar je ocjene u tom trenutku, ali po svoj prilici bi bilo rano govoriti sada neto vie o amnestiji. I na kraju, poto se nastavlja pitanje oko bive Jugoslavije, da li e ovaj model koji se nudi BiH biti primijenjen i na druge. Ako e predstavnici nae delegacije na tim pitanjima raditi, ini mi se da bi bilo realno zalagati se da takav model se primjenjuje i kod drugih. Toliko.

Skuptine, Vlade, ne znam ni ja koga, jer se bojim da u razgovorima u kojim se budu bez prihvatanja ovih uslova odvijali bez obustave neprijateljstava i ovih humanitarnih pitanja, da opet nigdje neemo doi. Eto, hvala predsjednie.

52

prihvatiti uvjete agresora zbog toga to ne moemo voditi rat, to se, htjeli mi to ili ne, moe nazvati i kapitulacijom. Prihvatanje ovako postavljenih uvjeta je, po mom dubokom uvjerenju, potpuna politika pobjeda onog politikog nacrta za koji se Karadi,njega spominjem simbolizirajui zapravo taj nacrt, od poetka zalagao. On je, da ponovim, vjerovatno prilino tano govorio ovako. Citiram: "BiH da, ali da se o njoj prethodno dogovorimo. Da se dogovorimo o nacionalnim teritorijama, o njihovoj razdiobi i suverenitetu naroda na njima". U ovom trenutku ako mi kaemo, molim vas, mi prihvatamo takav politiki nacrt, mi time automatski na teritorijama gdje Karadi, opet kaem upotrebljavam to ime u pojmu u simbolinom znaenju gdje ima voijnu vlast i predstavlja nacionalnu teritoriju, svejedno je kako se ta zove to je sadraj toga, i na taj nain zapravo se rat koji smo vodili od poetka, koji nam je nametnut, pokazuje potpuno besmislenim jer je doista bila ponuda BiH da, ali pod uvjetima da se dogovorimo o njoj. Prihvatanje takvog pristupa zapravo za nae ljude znai kako god to se legendiralo, znai i politiku kapitulaciju i teko je vidjeti smisao i poginulih i ovih koji se danas bore. U ovakvom naem pristajanju mi emo razoruati moralno ljude koji se danas bore i to njihov najvei dio i nikakvog smisla nee imati ak ni u odravanju ovih linija. S tog stanovita pazite, vratimo se na to. Danas ono to BiH objektivno ima nije rezultat ni pomoi spolja, niti pak politikog dogovora, nego doslovce aktiviranih unutarnjih snaga u BiH. Mi nemamo ni jedne stope u BiH na kojoj moemo sjediti ovako i razgovarati zato to je to bila elja Vensa, Ovena, Bobana, Akmadia ili bilo koga. To je doslovce jedan rezultat nae borbe oslobodilake borbe. Uljepavanje slike se sastoji u tome da mi kaemo - ukoliko mi danas pristanemo na ovaj politiki nacrt, posljedica toga e biti da e se iz nekih opina povui velikosrpska nacistika vojska. Ja mislim da je to jedna posve naivna tvrdnja bila bi dobra, bila bi odlina. Za nju bi vrijedilo platiti veliku cijenu. Ali, pazite, kad na teritoriji kao legalizirana ostaje ta vojska koja je poinila to je poinila, ko e tu vojsku prisiliti, molim vas, u ovome trenutku dae povue s bilo koje stope teritorija za koju je godinu dana tako krvavo ratovao. Niko iz svijeta nee doi da tu vojsku potjera s bilo koje stope. Ona se s nje nee povui. Zapravo, sve drukije teze o tome da e se povui trebalo bi da ima brojna obrazloenja, da bi imala ansu da nekoga razuvjeri da se nee povui, jer to logino vidite po svemu tome ta se zbiva godinu dana. Da bi se odgovorilo na pitanje, ja opet kaem upotrijebiu grubu rije, da li zbog naih politikih uvjerenja, mislim da ih ovdje dijelimo, sauvati BiH po svaku cijenu, da li zbog toga u ovome trenutku vrijedi vojniki kapitulirati, prihvatiti nametnuti politiki nacrt o uredjenju drave da bi na to pitanje bilo ko od nas imao pravi odgovor, doista prije toga bi valjalo odgovoriti ta

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

53

IZETBEGOVI: Radi jednog pitanja ovdje, mi smo polazili od pretpostavke da se ponudjeni papiri da e se realizirati., U tim papirima stoji da e se etnici povui u roku od 45 dana u provincije oznaene tamo kao 42, 46. Po tome, neu da uljepam sliku vrlo je runa... Hou da se suoimo s tom slikom pa da kaemo prihvatamo li to ili ne prihvatamo. Dakle, ja bih da ne bismo uopteno vodili diskusiju, hajmo postaviti sljedee pitanje - da li bismo prihvatili koncept u kojima bi se etnici stvarno povukli iz ovih l0 provincija i drugih sedam polovina. Da li bismo ili ne bismo. Naravno, ni ja ne bih to prihvatio ako oni to nee uraditi.

emo danas poeti u sredjivanju naih unutarnjih energija koje nam omoguuju da imamo ovo to danas imamo. Nita nam drugo nije omoguio nego to. Pazite, mi govorimo maloprije o problemu u Sarajevu sa sahranom, mrtvima, smetijem itd. itd. Pazite, gospodo, situacija u Sarajevu je takva a za godinu dana ni jedan jedini ovjek nije odgovarao. Za situaciju u Konjicu, Tarinu, Pazariu itd. ni jedan ovjek nije odgovarao. A mi nismo imali ni jedan ovakav sastanak da se upitamo o stanju krijumarenja, ubojstava, progona ljudi, elemenata nacizma i na naoj strani koja se grlato zalae za gradjansku perspektivu bez koje nema Bosne itd. itd. Mi u ovom trenutku smatramo da e se to pitanje rijeiti oslanjajui se na neki nacrt koji e se napraviti u Njujorku. Pri emu rizikujemo da svojim pristajanjem na to potpuno razoruamo i one ljude ostatka oruja koje imaju u svojim rukama. Ne mislim prije svega na ovo oruje, nego mislim na polju gdje se za tu Bosnu bore. Ukoliko se mi opredjeljujemo da li emo pristati na jedan ve postojei nacrt za koji se na Vladi zduno i energino zalagao g. Akmadi kojega mi dobro znamo da mi kaemo - ukoliko je to nacrt Amerike iza koga ona stoji, mi se pokoravamo, a s tim se ne slaem. I molimo da se on primijeni. Prije nego to dade, tek tad mi moralno neemo krahirati u oima naeg svijeta na kojeg, ja duboko vjerujem, opstoji i budunost obrane i opstanka BiH. Ne smijemo izgubiti tu posljednju tvrdjavu nae budunosti. To je volja naeg svijeta da se bori, odbrani, da ne popusti od svih tih haubica itd. da Sarajevo padne. Vi ipak znate u nekim pristajanjima eksplicitnim io eksplicitnim razoruavamo svijet. A to je s moje take gledita najgore rjeenje. Moemo biti realni politiari pa prihvatiti postojee stanje, ne moemo voditi rat, ali ne smijemo onemoguiti sebe da sauvamo vjeru pa i neke potencijale...ciljeve. Nadalje, po meni bi bio redosljed stvari ukoliko se ovim putem moe do neeg doi da na pristup bude stavljanje pod kontrolu teke artiljerije. To je pravo pitanje. Osiguranje humanitarne pomoi, a potom ostalo. Jer u protivnom nastavljanje ovih razgovora koji traju godinu dana i koji nisu dali nikakve rezultate znai jaanje objektivno moi razgradjujuih snaga BiH a slabljenje onih koji je uvaju.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Ali ako to hoe uraditi, pravo da vam kaem u velikoj sam dilemi da li da to prihvatim i da platim onu cijenu tamo da oni neko vrijeme ostanu. Ali, jednostavno to je ta stvar. Hoe li ostati ili nee ostati. Ja to lino ne doivljavam kao kapitulaciju. Naprotiv, ako bi se oni povukli iz ovih lo optina i onih drugih sedam polovina, ja bih to doivljavao na njihovom mjestu kao kapitulaciju. Jer se pobjednika vojska nigdje ne povlai. A oni su ak izjavili da e se povui, samo nisu to oni jo prihvatili gdje. Rekli su da e vratiti 20 do 30% zauzetih podruja. Medjutim, u ovom jednom konceptu koji je nama tamo nudjen, definirano je koji su to dijelovi. Ja sam pod tom pretpostavkom iao. I, naravno, sada ja bih tebe upitao, Rusmire, da li bi ti prihvatio te papire ako bi to bilo realizovano i ako bi postojali mehanizmi da se to realizuje. Podsjetio bih da su Amerikanci kazali u taki 4. da nisu spremni da interveniu, ali su spremni da osiguraju vojno izvrenje takvog ugovora ako do njega dodje. Znai, postoje snage koje bi to realizirale. To je pitanje. Naravno,...kako glasi pitanje. Ako pitanje glasi hoemo li ostaviti status evo, ja ne bih bio zato. Ali ako bi se oni povukli iz ovih skoro 13 opina, bio bih u iskuenju da to prihvatim kao mogunost da se naa teritorija proiri i da se narod vrati natrag. Naravno, to su ustvari ti problemi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

54

MAHMUTEHAJI: Ti si pitao mene da li bih na tom sluaju. Ja sam u vie navrata, u razgovorima razliite vrste kojima si ti prisustvovao, rekao - odgovor na to pitanje ovisi, prije svega, jesmo li mi sposobni ovdje organizirati front na svim razinama uredjenja drave. Od toga ovisi. Jer, pazi, ukoliko mi u ovome trenutku i na dijelovima gdje nemamo nikakve smetnje ni u etnicima, ni u subverziji koju provode (opet kaem u politikom znaenju) nismo kadri orgnaizirati i pokrenuti svoje potencijale, mi neemo moi sasvim sigurno ni naputene prostore BiH zauzeti. U tome je problem. Ja sam zbog toga i rekao - molim kljuno je pitanje, vanije od njujorkog dogovora, jesmo li mi kadri jedanput ovdje primiti na svoja ledja, poev od tebe pa nadalje, negativne efekte donoenja odluka, razrauna sa opstrukcijom svih vrsta oko nas, u Predsjednitvu pa do posljednje elije u mjesnoj zajednici. Tu se rjeava sudbina BiH. To nismo. Stoga traimo da se pitanje BiH i njena sudbina rjeava u enevi na pregovorima, gdje se na narod stavlja u situaciju pukog promatraa, dok ga osvajai zapravo masakriraju, unitavaju teritorije itd. Odgovor na to pitanje nije da li bi se prihvatio nacrt ovakav ili onakav. Mi emo u krajnjem prihvatiti ono to je realno. Nee biti uope izbora. Mi nemamo toga izbora. Medjutim, nismo radili i ne radimo sad i ovjek ne vidi jemstvo za to da emo uraditi da vlastite energije pokrenemo. Kolike su one, toliko e biti BiH. A ne ta neko spolja obeava da e nam dati.

55

DURAKOVI: Mislim daje Rusmir naeo pravu stvar pa reagujem zato to se u osnovi ne slaem. Zato? Rusmir je odlinu dijagnozu dao i on, naalost, odavno upozorava na ovaj najkrupniji problem ove nae drave, ali na njemu se nita ne radi. To je sad druga tema. Tu je na glavni komandujui i ja koji sam vaio za nekog veletantnog ovjeka koji je uvijek za opciju upravo kako je Rusmir definisao i jednog optenarodnog odbrambenog rata, sada sebi postavljam kao i svaki gradjanin ove drave pitanje. Vojska to bolje zna, ali znamo i mi, bar ujemo. ta ako sutra padne Srebrenica, iza toga Brko visi u zraku, iza toga je odmah desni bok Gradaca suoen s lijevim itd. Iza toga je i Sarajevo ovo ovdje kakvo je, iza toga saznanje da jo neprijatelj nije iskoristio ni maltene 20% svojih objektivnih kapaciteta i potencijala i da ovaj rat jo uvijek moe napraviti krompirite, kad god hoe mogu nas bombardovati. Uostalom pokazuju upravo uoi nastavka Njujorka da nas valjda malo discpliniraju i dovedu u suru. I oni nam to jako demonstriraju. I to je realnost. Naalost, svidjala se nama ili ne. ta je sutra s Dobojem, Tenjem i sa Bihaem itd? Ja lino ne mislim, ukoliko bi se obezbijedile doista ... to se tie vojne opcije da se ne kae "staviti teku artiljeriju pod medjunarodnu kontrolu". To ne znai nita. To je London ve kazao. Ve

IZETBEGOVI: Dakle, ja nisam dobio odgovor na to pitanje da li bismo mi prihvatili jedan ugovor u kome bi bilo povlaenje etnika. Ti najbolje zna da jesmo i kako jesno i pazi, ova je vlast i organizovana i nije organizovana. U nekom dijelu je organizovana, u nekom dijelu nije organizovana. Nama dalje produenje rata ni sa tog stanovita ne odgovara. Jer podstie, jer daje ansu kriminalu. Mi u ovom uslovima nemamo, mi smo se uguili u kriminalu. ak na pokuaj da kriminal osujetimo ostaje bezvrijedan. Jer i oni ljudi koji to treba da sprovedu, polovina je tamo kriminalaca. Dakle, nama treba mir da izadjemo na kraj s time. Mi u ratu to ne moemo. Mi smo izblokirani. Mi ne moemo da ni umne snage izjednaimo ni druge materijalne jednostavno izmedju Sarajeva i dijela BiH ne postoje ni spojeni sudovi. To je potpuno odvojeno sve. Nama treba taj proboj da bi se organizovala BiH. Mislim da rat dalje produava neku vrstu unutranje agonije to jednostavno kriminalcima prua ansu. Ja vam kaem da je borba protiv kriminala broj 2. Idu etnici pa kriminal. Ponekad mi se ini da je ova druga gora i da u ratnim uvjetima ne vidim naina da se izadje s njima na kraj. Ja sam se u tolike ljude razoarao po tom pitanju. Jednostavno vidi kako ljudi najosnovnije stvari ne zavravaju. Znate zato.Toliko imam u vidu stvari koje su se u Sarajevu dogodile, jasnih stvari, koje se ne gone. Morao bih ja da gonim pa da pitam svaki dan ta je sa ovim ili onim sluajem bilo, jednostavno, zaustavi se. Gdje god idete zaustavi se. Zato? To je posebna stvar.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

kako, ko, u kom vremenu i na koji nain? Dislokacija etnika iz ove i one provincije. Gdje u koju kasarnu, u kom vremenu i pod ijom medjunarodnom kontrolom. To je donji prag. Ako bi se to uspjelo isposlovati, to nam je jedina opcija, jer inae, naalost, ako emo racionalno...ovu krhku Bosnu ije i vene i arterije dre drugi. Taj organizam i to srce tanano jo kuca, ali ono ne moe due kucati, jer dovoljan je jedan mali presjek da iskrvarimo za par dana. Ako ti sve bitne saobraajnice i sav dotur, svu logistiku dri drugi i da ti sve zavisi od volje drugoga, onda se mora uzeti u obzir neka realni pragmatizam koji objektivno ide kontra interesa i bosanske drave i bosanskog naroda. Ali to je tu je. Drugaije se ne moe. Ne moe biti... Mi zaratiti sa svima ne moemo, jer ne moemo da se obraunamo ni sa onima koji nam sva ova zla ini. Otprilike sam imao potrebu da kaem da sudbina sredjivanja unutarnjih naih energija i snaga kako Rusmir kae. Ne moemo mi, Rusmire, to dobro zna, i ja i ti, mi ne moemo srediti u Starom gradu stanje ni ja ni ti sad ne smijemo otii u Stari grad. I svi ovi ministri, ne moe ni ministar Puina. Jer tamo je druga vlast, tamo je druga vojska, tamo je druga politika i tamo vladaju neu rei ko jer ne smijem ni to rei jer e me sutra ubiti. Da budemo jednom otvoreni. Ne znam smijete li Vi otii tamo? Vrlo je veliko pitanje. Zavisi od raspoloenja i zna se ko je tamo vlast, i kako, i zato je do toga dolo i zato se nije podralo na vrijeme. Rusmir je na to upozoravao na desetak sjednica. Sve to neozbiljno prihvatalo. Moglo se to rijeiti i mogao se taj front otvoriti na jedan elegantan nain. Zna Sefer obraun sa dijelom vojne policije rezultirao granatiranjem Doma milicije itd. I dandanas nije to pitanje rijeeno. I dan-danas je u pitanju hoe li pasti zolja u ovu salu od ljudi koji su oteli ispod bilo kakve kontrole. I nisu nam tu krivi nikakvi etnici. Tako je od poetka, tako je i dan danas i tako e biti vjerovatno i sutra. To je ono to utie na moral i ljudi i boraca. Armija nee kapitulirati ako se uzroci pravi uspostave u Njujorku i kau garancije medjunarodne i ovo i ono. Ali onda Armiji to treba pojasniti i naim borcima treba pojasniti. Prije svega. I kazati im ta je na sonu, ne sakrivati istinu i rei tu smo gdje smo, ta smo, kako smo, koje su nam mogunosti itd. Ja stvarno moda govorim emocionalno, a vjerujem da i veina vas dijelite ovo to govorim. Proivljavam u ovoj ariji se ono to se svaki sat tamo deava. Neku no su zolje pucale u Dom milicije od strane onih koji su bili smijenjeni. Je li tako, Sefere? Tu je ministar policije. FILIPOVI: Samo jednu kratku... Budui da je zaista pokrenuta vrlo znaajna...mislim da rat nije ...kojemu mi moemo srediti... (Ne uje se izlaganje gospodina Filipovia). Mislim da nam je rat nametnut, da je agresija izvrena da se onemogui... Zbog toga se vodi jedan rat koji nije rat, nego jedan veliki organizirani

56

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

57

SEFER: Ja neznam kakvu analizu trai dr Lagumdija jer, takvu analizu ni jedan centar vojne moi ne moe dati. Mi smo napravili jednu analizu u kojim uslovima i kakav se dalje rat moe nastaviti. I ja vas molim da budem vrlo precizan. I ja vas molim da budem vrlo precizan, najbolja je ona varijanta je ako bi Hrvatska bila saveznik. I istovremeno uestvovalo u ratu. povoljnija Druga varijanta bila bi kada bi HVO bio saveznik, i kada bi se ukljuio u aktivnu borbu protiv etnika. A on to sada ne radi. A naa sredstva informisanja o tome nita ne govore. Ja vam mogu da tano kaem. Od poetka rata do danas mi smo vie kao armija imali koristi od "Srne" nego nae televizije BiH. I danas je tako. Nita se jo nije promjenilo. Trea varijanta koja bi za nas bila jo nepovoljnija za ove prve dvije varijante da HVO ne ometa, i najtea

NAIM KADI: (govornik se ne uje od agregata)

zloin. Sutina problema s kojim se mi susreemo je to da taj zloin generira nove zloine, iri se, stvara jednu situaciju iz koje, po mom dubokom uvjerenju,, mogue je izai samo... i uzeti...kao svoj program i to realan program, inicijativu mira kao ozbiljnu zadau koja nam prua anse, koja u velikoj mjeri, da tako kaem, daje anse i drugima. Ali daje im anse ukoliko naputaju medij rata kao medij unutar kojeg vode i pomou kojeg ostvaruju svoje politike ciljeve. Upravo zbog toga to nisu mogli u normalnoj politici ostvarivati svoje ciljeve. Oni su se prihvatili sile i rata kao sredstva. Ovim sredstvom mi moramo... Bilo bi mnogo bolje da smo ih mogli orujem pobijediti i likvidirati kao jednu bandu razbojnika koji e... Ali to nismo mogli. I bio bih neodgovoran, a posebno onaj koji snosi odgovornost za. Ja elim da kaem tri krucijalne stvari po mom miljenju. Da e naa vojska biti na naim granicama. Drugo, da e sve druge vojske biti demilitarizirane. Tree, da mi, ako elimo napraviti drutvo, mi se moramo boriti tamo gdje se zaista moemo boriti i gdje se jedino..., a to je u ... Ja ne mislim da mi treba da prepustimo prostor etnicima u provinciji B.Luka jer ovaj mirovni ugovor e dati ansu da je 46% Muslimana i Hrvata. Za njihovu reprezentaciju i ...vlasti koja nee biti etnika, a imae i stanice medjunarodne i druge koje e omoguavati da se tamo rehabilitiraju ljudska prava. Ja taj teren nipoto ne bih napustio kao teren borbe ne vie vojne borbe, jer tu treba onemoguiti. Tu ja vidim tu prednost. Ja u ovom momentu podravam situaciju. Naa je sada prvo satisfakcija u tome to e se zaista oni povui sa desetak ili 15 opina. Drugo, to emo mi ugovorom o miru otvoriti prostor i da e na njihovim teritorijama vojno-politikim,.... Ovdje se ne treba plaiti budunosti, ako mi imamo bolji koncept. A moemo dobiti., samo u miru. Ovo nije pitanje samo muslimanni, ne radi se o tome.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

58

varijanta ova da u sluaju ometa i da eventualno dodje do sukoba na obje strane. Ja ovdje nisam doao na sastanak da potpiem kapitulaciju. Niti imam pravo u ime onih koji su na frontu. Ja vam sasvim otvoreno kaem, u tom sluaju rat je dugotrajan ali mi sigurno na osnovu niza pokazatelja tvrdimo da e biti pobjeda. Ali neznam koliko to, ja samo. Druga stvar, to vam kaem sasvim otvoreno ovdje, mislim da je dovoljno od poetka mi smo imali podrku od pojedinih lanova Predsjednitva s kojima saradjujemo. Od vrlo malog broja ministara kao armija. Od politikih stranaka gotovo nita. Nego imali smo naopako. Imali smo obrnuto, ovih vladajuih. Jer HDZ je stvorio HVO ija politika platforma o... od drave BiH.On je formalno priznao, ali u drugoj etapi je. SDA stranka je ukljuila se i pomogla, ali ovi kadrovi su vie ... U ovom periodu za vrijeme rata, mi smo uspjeli formirati, odbraniti onemoguiti agresora da ostvari strategijske ciljeve. Nijedan od strategijskih ciljeva koje je on postavio nije ostvario. Drugo mi smo u ovom periodu uspjeli formirati armiju koja se sastoji od 5 korpusa. Uzmite samo zadnji rat nije primjerna ba komparacija - od 6.aprila 1991.godine do 21. decembra 1992.godine uspjelo se formirati nekoliko odreda i jedna .... brigada. I najlake je sjediti pa diskutovati. Gospodin Kadi je govorio o kadrovima. Nae komandante i komandire za sada u ovoj fazi su birala vojska. I mi smo ispotovali do kraja onaj princip ako se neko ko je buniji sa kriminalnom prolou namee pa je sada . Da im priznamo zasluge ali da ih postavimo na neko drugo mjesto. A vi samo nabrojte iz vladajuih stranaka koliko imate ministara koje ste vi predloili i koje ste postavili sad i koliko su para ukrali od ove drave. Mi smo rat poeli sa oko hiljadu tenkova na prostoru drave BiH. Naa je procjena da ih ima sada hiljadu i 600. I tako je sa ostalom tehnikom. Znai jedna treina. I drugo da odgovorim Nijazu, ako je . Karadi da moe uraditi to to ... uzeti Gradaac, uzeti Srebrenicu, uzeti ukupnu Bosnu i oboriti Sarajevo. Ne postoji mehanizam koji bi ga prislio da on to ne uradi. Mi imamo, je li tako komandante da smo jednu treinu njihovih .... do sada unitili. Artiljerije tenkova transportera itd. Ali je to jo dosta jako. I ja vas molim ovdje jednu stvar, ta klackalica rat ili mir traje 11 mjeseci. Od poetka rata ta klacalica traje. Ti pregovori vie tete eneva pa sad Njujork, nanose nama nego etnicima. Oni imaju ciljeve i oni idu. Kod nas je svaki dan vrijeme izmedju rata i mira. Ali dajte tu klackalicu ..... ako je odluka jamo mijenjati Sefera, nastojte da on bude u to kraem vremenskom roku. Ako je odluka o ratu pod hitno formirati i patriotski front i to je mogue prije srediti stvar. Jer budite sigurni da ovo to se deava vlasti. Sve se to odraava na stanje u Armiji. (ne uje se) Ali vas molim (neu jo dugo) Odluku o ratnom miru to je mogue prije donijeti. I nastojati da se na toj konferenciji da to bude .... Onoga asa kada rat prestane mi smo

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

pobjednici. Mi doivljavamo to kao pobjedu. Tad kada rat prestane. Vi gurajte svoje politike .... uostalom rat je nastavak politike drugim sredstvima. To je najprihvatljivija Onoga asa kada rat prestane mi se osjeamo kao pobjednici. Sauvali smo dravu BiH, nema. Sauvali smo opstanak muslimanskog naroda a bio je cilj da ga nema. Nije Karadi trebao veliku Srbiju, niti je gospodin Tudjman stvori veliku Hrvatsku. (ne uje se ) ZLATKO LAGUMDIJA: Izvinjavam se, ja bih samo dvije stvari komandantu da kaem. Ja nisam mislio nisam mislio imenovanje ni prethodnog ni ovog rukovodstva. Ti vjerovatno jesi i ovog. I bojim se ja zaista smatram neprimjereno, neu argumentovati, ali tvrdnja da je "Srna" vie uinila za ovu armiju, u odnosu na radio i televiziju BiH po mom miljenju najblae reeno je neprimjerena. Ja stoposto mislim da je to neprimjerena tvrdnja. Jer ipak ti ljudi kako tako neto rade. I druga stvar poto ovdje ti si rekao, da veina lanvova Predsjednitvo imali smo je li veliku podrku je li - nije mi jasno ... kada je nema, nije mi jasno odakle ta podrka, a od vrlo malog broja malog ministara u ovoj vladi si imao podrku. Ona Vlada, da je normalan broj ministra. Bojim se takve tvrdnje da ovdje najmanje broj ljudi pomae u radu ja zaista smatram bez argumentacije, bez imena i prezimena bez konkretne analize je neprimjeren ovakvom. Podravam ovo da treba napraviti patriotski front i srediti odnose medju nama i i puno toga. SEFER: Hou da vam kaem da je to tako.

59

KONJICIJA: ... da skrenem panju, da oni trae pravo referenduma. Mislim da na to ne treba pristati ni pod kakvim uslovima. Druga stvar elim skrenuti panju ono stvarnje nekakvog vijea po 3 lana ne dolazi u obzir, jer bi to bilo unitavanje zemlje koja trpi agresiju, drugo kao drave UN-a i to ne dolazi u obzir ukidanje

PREDSJEDNIK: U vezi sa ovim pitanjem ja bi rekao da mi naravno vodimo jednu akciju... ak mislim da je Hrvatska na tome pristala, imamo jedan protokol koji je potpisan, on nije realizovan , ali Hrvatska je u naelu prihvatila na specijalni status (zajednika diskusija)

ZLATKO: Znam na osnovu ovoga moe traiti zahtjev Predsjednitvu, da Predsjednitvo o ovome posebno razgovara. I da Predsjednitvo zauzme stav. Ne moe tako. Komandant kae da najvei broj nas nije uradio nita. Onda neka se radi da se nadju novi ljudi i da idemo dalje. Ja samo mislim da komplikujemo situaciju niti ti ....niti bilo ko od nas ovdje sjedi u Sarajevu, a 13 ministara Vlade je u Sarajevu .(zajednika diskusija)

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

legalnih legitimnih organa. Mislim to je ak .... Tree na to bi skrenuo panju, sigurno znam da u nekoj rezoluciji UN-a stoji da vojska koja je provodila genocid ne moe nositi ambleme niti oznake pod kojima je sprovodjen genocid. I tree - etvrto pitanje. Povratak izbjeglica i kako e se oni vratiti u ona podruja u kojima su ti zlikovci, koji u ovkavim uslovima nee moi biti kanjeni. Prvo nije to moje miljenje, to je miljenje poslanika i pogotovo iz nekih krajeva (ne uje se)

60

PUINA: Prevashodno ta je polazna osnova za pregovore u Njujorku mislim da mi to pitanje ve nekoliko puta apostrofiramo i po meni ja ga moram i sada istaknuti. To je platforma Predsjednitva koja je usvojena i zvanino objavljena, iza koje stoji cjelokupno gradjanstvo BiH i zakljuci i stavovi Vlade BiH koji su dostavljeni svim naim delegacijama. Ne vidim da se trebamo okretati iza ta dva dokumenta. A postavie se pitanje da li prihvatiti mir? Mislim da je Rusmir dosta odgovorio na to pitanje. Mi ovaj rat nismo eljeli, ovaj rat nam je nametnut i mi smo ga vodili u odbrambenom smislu. Naravno, ukoliko se ne postigne adekvatan dogovor u Njujorku, mi emo ovaj rat biti prisiljeni da nastavimo i izvjesno je da e odbrambene snage BiH taj rat dobiti. Pitanje je samo kada i sa koliko rtava. No ono o emu bih takodje htio da kaem nije dovoljno rei da je BiH drava s priznatim vanjskim granicama. Po meni ona mora da ima i osnovne atribute

SALKI. ...komisija da to s pet-est lanova konstatuje i da ove drave vie nema. Smatramo istorijskim bitnim ukjuivanjem SAD u te procese i eventualno istorijsku ansu da ova drava zaista opstane na onom konceptu koji vi nazivate gradjanskom dravom, odnosno izgradnjom civilnog drutva. U tom smislu u okviru pitanja povodom koga ste nas pozvali, u pogledu formiranja platforme za razgovore sa predstavnicima amerike administracije, mislimo da je definitivno bitno, i to prije svega vi da to uradite kao ef delegacije, da uspijete uvjeriti tu administraciju da mi ovdje imamo stvarno iskrene namjere praviti takvo drutvo. To sve zajedno mislim da je i ovaj sastanak konstatovao ne lii ni na kakvo takvo drutvo za koje se ovdje deklarisalo nekoliko nas na ovom sastanku. Ono na terenu kako u nekakvim sad okruzima na nivou optina, ne lii na ono na dijelu teritorije koje kontorlie armija BiH ili Vlada BiH. Vie lii na jedan zasad blagi i s tendencijom otrog muslimanskog totaliralizma. To da budemo jasni iako takvu administraciju gore koja dri do potpuno drugih vrijednosti ne uspijete uvjeriti u ono zata se deklarie i ova drava i vi lino, mislim da e ova drava zavriti na onaj nain kako sam to rekao na poetku. Da je najvjerovatnije uskoro nee biti. To je jedina sugestija koju sam donio ja kao predstavnik stranke za ovaj skup.

61

dravnosti o kojima mi stalno pokuavamo da ih stavimo u drugi plan. Ja na tome ak i insistiram. Drava BiH sem vanjskih granica mora imati i monetarni fond, pravosudni sistem i pravni sistem, finansije, naravno vojsku, policiju, vanjske poslove i jedinstvene granice i granine organe. Da bi pristupali odredjenim razgovorima i prihvatili ono to nam se nudi i u Njujorku i to se nudilo u enevi i Londonu i Lisabonu, mislim da moramo prevashodno traiti povlaenje artiljerije i tekog naoruanja i staviti od kontrolu i zatitu granica ne samo od strane medjunarodnih organizacija, nego i oruanih snaga BiH i policije BiH. To je jedina garancija koja e nam dati realnu sliku i realnu predstavu o nemijeanju u unutranje stvari BiH bio sa koje strane da oni dolaze. Nije dovoljno, makar po meni ili ja tamo smatram, da nam granicu, dravne granice i vanjske, obezbjedjuju samo medjunarodne snage jer onda e oni biti samo registratori onoga to se dogadja na granici a ne i zatitnici naih granica. Dakle, ukoliko moemo obezbijediti jedan takav pristup, onda insistirati na tome da granice obezbjedjuju oruane snage BiH ukljuujui tu naravno i policiju i armiju zajedno. I ono to treba da predstavlja, to su ta obiljeja naih oruanih snaga. Neko je maloas primijetio da li da sad izvrimo legalizaciju i amnestiju i to totalnu amnestiju formacija koje su tako zduno i krvolono napadale na narod, protjerali sa ognjita, da sada stavimo i oprostimo sve ono to se oprostiti i ne moe. Jesmo za pratanje ali u granicama tolerancije.I naravno ona pojedinana pratanja ili bolje reeno kolektivna pratan ja onih koji nisu zagazili u ona zvjerstva koja su se dogodila na podruju Bosne i Hercegovine. U okviru toga i civilna vlast u biH mora da zaivi u punom smislu rijei, da funkcionie i na onim teritorijama koje danas su privremeno zauzete, ali na onim teritorijama gdje danas objektivno vlat treba da funkcionie, no ona ni izbliza ne daje one garanci-je stanovnitvu koje mi moramo obezbijediti. Mislim da je i ovaj pokuaj stvaranja ingerencija ili podjele ingerencija izmedju vojne policije i Ministarstva unutranjih poslova jo jedan fin primjer kako treba da oinje funkcionisati vlast u punom smislu rijei i da se zna ko je odgovoran i definitivno odgovoran za sta-nje u odredjenim oblastima i na odredjenoj teritoriji. Naravno, pojava kriminaliteta ovakva kakva jeste u Bosni i Hercegovini je rezultat niza slabosti koje su se dogodile, prevashodno od momenta agresije is tavljanja u funkciju MUP-a. U funkciju odbrane, ime se stvorio prostor za djelovanje kriminogenih grupa na irem podruju. No, ono je i nastavljeno u ovom periodu odredjene konsolidacije, no, nije samo MUP i Armija odgovorna za to. Mi moramo tu traiti i odgovornost pravosudnih organa, njenog deficitarnog kadra i njenog slabog funkcionisanja - od pravosudja, tuilatva, sudova za prekraje, inspekcija i finansijske policije do onog to takodje pokuavamo da zaboravimo, dodavanja

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

mnogih ovlatenja naih predstavnika koji prikupljajui novac u inostranstvu vre strane zloupotrebe do dotura humanitarne pomoi koja nikada ne dodje na odredite ili dodje sa kapacitetima od desetak posto. I da privedem ovo kraju. Dakle, polazna osnova za Njujork je Platforma Predsjednitva i stavovi Vlade BiH. Hvala lijepo. PREDSJEDNIK: Moemo li zavravati? PUINA: Ispriavam se. Za delegaciju sam koja e biti dravna delegacija i oslikavati dravu BiH uz napomenu da nisam da u toj delegaciji bude Zoran Paji. Nisam iz dva razloga. G.Paji je bio na predstavnik zvanine delegacije u maju mjesecu i vie se nije vratio ovdje. Mislim da vie nema pravo da bude legalni predstavnik drave BiH. Nije bitno gdje je, nisam zato da nas predstavlja.

62

PREDSJEDNIK: Predlaem ovu stvar. Imaemo vjerovatno da odredimo ovu delegaciju. Na osnovu ovoga to smo ovdje uli, ovo je bilo jedno savjetovanje, razmjena miljenja. Odrediemo delegaciju uzimajui u obzir ove predloge koji su ovdje dati. to se mene tie, ja bih se sloio da to bude delegacija, prije svega dravna, reprezentativna. Ne mislim da bi trebala da bude naroito velika. Da idemo na neku veliku delegaciju od l0-15 ljudi. Trokovi su ogromni. Vidite kako proces ide razvueno. Sva srea tamo je sad trenutno samo Silajdi. Zamisli da smo poslali tamo l0 ljudi. Do sada za ovih l0 dana koliko je tamo nita nije uradio osim to da poneki intervju, itd. Svih l0 ljudi bi tamo langaralo daba. Ne znam koliko se to moe produiti tamo. To se moe sad razvlaiti pa onda opet po 5-6 dana nema niega. Mislim da treba da bude delegacija, dakle kako je reeno, po nacionalnom i stranakom smislu reprezentativna. Ona se moe sastaviti da bude sasvim jedna delegacija ne velika, ali da bude reprezentativna. Treba ii na to. druga stvar, toj delegaciji treba dati ove donje granice. S tim da ona ne moe obavezati BiH direktno. Ona moe da dogovara i kad bude dola do nekog rezultata koji se njoj ini prihvatljivim, moe ak i da parafira, ovo sve ide na neku verifikaciju tijela u BiH. Da li emo za tu priliku onda traiti da se preko UNPROFOR-a osigura sastanak Skuptine to bi bilo ovdje najbolje, da nam i oni pomognu odande da se Skuptina sastane negdje u BiH i da to prihvati ili odbaci. Moda Skuptina jo proirena malo itd. Ali u datom sluaju ona je skuptinski sastav, predstavnici stranaka drugih. Moda emo izvriti konsultacije sa forumom gradjana itd. Ali uglavnom mislim da e trebati ii na to da je ta delegacija ovlatena da pregovara moda dodje i do nekakvog konanog teksta i da tada kae mi s ovim idemo natrag i onda emo vas obavijestiti je li to ratificirano ili nije. Eto, ja bih vam se zahvalio na ovome. Sjednica je zavrena.

I najvie zla ima u ukupnoj ovoj situaciji ratnoj ova etiri ratna predsjednitva koja su tamo se nabila u hotel u Tuzli

Magnetofonski snimak 192. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 25. marta 1993. godine

63

EJUP GANI: Morionu ne daju da se vrati u Srebrenicu znate. I oni su svi gajili nadu da njegovo prisustvo tu znai njihovu bezbjednost. I on je ovjek jue poao i oni mu nisu dali vratio se. On je danas krenuo da pokua.da vidi Miloevia. I on i itava njegova strategija se gradi na prekidu vatre. Mi smo uspjeli da uz sve one uslove koje su oni dali tamo da zadovoljimo. Zadnji uslov je bio da se puste neki ljudi iz Tuzle. I ovi tuzlaci kau znate to nam je najtea odluka u ivotu ali su nali nekih 47 gradjana eto koji su elili da odu. To su uglavnom neki sluajevi koji nemaju dobar medicinski tretman. Neke hronine stvari pa se to sad ne moe tako ni lijeiti u Tuzli uspjeno kao to bi moda moglo na VMA, a i par drugih tamo koji su faktiki lanova porodica nekih lica koji se nalaze u drugoj strani fronta u smislu kao u stvari JNA. Supruge ili rodbina i cijela JNA. I ovi ljudi iz Tuzle da sauvaju malo obraza nekako su to, jer mi kae - njih ovdje nisu povrijedile stranke. Znate koje su stranke ovdje pobjedile. Oni meni govore, znate. Ovdje su reformisti pobjedili bivi komunisti i drugi itd. I ta

Sjednici je predsjedavao prof. dr Ejup Gani. Sjednica je poela u 12,3o sati.

64

ja znam imaju oni svoju priu. Morijon je bio veoma zadovoljan kada sam ja malo tamo pritegao njih i kada su oni pustili tih 47 gradjana srpske nacionalnosti. Kae da su se popeli gore po onim brdima oko Srebrenice, da su negdje na 5 km, negdje na 3 km, da su negdje blizu industrijske zone. E, sada vidite ta se dogadja. Doli su mi neki ljudi iz Srebrenice, kae vi ste ovdje odgovorni Predsjednitvu sada, ako nema Izetbegovia. Vi koji ste ovdje sada ste odgovorni, i mi traimo da se uradi. ta mi moemo da uradimo. Ja sam neto razmiljao. Mi moemo samo da uradimo sljedee. Mi moemo da poaljemo pismo ponovo Savjetu bezbjednosti, Butrosu Galiju, Vensu i Ovenu, ovom urkinu Rusu koji uestvuje u ovim pregovorima, Bartolomiju. I moemo Ogati. To je jedan paket. Drugo, pismo moemo da poaljemo Miteranu. Da mu kaemo neka on sada upotrijebi sav svoj dravniki aparat da pomogne Moriojunu. Mislim jer Miteran moe Miloevia nazvati i na neki nain tu postoji neka saradnja da pomogne on Morijonu da upsostavi prekid vatre. I trea stvar je bila pismo koje ene i djeca iz Srebrenice ele da se proslijedi Klinton Heleri. eni predsjednika Klintona. I faktiki se ta tri pisma, nae su sve mogunosti iscrpljene. Ja ne vidim, ako vi vidite da mi moemo jo neto uraditi, sada e doi u pola dva kod mene iz Kiseljaka ovaj Viktor Andrejevi e doi kod mene. U pola dva. Da vidimo jo neto, ja sam njih zvao iz Keseljaka, reko ljudi moji dajte neto. Helikopteri ne mogu danas da lete, bombarduju to mjesto gdje se helikopteri sputaju u Srebrenici. Ona dva vojnika kandaska su zbrinuta u Tuzli, ne mogu dai h izvuku. Onaj jedan je dobro ranjen, glava je u pitanju. Ali ovi su opet uspjeli ovaj geler da mu izvuku, neznam ni ja kako. Ovaj drugi je lake ranjen. I ja pravo da vama kaem neznam, ini mi se da ovo u Njujorku ide nekako. Ide relativno dobro. Imam utisak da Bartolomi, ovaj urkin na neki nain guraju to. Tamo su napravili neki progres u smislu konstatacije da treba da ima neka prelazna vlada. Da to predsjednitvo koje se formira ipak je to politiki organ, da trebaju neki strunjaci biti tu koji e ovu zemlju na neki nain organizovati neto ekonomije, saobraaja i to. To je napravljen kao neki progres, da se eto predvidja da ima da postoji vlada sada su Filipovi i Lazovi, oni insistiraju da ostane Skuptina to je novi momenat ovdje. I da opozicija uestvuje u kreiranju te vlade. I ele da opozicije uestvuju u kreiranju Predsjednitva znate. E, sada druga stvar u vezi Sarajeva, izgleda da sve ide da e Sarajevo biti ko Vaington. Ono znaste odprilike. Da se na to svede da Sarajlije upravljaju Sarajevom odprilike. A da ova dravne institucije ta ja znam Predsjednitvo Vlada itd., da to bude neka posebna kirija i da ovo predsjednitvo od 9 lanova upravlja od Bristola neznam ja dokle to planiraju dato bude. E, sada druga stvar, ozbiljno pitanje postavlja ovo pitanje uvanja granica. Sad tu postoje neke razlike ne mogu da se nagode, kako

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

EJUP GANI: Znate ta. Evo ta je bitno. Alija je poslao pismo Klintonu sino - medjutim pazi francuzi ele ovdje da dobiju dio akcije. I neka dobiju. Ako ve doe prekid vatre aferim. E sada Morijon je neka vrsta heroja koliko ja ujem sada u Francuskoj. Tako ga gledaju. Ja sam njemu rekao, ja u ti estitati tek kad spasi Srebrenicu. Ovo je veliko djelo to ti radi. Ali kada se Srebrenica spasi, kada obezbjedi prekid vatre onda bujrum kod nas ovdje. 65 AMPARA: Ne dovodim ja to u pitanje. Ve treba li jo nekom?

AVDO AMPARA: Je li sada dovoljno ja sada mislim ovo poslati samo pismo Miteranu i rei mu da Morijon ini sve dobro i samo Miteranu za razliku od ovih drugih.

bi se poto nije predvidjena neka specijalna policija za uvanje granica. Boban je insistirao da on uva dole ove granice. E, sada vidite o emu se radi. Medjutim, a onoga e Vuurevi tamo kod Dubrovnika. Zna mislim primjera radi. I onda se pojavljuju tu itavi problemi. Izgleda sad stvari idu na tome da se - izgleda da je igra u tome. Kada dodje ovo prelazno predsjednitvo da emo onda praviti pravi ustav. Da li me shvatate. I da taj pravi ustav predvidi kako da se uvaju granice. Da li e na svakom graninom prelazu biti jedan Srbin, jedan Hrvat, jedan Musliman. Pa i u Zvorniku, i dole ispod Gruda i u Trebinju znate. Jer onda, ako nema tog povjereanja tog uvanja granica onda na jednoj strani moe da dodje to vi kaete do verca do ulaska svega i svaega. Prema tome, sve u svemu, ja imam utisak moda se ja varam. Da se prave neki pomaci oko tih pregovora u smislu da naa delegacija na neki nain izgleda da e da dobije one neke minimume koji su ovdje postavljeni za potpisivanje s sporazuma. E, sada ja se bojim znate da bi Srebrenica mogla na neki nain dovesti, iziritirati nau delegaciju tamo i svi ovi napori tamo, da bi se mogla stvar onda upropastiti do kraja. Neznam mi smo se tu skupili, mi sve to moemo je da napravim da izdamo dopise i da danas podjelimo u tri sata novinarima stranim jer smo mi zakazali da dodju ovdje, da im podjelimo ova saoptenja i eventualno odgovorimo na nekoliko pitanja. Evo ovo je napravljen nacrt (saoptenja) nacrt je napravljen. Znai vraamo se ovom kompletu Savjet bezbjednosti, Butros Gali, Vens Oven, urkin i Bartolomi. Isto pismo ide Ogati. To je ako zaustaviti agresiju. Drugo pismo ide Miteranu. Evo va Morijon je puno uinio sada ga treba pomoi sa Miloeviem Vi to moete. I tree pismo ova sentimentalna linija gospodji Klinton da ona pokua. Ako vi neto vidite jo, ja to se tie vojske oni to god mogu. Eto to.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

66

SEFER HALILOVI: Evo samo oprostite, ako se ne moe otii do Srebrenice, ja bih vas zaista zamolio da razumijete da je to se 2. korpusa tie dio propagande koji ide prema eljku Knezu bivem komandantu korpusa jeste negativan problem. Zbog propagande jeste. Da pomogne narodu Srebrenice itd. Zato to je Hrvat pa ga ne boli srce za onim dolje narodom, nego neke druge poslove radi. Istine radi ovdje nema, neznam nije ni bitno da li ima od pripadnika hrvatskog naroda, ali je eljko Knez kao komandant korpusa je vrlo asno odradio taj svoj dio posla. I nakon toga je otiao na vojno izaslanstvo privremeno u Zagreb. A ja se nadam u toku su razgovori da eljko Knez kao astan vojnik ove nae armije i ove nae drave dodje na jednu od kljunih dunosti u Glavni tab. Ja vas uvjeravam da je 2.korpus uinio onoliko koliko je objektivno mogao da uini. Koliko je mogao da uini mi imamo ve (moram sada da vam kaem ovdje) mi imamo ve vie

MIRKO PEJANOVI: Slaem se s ovim predlogom pitanje Srebrenice ta da sa uradi. Ne bih nita dodavao. Slaem se sa predlogom koji si iznio oko Srebrenice ne bi nita dodavao. To je ono to moemo realno initi podiui temperaturu i ovoj naoj javnosti i evropskoj i francuskoj i svjetskoj da misija Morijonova uspije. Tim to bi dodao mogunosti to nije vezano za papire mogunosti tvoje inicijative da razgovara s njim telefonom. Da ga obavjesti da smo ovakva pisma poslali i da oekujemo da on to prije se vrati tamo, kako god moe je li. Jer sam njegov boravak u Srebrenici bez obzira na mogui ishod stvari psiholoki za te ljude znai najvie. To bi predloio uz ovo jo to si ti predloio. to si napravio presjek toka pregovora u Njujorku to predlaem da uzmemo kao informaciju posebnu, da primimo k znanju. Pa bi samo oko toga molio ako moemo imati i neku aktuelniju informaciju ta je sino i danas jo ostalo otvoreno. Jer po radijskim vijestima, ako je rijeeno pitanje kontrole granica, onda s nae strane su zahtjevi - nai su svi u izvjesnoj mjeri u vidu garancija prihvaeni. Tako da da bi i onda naa delegacija mogla uiniti onaj konani akt a to je potpis. I to ga prije sa stanovita obezbjedjenja garancija uini to bi vjerovatno bilo jo unosnije za neke procese koji se oekuju. Kada sam se javio da se poslije ne javljam. Imam predlog da pod tekuini pitanjima i da damo neke tekue informacije. Evo toliko. Hvala.

EJUP GANI: Ali ne bi vie nikom pisao. Ja mislim ja bi Miteranu rei da on u sadejstvu sa Morijonom. A Miteran moe Miloevia trznuti kada god hoe. Ja mislim daje Miteran jedini politiar kome e Miloevi ustati u svakom trenutku i pokuati da odgovori. Jer Miloevi se sa ostalim i posvadjao osim sa Miteranom. Bio mu je prije neki dan u posjeti itd.

67

od 20 dana spremnu kompletnu brigadu koja moe tamo da ide. Medjutim ne moe se ii bez makar minimuma sredstva koja su potrebna. Mi moemo poslati tamo, mi imamo i put kuda tamo moemo proi. Mi smo tim putevima jedan dio municije njima dostavljali, a drugi dio municije je cio svijet je vidio nema razloga da vi to ne znate s jednim helikopterom. Preksino je taj helikopter poao tamo i on je pogodjen i on se vratio nazad. Taj helikopter vozi pilot koji je Srbin, a kopilot je Musliman. Da ne bi sada otili na nekakve druge vode. Sljedea stvar koju elim da kaem ovdje, jeste ako ne moe niko da ode do Srebrenice. Moe do Tuzle. U Tuzli postoje 4 ratna predsjednitva, Zvornik, Bratunac. Hou da vam ovo kaem ta ratna predsjednitva u Tuzli ive u hotelu Tuzla. Pravila je velike raune i sino mi komandant korpusa kae srce me boli kae kada sam ih vidio kako slave bajram, a narod u Srebrenici tamo je onakav kakav jeste. ivi u apartmanima u Tuzli i oni se sada tamo trtljaju u sav taj dio posla. Kad mi kaemo a) na tu temu bilo onda nam se kae vi gospodo hoete civilnu vlast. Neemo eto vam je. Nema je. Nema te civilne vlasti. Da ima civilne vlasti ja sam naredio mobilie. Ja u to naredjenje potpisati. Mobilii ih na elu kolone da idu oni tamo prema svom narodu. Ovaj dajte da uinimo neto da neko ode sa tim ljudima gore da razgovara, jer oni ukupno - znate onaj kada treba da ide u Cersku ili Konjevi polje ili Srebrenicu, a iza sebe vidi predsjednik optine, koji je u apartmanu u Tuzli, onda tu e dolaziti do velikih disproporcija i onda kaem zato. Ja idem tamo da ginem a ovaj ovdje u hotelu Tuzla u apartmanu sa punim pansionom, velikom porcijom i po 15 kg se ugojili tamo kae ta ratna predsjednistva. Jo malo sada da vas do kraja imajte strpljenja jo 5 minuta. Kada je prva grupa otud dola. Kada je jedan se, jedan starjeina jedinice kada je doao u Tuzlu i kada je htio da se obrati tom ratnom predsjednitvu naao je 2 ratna predsjednistsva i tri optinska taba nekakva tamo koji su oni tamo formirali sami za sebe. Niko tamo. Ja kae vie neznam. Onda on nazove pita ko je od njih legalan. Kae nije niko legalan od njih, legalan je onaj to te poslao. Onaj to se snalazi tamo to vodi borbe. A ovo je tu banda kriminalaca koja ima peate, ima legalitet vlasti ima sve drugo i sada oni tamo postavljaju, smjenjuju, oni procjenjuju nekakve situacije, donose odluke itd. Dakle, bilo bi moda jo pree trebalo otii to Tuzle rastjerati tu bagru, i mobilisati to i poslati tamo. A mi ekamo zamjenik komandanta 2. korpusa evo i ovo da vam kaem otiao je u Mostaru je i sada ova Bobanova linija da bi sprijeila da prodje taj transport imamo dolje jedan natovaren transport nije veliki. Da bi sprijeili da prodje oni su izazvali incident u Konjicu tamo gdje je de-fakto taj HVO ne predstavlja nikakvu snagu, to se moglo za 2-3 sata i razoruati i vojniki slomiti. I ja sam cio dan jue razgovarao sa Brunom Stojiem, sa Rajiem, sa Petkoviem, sa

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Paaliem, sa Konjicom sa Jablanicom sa molbom da se to zaustavi da se sprijei, da se sve to treba, to trai da im se vrati da se taj problem razrjei. Jer su oni otvorili vatru po narodu tamo. Po Parsoviima po onoj brigadi naa neretvica jednostavno gadjaju artiljerijom. Bez povoda. Sutina je isprovocirati sukob da ne moe ovo proi. I Dovesti nas u situaciju da moramo prihvatiti diktat. Ja sam onda rekao sino, jue sam rekao vrlo jasno. I B. Stojiu i Rajiu ili prestanite s tim glupostima ili emo mi morati sami otvoriti puteve. Ako i mi budemo otvarali onda je to belaj. I cijeli dan na kraju sino jue su rekli molim vas poaljite javnu zapovjed. Ja kaem dobro, evo i ovaj put napravite budalu od mene, jer ste mi stavili no ispod grla zbog Srebrenice, zbog Teoaka, zbog Gradaca, zbog Doboja, zbog svega onoga, evo ja u jo jednu javnu zapovjed kako ti kae dati, da se obustave svi sukobi mada sam prije toga pet puta naredio da se u krajnjoj nudi vatra otvara, ba kad napadnu da se brane. Dakle, taj problem je izuzetno slojevit i sloen on nije tako jednoznaan, da se kae eto eljko Knez nije htio zato to je Hrvat. A s ove strane iao je tamo zato to su tamo - nije htio zato to su muslimani i ostale gluposti. Ja vas molim datu stvar razumijete jer je zaista vieslojna. I najvie zla ima u ukupnoj ovoj situaciji ratnoj ova etiri ratna predsjednitva koja su tamo se nabila u hotel u Tuzli. Tamo prave velike raune, odakle i ko e im to platiti, a imaju svoje ove emisare poalju sa ovlatenjima poalju po svijetu kupe im prikupljaju pomo za Armiju za oruanu borbu da bi s tim plaali raune one tamo u Njemakoj i Austriji i onda u Tuzli. A ovamo ta e biti to ako bogda. inimo to u krajnjem narodu da to spasimo i da 2. korpusa bilo i da nije bilo asnih ljudi tamo to bi tamo odavno. .. (Prekinuto snimanje) Sjednica je zavrena u 13,3o sati.

68

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

Mi smo prihvatili VensOvenov plan i to treba stalno i govoriti

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 23. aprila 1993. godine

Sjednica je poela u 15,oo sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi. ALIJA IZETBEGOVI: Zbog prve i pete take sam sazvao sjednicu. Dobro bi bilo da je i onaj ovjek tu. Gdje je on? (Zajedniki razgovor). ..

69

IZETBEGOVI: Republiki povjerenik za optine Konjic i Jablanica. To je ibo, samo se preimenuje u povjerenika. Ovo etvrto - zahtjev Vlade BiH za razmatranje sadanjeg statusa predsjednika'.Hoemo li to ostaviti za prekosutra kad se vratim iz Zagreba? Ima navodno neka njihova sjednica u Mostaru jue, jeste li uli zato. Nekakva sjednica HVO. Odluke su donosili o Predsjednitvu, o Vladi. To emo znati, vjerovatno, u toku dana. Moda to sve skupa se pomalo zadire u ovo pitanje predsjednika Vlade. Ja se vraam, nadam se, sutradan odmah. Ako se neto ne promijeni. Razmatranje predloga za pomilovanje osudjenih lica. Ovdje je gospodin...pa e nam neto vie rei o tome. To bismo ostavili na dnevnom redu pa emo vidjeti hoemo li donositi odluku o tome ili ne. Tekua pitanja. Dakle, ja bih bez take 4. Imamo ovdje sada predlog koji je dostavljen pitanje iste-

70

ka mandata prof. Ismetu Dautbaiu i eventualno produenje mandata. To bi bilo u tekuoj poti, recimo. Pa emo vidjeti hoemo li ga razmatrati ili ne. Taka 1. Ja putujem sutra u Zagreb, putuje i Halilovi samnom. Mislim da e se raspravljati pitanje zajednikih komandi. Sporna je, prije svega, taka tri onog nekog naeg zajednikog saoptenja. Ja sam, Boban je meni nudio da potpiemo neki zajedniki protokol. Ja sam njemu uzvratio sa istom takvom izjavom, imali smo isti broj taaka u kome su bile dvije razliite koncepcije. Da vas podsjetim. U onim prelaznim odredbama/dokumentom o prelaznim mjerama, o prelaznom statusu, prelaznom periodu Vans-Ovenovog plana, predvidjeno je da se etnici povuku u provincije B. Luka, Bijeljina i Istona Bosna, odnosno B.Luka, Bijeljina i Trebinje, da samo bosanska vojska ostane u Krajini, da samo HVO ostane u Posavini, a da u ovim drugim provincijama bude pomijeano, kao to je sad pomijeano. To je Mostar, Travnik, Tuzla, Konjic, Jablanica, Sarajevo. Da to ostane pomijeano, a da mi nae medjusobne odnose uredimo. Tako pie u ovime. Sad, povodom toga, povodom te take, Mate Boban je ponudio kao nekakav elni ovjek iz HVO, ponudio je jedno rjeenje, mi ponudili odavde drugo. Dakle, oni su ponudili, kao to znate, ono rjeenje da se Armija u provinciji Travnik ili Mostar predpoini stoeru HVO, a da se HVO u ovim drugim provincijama, pretpoine Armiji BiH. Tako da bude jedna komanda tamo, jedna komanda vamo. Naravno, mi smo to glat odbili. Takav je predlog bio iznesen i u Njujorku pa smo ga odbili. Mi smo predlagali da se ide na stvaranje zajednikih komandi kao jednom koraku ka integraciji vojske. Provincije su jedno, to su pojmovi civilne kategorije, civilne vlasti, a vojska - mi smo predlagali da se stvore zajednike komande od vrha do dole. I u Mostaru da bude zajednika komanda. Sad, bilo je rjeenje da bude komandant i zamjenik iz one koja je u tom mjestu nadmonija, koja je brojano vea. On bi imao poloaj komandanta ili komandni poloaj. Tako je to jedno vrijeme i bilo. Medjutim, HVO je izbjegavao da rijei to pitanje. Uvijek su govorili naelno da su zato, ali vidjee jo, itd. Nae ponude da se konkretno nadju ljudi da to raprave, oni su redovno eskivirali i odbijali. Konano, bili su to iznijeli na zadnjem sastanku u Zagrebu i tu je dolo do razlaza po toj stvari, i nakon toga, do sukoba. Sukobi su, trebate znati, jedan pokuaj pritiska na nas da to rjeenje prihvatimo. Ovi sukobi su isprovocirani. Oni su vjetaki izazvani da bi se mi prisilili,da je to jedan pritisak na nas, da mi prihvatimo podredjivanje Armije dole i kao protuuslugu oni ovamo HVO. I ovo to se radi, to je sasvim sigurno, jedna iscenirana stvar da bi se mi prisilili na to rjeenje. Oven koji je uo za te sukobe zvao nas je i pitao da li smo spremni da se sastanemo da on posreduje izmedju nas da se nadje rjeenje za to pitanje. Ja sam to prihvatio i povodom toga je

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

71

prvenstveno sazvan taj sastanak. Nije iskljueno da e biti razgovora i o drugim pitanjima. Kako je mene ponudio Oven tim razgovorom ima pet-est dana. U svakom sluaju, najmanje est dana ima. To je bilo u Zagrebu, a ja sam u nedjelju ujutro otiao. Ja sam to prihvatio i oni su to prihvatili i taj sastanak treba da bude u Zagrebu. Izmedju mene, Tudjmana i prisustvo Bobana. Mi emo zastupati, naravno, predlaemo jer je to na stav od ranije, zajednike komande. Ne moemo prihvatiti ono rjeenje, mislim da ne moemo. To je predmet razgovora. Mislim da e biti iznesene jo neke stvari. Ja nosim obiman materijal o sukobima sa HVO. A ima jo jedan momenat, Gani je otiao i mi smo se vidili u Zagrebu pred njegov polazak u centralnu Bosnu. On je otputovao u nedjelju ujutro, a ja u nedjelju popodne iz Zagreba. U subotu smo se vidjeli i dogovorili se da on krene u Hercegovinu i centralnu Bosnu, da vidi ta se stvarno radi, da pribavi podatke i dogovorili smo se da zatrai pratnju UNPROFOR-a i posmatraa da bi se prikupili podaci oevidaca dole - direktno svjedoka ta se radi. Neutralnih svjedoka. Koliko to ljudi mogu biti neutralni u ovakvom sukobu. U svakom sluaju, ne pripa-daju strankama - ni jednoj ni drugoj. On je u nedjelju ujutro otputovao sa jednim generalnom iz UNPROFOR-a zagrebakog i dva posmatraa EZ preko Mostara u centralnu Bosnu. Bio je u Mostaru dan-dva. Bio je sad u Zenici dva dana isto. Jutros je jo uvijek bio Zenici. On e pokuati, ja sam mu predloio, s obzirom da je prikupio podatke, on je zavrio svoj razgovor tu, on bi sad trebao da ide za Tuzlu. Ja sam mu predloio da krene do Zagreba, da iznese zapaanja i da povede sa sobom ovog generala i ova dva posmatraa. Jer, u ovom sluaju je savreno jasno da mi nismo bili napadai. Ovi ljudi to treba da kau. General Morijon je bio jue kod mene ovdje pred svoj put u Zagreb. On je danas otputovao za Zagreb. Zvali su ga da se oni malo pripreme za sutranji sastanak. Da snabdiju Ovena podacima s terena, mada njihove procjene ko izaziva sukobe, kakvi su motivi itd. oni imaju potpuno sve, imaju zapaanja s terene. Nadajmo se da e biti objektivni. A imaju i posmatrai koji su ili sa Ganiem. Tako da nije sluajna stvar ako Gani uspije da dodje, to nije ba sasvim sigurno, naprotiv vrlo je vjerovatno da nee doi, onda bi Gani doao u Zagreb i pridruio bi nam se gore. Ja sam mislio da idem sa Halilom, jer ovo je isto vojno pitanje u koje se ja dobro ne razumijem. Oni su proli put nudili neke kombinacije. Mi smo proli put doli do rjeenja - zajednika komanda, a im se okrenulo nanie dole - a ta dole u provincije, a ta u pojedinom mjestu, a ta u brigadi, odmah su nastali nesporazumi. Ja to zaista ne mogu ni da pratim, to je sloeno pitanje ta to valja a ta ne valja. Tu treba da bude neko iz vojske da to pomogne. I ja predlaem da se gore pridrui prof. Trnka, kao pravnik u toj naoj delegaciji i eventualno ambasador. Vidjeemo. Oni mene zovu. to se tie

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

druge strane - Hrvatske njih se uopte ne tie ko jo sjedi u toj delegaciji niti oni uopte na to gledaju. Oni smatraju relevantnim taj razgovor. To vam kaem radi vae informacije. Oni razgovaraju samo s jednim ovjekom i zdravo. A moje je kao da se konsultujem s kim hou i da povedem koga hou - mogu povesti delegaciju od l0-15 lanova i s njima da se konsultujem. Ovdje to nije komplicirano. Jedino je pitanje detalja u tome. Ali naa koncepcija, mislim da je jasna. To su zajednike komande. To im moramo naturiti. Ako ne budemo mogli, vratiemo se kao i proli put bez rezultata. Oni su zahtijevali da nam lik Bosne izmijene. To je lik, nisu to vie nekakve... Da ne moemo prihvatiti koncepciju o tome da postoje dvije vojske i da to ovjekovjeim podjelom Bosne. Mada je to njihov oigledni cilj. U tom ogledu ima puno elemenata, ima i dogovora, sporazuma. Situaciju ini puno teom za rjeavanje. Neizbjeno e biti, naravno, pitati ta se dogodilo ovdje i ko je izazvao sukobe. Srna tvrdi da smo mi. SB kae da su oni. Vidjeemo kome e ljudi vjerovati. Sastanak je sutra u 15,00 sati. Bilo bi dobro da nije morao biti u Zagrebu, da je mogao biti na nekom drugom mjestu, ali pravo da vam kaem u onoj guvi mene samo Oven pita hoete li se sastati sa Tudjmanom, moete li doi da se vidite ovdje. On bi doao u Zagreb. Rekao sam da moemo. To je ipak, jo nisu bile nastupile najgore stvari. Najgore stvari su bile 15 i 16 aprila. Moda 15 najgore. To je se moda ve dogodilo a mi nismo znali. Ne znam da li sam razgovarao sa Ovenom 15 ili 16. Jedan od ta dva dana. Moe ak biti etvrtak. Ne mogu da se sjetim sada. Eto, ja bih otvorio raspravu po ovoj stvari.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

72

KONJICIJA: Ako mogu da skrenem panju. Tudjman je dao jedan prijedlog novi... ovih bivih jugoslavenskih drava. Mislim da to ni pod kakvu cijenu ne bi trebalo prihvatiti, jer novi Kemp Dejvid e ustvari biti otezanje i zaotravanje stvari. Drugo, u vicarskoj i Njemakoj su bile demonstracije ali vicaraca i Njemaca, koji su Bobana nazivali ratnim zloincem. Boban jednako Miloevi, ili Karadi, nisam mogao razumjeti. Tudjman je dao onovo izjavu gore, ne znam da li ste uli, da je opet njegov pred-log jedna blaga konfederacija. Ja bih jednostavno rekao Tudjmanu da se ne mijea u ove stvari, da su oni izvrili agresiju jer UN su pristale, i ne bih mu vie dozvolio mijeanje bez obzira kako se to zavrilo. Jer, sad imamo te argumente i nemojmo ih prokockati. Imamo Prozor, Gornji Vakuf, imamo ovo sad to se deava sve redom. I skrenuo bih jo jednom panju na jednu stvar. Oni daju jednoj jedinici ime jednog ustae, zloinca to je Franceti, i daju, odnosno idu otvoreno neki crni sa ustakim oznakama, a po Povelji UN oni koji su proveli genocid, za koje su utvrdili da su pravili genocid, ne mogu nositi te oznake koje nose. Ja lino ne bih poputao, nego bi im se odluno suprotstavio i iskoristio ove nepobitne

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

argumente, pogotovo to e Oven tu biti i kazati - sva ova situacija i sukobi koji su dole nastali doli su iz Zagreba, a ne od tih ljudi. IZETBEGOVI: Hvala, hajmo dalje. KONJICIJA:Od prvog dana ovo krvolotvo je dolo iz Zagreba.

PEJANOVI: Ja u kratko predsjednie. Prvo, kad ste vi bili odsutni, onog dana kad se Srebrenica kulminirala i poelo dole da se sukobi ire, ovdje na Vladi i Predsjednitvu, na zajednikoj sjednici, bilo je raspoloenje da se zatrai od SB ono to smo mi jednom odustali, da se i Hrvatska proglasi zemljom agresorom. Tada je naa vojska rekla da su u pitanju dvije-tri jedinice koje su dole sa prostora Hrvatske. Dobro, mi smo to sve zaustavili, ali ja govorim o jednom stanju raspoloenja ovdje. Ja bih, kao prvo pitanje, mada to nije predmet razgovora ili e biti, nisam vas dobro razumio, Ejup e donijeti injenice oko tog sukoba. Meni je najvanije to da se, kolike je mogue, istina o tome prezentira medjunarodnoj zajednici, a bie da su oni tu istinu i sami vidjeli preko svojih posmatraa, ali i to sad puno ne vrijedi, ljudi su pali, pale su glave. Za mene je glavno da se postigne i u tom razgovoru vrste garancije za prekid sukoba, za obustavu sukoba i pad napetosti i da se otvore putevi, da se moe vraati koliko toliko u normalan ivot. Medjutim, to je otvoreno pitanje od ovoga to je centralno pitanje razgovora. Ja nemam ta dodati ovome to ste vi predloili, tim prije to je formula zajednikih komandi sastavni dio Vens-Ovenovog plana. Ali, imam tim povodm da kaem.... PEJANOVI: Nije pisano, jeste dogovor. IZETBEGOVI: Nije, naalost.

IZETBEGOVI: Da je dogovoreno, ne bi imali sad ovu diskusiju. Oni su tamo rekli da emo mi i HVO urediti nae odnose dogovorno. Oni sada tako piu. Inae da je rekao, ja bih rekao da smo potpisali i nemamo kud natrag, zna. Tu je problem.

PEJANOVI: Dobro, ali vi ste razgovarali po povratku iz Njujorka.

73

PEJANOVI: Vidite predsjednie, ja sam za zajednike komande. Medjutim, valja nam sad postaviti pitanje ta ako ne uspije for-

IZETBEGOVI: Ostaju snage, samo se pretpoinjavaju. ak su oni ograniavali. To je jedna igra. Inae oni kau samo po liniji komandovanja.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

mula zajednikih komandi. Je li to - kakva je procjena? Je li eskalacija sukoba? PEJANOVI: Moe li igrati igru formula da UNPROFOR bude nosilac zajednike komande, dok se ne postigne potpuno politiko rjeenje. PEJANOVI: Oni da budu sastavni dio zajednike komande i da oni budu, odnosno da daju oficira u zajedniku komandu. Da bi razblaili tu odbojnost. Jer, ako se ne postigne sporazum, to je najbolja formula, onda valja imati procjenu kako moe eskalirati sukob i kako emo proi u sukobu? Stradaju civili. Oni i kolju civile i imaju tenkove i viecjevne bacae raketa, itd. To su strana razaranja. Da vidimo kako to moemo kao jo jednu formuli| smisliti. Bojim se, ako ne uspiju razgovori, da moe doi do eskalacije sukoba i do opteg haosa. Taj haos bi se irio i van tih prostora. Razmiljam o toj ideji da u zajedniku komandu udju i predstavnici medjunarodne zajednice kako bi ta zajednika komanda bila neko rjeenje dok se ne postigne potpuna saglasnost u rjeenjima. Nisam za pretpoinjavanje zato to e ono biti ulaznica za politiko pretpoinjavanje drugih naroda koji ive na tim prostorima. Ova struja koja to vodi je veoma ekstremna i nju treba tako uzimati. Bili mi na vlasti ili ne niko nee pristati biti podinjen, biti neravnopravan i da je to sukob u nedogled. Trea stvar je - moete li vi inicirati pitanje odnosa HDZ prema ueu u vlasti? to vie to vrijeme odmie, ne znam da li moete u ovom sastavu sa Ovenom ili na neki drugi nain, to vie vrijeme odmie a oni vode propagandu Hrvatske u svijetu, oni objektivno delegitimiraju jedinstvo vlasti i legitimitet vlasti u BiH. Evo, to je. IZETBEGOVI: Naravno, u ovoj eranievoj izjavi ima neto o tome, ree mi ovjek. Da su oni spremni da se vrate u vlast, ali ne znam ta je, vidjeemo ta trae. IZETBEGOVI: Kako, da komanduju vojskom? IZETBEGOVI: Jeste. Osim da ih moda vanjski svijet pritisne.

74

LAZOVI: Mislim da je, pogotovo nama koji smo uestvovali u tim razgovorima i u enevi i u Njujorku, potpuno jasno da sukobi izbijaju zbog razliitih politikih koncepcija.prema BiH i da je pitanje zajednikih komandi izvedeno pitanje iz tih razliitih kon-

PEJANOVI: Nisam rekao, ali podrazumijeva, ako ne uspije sporazum moramo imati kompleks mjera ovdje gotov. Politiki, vojni da zatitimo stanovnitvo, ali sa vrstom procjenom gdje moemo braniti sigurnost stanovnitva.

75

cepcija. Oigledno je da rukovodstvo HDZ je imalo jedan pristup u kome je pokuavao taktizirati na taj nain da eventualna podjela Bosne ide njima u prilog na taj nain to bi Herceg-Bosnu zaokruili potpuno i politiki i vojno kao paradravu. Mislim, to je zaista jasno i otuda i vjerovatno to njihovi kadrovi u organima vlasti BH nisu ovdje. Ja bih itavo teite prebacio na njihov sukob - politiki sukob HDZ sa Vens-Ovenovim planom, sa medjunarodnom zajednicom. Medjunarodna zajednica je stala iza VensOvenovog plana i pokuao bih da taj pritisak na njih upravo ine Vens i Oven. Jer, taj plan koji su oni prihvatili ne daje njima za pravo da te provincije svojataju kao hrvatske. Niti im daje pravo, iako je cjelokupna zagrebaka medijska javnost bombardovana da su to provincije koje su pripale Hrvatima od ega se stvara pretpostavka da i vlast u tim provincijama treba organizovati, prije svega, iskljuivo sa Hrvatima. To nigdje u Vens-Ovenovom planu ne pie i mislim da ih treba na to konstantno i upozoravati. Oni se demagoki ponaaju prema BiH, jer kau da, tu sad mislim i na Tudjmana i na rukovodstvo HDZ u Zagrebu, da priznaju suverenu i nezavisnu BiH, medjutim, izbjegavaju svaki mogui oblik svog uea u jedinstvenim organima Bosne i Hercegovine. Mi smo prihvatili Vens-Ovenov plan i to treba stalno i govoriti, i elei njegovu implementaciju na nain kako je to predvidjeno tim planom. Ako je Vens-Ovenovim planom predvidjena demilitarizacija kao neki korak budunosti, onda je to jo dodatni razlog da se izvri pritisak na rukovodstvo HDZ da prihvate zajednike komande. Jer, ako ih ne prihvate, onda stoji iza toga ipak neka podlija igra koja podrazumijeva da vojniki treba zaokruiti te teritorije, a sljedei korak bi vjerovatno bio priklanjanje i vojno i ekonomsko i svako drugo hrvatskoj dravi. Mislim da nije logino ovo to Mirko predlae da se ide sa tim da UNPROFOR daje svoje kadrove u zajedniku komandu. To bi bilo, po njihovim principima, svrstavanje na jednu od strana i to, prije svega, mislim da oni ne bi prihvatili. Mislim da treba ostati na onim principima koje smo govorili u Njujorku, zajednike komande. Ali bi iao i korak dalje, ja bih ak bio spreman da ovdje Vlada i Predsjednitvo, zajedno, javno izraze svoje principe i svoje stavove. Prema odnosu HDZ. Ali, na nain da se jasno iskae nae opredjeljenje prema budunosti drave BiH. Kakvu mi to zaista dravu, bez obzira to smo mi to do sada vie puta govorili. Ali bih iao to i radi medjunarodne javnosti, i radi hrvatske i nae javnosti i da se u tome vidi da zaista nema nikakvih elemenata koji onemoguuju ostvarivanje hrvatskog interesa u jednom takvom obliku drave. Onda bi ponovo javno pozvao HDZ kadrove da se vrate u Predsjednitvo i da uestvuju u legalnim organima BIH. Ako i nakon toga oni ne bi to uradili, onda bi i medjunarodna i svaka druga javnost bila ipak protiv njih. Mi bi imali onda i dodatne

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

IZETBEGOVI: Najvjerovatnije e ih trebati pozvati i dati neki rok. Hrvati koji hoe da rade neka udju u Vladu i Predsjednitvo. MIJATOVI: Sve lanove, predsjednie. IZETBEGOVI: Da, da. (Zajedniki razgovor)

argumente u rukama da moda i neke radikalnije poteze uinimo kako bi zatitili interes drave. Ja bih to, ini mi se, bio spreman.

AMPARA: ini mi se, blizu sam ovog Mirinog. Vi ete, kad ponete sutra razgovarati, ne bi smjelo da vas razgovor odvue i Hrvati da odvuku na to samo oko zajednikih komandi. Meni je ipak znaajno da oni, da im se dokae, na kraju krajeva to je Savjet rekao, da su Hrvati izvrili napad. Da im se dokae da oni vre napad i da oni upravo ele paradravnu tvorevinu. Jer, nema sumnje to mi priamo poputati ili ne. Nema se ta poputati. U te dvije provincije slovom i brojem je 10 optina koje imaju veinu u, recimo, muslimanskog stanovnitva. U Hercegovini je 4 Stolac, Mostar, Konjic, Jablanica. Ovamo je est optina i mislim da tu nema govora o nekom poputanju ili nepoputanju. Najidealnije bi bilo da je jedinstvena komanda, ali poto to ne ide zajednika je najmanje to se moe i mislim da u ovom razgovoru ih treba natjerati na to da i oni sami vide na osnovu tih materijala da su oni izvrili taj pritisak, Mi smo proli put rekli agresiju na odredjene teritorije BiH i ini mi se da na tome treba, koliko je mogue, vie raditi. Nisam siguran da ete vi moi oko tih zajednikih komandi precizirati od vrha do dna na tom sastanku sve. Vjerovatno e biti i bio bi na to spreman odrediti na tom sastanku po 5-l0-15 ljudi, nije bitno, neka sjedne u Mostaru, Zenici u Travniku gdje hoe i neka se ne diu dok se to pitanje ne rijei. Vjerovatno nee biti tolike mogunosti da se sad od vrha do dna te zajednike komande i sve to raisti. Ali ini mi se da je ovo vrlo vano, tim prije to bi se drao tog plana radi toga to Tudjman jue nagovjetava ponovo - dobar je Vens-Ovenov plan, ali trai modernizaciju i modifikaciju u cilju vee konfederacije BiH. To znai trai ...dravu. I ini mi se da ete vi na tome ostati vie, na tom politikom. Vie ne bih nita tu dodao, vi to znate dobro. A zajednike e komande biti najkasnije. ISHAK DELJANIN: Ne uje se. IZETBEGOVI: Izvolite, ima li ko dalje?

LAZOVI: Ja u da zavrim. Ja bih bacio teite da je to ipak politiko pitanje njihovog odnosa prema BiH. I iz toga da proizilaze sukobi i sve ovo to jeste.

76

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: Medjunarodna zajednica ima predstavnike u zajednikoj komandi. Mi ve imamo gradova u kojima ljudi s ljudima ne mogu da sjednu zajedno. Jednostavno, ne mogu da sjednu. To mora da pone funkcionisati. A glavno funkcionisanje da se razmjenjuju informacije i donose odluke o upotrebi snaga. O kretanju snaga. Da niko nita ne moe podvaliti. Mislim da ta ideja moe biti neto da doprinese poputanju u prihvatanju ideje i da uini ideju realnom u provodjenju, bar za neko vrijeme. Bar za nekoliko mjeseci. Mislim da medjunarodna zajednica ima interesa zato i da s nae strane moe jedna takva ponuda. Mi nita ne gubimo, a dobija formula koja treba da se rijei. Zato sam mislio da to bude jedna od pomonih ideja u traenju prihvatanja formule zajednike komande. Hvala. KONJICIJA: Ne znam da li je tano ono to je Puina rekao da je uhvaen razgovor izmedju Akmadia i ovoga... IZETBEGOVI: Moe biti, moda jeste moda nije.

MUFTI: Bilo je na vijestima da je, navodno, Karadi rekao da su oni spremni da potpiu Vens-Ovenov plan sa nekim koncesijama itd. Ako niste uli da budete spremni na takvo pitanje novinara.

IZETBEGOVI: Najpametnije to bi oni mogli da urade je to, da ponude, da prihvate da ispadne da je sad na nama, da nam prebace lopticu. Medjutim, mi ne moemo biti krivi jer smo mi prihvatili nekakav plan i potpisali ga. Oni trae modifikaciju. Ali oni mogu taktiki da dobiju na taj nain da kau - evo, prihvatamo u cjelini, ali jedan, dva, tri ove promjene tu, ovdje u ovome itd. Za nas neprihvatljive. Jer mi smo ipak doli skoro do donje granice onoga to moemo da prihvatimo. Svako dalje poputanje bilo bi... Danas sam dobio pismo iz istone Bosne, od grupe gradjana, u kome su uli za ovu mogunost i kau - molim vas, dadnite im koridor na sjeveru, neka oni onu gujavicu dole uklone prema Sandaku. Medjutim, mislim da to nisu te stvari, nisu iste teine. Onaj sanitarni kordon to su ga napravili prema Sandaku. Nije problem, nije strateki znaaj jednak. Poto su oni neposredno zainteresovani.... 77 AMPARA: Ne bi to dobro bilo. PEJANOVI: Imaju i Hrvati rezervnu varijantu.

KONJICIJA: Samo su Rusi meni rekli ovdje, Abracunov je rekao, kad smo s njima razgovarali, da im se dadne sjeverni koridor i oni bi po svoj prilici pristali da potpiu. Medjutim, taj koridor bi bio...

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

KONJICIJA: Imaju Hrvati koridor kroz Hrvatsku.

IZETBEGOVI: Imaju oni po postojeem planu od Travnika do Broda potpuno slobodan prolaz. Po postojeem planu. Zajedniki razgovor.

IZETBEGOVI: Jeste, naravno, koridori su neto to ja drim sam, a plavi putevi su neto to drugi dre. Plavim putem ne moe prolaziti kako hoe, nije u njegovom vlasnitvu. Koridor je pod njegovom kontrolom, plavi put je, pod ijom je kontrolom? Formalno, pod kontrolom plavih ljemova, a ustvari to su neki ek-pontovi u razmaku od 5-6 km. A drugo dre snage koje su tu, i koje uvijek mogu da presretnu vozilo. Teorijski, nije tako jer se po Vens-Ovenovim planom sva Bosna proglaava otvorenom komunikacijom u svim pravcima. Ali, to je teorija. To nee biti za l0 godina. Ne moete sad sjesti u kola i voziti se preko Travnika do Zagreba preko B.Luke i Okuana. Naalost, tako je. Hoemo li, nakon ovih konsultacija, ukljuiti prvu taku? Da puno ne duljimo oko nje. Situacija je dosta jasna. Ono to moemo zakljuiti to je da ovi razgovori budu, ja sam to ve najavio, ne znam ta u postii, ali postiu da fino i jasno kau oni ovo mi hoemo, ovo hoemo, ovo ne damo, ovo damo, itd. Dakle, da dodjem s istim i jasnim pojmom da mogu rei ta je ustvari. I da moemo prema tome nau strategiju konano opredijeliti. Pitau ih ta hoe. Naravno, u svakom sluaju traiu dvije stvari. Medijska kampanja u Hrvatskoj je uasna. Da obustave medijsku kampanju. ak su cenzirali jednu moju kratku izjavu koju sam dao gore. Dao sam kratku izjavu, da sam dao l0-15 minuta ne bi bilo udno, nego od 3 minute izjavu oni svedu na minut i izvade poetak i kraj. A onda, da ne kaem ovih dana da je kampanja stravina gore i stavlja nae ljude gore u vrlo teku situaciju. Obian svijet ne zna ta je istina a ta nije istina. Oni smatraju da sada Muslimani Hrvate kolju po Bosni i Hercegovini i kau sram vas bilo, mi vas ovdje primili, vai tamo ostali pa ubijaju na svijet tamo, kako vas nije stid, itd. Obian svijet ne zna ta se deava. AMPARA: Na TV su vam samo prvi i posljednji stav da se slaete s Tudjmanom da treba mir. A drugo nita.

MUFTI: Koridori su besmislica ako je zabranjeno kretanje vojnog matrijala i ako postoje plavi putevi.

IZETBEGOVI: Ja sam njemu priloio tamo 72 kue sruene, imena i prezimena, sve.

78

AMPARA: Taj prilog nije niko objavio, ni "Slobodna Dalmacija".

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

..

IZETBEGOVI: Ja sam stalno govorio da nema vie od 200 hiljada. X: Nema. Ja sam gledao od UNHCR. IZETBEGOVI: Amila je ila tamo. Oni dobiju pomo za 500 hiljada. Mendalue je dao neku procjenu.

X: Ja kad sam bio u Hrvatskoj bila je inflacija 12%, a sad je 36% mjeseno. I po mnogim redovima.... Sad im se mic po mic uvodi red i u humanitarnu pomo kod broja izbjeglica oni su stalno operisali sa 500-600 hiljada da bi UNHCR dao podatak meni da je 324 hiljade. Kad sam poao spalo je na 190 i neto hiljada. Oni jo uvijek lau 500 hiljada.

X: 197 hiljada je bilo na dan 6. marta. UNHCR vodi to. Normalno, oni cijelu humanitarnu pomo praktino pokrivaju sa bosanskim izbjeglicama i pokrivaju cijelu Dalmaciju to su pokrile posavske izbjeglice njihove, hrane se tom hranom. A i dobar dio, cijela Hrvatska jede i pije od humanitarne pomoi. Onda smo ih uhvatili na struji i svemu. Zdravstvene usluge - 60 miliona su poslali raun. Ja odem i nadjem GASu, ona se podmirila, plaeni svi ljekari. Nee da kau od ega je razlika, ali bi htjeli da naplate bilo kompenzacijom ta za struju, bilo Vladi da alju raun i na razne naine. X: A sve prijete i govore - mi smo vae izbjeglice primili, nije tano to. Da nema izbjeglica, da odu, nebi ni oni imali ta jesti. Jer ako nita, dosta izbjeglica jede i pije, obru se tamo kapitali itd. Tako da i oni idu niz brdo prilino. Vide i oni. .. IZETBEGOVI: Uglavnom lan 2 i 5 nije sporno. Otpada alternativa. Je li tako u reud? U redu. Hajmo onda dalje. Vidjeemo ta e biti. Ako bude nekog dana treblao neto, onda emo raspraviti tada o tome.Drugo, ima Uredba sa zakonskom snagom o odbrani. Ima li tu kakvih problema? Molim vas, jednu stvar ovdje. to se tie vojske, ja sam danas imao sastanak sa lanovima taba i trebao je Halil doi s njima. Halila nije bilo jer je zakasnio u povratku iz Zenice, pa je dolo do jedne neprijatne situacije izmedju mene i njih povodom jednog seta papira koji oni trae da se neto donese. Oni su htjeli da to danas Predsjednitvo donese. Ja sam to odbio i moje je pitanje ovo - kod rjeavanja raznih stvari, uo sam neka viteka, i ta ja znam. Molim vas, prije IZETBEGOVI: Ja mislim da su oni na caru sa izbjeglicama.

79

svega, ja bih vas zamolio, vi koji to gledate, nemojte dozvoliti da nam se u vojne propise ubace nekakve izmiljotine, nekakve mitske stvari, nekakve nepotrebne stvari. Gledajte ima li to ikakvu tradiciju u nekoj tradiciji demokratskih zemalja. Traite od njih rjeenja. Neke male demokratske zemlje. Neka odnos vojske i politikih organa vlasti, ako je to taj problem, onda prava naelnika taba. Neka to bude - neka ima prava kao to ima Generaltab u Belgiji. Ne mora imati... Imam utisak da se ovdje pomalo militarizuje vojska. Sve malo po malo sebi uzimaju neka prava ili u stanovima, ili zdravstveno, ili tamo itd. Rekao sam im danas, to je po svjetskim. Mene to ne zanima, rekao sam. Odgovorite mi na jasno pitanje - je li to na neki nain primjereno jednom belgijskom modelu? Ako kaete jeste, ja odmah potpisujem i neu da gledam, jer ja nisam strunjak. Ali hou da imam demokratski obrazac ili model ili neki odnos vojske kod svega toga. Oni tu govore, predsjednie, tu su bili toliki eksperti i zvali akademike. Ja ti kaem da to niko nije ni proitao. Jeste li zato, jeste, ljudi hoe da ih pusti na miru i sad ti praktiki si pokrio nekakvim akademicima i neto - neko rjeenje. ta on zna oko toga. Mene to ne zanima. Ne treba im vrua voda. Svi preslikavaju jedni od drugih, recimo ovo kakvi su ovi mehanizmi demokratske vlasti, pa Parlament, Vlada. To je ustanovljeno prije l00-200 godina, usavrava se, ali svugdje su sad nekakvi parlamenti. Tako imaju general-tabovi i njihova prava. Na General-tab moe imati pravo ako ima i general-tab u nekoj demokratskoj zemlji. Ne moe imati nita ni vie ni manje. E sad, to me zanima. Ja nemam vremena gledati ovdje. Ti ima ovdje izmjenu i dopunu Zakona o odbrani. Zajedniki razgovor. .. KONJICIJA: Jedna je primjedba bila vrlo ozbiljna u Gradu. Ne moe naelnik taba, jer on nije...komandant Armije, Predsjednitvo je vrhovni komandant, proglaavati viteka, slavna, itd. To Predsjednitvo mora. IZETBEGOVI: Ima li, prije svega, kad ustanovie te viteke. MIJATOVI: To je na Dan armije, predsjednie, bilo. Odlikovane su. IZETBEGOVI: Dobro, je li to na Predsjednitvu prolo? MIJATOVI: Nije.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

80

AMPARA: Nije prolo na Predsjednitvu. Ima predlog, doao je materijal da se zove viteka, ova, ona da se to usvoji. Ona nije danas na sjednici, a ima materijal. To je isto kao to emo danas usvojiti zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutranjim

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

poslovima, o danu unutranjih poslova da je 6. april, a mi danas to usvajamo. IZETBEGOVI: Dobro, to je ceremonija jedna, ali ovo je druga stvar. Ovo je jedno sutinsko pitanje. .. Sjednica je zavrena u 17,oo sati.

81

...postoji jedna nova politika meunarodne zajednice prema Bosni, da ona odustaje od potovanja i osiguranja suverenosti integriteta i neovisnosti BiH ...
Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva, Vlade RBiH i parlamentarnih stranaka, odnosno njihovih predstavnika - zastupnika, odrane 6. juna 1993. godine u Sarajevu

Sjednica je poela u 11,00 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi. IZETBEGOVI: Od lanova Vlade, ovdje je veina. Da konstatujemo koje su stranke prisutne: SDP prisutan, Liberali jedni i drugi, Bonjaka, Gradjanska demokratska stranka, Reformisti, SDA vidim da je tu. Od HDZ ne vidim nikoga. Koga imamo jo tu? DSS je tu. Uskoro ete dobiti kopiju rezolucije da je imate. Predmet razgovora, kao to vidite iz poziva, je jedna taka. To je pitanje ove najnovije Rezolucije 836. Da vidimo ta da uradimo s njom. Naravno, moemo je odbiti, moemo je prihvatiti i moemo je prihvatiti sa nekim uslovima. To su neke tri mogunosti. Ja bih predloio ipak da se ta rezolucija, nije naroito dugaka, da se proita. Zdravko, budi dobar proitaj nam Rezoluciju. A imaete je vrlo skoro na stolu pa ete je moi pratiti. DJURICI: "Francuska, ruska federacija, panija, Velika Britanija, SAD - ...Rezolucije - Savjet Bezbjednosti. Reafirmiui svoju Rezoluciju 713. iz 1991. od 25.septembra i sve slijedee relevantne rezolucije, reafirmiui naroito svoje rezolucije 819. iz

83

84

1993. i 824. iz 1993.godine, koje su zahtijevale da izvjesni gradovi i njihova okolina u Republici Bosni i Hercegovini treba da budu tretirani kao bezbjedna podruja. Reafirmiui suverenitet i terigorijalni integritet i politiku nezavisnost RBiH kao i odgovornost Savjeta bezbjednosti u ovom pogledu, osudjujui vojne napade i akcije koje ne potuju suverenitet i teritorijalni integritet i politiku nezavisnost RBiH koja kao zemlja lanica UN uiva prava koja joj garantuje Povelja Ujedinjenih nacija. Ponovo naglaavajui svoju zabrinutost zbog ozbiljne i nepodnoljive situacije u RBiH koja je nastala kao posljedica odredjenog krenja medjunarodnog humanitarnog prava, reafirmiui jo jedanput da je svako oduzimanje teritorije silom ili bilo koja praksa etnikog ienja nezakonito i u putpunosti neprihvatljivo, preporuujui Vladi RBIH i strani bosanskih Hrvata zbog potpisivanja Vens-Ovenovog plana. Ozbiljno zabrinut stalnim odbijanjem bosanskih Srba da prihvate Vens-Ovenov plan i pozivajui ovu stranu da prihvati mirovni plan za RBiH u potpunosti. Duboko zabrinut nastavljanjem oruanih neprijateljstava na teritoriji RBiH koje su u potpunosti suprotne mirovnom planu. Uznemiren nevoljama civilnog stanovnitva na teritoriji RBiH, a naroito u Sarajevu, Bihau, Srebrenici, Goradu, Tuzli i epi koje su nastale kao posljedica ovog. Osudjujui opstrukciju, naroito od strane bosanskih Srba, dostave humanitarne pomoi, odluan da obezbijedi zatitu civilnog stanovnitva u bezbjednim podrujima i unaprijedi trajno politiko rjeenje. Potvrdjujui zabranu vojnih letova u zranom prostoru RBiH koja je uspostavljena rezolucijama 781. iz 1992. 786. iz 1992. i 816. iz 1993.godine, afirmiui da je koncept bezbjednih podruja u Republici BiH, kao to je sadran u rezolucijama 819. iz 1993. i 824. iz 1993.godine, prihvaen da bi odgovorio hitnosti situacije i primjeujui da bi koncept koji je predloila Francuska i ostali u dokumentu S-25800, mogao predstavljati dragocjen doprinos i da se ne bi ni u kom sluaju trebalo na tome zavriti, nego ga treba uzeti kao dio VensOvenovog procesa i kao prvi korak ka pravednom i trajnom politikom rjeenju. Ubijedjen da e tretiranje gradova i njihovih okolnih podruja o kojima se u gornjem tekstu govori, kao sigurnih podruja, doprinijeti ranoj implementaciji tog cilja. Naglaavajui da trajno rjeenje sukoba u RBiH mora biti zasnovano na slijedeim principima: - trenutnom i potpunom prestanku neprijateljstava, - povlaenju sa teritorija koje su uzete silom i etnikom ienjem, - ponitavajui posljedice etnikog ienja, - priznajui pravo svih izbjeglica na povratak u svoje domove, - potujui suverenitet, teritorijalni integritet i politiku nezavisnost RBiH.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

85

Takodje, primjeujui da bitan dio posla na teritoriji RBiH obavlja UNPROFOR i da je vano da se ovaj posao nastavi odluujui da situacija u RBiH i dalje predstavlja prijetnju medjunarodnom miru i bezbjednosti. Djelujui prema poglavlju VII povelje UN, pozva na potpunu i trenutanu implementaciju svih svojih relevantnih rezolucija. Preporuuje mirovni plan za RBiH kao to je sadran u dokumentu S-25479, reafirmie neprihvatljivo sticanje teritorije uz upotrebu sile kao i potrebu za obnovom punog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i politike nezavisnosti RBiH. Odluuje da obezbijedi puno potovanje bezbjednih podruja na koja se odnosi Rezolucija 824. iz 1993.godine. Odluuje da u tom cilju proiri mandat UNPROFOR-a da bi mu se omoguilo da u bezbjednim podrujima na koje se odnosi Rezolucija 824. iz 1993., da odvrati od napada usmjerenih protiv bezbjednih podruja, vri monitorisanje nad prekidom vatre, da promovie povlaenje vojnih i paravojnih jedinica izuzev onih koje pripadaju Vladi RBiH, i da okupira neke kljune take na terenu kao dodatak uestvovanju u dostavi humanitarne pomoi stanovnitvu, kao to je to obezbiejdjeno Rezolucijom 776. iz 1992.godine. Afirmiui da su ova podruja privremena mjera, da je primarni cilj i dalje povratiti posljedice koritenja sile i dozvoliti svim raseljenim licima u RBiH da se vrate u miru u svoje domove, poevi inter-alija sa trenutnom implementacijom odredbi VensOvenovog plana u onim podrujima gdje su to strane direktno ukljuene dogovorile. Zahtijeva da generalni sekretar u konsultaciji inter-alija sa vladama-zemljama lanica koje uestvuju sa svim snagama u UNPROFOR-U: a)uini prilagodjavanje ili pojaavanje UNPROFOR-a kao to bi to mogla zahtijevati implementacija ove rezolucije i da razmotri dodjeljivanje UNPROFOR-u onih elemenata za podrku povjerene zatite bezbjednih podrujau saglasnosti sa vladama ije snage uestvuju, b)da naredi komandantu snaga UNPROFOR-a da izvri prerasporedjivanje do one mjere do koje je to mogue pod njegovom komandom u RBiH. Poziva zemlje lanice da uestvuju u snagama ukljuujui logistiku podrku da bi olakale implementaciju odredbi koje se tiu bezbjednih podruja. Izraava svoju zahvalnost zemljama lanicama koje ve obezbjedjuju trupe u tu svrhu i poziva generalnog sekretara da trai dodatne kontigente od drugih zemalja lanica. Ovlauje UNPROFOR kao dodatak mandatu koji je definisan rezolucijama 770. iz 1992. i 776. iz 1992.godine u izvravanju mandata definisanog paragrafom 5. gore da nastupajui u samoodbrani poduzme neophodne mjere ukljuujui upotrebu sile kao odgovor na bombardova-nje bezbjednih podruja od

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

86

IZETBEGOVI: Jeste li dobili ovaj tekst rezolucije? Niste jo dobili kopiju tu. Kemo vidi dobar ta je sa ovom kopijom Rezolucije. Rezolucija oigledno ima svojih dobrih i loih strana. Po svemu sudei neto vie loih nego dobrih. U skladu s tim i miljenje ljudi - prilino su se polarizovala gledita. Moja neka prva ispitivanja ovog ta ljudi misle pojedini o tome pokazuje da su miljenja jako podijeljena. Konkretno, zahtijevao sam da dadne miljenje naa delegacija gore, pa se pokazalo da je Silajdi za Rezoluciju, Filipovi misli da ne treba. A Miro Lazovi je ostao neodredjen prilino. Ja u vam proitati njihova stanovita, vrlo su kratka, imam ih ovdje. to se tie gradova - Tuzla trai da se prihvati Rezolucija, Biha trai da se odbije Rezolucija. Zainteresovanih gradova. Kad je rije o Sarajevu - ne znam kako stoji stvar. Gorade, pretpostavljam da bi bilo za u ovom momentu zbog teke situacije itd. Tako da postoji puna polarizacija. Ovdje je vama pripremljena jedna mala analiza koju je u prvobitnom obliku napravio airbegovi. Zamolio sam ga da mi poalje poto je uestvovao u svim fazama donoenja i one koja je bila odbijena, jer znate da je jedna rezolucija bila odbijena (ona prije 7-8 dana). Onda su nesvrstani podnijeli drugu rezoluciju, onda je

bilo koje strane ili kao odgovor na oruane upade na ova podruja ili u sluaju svake namjerne opstrukcije ili oko ovih podruja slobode kretanja UNPROFOR-a ili zatienih humanitarnih konvoja. Odluuje da u skladu sa paragrafom 1. Rezolucije 816. iz 1993.godine, zemlje lanice nastupajui na nacionalnoj bazi ili preko regionalnih organizacija ili sporazuma, mogu pod autoritetom Savjeta bezbjednosti i po odloeno bliskoj saradnji generalnim sekretarom i UNPROFOR-om preduzeti sve potrebne mjere preko upotrebe zrane sile u i oko bezbjednih podruja u RBiH da bi podrale UNPROFOR u sprovodjenju njegovog mandata iznesenog u paragrafima 5. i 9., gore. Zahtijeva da zemlje lanice kojih se ovo tie, generalni sekretar i UNPROFOR blisko suradjuju na mjerama koje poduzimaju u implementiranju paragrafa 10 i da o tome izvjetavaju Savjet preko generalnog sekretara. Poziva generalnog sekretara da izvijesti Savjet ukoliko je mogue u roku od 7 dana o prihvatanju ove rezolucije, o njenoj primjeni, ukljuujui i finansijske implikacije. Dalje poziva generalnog sekretara da podnese Savjetu najkasnije od 2 mjeseca nakon prihvatanja ove rezolucije, izvjetaj o implementaciji i potovanju ove rezolucije. Naglaava da e drati otvorenim druge opcije za nove i ja mejre od kojih ni jedna nije prejuducirana ili iskljuena. Odluuje da e i dalje ostati aktivno angaovan na ovim pitanjima i preuzima da poduzme frontnu akciju kao to se zahtijeva."

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

DJURII: "Analiza Rezolucije SB broj 836. ta je dobro: 1. Rezolucija priznaje suverenitet, integritet i granice BiH i potrebu da se agresija odbije i ponite njene posljedice. 2. UNPROFOR e sada imati dunost da odbrani... i njihove stanovnike (paragrafi 5, 9, lo) i izvravajui taj zadatak imae pravo da upotrijebi silu. 3. Nai vojnici imaju pravo da ostanu u sejfarijaz (SIGURNE ZONE-UAS OD PRIJEVODA)i takodje i oruje. 4. Potvrdjuje se da je jedina legalna vojska u BiH ona pod komandom Vlade BiH - tj. naa Armija. 5. Rezolucija kae da su sejfarijaz privremena mjera i prvi korak (to je u paragrafu 6.) i daje podrku Vens-Ovenovom planu i trajnom miru. 6. Doi e vie vojnika iz prijateljskih nesvrstanih i muslimanskih zemalja (paragraf 8.) 7. Savjet bezbjednosti ostavlja otvorene i druge opcije i brzo e reagirati ako je to potrebno (paragrafi 14. i 15.) 8. Potvrdjuje se pravo na povratak izbjeglica u njihove domove, zahtijeva se povlaenje agresora sa okupiranih teritorija i osudjuje praksa etnikog ienja. 9. Rezolucija je donesena na osnovu glave 7. Povelje UN i implicira upotrebu sile. ta nije dobro: 1. O dizanju embarga na oruje nita se ne kae, a napadi iz zraka pominju se samo kao odgovor na izravno ugroavanje trupa koje tite osiguranu zonu. 2. Rok za izvjetaj generalnog sekretara o implementaciji ove rezolucije je 2 mjeseca.

ovo to je sad izalo jedan kompromis. To su pomijeane dvije rezolucije koje su po svoj prilici sadravale, ako se uporede, one dvije rezolucije - prva one petorice i nesvrstanih. Nesvrstani su traili puno energiniju akciju, ali je nekih stvari iz te rezolucije oigledno ulo ovdje to je moda ini neto povoljnijom nego ona koju smo mi zahtijevali da se odbije, koja je prvobitno bila i odbijena, ako se sjeate prije 8 dana je to bilo. Onda se ilo u traganje za jednim novim konceptom, airbegovi je to bio napravio, a ja sam ovdje dao da se malo iskoriguje. Neke stvari, jer on ne govori dobro na jezik. To ima traga i u ovome ovdje tekstu, kao to vidite, ali smisao ete moi vidjeti. On je napravio, na moj zahtjev, ta on vidi dobro u Rezoluciji, ta vidi loe i onda je on mimo toga napravio analizom da mnoge stvari nisu jasne. Ja bih zamolio Zdravka neka proita sad i to. Njegova analiza ta je dobro a ta loe. Dodao sam i ja dvije-tri stvari ovdje i u jednoj i u drugoj strani.

87

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

88

MAHMUTEHAJI: Kako se vidi iz ovih uvodnih napomena, poloaj u kome se nalazimo je paradoksalan. Rezoluciju mislim nije mogue isto ni prihvatiti ni isto odbiti. Ako je prihvatimo, budui da ona ne definira da se agresija nastavlja, etniko ienje, okupiranje teritorija, oduzimanje elementarnih prava na okupiranim teritorijama itd. mi na izvjestan nain pristajemo, uz takvo preuivanje stanja. Ako je odbijemo, jo uvijek vrlo monom agresoru i naoj neopremljenosti, otvarmao prostore da uvjetima nae neopremljenosti intenzivira svoju agresiju na preostala podruja. Imajui to u vidu i injenicu da sama Rezolucija od nas ne trai niti pristanak niti odbijanje, ona nigdje izriito to ne kae, mislim da bi na odgovor trebao biti otprilike slijedei: Ova rezolucija potvrdjuje suverenitet, politiku neovisnost, teritorijalni integritet. Predlaem da se, polazei od te injenice i faktikog

ta nije jasno: 1. Kako e se implementirati ovaj plan, pod kojim uslovima i koliko brzo? 2. Odakle e doi novac i nove trupe potrebne za implementaciju plana? 3. Da li novi plavi ljemovi mogu doi iz Rusije ili Turske? 4. Kakav se ivot moe oekivati u ovim sejfarijaz? 5. Koliko vremena je potrebno prije nego to se predje na druge akcije, da se uspostavi stalni mir i ukine sejfarizaj, tj. koliko dugo moe trajati okupacija? 6. Da li e UNPROFOR implementirati Rezoluciju onako kako to Savjet trai ili e se prilagoditi realnosti? 7. Da li e UNPROFOR i kada traiti pomo amerike avijacije osim pod najekstremnijim uslovima? Vjerovatno je da emo biti pitani da li emo prihvatiti nove vojnike UNPROFOR-a. Mislim da trebamo rei da emo saekati plan generalnog sekretara i ko e doi u tim novim snagama? IZETBEGOVI: To je neki prilog raspravljanju za i protiv rezolucije. Evo izvolite, otvaram raspravu o tome. Ko se javlja za rije. Zamolio bih vas samo, ako je mogue, iskljuivo o Rezoluciji. Prihvatiti ili ne prihvatiti i ako je mogue, ako ne prihvatimo, ako odbijemo, ima li neka alternativa ta treba initi. Poto nas ima mnogi, apeliram da budete kratki i sasvim odredjeni. Izvolite, ko se javlja za rije?

3. Nije mnogo realno oekivati implemnentaciju ove Rezolucije (to je miljenje i NATO-a i UNPROFOR-a). 4. Ne vidi se kako osigurati da se sejfarijaz ne postanu rezervati. 5. Ostaje problem sa onim mjestima koja nisu sejfarijaz i da li su ona samim tim nosejfarizaj. 6. U Rezoluciji nije jasno reeno da je potreban na pristanak za implementaciju.

89

IVO KNEEVI: (Poetak izlaganja se ne uje) ...a ne da to ostane stvar procjene oficira UNPROFOR-a na terenu. Njihova procjena je nadam se, do sada ve dovoljno iskuana. Pa su sve relevatizirali to je trebalo ovdje uiniti i ja sam isto tako sklon, na kraju, afirmirati u tom naem odgovoru ili kako emo ga ve zvati, afirmirati nekoliko stvari koje smo ranije zahtijevali u pismima Savjetu bezbjednosti generalno, ali koji se odnose konkretno recimo kod sejferaz jer je loih konzekvenci toga i moda ne bi bilo loe, upravo kao neku paradigmu loih stvari, navesti primjer Srebrenice i situacije u njoj, ivota u njoj, nemogunosti tog ivota itd. Evo ovoliko za poetka. IZETBEGOVI: Hvala g.Kneeviu. Ko se javlja dalje?

IZETBEGOVI: Hvala Rusmire. Izvolite.

stanja da su sve tri dimenzije dravnosti i dalje ugroene, da se agresija nastavlja, da se stanje u tom pogledu pogorava, a da dravi u skladu sa medjunarodnim pravom nije omogueno da sama zatiti sebe, svoju teritoriju i svoje stanovnitvo, da se u naem odgovoru ukae da nisu ispunjene obaveze medjunarodne zajednice za pruanje pomoi, za samoobranu drave. Drugo, da se ukae na injenicu kako Rezolucija preuuje da na podruju BiH i dalje intenzivno djeluju izravno i neizravno vojne formacije i drugi subjekti vani za vodjenje rata Srbije i Crne Gore, to se ovdje izriito ne kae. Da je granica BiH i dalje nezatiena i da slui,da prelazi te granice slue kao prelazi za osiguranja mogunosti efikasnog vodjenja rata i da se potom naglasi nae pravo i na zahtjev medjunarodnoj zajednici, UN posebno, da se Vladi BiH odnosno legalnim organima drave, osigura mogunost odbrane i oslobodjenje teritorija BiH. U najkraem mislim da bi na odgovor na itavu Rezoluciju trebao biti doslovice takve naravi, pri emu, kao to ova rezolucija priznaje, valja imati na umu da ni prethodne rezolucije koje su ovdje nabrojane nisu primjenjene, pa je oekivati da i ova nee biti primijenjena. Mi moemo potvrditi da i do sada, oslanjajui se na medjunarodno pravo i obaveze medjunarodne zajednice da podri zatitu suvereniteta politike neovisnosti i teritorijalnog integriteta BiH, zahtijevamo da medjunarodna zajednica, provodei i ovu rezoluciju kao sa svoje strane ustvrdjene mjere ispunjavanja svojih obaveza provede u skladu sa naelima Povelje, u skladu sa rezolucijama koje su ranije donesene. Znai, da se BiH osigura ono to se predvidja Poveljom UN. Na taj nain bismo, zapravo, ini mi se, napravili jedan srednji put izmedju dvije krajnosti spomenutog paradoksa da se ovo ne moe ni odbiti niti prihvatiti i ni na koji nain ne bismo sebi vezali ruke ni jednom ni drugom krajnou. Hvala.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

90

SULJI SULEJMAN: Sigurno da treba i ovu rezoluciju posmatrati u itavoim kontinuitetu donoenja rezolucija koje se bave cijelom ovom problematikom i to je reeno da se ovom rezolucijom moe biti najmanje zadovoljni, jer ona je i najvie odstupila od svih naih oekivanja to smo oekivali od medjunarodne zajednice. Ali, to je tu je. Po nama, u Ministarstvu, osnovni nedostaci su to oni objektivno ne definiu prostore koji ine bezbjednosno podruje da e to biti vrlo teko razgraniiti sa agersorom koje su to lokacije koje ine bezbjednosno podruje. Mislim da je to centralno pitanje na kojem mi moramo insistirati da se zna ta je to, koje su to granine linije. Da tu ne bude poslije nagadjanja i pogadjanja - osvojena i neosvojena, itd. Drugo je ono to smo oekivali i to moramo da traimo, to je trenutni prekid oruanih napada i svih drugih oblika tih neprijateljskih dejstava usmjerenih prema onim bezbjednosnim podrujima koje smo ve ustanovili u itavom konceptu. Mislim da je to nama jedan od ozbiljnih nedostataka u tom itavom konceptu. Zatim, tree pitanje povlaenja, pod nadzorom UNPROFOR-a sa prostora koji je definisan kao bezbjednosno podruje. To nama ne daje neke ozbiljne garancije kada e i u kojim rokovima e moi povlaenje sa tih podruja biti ono to bi inilo bezbjednosna podruja, onih jedinica koje su naznaene Rezolucijom 824. da citiram"svih vojnih i paravojnih jedinica bosanskih Srba". Znai da je ono to je Rezolucijom 824.potvrdjeno mora biti jasno precizirano - nain na koji e doi do povlaenja. etvrto pitanje - mi ne moemo biti zadovoljni terminom monitoringa - nadgledanjem tekog naoruanja. Mi se moramo zalagati za kontrolu tekog naoruanja i nai elemente koji e vriti kontrolu naoruanja. Znai, ne monitorij nego kontrolu. Zatim, uvodi se jedan novi termin u kome se mora ovdje odluiti. To je jedna od ovih preambula na strani 3. uvodi se pojam Vens-Ovenov proces. To je neto novo i mislim da se o tome moramo dosta ozbiljno politiki izjasniti. Do sada smo imali VensOvenov plan kao itav sistem mirovni, a sad se ve govori o procesu. Oko tog dijela mislim da bi trebalo obavljati dalje razgovore, dalje konsultacije i vidjeti ta se sve moe uiniti da se razjasni ta znai Vens-Ovenov proces u odnosu na Vens-Ovenov plan i mislim da bi trebali insistirati, poziva se toi na jednoj rezoluciji, moramo insistirati na daljem jaanju pritiska prema tzv.Jugoslaviji i sprovodjenju embarga prema njima, jer je to jedan od elementarnih uslova kojima bi se mogle sprovoditi sve ove stvari. Ta rezolucija bi onda mogla, po nama, da nas zadovolji, a ne ovako blago reeno, pozvati se na Rezoluciju. I zbog toga se moe stvarati u javnosti da faktiki ovdje moe da dodje do bitnih promjena i u politikim stavovima ukoliko nema stalnog

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

91

IZETBEGOVI: Hvala. Hoete da vam proitam miljenja Filipovia. "Ocjena Rezolucije Vijea sigurnosti o sigurnosnim zonama u BiH. Ovo je Filipoviev stav. Sigurno da rezolucija, kojom se uvode bezbjednosne zone u BiH ne moe zadovoljiti ni interese BiH kao drave, ni interese mira u BiH, a posebno je ona neprihvatljiva za muslimanski narod izrazito sa agregacijskog karaktera za taj narod. Ideja da se uvedu sigurnosne zone, umjesto da se medjunarodna zajednica odlui za jedno cjelovito mirno rjeenje bazirano na politikom sporazumu koji svim narodima i gradjanima BiH osigurava kako mir, tako i sigurnost u budunosti i jedan demokratski dravni pravni poredak, ne moe se drugaije tumaiti nego kao izraz odbijanja medjunarodne zajednice da doprinese odlunom i efikasnom rjeavanju krize u BiH kao faktiki dezangaman u njoj. To je suprotno dosadanjim odlukama i stavovima te zajednice i izaziva tenju da se forsiranjem palijativnih rjeenja otklone najdrastiniji oblici i posljedice agresije Srbije i Jugoslavije na Bosnu, ali da se ujedno ne uini nita na promjeni stanja, nego faktiki osiguraju rezultati agresije. Uvodjenje ovih zona daje neku varljivu nadu zatiti muslimanskog stanovnitva, ali mu ne daje nikakve garancije niti osigurava ikakvu politiku dravno-pravnu budunost, te ga u perspektivi osudjuje na propast, to je inae bio osnovni cilj agresije, prema rijeima Karadia, da e Muslimani nestati kao narod. Ovo sve pokazuje da postoji jedna nova politika medjunarodne zajednice prema Bosni, da ona odustaje od potovanja i osiguranja suverenosti integriteta i neovisnosti BiH i da tei takvom rjeenju problema koji osigurava samo interese Srba i u manjoj mjeri Hrvata. Zbog svega toga, Rezolucija za nas je neprihvatljiva i naa drava ne moe da je prihvati. Mi traimo da se donese rezolucija koja e sadravati cjelovit plan mira za BiH na temelju potovanja suvereniteta, integriteta i neovisnosti BiH, da ta rezolucija naznai politiku osnovu plana mira i njegove glavne ciljeve, te naine ostvarenja, a posebno strogo planirane vremenske termine. ivot naeg naroda ovisi od toga i mi ne smijemo dopustiti da nam se ponovi prola godina, da nam narod ostane na milost i nemilost humanitarnoj pomoi i bez ikakve sigurnosti.1 Da sam moe da se brani i da utie na svoju sudbinu. Mi moramo jasno naznaiti nau odlunu odnosno jasnu politiku, odnosno politiku volju da imamo dravu normalnu, demokratsku, multilateralnu i sigurnu za sve svoje gradjane. Ako medjunarodna zajednica nee ili ne vidi naina da nadje rjeenja za nas, neka nam ostavi mogunost da ga u ravnopravnim uvjetima, a to znai vojniki ravnopravnim, rijeimo i nadjemo sami. Bolje da svi izginemo asno, nego da sa mrljom u povijesti polako, ali pod

naglaavanja da e medjunarodna zajednica jaati sankcije prema tzv. Jugoslaviji. Toliko.

planiranim uvjetima, nestanemo lagano. Mi treba da jasno iznesemo na stav i nae prijedloge, ali da kaemo i da ne pristajemo na nain rjeavanja problema BIH kojim se osudjujemo na polagan i neasan nestanak. Mi smo kulturan evropski narod i sramota je da Evropa nee i ne moe da nadje snage da podri nae pravo." To je Filipoviev stav. Stav Mire Lazovia je ovakav: "Mislim da b-h Vlada treba zatraiti od Vijea sigurnosti da usvoji Vens-Ovenov plan kao posebnu rezoluciju, ime bi se rasprile sumnje da svjetska zajednica odustaje od Vens-Ovenovog plana, te da zatitne zone se mogu pretvoriti u trajne rezervate. Vijee sigurnosti bi na taj nain usvajanjem Vens-Ovenovog plana potvrdilko svoja verbalna opredjeljenja da se nee priznati nita to je agresijom osvojeno. To je stav Mire Lazovia. Ja tano ne vidim iz ovoga stav prema Rezoluciji, ali moda se nalazi na neki nain implicitno. Stav Harisa Silajdia: "Miljenja sam da ne treba odbiti plan Rezolucije." Nije rekao da treba prihvatiti, ali kae da ne treba odbiti. "Razlozi su slijedei: Prvo, zbog dolaska zime, drugo, to ne obavezuje na status evo, tree to se vezuje za Vens-Ovenov plan, etvrto, to dozvoljava iroku interpretaciju i omoguava ogranienu intervenciju, peto, to potvrdjuje suverenost, integritet i politiku nezavisnost BiH, esto, to govori izriito o povratku izbjeglica, sedmo, to sada ne vidim druge alternative, osmo, treba traiti ponovo podizanje embarga i istai da se radi o naem pravu. Potrebno je zatraiti od Savjeta bezbjednosti da usvoji rezoluciju integralno Vens-Ovenovnog plana kako bi rezolucija imala svoju politiku referencu". Dakle, da se uz ovo prihvati jo jedna rezolucija kojom se Vens-Ovenov plan usvaja kao cjelina. To je Harisovo miljenje. Ima ovdje i Trnkino malo due, ako vas zanima, ne znam koliko bi bilo potrebno da itam, ali da vidimo ta vi mislite. Naime, duan sam objanjenje Tuzle i Bihaa. Nisam vam rekao iji su to stavovi. Ne znam kako su oni sintetizirali taj stav Tuzle, ali to je stav koji su mi iznijeli kao zajedniki stav predsjednik grada Belagi Selim, predsjednik okruga Hadi Izet i komandant tamonjeg korpusa Hazim adi. Njih trojica su mi napisali to pismo u kome kau da misle da se ne bi smjela odbiti Rezolucija. A to se tie Bihaa, to je, moram rei, to je iskljuivo iz telefonskog razgovora sa komandantom tamonjeg korpusa. Ne znam kakvo je miljenje politikih struktura. On je bio tako rezolutan, rekao je: "Naravno, odbiti". Da znate, da se moete ravnati. To je stav vojnika tamo. Moda jeste mjerodavno, a moda nije, ta ti gradovi o kojima se radi misle sami. Ali mislim da se treba uzeti i to u obzir. Ovdje je i predsjednik grada Sarajeva. Da li on moe iznijeti svoj lini stav ili ne, ja ga ovdje ne prozivam da se javlja. Izvolite, ko eli da govori? Amila.

92

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

AMILA OMERSOFTI: Ja mislim da situacija zaista u Srebrenici najbolje pokazuje ta je to zatiena zona i ta nam svjetska zajednica nudi. To je stvaranje jednog okruenja, jednog koncentracionog logora u kojem se i dalje ubija i u kojem se ne dozvoljava organizacija nikakvog ivota. Mi do danas nismo uspjeli ak ni teke ni programe unijeti za djecu koja tamo ive. Dakle, jedan najobiniji tok ivota se ne moe uspostaviti. To je neto na tom modelu to moemo oekivati u zatienim zonama koje nam se nude. O povratku izbjeglica u zatiene zone nema ni govora, jer, definitivno zajednica moe to napisati, to je deklarativno reeno, ali garant, sigurna sam, da nee dozvoliti od danas, dok bude Sarajevo pod zatienom zonom, da e se iko od gradjana Sarajeva moi vratiti. Medjutim, meni lino smeta slijedee, a to je pitanje rjeavanja pojedinih dijelova BiH. Imamo li mi pravo da zatitimo sebe ovdje da preivimo, odnosno da umiremo lagano na dugom periodu preputeni volji da li emo dobiti 35 grama hrane dnevno ili neemo, odnosno kad e doi taj trenutak da zaista ponemo u toj takvoj zatienoj zoni i umirati od gladi. Pitanje naeg odnosa prema onima koji nisu zatieni Imamo li pravo pokuavati spasiti sami sebe, ne vodei rauna o svim oni ma izvan te zone? Po meni, ova rezolucija moe se primijeniti samo na cjelokupnu BiH, odnosno BiH cijela kao zatiena zona, pri emu emo biti zatieni od strane agresije s bilo koje strane da dolazi. I ono to ovu rezoluciju bih ja mogla prihvatiti samo da se ona odnosi na kompletnu BiH, tj. da su njene granice granice tienja. U tom smislu ovo ne bismo odbili, ali mislim da nemamo pravo ni kao Predsjednitvo ni kao Vlada tititi samo segmente ove drave. IZTEBEGOVI: Hvala Amila. Ko eli dalje rije? PEJANOVI: Samo jedno pitanje koje je znaajno za nastavak diskusije. Kakve su informacije od airbega za izglede da se donese neka vrsta rezolucije ili stava za posmatrae na granicama? Vezano je i za nae zahtjeve i za neka pisma. Ali na cijelom toku granice.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

93

IZETBEGOVI: Izgledalo je u prvi mah da tu nema nikakvih problema, jer je Srbija bila dala pristanak na to. Medjutim, taj pristanak je, naravno, povukla. Posmatrai se ne mogu postaviti bez saglasnosti jednih i drugih. Naime, oni nee da ih postave bez saglasnosti. Ne znam ni kako bi ih instalirali bez saglasnosti. Tako da je u prvi mah izgledalo da je ta stvar rijeena. Kao to znate Hrvati su rekli da prihvataju i tu nee biti problema. Ali s ove strane su nastali problemi nakon srbijanskog povlaenja pristanka na to. Tako da je sad neko natezanje u tom smislu. Ono to se zna sigurno to je da UN jo nisu odustale od toga. Pokuavaju da

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

X: Ja mislim da je i ova rezolucija samo pokuaj zavaravanja naeg svijeta i nas. Uvijek se kite frazama da nam garantuju integritet i nezavisnost i suverenitet, a defacto nita ne ine da to i potvrde tu svoju tvrdnju. To je najbolji dokaz - poloaj naih organa vlasti da iz Sarajeva ne moe niko izai bez nekakvih ogromnih peripetija. Da ta organizacija ne ini nikakve napore da omogui funkcionisanje sistema legalno izabrane vlasti. Nemojmo biti djeca i nemojmo zatvarati oi pred tim. Ako mi se danas izjasnimo i prihvatimo ovo, mi emo jo jednom na narod dovesti u jedno raspoloenje, stvoriti kod njega neke lane nade koje e ga voditi u dalju propast. Mi moramo muki da kaemo mi ne moemo prihvatiti vie zavaravanja svijeta. Ako su mogli Karadi i njegova bratija da taj svijet uvjere, da mu stave aku pod nos, da uvijek izbjegnu bez ikakvih posljedica da sve napade svijeta miniraju, to rade i danas poslije donoenja rezolucije kojom se ustanovljavaju sejft-zone, Karadieve horde su nasrnule na slobodne dijelove teritorije i tu nau teritoriju oni smanjuju, ubijaju nemilosrdno, a taj svijet nita ne ini. Zato smatram da mi nemamo pravo u ime naeg naroda da ovo prihvatimo. Mi moramo kazati otvoreno da je dosta toga zavaravanja. Ako je svijet odluio da nas uniti, neka to kae i pokae kao to pokazuje na jedan podmukao nain. Jer, pazite ta je odabrano za sejfzone. Pravo je ono pitanje koje su ovdje neki prethodnici postavili, a ta je sa ostalom b-h teritorijom? Je li ona ostavljena etnicima? etnici najavljuju ujedinjenje tzv.republika srpske krajine i republike srpske. Oni stvaraju dravu na ovom prostoru. Niko nita ne preduzima od tog svijeta da to sprijei, a 28. juni je tu na pragu. Zato, ako se eli uti moje miljenje, ja sam da mi ne idemo dobrovoljno u koncentracione logore. Ja sam bio u Gaza Stripu godinu dana i vidio sam ivot Palestinaca. Neposredno sam ga gledao, ne bih elio da moja unuad ostare u koncentracionim logorima kao to je Gaza Strip. Toliko g. predsjednie. BIAKI: Ja bih iznio ovdje stavove ispred Izvrnog odbora Stranke demokratske akcije i kao poslanik Sarajevskog okruga i svoje lino miljenje. Prvo mislimo da odluku o Rezoluciji 836. trebalo bi da donese republika Skuptina konano i da se na IZETBEGOVI: Hvala. Izvolite dalje.

ih ubijede da prihvate to. Naime, moraju se postaviti ili na onoj strani Drine i s one strane Save, ili sa ove strane. Onu stranu Drine kontrolie Jugoslavija, s ove strane kontrolie Jugoslavija i etnici i mora se dobiti pristanak. Tako da s te strane ima problema te vrste. Medjutim, stvari teku dalje oko toga. Oni su uvjereni da e ipak uspjeti da ubijede drugu stranu da to prihvate. Nisu, uglavnom, odustali od toga jo uvijek.

94

Skuptini usaglase stavovi oko stava konanog prema Rezoluciji. Pri svemu tome, SDA i ja lino smo protiv ove rezolucije eksplicitno iz vie razloga. Prvo, radi se samo o zatitnim zonama za Muslimane i mi to moramo znati. Srebrenica, Gorade, Sarajevo. Ne znam kakva je tano vojna situacija, u kojem su poloaju ljudi u Goradu jer nemamo pune informacije oko toga je li oni zaista nemaju drugog izlaza. Ali to se tie Sarajeva, tu bar znamo da imamo snaga i mogunosti i resursa koji nisu ukljueni u borbu i da imamo ansu da borbom izborimo ivot dostojan ovjeku. Te sigurnosne zone, njene poetke, ja ve vidim u Sarajevu, vidim pred komandom egipatskog bataljona gdje ljudi stoje u redovima i viu... Ja neu da to sutra bude pravilo ponaanja u Sarajevu jer mi imamo mogunosti i moemo izboriti mnogo vie. U tom cilju potrebno je mnoge stvari staviti na pravo mjesto, a SDA e u jednoj iroj akciji pokrenuti odgovornost svih ljudi koji su na njen predlog zauzeli odgovarajua mjesta ili su kao njeni lanovi preuzeli odgovarajue odgovornosti, a do sada u ovih godinu dana rata nisu dali odgovarajue rezultate. Mislim da sa organizacijom za odbranu i za oslobodjenje mi moemo za sebe izboriti mnogo vie i zbog takvih procjena emo se boriti i zalagati da odbijemo eksplicite ovu rezoluciju. Toliko. KONJICIJA: Ja sam ve ranije skrenuo panju na onaj pojam proces jeste plan. Iza toga se krije ozbiljna stvar. Dalji pregovori, dalje nadmudrivanje, dalje pogadjanje. Zbog toga smatram da gdje god uvlae tu rije "proces" krije se dalje pregovaranje do iznemoglosti. Mislim s nekim od prethodnika bih se sloio da treba insistirati na tom da ostane plan jer smo mi potpisali plan i Hrvati su potpisali plan, a nismo potpisali proces. Proces je neto to e se dalje deavati, a plan je neto to bi trebalo ostvarivati. Drugo, zahtijevao bih da se Vens-Ovenov plan koji je potpisan usvoji od Generalne skuptine bez obzira da li potpisali ovi ili ne potpisali i da time uslovimo i prihvatanje ovih zona. Drugo, pojam zone je nedefinisan. Da li je to podruje. Zato oni uzimaju Tuzlu, a Gradaac, Maglaj to spada u podruje Tuzle ostavljaju po strani? Ne bih se sloio sa potpunim neprihvata-njem niti bih u tome bio decidan, ali bih iz zakljuaka ovoga dana-njeg skupa, pa moda da se proita jo dobro i prostudira ova rezolucija, predloio da se nadjemo i sutra ili prekosutra i da se taj odgovor smisli. Lino mislim da je ovo zamagljivanje oiju ne samo naem svijetu, nego zamagljivanje oiju svijeta odnosno svjetske javnosti. Oni su neto ovako morali napraviti. I dalje, ta zona bez slobodnih komunikacija zaista predstavlja get i ne bih se s tim sloio. Sloio bih se samo pod uslovom da budu jasno obezbijedjene komunikacije i obezbijedjeno u tim podrujima provodjenje IZETBEGOVI: Hvala g.Biakiu. Izvolite.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

95

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

osnovnih usloga ivota i proizvodnje. I tree, kad razmiljam da li time, ako odbijemo, ostavljamo narod na milost i nemilost, ja bih upravo ovu rezoluciju uzeo kao proces i traio njenu dopunu odnosno rjeenje slabosti ove rezolucije. Jer, ako niko od predstavnika nae Vlade ili Parlamenta ne moe iz te zone otii u drugu zonu, onda je to stvarno geto. I ponovo naglaavam, iao bih na definisanje zone, da li je to podruje koje je jedna cjelina, ili je to kao u Srebrenici jedan dio grada gdje ni voda iz zelenog jadra ne moe ljudima da dolazi. Zasad toliko, hvala. IZETBEGOVI: Ko se dalje javlja za rije? MURATOVI: Prvo ako moemo doi do zakljuka - ta je eljela medjunarodna zajednica ovom rezolucijom, odnosno za kakvu se ona strategiju, u odnosu na BiH, odluila? Po mom miljenju, ova rezolucija i ranije aktivnosti medjunarodne zajednice ukazuju na to da je medjunarodna zajednica odluila da prepusti da se pitanja u BiH rijee ratom. Da je to najbri put, da sauva po mogunosti u tim bezbjednosnim zonama to vei broj ljudi od smrti i da postepeno prizna rjeenja koja se budu rezultat rata, odnosno da poslije toga tek ubrza politiko rjeenje pod tim uvjetima koji su stvoreni na terenu rata. Ako bi se mogli sloiti s tim, onda bi nam bilo mnogo jasnije ta dalje da radimo. to se tie same rezolucije, prvoi pitanje koje se postavlja - da li e se ona uope primijeniti? Da li se moe primijeniti i ako je mi zduno prihvatimo. Moje je miljenje da se nee uopte primijeniti ak kad bi mi objeruke javili da hitno traimo primjenu itd. da smo oduevljeni rezolucijom, zbog toga to sva dosadanja iskustva i pregovori oko ovog problema pokazuju da UNPROFOR radi samo ono za ta se mi sa agresorom sami sloimo uz njegovu pomo, uz neko njegovo ubjedjivanje. A agresor nee pristati ni nakakva poputanja, ni za jedan pedalj koji je osvojio zemlje niti e pristati na ikakvu promjenu stanja na koju ga na bilo koji nain ne prisili ili medjunarodna zajednica ili mi. To znai da zapravo ne postoje uvjeti da se Rezolucija realizira po onome to u njoj pie i po onome to je UNPROFOR kadar ovdje da uini na terenu, posebno u Sarajevu. U tom smislu ja smatram da bi mi trebali zatraiti od Vijea sigurnosti da da zadatke UNPRO-FOR-u i da nas obavijesti koji su to njegovi zadaci u vezi sa primjenom te rezolucije. Poto on nije dao zadatak tamo nikakav konkretan da mi traimo za primjenu da nas obavijesti ta su zadaci UNPROFOR-a na terenu. Ako bi to znali, mi bi odmah znali da li UNPROFOR hoe uopte ovdje da to provodi i da li ima snage. Jer, kad god UNPROFOR dodje u situaciju da treba da analizira, on kae mi nemamo za to snaga, nisu nam obezbijedjeni uvjeti, nije mandat, itd. Drugo, smatram da bismo trebali od NATA zatraiti, poto se tamo pominje da regionalne snage mogu uzeti uea u skladu

96

sa ovom rezolucijom, da li e oni ta preduzimati i ta oni, kako e se oni poinaati prema toj rezoluciji. Ovo to sad ide i ministar vanjskih poslova SAD i ini mi se da ide Butros Gali u zapadnu Evbropu ili ne znam ko, ja vjerujem da je to vezano za te zadatke NATA. Da li e on ta da pomogne u realizaciji te rezolucije. Tree, sloio bih se da se Vens-Ovenov plan prihvati kao posebna rezolucija. Time bi se UN opredijelile da li su za Ovenov plan ili su za neki novi proces. Uz to bi trebalo, po mom miljenju, ne danas poto ste vi g.predsjednie rekli da samo govorimo o Rezoluciji, ali mi bi morali znati ta je naa dalja strategija i politika uope, i ta je naa vojna dalja strategija, vojna opcija. Jer, diskutujui ovako od sluaja do sluaja jednom o Srebrenici, jednom o Goradu, jednom o Rezoluciji jednom o Vens-Ovenovom planu itd. to nas ne vodi ni na kakvo sistemsko rjedenje. Mi ipak moramo imati neku sistemsku odluku - da li prihvatamo, moda emo se odluiti da prihvatmao sve to nam UN ponude i da emo sve initi da to provodimo ili emo obratno - da emo ii dalje u odbranu jedino orujem ako za to postoje uslovi itd. Prema tome, ja smatram da su za nas trenutno, dodue o tome vie niko ne govori, osim u sklopu ove rezolucije, bitniji plavi putevi nego slobodne zone. prema tome, ako bi u tom zadatku koji ja oekujem da bi saoptili SB UNPROFOR-u ako je tu prvo otvaranje plavog puta recimo pa onda neka slijedea aktivnost na slobodnoj zoni, moda bi bilo neke nade da emo poboljati bar te logistike uvjete i za odbranu i za preivljavanje stanovnitva. U tom smislu ja bih postavljao ova pitanja i traio na njih odgovore, ne bih se uopte izjanjavao. Naravno o prihvatanju ili neprihvatanju Rezolucije jer nju je Savjet bezbjednosti donio bez da nas pita praktino kao to nas ne pita ni koliko e jedinica poslati svojih ovdje i kao to nas za mnoge druge rezolucije nije pitao, ako mi oekujemo od njega pomo, mi bi trebali da traimo ono to on moe da uini da nam kae kako e to uiniti. A mi moemo uvijek odbiti neku njegovu aktivnost da je on ne sprovede ako nam se ne dopada. Toliko. HADO EFENDI: Ja bih iznio moje miljenje. Prije svega, nezavisnu i suverenu BiH Organizacija UN je duna da u smislu lana 7. Povelje titi i da je zatiti. Medjutim, ona nije nita praktino do sada uinila. to se tie ove same rezolucije, mislim da je to jedna zavrzlama i kradja vremena, im se govori u neodredjenom smislu kad e neto biti uradjeno, kad e biti poduzete mjere, od toga nema nita. Ovo je otprilike da mi provedemo diskusiju u toku ljeta, da dodjemo u neizbjenu situaciju i onda da kaemo - prihvatamo sve to nam daju. Mislim da ovdje treba okrenuti list i zaista na drugi nain reagirati. Imamo dokaz iz Srebrenice. To je IZETBEGOVI: Hvala. Izvolite dalje.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

97

98

iz ponienja toga tamo naroda i gubljenje dostojanstva. Ono to se moe da vidi na fotografiji, to TV prikazuje, to je ispod svakog ljudskog nivoa. Ako nam to svijet obezbjedjuje, onda neka nas svijet pusti. Taj svijet koji nam je zavezao ruke da dodjemo u ovu situaciju upravo nam sad neto nudi to sebi nikada ne bi ni posmislio da uredjuje. S druge strane, rjeavamo pitanje tamo da uguimo praktino, nema ivota tim ljudima, a ostavljamo irom BiH ostale upravo da bi se sa tih zona, sa Srebrenice, epe, sad su preli etnici u Gorade i danas taj svijet tajno krvari i nabili su ih u tako jedan tijesan prostor i da niko ba nita ne reagira. Kad zatite Gorade poput Srebrenice, onda e te snage opet okrenuti sad da li na Sarajevo, Olovo ili ne znam gdje i onda e tako jedno po jedno i mi smo kapitulirali. Ja nisam za kapitulaciju. Ja sam, da odluno kaem pred svima, da mi ne prihvatamo ovo to nam nude, jer nisu ni do sada ni jednu rezoluciju proveli u smislu kako je ona donesena. Neka nas puste na miru, neka se povuku i medjunarodne snage odavde. Neka se u istoriji zabiljei, ovo to kae Muhamed Filipovi i neka ne ostane mrlja, ako treba da izginemo - da izginemo kao najrod koji se bori za svoj opstanak na sramotu svjetske zajednice i jednostavno koliko nam pomau vidimo sami da nam ne omoguava ni jedan ovjek u dogovoru sa UNPROFOR-om da ode u Srebrenicu da bi regulisao tamo odnose sa predstavnikom UNHCR sa UNPROFORom da bi bar minimalne uslove pokuali stvarati u Srebrenici. Jednostavno, mimo svega toga na ovjek ili da bude strpan u haps ili da se vrati u najboljem sluaju da ostane negdje tamo pa da onda razmiljamo ta je sa njim. Ja ovdje vidim zavjeru, ne kaem itave medjunarodne zajednice, ali onih koji odluuju o nama zavjeru protiv muslimanskog naroda u BiH. I to mogu da kaem i smjelo. Prema tome, moje je miljenje da ovakvu rezolucijii sa nedefinisanim stvarima, kada, ta, gdje itd. ne bih mogao prihvatiti. Dakle, sve ovo to je do sada uinjeno to je samo zavaravanje i jednostavno mus-limanski narod prije svega, a naravno i drugi, krvari i gubi se. Danas moji Goradani biljee rtve. Niko im nije u stanju da pomogne. Kakva je to sada organizacija svjetska koja ne moe da naredi milom ili silom da dodju posmatrai. Pet dana se eka da se vidi samo ta se radi tamo. I ja se sa takvim odlukama apsolutno ne slaem. Molim vas, mi moramo nai snagu kod nas, neka nas svi puste na miru, pa ako treba da izginemo, neka izginemo kao narod, hrabro, ponosito a ni u kom sluaju da nas natjeraju da budemo narod drugog reda. Oni su to ve pokazali ta ine u ovim zonama koje su praktino proglaene zonama mira. To nije nita. To je arena laza zaista. Ovo govorim zbog toga, moda malo emotivno, ali taj herojski goradanski narod izgubio je dvije treine slobodne teritorije, da jo nisu uspjeli iz OUN UNPROFOR da prodje da vidi i kae pravo stanje. E pa ta gospoda neka nas vie ne zavarava, neka

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

jedanput kae ne moe tako, neka zna itav svijet, ako treba da pozovemo dobrovoljce kao 1936. godine u paniju da ih pozovemo neka dodju da brane ovdje ovajj narod i da unite klicu faizma koja se razvila na prostoru Balkana. To je moje miljenje. KREEVLJAKOVI: Ja u govoriti sa aspekta Sarajeva. Odmah da kaem da ovu Rezoluciju ovakvu kakva je treba odbiti. Ja sam oekivao da e vojska prvo da kae svoje miljenje, to je vrlo bitno kad se opredjeljujete za ovakvo stanje, zato odbijam? Zato to je to opet jedna od rezolucija u kojoj ima puno nejasnih stvari. ta znai ta sejf zona za grad Sarajevo? Je li to znai onih l0 gradskih optina od Pala do Hadia, Ilijaa itd. ili to znae one etiri optine po Vens-Ovenovom planu? To je vrlo bitno. Dokaz Srebrenice i epe da ustvari, svi smo mi u getu i u ovom momentu se nalazimo u getu. Sad, ova Rezolucija jo uvijek nije nikakva garancija da neemo ostati i dalje u nekoj vrsti geta u kojoj emo samo malo manje biti ubijani nego to smo ubijani do sada. to se tie samog grada, vjerovatno da i prihvatanjem i odbijanjem ovdje se puno nee promijeniti. Zbog savjesti ovjeanstva vjerovatno e ovdje i dalje priticati neto hrane iz svijeta, a sve ono to u ovom gradu, za njegovu odbranu to je bitno, ini mi se i u ovom momentu ostaje mimo njega - recimo vezano za struju, plin, vodu, i sve ostalo. Oito je da, ako hoemo, a jesmo na neki nain ne samo Muslimani nego Bosanci i hrabar i astan narod, mislit da bi konano jednom morali i mi da kaemo ne i da se odupremo jednoj rezoluciji koja znai - dva mjeseca dato je vremena da nas dovedu negdje do avgusta i da nam onda priprijete zimom i da nas onda natjeraju da prihvatimo sve ono to postavljaju pred nas. Ako im budemo pisali, ja bih naveo, poto ve imamo dvije takve zone to su Srebrenica i epa, neka tamo dovedu do persekcije da vidimo kako to izgleda. Da vidimo kakav je taj ivot. Imamo sad mogunost da to istestiramo. Mislim da grad ovakav kakav je, prihvatila se rezolucija ili ne, e kvalitetno ivjeti malo loije, ali ne toliko loe da nam prijeti nekakvo izumiranje u ovom gradu. Prema tome, mislim da je treba odbiti i ovo to je rekao i Hado i mnogi drugi, pokazati jednom da jednostavno ovdjje ne mogu nam nuditi sve ono a da mi prihvatamo - to je oito protiv nas. Ove zone nisu nita drugo nego jedna vrsta geta koji e vjerovatno, kad bi jo, ne daj Boe to se i ostvarilo, bilo bi vjerujte jo gore nego to je predvidjen ovom Rezolucijom. Eto, to je miljenje sa aspekta grada. Grad moe jo dugo boriti se i sa ovom i bez ove rezolucije. IZETBEGOVI: Izvolite g. Mateljan. IZETBEGOVI: Hvala g.Efendiu. Ko se javlja dalje za rije?

99

100

MATELJAN: Miljenje je nae da i prilikom ove rezolucije, kao i prethodnih inicijativa medjunarodne zajednice, kao i onih koje e slijediti. Mi moramo da krenemo od realne procjene ta se uopte moe oekivati od medjuanrodne zajednice. Mislim da mnoge procjene oko toga ta e oni ovdje da urade i koje su njihove namjere, nisu tane. Medjunarodna zajednica je voljna da donosi stavove koji su, da tako kaem, politiki koliko-toliko pravedni i za nas u tom smislu prihvatljivi. Medjutim, medjunarodna zajednica nije voljna da u to ulae neto vie od toga. Prema tome, oekivati je da se ovdje vojno angauju u veem obimu, mislim da je nerealna procjena. Da li je cilj medjunarodne zajednice da se, na primjer, realizira Vens-Ovenov plan onako kako je zamiljen. Mislim da oko toga ne postoji ist stav medju njima i da oni takva pitanja uvijek ostavljaju otvorenim. To to se mi ljutimo kad oni neto nazivaju procesom, mislim da je potpuno nerealna naa ljutnja. Oni to tano vide kao proces. Oni jednostavno daju jedan plan kao mogunost i ekaju ta e biti na terenu. Ako snage koje postoje su u stanju da realizuju takvo jedno rjeenje, oni e takve snage pomoi i to je ono to mi od njih moemo oekivati. Vie od toga, mislim, da mi oekivati ne moemo. Koja je strategija koja je po meni oigledna? Oigledna je strategija iscrpljivanja kompletnog procesa na kojem se mi nalazimo, a pod tim podrazumijevamo prostor skoro cijele bive Jugoslavije. Oni iscrpljuju i nas, oni iscrpljuju i Jugoslaviju ovu novu, krnju, i gledaju kako e to iscrpljivanje da rezultira kod ljudi. Jednostavno e da se uklope u ono to se bude na terenu dogodilo. Mislim da mi ne treba emotivno da reagujemo na ovakve rezolucije. Jedino ne treba da puno oekujemo od tih rezolucija. Rezoluciju, po meni, treba prihvatiti sa odredjenim vislovima, te uslove treba napisati, a pripremati se kao da oni to uopte nee uraditi pa i ako e uraditi, a nama bude u datom trenutku odgovaralo da uradimo neto drugo, mi emo urditi to drugo. I ako budemo imali silu da to uradimo, oni e tu silu prihvatiti. Ako mi takvu silu ne budemo imali, a tu mislim i na politiku prije svega, zatim vojnu, organizacionu, onda emo jednostavno biti dio jednog procesa koji e se odvijati sa vie ili manje naeg uticaja. Mislim da strategija ta u kojoj je jedno s im nastupamo prema vani a drugo kako se pripremamo iznutra, jedna normalna stvar koju mi moramo raditi. To je sve ono to mi hoemo i to mi vidimo i kako se mi pripremamo i kako se! mi odnosimo prema odredjenim stvarima isto i prema svjetskoj javnosti i prema onome to se radi unutra, mislim da je jedna prilino naivna politika strategija koja je moe dovesti do rezultata. Zato ja mislim da pitanje nije prosto - da li rezoluciju prihvatiti ili ne prihvatiti? Nego je pitanje kako se pripremiti da se ove stvari promijene. A rezoluciju pod odredjenim uslovima vozati kroz proces kako i oni to rade, a u medjuvre-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NAIM KADI: Prije svega, htio bih da se sporazumijemo u jednoj stvari. Da li stvarno opet donosimo jednu od sudbonosnih odluka za ovu zemlju? Kad je to tako, onda je bezprimjereno oekivati da tu odluku moe iko donijeti osim poslanika...zastupaju sve narode u BiH. Druga stvar koju bih htio rei, to je da prije nego to o ovome razgovaramo, morali bi znati kakvo je miljenje svih predstavnika muslimanskog naroda. Molim vas, ovdje se radi najvie o sudbini muslimanskog naroda. A zar niste uli u izvjetajima svih agencija da se govori o sejf-zonama za zatitu Muslimana. Zar niste sino uli ta je Karadi rekao na srni, kad je rekao "to je dobro jer spaava Muslimane od totalnog poraza". Sad mi treba da priznamo prihvatanjem ovih sejf-zona da je to ba tako kao to Karadi kae. Zato prije nego to poslanici republike Skuptine dobiju ansu na slijedee zasjedanju da donesu dluku o ovim pitanjima, ja predlaem da se razjasni nekoliko stvari iz cijelog ovog teksta. Prije svega, koje su to granice sejf-zona, precizno, kao to je to bilo i u Vens-Ovenovon planu. Ne moemo mi razgovarati o nekim zonama za koje uopte ne znamo ta su. ta je to i koji su to mehanizmi za implementaciju zatite tih zona? Zato to kaem? ta e biti ako etnici dodju i kau mi to neemo. Ko e onda natjerati te etnike da te zone stvarno prihvati i da se udalje i napuste sve to? Tree, oj i je rok taj privremeni dokle se zone uspostavljaju. To niko ne bi prihvatio. Mi moramo znati dokad se planira odravanje tih sejf-zona i pod kojim uslovima e te zone biti... Jer prihvatanje zona bez toga znai automatski ui u koncentracioni logor. I konano, koja su to pitanja za nas, ako republika Skuptina ne bih prihvatila sejf-zone, to znai poetak oslobodilakog rata u ovoj zemlji. Poetak oslobodilakog rata. Zato to kaem? Zato da prestane odbrambeni rat u ovoj zemlji. Gospodo, naa armija mora da odgovori na to ta sve treba mi politiari ovdje da uinimo jo da bi poeo oslobodilaki rat. Jer u ovom odbrambenom ratu prolih 6 mjeseci mi smo izgubili ono to smo sjajnim borbama naim postigli u prvih 6 mjeseci rata. Mi nemamo vie 5o% slobodne teritorije. Ta se slobodna teritorija dalje smanjuje. Prema tome, moramo znati kada e naa armija prestati da bude domobranska i postati oslobodilaka-ofanzivna armija i ta je to potrebno da ona postane takva? Ako to ne budemo znali, teko e biti i vrlo opasno odgovoriti na pitanje da li odbiti ovaj plan ili ne. Hvala vam. IZETBEGOVI: Ko se javlja za rije?

menu vidjeti postoji li politika, vojna i organizaciona snaga koja je u stanju da ovaj itav proces okrene u nau korist. Druga razmatranja mislim da nisu bazirana na ... Hvala .. IZETBEGOVI: Izvolite. Hvala g. Mateljan. Dr Kadi.

101

102

PEJANOVI: Ovo zaista jeste, kako kae sad Naim, situacija u kojoj je teko donijeti odluku. Naravno, nama bi trebala za dananju odluku ili pripremu odluke jo bar dvije pouzdane informacije. Jedna je ta znai ako odbijemo uee medjunarodne zajednice u rjeavanju bosanskog pitanja. ta znai za nas u ovoj situaciji? ta bi nam donijelo? ta bi nam to znailo da idemo na radikalizam. A ovdje je bilo i tih predloga. I drugo je, da li mi moemo ovu odluku donijeti ili SKuptina. To je krupno pitanje koje treba prethodno odgovoriti. Ako ide na Skuptinu, onda mi formiramo predlog i Predsjednitvo i Vlada, i stranke i svi koji uestvuju u pripremanju predloga i davanju miljenja ukljuujui i armiju. Ja u, to se tie jednog i drugog pitanja, rei sad svoje miljenje. S dozvolom da moe to miljenje biti korigovano i pozivom da bude korigovano. Mislim da bi bilo dobro iz ovih dosadanjih zahtjeva formulisati nae zahtjeve prema medjunarodnoj zajednici u odnosu na ovaj dokument i ovo rjeenje, traiti u medjuvremenu mogue razjanjenje sa SB oko toga, sa generalnim sekretarom i konanu svoju odluku oitovati Skuptini. A to onda pretpostavlja da predsjednik Skuptine brzo bude u zemlji i da se izvre brzo pripreme, jer i razvlaenje je opasno. To je to se tie tog pitanja. to se tie pitanja ta bi znaila radikalizacija u ovoj situaciji koju ja ne bih niim prepriavao i ponavljao, i ta bi znailo zahvaliti se medjunarodnoj zajednici na svemu, ja nisam pristalica, odmah da kaem, totalne radikalizacije u ovoj situaciji niti sam pristalica teze da svi izginemo. Ja sam zato da ss mi borimo i da dobijemo pobjedu. Svim sredstvima - od politikih, irovnih, do vojnih. Nisam ni zato, nemojte se ljutiti iako ja to osjeam vrlo emotivno kada su u pitanju i kolektivne sudbine naroda, da se izostavlja sudbina drugih naroda koji su ostali u zajednikoj borbi sa Muslimanima uopte u Bosni, posebno na ovim prostorima koji se oznauju kao zone, jer to nije ni mali broj ljudi, ali nije rije samo o broju ljudi nego je rije o biu nae borbe. To je zajednika borba i to je ono s ime mi u svijetu dobijamo i to smo dobili podrku, to je ono da smo mi multinacionalna zajednica i da na toj osnovi je poivala, poiva i poivae ova zajednica, mada ne iskljuujem u ovoj situaciji potrebu posebnog inventarisanja nacionalnih snaga u muslimanskom narodu jer je u pitanju ne vie najezda jedne agresije, ne vie najezda jednog velikodrzavija, nego i najezda drugog velikodrzavija na bioloko bie muslimanskog naroda. Ko to ne vidi, pomalo je politiki slijep. I vjerovatno je medjunarodna zajednica svoja inae prisutna kolebanja sad pokazala vie kad se javio sukob izmedju HVO i Armije. I toga mi moramo biti svjesni. Naa situacija nije niim posebno pogorana kada je u pitanju Armija, kada je u pitanju snabdijevanje, kada je u pi tanju volja, ali ovim to su nam presjekli kanale doticanje hrane, oruja, snabdijevanja, to su nam izali iz vlasti i uinili vlast u medjunarodnoj zajednici nanovo u

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

103

izvjesnoj mjeri nestabilnom, to je neto to mi ne moemo preskoiti u principu. E sad konkretno o dokumentu. Ja bih ga najradije odbio, ali poto donosimo odluke koje su sudbinske ne samo za istorijsku valjanost nas koji ovdje odluujemo, nego sudbinu naroda i BiH, onda moramo ukljuiti sve politike pretpostavke ta znai odbiti ta znai neodbiti. Ja za neodbijanje uzimam argumente naeg ministra vanjskih poslova. Za neodbijanje. Mislim da je on i najodgovorniji i najpozvaniji da da miljenje ovom skupu ta da odlui. I mislim da je on odgovorio na ovo ta znai radikalizacija. Mislim da mi u ovoj situaciji gospodo trebamo predah, jer mi ukupno u naim snagama stojimo tako da bi nam najvie odgovarao predah ne radi predaha, nego radi jaanja ukupnih odbrambenih snaga, a i zbog toga to radikalizacija odgovara agresoru jer bi on bez mijeanja medjunarodne zajednice, i jedna i druga vojna sila bi ila ofanzivnije. Dakle, ja sam zato da se kod odluivanja za neodbijanje uzme miljenje ministra vanjskih poslova i ja se slaem s tim. To je moj stav. Ali nije sve u mom stavu to. Mislim, g.predsjednie, gospodo lanovi Predsjednitva i lanovi Vlade, prestavnici stranaka, da mi imamo mnogo rupa u naoj vlasti, u funkcionisanju nae vlasti. Najveim dijelom zbog rata, ali i u novije vrijeme i zbog nas samih, a posebno izdvajanja iz vlasti hrvatskog nacionalnog korpusa, odnosno jedne vladajue partije. Mi to pitanje moramo brzo rijeiti, mi to odlaemo. Tu je pitanje autoriteta i snage vlasti i tu se ja slaem s g. Biakiem, ali ne bih to vezao samo za jednu stranku problem na ukupni. Mi imamo i ve elemenata haosa u vrenju vlasti, pa ak imamo i elemenata nefunkcionisanja pojedinih struktura, ak i do Armije. To se mora brzo rjeavati i zato sam ja da ovaj predah i ovo odluivanje i ovo postavljanje zahtjeva bude i postavljanje zahtjeva samim nama. Ja bih te zahtjeve sveo na slijedee. Zahtjev za jaanje odbrambene moi. Ja ne dijelim ba u ovoj situaciji Naimovo miljenje da mi do sada nismo imali oslobodilaku borbu. Mi smo nju imali. Pitanje je koji su njeni dometi i zato su takvi. I ona je tano naslovljena na Platformu Predsjednitva kao oslobodilaka borba. uvajmo se da to negdje kaemo javno da nije oslobodilaka borba. Jer nije istina, a drugo reemo sebi temelje. Ja to sad ne bih obrazlagao. Mislim da e nai oficiri, nae armijsko vodstvo najbolje to znati predloiti. Ja tu, prije svega, mislim na opremanje armije, naoruavanje, kadrovsko jaanje Armije i nalaenje materijalne osnove za...rat ukljuujui i hranu. Zatim, pitanje jaanja naeg diplomatskog nastupa u svijetu. Dosta smo mi tu stekli iskustava, napravili negdje greaka, ali mislim da bi sad morali iz snaga Vlade, iz strana stranaka, iz snaga Predsjednitva, iz snaga nezavisnih ljudi ii u svijet i to u onaj dio svijeta koji odluuje o medjunarodnoj zajednici. I izvriti dodatni pritisak u korist naeg ... Tu mislim na ovih 5-6 zemalja koje su ovo i zapoele i mislim na

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Ameriku prije svega i UN. Ja lino mislim da bi sad bilo dobro, evo recimo, ko e doi u te zone. To je vrlo vano. Koje zemlje. Od psiholokih preko moralnih do drugih momenata. Da tamo bi osim eerbega i naeg ministra koji ne moe stalno biti, trebao biti jedan lan Predsjednitva, maltene, stalno. Voditi akciju za nas. Lino mislim da je medju nama za to, u najboljoj prilici, g. Gani. I to predlaem da se uvrsti kao mogui pravac aktivnosti kao mogui predlog. Drugi zahtjev je strukturiranje vlasti. Ovo sad oekivanje hoe li biti prelazna, nee li biti prelazna, hoe li se to dovriti, nee li se dovriti. Ne moe dugo trajati. Mi moramo sami izvriti pritisak da to stavimo na noge ili da odustanemo od toga i da pravimo neto drugo.Ali ovako odugovlaenje, to svaki dah koroziju pravi. Zatim, zahtjev za propagandu. Mi moramo nai zemlju koja e nas poduprijeti da bar 15 minuta ili 20 u svijetu idu informacije o nama kakve mi proizvodimo. Oni nas i dalje dre u kalupu - tri naroda, tri sukoba, tri vodje, tri partije, i to je sve. U vodeim medijima svjetskim. Ono to je Sidran pisao ovih dana u "Oslobodjenju" to najbolje govori. I najzad, ovo nae da podupremo, nije nae da formiramo. Mi smo drava, mi smo proistekli iz neke politike volje, da podupremo stvaranje saveza demokratskih i patriotskih snaga u BiH o dva-tri pitanja koja znae sudbinu i Bosne i sudbinu svakog Bosanca i Hercegovca koji u njoj ivi i koji od nje hoe da ive. Evo, ja bih s tim zavrio. HALILOVI: Ja nisam htio namjerno da diskutujem medju prvih deset diskutanata, zato to je taj na stav po pitanju rezolucije dosta radikalan, a pokuavamo se uklopiti u itav ovaj sistem miljenja. Rezolucija SB koja gradove Sarajevo, Tuzlu, epu, Gorade, Biha i Srebrenicu proglaava sigurnosnim podrujima, ima dosta po naem miljenju nejasnoa. Neprecizno su regulisana u Rezoluciji samoj kuda i kako e se povui. Jer ova Rezolucija je nastavak rezolucije 824. Kuda e se povui vojne i paravojne jedinice bosanskih Srba kako ih tamo naziva Rezolucija 824. Ovdje tako ne govori. Iz okruenja ovih gradova, uz konstataciju da se povlae na udaljenost u kojoj nee predstavljati opasnost po njihovu sigurnost i sigurnost njihovih stanovnika. Misli se na gradove. To e nadgledati vojni posmatrai UN. Nae miljenje je agresoru se nudi realna mogunost da strategijsku greku koju je napravio na poetku rata i uporno je drao 14 mjeseci ispravi i da uz posebnu pomo OUN, ukoliko se ovo realizuje, ostvari posljednje ciljeve agresije a to je okupacija drave BiH. Naime, agresor i pored angaovanja jakih snaga nije za godinu dana uspio zauzeti ove gradove. U njegovoj strategiji na poetku rata bilo je da blokadom jaih industrijskih centara i IZETBEGOVI: Hvala. Hoe li jo neko da se javi za rije?

104

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

105

komunikacija dri u okruenju, zauzme jake gradove, a samim tim bi onda ovaj dio prostora ostalog rijeio lake. Po onome to mi za sada znamo iz kontakata sa oficirima UNPROFOR-a, najvjerovatnije da bi vrlo teko ili gotovo nikako snage Armije u tom sluaju uspjeli izvesti van zatienih gradova. I snage Armije bi najvjerovatnije, najveim dijelom, ostale blokirane bez mogunosti angaovanja na drugim frontovima. A snage agresora angaovane oko ovih gradova, on moe da angauje na drugim podrujima nae drave, pa ak i u Hrvatskoj, ime bi bile ugroene sve slobodne teritorije BiH, preostala industrijska postrojenja i stanovnitvo. Eventualnim zauzimanjem dijela slobodnih teritorija, Armiji BiH i naoj dravi preostala bi samo ostrvca okruena i blokirana pod zatitom OUN u kojoj bi se, vjerovatno, kasnije i povukla. Zato je dosta neprecizno ono tamo neodredjeno vrijeme koliko e oni biti tu. Treba imati u vidu da je agresor u napadu na gradove predvidjene za demilitarizaciju odnosno kao zatiene zone, angaovao snage iz sastava oko 4 korpusa, jaine oko 2 korpusa. Rije je o snagama ekvivalenta, oko 20 pjeadijskih, motorizovanih i lakih brigada, 3 oklopno-mehanizovane brigade, l0 artiljerijskih diviziona za podrku, 9 diviziona protivvazdune artiljerije, jedinice milicije, vojne policije, 3-4 diviziona protiv-oklopne artiljerije te specijalne, po zloinima ozloglaene jedinice kao to su mauzerova garda, vukovi sa Drine, panteri, itd. Broj diviziona artiljeriji za podrku, protivvazdunu odbranu i protiv... artiljeriju je vei od iskazanih kada se navedenom broju dodaju rovovske jedinice koje se nalaze u brigadama, a takvih nije malo. O kakvoj je snazi i moi rije ilustrovaemo kroz nekoliko brojanih pokazatelja. Demilitarizacijom bi agresor oslobodio snage oko 30 do 35 hiljada ljudi, preko 500 artiljerijskih orudja za podrku i preko 200 tenkova od kojih bi veinu mogao upotrijebiti na drugim frontovima. Odvajanjem znaajnog ljudskog potencijala, koji inae predstavlja poseban problem za agresora, kao i znaaj tehnikih efektiva i sigurnosnih zona, agresor bi teio da ostvari strategijske ciljeve zbog kojih je otpoeo agresiju, ali do sada nije uspio u cjelini, odnosno veim dijelom nije uspio realizovati, bez obzira to je stanje ovakvo kakvo jeste. Uz ve angaovane snage, agresor bi slobodne efektive prvenstveno angaovao u operacijama za: 1.ovladavanje Konjicom i Jablanicom, a u daljem strategijskim objektima Makljen i Ivan Sedlo ime bi bili presjeeni svi putevi snabdijevanja za BiH. 2.Proirenje koridora za Bosansku Posavinu do sjevernih padina Majevice, ime bi bila obezbijedjena sigurna veza tzv.srpskih krajina sa Srbijom. 3.Stvaranje alternativnog koridora Olovo, Zavidovii, Maglaj, Teanj i Tesli. Ve je poeo tamo da gomila trupe i oekujemo

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

106

da e u naredna dva-tri dana krenuti estoko sa ofanzivom na ovom pravcu. 4.Odsijecanje goradanske regije i njenu potpunu okupaciju. Ovo je ve u toku. Mi smo ovaj tekst pisali prije 15 dana. Mi nemamo ni jedno slovo da ispravimo u njemu. 5.Rasijecanje cazinske krajine ofanzivnim dejstvima ka Cazinu i Buimu. Eventualnim uspjehom u ovim operacijama agresor bi konano ostvario i realizovao svoje ciljeve. Rezolucijom o ovim bezbjednosnim zonama, organizacije UN na najperfidniji, po naem miljenju, najperfidnija igra medjunarodnih institucija i najvea opasnost za dravu BiH i njen narod. Njenom realizacijom ne samo da se agresoru priznaje sve to je do sada ostvario silom, nego mu se posredno osigurava mogunost da dalje produi agresiju i ostvari konano svoj cilj. Stvaranje sigurnosnih zona uz dalje teritorijalno osvajanje od strane agresora, drava BiH bi prestala da postoji i svela bi se na geta u kojima je, po njihovom projektu, predvidjeno da ivi samo muslimanski narod. Nekoliko objanjenja ovdje koja su data, ja bih samo da u diskusijama. to se Srebrenice tie, general Hejs i general Palmas su neki dan kod mene, nakon dogovora sa predsjednikom Ganiem, da odvedu tamo jedno civilno lice, opunomoenika Vlade koji bi organizirao vlast u Srebrenici, usput su etnici saznali da se radi o slubeniku Ministarstva odbrane, i nisu mu dali da prodje. Oni sad kau ovako i to dosta ultimativno. Na oficir UNPROFOR-a e organizovati vlast u Srebrenici. Kad vi nemate koga da poaljete iz Vlade iz vlasti, ovih civilnih struktura vlasti jer ne moe ministar iz Ministarstva odbrane... Ja sam rekao da u taj stav prenijeti naim organima civilne vlasti, ali mislim da taj stav i takvo ponaanje njihovo nije prihvatljivo. Izrazio sam protest onoliko koliko sam mogao da izrazim, koliko se nas kao vojnika slua u svemu tome. Drugo, pitanje granica, Ovdje nisu definisana granina podruja. Mjeovita vojna grupa iji je lan odnosno mjeovita vojna grupa koja vodi ove tzv.preliminarne razgovore na aerodromu, koju ispred Armije RBiH vodi g. Divjak ovdje prisutan, ima iskustva ovdje iz desetak razgovora sa suprotnom stranom o granicama kad je demilitarizovana zona Sarajevo u pitanju. Granice nisu odredjene, granice treba dogovoriti sa suprotnom stranom.Prijedlog je za Sarajevo, njihov predlog, odnosno predlog UNPROFOR-a jeste najue gradsko jezgro, ono to je prdvidjeno Vens-Ovenovim planom kao Sjedite dravnih institucija. Dravno sjedite dravnih institucija. U tom sluaju, kad bi na to bili natjerani ili kad bi to bilo prihvaeno, etnici su se uistinu povukli sa dijela Grbavice i dijela Nedjaria, ali bi se mi morali povui sa vie od 50% onog dijela koji smo okolo uzeli. Dakle, granice su onako kako se dogovorite sa suprotnom stranom. Dakle, zato ovdje granice nisu definisane. Na je predlog i ovaj

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

put - mi smo ovih dana u Glavnom tabu radili bez ikakvih elja za bilo kakvim, mi samo elimo da kao struni organ Vrhovne komande Predsjednitva i Vlade kaemo - mi smo i ovaj put radili jedan dokument koji smo uputili na adresu Perdsjednitva. Na je i ovaj put zahtjev da se objedinjavaju sve patriotske snage, jer je naa procjena da je sad manje od 50% ukupnih potencijala drave i drutva angaovano u ratu. Pod jednu komandu, pod jednu kapu i pod bosansku zastavu ka slobodi. To je na prijedlog. Mislimo da Rezoluciju ne treba prihvatiti, ne moramo je ni odbijati. To je donijela UN pa neka ona radi s njom ta god hoe. Mi emo se postaviti onako kako treba da se postavimo. Toliko. GANI: Ja mislim da su nam UN uzele pravo da se branimo i moemo imati jedan odgovor prema njima, a jedan odgovor ovdje. Ali su nam uzeli pravo da se branimo jer taj embargo koji je uveden na bivu Ju-goslaviju samo se odnosi na BiH. I ovu rezoluciju su pravili bez nae konsultacije. Medjutim, UN, s obzirom da su uzele pravo nama da se branimo, uvele su embargo, one su odgovorne za ivot svakog ovjeka ovdje u BiH. To treba da im kaemo. Ovu rezoluciju su pravili bez nae konsultacije i mi treba tako otprilike da shvatimo tako da su oni to pravili bez nae konsultacije da se ne vidi sta se s ovim moe, kako, gdje, ta oni misle. To je nejasna situacija. Medjutim, ja jednu stvar imam u vidu., Ovo je apsolutno neprihvatljivo ako naa vojska ostane zarobljena u ovim zonama. Jer, ako bi to bio sluaj, onda bi faktiki UNPROFOR odradio za agresora ono vezale bi se velike snage ovdje u Sarajevu, u Goradu bi ostale snage faktiki prikovane za zemlju i taj sistem nije prihvatljiv. Sad vidite, ako bi ove zone imale status demilitarizovanih zona i nae snage izadju iz ovih zona i onda se usmjere da brane druga podruja, onda neto o tome moemo razgovarati. Tek na taj nain. Ako mi moemo realno da izvuemo nae snage, oruje, da ovdje jednostavno bude demilitarizovana zona, onda... Medjutim, mi moramo kako je u poetku Mahmutehajic rekao, da jednostavno - oni neka ovo sprovedu kako mogu. Nisu nas pitali, neka ovo sprovode. Prvi korak je uklanjanje tekog naoruanja. Neka krenu s tim da vidimo ta e da rade. Medjutim, mi bi samo morali u naem odgovoru da kaemo dvije stvari. Svezali ste nam ruke, odgovorni ste za svaki ivot. Niste nas konsultovali, tedite nas, branite nas i dalje. Da vidimo kako e oni preuzeti tu akciju. Ja sam se malo pokolebao kad sam uo iroki spektar diskusija. Kad sam uo Biakia da on insistira Skuptinom itd, na neki nain vidim da je to u redu ako se ide na neku promjena statusa pojedinih oblasti, znate. To su onda krupne odluke i mogu biti vrlo opasne. Medjutim, Imaju odgovor trivIZETBEGOVI: Hvala. Ko dalje eli?

107

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

ijalni - onoliko koliko su nas pitali, toliko bi trebalo dogovoriti: Gospodo, odgovorni ste za svaki ivot u BiH jer ste nam svezali ruke. Branite nas svim sredstvima. Primili smo vau rezoluciju znanju. Branite nas kako znate i umijete. Otprilike, to je. Ali sa praktine take gledita, mi ne smijemo dozvoliti opkoljavanje ovih zvona, a da naa vojska ostane unutra. Jer, onda bi dolo do toga da bi oni jednostavno obili ove zone i ili na osvajanje ostalih teritorija. Mi jednostavno ne bi mogli da branimo te teritorije ni pod kakvim uslovima, a sama injenica da se velika koncentracija vojske nadje u jednom grdu, ta vojska da je nezaposlena, stvara nemogue uslove za funkcionisanje tog rada.

108

JEBFO SPAHI: Koliko ja znam, evropski parlament je odbio plan petorice i potvrdio ono to Rezolucija potvrdjuje u prvom dijelu suverenost, integritet, nezavisnost BiH. Nisam registrovao reakcije nae vlade ni nekih drugih organa, posebno povodom tog stava kako taj evropski parlament ine tri od pet zemalja koje su uestvovale u formulisanju ove rezolucije. Moe to biti neki moralni odnos Evrope i pranje ruku od onog to je posljedica ...BiH, ali ini mi se da su oni Ipak registrovali dobro da nije rije o slobodnim zonama, nego je rije o svim zonama. Otprilike se to kae "zone sumraka", zone u kojima se ustvari gube granice kao to se vidi izmedju onoga to je stvarno i onoga to nije stvarno. Poto ova politika koja se prema BiH vodi otprilike negdje izmedju onoga to bi se moglo zvati zone sumraka i traganje upravo u jednoj izolaciji kakvo jeste Sarajevo i cijela ta naa politika, a sada i vojna struktura, civilna je deplasirana potpuno u svim moguim relacijama na irim medjunarodnim relacijama, inae i na unutarnjem planu naprosto zbog toga to nema artikulacije interesa civila, drugaije nego to je posredovano onim to je zateeno. Pa je pitanje zaista da li je mogue donositi odluke bez konsultacije same Skuptine i tio pod punim garancijama unutarnjim, a onda i medjunarodnim za odravanjem jednog takvog skupa. Ne u vezi sa ovim slobodnim zonama, nego u vezi sa tim kako da se artikulira platforma ovog demokratskog bloka za odbranu te i takve BiH kakvu je svijet priznao prije vie od godinu dana. Prema tome, konano bi trebalo povezati neke injenice. Prvo, na unutarnjem planu mora biti odgovor tog demokratskog bloka koji je za BiH. Dakle, mora se to razgraniiti konano javno i na toj osnovi mora se pokazati politika volja za zakazivanje parlamenta na nain kako on moe u ratnim uslovima da djeluje. U tom smislu, naravno, i Predsjednitvo ako ima funkciju parlamenta. Dakle, da se unese ta politika volja, te vrste medjuodnosa koji je nuno uspostaviti izmedju onoga to je

IZETBEGOVI: Hvala prof.Ganiu. Hoe li jo neko da se javi za rije?

109

SPAHI: To znam da nisu bili zainteresovani, ali situacija kao to je Rezolucijom...zato bi trebalo sklopiti saveze sa onim koji hoe.

IZETBEGOVI: Nisu bili zainteresovani, mogu vam rei.

interes gradjana BiH, to je politiki ve naznaeno kao volja u medjunarodnoj aktivnosti ove zemlje. Tu nedostaje kao karika u lancu da bi mi razrijeili neke unutarnje protivrjenosti i da se ne bi vraali iz sjednice u sjednicu na Predsjednitvo i na sjednicama Vlade i parlamentarnih stranaka na isto pitanje. Tako da ispadne kao da uvijek ima neko tu mogunost da na taj nain stvar razrijei, ali da ona stoji kao neka rezervna varijanta. Ja mislim da zapravo ta rezervna varijanta jesu neki prirodni resursi odbrane RBiH i tog oslobodilakog rata koji valja voditi. Ovo navodim kao primjer zbog toga to smatram zaista nunim da se uvezi sa ovom rezolucijom jednostavno ona iskoristi kao povod da se mnoge stvari pokuaju staviti u centar panje sa stanovita interesa BiH i zato mi je svrsishodna inicijativa koju sam uo na poetku da se iz postojeih dokumenata medjunarodne zajednice, mislim da ih ima 36 ili 37 ovih rezolucija na nivou SB, ali ovih evropskih isto tako asocijacija kao to je KEBS, Parlament i neke druge organizacije, da bi bilo dobro da se iz toga izvue ono to odgovara interesima suverene Republike BiH. I drugi momenat koji je vrlo vaan jeste da se kae, ako nas ve priznaju kao suverenu nezavisnu zemlju, zemlju s punim integritetom itd. onda bi kao takva i naa Vlada i nae Predsjednitvo mogli povui neke poteze u skladu sa pravima suverenih zemalja. Mislim da bi trebalo osloboditi se iluzija o nekom optem karakteru medjunarodne zajednice. I pokuati vrlo jasno definirati i rei - ako ve SB jeste neka kapa koja svojim konsenzusom blokira faktiki zajedno sa UN i drugim instrumentima koji im stoje na raspolaganju, bilo kakvo rjeenje koje bi bilo na vidiku za BiH u skladu sa dokumentima "koje donosi, da bi bilo vano da BiH pokae sasvim prirodno svoju suverenost i u tome to e i toj medjunarodnoj zajednici diferencirano prii bez kompleksa. Znai, prii pojedinim zemljama koje pokazuju drugaiji odnos prema pitanju rjeenja problema RBiH sa stanovita ovog rata i agresije. I mislim da nam to ova rezolucija slui zaista kao mogunost, ako nam je ve data, a dato nam je to to imamo, da mi ne izbjegavamo suoavanje sa samima sobom. To znai, faktiki, da i mi ponemo definisati pozicije u pojedinim zemljama i to javnom, da te zemlje u skladu sa svojim javnim stavovima svojih politiara takodje javno definiraju svoje pozicije i da bi na tom planu morala biti drugaija politika aktivnost, vojni savezi, itd. Moda je malo apsurdno rei, ali BiH kao suverena zemlja ima pravo traiti prijeme u saveze Kao to je NATO pakt. Ja znam da je bilo na tom planu pokuaja, pria, razgovora, itd.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Jer ovdje je rije o odbrani BiH. Da prosto razgrnemo stvari. Mi neto to nas nisu pitali ne moemo odbiti ni prihvatiti. To je najloginije i vrlo jednostavno. Moete rei da ste za i protiv, a moete rei da niste ni za ni protiv. To je dosta jedndstavna stvar i to je dobro rjeenje kada nemate drugog naina da neki klasian politiki rezon primijenite u datoj situaciji. Tim ste ste opravdali prema onima koji su za i onima koji su protiv. A i prema sebi. Tako svako moe da uradi. To je dosta jednostavno rjeenje. I nije jedino mogue na svu sreu. Mada izgleda uvijek najprihvatljivije. Zato bih ponovio tri predloga. Mi kao Gradjanska demokratska stranka smo rekli da smo protiv getoizacije BiH u tom smislu smo se odredili. Odredili smo se u vezi sa pitanjem embarga to se spominje u nekim miljenjima kao i sve druge stranke koje pripadaju tom demokratskom bloku. Uostalom, u tom smislu je i participiranje u vlasti. Ali bi sad trebalo donijeti i neke odluke. Ako se zakazuje Skuptina BiH, onda bi trebalo zakazati Skuptinu na osnovu ove iroke volje koja se sada pojavljuje kao jedan ..za dravu i drugo, kad se ve zakazuje Skuptina, onda bi se trebalo obratiti kao Vlada i Predsjednitvo, ukljuivi i sve parlamentarne stranke koje stoje na stanovitu odbrane BiH, javnosti i to javnosti BIH i svjetskoj jav-nosti istovremeno to bi stvorilo odredjen balans da ljudima ne pruamo neku nadu da e u tim nekakvim situacijama i rezolucijama koje se ovako i onako realizuju moi nai rjeenje konano ili privremeno za svoj opstanak, ali e istovremeno omoguiti da se medjunarodna zajednica mora upitati - ako ve stoji sve to to stoji iza toga, onda ne bi bili onako deplasiranih izjava kao to je Lord Ovena o tome da se on iznenadjuje ko sve sjedi u Vladi ili Predsjednitvu ili ko se sve nalazi na ovoj strani odbrane BiH. Ipak je on previe veliko iskustvo stekao u susretima sa predstavnicima BiH da bi mogao poslije vie od godinu dana postaviti takva pitanja. Radi se o tome da se on iznenadjuje da postoji uopte u rukovodstvu BiH neto to predstavlja multipolitiki ili multinacionalni kontekst. To je izrazio jue ili prekjue. To znai ustvari da zaista postoji. IZETBEGOVI: Jeli se udi u smislu divljenja ili u negativnom smislu?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

SPAHI: Znate kako se Lord Oven udi. Bolje nego ja. On se iznenadjuje ili se pita . On je imao prilike da se sretne sa raznim delegacijama i ljudima i on ima Sjednica dalje nije snimana.

110

... g. Deli je lan Predsjednitva dok se ne dokae suprotno

Magnetofonski snimak 183. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 29. juna 1993. godine u 13,30 sati

Sjednici je predsjedavao predsjednik Predsjednitva gospodin Alija Izetbegovi. Mi priznajemo HVO kao sastavni dio oruanih snaga.

111

PREDSJEDNIK: Ovdje pie naelnik taba oruanih snaga samo je jedan naelnik oruanih snaga. ..

PEJANOVI: Ali u ovo doba prole godine mi smo usvojili rjeenje zakonsko Uredbu sa zakonskom snagom po kome su tadanje snage teritorijalne odbrane, snage HVO, ak i snage HOS-a ule u sastav Armije BiH. I po tom osnovu komandant Armije Bosne i Hercegovine, komandant svih snaga. Drugo je pitanje ta se desilo sa stvaranjem zajednikih operativnih komandi na svim nivoima. To dozvoljavam da je problem, ali to nije problem ove vrste. Drugo, ja bih molio lanove Predsjednitva koji su to pokrenuli da ukoliko smatraju da je taj problem nedovren da podnesu zahtjev da se on dovri u smislu tumaenja. Ali sa tog stanovita komandant Armije je po funkciji lan Predsjednitva.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

PREDSJEDNIK: Evo on je na raspolaganju ako odluimo da nam treba podrka, on je doao ovdje treba da ide na aerodrom, ali doao je ovdje. Dakle, prvo ja mislim da nije sporan sastav Predsjednitva danas ovdje. Ne treba da bude sporan. Jedino ako je rije u terminu, to je tamo teritorijalna odbrana. Mi smo kasnije rekli da je TO se pretvorila u oruane snage BiH. I to pie negdje, prema tome molim vas nemojte PREDSJEDNIK: Mi moemo staviti na dnevni red u budue kako stoje oruane snage, kako da to rijeimo, mi smo pokuavali ako se sjeate, htjeli smo nekim zajednikim komandama da rijeimo tu stvar. BORAS: Ali u svakom sluaju emo to staviti na dnevni red.

PREDSJEDNIK: Hrvatski predstavnici se drue Miro u ovom predsjednitvu dobro predstavljeni. Sa tri ovjeka ovdje. Prema tome, niko ne moe kazati da predsjednitvo od l0 ljudi tri predstavnika nije nikako dovoljno. A treba da bude sada etiri. . MILE AKMADI: Predlaem da mi ne trebamo mijenjati da ono to pie u naem poslovniku. Ne treba tu nita mijenjati, medjutim, moda moemo mijenjati da svaki put na sjednici odluimo gdje emo imati sljedeu sjednicu.

X: Naime ako je takva stvar onda mora biti taj komandant biti imenovan konsenzusom a nikako bez hrvatskih predstavnika. To onda znai stvarno ono to se govori

PREDSJEDNIK: Da, moemo se izkonsultirati gdje bi ta sjednica bila s obzirom na mogunost je li. MILE AKMADI: Jer ne moemo da sada o tome ne raspravljamo

MILE: Moe se to izglasati, ja predlaem da stavimo na glasanje. X: Ne, ne lanovi hrvatske. 112 PREDSJEDNIK: Gospodin Lasi je to osporio.

X: Prvo ja bih molio da se u zapisniku konstatira da su hrvatski lanovi Predsjednitva osporili lanstvo u Predsjednitvu g. Rasimu Deliu komandantu Armije i da se to

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

MILE: Staviemo na glasanje, cijelom Predsjednitvu emo staviti na glasanje.

X: Ja mislim da onda trebamo prei na dnevni red, prvo metod rada Predsjednistva, drugo kako je reeno. PREDSJEDNIK: Molim vas ja bih raspravio pitanje g. Delia, to ne bi trebalo sporno biti. Ne moe ostati to u viseem stanju.

PREDSJEDNIK: ta znai osporavanje.

BORAS: Ne, mi osporajemo a na sljedeoj ili na jednoj od sljedeoj sjednica to treba pripremiti. A mi danas osporavmo.

MILE: Neprihvatanje za lana Predsjednitva.

PREDSJEDNIK: Molim vas da se o tome izjasni Predsjednitvo. Je li gospodin Rasim Deli lan Predsjednitva ili nije. FIKRET: Nemojmo sada da se izjanjavamo.

PREDSJEDNIK: Ma ne a osporava, pazi onda nisu punovane odluke.

FIKRET: Ma ne Rasim Deli je lan Predsjednitva dok se ne pripremi. PREDSJEDNIK: Molim vas ja neznam hoete vi biti sljedei puta tu. Neznam hoete li biti. Ja hou da imam ovdje tijelo koje moe da odluuje. MIRO LAZOVI: Samo malo, ne moemo stvar lomiti preko koljena. Ako oni osporavaju, PREDSJEDNIK: ta znai osporavanje.

MIRO LAZOVI: Prema tome, bez argumenata ne treba raspravljati o ovom pitanju. Za sljedeu sjednicu ko god misli da g. Rasim Deli ne treba biti lan

FIKRET: Ali nema glasanja. 113

PREDSJEDNIK: Prema tome, za nas je g. Deli dok se ne odlui o tome lan Predsjednitva. Za nas je to tako. PREDSJEDNIK: Prema tome, g. Deli je lan Predsjednitva dok se ne dokae suprotno.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

MILE: Konstatujete za mene gospodin Deli nije lan predsjednitva, osim ako sa njim ne sjedi gospodin Petkovi. Prema tome, dajte da odluujemo. Ili su dva ili nijedan. Ako ne moemo sada glasati o tome, poto na dnevnom redu nisu prisutna pitanja iz oblasti vojske onda molim da raspravljamo PREDSJEDNIK: Smatram da je taj prijedlog povuen, pa neka ga neko iznsese na sljedeoj sjednici pa emo raspravljati.

PREDSJEDNIK: ta vam je rekao ko je ubio Bosnu jue. Dakle, kada je rije o ovom pismu g. Tudjmana ako uhvatimo vremena, mi emo o tom prijedlogu danas. A sada bi elio da prodiskutujemo sljedeu sjednicu.

LASI: O tome ta se dogadja govorio nam je Lord Oven. Vrlo detaljno.

PREDSJEDNIK: Uz napomenu da je to isto poslano kao prijedlog trojice lanova Predsjednitva. Pie prijedlog, da se usaglasimo oko toga. Jer ja nemam razloga da piem onu vrstu gospodinu Tudjmanu. Ja nisam podanik g. Tudjmana ovdje g. Lasiu. Ono je podaniko pismo. Ono nije pismo koje se tie. Znate li vi ta se dogadja danas u epi i tamo. Znam ja ta se dogadja. Prema tome ono je pismo koje je ipak sa dunim potovanjem napisano dunim potovanjem prema efu drave. A ne podaniko pismo.

LASI: Ja bih zamolio g. amparu da se malo uzdri, jer njegova asimatina usta su ve poznata izazivaju smjeh diljem Evrope. Zato bi bilo dobro da uti poto i nije lan Predsjednitva. Ja predlaem kao trea toka dnevnog reda, odgovor na pismo predsjednika Tudjmana. Jer mi smo napisali odgovor i poslali smo ga ovdje - a sedam lanova je to saglasilo i na kraju dobivamo potpuno nov tekst. To ili je dezavuiranje sedmorice lanova Predsjednitva ili je njihova ignorancija, pa kao trea toka ukoliko se stigne trebalo metnuti odgovor na pismo predsjednika Tudjmana.

MILE AKMADI: Kada smo mi predsjednie Predsjednitvo od 7 lanova donijeli zakljuke povodom tog pisma. Mi nismo lanovi Predsjednitva, mi smo Predsjednitvo u odustnosti predsjednika. PREDSJEDNIK: Vi ste trebali taj odgovor poslati MILE: Ali smo mi zatraili da naa struna sluba Predsjednitva pripremi odgovor na to. Ne teza nego zakljuaka koje smo mi dali.

114

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Ona je pripremila ovakav odgovor kakav je sada. MIRO LAZOVI: To moramo znati da ga trebamo saglasiti. MILE: Taj odgovor nije to to. To moramo znati da to nije to.

PREDSJEDNIK: Fer je postupljeno, vama je poslat kontra prijedlog trojice lanova Predsjednitva, medju kojima se i ja kao predsjednik nalazim tamo. Prema tome ja nisam poslao pismo bez vas, samo se nisam sloio sa onakvim tekstom. Dakle, utvrdjujemo to se tie prve take koju je Fikret podnio da se pripremaju materijali, naravno ne mogu 8 dana ranije, ali mogu da se materijali alju na vrijeme da se inicijative tih lanova Predsjednitva iznesu ovdje, da se odmah zauzme stav. Mislim da je to u redu. I trei prijedlog koji je bio moj prijedlog da se ne moe vie odsustvovati od dvije sjednice. Bez debelo opravdanog razloga. Naravno ako se ne moe doi nikako sjedite Predsjednitva je u Srajevu. To je definirano. Mi emo zbog ratnih prilika odravati ga i na drugim mjestima. Ali ne moe se odsustvovati od 2 sjednice, ako hoete mogu biti i tri, a ne preko tri. Jer to vie nije tijelo. Onda moemo svi da se razidjemo i da se onda dopisujemo uzajamnim pojedinanim pismima. Zbog toga tijelo se sastaje na jednom mjestu i ukrtava argumente. Zbog toga postoji kvalitet sjednice u kome se na ovaj nain govori. A ne jednosmjerna komunikacija ti meni pismo ja tebi pismo. Moe se to za nudu da uradi u ratnim prilikama (jedan dio izlaganja nije snimljen) L A SI : I m a m o m i p r i m j e d b i n a p o n a a n j e p r e d s j e d n i k a Predsjednitva

PEJANOVI: Nemojte sada da o tome diskutujemo. Dajte predsjednie da utvrdimo dnevni red.

PREDSJEDNIK: To ne spada u metod rada, to je taka 3. ponaanje Predsjednika Predsjednitva.

LASI: O metodu rada predsjednika dolazi do stvari s kojima se ne moemo sloiti. Ja bih vrlo kolegijalno rekao neznam da li je potrebno ovo organizirati konferenciju za novinare diljem Evrope da g. Gani nije potpredsjednik Predsjednitva kako on je tituliran. Da to je interesantno on nije kriv ali ide na njegov raun. GANI: Evo ja ti dajem funkciju

115

PREDSJEDNIK: Dobro Ganiu zna se svakako da nisi ti.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

LASI: Mi imamo velike primjedbe da predsjednik Predsjednitva na neki nain ignorira ostale lanove Predsjednitva, da odlazi na dogovore sa stranim dravnicima o kojima mi nita ne znamo. Ne znamo da li preuzima obaveze, ne utvrdjuje platformu razgovora sa inostranim elementom, a niti nas obavjetava o tome. Zato ja bi elio da se sva pitanja - kao jedna ovako kolegijalna primjedba ne moemo to prihvatiti. PREDSJEDNIK: Uvaavam ja Miro to. I tu si u pravu. Usljed brzina to se dogadja. MIRO LASI: Molim ja to prihvatam.

PREDSJEDNIK: Dakle, to jeste formalno i ima pravo. Samo nek zna da sam uvijek djelovao u interesu Bosne i Hercegovine. I jedne linije koja je ovdje utvrdjena. MIRO LASI: To ne dovodimo u pitanje. PREDSJEDNIK: Prema tome ima pravo, pogotovo to se tie posljednjeg putovanja nisam nikog obavjestio. Ali vam moram rei i to da nisam nikakvih trokova imao, niti sam kakvog troka napravio osim onog benzina to se ilo avionom sada. Jer sam bio svugdje gost. Tako da nisam dnevnice nikakve naplatio. LASI: Dobro to je najmanje vano. PREDSJEDNIK: Vano je.

LASI: Vano je to. Ali ja imam primjedbe i na ovu sjednicu. Smatram mora se zapisnik napisati da su hrvatski lanovi Predsjednitva osporili lanstvo g. Delia. Samo ta reenica. Jer mi svaku sjednicu na kojoj bude prisustvovao g.Deli, a ne bude prisustvovao i predstavnik HVO-a osporiemo njegovo pri-sustvo i njegovo to lanstvo. I traimo to da se konstatira pismeno i neka stoji u zapisniku.

MIRKO PEJANOVI: Mo smo vas uvjerili, to ima sutinu vae inicijative da dovedete do kraja pitanje razjanjenjem. A ne da dovodite u pitanje.

MILE AKMADI: Kada smo kod toga trebamo konstatirati da g. Rasim Deli nije izabran u Predsjednitvo na legalan nain. Da budemo jasni, konkretni. Niti je glasanje niti broj lanova Predsjednitva ni nita nije izvreno proceduri koja je propisana.

116

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

FIKRET ABID: To emo za posebnu sjednicu razmotriti i o tome emo obaviti raspravu.

PREDSJEDNIK: Naime, prihvatam da to udje uz jednu opasku dato ne dovodi u pitanje lanstvo g. Delia dok se o tome pitanju ne odlui. Dakle to ne dovodi u pitanje lanstvo g. Delia u Predsjednitvu dok se o tom pitanju meritorno ne odlui na jednoj od sljedeih sjednica. MILE: U kojoj je funkciji g. Trnka na sjednici Predsjednitva? PREDSJEDNIK: U funkciji pravnog strunjaka.

MILE: Imamo pravnog strunjaka generalnog tajnika, imamo generalnog tajnika Skuptine i imamo Aliju Selimovi isto tako vrsnog pravnika da nema potrebe toliko pravnika. Nema potrebe. PREDSJEDNIK: Molim vas ako zakljuujete da g. Trnka ode MILE: Sjednici Predsjednitva prisustvuje generalni tajnik i njegov zamjenik. I koga pozovemo po dogovoru. MIRKO: Meni ne smeta jer je doao MILE: Ali smo se dogovorili da g.Avdo ampara kao generalni tajnik Skuptine prisustvuje sjednicama Predsjednitva cijelo vrijeme ratnog stanja je li.

TATJANA MIJATOVI: Izvinjavam se, ja bih pristala da g. Trnka bude iz vie razloga to u toku ima i nekih predloga. PREDSJEDNIK: Molim vas da ne bi puno duljili ko je za to da g. Trnka ostane ovdje nema prava glasa MIRKO: Korisno je da bude brate.

MILE: Korisno je da bude ali da odgovara kada ga pitamo. Ali da ne odgovara uvijek nijedan od njih. MIRKO: To je druge vrste primjedba da se uzdri od komentara prije nego to je potrebno.

117

MILE: Ja sam ovo rekao upravo zbog toga ne iz nekih drugih razloga.

PREDSJEDNIK: Izvinjavam se Kasime jer vidi napeta je situacija prilino.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

PREDSJEDNIK: Moemo li prei na taku 2. dnevnog reda. Moe. Kako da problem sljedee sjednice. Smatram je najvanijim pitanjem danas. Gdje da je odrimo, kada da je odrimo priblino kako da je pripremimo. Ima li tu kakvih ideja. Jer znate osnovni je problem kako reagirati da li da izradimo nekakvu platformu, da li da idemo moda sami sa nekom naom inicijativom, a ne da imamo pomalo defanzivan odnos. Jer nam sada Miloevi podnosi jedan prijedlog onda g. Tudjman drugi prijedlog. Onda imamo Karadi podnosi prijedlog onda Boban podnosi prijedlog. Mi uglavnom defanzivno na to odgovaramo. Da li bismo trebali da idemo sa izradom jedne platforme i da kaemo. MILE: ekajte na kojoj smo toki. Ja neznam. Druga. Metod rada Predsjednitva. Ne pripreme sljedee sjednice Predsjednitva.

MILE: Ja se slaem ako ele da pokrenu odmah.

GANI: Predsjednie ja sam imao samo sastanak sa opozicijom jer su rekli da predsjednik Vlade treba da ostane na svom radnom mjestu, u protivnom ako ne ostane oni e pokrenuti pitanje novog predsjednika Vlade.

PREDSJEDNIK: Smatramo da sljedea sjednica je moda od nekog presudnog znaaja, trebalo bi je malo pripremiti, da vidimo gdje emo je odrati gdje kada i kako. MIRKO: A moemo uti vae prijedloge.

PREDSJEDNIK: Zenica vrijeme sada to je zavisno od izrade platforme - dakle zavisi od roka izrade te platforme. Mislim da je treba da je pripremimo. Da proraunamo koliko nam treba da pripremimo tu sjednicu. Da dodjemo spremni na tu sjednicu. Pa moemo unutra i na bazi razliitih izdvojenih miljenja, moemo kazati ovo je platforma, nju zastupa, ima drugaijih gledita, ima ovakvih itd. Ali jednu da izradimo. Mislim da nam zato treba barem sedam dana. Da izradimo platformu. I da vidimo koje bi tijelo to izradilo. Da li emo imati neku sjednicu prethodnu bez Vensa i Ovena. Moda u istom mjestu ali sat ranije. Tri sata jedno jutro da prihvatimo neto. Pa da onda imamo sa njima razgovor. Jer oni predlau dato bude sa njima sljedei sastanak. Dakle predlaem da to bude u Zenici to se tie mjesta. Vrijeme da se stavi ovisnost od potrebne pripreme. Ja drim da je to najmanje sedam dana. I da vidimo kako bi je pripremili. Drim da je ovo pitanje kako bi je pripremili sada trenutno najvanije. Onda bi se mogli da vratimo jo jedanput na vrijeme i mjesto. Izvoli Franjo. 118

FRANJO BORAS: to se tie mjesta odravanja sljedee sjednice ona bi trebala biti veoma vana i po sadraju i po odlukama. I supresjedatelji su voljni da prisustvuju toj sjednici. Upravo zbog njenog znaaja. Ali su jue oni izrazili elju da sljedea sjednica bude u Zagrebu u naoj ambasadi. A neto smo ti i ja na tu temu razgovarali. Ti si mi dao pristanak. Ja sam ga i prenio Ovenu, on se odmah sloio da bi on rado doao i Stoltenberg. Da bi rado doli na tu sjednicu u Zagreb. Jer svaka druga lokacija u BiH je iz sigurnosnih razloga razliito za lanove Predsjednitva, a posebno za njih opasan. To to se tie lokacije. E, sada to se tie platforme Predsjednitva za razgovore oko nove inicijative dravnopravnog uredjenja BiH. Mi smo o tome nas sedam koliko nas je bilo na putu, a i to smo miljenje razmjenili sa supresjedateljima. Miljenja da se vie Predsjednitvo ili Vlada kako je to u ranijim trenucima esto se znalo prikazivati ne moe zastupati treu stranu. Ajdemo rei trei narod. Ne moe se stavljati u situaciju da Predsjednitvo o unutranjem uredjenju BiH bude vizavi hrvatskog i srpskog naroda. Evo neznam da li e to ostali potvrditi miljenja - da ili muslimanski narod putem Stranke demokratske akcije trebao da formira svoju delegaciju koja e sa druge dvije delegacije razgovarati o unutranjem uredjenju BiH. Mimo Predsjednitva BiH. A da Predsjednitvo BiH bude kapa tim trima delegacijama. Da se na Predsjednitvu uva suverenost i nezavisnost i integritet BiH. A kako e unutranje uredjenje BiH biti tu se moraju dogovoriti tri naroda. Taj dogovor tri naroda svugdje smo uli ovih dana svugdje gdje smo god bili. Unutranje uredjenje BiH moraju dogovoriti tri naroda. A mi nismo posebno lanovi iz hrvatskog naroda ovdje nismo zato da Predsjednitvo bude ta trea delegacija vizavi ove dvije delegacije. Moe Predsjednitvo ako to nije mogue putem Stranke demokratske akcije koja ima legitimitet da formira svoju delegaciju i da razgovara sa ostale dvije delegacije o unutranjem uredjenju. Moda da razmislimo da Predsjednitvo formira trojnu delegaciju ali samo od muslimanskog naroda ili moda jo predstavnika kojeg naroda ostalih. Ali u svakom sluaju mi ne moemo vie podravati da Predsjednitvo bude ta trea strana vizavi dvije druge strane. PREDSJEDNIK: Dobro to oni trebaju da razmotre. Da li bi trebalo da Predsjednitvo odnosno Republika imadne stav svoj vlastiti o svojoj sudbini. BORAS: Pa svakako ja sam rekao. To bi bila politika Predsjednitva.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

119

PREDSJEDNIK: Mislim ko e jednu takvu platformu, kako gleda Predsjednitvo na sudbinu Republike kako je vidi. Da li bi ja u prenijeti ovu sugestiju da moda muslimanska strana na neki

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

BORAS: to se tie unutranjeg uredjenja BiH ja sam naglasio to moraju dogovarati tri naroda. Na tome se inzistira od Evrope Amerike, Evropske zajednice i svih imbenika medjunarodnog karaktera. To moraju biti. A svugdje nam je reeno to Predsjednitvo ne moe da se stavi u takvu ulogu da ono eto sada titi BiH, a dok razgovaraju tamo dvije delegacije hrvatskog i srpskog naroda i one. Da vam pravo kaem ako naa delegacija dogovara o unutranjem uredjenju BiH mi lanovi Predsjednitva ovdje iz hrvatskog naroda ne moemo biti imuni u odnosu na to. I ne moemo mi u Predsjednitvu zastupati neto drugo u odnosu na ono to hrvatska delegacija u tim trojnim razgovorima zastupa. Mi ne moemo biti ukoliko je to usaglaeno. Morate biti na isto s tim. MIRKO PEJANOVI: Prihvatam prijedlog i stavljam ga kao prvi prijedlog da se sjednica naredna Predsjednitva odri u Zenici ili Tuzli ako mogu koopresjedavajui to nam omoguiti i doi. MIRKO: A ja sam za Tuzlu pod broj jedan. BORAS: Ne ja sam za Zenicu pod broj jedan, to se mene tie. PREDSJEDNIK: Mirko izvoli.

nain nadje nekakav svoj vlastiti sabor. Ne bi rekao da e biti sabor sastavljen od stranke demokratske akcije nego itavog niza organizacija humanitarnih vjerskih. Ako do toga uope dodje. Medjutim, ovdje je rije o tome dali bi Predsjednitvo koji titi interes Republike, da li bi ono o toj sudbine Republike i vidjenju Republike trebalo da ima samo neku platformu. Da li bi ono trebalo.

PREDSJEDNIK: Predsjednitvo da kae molim vas nek bude ili u Tuzli ili Zenici. Gdje god hoete ja u doi. Pazite da puno oko mjesta ne raspravljamo. MIRKO: Ja u zavriti kratko ja sam za jedno mjesto za koje mogu kopresjedavajui obezbijediti sigurnost. PREDSJEDNIK: I ta da uradimo oko pripreme to mi kai. MIRKO: To je to se mjesta tie.

120

MIRKO: A to mi Mile neda da dovrim. Ako kopresjedavajui smatraju da ne mogu nam obezbijediti ni u Zenici ni u Tuzli takav

MILE: Ja predlaem Zenica, Tuzla Zagreb. I na osnovu sigurnosti.

jedan puni saziv Predsjednitva onda moe doi u obzir da se ta sjednica organizuje u Zagrebu u naoj ambasadi ili u enevi ako to kau kopresjedavajui. Jer oni i tako neto razmiljaju. To je na ovom da drimo u svojim rukama inicijativu o mirovnom procesu. Drugo to se tie platforme mislim da treba da izadjemo sa platformom odnosno sa stavovima Predsjednitva. Rano je govoriti o platformi, jer se treba puno izvriti konsultacija. Da izadjemo sa globalnim stavovima Predsjednitva u vezi sa mogunostima mirnog politikog rjeavanja bosanskog pitanja. Odnosno zaustavljanja rata. to se mene tie ja sam zato da to rjeenje traimo o dva pitanja. Zaustavljanje rata i mir i ouvanju drave o njenim medjunarodnim granicama, njenom suverenitetu, njenom integritetu samo ta dva pitanja. Sve drugo da bude podlono fleksibilnosti. Takva nam je poruka iz Evropske zajednice. Oni tite suverenitet, integritet zemlje. A od nas trae da nadjemo politiko rjeenje. Predlaem g. Predsjednie da konsultacije o pripremi te sjednice obavimo, nemam konkretan predlog sa svim o relevantnim politikim drutvenim i dravnim subjektima u Republici koliko je mogue naravno. Jer te konsultacije se nedje zavriti do jedne sjednice. Treba napraviti jednu selekciju sa svim politikim parlamentarnim partijama, da Vlada da stanovite da daju stanovite i druge politike partije da daju sve partije koje su trenutno u vlasti. to se tie ovog pitanja kako prezentirati delegacije u mirovnom procesu. Moram rei da se sada ne bi izjanjavao o predlogu g. Franje, ali mislim da zavredjuje da se izui da se ta sugestija izui tamo ko o njoj moe odluiti. Ali to se tie Predsjednitva i njegove odgovornosti ono je odgovorno kao multinacionalno tijelo za integretitet interesa Republike i sa tog stanovita da niti ograniava niti spreava. A obavezuje ga prethodna konsultacija. I nacionalne prirode, i politike prirode i dravne prirode. E kako bi mi mogli formirati tu jednu operativnu grupu za pripremu tih stavova. Predlaem da razmjenimo ovdje miljenja o toj moguoj jednoj operativnoj grupi koju bi eventualno vodio jedan od lanova Predsjednitva a bila sastavljena od ili predsjednik Predsjednitva to bi bilo najbolje, bila sastavljena u ovoj fazi od nosilaca strunih, dravnih funkcija i nosilaca politikih funkcija. I da bude multinacionalna. I da bude to onako kako proistie iz bia BiH. Mislim da bi tako neto mogli danas i objaviti i ja u s ovim zavriti. I da objavimo jedan generalni stav da Predsjednitvo eli da odri inicijativu u mirovnom procesu i da u toj inicijativi ima svoja stanovita. PREDSJEDNIK: Ja mislim da bi Predsjednitvo trebalo da utie na razvoj na razmiljanja i jedne i druge i tree strane na neki nain. Moda da djeluje kao neki intergrirajui faktor neki kompromisni faktor, pa da trai neka kompromisna rjeenja jer e se pojaviti jedan prijedlog recimo Karadieve ove grupe ili frakcije ili ta

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

121

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

MIRKO PEJANOVI: Kao politiki sabor koga iniciraju partije politike ili je to sabor koji

GANI: Jedan program BiH iza koga stoji jedna ogromna veina gradjana koji su lojalni ovoj dravi. Prema tome, mi bi morali ovaj papir napraviti. Mislim da mi ne moemo zaustaviti taj proces i da hoemo jer su politike stranke koje su bile ovdje, okrnule jednu takvu inicijativu, one e ii na Skuptinu i drae jedan sveopti bosanskohercegovacki sabor gdje e izai sa jednim papirom sa jednom platformom. I taj papir bi bio veoma znaajan za pregovore bez obzira u kakvoj se vrsti oni odvijali. Istovremeno da vam kaem da ima ovdje, a kada vi govorite tri naroda, jer ako date Bobanu pravo da predstavlja hrvatski narod Karadiu da predstavlja srpski narod, ja neznam ko muslimanski, ostaje jedan dio srpskog naroda koji nije sa Karadiem, jedan dio hrvatskog naroda koji nije sa Bobanom, ostaju ostali. I ostaju muslimani. Vidite samo da vas podsjetim da su ostali konstituvni narodi. Ako svi dosadanji predloi pa i ova fantomska konfederacija koja se predlae prepoznaje ove ostale kao konstitutivni element BiH. Ljudi se sada jave, bie tamo i jedna etvrta neka vrsta delegacija. Bie vrlo komplikovano. Medjutim, mi kao Predsjednitvo moramo predstavljati ovu dravu, mi smo izabrani zato i imati neku platformu. I stvar je u tome, da li se vi slazete da ovaj sveopti bosanski sabor kako se zove on e se sazvati ak ako se mi i ne sloimo, jer Skuptina ima snage da ga organizira. On bi izbacio jedan papir kako vidi BiH u daljem ra-zvoju i ta su mogui kompromisi. Polazi se od toga od svih stavova koji postoje kakvi su kompromisi novi. Jer dok ste vi bili gore politike stranke ovdje zasjedale, analzirirale sve aspekte uzele sve to u ozbir i mislim da bi Predsjednitvo - jednostavno uticali su na svoje elili su da saznaju gdje su im predstavnici koji njihovo miljenje predstavljaju gdje su ta su da im poalju neku poruku. Medjutim, mogu vam rei jednu stvar da mi ne moemo izbjei ovaj sveopti bosanski sabor. Jer e ga vjerovatno Skuptina - mi Skuptinu ne moemo izbjei, jer ona mora zuzeti stav ako sada neko lansira sasvim novi predlog koji je razliit od Vens-Ovenovog plana.

hoete. Pa na drugoj strani Bobanova. Pa sada ako se formira i ta neka muslimanska ne znam hoe li oni ii s ali bi trebalo da moe biti da bude Predsjednitvo i da ima imadne jednu grupu ljudi koja bi to pomalo uskladjivala moda dovela do nekakvog dogovora. Jer to su sada udaljena gledita.

122

GANI: Politike partije koje podlijeu Skuptini. Molim vas samo da vam kaem jednu stvar. Mi moramo imati svoj papir. Mi kao drava BiH moramo imati svoj prijedlog. A ne mi da raspravljamo sad o svakom prijedlogu koji neko postavi. Mi moramo otii u

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

enevu sa svojim prijedlogom. Ova drava mora imati svoj prijedlog. Sada je pitanje mehanike kako e se on napraviti ali ga mora Skuptina potvrditi prije nego on ode u enevu. MIRO LAZOVI: Mislim da je veoma znaajno precizirati neke stvari i dogovoriti se. ini se bez obzira na sve probleme, koji su bili moda i u radu ovog predsjednitva pa i neka izlaganja koja su se ispoljavala u toku sjednica ovih sad lanova Predsjednitva itd., nisu razlog da ne nastavimo dalje raditi i usaglaavati te stavove. Na bazi iskustva kojeg smo imali putujui ovih 3 - 4 dana mogla se spoznati jedna notorna istina, injenica da svijet i oni s kojima smo razgovarali izuzetno cijene napore koje Predsjednitvo pokuava ponovo da tako kaem pa da se stavi u funkciju glavnog organa u dravi i da pregovaraki proces ne ide mimo njega. Medjutim, ono to je bitno to su ve neki napomenuli da ovo predsjednitvo do sada moda iz poznatih razloga nije bilo u mogunosti da djeluje jedinstveno i da izgradi politike stavove sa kojima e i Zapad i svijet i kopresjedavajuce prisiliti da razmiljaju o nekim idejama Predsjednitva. Ovo predsjednitvo je bilo stalno u defanzivnoj ulozi. Ono stalno se odredjivalo prema predlozima drugih. I uvijek smo igrali crnim figurama, neko je igrao bijelim figurama. Mislim da tu ulogu moramo mijenjati. Mislim daje stvorena jedna solidna situacija u kome Predsjednitvo moe da tako kaem u korist i ovog predsjednitva i u korist Bosne i Hercegovine nai jedno politiko rjeenje koje e odgovarati tri naroda i svim gradjanima BiH. Ja bih iziao da se precizno dogovorimo. I o radu i o vremenu. Neophodno je izraditi jednu platformu, ali s obzirom da danas 4 lana ili tri idu iz Sarajeva. Nepohodno je uspostaviti kontakte sa njima. Ili sada utvrditi makar osnovne polazne elemente izgradnje te platforme da bi ljudi, koji e otii danas iz Sarajeva mogli isto, na bazi tih elemenata, doi na sastanak ili u Zagreb ili u Tuzlu sa odredjenim predlozima. Nisam sklon da odmah prvi dan Oven i Stoltenberg dodju na taj sastanak prije nego to mi usaglasimo svoja miljenja. Znai, sa ovim ljudima kojih nee biti u Sarajevu, a koji e doi sa svojim prijedlozima, i vjerovatno e konsultovati svoje partije itd. i da onda eventualno u Zagrebu u Ambasadi prvi dan radimo zajedno. Samo mi. Da drugi dan g. Stoltenberg i Lord Oven dodju i po mogunosti na ve pripremljen teren. Da se pred njima ne polariziramo ponovo nekim idejama i nekim drugim prijedlozima. Da pokuamo mi izgraditi svoj stav i svoje prijedloge koje emo njima predoiti da je ovo stav Predsjednitva itd. U medjuvremenu prihvatam ideje da se treba konsultovati ira baza ovdje u Sarajevu. Ali ne prihvatam apriori stav konstituisanja sveopteg sabora koji e se zadrati samo na jednom uskom lokalnom PREDSJEDNIK: Izvoli Miro.

123

124

nivou. I to sarajevskom nivou. Za mene je BiH i u Banja Luci. Prema tome, treba traiti miljenja i tih ljudi ako hoemo sveopti bosanskohercegovacki sabor. To je ve krupna ideja i sigurno bi bilo najbolje kad bi se ona mogla organizovati onda bi znali ta ljudi misle. Skuptina e dati svoj sud o ovome, ali ja bih teio organizovanju Skuptine tek nakon usvojenog papira ovog Predsjednitva. Ukoliko ga mi uspijemo izgraditi, onda nema problema da ga Skuptina nee prihvatiti. I onda e sigurno i poslanici HDZ doi na tu Skuptinu ukoliko iza tog papira stoji rukovodstvo HDZ itd. Bojim se da neke stvari ne lomimo preko koljena i da ne budemo, prije nego to sazriju neke stvari, tako da ja predlaem da se precizno danas utvrdimo da li smo za ovaj prijedlog - dva dana rada u Zagrebu zbog Ovena i Stoltenberga jer su rekli da je nemogue organizovati bezbjedan put do Zenice, itd. Ali evo, svejedno, kako se dogovorimo. I samo da polazna osnova bude izrada ove platforme.Ono to smo mogli uti od ovih ljudi. Znai, politike poteze izvlaiti iz poruka svijeta koje nam alju. Jer ne moemo ii mimo poruka svijeta. BiH e se sauvati ukoliko to svijet eli i ukoliko se mi ovdje na neki nain pokuamo dogovoriti. Te poruke svijeta, barem koliko sam ih ja shvatio to je suverenost, nezavisnost i integritet BiH na bazi Londonske konferencije, na bazi principa Vens-Ovenovog plana i zadnje deklaracije iz Kopenhagena....i realnom stanju na prostorima BiH. Realnom stanju. To znai da moramo zahvatiti sve regije BiH. Sve. Svu BIH. Mislim da bi pod broj jedan morali razmisliti o stvaranju ambijenta u kom emo raditi sve ove poslove. Da bi ga stvorili trebamo, pod broj jedan, sebe disciplinirati. Naime, mi smo navikli da svako razmilja na svoj nain. Ja konkretno oko ovog sabora imam svoje miljenje. Neu se posebno na njega osvrtati. Medjutim, oigledno neki ljudi imaju jedan ustaljeni stil. Ja odmah znam kad predloi ta predlae. Hoe neki auditorij, hoe nekakav skup da iza toga stane neko da govori u ime republike. Mislim taj klie je otrcan i mislim da ljudi, ak ta vie ne primjeuju, a jako prodaju nam pamet, da vie se ne ne mogu ni sluati. Jer oni koji stvaraju neto i rade i uporedo to apliciraju na terenu, to neto znai. A oni koji priaju i trae nekakvu vezu u tampi da li e to biti udarno u "Oslobodjenju", hoe li to na Radio-Sarajevu biti udarno itd. mislim da tu praksu moramo iskljuivati. To smatram ovim ambijentom o kojem ja sada govorim. Kad to istiem, onda hou da napomenem, iako sam mislio to kao posebno pitanje da kaem. Ja sam prihvatio ove pregovore zajedno sa est lanova Predsjednitva i mislim da sam vrlo dobro uradio. Stvar je drugih kako oni misle da bi trebalo uraditi. Ja sam lino sluao neke ljude kada su bili za federaciju, pa sam sluao te ljude kad su bili za labavu, pa za nekakvu cik-cak, pa ovakvu, onakvu, itd. Ja nikad nisam rekao, zadrao sam svoje koja bi najbolje odgovarala gradjanima. Prvi

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

125

puta sam se ukljuio u ovu delegaciju i prvi put kao lan Predsjednitva otiao u inostranstvo sada. To je prvi i zadnji put. I opet ne o troku Predsjednitva, jer sam procijenio trenutak da je to vrijeme i da trebam to initi. Ono to ja moram imati u dravi, to znai ne podrku da se moje primijeni, nego i da saekaju ljudi ta u ja to uraditi i kada se oglasim, da se oituje prihvata li se to ili ne. Medjutim, da se sad, to se u dravi naoj stvara nekakvi susret sa nekim ljudima, ja ih neu imenovati poto je to nedopustiv in, ovaj koji ja uope nisam vidio. Prema tome, nemam nikakve veze. Drugo, da se usudi naprimjer Rasim Deli ovdje da napie pismo Stoltenbergu i Lordu Ovenu. I to je sasvim u redu. Ali to pismo ne mora biti javno, jer je ono uradjeno vie radi medija da to Sarajevo i drugi da odu, kako se lan Vrhovne komande i komandant taba ne slau. Mislim ako je to cilj? Ili ako je cilj da se minimizira vrijednost Fikreta Abdia, onda su tu preli jer o meni su toliko lajali na radiju i baljezgali i arali po novinama, da to nije na zemljinoj kugli. A za mene nije bitno, ja nisam osjetljiv a i volim to. Neka se to deava. Medjutim, da se sada, mi smo proitali Ovenu i Stoltenbergu. Oni nisu to dobili. Mislim da Rasim treba to poslati jer neka je greka u slanju. Sluba mu to ne alje. Ako je to otilo samo radi tampe, onda je to jo opasnije i mislim da je to kriminalni akt perse. Od koga se Predsjednitvo nae drave mora ograditi. A ako je ve namjera da se poalje, neka se poalje jer nije stiglo. Ni Lord Ovenu ni Stoltenbergu. E sada, to pismo se alje kao vojna tajna Ovenu, ali u zaglavlju pisanja da je uestvovao Fikret Abdi tu i tu i sad se to alje 5. Korpusu i alje se na zadnju instancu, ne samo u brigadu, da se vojska upozna s tim. Molim vas, to spada u politiku propagandu nevidjene razmjere. Zato se krivino odgovara. To ne smije niko raditi. Tragedija je Rasima Delia to sam ja u posjedu to ne moe ptica ui u Bihaki okrug. Znajui ja ta se deava, o tome emo kad bude ras-prava, a da moje oko ili uho ne osjeti, to je nedopustiv in. I sada dok sam ja vani radio 9 mjeseci na tom okrugu itd. sad tim istim borcima se ja predstavljam na jedan drugi nain. to opet nije u redu. Znai, dok radimo ovaj posao, moramo raditi, svako ima pravo na kreativan rad, ima pravo da se javlja, da iznosi, da govori, ali ima pravo i drugi da reaguje itd. Ali se ne mogu koristiti instituti sistema da se oni pretvaraju u neku maineriju i pripagandu protiv ljudi. Tu mora postojati jedna etika. I kad je rije o medijima, ja osjeam potrebu, sad je najvanije, da se ta cenzura na oslobodjenje, na radio stvarno ukine, jer ja sam to primijetio, jer ja dam priopenje vezano za odnose Hrvata i Muslimana, nema veze o oruanim snagama i demanti. Onda se jo nekakav fosil digne sa radija koji sad daje neki komentar. Nikad to nije ni davao da bi iskoristio da govori o Fikretu kako je otiao, kako se trebao vratiti na posao, to nema veze sa Ustavom, sa poslovnikom o radu, sa moralom,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

sa karakterom, sa ljudskou, sa novinarstvom, sa ne znam ni ja im. Prema tome, mislim da moramo - sada je vrijeme i rat to nalae, da se stvari razvijaju na pravi nain i da sve ideje, sve kreacije dolaze do izraaja da se o njima govori, da se na njih primjeuje, ali da se institucije sistema moraju zatititi od toga dok to ne budu oficijelna izjanjavanja. Jer ja nisam nikad ni jednu naredbu napisao tako da nema tu potrebe. Jedino vojska moe razgovarati tako. Ako je Alija potpisao naredbu neku, pa onda napisao ja drugu, onda neka on ne izvru tu naredbu, jer ja nisam otiao tamo da piem naredbe. O tome je rije. I mislim da se mora vojska zatititi politike u ovom vremenu i onda emo mi moi da djelujemo. Jednako kao to se moramo nauiti da sad spominjemo i Federaciju i protektorat i konfederaciju itd. i da se to sve vrti, dokazuje, odbacuje, prihvata, modificira, pretaka u ovom vremenu. To spada u taj ambijent o kojem ja sam htio da kaem ovo to sam rekao. BORAS: Ja bih samo kratko. Medjunarodne institucije koje su veoma zainteresirane za BiH zvanino su priznale i podravaju ove dvije delegacije - hrvatskog i srpskog naroda na elu sa Karadiem odnosno Bobanom. Svidjalo se to nekome ili ne svidjalo ovdje, to su dvije delegacije koje autoritativno i legitimno vode razgovore ispred ta dva naroda. Boban i njegova delegacija legitimno vodi razgovore u ime hrvatskog naroda. Nas tri lana Predsjednitva iz hrvatskog naroda ga podravamo, priznajemo i zato inzistiramo da trei - muslimanski narod, a svugdje u Evropi i kod Ujedinjenih naroda, trai se o buduem uredjenju BiH dogovor tri naroda. Predsjednitvo nikad nee moi, ako se stavi na jednu stranu i ono bude mimo, hajdemo rei mimo ove dvije delegacije, traili budue uredjenje BiH nee ga nikad nai. I doveemo se u jo teu situaciju nego to smo se doveli. I ja odgovorno ovdje tvrdim da je Predsjednitvo ovo u velikoj mjeri odgovorno za ovakvo stanje u BiH. Upravo zato to je stalno imalo nekakvu svoju inicijativu na elu sa predsjednikom Predsjednitva, potpisivalo neke tamo konvencije, dogovore, uzmimo onaj dogovor u Lisabonu l8.3. prole godine g. Alija vi ste ga potpisali. Tada je u toj konvenciji bilo predvidjeno konvederalno uredjenje Bosne i Hercegovine. Vi ste ga potpisali. I da smo se pridravali, rata ne bi bilo u BiH. A evo nakon tolikih razaranja, ubistava, proganjanja itd. ponovo smo se vratili konfederalnom uredjenju. Ponovo. I da vas uvjerim, Evropa to podrava. I ministarska trojka iz EZ-a su na ...Da se odviknemo orava posla, da traimo sad Predsjednitvo, pa nekakav sabor, pa politike opozicione partije. Molim vas, samo zapliete s tim nekakvim svojim. Ne znam kako bih to nazvao. Realno shvatimo IZETBEGOVI: Hvala, ko dalje eli rije? Franjo.

126

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Samo, Franjo, da te ispravim, nita nije u Lisabonu potpisano. Malo provjeri pa e vidjeti da tamo nita nije potpisano. Tamo su trajali razgovori i prekinuti su bili ratom. Pregovori bi bili prekinuti i ova situacija. Najbolje je danas okriviti nekoga da je kriv za situaciju u BiH. Kriv je napad na BiH. Nije Sarajevo sruilo Predsjednitvo ni pregovori nego ovi to gadjaju odozgo. Oni su sruili grad. I Mostar je sruen sad sa dvije strane. BORAS: Ja kaem u velikoj mjeri. IZETBEGOVI: Koliko je moglo tu da se bori, borilo se.

situaciju. Realna situacija je ovakva kakva je. Mi moramo prihvatiti razgovore tri naroda, a Predsjednitvo da koordinira i da uva integritet BiH. A kako e budue uredjenje BiH biti, to skoro najmanje zavisi o ovom Predsjednitvu. Najmanje. To treba da se dogovore tri naroda, odnosno realnih snaga koje su prisutne u BiH.

ABDI: Ja sam govorio. Ne moe biti povod za bilo koju partiju, imala najvie ili najmanje glasova, da ...ako ja kao lan Predsjednitva govorim o jednom modelu. Ja govorim o njemu, zalaem se da ja prodajem Bosnu to ne smije govoriti, jer ja ne prodaje. Prvo i prvo, ja jo nemam prijedlog kako da se muslimanski narod izjasni. Ja razmiljam na koji nain. Na koji nain je moj prijedlog. To ne znai da e biti usvojen. Razumije. Da li e to biti na nivou BiH, hoe li to biti regionalno, koji je to oblik. Ali najvei broj ljudi, gradjani, dakle narod muslimanski mora doi do izraaja. Ja ga ne mislim ni prodavati niti ga mislim od koga kupovati, itd. Ali ja kad radim, obilazim, piem, razgovaram, ne mogu ja biti hvatan na neke rijei i sad neko e nekog Senada Avdia, koji je jue za Zgonjanina, danas za Aliju, sutra za Lazovia, prekosutra za mene. Taj e pisati ta god narui. To mora biti na stil. Moramo usmjeriti Predsjednitvo IZETBEGOVI: Da razlikujemo ta piu novinari i ta mi govorimo. Novinari piu i o meni, i o tebi i o drugima kako ko gdje. Pustimo mi ta su novinari.

ABDI: Ja govorim, sve to nije bez intonacije odredjene. Da se razumijemo.

IZETBEGOVI: Vjerovatno nije, naravno. Uvijek novinari rade za nekog. AKMADI: Ovo to je g.Boras rekao to ima duboku politiku podrku. Ne moete vi sada rei mi 7:3, to to vi Hrvati mislite

127

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

maku o rep. I ne moete rei, g. ampara, to pie u Ustavu. Politika je ovo, ivot je ovo, mi povijest piemo, budunost svoju piemo. Pogotovo ako stvari mogu ii tako i tako. Zbog takvog pristupa ljudi moji teko je dati takvu ocjenu da ratujemo,m ali i zbog toga ratujemo. To ve moemo rei. Ima duboka pozadina. Mi moramo pokuati odluiti konsenzusom to je mogue vie i mo-ramo da se uvjeravamo u ispravnost. Ovo je generalno. Mislim da je ovo nakon pola godine kad se nadjemo ovdje, osim u Zagrebu.

IZETBEGOVI: Da li moemo dogovoriti da stav Predsjednitva na neki nain izrazi jedna komisija u sastavu Gani, Lasi i Lazovi., Tri ovjeka pa neka ona konsultuje dalje. Ali tri ovjeka neka na neki nain pokuaju formulirati zajedniki stav Predsjednitva. Lake e se njih trojica raspravljati. Svako od njih predstavlja jednu tendenciju, ima svoje gledite nekakvo. Da se pokua da se uskladi na neki nain. Da onda kontaktira. Neka konsultuje koga god hoe. Neka sazove stranke. Neka pokuaju da nadju zajedniki stav. Moda i mogu uspjeti. LASI: Nemam nita protiv toga da budem ja i Miro Lazovi, ali ja bih volio kad bi bio lan Predsjednitva trei lan. Jer je Miro predsjednik Skuptine. Ako je dobro, u redu je.

LASI: Ja molim rije ve vie minuta. Mene je jako obeshrabrilo to je govorio Fikret Abdi. Ne znam u kakvom je svojstvu g. Deli to pismo napisao. Ali moram rei ono predstavlja pravno ...kriminal. Ono je gotovo poziv na lin ovjeka. Mislim da se tu postavlja vrlo veliko pitanje odgovornosti g. Delia ako je to pismo on napisao i ako je poslao. Ne zaboravimo da je F. Abdi lan Predsjednitva koje je Vrhovna komanda i prema tome i dio te Komande. PEJANOVI: Molim rije, predsjednie. Molim da se ova taka zavri, da idemo na tekua pitanja pa onda neka bude sto pisama. Dajte da vodimo sjednicu onako kako joj pripada. Zajedniki razgovor. IZETBEGOVI: Hoemo li proitati to pismo da vidimo ta je to?

AKMADI: Dobro je, rekli smo da smo svi lanovi Predsjednitva. Nemojte sad to povlaiti ponovo.

128

IZETBEGOVI: Oko sljedee sjednice, da predloimo. Dakle, ostavili smo mjesto, vrijeme priprema. Mjesto - predloeno je bilo Zenica, Tuzla imaju sad neki prijedlog i Zagreb. Da vidimo ta

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

emo izabrati. Vrijeme - najmanje sedam dana. Prijedlog platforme - tri ovjeka. Reeno je stavove.

PEJANOVI: Imam ja prijedlog u vezi s tom takom jo jedan, predsjednie. Molim da dobijemo prijedlog sadraja saoptenja na ovu taku. To je vrlo vano.

IZETBEGOVI: Pazite, ja predlaem da ne dajemo pojedinana saoptenja. Novinari e napisati ovaj je rekao ovo, onaj ono. Sloili smo se o sljedeem, oko prve take: da se pripremaju sjednice i da se daje o glavnim pitanjima materijal, blagovremeno tako da se moe na njega blagovremeno odgovoriti i reagovati.Tako da se sve inicijative lanova Predsjednitva koje budu upuene moraju razmatrati na sjednici i o njima zauzeti stav bilo da budu odbijene, prihvaene i obavijestiti o tome pokretaa inicijative. Trea stvar, to se tie prisustva sjednicama koje je pokrenuo predsjednik Izetbegovi - pitanje prisustva, rijeiti na slijedeoj sjednici da se to proui. Naime, moe se kazati da sam ja insistirao da sjednicama se prisustvuje to ee, da se uvaavaju ratni razlozi da se ne moe stalno prisustvovati, ali da se ne mogu duga odsustva. Medjutim, da je odluka o tom pitanju odloena. ABDI: Ne treba rei detalje, treba rei da e se u skladu sa Ustavom i Poslovnikom.... AKMADI: Da ubudue svi lanovi prisustvuju svim sjednicama Predsjednitva.

IZETBEGOVI: to se tie druge take dnevnog reda, rije je o saoptenju, saglasili smo se s tim da se sljedea sjednica odri ja predlaem u Zenici ili Tuzli, ne Zagrebu. Ako ne bude mogue ovdje, da se kae u Ambasadi u Zagrebu. Da se prednost da mjestu u Bosni. Hoemo li tako rei? Ali ako ne bude mogue, u Zagrebu. LAZOVI: Ako ne moe Zenica i Tuzla, moe Medjugorje, moe teren zapadne Hercegovine.

ABDI: Oni kau oni nee, ne odgovaraju za sigurnost, mi moemo ii u Tuzlu, bez obzira to se ide preko Beograda, preko Srbije, zato i to oni garantiraju. 129 AKMADI: Za ovu sjednicu predlaem redosljed: Zenica, Tuzla, Zagreb, eneva.

LJUJI: Treba ljudima dati tri ili etiri...

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

GANI: Molim vas, ako bude sjednica van teritorije Bosne i Hercegovine, raunajte da jedan lan Predsjednitva treba da ostane u zemlji. Ali vam mogu rei da ide ovim redom: Zenica, Tuzla kao alternativa Sarajevo. Prevoz do Sarajeva je jednostavniji nego do Tuzle i Zenice. Zajedniki razgovor. ABDI: Ne, ne, ima poseban razlog da mi odemo u Tuzlu.

Rei ete da sam subjektivan, Tuzla-Biha, poseban tretman, ja u o tome govoriti poslije, a onda sve drugo u Republici . MUFTI: Da ne stavljamo u saoptenju ime mjesta. ABDI: Ukoliko UNPROFOR garantuje sigurnost. IZETBEGOVI: "Negdje u Bosni i Hercegovini", "na teritoriji BiH". PEJANOVI: Zato bi mi bjeali da kaemo nae slobodne gradove? Zato, brate? Nemojte, molim vas. IZETBEGOVI: Nabrojao bih Zenicu i Tuzlu. Zenica i Tuzla, a ako ne bude mogue, onda emo stupiti u dogovor, dogovoriemo gdje. Sljedea sjednica ne prije sedam dana. Dalje, da stavove pripremi grupa u sastavu: Gani, Lasi, Lazovi. Da pokuaju da stvore stavove Predsjednitva, zajednike stavove Predsjednitva o politikom rjeenju BiH. ABDI: ak ta vie to bi dobro bilo, narod bi to dobro primio.

PEJANOVI: Posljednji stav bi bio da se u pripremi te sjednice obave odgovarajue konsultacije sa politikim i dravnim strukturama u Republici. Takav mora biti stav. Koliko bude vrijeme dozvolilo. One poinju. One e ii, nee prestajati. PEJANOVI: Ja se izvinjavam Predsjednie o posljednjoj taki, poto je Kemo izlazio on e pisati saoptenje. Ja sam insistirao da bude jedan od stavova. Da su se lanovi Predsjednitva saglasili da e doprinijeti da Predsjednitvo radi kolektivno i u punom sazivu, da e tome biti prilagodjena i mjesta odravanja sjednica. Molim vas, to je vrlo vaan stav. 130 IZETBEGOVI: to se tie ubudueg odravanja sjednica. to se tie narednih sjednica da e u elji da se omogui prisustvo makIZETBEGOVI: Dobro.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: To je vezano za metod. A ja sam zaboravio oko metoda, ako moe naknadno rei, zamoliu sve moje kolege da ostanemo u ovoj situaciji, da lanovi PRedsjednitva svojim individualnim izjavama ne idu izvan globalne politike Predsjednitva. Molim vas ovo ide kao stav. Bile su dvije kritike, jedna predsjedniku i nama. Ako emo mi zagovarati jedno izjavama odluivati drugo u Predsjednitvu, onda mi od autoriteta nemamo ta traiti. Molim vas, ja sam to zaboravio, a prihvatam onu kritiku predsjednie. Ja prihvatam kritiku na sebe. Trudio sam se da moja nijedna izjava ne bude izvan... Predsjednitva, ali pozivam sve lanove Predsjednitva i molim da bude u saoptenju da je Predsjednitvo saglasno u tome u zahtjevu da lanovi Predsjednitva svojim individualnim izjavama ne idu izvan, da potuju.... ABDI: To moemo primiti k znanju, Mirko, ali ne treba pisati. IZETBEGOVI: Da se ne mimoilaze.

simalnog broja lanova Predsjednitva i da se olaka to, da e se odravati, kako si rekao u punom sazivu. Da se nastoji da se prilagodi takvo mjesto da se moe. I taj zakljuak moe da udje.

131

ABDI: Moja je primjedba - materijal koji sam predoio vama, dao i lanovima Predsjednitva niko od vas nema pismo, njih sedam oni imaju, to je ira informacija zavrila je sa ovim. Koja je upuena svim korpusima i na zadnju instancu do voda, analizirano kod boraca. To, kao tajna dravna ila, vojna zapravo. To je sutina. Sutina je da se ne moe l00 hiljada vojnika zbog toga to sam ja dao izjavu, a sad dalje svako ima svoje obrazloenje, ne moe se pozivati da ide protiv mene njih l00 hiljada zbog toga. I nije to jedino. Ja u vam dati drugom prilikom kakve je sve Sefer

IZETBEGOVI: Primaju k znanju, ali misle da ne treba ii u saoptenju. Evo kako glasi to pismo: "Jue su neke novinske agencije prenijele vijest da je g. Fikret Abdi izjavio da je spreman da pregovara sa Srbima i Hrvatima o prijedlogu Miloevia i Tudjmana o konfederaciji Bosne i Hercegovine. U vezi s ovom izjavom duan sam vas izvijestiti" pismo se pie Ovenu i Stoltenbergu "da e Armija RBiH, kao i do sada, izvravati samo odluke koje donosi legalno Predsjednitvo RBiH i potpie predsjednik Predsjednitva g. Alija Izetbegovi. Bilo kakve druge odluke ili stavove pojedinaca, pa i g. Abdia, izvan ove legalne procedure, ne obavezuju Armiju RBiH. Ovo je jednoduan stav G Armije RBIH i svih njenih 5 korpusa, ukljuujui i 5.Korpus u Bihau. Primite izraze moga potovanja. Komandant VK Rasim Deli".

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 2(8) 2007

slao nedopustive materijale u 5. Korpus i dalje koji rue, prvo OS, drugo rue Predsjednitvo, a to znai to je jedina institucija demokratska koja je ostala na ivotu. Znai, rue dravu. IZETBEGOVI: Ja u pismu Delia nalazim potvrdu da e on postupati jedino po zahtjevima legalnog Predsjednitva. A ta je Sefer, ta je prije toga? Ali ovo to se tie ove izjave ona ne kae da mora tako i tako biti. Nego kae "ono to zakljui legalno Predsjednitvoi mi emo tako postupati". Jer mogu vam rei da je pitanje konfederalizacije ovdje za nekog sirce u oko. Da li e biti tako ili nee, samo u ovom momentu je to izazvalo...

LAZOVI: Da se zauzme generalni stav da vojska ne daje nikakve izjave politike prirode dok Predsjednitvo ne donese konanu odluku. GANI: Mi smo u tekoj situaciji. Zbog mira u dravi i zbog sigurnosti svih gradjana, nekad je znaajno da se neke stvari kau. ABDI: Ovo nije nita znaajno.

ABDI: Ovo ne moe biti reakcija komandanta na lana Vrhovne komande to je govorio. Nemamo vremena, ja mogu knjigu napisati oko toga. Ja mogu, meni odgovara ovo kao izazov. Ja okupim 150 novinara i odem u Zagreb, Ljubljanu. Meni to odgovara. To smeta Bosni, a meni odgovara. Sa mnom ne moe to, ja volim to tako. Ali to ne vodi niem.

AKMADI: Hou prije nego odem reknem svoje miljenje. Ovo ovdje je nedopustivo. To ima samo tu svoju formu da se vojni zapovjednik tako oglaava. Ne moe vojni zapovjednik komentirati politike izjave lana efa drave. Tada nema drave, ljudi. A mi moemo imati dravu ako hoemo, a moemo neimati ako hoemo. Ali ja se nadam da emo imati. Ne smije to, neka ostane na tome, ali ubudue ne moe tako da se radi. IZETBEGOVI: Samo je problem ovdje ko je ef drave. ef drave je Predsjednitvo, a ne pojedinci. A pojedinci isto tako ne bi trebali da daju izjave koje su od takvog politikog znaaja.

132

ABDI: Izvini Alija, znai konsultovati se i s tobom? I ti dijeli to miljenje. Ne moe to, to nema pravo. Ni ti i Gani ako se dogovorite, Rasim vam to ne smije raditi. Nemam vremena sad tebi objanjavati. To je nedopustivo, pazi. Jer koliko ja imam primjedbi - ti si bio na putu, priao, Haris priao, Gani dao izjave, kad sam se ja oglasio i rekao Izetbegovi nije smio ovo i ovo.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Nisam ni davao izjave koje odskau.

ABDI: Kako ne, Alija, ta si sve izjavljivao. Moemo i to staviti na dnevni red. Od viestranakih izbora predlaem da lanovi Predsjednitva, sve kako su se oglaavali, da stavimo i to. Ja sam bio najoprezniji. IZETBEGOVI: Ja nisam bio jako oprezan, mogu vam rei. Kad se radilo o suverenitetu BIH.

PEJANOVI: Armija i njen vrh ne treba da se mijea u politika pitanja. I to naroito u politika pitanja iz nadlenosti Predsjednitva. Ima pravo da trai od Predsjednitva, direktno kao lan Predsjednitva pismeno, na svoj zahtjev da se Predsjednitvo izjasni o nekom pitanju koje je potrebno njoj da dri red u Armiji. Ima na to pravo i ima pravo od vas traiti i sviju nas. ABDI: Nema, Mirko, ni to. PEJANOVI: Ima pravo, dozvoli, Fikrete pusti me da govorim. Armija je naa i ona ima pravo traiti od nas politiki stav o nekom pitanju koji joj treba da bi upravljala Armijom.

ABDI: Ovo to je napisano ne moe ii korpusu, brigadama i drugim formacijama i biti razmatrano i zvati l00 hiljada vojnika protiv lana Vrhovne komande. To je klju, nemojte vi meni.

PEJANOVI: To je ista stvar. Medjutim, principijelno ne treba Armija ii u politike izjave i njen press-biro se toga mora uvati. Komandante, uzmite sad samo kritiku. Dozvoli da dovrim, Fikrete. Moe biti ukor, kritika. Ovo nije prvi put da vrh nae Armije tako radi. Imao je kritiku zbog toga nekoliko puta i smjenu zbog toga, pored ostalog. Nemojte da Armija ide u politika pitanja. Ja to generalno govorim.

IZETBEGOVI: Ima pravo Armija uvijek kazati sluau Predsjednitvo u svim prilikama.

BORAS: Na polasku, na buduim sjednicama Predsjednitva izvan Sarajeva obavezno treba prisustvovati generalni tajnik. 133 IZETBEGOVI: Dobro, hvala.

LASI: General Mak Artur je bio smijenjen zbog jedne male izjave politike, a bio je jedan od najslavnijih amerikih generala. Tako se radi u demokracijama.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(7) 2006

JERKO DOKO: Ne, to je ve uradjeno. Ali mogu li ja predloiti. Da o ovom problemu Mario i gospodin Avdo i Muir neka malo proue pa nam predloe izmjene ako treba neto. Mislim da je puno bitno u kretanju daljnjem razvoju dogadjaja MUIR: Mi smo poslije vidjeete kod ovih inova usaglaavali sa HVO-om kada smo usaglaavali inove oznake ovo to vi nosite na bluzi i to. JERKO DOKO: Dobro o tome emo .. MILE AKMADI: Neka proui Mario, Avdo i Muir.

PREDSJEDNIK: Vi donesite uredbu o izmjeni uredbe kojima se tamo TO mijenja se u oruane snage, pa onda to obuhvata sve

AVDO: Sve e biti oruane snage. Nee se pominjati ni TO ni ..

PREDSJEDNIK: Dobro ovim pravilima, regulirano je pravo i dunost noenja unoenja, vrsta uniforme za pojedine rodove. Osnovna boja uniformi, maslinastozelena. Zatim je data ema odbrambenih snaga BiH. Koje se sastoje od Armije, MUP-a i drugih regularnih naoruanih sastava. Ovdje je dat pregled armijskih obiljeja, to su grb, zastava, obiljeja za lanove Predsjednitva, ministarstva, inovnike, generala, vojnika kao i druga armijska obiljeja. Ovdje predlaem da se ovo usvoji. Ima li tu primjedaba? Je li tu postoji saglasnost? Postoji. MILE AKMADI: To dugo stoji. Ovo smo mi ve jednom PREDSJEDNIK: Da mi prihvatimo ovo. Moe li. Moe. Evo taka 6. prihvaena. Taka 7. Predlog pravila slube u Armiji.

SVI: Usaglaeno.

Prekinuto snimanje.

Sjednica je zavrena u 16,00 sati.

134 134