You are on page 1of 227

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

Volume 7 2006 Number 1-2

ISSN 1332-4454

is dedicated to the advancement and understanding of principles and practices of intelligence and national security in contemporary history and foreign policy. Editor-in-Chief:
Doc. Wilhelm Agrell, Lund University, Sweden Prof. Christopher Andrew, Corpus Christi College, Cambridge, U K Gen. Todor Boyadjiev, President Bulgarian Euro Atlantic Intelligence Forum, Sofia, Bulgaria Drago Fer, former director of SOVA, Slovenia Victor Jackovich, Retired Ambassador, USA Richard Kerr, Consultant, Former Deputy Director of Central Intelligence and Deputy Director of the Central Intelligence Agency, USA Admiral Pierre Lacoste, Former General Director of the DGSE, France Prof. dr. Miroslav Tuman, University of Zagreb, Faculty of Philosophy, Zagreb, Croatia

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

Editorial

Gen. Nikolai Leonov, Former Deputy Director of the KGB, USSR Prof. dr. Klaus Lange, Dir. Institute for Transnational Studies, Landshut, Head of Dept. for International Security Politics, Hanns Seidel Foundation, Munich Ivo Lui, Researcher, Ljubuki, BH Prof. dr. Janos Matus, Zrinyi Miklos National Defense, Dept. of Security Studies, Hungary Miroslav Meimorec, Ambassador, Ministry of Foreign Affairs, Zagreb, Croatia Gen. Leonid Shebarshin, President of the Russian National Economic Security Service, Moscow, RF; Former Deputy Director of KGB, USSR

Subscriptions and the advertising inquiries should be sent to National Security and the Future at the Publishers address given bellow. Annual Subscription: Institutions 60 EU / 60 US $ postage included Vol. 7 (2006) Individuals 20 EU / 25 US $ postage included Single issue and back issue prices available from the publisher

Croatian Language Editor: Ivan Martini Computer layout: eljka Juki Printed by: KATMA, Zagreb Manuscripts, editorial communications, and books for review should be directed to: The National security and the Future, St. George Association / Udruga sv. Jurja, at the Publishers address given below

National Security and the Future is a refereed journal. Authors should consult the Guidelines for Contributors at the back of the journal before submitting their final draft. The editor cannot accept responsibility for any damage to or loss of manuscripts. Statements and facts or opinion appearing in National Security and the Future are solely those of the authors and do not imply endorsement by the editors or publisher. Published in Spring, Summer, Autumn and Winter Vol. 7 (2006) two double issues (Spring/ Summer) St. George Association / Udruga sv. Jurja 10000 Zagreb, Croatia Ruera Bokovia 20 Tel: + 385 1 4921 099; Fax: + 385 1 4921 101 E-mail: info@nsf-journal.hr Website: http://www.nsf-journal.hr

All rights reserved. No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system, or transmitted in any form, or by an means, electronic, mechanic, photocopying, recording or otherwise, without the prior permission of St. George Association.

SADRAJ
O AUTORU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 STUDIJA

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva Bosne i Hercegovine 1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9 u BiH) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14 1991. - 1994

2. Razvoj politike misli Alije Izetbegovia (ili o njegovim pravim namjerama sa BiH i 3. Predsjednitvo RBiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31

3.4. etvrta skupina promjena u Predsjednitvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34 4. Promjene miljenja i stavova Alije Izetbegovia i nekih drugih lanova 3.5. Neki razlozi zbog koji su provoene promjene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35 Predsjednitva o tijeku i sadraju pregovora, koji su voeni uz posredovanje

3.3. Trea skupina promjena u Predsjednitvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34

3.2. Druga skupina promjena u Predsjednitvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33

3.1. Prva skupina promjena u Predsjednitvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32

4.1 O politikim ciljevima i razlikama u Predsjednitvu BiH . . . . . . . . . . . . . . . . .46

muslimanske odnose u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46

predstavnika MZ o ustavnom ureenju BiH te njihove posljedice na hrvatsko-

4.2 Predsjednitvo BiH o sustavu vrijednosti "zapadne civilizacije" . . . . . . . . . . .66 4.3 Hrvatski predstavnici osporavaju lanstvo R. Delia u Predsjednitvu BiH . . .69 4.4 Stavovi predsjednitva BiH o uniji triju republika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .72

4.5 Predsjednitvo BiH o muslimanskoj ofanzivi u Srednjoj Bosni . . . . . . . . . . .101 5. Djelovanje Predsjednitva BiH u uvjetima bitno smanjene komunikacije izmeu

4.6 Paritet vlasti veliki je, ogroman ustupak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108 Sarajeva i drugih dijelova BiH, o neorganiziranosti sustava i tijela vlasti pod kono pregovorima s bosanskim Srbima za vrijeme opsade Sarajeva . . . . . . . . .115

trolom tog istog Predsjednitva, o stvarnom mjestu donoenja svih bitnih odluka,

5.1. Odvojenost Predsjednitva BiH od "ostatka BiH i svijeta" te njihova nepripreml5.2. Ured Alije Izetbegovieva mjesto je gdje se uistinu donose sve bitne odluke118 jenost za nadolazee dogaaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .115

5.4. Nepovjerenje lanova Predsjednitva prema Republici Hrvatskoj te prema

5.3. Pregovori bosanskih Muslimana i bosanskih Srba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112 Hrvatima iz veeg dijela BiH, to dovodi do napada na srednju Bosnu . . . . .133

5.5. Zato je poeo rat u Srednjoj Bosni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .144 6.1. Alija Delimustafi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .162

6. Djelovanja i podjele izmeu muslimanskih lanova Predsjednitva BiH . . . . .162 6.2. Sefer Halilovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .168

7. O ponaanju prvo oporbenih politiara, a potom lanova Predsjednitva BiH, u prvom redu Srba iz Sarajeva, Nenada Kecmanovia, Mirka Pejanovia i Mire

6.3. Rasim Deli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .179

8.1. Politika pomo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .192 8.3. Socijalno-humanitarna pomo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .207 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .217 8.2. Vojna pomo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .199

8. O hrvatskom pomaganju obrane i jaanja mlade drave Bosne i Hercegovine192

Lazovia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .183

9. Umjesto zakljuka ili Quo vadis B&H . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .209 Biljeke Izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .223

Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .224

O AUTORIMA

O autorima

Dipl. iur. Tomo imi, roen 1958. godine u Srednjoj Bosni, sudjelovao je u Domovinskom ratu kao pripadnik HVO. Trgovako pravo diplomirao je na Mostarskom sveuilitu. Nakon zavretka rata, zajedno s obitelji odlazi svojim roditeljima, koji su tada ivjeli u srednjoj Njemakoj. Radio je razliite poslove u nekoliko manjih i srednje velikih njemakih tvrtki. Danas radi u jednoj srednje velikoj banci na poslovima razvoja i upravljanja sustavom..

STUDIJA

Dokumenti Predsjednitva Bosne i Hercegovine 1991. - 1994.


Tomo imi

1. Uvod

Bosna i Hercegovina i dalje je i kao dravna i kao drutvena zajednica duboko podijeljena i bez obzira na znatnu nazonost i utjecaj predstavnika (civilnih i vojnih) Meunarodne zajednice (MZ). Podijeljena je vjerojatno vie i snanije negoli ikad u posljednjih 50-ak i vie godina. Stoga i ne udi situacija da u Bosni i Hercegovini praktino vie nema puno tajni i nepoznanica. Podjele su utjecale na jaanje nepovjerenja izmeu razliitih interesnih grupa ime su stvoreni uvjeti da se dokumenti iz vremena rata u BiH mogu, relativno jednostavno, dobiti na cijelom podruju BiH. Svi ovdje objavljeni dokumenti autentini su. Samo dokumenti nastali u sustavu Ministarstva obrane RBiH te pripadajuih vojnih postrojbi nose oznaku tajnosti. Gotovo niti jedan drugi dokument nema oznaku tajnosti (osim zakljuaka sjednice Predsjednitva odrane 4. 4. 1992., a oznaka se tajnosti vidi jedino iz urudbenog broja zapisnika te sjednice). Davanjem ovih dokumenti na uvid irokoj javnosti oito se pokuava, na ve uhodani nain diskreditirati nekog pojedinca ili grupu u vremenu prije izbora ili prije donoenja razliitih odluka vanih za budunost BiH. Na je cilj objavljivanjem ovih dokumenata pomoi povjesniarima u objektivnom sagledavanju cjeline, izravno i uvjetno povezanih dogaaja na podruju cijele bive SFRJ da bi sukladno tome donositi odreene zakljuke.
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006, pp. 9-225

10

Dokumenti koje ovdje objavljujemo jesu zapisnici, magnetofonske snimke (dalje MS), neke odluke tadanjeg Predsjednitva RBiH, ali i neki drugi dostupni dokumenti koji mogu dati novu, a mnogima i bitno jasniju sliku svega to se dogaalo od sredine 1991. pa sve do poetka 1995. godine, nakon to su potpisani, i krenuli u implementaciju, Washingtonski/Pariki sporazumi. Uglavnom smo se usmjerili na dokumente iz kojih se vidi razvoj i promjena politike misli bosanskih Muslimana te (ne)principijelne koalicije unutar Predsjednitva RBiH, a to je, uglavnom, znatno utjecale na proces odluivanja i odluke koje je Predsjednitvo donosilo. Ne moemo tiskati sve te dokumente, pa smo odluili tiskati samo neke od njih, bilo cjelovite bilo njihove pojedine dijelove. Meutim, svjesni moguih zlonamjernih tumaenja da smo izjave izvlaili iz konteksta, svi e dokumenti, potpuni, biti objavljeni na naim internetskim stranicama. Uvjereni smo da objavljivanje ovih dokumenata otvara neka nova pitanja te ujedno daje i gotovo potpuno sigurne odgovore na pitanje koje je predmet brojnih, manje ili vie strunih i argumentiranih rasprava: je li Republika Hrvatska obranila ili napala BiH? Je li djelovanjem Republike Hrvatske BiH uspjela sauvati svoju teritorijalnu cjelovitost unutar AVNOJ-skih granica ili je pak RH poticala podjelu i raspad BiH? Naalost, ovdje nisu predstavljeni svi dokumenti iz tog razdoblja, osobito ne svi zapisnici i magnetofonske snimke sjednica Predsjednitva, i to zbog nekoliko razloga: 1. dio zapisnika i MS, za sada, nije dostupan; 2. dio MS nije potpun i tako nepotpuna distribuirali su ga (najvjerojatnije) pojedini bivi lanovi Predsjednitva da bi pokuali opravdati svoje ponaanje i razloge zbog kojih su tada na odreeni nain glasovali i ponaali se. Stoga bi objavljivanje svih izvadaka, osim onih koji se ne smiju izbjei, a koji se ispravno i korektno mogu staviti u kontekst dogaaja, nepotrebno opteretilo ovaj, ionako vrlo opiran rad; 3. dio zapisnika i MS uistinu nije bio relevantan sa stajalita sagledavanja situacije u BiH i davanja odgovora na ovdje postavljena pitanja. Proces obrade ovih dokumenata bio je iznimno dugotrajan. Prvi problem bila je zbrkanost i nesreenost raspoloivih dokumenata, njihova izmijeanost (teko je odgovoriti na pitanje je li se to uinilo namjerno ili sluajno), koja je mogla dovesti do bitnih greaka. Naime, nije isto je li neto reeno sredinom 1991. sredinom 1992. ili pak krajem 1994. godine. Stoga je prvi cilj bio naizgled vrlo jednostavan: razvrstati i kronoloki sloiti sve postojee dijelove zapisnika, MS i drugih

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

11

dostupnih dokumenata. Meutim, moe se vidjeti koliko je to bio zahtijevan, teak ali i odgovoran posao kad se uzme u obzir da je trebalo obraditi (odnosno proitati te smjestiti u tono odreeno razdoblje, odnosno u toan dan odravanja sjednice) nekoliko tisua stranica dokumenata. Odgovoran je to posao bio zbog jednostavnog razloga: nismo htjeli ispustiti nita to ima povijesnu i politiku vrijednost bez obzira je li neki zapisnik ili pak MS na neki nain moda daje za pravo onima koji uporno tvrde da je Republika Hrvatska dijelila BiH. Meutim, kad se ti izvadci stave u kontekst vremena i drugih, meusobno povezanih, dogaaja u RH i drugim zemljama regije, tek se onda mogu dobiti odgovori na ovdje postavljena pitanja. Dio sadraja dokumenata iz ovog razdoblja nedostaje, stoga to su bili vrlo loi tehniki uvjeti u kojima su dokumenti nastajali (napose MS sjednica). Tehnikom osoblju nedostajalo je vrpci za snimanje, mikrofoni su bili loi i dijelom neispravni, opskrba strujom bila je vrlo loa, kad je napajanje strujom osiguravano s pomou ukljuenih agregata, oni su bili toliko glasni da su ometali snimanje i time i presluavanje snimki. Stenodaktilografkinje su sve te greke iz dostupnih MS i oznaile izrazima: ne uje se, ne uje se poetak, ne uje se jedan dio, ukljuio se agregat pa se ne uje, dio trake se ne uje, ne uje se nije snimljeno dobro, diskusija uope nije snimljena1, zajednika diskusija ne uje se, zajednika diskusija - una2, nema struje, ne razumije se izlaganje, govornik se nije ukljuio, tehnike smetnje, ukljuio se agregat, prekid u snimanju, prekinuto snimanje trake, prekinuto snimanje sjednice3. Takoer dio sjednica, osobito onih koje su odravane tijekom 1992. godine u poslijepodnevnim satima nedostaje jer se popodnevne sjednice ne snimaju.4 Posebnu panju treba pridati i konzultacijama Predsjednitva RBiH. Pod pojmom konzultacija podrazumijevale su se sjednice lanova Predsjednitva na kojima nije bilo prijeko potrebnog kvoruma za donoenje odluka. Tada su odravane konzultacije koje nisu snimane i s kojih, naalost ne postoji niti zapisnik. Na tim su konzultacijama, prema izjavama nekih sudionika, izreene do vrlo zanimljive izjave i rasprave, koje bi, s povijesnog gledita, ipak trebalo znati. Nedostaju i snimke zajednikih sjednica Predsjednitva s Vladom te izlaganja u Skuptini. Meutim, ipak su i postojei zapisnici i MS dovoljni za donoenje kvalitetne ralambe. Lako je uoiti da je vei dio navedenih razloga opravdan tehnikim razlozima. Meutim, snimanje znatnog broja sjednica prekinuto je zbog naloga koji je tehniko osoblje dobilo od pojedinih lanova Predsjednitva (uglavnom su naloge

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

davali Alija Izetbegovi i Stjepan Kljuji5). Takoer treba primijetiti da su nekoliko puta govornici upozoreni da se sastanci snimaju te da stoga trebaju paziti to govore. Takva upozorenja (koja su opet davali uglavnom Stjepan Kljuji i Alija Izetbegovi) navode na pomisao da su oni, moda u odreenom dijelu, ipak govorili ono to su mislili da se treba uti i to bi moglo dobro zvuati te ono to se nikad nee moi iskoristiti protiv njih. Dio razgovora je pak Alija Izetbegovi namjerno obavljao nakon odranih sjednica da ne bi bili snimani i naknadno drugima dostupni (nakon zavretka sjednice od 15. 10. 1991. moli generala Kadijevia za privatni razgovor; nakon zavretka sjednice 7. 5. 1992. trai da se nastavi razgovor/sastanak koji se ne snima, i to samo sa lanovima Predsjednitva). U svakom sluaju treba uzeti u obzir i mogunost da se i naknadnim intervencijama u MS, ti izrazi mogu iskoristiti kao opravdanja zbog ega odreena izlaganja, naalost nisu dostupna. Ova sumnja moe se protegnuti i prema svim ovdje tiskanim dokumentima. Meutim, mislimo, ako se ipak manipuliralo dijelom sadraja dostupnih dokumenata,da se nije moglo napraviti toliko promjena da se onemogui kvalitetna ralamba tih dokumenata. Kad ve govorimo o izvornosti i mogunosti manipulacije dokumentima koji su ovdje tiskani, potrebno je rei da smo i mi mogli jednostavno objaviti te dokumente u njihovoj izvornoj verziji, u verziji kako su nastali presluavanjem MS. U tom bi sluaju, broj stranica bio najmanje utrostruen, jer smo od svih dostupnih dokumenata izdvojili oko 4500 stranica, koje smo usporedbom za to predvienih raunalnih alata obradili i pretvorili u oblik u kojem se sada nalaze. Kako bismo pokazali kako su dokumenti izgledali, neke smo od njih ipak odluili tiskati u njihovoj izvornoj verziji. Ovdje nam nije namjera dati konaan odgovor na postavljena pitanja o tome to se uistinu dogaalo u BiH te sa BiH. Taj posao ostavljamo povjesniarima kojima e ovi dokumenti, bar se iskreno nadamo, pomoi. Meutim, neemo se ustruavati dati komentare odreenih izjava, usporediti stavove iznesene na sjednicama Predsjednitva i javno izreene stavove vodstva RH te iznijeti ono to drimo osobito vanim za razvoj politike misli bosanskih Muslimana te meusobne sukobe lanova Predsjednitva koji su, izmeu ostalog, kao jedan od vanijih imbenika doveli do potpuno nepotrebnog i za obje strane tetnog sukoba bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u nekim dijelovima BiH.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

12

13

Glede sadraja ovih dokumenata, izdvojili bismo nekoliko cjelina kao osobito zanimljive: 1. razvoj politike misli Alije Izetbegovia, prije i tijekom agresije na RH, prije i tijekom agresije na BiH te neposredno nakon postizanja Washingtonskog hrvatsko-muslimanskog sporazuma; 2. borba za utjecaj i mo u Predsjednitvu BiH te sukladno tome sukobi oko izbora pojedinih osoba u Predsjednitvo s obzirom na njihovu nacionalnu i stranaku pripadnost; 3. este promjene stavova i miljenja Alije Izetbegovia o bitnim stratekim pitanjima o kojima se odluivalo na raznim bilateralnim i multilateralnim susretima o budunosti BiH te na mjestima gdje su se stvarno donosile odluke koje su provoene na terenu; 4. o stanju i uvjetima (politikim, vojnim, sigurnosnim, socijalnim, drutvenim, prometno-komunikacijskim) u kojima je djelovalo Predsjednitvo RBiH i o kojima je ovisilo njegovo djelovanje, napose u trenutcima kad je Predsjednitvo RBiH na sebe preuzelo ovlasti Skuptine RBiH zbog proglaenog ratnog stanja u RBiH 5. podjele i sukobi unutar bosanskog muslimanskog politikog i vojnog vodstva glede procesa pregovaranja o unutarnjem ustavnom ureenju BiH; 6. ponaanje i uloga predstavnika srpskog naroda iz BiH, koji su u Predsjednitvo BiH naknadno kooptirani (nakon to su, na izborima izabrani lanovi SDS BiH, dr. Nikola Kljevi i dr. Biljana Plavi, dali ostavke na lanstvo u Predsjednitvu RBiH), bilo kao izabrani lanovi Predsjednitva (dr. Nenad Kecmanovi, Mirko Pejanovi, dr. Tatjana Ljuji Mijatovi) bilo kao lanovi Predsjednitva, s obzirom na dunost predsjednika Skuptine BiH (Miro Lazovi); 7. podaci o pomoi koju je RH pruala BiH izreeni od lanova Predsjednitva BiH u trenucima kad su, suoeni s grubom stvarnou, shvaali i vanost i ulogu i veliinu pomoi koju je RH pruala u obrani od zajednikog neprijatelja. Svako od ovih podruja zasluuje posebnu i podrobnu pozornost. Stoga emo izdvojiti one dijelove dokumenata koji omoguavaju donoenje odreenih zakljuaka o tim temama. Na kraju emo zakljucima dati svoje vienje sadraja ovih dokumenata promotrenih i kroz prizmu drugih dostupnih i relevantnih izvora. Ne tvrdimo da imamo iskljuivo pravo na istinu, ali drimo da su zakljuci koje donosimo nastali temeljem realnih injenica, a ne naknadno i/ili lano proizvedenih injenica.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

2. Razvoj politike misli Alije Izetbegovia (ili o njegovim pravim namjerama sa BiH i u BiH)

Alija Izetbegovi, sjednica Predsjednitva BiH, 16. 1. 1994. godine

Nedefinirana je masa narod.

14

Jedna od glavnih ideja koje je Alija Izetbegovi javno zastupao jest unutarnje ureenje Bosne i Hercegovine temeljeno na naelima graanske drave. Koliko je stvaranje graanske drave BiH bila iskrena namjera Alije Izetbegovia, a koliko tek pokuaj prikrivanja pravih namjera (prema onoj narodnoj vuk dlaku mijenja ali ud nikada), ne moe se sa potpunom sigurnou rei prije podrobne ralambe njegova djelovanja. Jedan od prvih pokazatelja koji upuuje na dvosmislenost njegovih tenji krije se u injenici da je Alija Izetbegovi bio predsjednik politike stranke (Stranke demokratske akcije - SDA), koja je izravno i jedino ovisila o podrci koju joj je, na svim izborima, pruao uglavnom muslimanski dio stanovnitva BiH. Stranka nije imala, osobito na nekim imalo vanijim mjestima i dunostima, osobe koje su za sebe mogle rei da pripadaju ili hrvatskom ili srpskom nacionalnom korpusu iz BiH. U programu islamizacije Muslimana i muslimanskih naroda, koji je Alija Izetbegovi poeo pisati 1966-1967, a dovrio tek u prvoj polovici 1970. godine6 a koji je izdan pod nazivom Islamska deklaracija, Alija Izetbegovi iznosi, i gorljivo brani, stavove o ureenju drave na nain koji je primjeren vjerski ustrojenom sustavu vlasti, gdje nema mjesta ni za pomisao o organiziranju drave na pravnim temeljima moderne demokracije, kao drave svih njezinih ravnopravnih graana bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu, etniku, spolnu, socijalnu i svaku drugu pripadnost i razliitost.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Kao ilustraciju, navest emo neke izvatke iz Islamske deklaracije, kojima se, drimo, moe istinski pokazati stvarna politika misao Alije Izetbegovia i njegovo vienje naina na koji drava treba biti ustrojena:7 -Nema islamskog poretka bez nezavisnosti i slobode. I obrnuto: nema nezavisnosti i slobode bez Islama.8

Najkraa definicija islamskog poretka definira ga kao jedinstvo vjere i zakona, odgoja i sile, ideala i interesa, duhovne zajednice i drave, dobrovoljnosti i prisile. Kao sinteza ovih komponenata, islamski poredak ima dvije temeljne pretpostavke: islamsko drutvo i islamsku vlast. Prva je sadrina a druga forma islamskog poretka. Islamsko drutvo bez islamske vlasti je nedovreno i nemono; islamska vlast bez islamskog drutva je ili utopija ili nasilje. Musliman uglavnom ne postoji kao jedinka. Ako hoe da ivi i opstane kao Musliman, on mora stvarati sredinu, zajednicu, poredak. On mora izmijeniti svijet ili e sam biti izmijenjen. 9 Islamski poredak moe se ostvariti samo u zemljama u kojima Muslimani predstavljaju veinu stanovnitva. Bez ove veine, islamski poredak se svodi samo na vlast (jer nedostaje drugi elemenat islamsko drutvo) i moe se pretvoriti u nasilje. Nemuslimanske manjine u sastavu islamske drave, uz uvjet lojalnosti, uivaju vjerske slobode i svu zatitu.10

Islamski pokret treba i moe prii preuzimanju vlasti im je moralno i brojno toliko snaan da moe ne samo sruiti postojeu neislamsku, nego i izgraditi novu islamsku vlast. Ovo razlikovanje je vano, jer ruenje i graenje ne zahtijeva podjednak stupanj psiholoke i materijalne pripremljenosti. Preuraniti ovdje je jednako opasno kao i zakasniti.11

Islamski preporod ne moe zapoeti bez vjerske, ali se ne moe uspjeno nastaviti i dovriti bez politike revolucije.12

15

Jer, mi kao Muslimani ne moemo biti podjarmljeni, neprosvijeeni, zavaeni. Mi to moemo biti samo kao otpadnici od Islama. Svi nai porazi, od onog prvog na

Alternativa je jasna: ili kretanje u pravcu islamske obnove ili pasivnost i stagnacija. Za muslimanske narode trea mogunost ne postoji.14 .

Nema mira ni koegzistencije izmeu islamske vjere i neislamskih drutvenih i politikih institucija.13

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Uhudu pa do ovog posljednjeg na Sinaju, podjednako potvruju ovaj stav.15

16

Borba za istinsku nezavisnost muslimanskih naroda mora zato svugdje zapoeti nanovo.17 Oito je da gore navedeni primjeri pokazuju da je tenja za stvaranjem graanski ureene drave bila tek retorika kojom se pokualo pridobiti one malobrojne stanovnike BiH koji su sebe smatrali Bosancima (a u vrijeme prije rata Jugoslavenima) i koji su svojom nazonou u krugu osoba oko Alije Izetbegovia trebali dati prikaz o vieetnikoj i vienacionalnoj sredinjoj vlasti BiH (takvi su bili Stjepan iber i Jovan Divjak u ABiH). Traenjem organiziranja graanske drave BiH, sa snanom sredinjom vlasti, Izetbegovi rauna na demografski imbenik kod Muslimana, a o emu i govori u Islamskoj deklaraciji. Jednostavnom matematikom operacijom projiciranja broja stanovnika u iduih 15, 30 i vie godina, a koju rade vrsni demografi, moglo se zakljuiti da e nakon tog vremena Muslimani biti izrazito najbrojnija etnika grupa u BiH te da bi primjenom naela 1 ovjek = 1 glas mogli odluivati o sustavu vlasti te drati u podreenom poloaju predstavnike drugih naroda (tako porast stanovnitva, umjesto da bude faktor moi u ujedinjenom muslimanskom svijetu, postaje izvor kriza i oajanja za razjedinjene muslimanske zemlje18). Alija Izetbegovi nije htio prihvatiti objanjenja da je upravo Miloevi, na krilima poticaja iz SANU-a i SPC, promovirao politiku 1 ovjek = 1 glas, koja je i dovela do rata u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na kraju i na Kosovu. Izetbegovi to nije htio prihvatiti jer je njemu ideja o(p)stanka SFRJ u nekom drukijem obliku, u odnosu na AVNOJ-sku, bila potpuno prihvatljiva, ali i poeljna jer se on smatrao legalno izabranim predsjednikom svih Bonjaka u bivoj Jugoslaviji. Prilikom razgovora o potrebi osnivanja muslimanske stranke, Alija Izetbegovi predlagao je i podravao, skoro do kraja, ideju da se stranka u osnivanju nazove imenom Jugoslovenska muslimanska organizacija, kao stranka nasljednica Spahine stranke, te je drao da treba jedino i iskljuivo o Muslimanima brinuti i uvati ih od drugih koji ih ugroavaju: I svako cijepanje Jugoslavije dovodi do cijepanja bonjakog naroda, do kojeg mi je bilo jako mnogo stalo. Na koncu bio sam izabran ispred bonjakog naroda i bio sam duan da se o njemu staram, ne samo kao njegov pripadnik nego i kao izabrani predsjednik. Dakle, bon-

Musliman moe ginuti samo s imenom Allaha i u slavu islama ili bjeati s bojnog polja.16

17

jakom narodu je opstanak Jugoslavije odgovarao, ne po svaku cijenu, naravno, nego neke manje ili vie rekonstruirane zemlje.19. Sasvim je sigurno dobar pokazatelj ranog politikog identificiranja Alije Izetbegovia i podatak da se u popisu stanovnitva raenom 1961. godine izjasnio kao etniki Srbin.20 U politikom smislu, Alija Izetbegovi vrlo kasno odustaje od vizije o(p)stanka neke nove Jugoslavije. Na sjednici Predsjednitva BiH odranoj 21. 6. 1991., kojoj je nazoio i tadanji savezni sekretar za narodnu obranu general Veljko Kadijevi, Alija Izetbegovi istie: Vidite, mi smo ovdje u Republici, kao to znate, puno radili na ovoj platformi kompromisa za rjeavanje jugoslovenske krize koja se otprilike zavrava: suverene republike o jugoslovenskoj dravnoj zajednici. Na istoj toj sjednici oekuje pomo JNA u rjeavanju krize koju su izazvali bosanski Srbi, ali i Hrvati koji ometaju napredovanje JNA, preko teritorija BiH prema ratitima u Hrvatskoj: da e u sluaju teih sluajeva Armija razmotriti mogunost, ako snage unutranjih poslova nisu to u stanju uraditi, da e Armija biti spremna da u tom pravcu, na zahtjev Predsjednitva drave ili nadlenih lokalnih organa prui svoju pomo. Kadijevi, odgovarajui, daje do znanja lanovima Predsjednitva BiH da je BiH klju opstanka i SFRJ te navodi da je tu i takvu SFRJ vojska spremna braniti i obraniti u skladu sa svojim ustavnim obvezama: Doza i stepen razumijevanja u BiH, koordinacija, stabilnost, je bitna za ukupnu stabilnost ili nestabilnost Jugoslavije Ali, tamo gdje preventiva ne bude dovoljna, onda i upotreba. Upotreba u mjeri i u skladu sa prirodom zadatka; I dolo je do granice kad vie nee moi da ide tako. Jer, vrlo praktino doveo je u pitanje, izmedju ostalog, i integritet zemlje u cjelini - znai granice Jugoslavije - i doveo je u pitanje granice unutar Jugoslavije. I tu smo mi sad kao Armija suoeni sa polaganjem ispita. I taj ispit emo mi poloiti. Za Izetbegovia, svjesnog svoje nespremnosti i slabosti u odnosu prema JNA, koja ima uistinu ogromne potencijale u BiH, odnos sa JNA vrlo je vaan stoga, na sjednici Predsjednitva SR BiH i predsjednika Vlade SR BiH sa najviim linostima SSNO i Generaltaba OS SFRJ, odranoj dana 15. 10. 1991., istie:

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

18

Vojska nije imala s BiH nikakvih problema ni u pogledu hodanja, ni koga e mobilisati, ni kuda e transporti, ni koji rezervisti, ak tu bi se moda moglo govoriti da li je korektno ponaanje vojske prema vlasti BiH. To da. A ne da li vlast BiH namee neka ovlatenja vojsci. Mi niti smo u stanju niti smo to pokuali do sada, ali niti smo u stanju da nametnemo ta ogranienja. Na istoj toj sjednici ograuje se od agresije na RH rijeima: Vi ste ovdje bili kod nas koncem juna. Od tada su se dogodile krupne promjene. Naalost, najvee promjene su bile negativne. Dolo je do tog sukoba, do povlaenja armije iz Slovenije, do konfrontacije armije s jedne strane i oruanih formacija Hrvatske s druge strane, itd. Mi smo onda istakli da u armiji gledamo faktor zatite suvereniteta Bosne i Hercegovine, jer neposredno prije toga imali smo upad paravojnih jedinica, to je bilo dva-tri dana prije vaeg dolaska pa je to bilo pod svjeim utiskom toga sluaja. Tada je nama takva zatita obeana. Molei zatitu za RBiH, obeava ovo: Potrudiemo se da ne bude nikakvih problema s te strane, da armija nemadne neprijatnosti kakve je imala u Hrvatskoj. lan Predsjednitva RBiH, dr. Ejup Gani, stalni zamjenik predsjednika Predsjednitva RBiH, na tom istom sastanku pokuava dati dodatne argumente vrhu JNA o neutralnosti BiH i njihovu stavu da rat u RH nije njihov rat: I jo jedna periferna stvar ovdje u Bosni jedan dio mladjih ljudi gaji veliku nadu o nekoj neutralnosti Bosne u ovom sukobu koji mi doivljavamo prvenstveno kao sukob rukovodstava Srbije i Hrvatske, odnosno Hrvatske i Srbije u ovom ratu. Izetbegovi pokuava i trgovati s Kadijeviem, uvjetujui neutralnost BiH sa sukobima u RH, davanjem odreenih ustupaka Muslimanima: poveanje broja Muslimana u JNA, postavljanje Muslimana na kljuna zapovjedna mjesta u BiH te ulaganje u jaanje namjenske proizvodnje u BiH koja bi bila u obostranom interesu. Ta su traenja, ako se ispune, bitna za snaenje utjecaja i moi jugoslavenskih Muslimana u moguoj buduoj dravnoj zajednici na naelima koja se navode u Izetbegovi-Gligorov prijedlogu o reorganizaciji jugoslavenske zajednice (koji su Republike Hrvatska i Slovenija odbile kao potpuno neprihvatljiv jer ugroava njihovu suverenost) kojoj je Izetbegovi mogao biti prvi predsjednik (kako su mu ponudili Slobodan Miloevi i Dobrica osi). Na tom sastanku Izetbegovi daje jasne dokaze o jednoj od osnovnih potki svoje budue politike u BiH: politika ekvidistancije i prema Republici Hrvatskoj i prema Republici Srbiji,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

odnosno i prema onome tko mu je pomogao da se obrani od agresije i prema onome tko je pokrenuo i vodio agresiju na BiH: ova Republika suverena bar onoliko koliko je to Srbija i Hrvatska. Poeli su se da ponaaju tako kao da te odredbe nema, kao da smo mi nekakav vilajet, neki sastavni dio ili nekom vazalnom odnosu prema nekoj od ovih republika. Mi smo htjeli da to jasno kaemo da nismo i da je to Republika koja ima nekakva svoja prava koja imaju i druge. I, dakle, nije to bilo proglaenje nezavisnosti, suverenosti, dakle ni proglaenje suverenosti a kamoli nezavisnosti itd. Iako su to htjeli da nam pripiu neki ljudi, to je praktiki put ka tome. Nije to put tome. Ja sam ak sino, izriito da bi rekao, izvolite, molim vas, da unesemo odredbu da se BiH ne moe odcijepiti od Jugoslavije, ne moe proglasiti nezavisnost bez nekog plebiscita koji bi se onda zakazao ako bi se ikada do toga dolo. Taj prijedlog je bio odbijen, a ja sam ga iznio zato upravo da i javnost, ko je god zainteresovan za to pitanje, da otkloni svaku sumnju da se radilo o tome. Rekao sam, molim vas ovdje emo danas na Skuptini isto tako kao sastavni dio te odluke ili kao poseban papir utvrditi - nema odcjepljenja BiH, nema proglaenja nezavisnosti BiH osim nekim plebiscitom ako bi ga mi nekada zakazali. I tada bi se jasno znalo zakazuje se plebiscit zbog toga i toga; Imamo veliki dio hrvatskog i veliki dio srpskog stanovnitva u BiH i mi bi samo postali centrifugalne sile ako bi se priklonili jednoj od tih opcija;

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

19

unutra je jasno naznaen jugoslovenski karakter tih naih tendencija. elja da se ouva neka jugoslovenska zajednica. Kakva je mogua. Ona u starom obliku najvjerovatnije nije mogua mi to nismo ni konstatirali. Rekli smo - idemo ka jednoj novoj Jugoslaviji. Mi teimo, mi mislimo da u tom pogledu i tumaimo miljenje gradjana. Velika veina gradjana ovdje u BiH , neu rei svi ali jedna dobra veina gradjana jo uvijek vjeruje u neku jugoslovensku zajednicu koja bi, samo ta po naem miljenju jugoslovenska zajednica, mora biti nekakva - ako bi bila estolana ope prihvatljiva, ako ne, ako bi se svodila na minimum, onaj na minimum je da u njoj budu Hrvatska i Srbija. Kadijevi, uvjereni Jugoslaven, te samim tim blizak Izetbegovievu politikom stavu, istie: ali je injenica sada da je armija napadnuta u Hrvatskoj ne samo u kriznim aritima nego na cijelom njenom pros-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

toru Medjutim, ono to hou jasno da vam kaem svima da vojne jedinice, ukljuujui i one koje su iz rezerve popunjeni, nisu zbog stanja u Bosni i Hercegovini. Nisu. Nego su po planu upotrebe taba vrhovne komande za izvrenje zadataka koji su vezani za stanje u Hrvatskoj i u sukobu s Hrvatskom. Izetbegovi i Kadijevi ovaj susret zavravaju optimistikim rijeima i iskazanim razumijevanjem za probleme koji tite obojicu: ALIJA IZETBEGOVI: Kritini su dani upravo u BiH. Mislim da ste doli u pravi as Svi ne mogu dobiti sve, ali svi mogu da dobiju neto. Pa u tom pogledu e vaa podrka biti dobrodola. VELJKO KADIJEVI: Kao to rekosmo, kad razgovaramo tako kako je, mislim da je jo uvijek pred nama kljuno pitanje da se dalje transformacije zemlje urade brzo i ne politikom svrenog ina. Jer ako se nastavi politikom svrenog ina, nema govora o tome da emo na zelenu granu, nema govora o tome da emo zbjei gradjanski rat i to teki gradjanski rat kome se ne vidi kraj. ALIJA IZETBEGOVI: Sva srea postavljeni su kratki rokovi. VELJKO KADIJEVI: Moram da vam kaem da smo mi na tome insistirali i to estoko insistirali. ak na danima smo insistirali.

20

ALIJA IZETBEGOVI: Zagnoji se rana pa se tee lijei. Nakon tih rijei, na Izetbegovievu molbu, njih su dvojica nastavili razgovor bez suradnika i bez mikrofona. Izetbegovi rauna na pomo JNA jer je JNA nastala na tekovinama Narodno-oslobodilake borbe u 2. svjetskom ratu, odnosno u borbi i protiv ustaa i ptoriv etnika. Budui da Izetbegovi dri da upravo on u BiH predvodi borbu protiv ustaa (Hrvata koji misle drugaije od njega glede unutarnjeg ureenja BiH) i etnika (koji ele izdvajanje dijela BiH i prikljuenje Srbiji), loginim mu se ini i oslanjanje na JNA u toj borbi. Kao rezultat dobre suradnje MUP RBiH i organa bezbjednosti JNA, o emu je govoreno na prethodnim sjednicama,21 Predsjednitvo SR BiH na sjednici odranoj dana 11. 12. 1991., zakljuilo je: Predsjednitvo je informisano o organizovanju i ubacivanju teroristikih grupa u pojedine dijelove Bosne i Hercegovine sa namjerom izazivanja ljudskih rtava i materijalnih teta i, na taj nain, izazivanja oruanih sukoba i rata i u naoj republici. Prema raspoloivim podacima

21

koje je dostavio MUP SRBiH radi se o pripadnicima Uprave za unutranje poslove Osijek i jedinice za diverzantsko-teroristiku djelatnost MUP-a Hrvatske. MUP SRBiH je te podatke dobio usmeno od Slube bezbjednosti JNA. Predsjednitvo je dalo punu podrku radu Ministarstva za unutranje poslove SRBiH, posebno na uvanje mira u naoj republici. Predsjednitvo je podralo orijentaciju MUP-a SRBiH da u obavljanju tih poslova ostvaruje suradnju sa JNA. Iako je prolo neto manje od mjesec dana od zloina koji su srpske snage poinile u Vukovaru, iako se nastavila brutalna agresija na RH, Predsjednitvo bespogovorno prihvaa od JNA usmeno dobivene podatke. Potrebno je naglasiti da je tadanji ministar unutranjih poslova SR BiH bio Alija Delimustafi, o ijoj emo, po naem miljenju, negativnoj ulozi u provociranju sukoba izmeu Hrvata i Muslimana iz BiH, naknadno rei neto vie, a da je ef organa bezbednosti u JNA bio Aleksandar Vasiljevi (kojeg je Alija Izetbegovi na sjednicama predsjednitva sa vojnim vrhom oslovljavao prisno (Ne znam da li ti, Aco, ima neto rei?22). Meutim, daljnjim razvojem situacije u BiH, jaanjem sukoba s JNA i rezervistima, te uz snaan pritisak iz Zagreba za traenjem meunarodnog priznanja, a u skladu s odlukama i preporukama Badinterove komisije, Alija Izetbegovi shvaa da BiH vie ne moe o(p)stati bez meunarodnog priznanja te kree u borbu za meunarodno priznanje: lanovi Predsjednitva dr Ejup Gani, mr Franjo Boras, Fikret Abdi i Stjepan Kljui su istakli u raspravi da se radi o historijskom trenutku, da postoje svi razlozi da se kandidatura postavi, da se time izraava interes naroda koji oni zastupaju i drugo, da se donese odluka o podnoenju zahtjeva Europskoj zajednici i njenim dravama lanicama za priznavanje suverenosti i nezavisnosti Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine. Tom prilikom isticana je mogunost plebiscita gradjana o ovom pitanju. Predsjednitvo BiH je veinom glasova donijelo odluku da se Europskoj zajednici uputi zahtjev za medjunarodno priznanje neovisnosti - Bosne i Hercegovine. lanovi Predsjednitva dr Nikola Koljevi i dr Biljana Plavi o ovom pitanju su glasovali protiv.23 Alija Izetbegovi na sjednici Predsjednitva od 20. 12. 1991. tu odluku uvjetuje ponovnom eljom za uspostavljanjem politike ekvidistancije i prema Hrvatskoj i prema Srbiji te stvaranjem neke nove Jugoslavije:

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

22

Ovom prilikom istaknuto je da je potrebno, s obzirom na vienacionalni sustav stanovnitva u Republici, osigurati da hrvatski i srpski narod koji ivi u Bosni i Hercegovini ima specijalne veze sa svojim maticama - republikama Hrvatskom i Srbijom Zato e se Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina i ubudue zalagati da se iznadju putevi za stvaranje novih oblika asocijacije dosadanjih jugoslovenskih republika. Meutim, Izetbegovi ipak donekle prihvaa tenje Hrvata u BiH za samostalnom i suverenom BiH te taj argument koristi prilikom razgovora o budunosti BiH s izabranim predstavnicima Srba iz BiH u Predsjednitvu (Najmanje 3 miliona ljudi oekuje od nas da se oglasimo, tj. koji se ne slau sa time. Mislim da je taj broj puno vei, ali za 3 miliona mogu da garantujem24). Svjestan da su Hrvati iz BiH pokazali odlunost i uinkovitost u obrani BiH, uvjeren u brojnost Muslimana u BiH, a nadajui se da e se JNA drati izvan etnikih sukoba te da e JNA, takva kakva je moda i braniti BiH od etnika, Izetbegovi na sjednici Predsjednitva odranoj dana 10. 1. 1992., otvoreno najavljuje spremnost na obranu: Ponosan ovjek, sve moe, ali pognuti glavu ne mogu, makar ostao bez glave. Poget glavu neemo, makar ostali bez nje. Svakom je drag ivot. Ako treba da se tuemo, pa i to emo. Ako smo do toga doli ovdje. Mi smo mnoge stvari tolerisali, ali ima nekakva granica preko koje se ne moe. Pokuavaju nam demontirati krov nad glavom, da bi imali veliku kuu. Da bi velika drava bila. Mi treba da ostanemo potpuno bez drave. Mi ne moemo imati ni malu dravu. Jer drugi hoe da imaju veliku dravu, da svaki srbin bude u toj dravi. Mi treba da platimo cijenom tom, da mi nemamo drave vie nikako Imati Jugoslaviju, nije ni ljudsko ni nikakvo pravo na svijetu garantovano Vi ne moete prekrajati Bosnu i Hercegovinu i ostavljati nas bez drave ovdje, zato da biste vi ivjeli u komotnoj velikoj dravi. To se ne moe raditi. Platforma je ila na to da obezbijedi Bosnu i Hercegovinu U Bosni i Hercegovini Srbija nije nikada vladala. Zbog ega se danas trai da vlada Mi moramo ovdje poteno i otvoreno govoriti. Prema tome da se na raun Bosne i Hercegovine, da se priklopi Srbiji, nekoj saveznoj dravi. Gdje postoji ta savezna drava. Kamo sree da postoji. Ali je nema vie. Mislim da smo dotjerani do zida. Nama se pokuava sruiti kua nad glavom. Mi moramo braniti tu kuu. Tu izbora nema. Ja u izai da kaem narodu Bosne i Hercegovine, da se radi o toj stvari.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

23

Temeljem preporuka Badinterove komisije, a inzistiranjem Hrvata iz BiH, te u skladu s preporukama koje su dolazile iz Zagreba, Predsjednitvo RBiH, dana 20. 1. 1992. podnosi zahtjev za raspisivanjem referenduma kao kljunog uvjeta koji je potreban za dobivanje meunarodnog priznanja. Nakon odranog referenduma, kad je postalo oito da su se Muslimani i Hrvati iz BiH masovno odluili za neovisnost, Predsjednitvo izjavljuje da referendum koji je upravo okonan ne prejudicira unutarnju organizaciju Bosne i Hercegovine, koja je predmet razgovora to se vode pod pokroviteljstvom Europske zajednice. Ove razgovore treba hitno nastaviti i njihovi rezultati moraju uvaavati interese sva tri naroda, kao i drugih gradjana Bosne i Hercegovine.25 Ovu e izjavu Izetbegovi i Gani puno puta pokuati tumaiti onako kako njima odgovara, a sve da bi sprijeili postizanje bilo kakva dogovora i mirovnog sporazuma u BiH. Upravo pokuaji postizanja politikog dogovora o buduem ustavnom ureenju Republike26, upuuje na promjenjivost i zauujuu indiferentnost Izetbegovia, Gania i drugih prema prihvaenim i potpisanim sporazumima s predstavnicima MZ. Takvo je ponaanje, koje je lako opravdati njihovim ciljevima, o kojima e se kasnije vie govoriti, i bilo jedan od kljunih uzroka poinjanja sukoba na podruju Srednje BiH. Nakon odranog Referenduma te nakon to je BiH stekla meunarodno priznanje (ime su u Hrvatima iz BiH stekli pouzdanog partnera) Izetbegovi i Gani koriste injenicu da hrvatske snage brane bosansku Posavinu od agresije JNA, i da je TO BiH uglavnom popunjene srpskim stanovnitvom, kako bi izjednaili krivnju optubom: da su u sukobima dvije strane Krizni tab HDZ i SDS, da snage stalno pristiu sa teritorija Hrvatske Predsjednitvo je ovom prilikom zatrailo da Jugoslovenska narodna armija doprinese smirivanju stanja i konanom uspostavljanju mira na ovom podruju. Takoe, Predsjednitvo je zaduilo Vladu SRBiH da ostvari kontakt sa nadlenim organima Republike Hrvatske zbog prelaska i oruanih dejstava njenih jedinica na podruju SRBiH i da se obezbijedi povlaenje svih tih jedinica nazad u Hrvatsku.27 Iako svjesni stvarnog stanja u BiH, injenice da se RH uspjela obraniti od srpske agresije, iako je treina RH ostala okupirana, muslimansko politiko vodstvo, pokuavajui se prikazati kao ono koje daje ustupke i prema Srbima iz BiH, pristaje na osuivanje RH zbog obrane Posavine te trai da se postrojbe koje brane ne samo hrvatsku nego i bosansku Posavinu povuku sa svojih obrambenih poloaja te Posavinu praktino prepuste bosanskim Srbima i JNA. Naknadno su pak poticali iznoenje lanih optubi na raun hrvatskog

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

24

dravnog vrha izjavama da je Tuman prodao Posavinu, iako su znali pravu istinu. Poseban problem predstavlja, za Hrvate u BiH, zakljuak sa sjednice Predsjednitva u kojem je izravno zatraena efikasna pomo i ukljuivanje JNA u rjeavanju situacije u Republici. Takodje, dat je zahtjev da v.d. saveznog sekretara za narodnu odbranu general-pukovnik Blagoje Adi odmah doputuje u Sarajevo.28 Ponovo je izbjegnuto tono utvrivanje stvarnog agresora na BiH i pozvana JNA da svojim angairanjem uspostavlja red i mir u BiH. Posljednjeg dana sjednice odranog 8. travnja, a nakon to se vidjelo da Blagoje Adi nema namjeru doi u Sarajevo, lanovi Predsjednitva bosanski Muslimani, prihvaaju hrvatske prijedloge te kreu u sadrajno preuzimanje vojne poluge vlasti u BiH reorganiziranjem Republikog TO. Sljedeeg dana, Predsjednitvo donosi Odluku o objedinjavanju svih naoruanih snaga na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. Tom se odlukom trai da se svi naoruani sastavi i pojedinci, osim snaga JNA i snaga MUP-a, koji djeluju na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine pod raznim oznakama i simbolima, duni da se prijave optinskim, okrunim i Gradskom tabu teritorijalne odbrane, radi stavljanja pod jedinstvenu komandu i dobivanja jedinstvenih obiljeja.29 Nadalje, Predsjednitvo na svojoj sjednici od 13./14. travnja 1992., definira SDS BiH kao agresore te ujedno poziva JNA da ne napada snage TO BiH, te da preuzme ulogu tampon zone izmeu sukobljenih snaga: 1. U Bosni i Hercegovini postoji sukob izmedju snaga koje pripadaju totalitarnoj vrsti reima a predvode ih operativni elnici SDS-a /agresor/ i INSTITUCIJA DEMOKRATSKE VLASTI DRAVE BOSNE I HERCEGOVINE. Snage totalitarnog reima imaju svoje ideoloke centre van granica Bosne i Hercegovine, stoga se sukobi u Bosni i Hercegovini ne mogu okarakterisati kao etniki sukobi ili gradjanski rat. 2. Predstavnici drave Bosne i Hercegovine e razgovarati sa predstavnicima agresora u situacijama kad su ubijedjeni da bi pregovori mogli dovesti do poboljanja stanja u Republici. 3. Sve oruane snage za odbranu suvereniteta i nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, koje se bore protiv unutranje i spoljanje agresije irom Bosne i Hercegovine, su u formi teritorijalne odbrane BiH. 4. Poziva se JNA da uspostavi punu saradnju sa snagama teritorijalne odbrane Republike BiH i da ne napada iste,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

25

5. Pozivamo snage JNA na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine da se stave pod komandu legalnih vlasti ove republike i da osujete snage agresora na svim poljima. 6. Ukoliko JNA ne eli udovoljiti uslovu 5. prihvatamo angaovanje snaga JNA kao tampon zone izmedju snaga teritorijalne odbrane Republike BiH i agresora kada se takav dogovor postigne sa Ministarstvom za narodnu odbranu Bosne i Hercegovine. Hrvatski lanovi Predsjednitva RBiH, na sjednici odranoj dana 14. 4. 1992., traili su da Predsjednitvo zauzme vri stav i prema SDS BiH i prema JNA (Republika BiH i njene legalne institucije vlasti su izloene agresiji. Ova agresija je inicirana i podpomognuta iz Srbije i Crne Gore zajedno sa JNA.). Meutim, Izetbegovi ne prihvaa te stavove i ostavlja mogunost da sve i nije tako kako tvrde Boras i Kljuji te da ipak ne treba optuivati JNA da djeluje na cijelom podruju BiH jer jo nisu poeli sa djelovanjem po Sarajevu: ta predlae. Da se utvrdi da armija vri agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Baterije koje stoje ovdje, one trenutku nisu aktivirane. Jesu one druge tamo. Govorim da oni na mnogim mjestima nisu povukli obara. Dre prst na obaraima. Kaem da postoje razliita ponaanja. Imamo jednu direktnu agresiju u zapadnoj Hercegovini, imamo pasivno pomaganje ovdje i onde. To su injenice. Sigurno da njihove baterije trenutno iz Lukavice iz kasarne Maral Tito ne djeluju. One su pune. Trebali da sada to previdim tu injenicu, pa da idem dalje korak. Na kakvo ponaanje mogu izai. Trenutno nama, tj. Bosni i Hercegovini ne odgovara da oni stupe u akciju na svim mjestima. Jesu dole aktivni, ali se treba utvrditi. Ovdje nisu, i to treba da utvrdimo. Igraju takvu igru, da im moda tako ne odgovara. Moda bi im odgovorili, pa im to ne odgovara. Na sjednici odranoj 28. travnja 1992. Predsjednitvo RBiH ipak donosi sljedei zakljuak: Predsjednitvo je ocijenilo da su agresiju na Bosnu i Hercegovinu izvrile etniko-teroristike oruane formacije iz Srbije potpomognute rezervnim sastavima bive JNA iz Srbije i Crne Gore, te oruane formacije SDS potpomognute snagama bive JNA iz BiH. Predsjednitvo ne prihvata ocjenu po kojoj su sve stranke odgovorne za sadanju situaciju u BiH. Ove stavove Predsjednitvo je usvojilo jednoglasno. Na sjednici odranoj 4. 5.1992., nakon to je uspjelo oslobaanje Alije Izetbegovia iz ruku JNA, Muslimani -

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

26

lanovi Predsjednitva, pristaju na potpuno imenovanje agresora u BiH: Predsjednitvo je zakljuilo da se obavijesti javnost da je agresor na Bosnu i Hercegovinu Srbija i Crna Gora, odnosno Savezna Republika Jugoslavija, preko bive JNA i uz sudjelovanje paravojnih formacija SDS i paravojnih formacija iz Srbije i Crne Gore, odnosno Savezne Republike Jugoslavije. Imajui ovo u vidu, Predsjednitvo je zauzelo stav da Republika BiH kao lanica KEBS-a zatrai vojnu pomo iz inostranstva. U svojoj knjizi Stjepan iber30 donosi jo jedan zanimljiv detalj o namjerama bosanskog politikog vrha i njihovoj suradnji sa JNA, dok Hrvati brane tu istu BiH upravo od te iste JNA. Ta je namjera navedena u Platformi za razgovor lanova Predsjednitva BiH sa SSNO, napisanoj poetkom travnja 1992. (iako se nedugo nakon toga Izetbegovi, zajedno s makedonskim predsjednikom Kirom Gligorovim (a vjerojatno i njegovim posredovanjem), tajno sastao s generalom Adiem u Ohridu) povodom oekivanog sastanka s delegacijom tadanjeg SSNO, koji je trebao predvoditi general Blagoje Adi, tada v.d. saveznog sekretara: zajedniko komandovanje snagama JNA i TO na teritoriji RBiH u cilju razoruavanja paravojnih sastava, okonanja ratnih sukoba na teritoriji BiH i uspostave trajnog mira. Moe li se onda, po analogiji kojom se danas olako optuuje pokojnog predsjednika Tumana da je pregovarao s JNA i Miloeviem za vrijeme dok se Hrvatska branila, istovremeno optuiti prvenstveno i muslimanski politiki vrh da je pokuavao zajedno sa JNA razoruati ne samo srpske agresivne paravojne postrojbe nego i grupe koje su Hrvati u BiH organizirali radi obrane. I to ne samo obrane Hrvata nego i obrane cjelokupne BiH od srpsko-crnogorskog agresora. Sada sva politika vrludanja Alije Izetbegovia poprimaju i loginost: u jedinstvenoj Jugoslaviji (onoj bez Slovenije), Muslimani koji ive na podruju BiH (koja im treba biti matina republika), Hrvatske, Srbije (Kosovo, Sandak) i Makedonije trebaju biti dovedeni u takvo stanje svijesti da prilikom odluivanja podre Aliju Izetbegovia i njegovu stranku jer je Islam nadnacionalna poveznica koja treba povezivati sve Muslimane bez obzira na mjesta i okoline u kojima inae ive. Stvarni stavovi SDA i Alije Izetbegovia vide se i iz dokumenta koji se nalazi u prilogu za 1992. godinu a u kojem su izneseni pogledi/stavovi SDA o utvrivanju odnosa u BiH. SDA eli BiH kao dio ire dravne zajednice koja ukljuuje RH i Srbiju. Potie se ostvarivanje posebnih veza Hrvata iz BiH sa

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

27

RH te Srba iz BiH sa Srbijom, gdje bi Muslimani trebali predstavljati vezivno tkivo na kojem e se temeljiti nova jugoslavenska dravna zajednica. S druge strane, pripadnost odreenom narodu i nacionalno odreenje nije za Aliju Izetbegovia primarna. Za njega je vanija vjera kao pojam identificiranje pojedinca sa zajednicom. Vjera je odreenje zajednice koja moe, i treba, okupiti i ujediniti znatno vei broj pojedinaca nego li je to identificiranje sa pripadnou pojedinom narodu (Panislamizam je uvijek izvirao iz samog srca muslimanskog naroda, nacionalizam je uvijek bio samo uvozna roba31) jer je princip duhovne zajednice superiorniji od principa nacije.32 Iz navedenoga se moe zakljuiti koje su bile prave, u pojedinim razdobljima, politike tenje i ciljevi kojima je Alije Izetbegovia stremio: 1. Sauvati odnosno, stvoriti neku novu Jugoslaviju, u kojoj se moraju nalaziti i Hrvatska i Srbija kao matine zemlje hrvatskog i srpskog naroda jer se time omoguava i Muslimanima (koji su u poetku za Aliju Izetbegovia i vjerska, ali i etnika odrednica) ivot u jednoj dravi.33 Time Alija Izetbegovi eli samog sebe nametnuti kao neprikosnovenog politikog vou Muslimana u takvoj, novoj, Jugoslaviji. Time se takoer eli BiH definirati kao matinu zemlju svih Muslimana u takvoj Jugoslaviji, ime se dodatno eli dovesti do homogenizacije Muslimana kao etniciteta. Istovremeno radi i na stvaranju budue muslimanske komponente jugoslavenske vojske, iji bi dijelovi, prema njegovu naumu, mogli po nacionalnom kljuu preuzeti dio vodeih poloaja u takvoj vojsci ako JNA ipak slomi otpor koji joj pruaju u Hrvatskoj34. Koji je bio smisao i cilj toga tajnog sastanka te koje je stavove zastupao Alija Izetbegovi? Treba podsjetiti da se taj sastanak dogodio nakon to je u BiH uspjeno proveden referendum o neovisnosti te nakon to je BiH stekla meunarodno priznanje. S obzirom na injenice koje su prethodile sastanku i dogaanja neposredno nakon sastanka, moe se zakljuiti sljedee: Izetbegovi je Adiu ponudio saveznitvo i zajedniku borbu protiv ustaa i etnika u BiH, traenje da se silom sa vlasti u Hrvatskoj i Srbiji svrgnu i Tuman i Miloevi te da se osnuje neka nova dravna zajednica kojoj e BiH i Makedonija biti matice s pomou kojih e se povezati i Hrvatska i Srbija, a po uzoru na dravnu zajednicu iz plana Izetbegovi-Gligorov. Dodatni razlog zbog kojeg je bio uvjeren u svoju buduu politiku vanost lei u procjeni da se bez muslimanskih politikih predstavnika nee moi sastaviti nikakva vlada u takvoj Jugoslaviji, jer, suprotstavljeni politiki blokovi Hrvata i Srba morat e u drugim narodima traiti partnere, isto onako kako se to danas radi u Bosni i Hercegovini.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

28

2. Nakon to se Hrvatska uspije obraniti od agresije zdruenih snaga JNA, hrvatskih Srba te dobrovoljakih i priuvnih postrojbi koje dolaze iz Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, te nakon to Hrvatska dobije meunarodno priznanje (iako je Izetbegovi u Njemakoj traio da Njemaka odustane od namjere da prizna Hrvatsku), Izetbegovi mora prilagoditi svoj naum o novoj Jugoslaviji jer shvaa da bi Muslimani bili samo gubitnici u novoj Jugoslaviji bez Hrvatske. Istovremeno uvia, da hrvatski narod u BiH, i bez pomoi sredinje vlasti iz Sarajeva (ak im ta vlast djelomino i odmae u pripremama i samoj obrani), uspjeno brani napadnute dijelove BiH (prvenstveno podruja Zapadne Hercegovine i Bosanske Posavine) od srpsko-crnogorske agresije. Izetbegovi shvaa da se nalazi izmeu dvije praktino potpuno suprotstavljene mogunosti: Hrvata koji uspjeno brane buduu samostalnu i neovisnu BiH i Srba obilato potpomognutih JNA koji ele BiH u sastavu neke nove Jugoslavije. Nakon to JNA otima neodlunog Izetbegovia poetkom svibnja 1992., te nakon to Izetbegovi uvia da postoji velika mogunost da se Fikret Abdi, uz pomo JNA i Srba, postavi na dunost predsjednika Predsjednitva BiH, odluuje stati na stranu Hrvata koji trae politiku samostalnost i nezavisnost Bosne i Hercegovine. Tada se poduzimaju odluni koraci u organiziranju zajednike obrane, ali i gube se velika podruja BiH, uglavnom nastanjena Muslimanima (jer oni nisu bili spremni na obranu). Zbog migracije Muslimana prema slobodnim podrujima BiH, koja su ve dijelom obranjena upravo djelovanjem Hrvata iz BiH, nastaje neoekivana prenapuenost te se mijenja nacionalna slika stanovnitva tih podruja, to dovodi do napetosti i sukoba koje radikalni muslimani koriste za svoje strateke politike ciljeve. 3. Uvidjevi da se postrojbe kojima on zapovijeda, ne mogu uspjeno boriti sa Srbima u BiH (etnicima), to onemoguava stvaranje cjelovite i centralizirane drave, a shvaajui namjere predstavnika meunarodne zajednice da se politikim pregovorima dovede do promjene unutarnjeg/ustavnog ureenja BiH u skladu i sa naelima etniciteta, a bez meunarodne vojne intervencije koju prieljkuje cijelo vrijeme, Izetbegovi pokree vojne snage prema onima koji su, u tom trenutku, laka meta: prema, kako ih on i njegovi sljedbenici nazivaju ustaama. Odnosno prema Hrvatima u Srednjoj Bosni i dalje pravcem dolinom Neretve preko Mostara do Neuma. Time eli zauzeti to ire manevarsko podruje za smjetaj, obuku, opremanje i organiziranje svojih postrojbi, stvaranje uvjeta za razbijanje deblokade Sarajeva te stvaranje to je mogue cjelovitijeg teritorija za Muslimane. Grevita obrana, prvenstveno Hrvata iz

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

29

Srednje Bosne, ostvarivanje tek dijela postavljenih vojnih ciljeva u zadanom vremenu, snana upozorenja koja su dolazila iz Hrvatske o potrebi prestanka agresije na one s kojima ABiH treba suraivati u borbi protiv zajednikog neprijatelja, utjecaj predstavnika MZ, manjak logistike podrke namijenjen za vojne i civilne svrhe, iskazane slabosti u sustavu muslimanske ABiH te bitno slabljenje poloaja prema bosanskim Srbima, tjeraju Izetbegovia na potpisivanje, prihvaanje i provoenje sporazuma o stvaranju Federacije BiH i zajednikoj borbi protiv vojske bosanskih Srba. 4. Istovremeno s provoenjem napadnih djelovanja prema Hrvatima u BiH, Izetbegovi se mora rijeiti dijela zapovjednoga kadra, poniklog iz Patriotske lige i predvoenog tadanjim prvim ovjekom ABiH Seferom Haliloviem. Grupa generala ABiH, predvoena Seferom Haliloviem, a uz podrku politiara kao to je Ejup Gani, nije se slagala s planovima MZ o drukijem ustavnom ureenju BiH osim onog koji su oni htjeli: snano centralizirana sredinja vlast kojom se omoguava nadmo Muslimana u BiH. Zbog otvorenih prijetnji politikom vrhu SDA predvoenog Alijom Izetbegoviem, dolazi do unutar muslimanskih obrauna te slabljenja vojnih i civilnih efektiva ABiH, koji se odraavaju na bojnom polju, ali i tijekom pregovora, jer Izetbegovi uvia da slabi vanost njegova pregovarakog poloaja. 5. Okreui se prema Hrvatskoj, iz koje mu i preko koje mu dolazi sva mogua pomo, Izetbegovi se ne eli zamjeriti ni Srbima u BiH, s kojima tijekom cijelog sukoba pregovara, ukljuujui u njih i pitanja o razmjeni teritorija i razmjeni stanovnitva (istona Bosna za dijelove Srednje i sjeverne Bosne). Stoga ubrzo nakon svakog potpisanog sporazuma s Hrvatskom, Izetbegovi u potpisuje gotovo sline sporazume i sa srpskom stranom u BiH.35 U nekim od tih sporazuma ak Srbima iz BiH daje pravo i mogunost izlaska iz BiH ako Srbi iz BiH takvu odluku donesu na svom referendumu, to predstavlja pokuaj izravnog mijenjanja vanjskih granica meunarodno priznate BiH.36 6. Nakon uspjenog zavretka zajednikih vojnih (HV, HVO-a i ABiH) operacija u BiH, Izetbegovi nastavlja svoju politiku ekvidistancije37 i prema Hrvatima i prema Srbima u BiH, nastavljajui optuivati i hrvatsko politiko vodstvo zbog rata u BiH, a sve da bi prikrio svoje neodlunosti i dileme u vremenu koje je prethodilo trenutku njegove otmice kad je shvatio da je od JNA i bosanskih Srba izravno ugroen i njegov ivot, kao i ivot lanova njegove obitelji. Za Izetbegovia je, kako je ve reeno, pitanje vjerske pripadnosti pojedinca i zajednice bitna odrednica u odnosu na nacionalnu/narodnosnu pripadnost, a za muslimane lanove

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

SDP BiH nacionalna je pripadnost takoer negativna odrednica. Prema njihovu miljenju, razlog raspada Jugoslavije jest nedovoljan broj nadnacionalno odreenih Jugoslavena odnosno graana SFRJ, a prevelik broj nacionalno odreenih pojedinaca i grupa kojima je pripadnost etnikom kolektivitetu bila vanija od pripadnosti politikom jugoslavenstvu. Za sve njih, svjesne injenice da je srpski agresivni nacionalizam glavni uzrok raspada bive SFRJ, novo unutranje ureenje BiH (vei broj organizacijskih jedinica) temeljem, izmeu ostalog, i naela etniciteta, predstavlja izravnu prijetnju budunosti BiH. Naime, muslimani su ispravno polazei od injenice da se SFRJ raspala du AVNOJ-evskih granica, pretpostavili da e i regionalizacija BiH biti osnova za njezinu, moguu, buduu podjelu. Politike namjere Srba iz BiH stalno su upuivale na namjeru, mora se priznati ponekad i dogovornog,38 izlaska iz BiH i prikljuenja Srbiji. Istovremeno su Hrvati prieljkivali jedinstvenu, ali decentraliziranu BiH kao most koji spaja ali i dovoljno dobro razdvaja pojedine zemlje u regiji, a radi stabiliziranja hrvatsko-srpsko-muslimanskih odnosa u svijetlu nove politike realnosti. Dana 28. 7. 1998.39, novinar Ivan Lovrenovi Izetbegoviu je postavio zanimljivo pitanje na koji je dobio jo zanimljiviji odgovor (odgovor kojeg se ne bi posramili, i koji bi poeljeli svi oni koji sa sjetom gledaju na vrijeme postojanja tzv. NDH): Kako zamiljate najoptimalniji i najpoeljniji oblik odnosa izmeu Bosne i Hercegovine i Hrvatske? - elio bih takve odnose u kojima bi Hrvati osjeali da im je granica na Drini, a mi Bosanci da je naa granica na moru. Odgovor je to pun opasnih namjera na kojima je Izetbegovi gradio svoju antihrvatsku propagandu, kako u BiH tako i izvan BiH, a zbog kojih je RH ipak snosila odreene posljedice.40

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

30

Jedino mijena u ivotu stalna jest

3. Predsjednitvo RBiH

31

Dana 6. 8. 1990., Skuptina SR BiH raspisala je izbore za lanove republikog parlamenta te lanove Predsjednitva SRBiH. Izbori su odrani dana 18. 11. 1990. Za izbor lanova Predsjednitva cijela SR BiH bila je jedna izborna jedinica. U birake je popise bilo upisano 3 033 921 osoba. Glasovalo je 2 333 958 osoba. Bira koji je izaao na izbore mogao je glasovati samo za 7 kandidata, od kojih je samo jedan trebao/mogao biti sa liste ostalih. Na izbore se kandidralo, za lanove Predsjednitva 28 osoba (9 Muslimana, 7 Srba, 7 Hrvata, 5 ostalih). Rezultati su proglaeni primjenom veinskog sustava. Za mjesta lanova predsjednitva iz reda hrvatskog naroda kandidirani su odnosno kandidirali su se: Stjepan Kljuji, Franjo Boras, Ivo Komi,41 Martin Ragu, Zoran Perkovi, Franjo Bokovi, Tadej Mateljan. Na izborima su izabrani sljedei lanovi Predsjednitva SRBiH: 1. Fikret Abdi (SDA, Musliman), 2. Alija Izetbegovi (SDA, Musliman), 3. dr. Biljana Plavi (SDS BiH, Srpkinja), 4. dr. Nikola Koljevi (SDS BiH, Srbin), 5. Stjepan Kljuji (HDZ BiH, Hrvat), 6. Franjo Boras (HDZ BiH, Hrvat), 7. dr. Ejup Gani (SDA, ostali - Jugosloven). Najvei broj glasova dobio je Fikret Abdi, ak 1 045 539. Nakon proglaenja slubenih rezultata izbora za Skuptinu BiH, na sjednici Skuptine odranoj dana 20. 12. 1990. izabrane su slijedee osobe na skuptinske dunosti: - predsjednik Skuptine SR BiH: Momilo Krajinik (SDS BiH), - potpredsjednik Skuptine SR BiH: Mariofil Ljubi (HDZ BiH), - predsjednik Vijea graana Skuptine SR BiH: Abdulah

3.1. Prva skupina promjena u Predsjednitvu

Konjicija (SDA), - potpredsjednik Vijea graana Skuptine SR BiH: Radoslav Dodig (HDZ BiH), - generalni sekretar/glavni tajnik Skuptine SR BiH: Avdo ampara. Skuptina je za predsjednika Vlade SR BiH izabrala Juru Pelivana (HDZ BiH). Nakon proglaenja slubenih rezultata za lanove Predsjednitva, dana 21. 12. 1990. pristupilo se konstituiranju Predsjenditva SR BiH. Za prvog je predsjednika Predsjednitva izabran Alija Izetbegovi. Na dunost generalnog sekretara/glavnog tajnika Predsjednitva SR BiH uskoro je izabran Mile Akmadi (HDZ BiH), koji je u trenutku konstituiranja novog saziva Predsjednitva ve radio kao jedini Hrvat od 16 savjetnika tog tijela. Mandat izabranih lanova Predsjednitva SRBiH, po Ustavu SR BiH iz 1974. godine, trajao je 4 godine. lan Predsjednitva ne moe biti biran vie od dva puta. Predsjednitvo, na rok od jedne godine, bira predsjednika koji tu dunost moe obnaati najvie dvije godine. U mirnodopskom stanju, Predsjednitvo ima 7 lanova i odluuje veinom glasova. U sluaju proglaenja neposredne ratne opasnosti i/ili ratnog stanja, mandat se lanovima Predsjenditva, po Ustavu iz 1974. godine, mogao produiti sve do stjecanja uvjeta za ustavni i zakoniti izbor novih lanova Presdjednitva. Za vrijeme ratnog stanja, Predsejdnitvo je moglo preuzeti i nadlenosti Skuptine BiH. Ujedno se Predsjednitvo, u sluaju ratnog stanja, proiruje s osobama koje u tom trenutku obavljaju dunosti predsjednika Skuptine SRBiH, predsjednika Vlade SRBiH (tada se to zvalo Izvrno vijee) te zapovjednika RTO SR BiH (budui da BiH kao jedna od 6 republika iz sastava SFRJ nije imala ministarstvo obrane jer je ta institucija djelovala jedino na saveznoj razini). U trenutku konstituiranja Predsjednitva SR BiH, na toj se dunosti nalazio Srbin, general-potpukovnik Drago Vukosavljevi. Proireno Predsjednitvo pri proglaenom ratnom stanju ima i ulogu vrhovnog zapovjednitva OS SR BiH na cijelom podruju SR BiH. Dana 8. 4. 1992. (dva dana nakon to je EU priznala te jedan dan nakon to su SAD priznale neovisnost BiH), Biljana Plavi i Nikola Koljevi (oboje Srbi, lanovi SDS BiH) podnose ostavke na lanstvo u Predsjednitvu R BiH. Toga je dana predsjednitvo donijelo i Odluku o proglaenju neposredne ratne opasnosti, ukinulo prednaziv Socijalistika iz imena Republike te ukinulo R TO i osnovalo TO R BiH, ime je provedena i smjena na elu

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

32

3.2. Druga skupina promjena u Predsjednitvu

tog tijela. Umjesto generala Drage Vukosavljevia, na dunost zapovjednika TO imenovan je pukovnik Hasan Efendi. Predsjednitvo usvaja ostavke B. Plavi i N. Koljevia na svojoj 66. sjednici, odranoj dana 9. 4. 1992. Tada u Predsjednitvu ostaje samo 5 lanova te sukladno odluci od prethodnog dana, prelazi na rad u uvjetima neposredne ratne opasnosti. Dana 25. 5. 1992. nastaje promjena na mjestu zapovjednika TO BiH. Umjesto pukovnika Hasana Efendia, zapovjednikom TO BiH imenovan je Sefer Halilovi. Nedugo nakon toga, dana 17. 6. 1992. Predsjednitvo kooptira u svoje lanstvo dva pripadnika srpskog naroda iz BiH: Nenada Kecmanovia (nezavisni) i Mirka Pejanovia (Srbin, SGV). Momilo Krajinik razrijeen je dunosti Predsjednika Skuptine SRBiH na sjednici Predsjednitva odranoj dana 14. 9. 1992. Tada je Predsjednitvo nastavilo raditi u sljedeem sastavu: Alija Izetbegovi (SDA), Fikret Abdi (SDA), Ejup Gani (SDA), Franjo Boras (HDZ BiH), Stjepan Kljuji (HDZ BiH), Nenad Kecmanovi (Srbin, Stranka reformista BiH), Mirko Pejanovi (Srbin, SGV), Mariofil Ljubi (HDZ BIH, potpredsjednik Skuptine R BiH), Jure Pelivan (HDZ BiH, predsjednik Vlade BiH), pukovnik Sefer Halilovi (SDA). Potrebno je navesti da je sjednicama, umjesto Mariofila Ljubia, esto nazoio Abdulah Konjicija (SDA, predsjednik Vijea graana Skuptine BiH). Generalni sekretar Predsjednitva bio je Mile Akmadi (Hrvat, HDZ BiH).

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

33

Dana 9. 11. 1992. Stjepan Kljuji podnosi pismenu ostavku na mjesto lana Predsjednitva BiH. Umjesto njega, Predsjednitvo bira Miru Lasia (Hrvat, HDZ BiH) za lana Predsjednitva. Dana 10. 11. 1992. ostavku na mjesto predsjednika Vlade BiH podnosi Jure Pelivan (Hrvat, HDZ BiH). Umjesto njega, sredinom prosinca 1992. na dunost predsjednika Vlade izabran je Mile Akmadi (Hrvat, HDZ BiH). Predsjednitvo je 1993. godinu doekalo u sljedeem sastavu: Alija Izetbegovi (SDA), Fikret Abdi (SDA), Ejup Gani (SDA), Franjo Boras (HDZ BiH), Miro Lasi (HDZ BiH), Nenad Kecmanovi (Srbin, Stranka reformista BiH), Mirko Pejanovi (Srbin, SGV), Mariofil Ljubi (HDZ BiH, potpredsjednik Skuptine R BiH), Mile Akmadi (HDZ BiH, predsjednik Vlade BiH), pukovnik Sefer Halilovi (SDA). Potrebno je navesti da je sjednicama, umjesto Mariofila Ljubia, esto

3.3. Trea skupina promjena u Predsjednitvu

nazoio Abdulah Konjicija (SDA, predsjednik Vijea graana Skuptine BiH). Vritelj dunosti generalnog sekretara Predsjednitva bio je Zdravko urii (Srbin, SDP BiH).

3.4. etvrta skupina promjena u Predsjednitvu

Poetkom 1993. godine na dunost Predsjednika Skuptine BiH imenuje se Miro Lazovi (Srbin, SDP BiH), koji time postaje lan Predsjednitva BiH po poloaju. Krajem veljae, poetkom oujka 1993. godine Predsjednitvo svojom odlukom smjenjuje prije imenovanog lana Predsjednitva Nenada Kecmanovia, a na ispranjeno mjesto imenuje Tatjanu Ljuji-Mijatovi (Srpkinja, SDP BiH). Dana 8. 6. 1993. Predsjednitvo je donijelo odluku kojom se u sustav zapovjedanja ABiH uvodi dunost komandanta Glavnog taba Vrhovne komande ARBiH. Na tu je dunost Predsjdnitvo imenovalo generala Rasima Delia, ime je postao i lan Predsjednitva (to su lanstvo predstavnici Hrvata pravnim putem pokuali osporiti, ali Muslimani su ih preglasali). Zanimljivo je navesti da je dotadanji lan Predsjednitva Sefer Halilovi ostao na dunosti naelnika G, ali vie nije mogao dolaziti na sjednice Predsjenditva. Sam je Halilovi pravnim putem pokuao osporiti tu sjednicu od 8. lipnja tvrdei da na njoj nije bilo kvoruma za izglasavanje odluka.

34

Dana 20. listopada 1993. provedene su nove promjene. Predsjednitvo donosi odluku o opozivu Mira Lasia (Hrvat, HDZ BiH), Franje Borasa (Hrvat, HDZ BiH) i Fikreta Abdia (Musliman, SDA) s dunosti lanova Predsjednitva BiH. Umjesto njih odlukom Predsjednitva se, nekoliko dana kasnije, imenuju Stjepan Kljuji (Hrvat, nezavisni), Ivo Komi (Hrvat, SDP BiH, HSS BiH) te Nijaz Durakovi (Musliman, SDP BiH). Istovremeno je na dunost predsjednika Vlade BiH izabran Haris Silajdi (SDA). Tada je Predsjednitvo, od poetka studenoga 1993. godine, nastavilo raditi u sljedeem sastavu: Alija Izetbegovi (Musliman, SDA), Ejup Gani (Musliman, SDA), Nijaz Durakovi (Musliman, SDP BiH), Stjepan Kljuji (Hrvat, nezavisni), Ivo Komi (Hrvat, SDP BiH/HSS BiH), Mirko Pejanovi (Srbin, SGV), Tatjana Mijatovi-Ljuji (Srpkinja, SDP BiH), Miro Lazovi (Srbin, SDP BiH, predsjednik Skuptine R BiH), Haris Silajdi (Musliman, SDA, predsjednik Vlade BiH), gen-

3.5. Neki razlozi zbog koji su provoene promjene

eral Rasim Deli (SDA). Generalni sekretar bio je Zdravko urii (Srbin, SDP BiH). U ovom se Predsjednitvu nalazilo 5 lanova predratnog CK SK BiH,42 na elu s predsjednikom tog SK, Nijazom Durakoviem i njegovim potpredsjednikom Ivom Komiem.

35

Kad se izvede ralamba navedenih kadrovskih promjena, vidljivo je da je tenja za to veom kontrolom Predsjednitva bila jedna od glavnih politikih zadaa Alije Izetbegovia. Prvi pravi problem nastao je kad su Plavi i Koljevi napustili Predsjednitvo, zbog ega je odnos snaga u Predsjednitvu bio izjednaen (4 glasa SDA, 4 glasa HDZ BiH). Time su Hrvati mogli blokirati svaku Izetbegovievu odluku ali i obrnuto. Stoga Izetbegovi kree traiti Srbe (po mogunosti sarajevske) koji e podrati njegove stavove, jer e ih drugim nainima pokuati uiniti ovisnima o sebi i SDA. Nakon to je djelomino ispunio taj cilj (Mirko Pejanovi uinjen je ovisnim o politici SDA i zbog injenice da je velik dio svoje obitelji ubrzo zaposlio u dravnim slubama, a Kercmanovi je ostao manje-vie neovisni intelektualac), Izetbegovi se okree stvaranju uvjeta za promjenu Hrvata lanova Predsjednitva koji ne podravaju njegov koncept unitaristike BiH. U tim mu namjerama pomau i novopridoli Srbi u Predsjednitvu (uglavnom iz SDP BIH) jer su svjesni da e i njima biti puno lake ako ostanu jedina strana u Predsjednitvu s kojom Izetbegovi mora pregovarati, negoli da se u Predsjednitvu nalazi i trea strana (HDZ BiH), koja im od poetka nije sklona. Vanost Predsjednitva i gore navedenih promjena vidljivi su iz sljedeih citata, koji su samo dio navoda o Predsjednitvu koji se spominju u ovim dokumentima. Na sjednici Predsjednitva odranoj dana 23. 12. 1992. Mile Akmadi upozorava na pogubnost situacije do koje moe doi ako u vrijeme donoenja sudbonosnih odluka za budunost BiH u Predsjednitvu ne budu i stvarni politiki predstavnici Hrvata iz BiH: U tih 20 dana u kojima bi bila sastavljena skuptina da donosi odluke ovo predsjednitvo e, htjelo ili ne, a vjerovatno htjelo, donositi odluke od najsudbonosnije vanosti za ovu dravu BiH i svakog njenog naroda ponaosob. Ja neu i ne elim da se to deava bez prisustva hrvatskog naroda. To je pitanje rata i pitanje mira. I pitanje uredjenja drave. Mislim da nema vanijih pitanja od tih pitanja.

Mirko Pejanovi na istoj sjednici kae: A srpski kadrovi iz drugih stranaka su uli u ovo predsjednitvo i sauvali mu legitimitet. Sjednica Predsjednitva odrana 18.10.1993. pokazuje zato je izbor lanova Predsjednitva vaan za sve one koji su ostali u sredinjoj vlasti, zato je posebno vaan za SDA, a zato za SDP BiH, koja predvodi oporbeni blok (oporba koja sudjeluje u vlasti gotovo ravnopravno slubeno vladajuoj stranci kuriozitet je ratne BiH). Ve uvodni sukob PejanoviIzetbegovi upuuje na estinu sukoba koji e tek slijediti: PEJANOVI: Mislim da moemo pristupiti i tako i drukije ovom problemu. Mislim da bi bilo dobro da pristupimo sa stanovita jedinstvene elje i cilja da dodjemo kroz razgovor do rjeenja, do saglasnosti, da se ne traimo preglasavanjem koji nee donijeti rezultat. U tom smislu ja se osjeam obaveznim da upoznam ovaj skup sa zahtjevom nekoliko parlamentarnih partija - to je pet parlamentarnih partija koje uestvuju u savezu vlasti za odbranu BiH, njenog legitimiteta i legaliteta, a stavovi se sadre u tome da izbor treba izvriti u paketu i po principu izbornog legitimiteta. Ja lino sad naglaavam lino, zato da se prvo izjasnimo jesmo li za potovanje principa legitimiteta. U tom smislu. I da tamo gdje imamo, govorim jo uvijek generalno ne o pojedincima, uslove da taj princip zadovoljimo da ga zadovoljimo. I sa stanovita Ustava i stanovita politikog duha demokratije. Tamo gdje nemamo tih uslova, onda emo odluivati u drugim mogunostima. Mislim da je potrebno da se o tome, kao lanovi Predsjednitva, izjasnimo. Zato predlaem da, prije nego to predjemo na pojedinano izjanjavanje o ljudima, o tome se izjasnimo. To trai partija ..... IZETBEGOVI: Jesmo li svi za to? Mislim da jesmo. Ima li neko ko je protiv legitimiteta ovdje? Mislim da nema. S tim smo zavrili problem. Hajmo sada rjeavati stvari. Ima li neko protiv toga da se taj princip primijeni ovdje? Nema niko, naravno. U vezi s tim kakvi su prijedlozi. Predloio sam da se tada, kao nesporan ovjek izabere Komi. Je li njegov izbor u suprotnosti sa legitimitetom? Ima li neko kakvu primjedbu? Ima li neko drugaiji prijedlog rjeavanja stvari?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

36

LAZOVI: Nisam ni za preglasavanje niti za naturanje odredjene odluke na principu glasanja. Da sagledamo ukupan kontekst u kome se sada svi nalazimo i da se ne dijelimo na stranakom principu. Mislim da ovo nije vri-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NEVJESTI: Ne znam, ali moda bi se problem mogao rijeiti. Nije moje da to govorim, ali poto nee niko drugi da govori, Ljubjanki ef Vlade takodje je sastavni dio ovog tijela. Zato ne bi napravili kompromis. Cijeli ivot je kompromis. Obino su stari politiari govorili da je to truli kompromis. Zavisi ta se eli, nema trulog. Izvinjavam se. LAZOVI: Da se ne igramo mia i make. Stranka SDA je istakla svog kandidata i za Predsjednitvo i za mandatara. Ako stranka SDA misli da uzme i jedno i drugo, tu e biti nepremostiv problem. G. Tvrtko Nevjesti je pogodio neke moje misli, samo to ja nisam htio isticati ime Ljubjankia za mandatara Vlade, nego da to pripadne SDA. Neka ona odredi mandatara. To je taj kompromis koji je jedino mogu to se tie mene lino za koji bih ja bio spreman. Ako misli SDA uzeti i jedno i drugo, onda tu nema rjeenja. Moram misliti i o svojoj nekoj linoj poziciji i nekom linom pragu dokle ja mogu ii. Strpio sam do sada sve kritike da sam rezervni Srbin i da sam va ovjek itd. Ja sam ostao u borbi za ideju za BiH. Ako se ta BiH nee ouvati kroz legitimitet i jaanje njegove pozicije, onda moram ja izvui za sebe neke pouke IZETBEGOVI: Sve je kompromis osim smrti. Ili jedno ili drugo. Hoemo li prei na ovo?

LAZOVI: Ovo nije pitanje da se pukim glasakim mehanizmom izaberu ljudi. Ovo je po meni toliko znaajno politiko pitanje da mi moramo uzeti taj vru krompir na sebe. Da mi ovdje usaglasimo svoje stavove na bazi kompromisa koji e zadovoljavati sve interese, a sve u funkciji jaanja drave BiH da nadjemo rjeenje. Mi dobro znamo, da u Skuptini BiH SDA ima glasove. Odmah mogu prognozirati glasanje, ne samo ja nego svi vi. To nije sporno. Ali time neemo rijeiti problem. Mi emo naprotiv otvoriti ga

BIAKI: Ukoliko Predsjednitvo ne moe da se usaglasi i ne moe da ostvari jedinstvo na ovom pitanju, molimo da se sazove Skuptina republika koja se moe sastati i na vie mjesta i koja moe vrlo brzo donijeti ovu odluku - ne sa ciljem preglasavanja ni nametanja volje, nego upravo sa ciljem da se dravnost i medjunarodni legitimitet BiH ouva i uvea i da se to realizira

jeme gdje bilo ko moe dobiti politike poene. Ni SDA, niti SDP, niti opozicija itd.

37

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

BIAKI: U tom sluaju stranka bi imala u Predsjednitvu samo 4 lana. To je jo uvijek manje od polovine. U tom, najgorem sluaju. Ne mislim najgorem, nego za taj stranaki.

38

IZETBEGOVI: Ima jedan novi problem. Ako se nee potovati izborna procedura, onda ja mogu shvatiti da HKO ima svoje kandidate. Dozvolite da e hrvatske kandidate imati i stranka SDP. Ako se odluimo za taj princip. Mi ne dajemo iskljuivo pravo ni Hrvatima ni HKO da predlau iskljuivo samo svoje kandidate Na toj istoj sjednici, odranoj dana 18. 10. 1993., prilikom biranja novih lanova Predsjednitva (umjesto Mira Lasia, Franje Borasa, Fikreta Abdia), predstavnik HKO navodi razloge zbog ega ne bi trebalo izabrati Stjepana Kljujia za novog/starog lana predsjednitva, a Izetbegovi odgovara u svom stilu: X (Nevjesti - op. a.): Poto ja ne spadam ni u kakvu stranku ni partiju ni u politiku aristrokraciju. Ja bih pokuao da kaem neto o emu smo mi razmiljali. Mi smo razgovarali o tome sa veim brojem lanova Predsjednitva. Mi smo isto tako kao Hrvatski koordinacioni odbor koji obuhvata, nemojte gledati nas kao linost ve gledajte institucije koje on zastupa, mi smo bili pred velikom dilemom - Kljui da ili ne - Vjerovatno kao to ste sad pred dilemom Irfan ili Nijaz. Mi smo stavili na papir sebi, napravili smo jednostavno jedan plan i program i rekli smo ta to mi hoemo sada, odnosno ta nae Predsjednitvo sada neposredno treba da radi. Ne mislim da se upliem u dravne poslove, ali koji su to dravnopolitiki potezi koje e ono morati u narednim nedjeljama i mjesecima da radi. Mi smo, naravno, odgovorili na pitanje koje je lako odgovoriti, to je pitanje traenja rjeenja za ovu dravu, a u tom traenju rjeenja za ovu dravu sigurno ima mirovni proces, a u tom mirovnom procesu, govorim sve o tom mozaiku kad kamici koji ine taj mozaik je i sprovodjenje deklaracija Izetbegovi-Tudjman i Izetbegovi-Krajinik. I redom dalje. Pokuavam skratiti svoje izlaganje. Onda smo doli do zakljuka da bi izbor Kljuia u ovom momentu, bez obzira na simpatije, bez obzira na njegov veliki doprinos pa i popularnost koju ovdje uiva, bio bi kontraproduktivan. Kontraproduktivan za Predsjednitvo i za ovu dravu. Jer, mi polazimo od toga - koliko god bilo teko, koliko god bilo razloga za

PEJANOVI: Ja sam ve apelovao da se stranaki ne dijelimo i da ne pravimo stranae ... bar ne ovako na Predsjednitvu. Ono mora da se izdigne

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

39

IZETBEGOVI: Ja sam ovdje procijenio da mi ovdje nemamo saglasnosti u pogledu izbora ova dva ovjeka. Kljuia i Komia. Mi emo trebati razmotriti pitanje Kljuia. Ne bih Kljuia izbacio zato to se on moda ne bi svidio Zagrebu. Pravo da vam kaem to se tie Zagreba nikakvi hateri me vie ne veu. Pogotovo nakon zadnjih dogadjaja. Mi emo trebati ovdje vidjeti da bude hrvatski korpus, ne bi trebalo da zaobidjemo taj korpus. Ovaj put imamo jedino koordinaciono tijelo koje nam je na raspolaganju da kae raspoloenje hrvatskog korpusa. A ta e o tome Zagreb misliti? Neka misli ta hoe. To u ja javno kazati prvom prilikom kad izadjem pred novinare. Mi smo inili sve i sve, malo i previe, da tu nemamo problema. Hoe Akmadia, hoe Raia, hoe ambasadorska mjesta - evo sve. ta god ne bi li izbjegli sukob. Medjutim, oni idu dalje i dalje. Prema tome, ne smatram da smo vie obavezni. A treba da gledamo ta misli hrvatski korpus u BiH. To treba da gledamo. A Bogami ta misli Zagreb? Zagreb vodi svoje poslove i svoje interese goni. Medjutim, ovdje imamo, to moramo da uvaimo, izvjesne rezerve hrvatskog koordinacionog tijela. Izvinjavam se g. Nevjestiu, kako je taan naziv: Hrvatski koordinacioni odbor Sjednica o izboru novih lanova Predsjednitva nastavljena je sljedeeg dana, 19. 10. 1993. I tu je bilo zanimljivih dijaloga, koje je vrijedno naglasiti da bi se bolje spoznala demokracija za koju se bore SDP BiH i SDA: ZDRAVKO DJURII: S obzirom na jueranju sjednicu Predsjednitva i opredjeljenje da se u toku dananjeg dana izvre nove konsultacije obavjetavamo vas da je na stav ostao isti, te da za popunu mjesta u Predsjednitvu, ukoliko su upranjena, smatramo da treba

zaotravanje situacije, Predsjednitvo i svi oni osim Predsjednitva trebaju dati doprinos i odraditi koliko god je mogue i koliko god je to teko na smirivanju stanja. A izbor Kljuia bi sa stanovita odnosa a odnosi se, koliko god izgledalo ovog asa na to, odnosi se moraju graditi. Sarajevo-Zagreb mora na neki nain izgraditi makar snoljive odnose. Zato bih ja sad iao na to da dalje iritiram i da bacam crvenu maramu ako to ne moram. Ako moram, druga je stvar. Mi smo zato rekli - HKO nema nita protiv Kljuia kao Kljuia, kao linosti, on e vjerovatno, ako bude prilike i vremena i mogunosti i ako budemo pitani naravno za neke druge stvari, predloiti ga tamo gdje mi smatramo da to nee biti kontraproduktivno, nego da e biti upravo korisno i dobro.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

primjeniti princip izbornih rezultata. Tako da su nai kandidati: 1. prof. IVO KOMI; 2. ZORAN PERKOVI. Treba raunati da je potrebno obaviti razgovor sa g. Perkoviem kojom prilikom bismo razgovarali i sa naim potencijalnim kandidatima za predsjednika Vlade koji su trenutno izvan Sarajeva, a na teritoriji RBiH. Hvala. Primite podzrave. Na znanje hrvatski koordinacioni odbor. Potpisano od dopredsjednika Ilije imia. PREDSJEDNIK43 : Zna li iko ko je dotini? ZDRAVKO DJURII: Znam ja. PREDSJEDNIK: Ko je?

40

X (Zgodi - op. a.): Prvo o emu bi vas kao Predsjednitvo elio obavijestiti da mi u SDP-u insistirajui na ovim principima ne elimo nikakvu konfrontaciju sa Predsjednitvom, a najmanje bi elili da budemo faktor nekih podjela ili rascjepa u samom Predsjednitvu. . Sa svoje strane dakle mi elimo jedinstveno Predsjednitvo. Predsjednitvo od autoriteta, ugleda i medjunarodnog respekta. Opozivom Borasa, Lasia i Akmadia, naa je ocjena da su otpali razlozi za uzmimo neku vrstu dosadanjeg antagoniziranja odnosa u Predsjednitvu. Mi smo u SDP-u svjesno, dakle namjerno participirali u

X: Poto imaju izborne linije i g. Kljui i g. Perkovi mi preputamo mogunost neka SDP izabere oko toga, neemo se suprotstavljati ni protiviti tome, a za uzvrat da prepusti da mi izaberemo predstavnika iz reda muslimanskog naroda.

MIRO LAZOVI: A bi sada SDP insistirao umjesto Perkovia da ubaci svog ovjeka. Mi upravo hoemo da Predsjednitvo ojaa svoj legitimitet kroz izbornu volju gradjana Bosne i Hercegovine. Perkovi je po istom osnovu kao i Mari. A ima jo jedna stvar. Ti si jue rekao da to mjesto pripada stranci SDA. Je li tako. Ako bi ili tom logikom, onda bi Ivo Komi morao ustupiti mjesto Nijazu Durakoviu ili nekom drugom, ili bio na listi SDP-a. I to je mjesto stranke SDP. Trea mjesta su iz SDP-a. A zato mi pristajemo na vraanje ovog Kljuia. Mislim da je to u ovom momentu politiki znaajnije za sve nas, nego ii sa nekim ovjekom iz SDP-a koji je Hrvat itd.

PREDSJEDNIK: Ako je to onaj o kome ja mislim, on je dole bobanovac.

ZDRAVKO DJURII: To je Zoran Perkovi - on je angaovan u Vladi Herceg-Bosne.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

organima drave uglavnom preko kadrova srpske ili hrvatske nacionalnosti. Na taj nain objektivno dolo je do svojevrsne diskriminacije prema naem lanstvu odnosno ljudima muslimanske nacije. To je dijelom i rezultat upornog insistiranja da za Muslimane koji su izvan SDA nema mjesta u organima vlastiKao to vam je poznato stranke-pobjednice, mada je to sintagma besmisla jer ne mogu tri stranke pobijediti na izborima moe samo jedna, dakle te stranke pobjednice svoju pobjedu oituju u parlamentu, a ne u Predsjednitvu. U Predsjednitvu nema stranaka pobjednica. Ravnopravna zastupljenost naroda sluajno se izborila ili voljom naroda, poklopila sa ravnopravnom zastupljenou nacionalnih stranaka na naelu 2+2+2 BIAKI: Ukoliko se ostaje na insistiranju da g. Durakovi udje kao lan Predsjednitva, SDA e postaviti pitanje da g. Irfan Ljubjanki preuzme funkciju predsjednika Skuptine. Na taj nain imaemo svoga lana u Predsjednitvu i imaemo, moi emo ovu stvar dovesti do kraja. Ja zaista, nije mi drago to ovaj predlog iznosim jer smo mi veoma zadovoljni i visoko cijenimo doprinos gdina Mire Lazovia u dosadanjem radu Skuptine, ali ako se problem ne moe nikako drugaije nai i ako SDP mora dati i kandidate muslimanske nacionalnosti, onda mi nemamo drugog puta nego da ovako stvari postavimo.

ZGODI: Ako dozvolite samo, sve su stranke na stanovitu ove ... Jedino moram vam rei da reformisti imaju rezervu oko Kljuia. Smatraju da on ne treba nikako da se kandidira za lana

41

IZETBEGOVI: Nema diskriminacije SDP. Ne moe se postaviti pitanje da izbor ili neizbor Durakovia unutra ili Irfana da je to pitanje diskriminacije SDP. Nije. Jer, ovdje ve sjede dva lana SDP u ovom tijelu. To bi bio trei lan SDP. Mi smatramo da se na taj nain ravnotea vlasti pomjera. Previe u korist SDP u korist na rezultate, previe se malo odraava. Dakle, ne reflektuje vie Predsjednitvo izbornu situaciju. Mi smo sigurni, ni sadanja raspoloenja gradjana. Nije realna stvar da odnos SDPSDA bude 3:2. To nije realna stvar i ne znam to insistirate na takvom rjeenju. Onda e vjerovatno morati se pribjei ovome to Edhem predlae. Da se ponovo uspostavi ta ravnotea Mi smo preuzeli odgovornost za sudbinu ove zemlje i zato bi mi danas to prepustili jednostavno.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Izvolite se kod naroda izboriti za tu poziciju Ne bjeimo mi od odgovornosti. Ne moe se traiti da mi jednostavno prepustimo tu vlast Dva predstavnika SDP u Predsjednitvu. To je jo u redu. Tri, mislim da je ve to malo previe Jednostavno, ne moemo ispustiti ovaj organ iz ruku. Zato bi ispustili i sutra kucali na vrata da SDP neto prihvati ili ne prihvati Mi znamo kako se u politici mijenjaju stvari naglo. Sve je stvar nekih raunica, interesa, matematika, itd. to bismo mi sutra se ubjedjivali kao to se sad ubjedjujemo. Sutra e doi neko drugo pitanje izbora Vlade nekakve, odluka izvjesnih, komandanata korpusa. Bie taj i taj, glasanje, to e nam taj sport. Mislim da mi neemo prepustiti ovaj Predsjednitvo na tako lagan nain. Nemojte to traiti od nas MIRO LAZOVI: Sve je ovo na neki nain ipak imitacija vlasti, ali uz pokuaj da se sauva taj legitimitet i sauvaju pozicije dravnog organa koji predstavlja BiH SDA po meni treba da uzme mandatara Vlade, ak sam predloio ovjeka. Mislim da bi to mogao biti Haris Silajdi Ukoliko bi se popunilo Predsjednitvo na legitiman nain i formirala jedna takva Vlada, mislim da bi bilo neophodno i prioritetno napraviti jednu politiku platformu sa kojom bi trebalo izai pred medjunarodnu javnost sa jednom naom novom inicijativom koja bi jasno i decidno iskazala nau politiku orijentaciju kako rijeiti problem unutar Bosne i Hercegovine, a ja dajem sebi slobodu da kaem da u toj platformi treba iskazati i naa politika opredjeljenja kako rijeiti globalno politiko pitanje na prostoru bive Jugoslavije. I mislim da bi takva jedna inicijativa zairitirala svjetsku javnost i to bi bio mogui pomak u nau koris t EJUP GANI: Mogu li ja da kaem neto. Mi ovdje imamo sada trenutno jednu jednainu sa tri nepoznate. Ja znam da posebno SDP je bio nezadovoljan politikom koju su vodili ovi predstavnici HDZ. I ako mi danas rijeimo - ako izglasamo povjerenje Kljujiu i Komiu, mi onda imamo jednainu samo sa jednom nepoznatom. Umjesto sa tri nepoznate Znai imamo ansu da prvo primimo dva Hrvata koji su za BiH. Koji izraavaju 75 % volje hrvatskog naroda. Znai, dva autentina bosanska Hrvata bi ula u Predsjednitvo U ovom trenutku Predsjednitvo imenujui ova dva predstavnika iz

42

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

hrvatskog naroda, ima jedan stav prema jednoj politici koji su vodili neki prethodnici koji su ili na razaranje Bosne TANJA MIJATOVI-LJUJI: Ali g. Predsjednie i vas bi htjela da zamolim da ipak kaete mi jesmo iz opozicije a da li smo mi vama naim stavovima do sada smetali u vodjenju vae politike. Ja mislim da nismo. ak i u nekim sluajevima moda kada se ovjek i nije sloio preuti u korist dobra ovog naroda i ove zemlje, ako se to vie dakako moe rei da je neko dobro MIRO LAZOVI: S obzirom da ste vi na elu SDA ne mislim vi, nego ljudi koji ste tu u vrhu SDA - je li vi mislite da SDA treba pripasti mjesto mandatara i mjesto lana Predsjednitva. MIRO LAZOVI: Obadva. E tu je problem. Samoj jo jednu stvar da ja zavrim. Ova drava je jo medjunarodno priznata i ona postoji. Ja mislim da bi Karadi dao 70 % teritorije koju je sada osvojio samo da ima medjunarodni legimitet. Znai, aduti su svi u naim rukama. Po nekoj praksi koja je do sada bila i po dogovoru tri nacionalne stranke kada je osvojena vlast. Raspodjela glavnih funkcija je bila predsjednik Predsjednitva Musliman, predsjednik Vlade Hrvat, predsjednik Skuptine Srbin. Mi s ovim to sam ja maloprije predloio naputamo taj koncept. ak su i Hrvati spremni na to. Da mjesto mandatara bude tj. pripada stranci SDA. to znai na dvije elne funkcije u dravi bili bi dva ovjeka muslimanske nacionalnosti, predsjednik Predsjednitva i predsjednik Vlade. To ide u prilog i SDAu i muslimanskom narodu. Prema tome, nikakav se taj glas g. predsjednie ne pomjera ni u korist ni SDP-a nego ak naprotiv SDA jaa sa predsjednikom Vlade i sa strukturom ljudi u toj Vladi koji e biti ipak iz SDA najveim dijelom. A ako dodje do potpisivanja sporazuma koji e BiH podijeliti na tri neke manje-vie zasebne republike niko od nas nije vie lud da trai sebi prostora u politikim strukturama, barem ne u ovom omjeru koji je sada. PREDSJEDNIK: Da.

43

MIRO LAZOVI: Ne treba. Ja predlaem ovo, da sutra rukovodstvo SDA i SDP-a sjednu zajedno i pokuaju u direktnom dogovoru razrjeiti to.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

GANI: ta ima onda to veze sa HDZ-om.

MIRO LAZOVI: Ima veze da ne ulazimo sada u te, i da sutra, mislim ovo su krupna politika pitanja ak moda i istorijska, ne treba aliti ni vremena ni truda da se oni razrjee na zadovoljavajui nain. GANI: Ja samo traim, evo poto se snima da je evo veeras mogunost i ansa da se ovo predsjednitvo odstrani negativnu politiku HDZ-a iz dravnog vrha. Da li imamo dovoljno glasova za to? Gospodo, kod vas je

MIRO LAZOVI: Gospodine Ganiu, mi tu - samo malo slaem se da treba eliminisati tu negativnu politiku i predlaem da glasamo veeras da se opozovu Miro Lasi i Franjo Bora. I sa tim smo eliminisali tu negativnu, a sutra emo izabrati ovu. PREDSJEDNIK: Hoete pardon malo. Mi nismo jo uvijek opozvali.

PREDSJEDNIK: Defektan je princip, jer vidi da u tom sluaju bi doli svi drugo ili tree plasirani, zar to nije logino, logino da stranka koja ima najvie glasova ima svog kandidata, to je loginija stvar, ako je rije o legitimnosti o predstavljanju. Nego se ovako najedanput dolo do toga da praktiki stranke koje su imale, moe, ako dalje potjera stvar do kraja, onda e doi do toga da ustvari e imati LBO, DSS itd., koji imaju 200 ljudi, imaju ukupno 4 ovjeka u Predsjednitvu. PREDSJEDNIK: Prema tome princip je ouvan, defektan, nemojte ga suvie braniti. On nije ba tako branjiv. Lako bi se moglo dokazati da je defektan.

MIRO LAZOVI: Ne, glasamo za princip bolan. Stvar je principa. Princip je ljudi koji su proli izbornu proceduru, nalaze se na listi probosanske orijentacije, nita drugo, samo vam kaem ako Kljui odustane, ima trei Tadejan Mateljan, Hrvat koji je na toj listi. Ja sam jue rekao, ja ne bi glasao za Nijaza Durakovia ukoliko se ne bi istovremeno popunili i hrvatski kadrovi. Stvar je princip. Sigurno vam kaem. To sam ja i Nijazu rekao otvoreno.

MIRO LAZOVI: Pa dobro proli su izborni legitimitet ta e.

44

MIRKO PEJANOVI: Predsjednie mogu li se malo naaliti, kako god saberete imaete 5, da kaemo pet

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

onih partija koje su inae imale u tom krugu lanove Predsjednitva, ja u uvijek glasati kako vi predloite. I imaete 6 eto tako. Ne, da vam kaem, vi Ejup i ja veterani. ta emo valja ovo. GANI: Nisi ti jo veteran. MIRKO PEJANOV1: Dobro u junu i ja.

GANI: Pitanje je zaista, ako se ovo oladi vie od 15 minuta mi se vraamo na debeli poetak, a ja kao va bliski saradnik sam vas doveo na analitiku da ste imali prilike da se obraunate s tom politikom. SVI: Pa neemo ih primiti. Neemo ih izabrati. . Kao rezultat stranakih dogovora, za lanove Predsjednitva BiH ipak su izabrani Stjepan Kljuji, Ivo Komi, Nijaz Durakovi te Haris Silajdi kao predsjednik Vlade BiH.

MIRO LAZOVI: Ma ne moe ovu dvojicu sutra ti dolaze dvojica Bobanovaca.

45

4. Promjene miljenja i stavova Alije Izetbegovia i nekih drugih lanova Predsjednitva o tijeku i sadraju pregovora, koji su voeni uz posredovanje predstavnika MZ o ustavnom ureenju BiH te njihove posljedice na hrvatsko-muslimanske odnose u BiH
4.1 O politikim ciljevima i razlikama u Predsjednitvu BiH

Qualis vir, talis oratio (kakav ovjek, takve rijei)

46

Kako je ve reeno, promjene politikih ciljeva Alije Izetbegovia u relativno su kratkom vremenu bile este i po sadraju bitno razliite. Stoga su i nastakale promjene u strategijama pregovaranja o ustavnom ureenju BiH. este promjene stavova jako su iritirale predstavnike MZ koji su o tome esto iznosili vrlo negaitivna miljenja, esto optuujui Izetbegovia (ipak manje nego Radovana Karadia) za propast u nastojanju MZ da se u BiH nametne mir. Ovdje navodimo izvatke iz zapisnika sjednica koji u potpunosti opisuju uestalost i osobito vanost promjena u stavovima delegacija koje su pregovarale u ime Predsjenditva BiH. No valja upozoriti na Izetebegovieve promjene politikih stavova. To je njegovo legalno i legitimno pravo, meutim, ti obrati ine ga suodgovornim za nastavak rata, za mnoge rtve i ratna razaranja nakon njegovih kopernikanskih promjena. Te promjene stavova nisu jedini razlog ubijanja i razaranja, ali u mozaiku odgovornosti sasvim sigurno imaju vano mjesto i ulogu. Na sjednici Predsjednitva RBiH s predstavnicima oporbenih stranaka,44 na kojoj su oporbenjaci pozvali na ostavke, kolektivne ostavke, Nenad Kecmanovi upozorava na prevrtljivost Alije Izetbegovia: Ne znam kako e ovi pregovarai krajem nedjelje g. Kutiljeru iz EZ pogledati uopte u oi, znate. Pazite, to je skandalozna stvar; tri trojke ozbiljnih ljudi, punoljetnih itd.

47

koji pretenduju da predstavljaju tri naroda i jednu itavu Republiku, dravu itd., da se nadju, dogovore, da poslije toga izloe javnosti direktno u kameru da su se sloili, ak svako kae da mu odgovara to to je, da njegovoj strani ak posebno odgovara to to je dogovoreno, to odjekne kao jedna pozitivna senzacija i u Republici i u Jugoslaviji, u Evropi i svijetu itd., ne prodje nekoliko dana, ti isti ljudi u iste te kamere kau da to uopte ne valja i da to njima ba posebno ne odgovara. A pazite, to je taj stepen neozbiljnosti, da me ni najmanje ne udi da su se gradjani nakon toga nali u udu i u jo veem strahu itd. I u jo veoj neizvjesnosti. Potrebno je znati da je odlukom Predsjednitva RBiH na sjednici odranoj dana 28. 4. 1992., a na zahtjev EZ, na pregovore u Lisabon Alija Izetbegovi otiao kao predsjednik Predsjednitva. Meutim, na sjednici od 25. 5. 1992. godine, Alija Izetbegovi, Fikret Abdi i Hajrudin Somun pregovore u Lisabonu sa MZ o buduem ustavnom ureenju BiH nazivaju stranakim razgovorima, na kojima Silajdi sudjeluje kao predstavnik SDA, a ne kao mvp BiH. Tim se izjavama pridruuju i neki hrvatski lanovi Predsjednitva (Kljuji i Pelivan), koji pak te razgovore dre ozbiljnijima i obvezujuima nego Izetbegovi (koji ne potuje ni ono to on sam obea i dogovori, a kamoli ono to netko drugi neto obea ili dogovori). Na sjednici Predsjednitva RBiH od 10. i 11. travnja 1992. istaknuta je potreba da se u Poslovniku Predsjednitva utvrdi konsenzus kao osnovni princip odluivanja prvenstveno o tri vitalna pitanja - ravnopravnost naroda i narodnosti, o granicama i upotrebi oruanih snaga.45 Ta odluka nije nikad potpuno provedena jer Izetbegovi nije htio doi u situaciju da pojedinano najbrojniji narod, Muslimani, doe u situaciju da svoju volju nije u stanju nametnuti Predsjednitvu BiH. Pejanovi u diskusiji na sjednici Predsjednitva odranoj dana 14. 6. 1992., povodom uvoenja ratnog stanja u BiH i definiranja razloga zbog kojih se BiH brani, istie i svoje stavove, ali i stavove svoje stranke o pregovorima sa MZ o ustavnom ureenju BiH: Zato to sveopta gradjanska borba za pravo na mir i slobodu, za cjelovitu, nedjelijivu, suverenu, medjunarodno priznatu BiH kao gradjansku dravu nije isto to i borba za tri kantona sa nekoliko zajednikih. Takav nain razmiljanja, na istoj sjednici Predsjednitva, polako preuzima i Stjepan Kljuji (osobito nakon to je smijenjen s dunosti predsjednika HDZ BiH) te tvrdi da za

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

48

Predsjednitvo svi ti stranaki pregovori nisu vani jer ih Predsjednitvo kao takvo nije vodilo, da u njima ne sudjeluje te ne eli sudjelovati sve do trenutka kad se dogovoreno treba potvrditi: to se tie lisabonskog dogovora, mislim da Predsjednitvo ne treba o tome da govori, jer Predsjednitvo nije sudjelovalo u lisabonskim razmatranjima, niti se je Evropa vratila Predsjednitvu pa rekla daj da vidimo kako emo. Evropa je nasjela na jedan faktor nepoznavanja. Oni su mislili da ovdje imaju tri narodne zajednice da se svadjaju i onda su oni pokuali da to rjee na jedan formalistiki nain. Tri naroda podijelite se, kao to je recimo V. Britanija svojevremeno dijelila one arapske zemlje. Mi mislimo da se u to ne smijemo uputati iz jednog razloga to je Evropa napravila mehanizam kojima nije prejudicirala stvar, nego je rekla kada se te tri stranke dogovore, da se dodje u Parlament. Za nas taj problem kantonizacije dolazi tek u Parlament. Tad imamo pravo reagirati Ali isto tako mi ne moemo sad prejudicirati kakvo e biti ustavno rjeenje Bosne i Hercegovine. Na istoj sjednici i Ejup Gani odreuje se protiv pregovora, ime su napori koje ulae meunarodna zajednica, te neki predstavnici politikih stranaka i dravni dunosnici BiH, unaprijed osueni na neuspjeh: to se tie ovog Lisabona, mi kad budemo pravili ovaj papir, mi se moramo odrediti o tome. Ja sam se lino odredio o tome. Ja nisam nikad mogao ni uestvovati u tim razgovorima niti sam podravao tu vrstu razgovora. Ja sam jednom traio razgovor sa Kutiljerom gdje sam mislio na tom razgovoru da ga ubijedim u neto da li imaju gradjani pravo da vide to to ti tamo vodi prije nego to to bude novo za gotovo. Meutim, Mile Akmadi (koji je na sjednicama esto istupao kao glas zdravog razuma), na istoj sjednici, istie zbog ega takva razmiljanja nisu tona tona i zato su opasna te da lako mogu dovesti do nastavka ratnih sukoba: Dalje, moram da vas podsjetim da predsjednik Predsjednitva A. Izetbegovi sudjeluje u tim razgovorima. lan Predsjednitva Koljevi sudjelovao je u tim razgovorima. lan Predsjednitva Boras je sudjelovao u tim razgovorima. Predsjednik Skuptine Momilo Krajinik je sudjelovao u tim razgovorima. Potpredsjednik Vlade Rusmir Mahmutehaji je sudjelovao u tim razgovorima, lan Vlade Brki je sudjelovao u tim razgovorima. Ministar inostranih poslova je sudjelovao u tim razgovorima. I mi se ogradjivati od toga ne moemo kad bi i htjeli. Mi to ne

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

49

moemo pred narodom i zbog naroda i zbog sebe. Ti razgovori u Lisabonu su, gospodo, nai razgovori. Ne vodi ih Predsjednitvo kao institucija, ali ih vodimo mi zastupljeni kao stranke, kao to je do jue bilo zastupljeno i ovo Predsjednitvo odnosno i danas je, samo malo u drukijoj formi. Prije svega, jer mi pobijediti u ratu ni jedna ni druga stranka ne moemo - niti e Srbi i Muslimani, niti Hrvati i Muslimani mogu zajedno istjerati Srbe, niti Srbi i Muslimani istjerati Hrvate iz Bosne. Niko nikoga istjerati ne moe. Moramo traiti tu neka rjeenja Predsjednitvo niti drava se ne moe nikako od toga ograditi. Ne moe se ograditi od toga to se ve nije ogradilo. Prihvatilo je Konferenciju o tzv. Jugoslaviji. Njen dio toga je Konferencija o BiH. Na osnovu dogovora koji su postignuti tamo, mi smo podnijeli zahtjev za medjunarodno priznanje. Posebno poglavlje 2. koje se tie ljudskih prava. To nam je uvjetovano i odredjen je 15. januar rok do kad moramo podnijeti svi. Dvije republike koje to nisu uradile, to su Srbija i Crna Gora, nemaju medjunarodno priznanje. Prema tome, mi se iz tog ne moemo nikako ograditi, htjeli mi to ili ne. Prilikom razgovora o pregovorima koje vode predstavnici nacionalnih stranaka i vlasti BiH s predstavnicima MZ o prekidu sukoba i utvrivanju novog ustavnog ureenja BiH, Nenad Kecmanovi na sjednici Predsjednitva odranoj 14. 6. 1992., ne podrava promjenu stava Izetbegovia, Gania i Kljujia, upozorava na politiku prevrtljivost te na neloginost, koja njemu kao predstavniku srpske i bosanske graanske opcije ne ide u korist, da se nacionalne stranke kao to je SDA, zalae za graansku dravu. Ujedno nalazi i razlog zbog kojeg ne prihvaa krivicu za mogui neuspjeh pregovora: Vidite ovaj razgovor o tri stranke - to je poslije prevedeno tri nacionalne zajednice. Mi sada pokuavamo da ovako anuliramo ko da nita nije bilo. Pazite jedno je sada, ja sam to nedavno pomenuo krenuo od jednog drugog lana Predsjednitva, pa sam rekao jeli - Alija se zalae za gradjansku republiku, ja sam to i njemu rekao i pisao o tome. Da je to po mom miljenju dosta kontradiktorno itd. Da nacionalna stranka hoe to itd Ti si Stjepane na neki nain doao sa strankom u nekim stvarima si se raziao ba oko tog gradjanskog koncepta i tako, Fikret se tako ponaa Mirko i ja smo pod tom firmom iste firme, i doli u Predsjednitvo itd. Ejup je jeli Jugosloven. E, sada da vam kaem gospodin Mile je jako dobro upozorio. Da postoje neke vrlo konkretne materi-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

50

jalne itd., ne moe se s tim stvarima igrati Ovo je predsjednitvo donijelo odluku da te tri strane pregovaraju - pa molim vas ja sam lino Kutlijera pitao, bio je prisutan i Mirko ispred svoje stranke kako to da je do toga dolo. Kae, izvini to je Predsjednitvo predloilo da to tako ide Postoje sada ove stvari na koje gospodin Akmadi upozorava a koje su neki materijalni fakti. Dalje, postoji itav niz evo itam uz put gledam ovaj izvjetaj u Smajlovi, koja podvlai posljednje dokumente iz Osla, Njujorka, rezolucije Ujedinjenih nacija, koje insistiraju to. E sada da vam kaem zaokret u tom pogledu nije nimalo bezazlena stvar. Druga je stvar to se to meni svidja ili svima nama. Mora se tu biti vrlo oprezan i imati u vidu jedan kontinuitet tih medjunarodnih akcija i ponaanja Da kau ljudi - do jue ste jednu varijantu, sad hoete neto drugo. Vi ponitavate napore koji su uinjeni, itd. Jer, da vam kaem, sad svi udaraju po tom Lisabonu. Taman kao da je u Lisabon, ili Konak, iao neko iz Japana. Ili su moji ljudi odavde, vai stranaki efovi ili ljudi koji su u organima vlasti na najviim funkcijama, itd. Nastavak njegova izlaganja upozorio je na bitnu razliku njegovih i Izetbegovievih stavova o ustavnom ureenju BiH: Jer da vam kaem, to su vrlo delikatne stvari. To unutranje ustrojstvo i ta znai ta ravnopravnost. Neko kae, i s pravom, ako je neko brojniji, a ti ga svede na isti broj kao i onoga malobrojnijeg, je li to ravnopravnost ili je, naprotiv, suavanje prava onoga brojnijeg da ima neku vrstu prednosti, itd. To su vrlo delikatne stvari i zato ja, ja sam govorio, ne mogu, ne znam, Hrvati biti 17 % ravnopravni i Muslimani 43 %, nego moraju biti svi l00 % ravnopravni. E koje su to institucije koje to obezbjedjuju. to Izetbegoviu predstavlja Predsjednitvo, jasno je dao do znanja na sjednici odranoj 29. 6. 1993., kad je ponovo provlaio iste teze kao i prije 12 mjeseci. Kroz djelovanje Predsjednitva, dodatno je davao podrku stavovima SDA o centraliziranoj BiH, dokle god nije bio pritisnut od predstavnika MZ, prvenstveno iz SAD (strane koje se ovdje spominju pregovarai su koji dolaze kao predstavnici sva tri konstitutivna naroda iz BiH): PREDSJEDNIK: Ja mislim da bi Predsjednitvo trebalo da utie na razvoj na razmiljanja i jedne i druge i tree strane na neki nain. Moda da djeluje kao neki intergrirajui faktor, neki kompromisni faktor, pa da trai neka kompromisna rjeenja jer e se pojaviti jedan prijedlog, recimo Karadieve ove grupe ili frakcije ili ta hoete. Pa na drugoj strani Bobanova. Pa sada, ako se formira i ta

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

51

neka muslimanska ne znam hoe li oni ii, ali bi trebalo da moe biti, da bude Predsjednitvo i da ima, imadne jednu grupu ljudi koja bi to pomalo uskladjivala, moda dovela do nekakvog dogovora. Jer to su sada udaljena gledita. Koritenjem prednosti kontrole velikog broja svojih glasova u Predsjednitvu, te raunajui na naknadno imenovane lanove Predsjednitva iz reda graanski orijentiranih Srba, Muslimani su mogli bitno utjecati na sve odluke koje donosi Predsjednitvo i nametnuti svoju politiku volju kao stav i odluke Predsjednitva BiH. Zanimljiv je i podatak da je u nekim ugovorima, kao jedna od ugovornih strana, pored Predsjednitva i UNPROFOR-a, navedena i srpska politika stranka SDS BiH.46 Ta injenica, da se SDS BiH stavlja u istu ugovornu razinu kao i Predsjednitvo, ne smeta onima u Predsjednitvu koji istovremeno odriu pravo predstavljanja Predsjednitva i Vlade svojim lanovima koji sudjeluju u pregovorima o ustavnom ureenju BiH s predstavnicima MZ. Izetbegovi, Gani, Abdi i Silajdi cijelo su vrijeme, a to je vidljivo iz brojnih izjava dostupnih u navedenim Zapisnicima i MS, vjerovali47 da bi vojna intervencija zemalja lanica NATO saveza, ili pak jednostrana amerika, rijeila njihove probleme. Izetbegovi se i nadao da e se ukinuti embargo na uvoz oruja, inae, kako je rekao britanskom mvp Douglasu Hurdu, uzet emo oruje i od crnog djavola.48 I Hrvatska je pokuavala preuzimati inicijativu u traenju meunarodne vojne intervencije u BiH, da bi se zaustavili sukobi i srpska agresija: Predsjednik Izetbegovi je prisutne upoznao sa sadrajem pisma predsjednika Republike Hrvatske dr Franje Tudjmana Savjetu bezbjednosti u kojem se inicira pitanje vojne intervencije medjunarodnih snaga u Republici Bosni i Hercegovini. Naloeno je savjetniku Predsjednitva Hajrudinu Somunu da uputi pismo Savjetu bezbjednosti sa slinim zahtjevom.49 Muslimanski su lanovi Predsjednitva esto pomicali oekivani datum poetka intervencije za po dva, tri mjeseca.50 Teko su, i sporo, prihvaali realnost i savjete predstavnika MZ, prvenstveno britanskih lordova Carringtona i Owena, o tome da se uope ne trebaju nadati vojnoj intervenciji. Muslimansko je vodstvo cijelo vrijeme bilo usmjereno na stvaranje predodbe o Muslimanima koji su rtve agresije, to je i bila istina, ali ne potpuna. Jer i Hrvati iz BiH bili su rtve, ak i prije Muslimana, srpske agresije. Meutim, sukob s Hrvatima iz BiH natetio je obim stranama jer je dao za pravo, uvjetno govorei, onima u MZ koji nisu bili skloni ni Muslimanima ni Hrvatima, da su u Bosni i Hercegovini svi protiv svih, svi jednako krivi i svi jednako pravi. Naalost,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

MILE AKMADI: I jedno i drugo. Mirko Pejanovi pak inzistira na jasnim stavovima i odlukama svjestan moguih rizika: PEJANOVI: Ja bi molio ovo oko - dau ja formulaciju ja insistiram da bude na ustavu i dau formulaciju ovog mogue je da ne ulazim neke detalje, ali u principe moramo ui. Princip Vijea naroda, princip konsenzusa. PREDSJEDNIK: To je tehnika.

oekivana vojna intervencija koja je spasila Bosnu i Hercegovinu, koja je omoguila zaustavljanje rata i zakljuivanje mira u Daytonu i Parizu (bez obzira koliko je taj mirovni sporazum moda nepravedan, ipak mu se mora priznati da je doveo do zaustavljanja rata te nastavljanja internih sukoba politikim, a ne vojnim sredstvima) izvedena je tek krajem 1994. i trajala je gotovo cijelu 1995. godinu. Ta je vojna intervencija dola iz Hrvatske. Kako priznaje i sam Alija Izetbegovi, pomo je dola od tamo odakle sam se najmanje nadao. Izetbegovi, u raspravi na sjednici Predsjednitva odranoj 19. 6. 1992., o donoenju neophodne politike Platforme Predsjednitva BiH, poinje pokazivati nisku razinu tolerancije, koju eli primijeniti u buduim razgovorima o ustavnom ureenju BiH i pravima koja namjerava dati drugima, manje brojnima: Ustvari saeto - bez ulaenja u to kako e izgledati, bez onih konstitutivnih elemenata. Ustavnih elemenata, elemenata budueg ustava, da se ne prejudicira budui ustav i elementi budueg ustava. Ako u to unidjemo onda je to beskonana diskusija kako treba. Recimo konkretno pariteta. Da li pariteta? To se apsolutno podijelilo na 20 miljenja. Ne bi trebalo sporna rjeenja, ne bi trebalo ubacivati. Jer mi sada nemamo trenutan princip pariteta. Nemamo. Nikada ga do sada nije bilo. To je uvodjenje jednog principa koji zahtjeva i te kako prouavanje i na koncu saglasnost ljudi. Da li su za paritet. U nastavku razgovora, Izetbegovi upozorava na bitan problem koji je esto dovodio do nerazumijevanja i sukoba kako na sjednicama tako i na terenu: PREDSJEDNIK: Ovdje u Maria pie jedinstvena BiH, ovdje pie cjelovita BiH, ali to, ja mislim da to inicira upravo na tome da nema podjeljene Bosne.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

52

PEJANOVI: Dobro jeste tehnika, ali je to vie princip, zbog toga to je zamjena etnikoj podjeli, znate predsjed-

53

nie. Ja molim da oko toga se razjasnimo. To je neto to krupno obre tok budueg dogadjanja u BiH Pravi primjer politike prevrtljivosti, ali i nesigurnosti, Izetbegovi je pokazao odgovarajui na zahtjeve Mirka Pejanovia za objanjenjem navodnog dogovora izmeu Alije Izetbegovia i dr. Franje Tumana. Prvi je put Pejanovi postavio pitanje Izetbegoviu na 125. sjednici Predsjednitva RBiH, odranoj dana 21. 6. 1992. Odgovor je dobio tek na sljedeoj, 126. sjednici, odranoj dana 22. 6.1992.: predsjednik Predsjednitva je obrazloio zajedniku izjavu koja je potpisana sa dr Franjom Tudjmanom 12. jula 1992. godine i po jedan primjerak ove izjave uruen je svim lanovima Predsjednitva. Meutim, Pejanovi, oito nezadovoljan sadrajem i nainom na koji je nastala Izjava (koju je Izetbegovi podrobno objasnio i u kojoj je izriito naglasio da RH potpuno podrava dravu BiH, da RH ne trai niti podrava ikakvo djelovanje koje ima za cilj bilo kakvo naruavanje vanjskih, meunarodno priznatih granica BiH), na 127. sjednici odranoj 23. 6. 1992., trai dodatno objanjenje. Izetbegovi ovaj put daje odgovor koji istie njegovu prevrtljivu politiku narav: Alija Izetbegovi je istakao da je izjavu sa dr Tudjmanom prihvatio kao svoju vlastitu izjavu, koju je uzeo sebi na odgovornost. Na 129. sjednici Predsjednitva, odranoj dana 29. 6. 1992., Izetbegovi se potpuno odrie od potpisane Izjave i praktino je proglaava nitavnom i neobvezujuom, kao i mnoge druge sporazume koje je, prije i poslije ove Izjave, potpisivao: Alija Izetbegovi je dao odgovor na potpisanu izjavu sa predsjednikom Hrvatske dr Franjom Tudjmanom, da ona ima i formalni nedostatak - jer nije bila na Predsjednitvu. Zato je ovakvim odgovorom Izetbegovi ponitio dogovoreno te zato nije imao hrabrosti shvatiti tko je stvarni agresor u BiH, a tko brani BiH, teko je rei. Oito je Izetbegovieva politika iste udaljenosti i od RH i od Srbije, i od Hrvata i od Srba, iako se RH i Srbija potpuno drukije ponaaju prema ouvanju BiH, razlog zbog kojeg Izetbegovi odustaje od pribliavanja i jaeg vezivanja s RH. Kako je mogao reagirati predsjednik Tuman kad je doznao da Izetbegovi nastavlja ignorirati i proglaavati nevaeim dokumente koje prihvati, kako mu je bilo to mogao vjerovati. Osobito je trebao sumnjati u Izetbegovieve rijei o potrebi organiziranja graanske drave u BiH u kojoj e se istovremeno jamiti konstitutivna prava svim narodima u BiH.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

54

Takoer Izetbegovi nije prestao pokuavati unositi podjele unutar HVO i HZ HB, istiui da postoji dobar i lo dio HVO, te da djelovanje treba usmjeriti tako da51 HVO sam unutar sebe pokua da to rijei. To su snage koje ipak shvataju, koje su toliko zrele i da vide da govora o nekom cijepanju Bosne nema. To su jasne stvari. Nema promjena granica. One nisu ni u interesu Hrvatske. Ja govorim zato to su mnogi ljudi motivirani nekim hrvatskim nacionalizmom, kada ine ovo to ine. Ali tada potpokopavaju samu Hrvatsku dravu. Jer tamo postoje na onoj drugoj strani isto tako neke snage koje bi elile da mijenjaju granice itd. Jasno se vidi da je za Izetbegovia cijepanje Bosne svaki razgovor o ustavnom ureenju BiH koji je drukiji od onoga koji on prieljkuje. Ne shvaa hrvatsku politiku i njezine krajnje ciljeve, iako ga je predsjednik Tuman u svoju iskrenost vie puta uvjeravao, tvrdei da Tuman ipak ne zna to radi jer trai podjelu BiH, ime, po njegovu miljenju ugroava i Hrvatsku. Istovremeno prijeti nastavkom rata, u skladu s Muslimanskim interesima jer Bosna i Hercegovina e imati na proljee 200 hiljada naoruanih ljudi. I bie dovoljna snaga da izdejstvuje da se ispotuje njen ustavno-politika volja ovog naroda ovdje (zanimljivo je napomenuti da je iz ove izjave vidljivo stavljanje jednakosti izmeu interesa Muslimana iz BiH i same Bosne i Hercegovine, jer je Armija BiH, koju kontroliraju Muslimani, ta koja na proljee treba imati oko 200 000 pripadnika, te je poistovjetio politike interese BiH s politikim interesima BH Muslimana i vojske koju gotovo u potpunosti ine Muslimani). Izetbegovi, na 146. sjednici Predsjednitva odranoj 18. 7. 1992., a neposredno prije dolaska u Zagreb gdje je naknadno i potpisao sporazum o prijateljstvu i suradnji sa RH, iznosi svoje dvojbe oko nunosti razgovora sa RH te o tome koliko on stvarno ima iskrene namjere suradnje s Hrvatima iz BiH: zvanina dravna delegacija ide u Hrvatsku da razgovara sa hrvatskom Vladom. I medju tim pitanjima, rekao sam koja su pitanja na dnevnom redu, imamo delikatno pitanje eventualne vojne saradnje. To bi trebalo neto rei o tome dokle je to delikatna stvar. Dokle bi trebalo ii. Vojna saradnja se namee iz vie razloga, a ona ima i dobar, i pozitivan i negativan odjek ovdje u bosanskoj javnosti. Gdje je tu doza, koja je to mjera koja bi zadovoljila nae potrebe da saradjujemo, jer sve ovo to kaemo - mi kaemo nabaviemo oruje, mora ii preko Hrvatske, drugog puta nema. Moramo imati tu saradnju. S druge strane imamo na istim mjestima, pogotovo u graninim podrujima, moramo koordinirati akciju.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

55

Konkretno Brko, Brod. Imamo te neke vrue take gdje je rat koji se zajedniki vodi - as na hrvatskom teritoriju as na bosanskom teritoriju. Imamo situaciju slinu u podruju Krajine, u nekim dijelovima Hercegovine, graninim predjelima prema Neumu, Ravnom, dole Trebinje, Stolac, apljina - granina mjesta gdje se ponekad i mijeaju vojske itd. Tu bi trebalo neto uiniti i osigurati koordinaciju. Osigurati i prohodnost pomoi za nas - preko Hrvatske, preko koritenja luka hrvatskih za isporuku oruja. Ima dobrovoljaca iz Njemake koji dolaze da se bore za BiH naih radnika. Sve to ide preko Hrvatske. Drugog puta nema. A to je osnovna stvar, agresor je isti. To je osnovna injenica koja nas upuuje na saradnju. Mi, naravno, kod formuliranja takvih stvari esto smo u izvjesnim tekoama kako da to, ta da uradimo tu, a da ipak ne poremetimo ravnoteu u BiH, da na toranj se ne nakrivi desno i lijevo, treba da ostane BiH zametak jedne stabilnosti budue na Balkanu. A ona to moe da bude jedino ako se uspije da se odri ravnotea. To je jedno vrlo teko pitanje za rijeiti. Zahtijevalo bi jednu temeljitu ekspertizu Mi emo to rjeavati onda kako najbolje znamo i umijemo Dobro, neka znate, mi emo rjeavati onako kako to interesi BiH zahtijevaju. Izetbegovi, nakon povratka s pregovora, na sjednici odranoj 2. 2. 1993., shvaajui konstruktivnost Hrvata iz BiH te Republike Hrvatske, iznosi bitno drukije stavove o ratu u Srednjoj Bosni, u odnosu na stavove koje daje vojni vrh A BiH te vei dio muslimanskih politiara, ukljuujui i, vrlo esto, njega samoga: Sukob tamo u centralnoj Bosni. Treba da dodju to prije ovdje da pokuamo da ugasimo te poare. Ta nam stvar ne treba. Uope nikome tu ne treba. Ne treba nam ta vrsta rata. I da nije agresije i da nije problema etnika. to e nam taj sukob. Ono barem to je do b-h Armije da mi barem ne doprinosimo doljevanju ulja na vatru i ako moemo da to smirimo onoliko koliko je to do nas stalo Izetbegovieva elja za prestankom rata i napada na Hrvate u Srednjoj Bosni ostala je na rijeima zbog nekoliko razloga: na toj su sjednici sjedili i Hrvati te je on slobodno mogao prepustiti ulogu zatitnika muslimanskih interesa u srednjoj Bosni drugima da bi sebe predstavio mirotvorcem, govorei ono to misli da neki ele uti, dok je istovremeno podupirao namjere vojnog vrha za zaokruivanjem jedinstvenog teritorija koje treba biti osnova za budue preuzimanje cijele drave pod svoju kontrolu ( Kad je god Alija (Izetbegovi - n. a.) rekao nemoj Sefere, tamo po srednjoj Bosni da se metak ispali,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Sefer je rekao idemo dalje. Predsjednik je izgubio godinu dana u pregovorima sa Tumanom i ima pogrenu pregovaraku taktiku52). Izetbegovi je, deklarativno, bio svjestan53 vanosti koji je za uspjenu obranu BiH imala RH: PREDSJEDNIK: Postoji Zlatko (Lagumdija - op. a.) analiza napisana. Vojna jedna. U zakljuku stoji vrlo jasno mi ako budemo primorani mi moemo rat uspjeno nastaviti, uz jedan uvjet. A to je da postoji saradnja Hrvatske i HVO-a. Bez toga se rat ne moe nastaviti. X: Ne moe nastaviti uspjeno.

PREDSJEDNIK: Ja znam dobro iz direktnih razgovora, saznanja direktnih da mi nismo provocirali te sukobe, jer to je posljednja stvar koja bi nam mogla pasti na um. Dosta nam je to se tuemo sa etnicima pa nam sad treba samo da se tuemo i sa HVO. To je jednostavno van pameti Mislim da, to se tie ovog dijela gdje ima HVO, tu mislim da nee doi do nekih velikih komplikacija. Prisutna je armija BiH i tu e ostati prisutna. To sam i rekao gore vrlo jasno. Niko nas istjerati iz Mostara nee. Ni iz Mostara, ni iz Gornjeg Vakufa, ni iz Jablanice, to neka izvinu. Prema tome, to je zajedniki dio BiH. Ovdje imamo u ovom dijelu potpunu kontrolu B-H armije. Dole dijelimo vlast sa HVO dok se ne pogodimo o neemu tamo. U centralnoj Bosni je ta vlast skoro sasvim polapola. Negdje ima HVO nadmonost u zapadnoj Hercegovini, ali ovamo mi imamo LAGUMDIJA: Ja vas predsjednie neu pitati ono to vas je prije 10 dana upitao onaj iz istone Bosne poslije slinog istupanja je li vi to podijeliste Bosnu pa nam jo niste javili. Ja vas to neu upitati. Ja u nastaviti kod one analize na kojoj sam stao. Ja savreno znam i jasno mi je, znam za tu analizu. Ona otprilike kae ovako: Ako nam hrvatska pomogne i stane iza nas, onda je situacija sloena, ali nije teka. Ako Hrvatska bude neutralna i pusti nas da radimo svoj posao zajedno sa HVO, onda je situacija teka. A ako oni budu protiv nas, onda je i sloena i teka ... Iako je tono naveo sve razloge koji upuuju na potrebu vrste suradnje izmeu BiH i Hrvatske, izmeu Hrvata i Muslimana u BiH, Izetbegovi ipak dvoji o razini suradnje jer se ne eli zamjeriti Srbima. Izetbegovi stoga pokuava sjediti na vie stoli

56

ca odjednom, te od prijatelja (Hrvatske) s kojim ima isti problem ( agresor je isti ) pokuava dobiti partnera u buduoj, novoj dravnoj zajednici na Balkanu, u zajednici u kojoj se trebaju nalaziti i BiH i Srbija i Hrvatska. Zna da je ta mogunost stvarna jedino u sluaju potpune promjene politike slike u RH. Izetbegovi se, kako se vidi, ak i sredinom 1992. godine, kad je BiH ve meunarodno priznata drava, kad rat bjesni u cijeloj BiH, ne odrie svog plana o stvaranju neke nove Jugoslavije (a sukladno planu o reorganizaciji odnosa unutar tadanje SFRJ, poznatog pod imenom plan Izetbegovi-Gligorov). Upravo je Izetbegovieva stalna neiskrenost prema Hrvatskoj, ali i prema samom predsjedniku Tumanu (a koja je Tumanu bila jako dobro poznata), te njegovo stalno poricanje prije potpisanih dokumenata, bila kljuni razlog zbog ega su nastale tenzije izmeu Hrvata i Muslimana u BiH. Vodstvo Hrvata iz BiH opravdano je postavljalo pitanje kako mogu zajedno graditi novu, modernu BiH, koja treba jamiti ravnopravnost svim narodima, ako predstavnici najbrojnijeg naroda cijelo vrijeme djeluju na nain suprotan iskazanim zajednikim interesima. Poseban problem predstavlja injenica da Izetbegovi poistovjeuje interese BiH s interesima bosanskih Muslimana. To je ista ona politika koja je opisana i utvrena u dokumentima o nastajanju Patriotske lige u kojima se govori o potrebi stvaranja nacionalne vojske da bi se zatitili interesi Muslimana i BiH kao matine drave jedino i iskljuivo Muslimana. Na 151. sjednici Predsjednitva, odranoj dana 1. 8. 1992., Avdo ampara (generalni tajnik Skuptine RBiH, osoba od punog povjerenja Alije Izetbegovia), upustio se u raspravu o pravnim pojmovima kojima se moe ograniiti ravnopravnost drugih, manje brojnih, naroda u BiH. Samo na intervenciju Mile Akmadia i Mariofila Ljubia, postignuta je potrebna formulacija kojom se jami, ali za Izetbegovia ipak samo na papiru, ravnopravnost drugim narodima: AVDO AMPARA: Ja mislim da je ovo adekvataniji izraz, jer to ravnopravno daje onda prevelika nekom ovlatenja. ta je ravnopravno ta nije. A srazmjerna zastupljenost meni je jaa jedna formulacija, kako hoete. AVDO AMPARA: Neko misli ovo je ravnopravno neko ono. MARIOFIL LJUBI: Nije.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

MILE AKMADI: Sutinska je razlika izmedju te dvije rijei. 57 MARIOFIL LJUBI: Ravnopravnija - ona manje odbija ljudi. To treba da zna Avdo. Ja u opisu govorim kao

58

Hrvat. Ako je srazmjera, onda rei e, sada je ovoliko pa zna, pa nek bude 5 %, pa kae srazmjerno uti imae. Ugradjujem da se svaka varijanta ostaviti, da nijedna se ne zatvara. A mi teimo to punijoj ravnopravnosti. Ako uskladimo stvorimo dravu kako treba, moda emo biti potpuno ravnopravni. Na 161. sjednici Predsjednitva, odranoj 4. 9. 1992., dogovoreno je da se odredi radna grupa koja e izraditi elaborat o regionalizaciji, kao jedan od predloga nae delegacije za razgovore o unutranjem uredjenju RBiH, na predstojeoj Konferenciji u enevi. Utvrdjeni su sljedei elementi na osnovu kojih e radna grupa pripremiti svoj prijedlog: istorijski, kulturni, demografski /etniki/ i ekonomski. U sastav radne grupe odredjeni su: Ante Markoti, Ljubimir Berberovi, azim Sadikovi, Meho Bai, Ivan Lovrenovi i Franjo Topi. Radom grupe rukovodie potpredsjednik Skuptine RBiH Mariofil Ljubi, koji e ujedno koordinirati rad grupe sa radnom grupom Vlade RBiH, kako bi se izbjegla mogunost razliitih pristupa istom problemu, obzirom da su obje radne grupe formirane od organa legalne vlasti. U rad ove grupe, povremeno i po potrebi e se ukljuivati lanovi Predsjednitva Stjepan Kljui, Ejup Gani i Mirko Pejanovi. Iz ovog je vidljivo da je i kriterij pripadnosti pojedinom etnicitetu bio usvojen od Predsjednitva BiH kao jedno od polazita za izradu elaborata o regionalizaciji BiH, koji je trebala izraditi za tu potrebu osnovana radna grupa. Ta je grupa naknadno iznijela odreene prijedloge temeljem zadanih kriterija. Prijedlozi radne grupe, koji su izneseni na 167. sjednici odranoj dana 16. 9. 1992., donekle su promijenjeni tako da su, prema pojedinim stavovima glasili: taka 4 - unutranje uredjenje: c. Dvodomni parlament, treba naglasiti da bi se radilo o dvodomnom parlamentu na novim principima koji bi bio sastavljen od vijea gradjana i vijea naroda ili vijea konstitutivnih jedinica. d. Oblik vladavine pored varijante koja je previdjena kao alternative dodati 1+1+1 ili 1 predsjednik + 2 zamjenika, odnosno potpredsjednika koji bi se rotirali u odredjenom periodu. taka 11 - broj i veliina konstitutivnih jedinica - ocjenjeno je da treba insistirati na to veem broju regija, a najmanje sedam, koje bi se konstituisale oko najveih gradskih centara u BiH. Kao alternacija, predvidjena je i mogunost korekcija optinskih granica. taka 12. - Zajednika komanda Oruanih snaga; da Armija bude zasnovana na profesionalnom principu, da paritetna osnova bude zastupljena u Vrhovnoj komandi, a u niim

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

59

jedinicama proporcionalnost te da se predvide i tzv. prostorne snage (ranija TO). Na 189. sjednici Predsjednitva i dijela Vlade BiH odranoj dana 21. 2. 1993., Izetbegovi istie da je unutarnja organizacija BiH na 10 regija neminovnost na koju Muslimani moraju pristati i koju moraju prihvatiti kao politiku neizbjenost. Istovremeno postavlja pitanje potrebe nastavljanja ratnih djelovanja te pravca kojim trebaju ii: Skoro problem nije dilema, nema spora oko toga da e BiH biti decentralizirana na regije, da e to vjerovatno biti negdje desetak regija itd. No, problem je u tome kako te regije izgledaju i na kom kriteriju su zasnovane. Kao to znate, ovo to je sada ponudjeno u velikoj mjeri je odredjeno etnikim kriterijima. U velikoj mjeri U vezi s tim da dadnemo sebi odgovor na pitanje moemo li i hoemo li i u kolikoj mjeri moemo da istrajavamo na ratnoj opciji, koliko moemo rizikovati nastavak rata, a koliko bi moda trebali da dadnemo prednost nekakvom miru Imamo li ansi da pobodemo zastave sa ljiljanima u B. Luci, Grudama ili nemamo tih ansi. Ako imamo tih ansi, koliko je daleko taj cilj. Ako tih ansi nema i ako se one ne mogu da vide nikako, da li bi se moda pomirili s time da te zastave zasad budu na velikom dijelu BiH pa da se kasnije drugim metodama ire. Rat se moe nastaviti i drugim sredstvima. Ima i drugih naina borbe Govorei o pregovorima pod pokroviteljstvom MZ, Izetbegovi na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 21. 12. 1992., spominje probleme na koje MZ nailazi kad susree razliite delegacije: Oni trae da mi pokuamo kako oni zovu - Hrvatska i ova as bosanska, as dravna, as Vladina. Ne znaju oni tano ta je to. Uglavnom vide da je za njih to nekakva nejasna, uglavnom ne zovu je muslimanskom, jer vide oigledno da tamo nisu samo Muslimani. Pa smo to otklonili. Da te dvije delegacije usklade da to bude nekakav stav BiH prema agresoru . Akmadi izravno upozorava Izetbegovia na pogubnost mijeanja dravne i stranake politike: Ja neu da sluam i neu da budem predsjednik Vlade drave u kojoj e jedna strana biti hrvatska strana, druga bosanskohercegovaka strana Ako e biti s jedne strane hrvatska strana, onda s druge moe biti muslimanska, s tree srpska. U to ne ulazim. Ako e biti bosanskohercegovaka, onda mora biti bosansko-hercegovaka. Ne mogu dozvoliti ni to da tu hrvatsku delegaciju finansira HDZ, a da ovu bosansku finansiramo svi - znai drava. I

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

60

tako je to od poetka pregovora koji su poeli u Luksemburgu (tada je Luksemburg bio predsjedavajui). Mislim, to je neravnopravnost naroda. Izvinite. Ne treba se niko nita ni bojati, ni enirati. Ima hrvatska, srpska, muslimanska. I ako nije to, ima bosansko-hercegovaka. Upozorava na apsurdnost situacije u kojoj se, kao rezultat Izetbegovievih i Ganievih djelovanja, nalaze Hrvati iz BiH: Mi smo rekli, moemo razgovarati mi sa Srbijom i Crnom Gorom koji su, prije svega, agresor, kao drava mi moemo razgovarati. Ako oni hoe u svoje drutvo da prime i svoje kolaboracioniste, neka izvole oni i te ljude. Medjutim, BiH je napadnuta, ona se brani i pitanje je sad samo temelja na kojima treba zasnovati razgovore. Mi nismo protiv razgovora, ali hoemo da znamo s kim i kako. Ja neu da razgovaram s Matom Bobanom, niti ja imam ta s njim razgovarati. Mi smo pripadnici iste stranke i neu ni u jednoj varijanti pristati da sjedim, s jedne strane stola on, s druge strane ja. Akmadi istie stvarnost o tome da je Predsjednitvo BiH to koje vodi i upravlja svim bitnim zbivanjima u BiH i da je samo sebe pretvorilo gotovo i u izvrnu vlast: Vlada BiH to ne moe uraditi prije svega to Vlada BiH za ovu godinu i po dana, ne znam koliko traju ti pregovori, ni na koji nain nije ukljuena u razgovor..lanovi Vlade nemaju veze s ovim to se deava u enevi. Ni jedna informacija nije Vladi do sada data. Vlada je potpuno zaobidjena. Mi moramo biti svjesni toga. Sve to se deavalo vlasti, deavalo se ovdje u ovoj kui. Vlada nema veze s tim Izetbegovi, odgovarajui Akmadiu (na toj istoj sjednici odranoj 21. 12. 1992.) potvruje iskrenost hrvatskih namjera prema BiH, ali i svoju politiku prevrtljivost jer je oito pristao na ustavno ureenje BiH drukije od onoga koje je povremeno zastupao na sjednicama Predsjednitva: Mi smo ak i odrali jedan mali sastanak tada od pola sata-sat. Ja, Boban i tu su bili Tudjman i Vens i Oven. Oni su tada utvrdili zajednike stavove, zakovali neke stavove. Nema nacionalnih kantona, nema ovoga, imaju regije u kojima e biti veina - negdje srpska, negdje muslimanska, negdje hrvatska, ali nee to biti nekakve muslimanskesrpske-hrvatske zajednice nego e biti regije u kojima e ipak jedna veina ta biti. Ali e biti geografski nazivi. To je bilo vrsto utanaeno. Isti problem koji mui Milu Akmadia, predsjednika Vlade BiH 1992. godine, sredinom 1995. godine mui i tadanjeg pred-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

sjednika Vlade BiH Harisa Silajdia. Sudei prema izvadcima sa sjednice Predsjednitva odrane 3. 8. 1995.,54 Silajdi upozorava da Vlada nije mjesto gdje se stvarno donose odluke ve je to ured Alije Izetbegovia. Ujedno Izetbegovi i potvruje da je cijelo vrijeme prema Hrvatima koji sudjeluju u vlasti igrao dvostruku igru odnosno gajio odnos pun nepovjerenja i zakulisnih igara: SILAJDI Za svo vrijeme mandata, po vojnim pitanjima, posebno planiranjima i izvoenja vojnih operacija nisam znao nita od paljivijeg itaoca novinaSvi znaju da Vlada ne vlada IZETBEGOVI: Ja i moja ekipa U itavom modernom svijetu uz Vladu, 90 % stvari se zavrava privatnim linijama SILAJDI: Nije tano! IZETBEGOVI: Privatne inicjative, line

IZETBEGOVI: Ja sam rekao da kontroliem fond za obranu, a ostalo je u rukama Vlade IZETBEGOVI: Ti zna razloge zbog ega Vladu vode Pelivan i Akmadi, taman sam njima trebao dati. Kao predsjednik Vlade BiH, Akmadi pokuava dovesti rad i Vlade i Predsjednitva u okvire onoga to je prije dogovoreno. Stoga na 182. sjednici Predsjednitva, odranoj 26. 12. 1992., pokuava ostvariti stvarnu nacionalnu ravnopravnost u tijelima vlasti BiH. Akmadi trai da Miro Lasi, Hrvat, mijenja Izetbegovia prilikom njegovih odlazaka iz Sarajeva, a njega e na mjestu predsjednika Vlade mijenjati potpredsjednik Vlade, Musliman iz SDA, Hakija Turajli. Izetbegovi to traenje vrlo nervozno, prijetei, odbija: PREDSJEDNIK: Slaem se ja s tim, ali molim vas ovdje neka bude Ejup Gani. Ejupe daj neku malu polemiku, odluno je da vrijeme moje odsutnosti ti zamjenjuje predsjednika, saziva sjednice, rukovodi sjednicama - to je to. PREDSJEDNIK: Mi emo insistirati da potpredsjednik Vlads bude Hado Efendi, gospodine Mile Akmadiu. Od toga mi odustati neemo. Po cijenu da se sve rasMILE AKMADI: Insistirau da od tri potpredsjednika Vlade - jedan bude Hrvat. SILAJDI: Zato fond ne bi bio u Ministarstvu obrane?

SILAJDI: Sam si rekao da 90 % novaca ide izvan Vlade, e onda je tu i 90 % moi.

61

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

MILE AKMADI: Ja se upravo borim protiv nepravde. Akmadi 55 pokuava i uvesti sustav vlasti u BiH u skladu sa zakonima i potrebama koje se nameu u tekoj svakodnevici, ali to mu teko uspijeva. Na svim stranama nailazi na probleme i postojanje paralelnog sustava upravljanja, koji predvode Alija Izetbegovi i Ejup Gani a sve pod oznakom sredinje demokratski izabrane vienacionalne, multikonfesionalne i demokratske graanske vlasti R BiH: MILE AKMADI: Ja sam ve traio gospodina Sefera. Medjutim, ja kada traim gospodina Sefera, on se meni ne javi, ja bih ga molio da mi se ubudue javi. Pree je kada ga trai predsjednik Vlade, moe biti samo kada ga trai predsjednik Predsjednitva. to se tie ovih kontakata. Ovo se desilo tri puta. I mislim bilo bi dobro da promjenite stav prema meni, gospodine Sefere. Ali moda to sekretarica zagubi gore negdje, ali tebe nema gore, ja traio. Ostavim poruku da se javi tri puta ovako - mi se nikako ne moemo uti - nikada se ne moemo uti. Nemam nikakav kontakt. MILE AKMADI: Ne samo kontakte uspostaviti. Nego i u korist Bosne i Hercegovine. Isti problem na sjednici odranoj dana 3. 8. 1995.56 pokuava rijeiti i Haris Silajdi, predsjednik Vlade BiH, traei da mvp airbegovi podnosi izvjea njemu, predsjedniku Vlade BiH, a ne samo Izetbegoviu, predsjedniku Predsjednitva BiH: SILAJDI: ja nisam imao Alija nita protiv da veina vlasti bude u tvojim rukama, ja sam to tebi i rekao. Ona i jeste 90 % u tvojoj ruci. Ali, dozvolite jedno, ja ne mogu raditi ako ne znam gdje mi je ministar! IZETBEGOVI: Koji ministar? IZETBEGOVI: ta e ti on? SILAJDI: Evo airbegovi! SILAJDI: Ja sam predsjednik Vlade! SEFER: Uspostaviemo vrlo vrste kontakte.

padne u paranparad. Nemojte mi oko toga praviti pogodbu, molim vas. Ne smijemo postavljati nepravedne zahtjeve, nepravine. Nemojte postavljati nepravedne zahtjeve, jer prihvatiemo sve, a neku nepravdu prihvatiti neemo. Na ledjima da nosimo nekoga ili nepravdu, nemojte mi instirati na tome.

62

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

SILAJDI: Ne samo da trebam da znam gdje je nego i da sam obavjeten o njegovom poslu. Molim te, ja imam pismene naloge gdje ti nareuje mome ministarstvu ta da plati, isplati itd. Nakon povratka s pregovora,57 Alija Izetbegovi izvjeuje lanove Predsjednitva58 (na sjednici Predsjednitva BiH s predsjednicima stranaka) o sadraju razgovora i dokumentima koji su ponueni na potpis nakon obavljenih pregovora: Ona je zavrena, kao to znate, ponudom na potpis dva dokumenta ili tri dokumenta, ako hoete. Jedan dokument se odnosio na onih 9 principa kao osnove budueg uredjenja BiH, Mape provincija i jednog dokumenta koji nosi radni naslov Vojni dokument, a koji ima zvanini naziv Dogovor o miru u BiH. Mislim da ste vi to dobili. Nadam se da ste to dobili, ako ne u prevodu, onda u engleskom tekstu. Mi smo, kao to znate, potpisali samo devet principa, dok smo ona druga dva dokumenta odbili. Karadi je potpisao principe i vojni dokument, a Boban sva tri dokumenta. Zato smo potpisali i zato nismo potpisali neke dokumente, ja sam to ve rekao i sad u najkrae ponoviti. Smatrali smo da 9 principa mogu da se potpiu, jer oni potvrdjuju dravnost BiH, odnosno kontinuitet BiH kao suverene i nezavisne drave koja jeste decentralizirana drava, ali nije konfederalna niti federalna, federativna drava. Na sjednici je tadanji predsjednik Vlade BiH Mile Akmadi napadnut od velike veine nazonih jer je, prema njihovu miljenju, izdao BiH jer nije podrao muslimanski stav o jedinstvenoj centraliziranoj dravi: TARIK: Na drugi predlog, dakle poslije ovoga da ne idete u Njujork, da nita ne prihvatite i da kaete da nita ne prihvatate to je dosad potpisano, jer posljedice ne mogu biti gore one ve sada jesu loe. Drugi je predlog da Predsjednitvo u funkciji Skuptine izglasa nepovjerenje Vladi MIRKO PEJANOVI: Izvinjavam se, zaboravio sam da kaem da ovo podrazumijeva razgovor sa g. predsjednikom Vlade koji je otiao danas u Njujork da mu se skrene panja. Ako nije u stanju braniti interese drave i biti u funkciji koju obavlja, onda emo mi javno i svjetskoj i naoj javnosti kazati da on vie nije lan delegacije i da nas ne predstavlja

IZETBEGOVI: Dobro, eto treba da zna gdje je, a to je ba tu problem?

63

64

ABDULAH KONJICIJA: On je nas sve slagao ovdje Jedino je u njegovu obranu stao Alija Izetbegovi, praktino iznijevi stvarni stav Hrvata o buduoj politikoj sudbini BiH jedinstvena ali decentralizirana BiH u kojoj se svim konstitu-

IBRAHIM SPAHI: I trea stvar, postavlja se pitanje da li e g. Mile Akmadi, kao ovjek koji je otiao, koliko sam razumio u Njujork iz eneve ili iz Zagreba, mogue pojaviti se opet u funkciji predsjednika Vlade. To bi bilo vrlo neukusno, ali poto smo ovdje imali ve jedno iskustvo koje je potpuno negativno i imali smo istup zajedniki predstavnika odredjenih partija na proloj sjednici Predsjednitva, kad je otvoreno i postavljeno pitanje oko ega smo se zaista svi sloili u onoj pauzi, ta znai zapravo ta karta koja se dri u depu u odnosu na Vladu BiH i koju g. Akmadi naravno nije pokazao u tom trenutku na stolu. Prema tome, nas bi samo zanimalo to da li moe doi do toga da se, s obzirom na injenicu da, koliko razumijem, se g. Akmadi nalazi u Njujorku, ukoliko mi ne bi sredili unutranje stvari oko Vlade BiH moe dovesti u javno mnjenje Amerike pa i u odnosima prema zasjedanju Savjeta bezbjednosti, do nekih situacija koje bi mogle biti poprilino neugodne sa stanovita interesa BiH.

MUHAMED FILIPOVI: On nije predsjednik nae Vlade. To je politiko pitanje sudbine BiH. Oprostite. Mi zaobilazimo pitanja. Mi nemamo predsjednika Vlade. Nama su udarili no u ledja i moramo to priznati. I ko nee to da prizna, neka se legitimira zbog ega ne priznaje to da nam je predsjednik Vlade udario u enevi no u ledja. Oprostite. Naa pozicija se sruila tamo. Mi smo gradili tri i po mjeseca poziciju, on je sruio onog momenta kad je doao i izjavio da ne priznaje da postoji jedinstvena i zajednika delegacija BiH. A predsjednik je Vlade BiH. On je delegitimirao nas. To je nedopustivo, to je apsolutno nedopustivo u bilo kojim uvjetima politikim. Da je najvei diktat na nama. ta to znai? Oprostite, ta to znai da predsjednik jedne Vlade dezavuira svoju dravu, svoju dravnu delegaciju i to ostane bez odgovora. Jel su oni gluhi i nijemi, je li oni ne znaju, ne razumiju ta se radi i o emu se radi. Oni su odlino oitali stvar da smo mi ljudi koji smo bespomoni i osudjeni na to da nam Boban i Karadi diktiraju situaciju. Sve ovo to se zbilo je rezultat toga. Oprostite. Hrvatska karta je naa bila uplja karta. To je moje uvjerenje i ako mi odavde odemo, a ne relegiramo tog Akmadia i ne izaberemo jednu Vladu koja e predstavljati demokratsku BiH, mi nikakve anse nemamo u Njujorku

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

65

tivnim narodima jame ta prava, kao i sva druga prava svim ostalim dravljanima BiH: Jedno je, poteno je da vam kaem, ja sam pitao Akmadia nakon njegovog istupanja kako da objasnimo tu stvar i kako da ja objasnim sad novinarima? On je rekao, ja sam to kasnije rekao novinarima, mogu vam rei njegovo objanjenje. On je rekao ovako: Ovdje se raspravlja o dvije stvari - problem mira i rata u BiH i problem unutranjeg uredjenja BiH. Kad je rije o problemu mira i rata, mi smo zajedno i smatramo se istom delegacijom pa smo i fiziki sjedili za istim stolom. Bio je ovakav isti sto tamo, samo je bio puno veih dimenzija, na jednoj strani smo sjedili mi i delegacija Bobanova i to se smatralo. Kad je rije o miru i ratu mi smo ista delegacija. Kad je rije o uredjenju unutranjem BiH ja smatram, kae Akmadi, da je to problem odnosa tri naroda u BiH i njihovih sporazuma i nesporazuma, mada sam ja u sastavu hrvatske delegacije i zastupam hrvatski interes. Ja sad ne mogu, smatram da vi zastupate, kako je on rekao, muslimanski interes, ja hrvatski sa Bobanom, a oni tamo zastupaju srpski interes. To je njegovo vidjenje. Dakle, tako je on meni objasnio stvar. Dakle, kada je rije o miru i ratu, mi smo ista strana. Kada je rije o uneredjenju unutranjih odnosa, onda nismo ista strana Koliko je Akmadi bio iskren prema Izetbegoviu i muslimanima, ponovo potvruje sam Izetbegovi, rekavi da Akmadi nije ni sudjelovao u diskusijama u svojstvu predsjednika Vlade BiH: A poto smatra Akmadi da se ovdje raspravljaju i nekakvi nai unutranji odnosi, on smatra da je rije tog odnosa to njegovo miljenje. Nije to moje nego njegovo miljenje da je to odnos tri naroda koji treba da se tu dogovore pred licem medjunarodne zajednice. A kad je problem sad ovoga, vrlo je jasno reeno da e naa delegacija imati svojstvo, poloaj dravne delegacije i nju zastupa Silajdi Akmadi se nije ni javljao tamo za rije. Ne znam da su uzeli ikad rije na onoj konferenciji, Boban je zastupao u svim tim sluajevima. Ja ne oekujem da e on sada kazati, e, ja sam predsjednik Vlade, prema tome to nije tako kako kae. Najbolji dokaz estih promjena svojih stavova ipak je iznio sam Izetbegovi. Govorei o tijeku pregovora u Daytonu, naveo je primjer prihvaanja prijedloga Warena Christophera i Richarda Holbrooka, o prihvaanju arbitrae za grad Brko, ime bi se jedan problem tih pregovora rijeio. Nakon to je Izetbegovi rekao da prihvaa arbitrau, Holbrook je odmah

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

4.2 Predsjednitvo BiH o sustavu vrijednosti zapadne civilizacije

izvukao iz sobe Christophera jer, kako kae Izetbegovi: Kasnije sam iz nekih Holbrookovih izjava vidio da mu je u onom trenutku rekao: Bjeimo odavde. Valjda su se bojali da u ja kazati da, prihvatam arbitrau, i onda ono: ali, mada ja to nisam imao namjeru da kaem.5959 Alija Izetbegovi, 1998, str 195.

66

Razlog estih promjena stavova moe se nai i u njihovu miljenju o sustavu vrijednosti na kojem se temelji EU i zapadna civilizacija. Na sjednici Predsjednitva, odranoj 26. 11. 1993., Silajdi iznosi zanimljive stavove o tome to je u stvari EU i zato ne ele pomoi BiH, odnosno Muslimanima u Bosni i Hercegovini: HARIS SILAJDI: Da ne bude da idemo dalje, i da kaemo da medjunarodna zajedica sve da hoe da uini, ona to ne moe da uini zato, zato to sama nije takva. O emu se radi? Radi se o tome da Bosna nije libarizirana, nego je Bosna evropizirana sada, to je itav problem ona je prevazila nikada tribalni sustav svoj u Evropi, to je itav problem, Evropa ivi u plemenima i dan danas, i ona Bosnu vidi tako, Bosna je kukuriknula prije vremena, o tome se radi. Bosnu e trebati Evropa kao to je Filip III trebao Jevreje i Arape, kada mu je njegov savjetnik rekao - gospodine bez glava nema nita, nema glava, nema stanovnitva, ne moemo napraviti kraljevstvo ovako, nema nikoga, ali to je 60 godina nakon to su zadnji Moristi napustili paniju. Tako e i u ovom naem sluaju biti, dakle Bosna je evropizirana time to je podjeljenja na plemena. Sa druge strane do sada smo se vodili, barem ja, jednom idejom, a to je da je na pragu sukob, ovo je paradigma jednog sukoba koji slijed,i to je paradigma jednog sukoba koji slijedi to je civilizacijski sukob, sukob na liniji civilizacija i podcivilizacija, to vie nisu ideoloki sukobi, nisu ekonomski sukobi, ekonomski sukobi su samo varka, radi se o sukobima civilizacije. Ili ako hoete sistema kultura, problem je u tome to te komunikacije i suvie brzo nabijaju ljude na male prostore, tehnologija je bra od ljudske prirode, ljudi nisu navikli na to, pogledajte svaki aerodrom na svijetu, ta se deava, komunikacije i suvie brzo donose ljude u jedan intiman odnos koji oni nisu u stanju preko noi prevazii, u ljudskoj prirodi skokova nema. U tehnologiji ima, tu nema, taj sukob je neminovan, Zapad je vrlo svjestan toga, ali mogu

67

vam rei da po mojoj procjeni gura pravoslavlje i islam u sukob, i eventualno da bi se izbjegao sukob na ovoj strani, sadravanje ono to se zove islamska opasnost i taj faktor na vrelom pojasu koji sada postoji izmedju pravoslavlja i islama, ja mislim da se to radi po meni, moe biti da grijeim, vrlo sistematino. U emu je stvar? Mi smo mislili da ovaj trougao na ovdje moe njima posluiti kao model, ta se to deava kada dodje do civilizacijske katastrofe, evo ona dolazi upravo sada, pa e oni rei obzirom da je to tako, hajdemo mi Bosnu kao taj model sauvati, a da to bude opomena drugima, to se medjutim ne deava, oni misle da se u Bosni moe sadrati itav problem da virus izgori u Bosni, a kasnije emo vidjeti kako emo, nismo mislili da se to tako moe rijeiti, a medjunarodna zajednica je demokratska, to znai da Vlada ipak u krajnjoj sluaju slua glas naroda, nije tano, i to smo nauili demokratije su izmislile mehanizama kako treba da izgledaju demokratije, to manje sluaju glas naroda, to je Evropa, dakle Evropa je tribalna, Evropa nije izala iz srednjeg vijeka, sutinski po mentalitetu nije izala, razlika izmedju Francuza, Njemaca, Engleza isto su tako otre kao i jue i prekjue. Vi znate dobro, Evropa je u srednjem vijeku je bila na lomae zbog vjerskih ratova nacionalnih, ne nacionalnih, nego vjerskih ratova, oni su i danas spremni na vjerski rat, to vjerujte, ovo to se kod nas dogadja jeste upravo to to oni oekuju, mi smo zaudjeni, oni nisu zaudjeni, oni vrlo dobro znaju da faizam kuca na vrata Evrope, oni to vrlo dobro znaju, semofobija, rasizam, ergofaizam, to se danas deava Evropi, Mi smo mislili da je to otkrovenje, ovo nije rizudijal staroga to se deava u Beogradu, ovo je avargarda novoga, gospodo, probudite se, to je bio na kredo, medjutim, oni kau ne, nama vi kao takvi ne trebate, vi se pomirite jer mi nemamo para, zato, zato? Zato to Evropljani nee glasati za mene, ako ja u Bosni poaljem zato zato to mu je vaniji pas da ga voda svako popodne, njegov bankovni raun, nego bilo kakva djeca u Bosni. To je tako, sa krajnjim cinizmom se odnose prema nama, zato sto mi traimo pravo, ta znai pravo, pravo znai etinost, dati pravo slabijem znai govoriti o etnikoj podlogi Evrope, etnika podjela Evrope ne postoji, u Evropi postoji ciklus proizvodnje i potronje, tu etike nema nikakve, Evropa zna za sumnje i za profit, to su dvije odnosno dva bitna elementa religije Evrope. To je ustvari prava religija Evrope, prava religija jeste ta religija, islam i hrianstvo nisu religija, to je religija koja ima svoje hramove, koja ima svoja pravila, a ta pravila su nas kotala ivota, jer mi i jesmo vjerovali

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

68

u to, moda nismo imali drugog izlaza, pa smo vjerovali, sve smo uinili gospodine Bjelobrk, i ja barem mogu rei, na sva usta braniti tu Bosnu kakva jeste itd., ali da vam kaem jednu stvar, sada vie ne, zato? Zato to je dolo u pitanje, u pitanju je bioloka supstanca moga naroda koji je Musliman, ja nisam spreman vie da vidim muslimanske mladie da brane cjelovitu Bosnu i Hercegovinu za raun ne znam ega. Ne. Dosta je. Evo pogledajte ove mezare okolo sve e vam biti jasno, pogledajte ko gine, ginu uglavnom muslimanski mladii za koga? Ne moe vie, ima jedna granica, recimo dosta, ko hoe sa nama dobro je doao. Ja vam mogu reci da svakom od vas koji ste ostali ovdje koji niste muslimanske nacionalnosti, a branite ovakvu Bosnu i Hercegovinu, kako vi kaete, ja vam odajem svako priznanje, ali sada kaem mi kao politiari moramo biti realni, Evropa to nije, mi kaemo ako medjunarodna zajednica i ako to internacionalizujemo, pa problem je u tome to i jesmo internacionalizovani, pa nam se vratila Evropa u Bosnu, a Evropa u Bosni je podjela Bosne, jer jo uvijek vae nacionalne drave, dakle ovo to je XIX vijek izmislio, mi sada imamo tu na licu mjesta, mi nismo zavrili proces kreiranja nacionalnih drava u Bosni, to se sada dogadja. Mi taj proces moramo zavriti, hoe li to biti u Uniji, to je sasvim druga stvar, ali e nacionalne drave u Bosni i Hercegovini postojati i sva e srea biti, ako bude postojala i ova trea, jer ja sam neki dan kada me Soro pitao neto u vezi Muslimana i nemuslimana, ja kaem gospodine, istorija je naa referenca, pogledajte tamo gdje ima kontrolu bosansko-hercegovaka armija, koliko je crkava srueno, pa kaem, ujem ni jedna, i kaem pogledajte u Mostaru koliko ima damija, nema ni jedna - gdje su etnici i gdje su ustae nema nita, prema tome, ta centralna republika je garant opstanka civilizacije na naim prostorima. Ja se samo jednog bojim, ako budemo zakasnili, nee je biti. Hvala lijepo. U istom smislu nastavlja i Muhamed Filipovi, autor zemljovidnih karata, odnosno prijedloga decentralizacije i drukijeg ustavnog ureenja, u odnosu na postojei, BiH: MUHAMED FILIPOVI: Mi smo zaista napravili jedan prijedlog koji je bio cjelovit, koji je polazio, da kaem, od premisa vrlo precizno i zajedniko utvrdjenih, ali ba zbog toga to je taj predlog bio jako dobar, on nije mogao proi. Jer oito, kada smo saglasili o ustavnim principima, ostalo je sa decentralizacijom i provincijama, kada smo mi pokazali da je mogui model, ako se ide logino, zapravo

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

4.3 Hrvatski predstavnici osporavaju lanstvo R. Delia u Predsjednitvu BiH

onih teritorijalnih krugova koji su prirodno nastali, oni nisu, i to se nije uklapalo tu i odmah je dolo do kurlusa, upravo na ovom principu da je Evropa eklatantno prostor historijskog nastojanja unilateralnih nacionalnih drava, toga nema u Aziji i Africi i u Americi, nemate nacionalne drave, samo u Evropi su nastale nacionalne drave i ratovi se vodili dugotrajni, i vjerski i nacionalni ratovi i Evropa je prostor ekvatantnog unilataralizma, vjerskog, koji se kasnije pretvorio u nacionalni. Mi smo bili jedan zaostali relikt jednog svijeta koji je bio protoevropski, prije nego to je Franako Carstvo uspostavilo princip unilateralizma krtanskog i eksterminiralo Jevreje, odnosno Arape, Maure i Jevreje, sa Sicilije, panije, iz june Italije, ostali smo mi ovdje relikt

69

Problem hrvatsko-muslimanskih odnosa nastaje i jaa u trenucima kad politiki predstavnici Hrvata iz BiH uviaju da ni Izetbegovi ni Halilovi nisu pouzdani i ozbiljni partneri i suradnici s kojima se moe i treba graditi prvo sustav obrane a naknadno i sustav koji e omoguiti oslobaanje okupiranih dijelova BiH. Takvi stavovi kod Hrvata u BiH izazivaju nepovoljne reakcije, koje dodatno jaaju meusobno nepovjerenje i koje drugi, prvenstveno Srbi, koriste kao argument za poticanje nepovjerenja. Shvaanjem injenice da do meunarodne vojne intervencije nee doi, a uviajui da je etnicitet i teritorij koji se dri pod vojnom kontrolom, jedan od uvjeta koji se koriste u pregovorima, Izetbegovi pokree vojsku prema Srednjoj Bosni, odnosno prema Hrvatima. Izetbegoviu i drugim Muslimanima smetaju hrvatski stavove o potovanju i ouvanju vanjskih, AVNOJ-evskih granica BiH, ali uz ustavno ureenje kojim se jame prava svim konstitutivnim narodima, uz decentralizirani sustav upravljanja dravom, jer ele strogo centraliziranu i snanu sredinju vlast. Smeta im to isto onoliko koliko i srpska nastojanja da se vojnim i politikim sredstvima BiH podijeli, te da Srbi prikljue Srbiji vei dio BiH, onaj dio koji kontroliraju svojim vojnim sredstvima. Za Izetbegovia su hrvatski stavovi i politiki opasniji jer Hrvati ne diraju vanjske granice nego samo trae drukije ustavno ureenje drave BiH. Na sjednici Predsjednitva, 29. 6. 1993., a nakon povratka hrvatskih lanova Predsjednitva, voena je vrlo znakovita rasprava o zapovjedniku OS BiH, odnosno ABiH prema

tumaenju muslimanskih lanova Predsjednitva. Razlozi zbog kojih je cijela rasprava voena jesu: - Hrvati ele zajedniko zapovjednitvo nad svim postrojbama to znai, i zajedniki dogovor o izboru jednog ili dvojice elnih ljudi OS, ime se izbjegava mogunost manipulacije vojnim potencijalima, omoguava zajedniko planiranje vojnog djelovanja, ali i onemoguava nasilno preglasavanje u Predsjednitvu BiH jer je, prema prije usvojenim odredbama, zapovjednik OS BiH, odnosno ABiH prema tumaenju muslimanske strane, bosanski Musliman (u tom trenutku Rasim Deli, prije njega je to bio Sefer Halilovi) koji apsolutno podrava sve to trai Alija Izetbegovi i drugi politiari iz vrha SDA; - Muslimani upravo ele zadrati potpunu kontrolu nad vojnim potencijalima da bi samostalno mogli odluivati o angairanju postrojbi ABiH te pokuati prisiliti, raunajui na brojanu prednost, i HVO na djelovanje u skladu s njihovim politikim interesima (koji su glede politikog unutranjeg ureenja BiH bitno drukiji od stava Hrvata iz BiH); ujedno osiguravaju dodatni glas u Predsjednitvu, koji mogu koristiti za legaliziranje odluka koje donose u svojim uredima na internim sastancima te onemoguavaju bilo kakvu raspravu o novanim sredstvima koja pristiu iz muslimanskih zemalja iskljuivo muslimanskoj strani, u obliku pomoi i kredita za BiH. PEJANOVI: Ali u ovo doba prole godine mi smo usvojili rjeenje zakonsko, Uredbu sa zakonskom snagom, po kome su tadanje snage teritorijalne odbrane, snage HVO, ak i snage HOS-a ule u sastav Armije BiH. I po tom osnovu komandant Armije Bosne i Hercegovine, komandant svih snaga. PREDSJEDNIK: Ovdje pie naelnik taba oruanih snaga samo je jedan naelnik oruanih snaga. Mi smo kasnije rekli da je TO se pretvorila u oruane snage BiH. I to pie negdje, prema tome, molim vas, nemojte.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

BORAS: Ali u svakom sluaju emo to staviti na dnevni red.

PREDSJEDNIK: Mi moemo staviti na dnevni red u budue kako stoje oruane snage, kako da to rijeimo, mi smo pokuavali, ako se sjeate, htjeli smo nekim zajednikim komandama da rijeimo tu stvar.

70

X60: Naime, ako je takva stvar, onda mora biti taj komandant biti imenovan konsenzusom, a nikako bez hrvatskih predstavnika. To onda znai stvarno ono to se govori.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Hrvatski predstavnici su, drue Miro, u ovom Predsjednitvu dobro predstavljeni. Sa tri ovjeka ovdje. Prema tome, niko ne moe kazati da Predsjednitvo od 10 ljudi tri predstavnika nije nikako dovoljno. A treba da bude sada etiri X: Prvo, ja bih molio da se u zapisniku konstatira da su hrvatski lanovi Predsjednitva osporili lanstvo u Predsjednitvu g. Rasimu Deliu, komandantu Armije i da se to PREDSJEDNIK: Prema tome, za nas je g. Deli, dok se ne odlui o tome lan Predsjednitva. Za nas je to tako. Prema tome, g. Deli je lan Predsjednitva dok se ne dokae suprotno.

MILE: Konstatujte za mene gospodin Deli nije lan predsjednitva, osim ako sa njim ne sjedi gospodin Petkovi. Prema tome, dajte da odluujemo. Ili su dva ili nijedan. Ako ne moemo sada glasati o tome, poto na dnevnom redu nisu prisutna pitanja iz oblasti vojske, onda molim da raspravljamo

MILE AKMADI: Kada smo kod toga, trebamo konstatirati da g. Rasim Deli nije izabran u Predsjednitvo na legalan nain. Da budemo jasni, konkretni. Niti je glasanje, niti broj lanova Predsjednitva, ni nita nije izvreno proceduri koja je propisana. FIKRET ABDI: To emo za posebnu sjednicu razmotriti i o tome emo obaviti raspravu. PREDSJEDNIK: Naime, prihvatam da to udje uz jednu opasku, da to ne dovodi u pitanje lanstvo g. Delia dok

MIRKO PEJANOVI: Mi smo vas uvjerili, to ima sutinu vae inicijative da dovedete do kraja pitanje razjanjenjem. A ne da dovodite u pitanje.

LASI: Vano je to. Ali ja imam primjedbe i na ovu sjednicu. Smatram, mora se zapisnik napisati da su hrvatski lanovi Predsjednitva osporili lanstvo g. Delia. Samo ta reenica. Jer mi svaku sjednicu na kojoj bude prisustvovao g. Deli, a ne bude prisustvovao i predstavnik HVO-a, osporiemo njegovo prisustvo i njegovo to lanstvo. I traimo to da se konstatira pismeno i neka stoji u zapisniku.

71

4.4 Stavovi predsjednitva BiH o uniji triju republika

se o tome pitanju ne odlui. Dakle, to ne dovodi u pitanje lanstvo g. Delia u Predsjednitvu dok se o tom pitanju meritorno ne odlui na jednoj od sljedeih sjednica.

Stjepan Kljuji, na sjednici Predsjednitva odranoj 29. listopada 1993., govori o stvaranju muslimanske drave, unutar BiH. Tim se rijeima i predvianjima nitko nije usprotivio: KLJUJI: Mislim da je to vrlo vano i da vam kaem, moda sad praktino, bez obzira to smo mi svi za BiH, moramo biti realni, da u naim medjunarodno priznatim granicama neemo vladati moda ni za 20 godina. Ali ako napravimo dravu na prostorima na kojima je legalna vlast, u kojoj e biti zatieni gradjani, u kojoj e biti sigurnost i ravnopravnost, mi emo dovesti da iz ovih susjednih kvazi-republika ljudi dolaze nama. Ako ne uspijemo u tome, ako ovdje ne bude reda i garancija, onda emo doi u situaciju da e odavde ljudi bjeati u Grude i Pale i onda vjerovatno Bosne vie nikada nee biti. Neto moramo koristiti od partizana. Partizani nikad nisu dirali narod. Oni su ganjali pojedince, ganjali su neke bojovnike, vojsku, itd. Ali narod nisu dirali. Moramo zatititi taj narod i time emo moda najvie doprinijeti stvaranju nove BiH. Ako ovo bude embrion te nove BiH, mi emo svi uspjeti I na kraju da vam kaem, da me ne shvatite sad da ja govorim za Srbe i Hrvate, nego jednostavno da u okviru patriotskog fronta pronadjemo jo ljudi koji su za BiH, a predstavljaju druge narode, da bi nam svima bilo lake. SILAJDI: to se tie diskusije g. Kljuia, nacionalni sastav Vlade je u srazmjeri sa raspoloivou kadrova. Kadrovi srpske i hrvatske nacionalnosti su ili otili ili su se prikljuili odmetnicima na jednoj i drugoj strani. To je injenica

72

IZETBEGOVI: U svim civilizovanim zemljama na svijetu, bez izuzetka, ak i u Hrvatskoj su civili (ministri obrane - op. a.). Ovu Hrvatsku sad ja ne smatram civilizovanom zemljom da se razumijemo. Smatram zemljom, ali reim ovaj, pa ak i u tom reimu takav kakav jest, koji nikako ne predstavlja nekakav model civilizovan Na 226. sjednici Predsjednitva, odranoj 1. 11. 1993., na njezinu samom zavretku, Izetbegovi upoznaje, i to na brzinu, dajui im domai zadatak, kako nastaviti pregovore oko

73

budunosti BiH, te predlae i mogunost prihvaanja Unije triju republika ako doe do pravilne, pravine i osnovane etnike podjele teritorija jer je svjestan slabosti svojih vojnih snaga, osobito nakon unutarmuslimanskog sukoba, kad je silom izvrena smjena dotadanjih zapovjednika 9. i 10 brigade ABiH: ALIJA IZETBEGOVI: ekam da se ovdje u Sarajevu neto rijei, staro rjeenje ne odgovara, ne funkcionira, to se pokazalo, juer ili prekjue bila je odbijena svaka inicijativa za neke promjene koje bi ile, nego ostalo sve na staro, i dui li dui. Ja sam imao namjeru da to zavrim i da krenem. Bio je predlog da se kombinujem, to se tie ovog rjeenja, razmislite, to se tie Bosne i Hercegovine, tu oigledno postoje samo tri mogunosti, ranije platforma, to je cjelovita Bosna i Hercegovina, zajednika drava, zajednica drava Srba, Hrvata i Muslimana i ostalih koji u njoj ive, itd. To je jedna, to je postojea platforma, druga je tri republike, u kojoj se trae pravina raspodjela, to je to je sada bilo tamo, i trea je postojee ponudjeno stanje koje smo odbili. Mislim da je postojee da ovo ponudjeno ne moemo prihvatiti, to da u tome pogledu suglasnost postoji i ako ima ljudi koji kau moda treba da prihvatimo, da otvorimo put miru, ima ljudi koji to misle, ja to mislim da ne moe, jedino izbor je ostao vratiti se na koncu platforme one ranije, i prema tome prekriiti podjelu Bosne na tri republike, ili prihvatiti, u sluaju pod uvjetom neke pravine, pravilne ili osnovane etnike podjele, uniju republika, kod koje treba mijenjati kartu, nije onakva karta nego je neto drugaija karta, dakle ustavni koncept takav, ali to su otprilike, ili nekakve te izmjene, ono je lijepo rjeenje pitanje koliko je mogue, ovo je, ovo je mogue rjeenje, pitanje koliko je dobro, tu su dileme. Na 229. sjednici Predsjednitva BiH s predstavnicima politikih stranaka, odranoj dana 26. 11. 1993., odreen je sastav delegacije koja odlazi na pregovore o ustavnom ureenju BiH. Delegaciju su inili: ALIJA IZETBEGOVI: Predlaem da delegaciju ine: Izetbegovi, Komi, Pejanovi ispred Predsjednitva, zatim dr Silajdi, Deli i Filipovi. To je predlog. Dakle, tri lana Predsjednitva, predsjednik Vlade, komandant Glavnog taba i jedan poslanik, to je est ljudi. Ima li neko drugi kakav prijedlog, ili primjedaba? Ako nema, ja bih stavio na glasanje ovaj predlog, ko je za predlog da dravnu delegaciju Bosne i Hercegovine na pregovorima u enevi ini ovih est lica, tri lana Predsjednitva, pred-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

sjednik Vlade, komandant Glavnog taba i poslanik, to je prihvaeno. S obzirom na nacionalni sastav delegacije Predsjednitva, ne moe se rei da nije vienacionalna. Meutim, drugi dio delegacije ine tri Muslimana, od kojih su dvojica (Silajdi i general Deli) iz SDA, te akademik Filipovi. Prema tome, ukupni nacionalni sastav delegacije bitno je drukiji od stalno navoene multietnike BiH, koju predvodi i eli stvoriti Alija Izetbegovi. Ta je sjednica osobito vana jer su mnogi govornici bili dosta otvoreni u prikazivnaju svojih stavova. Stoga emo izvatke iz te sjednice donijeti u neto proirenom obliku. Na toj istoj, 229. sjednici, zanimljive su stavove, koje treba zastupati njihova delegacija, a temeljem naloga Skuptine BiH, iznijeli akademik Filipovi i Alija Izetbegovi: MUHAMED FILIPOVI : Skuptina je postavila, da tako kaem, neke limite, limiti su teritorijalne remidikacije, koje se temelje na principu da se ne mogu etnike teritorije i drave praviti na neetnikim teritorijama, drugo, da sredinja Republika Bosna je ona koja je nosilac kontinuiteta dravnog, pravnog, prema tome, i geopolitikog i istorijskog kontinuiteta Bosne, bosanske drave sa pripadnom joj, tako da kaem, maritimnom karakteristikom, sve su manje vie junoslovenske drave postale pomorske drave, osim Makednonije i Bosne, i to je oduvjek bila, i ona mora to, drati se tog karaktera. To su neki limiti koje Skuptina postavila, plus da bi bilo bitno ouvati uniju i zatititi je od arbitrarnih solucija. Pod arbitranim solucijama mislimo na izdvajanja putem referenduma, koji bi bili ne demokratskim i tako da kaem uvjetima, koje ne podrazumijevaju restituciju ljudskih prava ostvarivanja ALIJA IZETBEGOVI: Predlaem da osnovna rjeenja, odnosno odluka Skuptine s tim, da se maksimalno rijei teritorijalno pitanje do maksimuma. Dva, da se funkcije UNIJE proire, pojaaju, da u tom pravcu djelujemo, da se proire, Tree, da se ukine odredba demilitarizacije, mislim da ovu odredbu moemo ukloniti, ona je sporna, mogli bi o njoj da popriamo, moglo bi se braniti i obnuto, da se nita ne potpisuje, neposredno sada, osim ako ba bude rjeenje zadovoljavajue, mislim da bude odluka osnova, s tim da se teritorijalna pitanja u jednom, pitanja u jednom pravcu nastojanja, teritorijalni problem da se rjeava maksimalno, tako da se genocidna podruja izvuku iz kontrole etnika i ustaa, da, naime, da se

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

74

75

funkcije proire, da se nita nepotpisuje, da se sluba demitalizacije ukine, rekao bih dvije tri rijei o demilitarizaciji, mora se braniti i jedna i druga teza naa je onda kada smo mi prihvatili tu demilitarizaciju, onda smo ovako raunali, lako oruje nee niko predati, svakako, prema tome, ko e biti demilitarizovan, bie one strane koje imaju teka naoruanja, prema tome nas nepogadja tako smo rezonirali, nas odredjene demilitarizacije nepogadjaju, jer oni e morati da predaju tenkove, i kontrolirati, teku artiljeriju, oni bi predali 100 tenkova, mi bi predali 4 ili 10, ne znam kakav je odnos trenutno, artiljerije isto tako jedan naprema deset, lako naoruanje svako e sakriti, naravno, ili e predati policiji, pa smo smatrali da moe biti jedini nain da te tenkove iz Bosne uklonimo, taj. Medjutim, nakon obilaska Bosne i Hercegovine ovamo ini mi se da mi moramo i nama treba Armija i mi treba osigurati da ipak pravno ona mora, da postoji kao Armija Bosne i Hercegovine, nama neodgovara demilitarizacija Bosne i Hercegovine, jer nas niko nee tititi, Izetbegovi govori o Uniji triju Republika, sukladno meunarodnim planovima, iako je samo tri tjedna ranije, a prije sastanka s tadanjim mvp RH dr. Matom Graniem, Haris Silajdi odbijao svaki razgovor o Uniji BiH. Istovremeno se protivi demilitarizaciji BiH jer rauna da e se ABiH, zbog brojane snage moda moi boriti i oslobaati i oslobaati druge dijelove BiH, koji trebaju ui u sastav bosanske Republike u Uniji BiH. Zanimljiv stav o teritorijalnim tenjama istie na istoj 229. sjednici i Miro Lazovi, predsjednik Skuptine BiH. Ujedno se iz njegovih rijei vidi tko stavlja znak jednakosti izmeu Republike Srpske i srpskih nastojanja za otcjepljivanjem iz BiH te HR HB, koja je i osnovana kao integralni dio BiH (u aktu o osnivanju HZ HB, a kasnije HR HB, jasno stoji da je HZ HB intergalni dio BiH sve dok je BiH samostalna i nezavisna drava): MIRO LAZOVI: Ba se to odnosi na teritorije na kojima je preteno ivio muslimanski narod, i u emu se zadovoljiti sa jednim brojem, tih teritorija, koji je to procenat koji e nas zadovoljiti, da kada se ve razgovara o nekim teritorijalnim ustupcima, to bi morali znati, da li je to jedna optina, dvije optine ili 500 km2 ili dalje, uglavnom sigurno da sve neemo dobiti, ako se mislilo na sve teritorije, treba znati da se to ne moe sve dobiti, sve uz Drinu i plus Prijedor i Klju, i ne znam koja su to mjesta. Valjalo bi razmisliti koji je to procenat o kome bi naa delegacija bila spremna da razgovara. Drugo pitanje je Oven, i nje-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

gove neke nove izjave, koje su se jutros ule na Radio, da e se na samom sastanku u enevi razgovarati o raspadu Bosne i Hercegovine, sa mogunosti da se srpska republika odnosno Herceg Bosna, ova pripoji Srbiji, ova Hrvatskoj, ako se to ne mogne ovaj put, to je sasvim izvjesno da e se to u narednom periodu uiniti, i da je odmah bolje prihvatiti tako neta nego otezati stvari, ja molim da se o tome Predsjednitvo izjasni, i da se odlui o nekim politikim zahtjevima koji e ii u tom smjeru HARIS SILAJDI: dakle u pregovaranjima se moralo otii i do jedne granice odrediti neke granice kada mi je ponudjeno kao definitivno i zauvjek za tu reduciranu Bosnu, onda smo 30 %, onda smo rekli da to ne ide. Kada su nas pitali ta je to - to pokriva teritorije gdje se moe vratiti stanovnitvo u Krajinu i Istonu Bosnu, koje nema sada gdje. To je poveanje iznosilo 4 %, koje su izrazito naseljene muslimanskim stanovnitvom, koje je genocidom ili etnikim ienjem protjerano sa tih teritorija, tamo ih sada nema, treba ih vratiti. Da sve teritorije ne mogu se vratiti jer nemamo vojnu silu, ali diplomatijom na neke teritorije, koliko je to 4 % - to je taj odgovor. Prema tome se odnijela tako i Evropa, sada je druga stvar, to je moj utisak, ja se nedelju dana, dva sam se puta sastajao sa Krajinikom i normalno da je to i sa jedne i sa druge strane ispitivanje raspoloenja itd., mi razgovaramo o humanitarnim stvarima, o konvojima, o konvoju iz Breze, hoe li ili nee, o oferima, ali razgovaramo i o ovim stvarima. Ja vam kaem da nepostoji, ja ne vidim, veliko raspoloenje sa njihove strane za bilo kakve ustupke. Naalost ja to ne vidim. Mada me urkin uvjerava da kod Miloevia postoji takvo raspoloenje, kada sam ga pitao da li Miloevi to moe isposlovati kod ovih ovdje nije bilo odgovora. Ja ne znam da li to moe. Prema tome, ja to ne vidim i mogu vam rei da se u odnosu na prethodnu poziciju nisu pomakli pa ni 0,50 % kada su u pitanju teritorije koje oni dre, a koje oni dre prema planu i koji vojniki dre, kada su u pitanju te teritorije nisu napravili neki napredak Stjepan Kljuji netono tvrdi da je Tuman promijenio miljenje te da nee podrati izdvajanje HR HB iz BiH. Istna je da potpuno drukija: kad se pogledaju sporazumi TumanIzetbegovi i Izetbegovi-Krajinik, shvatit e se smisao zato je reeno da e, ako Republika Srpska, temeljem sporazuma Izetbegovi-Krajinik ode iz BiH, da e i HR HB zadrati za sebe pravo da razmisli i odlui o svojoj politikoj budunosti:

76

STJEPAN KLJUJI: moramo napraviti akciju da pripremimo dezavuiranje Stoltenberga i Ovena, formalna teza je: enevska konferencija nije uspjela, priprema se nova konferencija, sa neuspjehom enevskih principa moraju se povui i medijatori. I trea stvar, isto politike prirode, ja vam moram rei, ja pratim srnu, Krajinik je sino rekao da nisu spremni pola procenta dati teritorije nazad, prema tome, mi ako udjemo u borbu za 3 ili 4 % moda je to trik kojim on kae, nee, a onda e rei evo vam 4 % kao to je nudio Karadi Ustiprau. Mi neemo u Bosni nita dobiti ako dobijemo Ustiprau, a potpiemo da definitivno gubimo teritorije. Znai, moramo se u pregovorima, odnosno vi koji ete biti tamo, zadrati na jednoj tezi o jaanju drave Bosne i Hercegovine, ovo to je Ivo govorio, moramo inzistirati na instrumentima njene kohezije, to znai, a Tudjman je ve promijenio miljenje i rekao je u jednoj izjavi da e glasati da se ne moe Herceg-Bosna iskljuiti iz Bosne i Hercegovine, ja to ne smatram komplimentom, nikakvim, nego jednostavno konano je i on shvatio ako se isti princip primjeni na Hrvatsku da e ostati sa anputiranom dravom a to se tie konkretnih stavova Skuptine, Vlade i Predsjednitva BiH, mi emo imati intermeco u kojem emo mi medjusobno ovdje sjesti i rei ta je realno, ta moemo i ta ne moemo. Druga stvar, ja mislim, da emo morati ovdje prema sebi, moda na jednom sastanku u uem krugu, nego to je ovaj, rei ko je za podjelu Bosne i Hercegovine, ko nije, ako sauvamo Bosnu i Hercegovinu kao dravu, onda unutarnje podjele nisu podjele Bosne i Hercegovine u istorijskom smislu, nego je unutarnja reorganizacija drave, zvala se ona kantonizacija, stvaranje tri republike, etiri itd., dakle, to je proces koji ima vremena za nas. Mi ne smijemo gubiti vrijeme da inauguriramo te principe, jer po onom to se sada dogadja u javnosti oito je da se javljaju nove tendencije da definitivno treba podjeliti Bosnu i Hercegovinu, te se mora ovdje rijeiti i mora se ovdje zakljuiti, onaj ko e dijeliti BiH stavie svoj potpis, ali ima ljudi koji nee da djele Bosnu i Hercegovinu i moramo im dati ansu da to ne urade ili da odstupe prije toga HARIS SILAJDI: Pitanje cjelovitosti Bosne i Tudjmanova ta izjava da on sada Herceg-Bosnu ne eli praktino u Hrvatskoj, moramo priznati, to mora i dolazi sada iz Zagreba, gdje se ti stavovi esto mijenjaju, ali uzmimo da je to jedna sada konstanta. Upadice sa mjes

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

77

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

ta. Ja sam imao jedan razgovor sa njim gore prije jedno desetak dana, sat vremena, potpuno smo sami razgovarali. Zakljuak je, nema Neuma, nemojte sanjati o Neumu o izlasku na more i ta izjava bi mogla biti u vezi sa tim, dakle jer postoji u onim dokumentima oni koji su pratili mirovni proces sjeaju se da je sukcesor drava u sluaju odvajanja centralna republika je sukcesor, IZETBEGOVI: Ne treba smatrati da je ta njegova izjava iskrena, ona je taktiki potez, da se smanji pritisak na Neum i neumsko rjeenje.

STJEPAN KLJUJI: Ako dodje do te unije nesretne, nije svejedno hoe li se izdvojiti ili e morati ostati u Bosni i Hercegovini. To govorim potpuno iskreno, jesmo li da se izdvoje ili nismo, jer onaj ko je da se izdvoji bilo koji dio Bosne i Hercegovine je protiv cjelovite Bosne i Hercegovine, mi znamo da cjelovite BiH trenutno faktiki nema, postoje tri regije, ak i etiri, ali istorijski gledano ljudi, ja sam dao zakletvu da u raditi za Bosnu i Hercegovinu i potivati interese Bosne i Hercegovine. Ako treba da prevlada miljenje da postoje sve i da je majoritet onih koji hoe da se podjele na tri republike, centralna zauzima, odnosno da sredjuje medjunarodne subjekte, lanstvo u UN, o olimpijskom komitetu itd., to treba rei, da mi ne lutamo, moda sam ja u manjini, ali molim vas to je pitanje koje mi moramo raspraviti iza eneve, jer oito je da vi u enevi neete potpisati nikakav ugovor, to predsjednik kae, nee ga ponuditi da bi ga mogli potpisati, ali e se uti mnogo tota. ALIJA 1ZETBEG0VI: Samo jedan trenutak, mi jo uvijek nismo i prema tome i to samo cjelovita i zajednika drava, moemo li to uraditi, teoretski moemo, ali praktiki uraditi, kakva situacija nastaje, jer je nepopularno govoriti o Bosni i Hercegovini, moemo li kazati mi nikakvu uniju ne prihvatamo, mi hoemo zajedniku dravu. To bi onda opet bila unija, moemo li napraviti zajedniku dravu kakva je bila danima, a neki ljudi smatraju da mogu, ali ja bih volio da me ubijede da mogu, i da mi pokau put kako moe, jer ja tog puta ne vidim, ja bih najradje bio svakako za onu cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, postojee granice i zajednika drava itava, nego ovako ispresjecana itd., ako vidi taj put neka ga kae ovdje, nego da kazuje na konferencijama za tampu, neka kae ovdje, mi idemo gore da to branimo, nismo se nizata obavezali, mi moemo komotno kazati mi smo presabrali - molim vas lijepo

78

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

poteklo je mnogo vode odonda, promjenile se stvari mi hoemo ovako i ovakvu Bosnu i Hercegovinu, moemo li je mi izgurati na koji nain, moemo? Izvolite Naime, pitanje glasi, moemo li postaviti tezu, hoemo zajedniku Bosnu ili zajedniku dravu, to su snage koje mogu da izvuku danas. MUHAMED FILIPOVI: Sada kada se postavlja pitanje teritorija, teritorijalno pitanje, kvalitetno pitanje, ne pitanje koliina i procenta, za mene je ta Bosna koja bi trebala da bude osnova reintegracije kao demokratska slobodna drava unutar jedne unije u kojoj maksimalno treba sauvati funkcije drave i mogunost njene reintegrativne djelatnosti, ali to mora na Drini, Savi, Sani, i na moru, to je kvalitativno pitanje. Koliko emo mi biti na Drini, hoemo li biti od Foe do Janje, ali moramo biti na Drini, vie je pitanje hoemo li biti na Savi od Broda do Brkog ili do Sremske Rae, ali moramo biti na Savi i takodje moramo biti i na Sani, specifino sada hou da kazem na Sani, zato izmedju Une i Sane, mi moramo dobiti, poto nam se udara na jednu slabiju taku, preko Fikreta Abdia i njegove secesije udara nam se na slabu taku, tu moramo mi dobiti jedan uteg na nau stranu, zato je to pitanje prije svega kvalitativno pitanje sa dva posto kvalitativnog prostora tog u odnosu na bosanskih 50 hiljada m2 prostora ja bih pristao vie nego na 5 %, znate nekog drugog prostora, ali je za mene kljuno ovo da se pravilno ocjeni na istorijski status i nae realne mogunosti, ne smijemo mi vie dopustiti jednu unutarnju eroziju koja i na koju djeluju sada sve sile, djeluje medjunarodna zajednica, djeluje Oven, Srbi, Hrvati, Karadievi, Tudjmanovi, Bobanovi, a djelujemo i mi, time to da kaem i da neprestano iznova vraamo neka pitanja za koja po mom miljenju vie nema dovoljno prostora

79

IZETBEGOVI ALIJA: Ali politiki svijet je protiv Bosne, nije problem, moda je manji problem, i ako jesu veliki problem ove dvije vojske koje razaraju Bosnu koje treba pobjediti da bi se postigla ta stvar, vi morate Mladia pobjediti, Mladi nee da ode dobrovoljno, niko ga ne poziva i samo ga mi moemo ukloniti, mi trebamo procjeniti moemo li ga ukloniti i njega i skupa s njime i Bobana i njegove vojske, i Hrvatsku vojsku, ali je to ini mi se sada manji problem dvije godine svijet radi protiv cjelovite Bosne, jo od Kutiljera, nije svijet obian, niti je u Frankfurtu, ali politiki svijet je protiv, jer Mladi i kompanija saveznika u svijetu, faktori, vlade Tudjman ima

80

saveznika u svijetu, mi imamo saveznike, ali su to mladi saveznici, Amerika je jedina za cjelovitu Bosna, ali ona je rekla to je evropsko pitanje, za nas je regionalni problem, rekao je jasno i ponovo Kristofer, daba je to kada u Francuskoj vodi Miteran politiku, i Mejder, nemamo mi tu saveznika, svijet je protiv cjelovite, naime nije bio protiv, ali je na koncu oni nee dati, meni je jasno rekao jedan ovjek, to su iluzije ako vi mislite da emo se mi sada na Srbima na Balkanu zavaditi za daljnih 50 godina zbog vas, to mi neemo da uradimo izvinite, i nemojte sa tim raunati. Kada je rekao sa srbima mislio je na Srbiju, mi neemo to, oni naprotiv hoe da ostanu u dobrom sjeanju Srbije radi budunosti pokaite prstom koje su to snage koje mogu da iznesu cjelovitu Bosnu ovdje, ako mislite na Armiju, ona moe da brani ove i ova podruja ovdje i da svojim pritiskom, pa malo mi politikom da eventualno jo malo da to proirimo, ali nema armija snage, da dodje do Banja Luke i to je uzalud govoriti, to mogu samo zanesenjaci da govore, mi smo proraunavali problem deblokade grada, i kada smo vidjeli da moramo 4-5 hiljada ljudi vjerovatno, prorauni govore izgubiti, onda smo rekli izgubili smo 10 hiljada ljudi pa nemamo vie bioloke moi da kaemo evo pet hiljada ljudi na oltar domovine, osloboditi samo Sarajevo, a da bismo se prokleli kasnije i jednostavno da smo naeli bioloku supstancu i da je danas nemamo, ne bih rekao da moemo ii tim putem Alija Izetbegovi na 229. sjednici predlae da cilj na pregovorima bude postizanje mira. Meutim, mir e se moi postii tek nakon to HV obavi svoju ulogu za koju se nekoliko godina spremala i obuavala: oslobaanje RH i stvaranjem uvjeta za nametanje mira u BiH. Naalost, hrvatska je strana, a to se danas jako dobro vidi, izgubila politiku vanost u BiH u posljednjih nekoliko godina te time i oslabljena stvarna konstitutivna prava koja hrvatski narod u BiH trebao imati: ALIJA IZETBEGOVI: Ovo o emu se govorimo moe se bolje plasirati u miru nego u ratu, rat dalje goni stvari u jednom negativnom smjeru, moda bi mir jedan pod nekim pravinim uslovima pruio mogunost da se, ovdje imaju realisti i idealisti, idealisti imaju ansu u miru, u ratu je vie nemaju nikako, ovi idealisti, evo za njih anse, ali u miru, hajdemo spasiti u nekim uvjetima neki mir, stvoriti mogunosti pa, neka idealisti stupe na scenu pa neka pokuavaju, imae sasvim sigurno tu podrku svih ljudi dobre volje u Bosni i Hercegovini, ali to je u miru ansa, u ratu vjerujete idealisti gube svaku ansu. Jednostavno

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

81

vidite da vie nije ni realizam, u pitanje je ono to bi mogli naturalizmom, to je ono kada imate sve, sve sile negativne na terenu, kada kaplari komanduju ta e se dogoditi, kada se domaini vie ne pitaju, ni oni se vie ne pitaju nego kaplari, banda i kriminalci na kraju balade, hajdemo taj proces da taj jedan tok dogadjaja zaustavimo i da pokuamo da ovdje i da spasimo ovo Bosne to se moe spasiti, inae e polako Mladi, zauzeti polako sjedne strane, i Boban sa druge strane, i zatvorie se vrata Bosni, i hajdemo dok to nije kasno da spasimo ta moemo, jer se uvijek tu drimo, evo neki dan su napali, ovaj na razgovor lii na filozofiju, ak na krajnji prakticizam, ali prakticizam, imate sihronizovan napad na Olovo i na Fojnicu, pokuavaju da to razbiju, rat prua ansu da se dogovorimo da nam prave jo nekakve nove pasjaluke. Ako to raskinu, daba emo mi dalje priati o ovome ili o onome, hajdemo dok se moe spasiti, imamo ansu da malo proirimo prostore, na kojima mi imamo prilike da stvorimo demokratsku volju, ako tu napravimo nekakvu diktaturu ili kaemo mi hoemo sami da ivimo, onda nam i od Bosne zaista nema nita, ako stvorimo, hajdemo spasiti komad Bosne, jeste onaj kraj procesa tamo bio, ovo to govori prof. Filipovi, dok je on razgovarao ja sam razmiljao, zato se Austrougarska raspala, vienacionalna drava, nije Evropi odgovaralo, jer koncept nacionalnih drava, nije odriva, Turska se raspala kao, pa komunistiko carstvo, Sovjetski Savez se raspao, evo usred Evrope Slovaka i vrlo jedan gorak primjer za nekakve ljude koji nekako sanjaju pomalo, moda gori od svih drugih, ovaj ehoslovaki sluaj usred Evrope, ne mogu se te dvije, Slovaka i eka, nisu mogle se i nisu ostale zajedno, i taj naravno proces, i taj proces je prije toga uhvatio Jugoslaviju pa sada zahvata Bosnu i Hercegovinu, mnogi ljudi kau to je dovravanje jednog procesa formiranja nacionalnih drava u Evropi, jedan kraj procesa, mi smo zakasnili u tom procesu i to se dogadja ovdje. Je li to tako ili nije, to se dogadja, jer nema na koncu konaca nekakvih zakona u istoriji, ne bi mi trebali da podlijeemo tom nekakvom istorijskom determinizmu, hajdemo se mi oduprijeti i pokuati da stvorimo jedan ljudski nain ivota ovdje, pa neka to kasniji istoriari stavljaju u neke svoje eme i kategorije i neka to, ali mi emo ovdje pokuati i da stvorimo neto ljudsko, demokratsko, ako to budemo mogli. Evo sa tim mislima neka ide delegacija u enevu i neka pokua spasiti to se spasiti moe.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

82

Kako su lanovi Predsjednitva utvrivali svoje stavove te temeljem ega su donosili odreene zakljuke, vidi se iz sljedeg dijela rasprava voenih na sjednici od 15. 12. 1993. Posebnu panju privlai zauujue nerazumijevanje hrvatske politike i prema okupiranim podrujima u RH i prema BiH. Nije RH traila odvajanje HR HB iz BiH nego je, 16. 9. 1993. u enevi, Izetbegovi potpisao sporazum s Krajinikom po kojem Republika Srpska, temeljem rezultata provedenog referenduma Srba u BiH moe, ako to tako eli, napustiti BiH. Samo dva dana prije toga Tuman i Izetbegovi potpisali su Zajedniku deklaraciju, uz tajni sporazum o konfederaciji, prema kojoj nije nigdje bilo definirano niti navedeno da HR HB moe, pod bilo kakvim uvjetima, napustiti BiH. tovie tajni sporazum izriito navodi da su oba predsjednika suglasna da se odnosi izmeu bosansko-muslimanske republike i hrvatske republike u okviru Unije Bosne i Hercegovine razvijaju na svim podrujima s ciljem stvaranja zajednike drave koja e istodobno stupiti u konfederalni odnos s Republikom Hrvatskom. Ovdje je takoer uoljivo da je inicijativa za voenjem rata u Srednjoj Bosni dolazila od strane ABiH, da bi dobili jo neki postotak zemljita. Ovdje, zbog vanosti, donosimo, neto skraenu, raspravu koja je voena na toj sjednici Predsjednitva: SILAJDI: Ja u poeti od Francusko-Njemake inicijative, jer je na osnovu te inicijative ova zadnja runda pregovora odrana u enevi. Ta inicijativa je pripremana. Pripremana je otprilike mjesec dana da bi na kraju ministri vanjskih poslova ipe i Kinkel izali sa tom inicijativom. Iza inicijative naravno stoji i Evropska zajednica. Nama je upueno jedno pitanje - predsjedniku Izetbegoviu i meni direktno od ipea i Kinkela u enevi. Ukoliko se ovi vai zahtjevi, za koje kaete da su minimalni, ispod kojih se ne moe ii, ispune, da li ete vi onda pristati na to? Drugim rijeima bilo je pitanje je li ovo taktika ili ste vi iskreni u zajednikom naporu, kako su rekli, da se dodje do mira. Naravno, rekli smo da smo iskreni, da je nama ipak vie stalo do mira od onih drugih jer smo u najteoj situaciji. Tada se inilo u enevi da e doi do nekog preokreta, odnosno da e EZ biti u stanju da neto promijeni. Zaboravio sam rei to se tie razgovora o Neumu kojem je prisustvovao predsjednik Tudjman, Boban i drugi. Tudjman je bio, ini mi se, tvrdji nego ikada. Moj je utisak da mu je u tome pomogao jedan dio njemake diplomatije. Radi se o suverenim hrvatskim teritorijama. Kao da tu nema bosanske teritorije. Nema govora, nee da uje i mislim da smo se tako i rastali. On je inae morao da putuje, nije htio mnogo ni da razgovara. Kasnije smo se sastali

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

jo jednom i s Bobanom u prisustvu Karadia. Boban jeste pokazao jedno interesovanje, kao da neto bilateralno razgovaramo vjerovatno kao odgovor na nae bilateralne sastanke sa srpskom stranom. Do sada nema pouzdane indikacije ni iz Zagreba, ni iz Beograda, ni sa Pala da se neto promijeni. Predsjednie, ja ovoliko. Ako ima neko pitanje spreman sam da odgovorim. KLJUI: Jedno pitanje za nas ovdje da bi se mogli ukljuiti u daljnji razgovor. Mislim, nama je svima jasno. to smo itali u novinama, sluali Nadu Al Issu i ovo sad sluali g. Silajdia, stvari stoje tako kako stoje. Medjutim, za nau daljnju borbu potrebna su dva pitanja koja u ja vama postaviti da bi meni lino bilo jasno da nadjem sebe u ovom svemu. Ali ja, prije toga, elim da postavim jedno pitanje vama. Prije svega Izetbegoviu i Silajdiu, kao dvojici vodeih Muslimana, a trenutno i vodeih u naoj bosanskoj dravi, za koju oni kau da je muslimanska i jednom je Koljevi rekao da mi nemamo pravo nazvati ovaj dio Bosne bosanskom Republikom, nego ako je hrvatska Herceg-Bosna, a srpska republika, da e ovo biti muslimanska i da mi ne smijemo eksploatirati ime bosanska. Naravno, on to moe re, ali on nama to ne moe oduzeti. I najvei dobitak za nas sviju a prvenstveno za muslimanski narod koji e biti u veini u toj regiji, je da se zove bosanska. To je kapitalno i tu je muslimansko rukovodstvo. Ja kad kaem muslimansko, to je ruan izraz, jer mislim da smo mi ono to je rekao predsjednik ili za BiH ili protiv nje. Ali u taktikom smislu vrlo je vano to smo prihvatili izraz bosanska i ja u, vjerujte, ivjeti u toj dravi, bez obzira to imaju dva rjeenja u toj dravi da bude, kao to stalno neki krugovi provejavaju, drava muslimansko-bonjakog naroda. A onaj novinar ahovi Izudin je odluio - nee ona biti trojna, ona e biti muslimanskog naroda, a ostali e biti manjina. Sad ima jedna druga stvar. Nisu mene Izetbegovi i Silajdi doveli da budem manjina u dravi u kojoj sam ja rodjen i u kojoj sam ja gradjanin i moji ive stoljeima ovdje, nego me je doveo Tudjman i Boban. I ja u ak pristati na to da bude to drava bonjakog naroda, ja sam s predsjednikom razgovarao lino o tome, kojem emo ini manjine, uvjetno reeno, imati nacionalna, gradjanska i sva druga prava. Mislim taktiki da ne bi bilo dobro da vi napravite dravu bonjakog naroda u kojem emo mi biti manjina, nego napraviti dravu i da se u ustavu izbjegne to. To je sad veliko pitanje. Ne znam hoete li vi imati, vas dvojica,

83

84

vjerujem, elite to. Ali ne znam da li ete imati snage u narodu i stranci koju predstavljate, da to izborite. Ali to je moj problem. Jer u se znati, ja, postaviti. Iako vi kaete da je to drava gradjana BiH, a ona e biti muslimanska po svom sastavu, i tvoja Vlada je de fakto Vlada te bosanske Republike, u kojoj ste vi Muslimani, uz obraz koji ste sauvali sa nekim izuzecima sad u srednjoj Bosni Vareu itd. pokazali da niste samo moralni pobjednici u ovom ratu, nego ste ljudi kojima svaki poten gradjanin mora odati priznanje. Vi ste Srbe i Hrvate ovdje primili kao normalne gradjane. Sa Srbima smo imali prva dva mjeseca problema u kojima sam i ja sudjelovao, jer smo u stanovima mnogih Srba, za koje nismo pretpostavili, nali oruje. Mnoge smo uhapsili, mnoge smo zatitili. Prema tome, to je sad pitanje koje ete vi odluiti - hoete li dravu bonjakog naroda u kojoj emo mi biti manjina, ili emo napraviti dravu onu za koju smo se poeli boriti. Kolika je ona, objektivno ona je vea nego to su 6. aprila svi u Evropi mislili i to je predsjednik Izetbegovi u zadnjem govoru rekao. E sad da se vratim na onu Karadievu. On kae da je spreman vama, kad kaem vama ne prigovaram, nisam bio ni u jednoj delegaciji. Ja sam gradjanin BiH i ja u posluati zakljuak koji vi donesete tamo, spreman dati 2 do 3 procenta prostora da bi se potpisalo ono, mir, da oni legitimno dobiju Drinu. Ja vama moram rei svima ovdje u sali da on blefa, dao bi on 10 procenata samo da se dobije Drina i da se dobije pravo izlaska iz BiH. ta elim da pitam? Da li u rukovodstva SDA, odnosno da li Izetbegovi i Silajdi kao elitni ljudi koji vode tu stranku, jo uvijek ele po svaku cijenu da se zadri BiH kao medjunarodni subjektivitet, bez obzira na ove probleme unutarnje gdje e biti granice, kolike e biti republike ili ne? Ili ste vas dvojica doli do situacije da od Bosne nema vie nita pa da fino kaete, to je rekao predsjednik opine Novo Sarajevo na Skuptini onoj prvoj - znate ta, Hrvati su napravili svoju dravu, Srbi svoju, hajmo mi napraviti sad svoju. Znai, mene zanima, da li muslimansko rukovodstvo, a ja mislim da je to bosansko rukovodstvo, jer ja potujem. Za mene je Izetbegovi legalni predsjednik drave. ak mislim da on praktino ima ingerencije predsjednika drave, ne predsjednika Predsjednitva. Ali to je rasplet situacije na terenu odluio. I vjerujte, da vam neto kaem, ja to potujem. Da li vi vjerujete da je izgubljena borba za Bosnu ili emo nastaviti borbu za Bosnu? Drugo je pitanje, kakvo e biti uredjenje u toj bosanskoj Republici? I trea stvar, i Miloeviu i Karadiu je neosporno najvie stalo do uki-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

85

danja sankcija i oni se slue raznim trikovima. Trae da je to nehumano, da srpski narod nije kriv, itd. Mi znamo kronologiju dogadjaja kako su oni doli danas u povoljniju situaciju nego to faktiki treba da budu. Prvo je bila agresija Srbije i Crne Gore i JNA na BiH. Prije toga je bila na Hrvatsku. Hrvati su napravili nekakav separatni mir, rtvovali jedan dio drave da bi dobili mir. I nisu imali snage da se bore. Sad ja vama moram rei jedan dio razgovora koji sam ja vodio s Tudjmanom i ukom u svoje doba gdje sam im rekao, otprilike, ovo: Gospodo, ja kao predsjednik Hrvata BiH sve sam dao za odbranu Hrvatske. Dali smo vam novac koji ste vi uzeli. Jer u hrvatskom narodu najvie para za HDZ su dali Bosanci i Hercegovci, dok vi od Dalmatinca, Slavonca i Varadinca izbijete marku, ona moja sirotinja je davala po l000 DM. Znam ljude koji su dali po milion. Znai Tudjman je uzeo moje pare. Ali vas molim jednu stvar. Nemojte prebaciti rat u BiH i 2. januara 1992. ovdje kad je bio jedan general Agoti koji je, ne znam kako, nestao sa scene, a vjerujte radi se o vrlo estitom ovjeku, njega sam ja na uho zamolio - molim vas generale, nemojte mi prebaciti rat u Bosnu. I to sam Tudjmanu rekao. Jer ako dodje do rata u BiH, to je katastrofa, ali ne za nas u BiH nego za Hrvatsku. Jednom sam bio na ruku kod Tudjmana i on je podigao au ampanjca jer je istjerao tog dana iz Boringaja61 jedan korpus vojske i prebacili ga ovi u Biha. I kae, da nazdravimo. Ja kaem, ne mogu nazdraviti predsjednie. Pita on - to? Kae, tebi nije drago. Nije mi drago velim, nita vi niste dobili. Oni dok su bili u Boringaju mogli su biti blokirani i to je pegelj dobro primijetio. Struja, voda i opkoljeni i nisu mogli pucati iz Boringaja. A sad ste vi njih istjerali i doveli ih meni u Biha. Opteretili BiH, a niste zatitili Hrvatsku. Jer oni pucaju na Hrvatsku iz Bihaa. Oni mene nisu posluali, napravili su seperatni mir i de fakto rat u Bosni je poeo ne Ravno - Ravno je bila jedna naa tragedija hrvatska, za koju nismo dobili podrku tadanje vlasti. Dakle, nisu me posluali i pravi rat u BiH je nastao operacijom Kupres. Operacija Kupres je djelo Herceg Bosne kad su 400 Hrvata pustili na jedno polje, a vi znate kako izgleda Kupreko polje, i ovi profesionalci, vojnici, to iber moe da potvrdi, pustili da prodiru prema Donjem i Gornjem Malovanu. I onda ih ko zeeve pobili. I tad poinje rat u BiH. Znai, oni su gore mene prevarili i ubacili rat u BiH da bi sebe oslobodili da bi dobili tajm-aut. A to je sve bilo protkano nekim vezama Tudjman-Miloevi. Da vam ne kaem ta sam rekao Tudjmanu kad se vratio iz Karadjordjeva. Poto sam ja

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

86

stradalnik 1971, a i Tudjman je, ja sam rekao, vi ste predsjednie mogli otii u peku patrijariju i razgovarati sa Miloeviem, ali niste smjeli otii u Karadjordjevo jer za nas Hrvate je Karadjordjevo ono to je za IBE-ovce Goli otok. Znai, ja sad postavljam dva pitanja. Da li vas dvojica podravate daljnju borbu, moda emo mi tu borbu izgubiti, ali ete vi morati napraviti bosansku republiku van BiH. A o detaljima bosanske sam vam ve govorio, ili ste jo uvijek spremni da idemo do kraja na stvaranje te unije koja je za sada jedini izlaz, ali unija moe, to je Komi govorio ovdje proli put, imati vie stupnjeva. Za mene je glavno da li ste vi spremni da idete za BiH i da se napravi takva klauzula koja je bila u enevskim papirima u jednom vremenu, da niko ne moe izai iz BiH ako jedan narod, odnosno jedna republika, stavi veto. Dakle, to je jedno pitanje. Drugo pitanje, poto je Srbiji previe sankcija i sankcije tek sad imaju djelotvornost, a ja kad sam bio u Bonu, mene su sasluali pet Generovih zamjenika, to su profesionalci koji sve piu. Jedan je uzeo raunar i rekao - Srbija ne moe izdrati 6 mjeseci pod sankcijama. Ja kaem, gospodine, ona moe 5 godina izdrati jer vi ne znate ta je JNA. JNA ima bazene nafte, ima rezervne dijelove, itd. I sad Miloevi vodi svjetsku kampanju uz podrku Rusije i izbori u Rusiji idu u prilog Miloeviu. eli da kae ovako. Mi emo vratiti teritoriju, a vi nama ukinite sankcije. Ja vama sad kaem kao vodji muslimanskog naroda, a vi ste i nae vodje, mi smo svi zasad Bosanci, Karadi blefa, on e vam vratiti 10 % teritorije uz dva uvjeta: jedan je da popustimo da se trguje sankcijama, znai da pristanemo da se ukinu sankcije, iako Evropa tu ima jednu postupnost. Nee ona odmah ukinuti sankcije. De fakto sankcije e se jo 10 godina osjeati u Srbiji. A druga je da im date pravo izlaska iz BiH i vi moete traiti 10 %, oni e se cenjkati, ali kad bude dolo do potpisivanja, izlazak iz BiH i ukidanje sankcija vrijedi 10 % teritorije. Nee on nama dati samo Ustiprau, dae on nama i Rogaticu. Ja lino sam protiv bilo kakve trgovine sa sankcijama. Nema to. Osim sve ono to traimo mi da se potuje popis stanovnitva 1991., da se vrate izbjeglice, da se plati ratna odteta i nasele onim ljudima koji su bili tamo. Znai, to je jedini lijek za sankcije. A drugo je pitanje vama dvojici: da li ima i trunke sumnje; da li ste vi vrsto odluili da je izgubljena borba za BiH, pa sad samo vie traite prostora. Vi ete 33 % dobiti za muslimanski narod, a i ja sam u tom muslimanskom narodu i ovi ljudi koji sjede ovdje. Samo je pitanje hoe li to biti na Zapadu, a na Drini nee biti. I da

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

87

IZETBEGOVI: Jedini moj prigovor je da su jako dugaka pitanja bila, a mogla su biti otprilike ovakva: Hoete li ii za Bosnu i hoe li To je sve. Ja sam pokuavao da uhvatim tvoje pitanje, pa se ono najedanput izgubi, jer ti najavi pitanje, pa ga nema. Prema tome pitanje glasi, naime, ako ste pratili ovo o emu mi diskutujemo je jedan nedovreni dio tzv. enevskih paketa. U enevskim paketima koji vie nisu sporni je utvrdjeno da BiH opstaje kao drava i da se ona pretvara u jednu uniju republika. Mi tu naravno nismo nita potpisali i moemo se vratiti natrag ako hoemo. Sad je rije o tome, ovdje se diskusija vodi o jednom dijelu tog paketa, odnosno kako te republike izgledaju. Tu je sad natezanje. Ono se ostalo smatra zavrenim i prema tome, to je drava koja ostaje lanica UN. To se smatra zavrenim dijelom posla. Nepotpisanim jo uvijek jer se to prihvata kao paket, ali se smatra neim to je iza ledja. Da niko ne moe iz njih izai bez referenduma svih, bez saglasnosti uvijek one dvije strane i bez saglasnosti SB. To je isto ostalo. Prema tome, ovo se raspravlja pod pretpostavkom da je to rijeeno pitanje. To je prva stvar. Prema tome, mi se dalje zalaemo za cjelovitu BiH. To je broj jedan. U vezi s tim moe se postaviti pitanje. Mi se jo uvijek moemo vratiti na to da hoemo jedinstvenu dravu, neka to znate. Jo uvijek

zakljuim. Dva su pitanja. Ja sam protiv trgovine sankcijama. A od vas kao ljudi kojima vjerujem, koje potujem i kojima sam na odredjen nain to dokazao iako nikad nisam poltron bio u ivotu, traim, ako ne moete danas, da nam vrlo skoro kaete da li idete za BiH do kraja, ili ste spremni, uz odredjene ustupke, da kaete nema BiH, Srbi su napravili i imaju pravo se prikljuiti Srbiji, Hrvati Hrvatskoj. Tim prije to u enevskom papiru imaju neki vrlo prihvatljivi, za muslimanski narod, detalji. Jedan od njih je da Neum mora pripasti onda bosanskoj dravi. I da bosanska drava automatski nasljedjuje sve lanstvo drave BiH u medjunarodnim institucijama - to su: UN, KEBS, Olimpijski komitet, sutra ako nas prime u Crveni kri, itd. To bi za mene bilo pitanje, a odmah da kaem, ovu sam informaciju primio, doao sam do spoznaje da nema napretka u pregovorima, ali sad molim, ako ima vremena i ako ima volje i ako smatrate potrebnim meni to objasniti, da mi se na ova dva pitanja odgovori. Da li emo ii za Bosnu do kraja, odnosno dali ete vi ii, i sankcije. Da li e biti trgovine sankcijama? Moda su teka pitanja. Moda e predsjednik Izetbegovi kao mudar ovjek odloiti da mi odgovori. Ali to je ono to ja elim.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

88

moemo to uraditi. Ja svaki put, imam tu nesreu da moram prisustvovati jo jednom nizu sastanaka koji se tiu ovih pitanja i u Stranci, muslimanski intelektualci, bosanski sabor, u naoj Skuptini ovdje. Ja svaki put iskoristim ponovo priliku da kaem - hajmo se vratiti na poetak, moemo li ii za jedinstvenu. Ako moemo, dajte da idemo. Da tu ne pogrijeimo. Da preispitamo taj dio puta. Jo nismo stavili potpise. Ovo je rije o dovretku neega, jednog paketa u kome se raspravlja o jo uvijek nedefiniranim stvarima. Nedefinirane su granice i o tome se mi sad nateemo. Ako se oko toga sporazumijemo, onda slijede potpisi uslovni ili dolazak ovdje na Skuptinu, vidjeemo to je stvar tehnike - koji bi redosljed poteza bio, da li parafi, pa ratifikacija u Skuptini ili vraanje natrag da se uje ta Skuptina kae o toj stvari. Ali se raspravlja o spornim stvarima. To se ne smatra vie spornim pitanjima, to je Republika sa vanjskim granicama iz koje se ne moe izai bez saglasnosti onih dviju strana. Moe se srpska strana ubijediti sa Hrvatskom da kae - recite da mi kaemo ne pa nema opet izlaska i plus tome SB mora na to sve da kae u redu, itd. A ja sam u jednom papiru koji sam potpisao sa Krajinikom prihvatio da bi to bio referendum. To je samo jo jedna tehnika. Prema tome, skale vrijednosti nita ne vrijedi to. Sve je propalo. Prema tome, treba ponovo opipati ta je to Bosna, ta je od Bosne ostalo. Demografski, politiki, moralno - ta je to ostalo. I pitati tu novu Bosnu ta hoe. Bosna nije ono to je bila prije par godina da znate. Ja bih volio da jeste. Ja sam volio onu Bosnu. Za mene je to to ja zovem lijepo lice Bosne. Ovo novo lice je puno brazgotina. Mi ne znamo tano ta hoe svijet. Ali nam se ini da svijet hoe ipak da ostane Bosna. Tako se to ini. Da li je to raspoloenje samo jednog dijela glasne javnosti, jer ima ono to su Amerikanci nazvali - utljiva veina. ta misli hiljadu ljudi. Mi zastupamo miljenje oko Sarajeva da treba Sarajevo da ostane itavo, ali ja vam kaem da hiljade ljudi koje gladuju danas ovdje kau sklapajte mir pa ta god hoete uradite. Oni se ne pitaju, nemaju novina, ne idu na radio, itd. Dolazi 100 ljudi i stvara javno miljenje u Sarajevu. I to se kae - Sarajevo tako misli. Oprostite, Sarajevo tako ne misli. Zadjem ja ponekad po tim naim mranim budacima i znam ta svijet misli, upitam ga. Mi koji pregovaramo, nismo samo ja i Silajdi, ima nas tu veina, mi kaemo ovako: mi pokuavamo da proitamo ta bi to narod ko htio, pa ini nam se da narod hoe itavu Bosnu. Provjerljiva stvar, sporna stvar, ali je injenica da je to tako. Hajmo da ostavimo to i kao ansu nekakvu.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

89

Jer ko zna ta vrijeme donosi. Vrijeme jako brzo ide. Moda kroz 5 godina mi kaemo, dobro, hvala Bogu, Karadi je otiao negdje, nestao je, doli su neki novi ljudi. Moe li se s njima, moe, hajmo pokuavati. Prvo trgovinom. Da vratimo natrag Bosnu. Jer je sigurno u interesu muslimanskog naroda da ivi u malo iroj dravi. A ne u nekoj tjeskobi. Ako je rije samo o njemu. Prema tome, hajmo ostaviti mogunost za itavu Bosnu i zato zastupamo stanovite itave Bosne. Ali nam se ini da je ova unutranja podjela na republike neizbjena stvar. Jer, oigledno imaju dvije mogunosti - ili e se ii na tu nekakvu unutranju organizaciju na tri republike ili ponovo je zajednika srpsko-hrvatska-muslimanska Bosna pomijeana jedna cjelina ustvari. Moe li to? Ima li to anse? Po mom miljenju valjalo bi pobijediti Mladievu vojsku, valjalo bi pobijediti hrvatsku vojsku pa to razbiti. Jer mi nismo traili tu podjelu, mi smo jednostavno stavljeni. Mi sad pokuavamo da za tu bosansku Republiku, koja bi trebala da bude nasljednik i gaji tradicije one ranije Bosne, a to znai demokratska itd., da za nju sauvamo to vie teritorija. I nije sporno 3,5 %. Ono je ustvari oko 14 %. Samo s tim to su oni ve dali 10 %. Ostalo je jo 3-4 % oko kojih se nagadjamo. Vidim da ak ni neki novinari ne shvataju. Onima vanjskim se puno ni ne udim. Misle da mi sad ratujemo zbog 3-4 %. I itav rat je za to. Radilo se o tome. Mi imamo pod kontrolom otprilike 20 %. Hoemo 34. Oni su 10 dali 4 nisu. Deset nude, nisu dali. I sad dakle ono to mi radimo, ja i Silajdi i ova delegacija, mi pokuavamo da to malo proirimo ne bi li taj spaeni dio zemlje od faizma, od ovih izmi, bio neto vei. Za 3, 4, 5 procenata vei nego to bi bio kako bi oni htjeli. Da izvadimo ispod tog mraka jo jedan dio zemlje. Da ga spasimo. Kad je rije o ovim ovdje snagama jedne zastupa Karadi, malo ironino je rei on je umjerenija frakcija neka znate, i Mladi koji zastupa radikalniju. Mladi i kompanija trae da idu do kraja. Nema poputanja i mogu vam rei da ima dosta pristalica. Mi smo svakako zagazili u zloin, okrvavili ruke do lakata, osramotili do kraja i idemo do kraja, da zavrimo jedan istorijski posao, kako kae Mladi, pa e se jedno vrijeme priati o tome, a mi imamo konano BiH definitivno zauzetu. Ovako su zavrili posao do pola. Muslimanska nekakva republika, kako je oni zovu, ostaje tu, smeta nam, izmedju nas i Krajine, da mi to raistimo. Ova druga grupa ljudi smatra da ne mogu da idu ni zbog svijeta ni da imaju snage da to odrade. Pa su spremni se sada tu zaustaviti pa vjerovatno se uzajamno ubjedjuju kako e to oni

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

nekog drugog dana da odrade taj posao. Kad je rije o teritoriji, evo te nevolje. Ne daju teritorije natrag. Mi kontamo, ako budemo igrali na sve, uvijek se to pretvara u igru na sve ili nita. Pa se bojimo da ne dobijemo nita. Jer svaka igra na sve uvijek je igra na nita. To jedno s drugim ide. Sad mi kaemo, to se tie Podrinja, mi bi trebali da vratimo natrag Zvornik, Viegrad, itd. Ali onda neki ljudi medju nama, dobronamjerni ljudi koji su samo malo oprezniji i racionalniji, kau da mi, ganjajui, htijui da po svaku cijenu dobijemo Zvornik natrag, i Fou, ne izgubimo i Gorade, i Srebrenicu i Olovo i Teoak i drugo tota. Nema odgovora na to. Ja putovao neki dan po Bosni sa ciljem da malo ba izvidjam, da vidim vojsku i mogu da procijenim koliko-toliko s ime mi to raspolaemo da znam, da vidim raspoloenje svijeta, ali prije svega da opipam vojsku. Vojnu industriju i vojsku. Vratio sam se s neto veim znanjem, ali ja ne mogu rei da bih ja sada mogao posigurno da kaem - znate ta, mi se moemo upustiti na sve ili nita. Pravo da vam kaem, udim se da se odravamo. A ta onda? Naprotiv, iznenadjen sam da Teoak nije pao. Divim se i smatram to nekim malim udom. Bio sam gore, redovna je stvar: predsjednie, nemamo hrane, predsjednie, nemamo metaka. Bez tog nema rata. I u takvoj situaciji da li vi moete da igrate i da kaete fino - mi to nedamo, pa da moda kroz godinu dvije dana nadje se u nekom Tunisu kao izbjeglika vlada, narod prognan na sve strane i da se onda sjeate - pa dobro, onda sam mogao da dobijem 33 % teritorije, i to dobre teritorije, pa da tu narod vratim, pa da to obnovimo, pa da sauvamo narod, a sad ganjajui tamo neka tri grada izgubio sam ostalih 17 gradova. Ja vam govorim neke svoje dileme. To su te dileme. Da li smijemo da igramo? Da to nije negdje na granici neke avanture? Da nije to jedan hazard, jedan, gdje ti kae dobro, idem na ovo pa ta bude. Na kraju, onaj plati, ti otkrije kartu, u tebe nita, on digne sve. Imam jo o Sarajevu da vam kaem. KLJUI: Znai, i ja sam doao ovdje do jedne spoznaje da mi svi ovdje smo realni ljudi i ne moemo napraviti Bosnu unitarnu kakva je bila. Nije ni onda bila unitarna, nego oni nas da bi razbili Bosnu, optuuju da mi hoemo unitarnu. Ali smo doli do spoznaje da bi unija koja sad treba da se bori kakva e biti, bila za nas dobro rjeenje. Sad, realno, ono to efendija moj kae, ne ono pekulantski bolje vrapca u ruci nego goluba na grani, nego to je to real

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

90

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

91

IZETBEGOVI: Sad samo o Sarajevu da popriamo pa emo onda otvoriti raspravu oko toga. to se tie Sarajeva, vidite, Sarajevo se nalazi pred izborom da se ovako nastavi ubijanje dan-dva-tri-sedamstosedamdeseti dan. Nee nikad prestati. Dok ih mi ne potjeramo ili dok ih oni ne potjeraju ili dok se oni s njima ne sporazumiju. Mislim da sami jednog dana se pokupe i odu odavde, to ne vjerujem. Mi trenutno nemamo snaga. Mislimo da ovakvu situaciju dugo trpiti ne moemo. Jer ovo je postala jedna poniavajua situacija. Ovo vie nije ni vojno pitanje. Ovo je postalo moralno pitanje, ovo je pitanje dostojanstva. Ja kad sam sino uo da je ubijeno 10-11 novih ljudi, nije vie problem, poinjem da se osjeam kao ponien ovjek. Dira direktno vie u ponos. Osjeam se kao da smo dole muhe i samo oni odozgo kao muhe nas pobiju. To nee moi dugo trajati. Mi emo morati ovaj narod jednog dana zovnuti i rei - puke u ruke, sjekire u ruke, motke u ruke i idemo gore protiv zlikovaca. Svi. Poginue nas 10.000. E prije nego to to uradimo, po mom miljenju, a moraemo jednog dana to uraditi, i to vrlo skoro, moda kroz 2-3 mjeseca dana, im proljee neko svane, ako dotle bude potrajalo to stanje, drugog nam izbora nee biti, jer e poeti narod, ovdje e poeti polako demoralizacija, jo uvijek je moralno stanje kakvotakvo u gradu. Svaki dan uje da mu je dijete ubijeno, da se ovjek nije vratio, otiao po hljeb ili po vodu. To ne moe dalje da traje. Prije nego to to uradimo, trebamo vidjeti ta ti ljudi hoe. Da ih upitamo? Pa dobro, ljudi, ta hoete vi konano. Recite nam. E to smo mi uradili - ja i Silajdi. Oven ne nametnuo tu diskusiju kasnije e kazati konsenzus postojao. Nije postojao konsenzus. Mi smo protestovali i rekli mi o Sarajevu nismo spremni da govorimo, mi smo doli da govorimo o istonoj Bosni i o vraanju teritorija. I onda je dolo do pometnje, do mune situacije tu. Mi smo se kasnije smislili i kaem ja Silajdiu: hajmo mi uti ta oni hoe, neka kau. Da vidimo ta hoe. Pa emo ljudima kazati evo, to hoe. Na razgovor se sastojao iskljuivo u toj stvari da smo sasluavali i ispipavali ta oni hoe, kako oni to zamiljaju rjeenje Grada. Oni su iznosili nekoliko verzija. Naravno, prvo najnepovoljniju. Molim vas, nama treba dio Grada, pa

nost. Nema hrane, svijet se napatio. Druga stvar, oni misle da mi ovdje imamo nekog rahatluka. Ja sam sad doao do spoznaje iz ovog odgovora da se mi moramo boriti za uniju i da pojaavamo elemente unije kao drave. I da ne smijemo dozvoliti nikome da izadje iz te unije.

92

izvolite nam dati ili Grbavicu ili Dobrinju. Eto, izaberite ta god hoete. Ako vi Dobrinju ispraznite, mi vam dajemo Grbavicu.Mi mislimo da je to za nas povoljnije, taj tamo dio. Mi smo utili. Oni hoe Pale, Lukavicu, mi hoemo Butmir i Krasnicu. Za Krasnicu nam daju Vogou. Njima treba Vogoa. Naravno, i Ilidu i Razlovac. Rekli su da ne ele da podijelimo Grad, oni hoe paralelni grad. Ali bi dio grada htjeli. Mi smo jednim nizom pitanja opipavali gdje je to njihova granica, gdje bi oni moda mogli da odustanu. Rekao sam da ne dolazi uope u obzir da nas gledaju odozgo s Trebevia. Mogu jedino tamo negdje da budu. Oni su rekli, ta stvar bi se mogla vidjeti, ali ... Dakle, mi smo ustvari jednim nizom pitanja i potpitanja vidjeli otprilike ta bi oni i htjeli. Na kraju, da nebi bilo pekulacija, rekli smo im konano ovu stvar. Hrasnica ne dolazi u obzir, izae na Srnu i rei Hrasnicu nam poklanjaju. Vogoa nam treba, Ilija nam treba. Otvaranje bar jednog pravca nam treba. Oigledno je da ne moemo dobiti otvaranje sa dva pravca. Ali kontali smo ako sjeverni pravac otvorimo moemo dolinom Lepenice otvoriti vrlo brzo put i imati potpuno svoje. Rekli smo, takodje, da hoemo da budemo nezavisni u pogledu vode. Prema tome, Baevo hoemo da uzmemo i neemo bez Baeva prihvatiti nita. Ostalo bi sve proveli samo. Dakle, u tom sluaju ako bi otvorili Vogou, kad bi otvorili Ilija mi bi dolinom Lepenice napravili jednu obilaznicu, otvorili se dole prema jugu i imali bi prugu od Ploa do Brkog, potpuno u naem posjedu itavu, dalekovode u naem posjedu, plinovod u naem posjedu, vodovod u naem posjedu i bili bi nezavisni. A neka oni grade. Kontali smo da je jedna potpuna utopija od koje e oni odustati prve, druge godine. Oni moda danas moraju da priaju narodu. Jer narod ne zna da je to utopija. Oni bi narodu rekli mi smo se morali povui jer mi emo graditi novi grad. Ljudi bi rekli u redu, ali mislim da je to jedna apsolutna utopija. Sarajevo ovo hoe se jednog dana dignuti, ako Bog da, jer ima naina da se digne, to je grad. Tu su svi potencijali itd. Novi grad. Trebale bi desetine, milijarde dolara da se napravi tamo. Mislim da je to potpuna utopija. Medjutim, ako oni hoe da se bave utopijom neka se bave. Ali ako je to za njih nekakav izlaz da rijee, da obustave blokadu grada, nama bi to odgovaralo. Vano je konano da obustave to. Jer emo morati kroz 2-3 mjeseca dana uraditi taj oajniki potez. Jednog dana organizovati ljude i kazati: sutra skupite se svi u neka doba i idemo uz ova brda dole da se obraunamo. Jer ovo je neuvena stvar. Ne znam da se ovo dogodilo jo nekome u istoriji. Na ovaj nain se

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

93

moe. Zato to je ovjek oenio sina ispuca odjednom 1520 granata po gradu i pobije ovdje ljude. Sutra e se oeniti drugi, prekosutra e neto drugo slaviti, itd. Zato mislim da treba imati povjerenja. Mi neemo napraviti nikakvu glupost niti emo staviti na neto potpis. Ali mi emo razgovarati. Hoemo da ispipamo ta je spremna ona druga strana uraditi, dokle je spremna ii. Sad znamo ta hoe. Hoe jo jedan grad da pravi. Mislim da je odustala od toga da oduzima, mislim da je to bilo vie jedno natezanje, da oduzima ovaj izgradjeni dio grada. Drim da ovo od Kozije uprije do Aerodroma ne dolazi u obzir. Oni to znaju. Prema tome izgradjeni dio grada ne dolazi u obzir. Medjutim, dva dana nakon toga sluam navee skuptinu Grada i oni kau: mi ne prihvatamo nikakvu podjelu grada. Svih 10 optina ima da dodju da budu na okupu. Niko nema prava da to radi. Jedino to su izostali da kau kako to misle da postignu. Nisu nam rekli kako, na koji nain. Lie mi na neku aspidu enu koja svom ovjeku kae: ja hou to, to i to. Vilu sa bazenom, kola, itd. Nije donijela pare za to. E tako i ovi nai ovdje. Kau mi hoemo i to 10 optina - i Pale. Vrlo rado. Neka mi samo kau kako? Mislim da je ponavljanje tih fraza samo produenje ove agonije. Jer se nita ne rjeava. Samo se stvar produava. Jer to, oigledno ne moe da ide. To je jedan nerealan plan, a onda, naravno, alternativa je oni na brdima i svaki dan pucaju po 10 ljudi ubiju i dokle tako? Sarajevo se mora rjeavati, inae e propasti polako. Ljudi konstatuju da je ve polovina pameti iz Sarajeva izala. to kau prvo napuste bogati ljudi, poginu, onda ostane dole surutka. Sirutka grad odbraniti nee moi. I to e se dalje produavati. Djeca nam ve godinu dana idu ili ne idu u kolu. Sljedee godine nee ii. Ko e ih izvesti tamo da ponovo ginu? Grad umire. Mi emo grad morati rjeavati u interesu Grada. Mi koji Grad volimo. Neemo tu nikakvih fantazija praviti. Mi moramo imati svih 10 optina ukljuujui Pale i Trnovo i sve mora da bude na okupu. Fina je to stvar, samo neka nam daju recept za to. I meni je ao, oni kau trebaju nam doi ovi lanovi delegacije, nisam imao vremena, ali bih rado otiao da im postavim to pitanje. Ja sam za to gospodo, a vi sad fino ovdje izadjite i recite sam na koji to nain mislite uraditi. Jo jednu stvar neka znate o mandatu UN. Oni stalno misle da je sad nama ponudjen jedan otvoreni grad, fino vlada svjetska elita njime, mi to neemo. Oni dolaze ovdje i ve peti dan, ako bi doli, zakazali bi sastanak i rekli, rjeavajte pitanje Grada. Jer mi ostajemo ovdje samo par mjeseci i morate to da rijeite. To je broj jedan. Druga je stvar - vojske se

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

povlae. I jedina dobit bi bila to bi se artiljerija, najvjerovatnije, povukla. U tom sluaju bi ih otjerali. Ali policija etnika ostaje u Grbavici, ostaje u Ilidi, ostaje u Blauju, ostaje tamo na Vogoi i kojekuda. Opet, nikud ne moe mrdnuti. Da ne kaem da e se ponekad dogoditi da granata zaluta i ubije nekoga jer se tu nalaze blizu, da nas podsjete da su tu itd. Prema tome, nije to, te dvije godine brzo bi prole. Taman da e ostati dvije godine. Oni kau do dvije godine. Mislim da bi oni im bi doli odmah poeli organizirati sastanke. Da se neto rijei. I opet vam preostaje da s njima sjednete i da s njima rjeavate to pitanje. A oni opet nee drukije. SILAJDI: Neu dugo govoriti. Stjepane 10 % oni nee dati, ovo to si govorio za izlazak, ja ti to garantujem. Nee i ne mogu. Sigurno. Postoji veliki problem izmedju Pala i B. Luke. Oni u B. Luci ne mogu nita rei i nita narediti. To je sigurno. Oni ne smiju Krajinu dirnuti - ne zato to ne bi htjeli. Prema tome ne bi dali 10 % Stjepane, ja te u to uvjeravam. Onda, zato su poeli rat? Oni bi s pravom rekli nama je ostalo Grahovo, Gacko. ta e od toga? Prema tome 10 % ne bi dali. Radi se o tome da oni jesu jedva i ovih 28 % progurali i oni jesu i Srbe ubijedili da je to definitivno, to je greka Ovena bila. Sankcije kao i sve imaju uzlaznu i silaznu liniju. Sankcije su na silaznoj liniji. Miloevi je nabavio naftu, ima je sigurno. Postoji ... materijala. Zemlje okolo e pomoi Srbiji da izadje iz sankcija. Mislim da su sada ve sankcije na silaznoj liniji. Oni e se dugo oporavljati finansijski itd., ali nee pati na koljena zbog toga to nee biti nafte. Nafte e biti. Ostaje nam da vidimo pitanje unije. Unija ega? Unija samostalnih drava. Dakle, po ugledu na novi Sovjetski savez, unija republika i po onom papiru konstruktivnom enevskom svako zadrava svoju policiju, odnosno vojsku, drugo, svoju monetu, uva svoje granice. S tim to dijelimo jedno mjesto i to se guramo na jednom mjestu u UN. Ne znam koliko centralna bosanska republika u tome dobiva koliko gubi? Ukoliko bi bila unija ne samostalnih drava, to je po Amerikancima jedno neisto rjeenje, oni vjerovatno u tome nee uestvovati, tako su rekli. 50 hiljada ljudi nama nee doi ... sporazuma. Moe doi 7 do 8 hiljada ukoliko ih pozovemo da budu stacionirani unutar nae republike jer se bojimo ponovljene agresije. Karadi kae mi to neemo dozvoliti. Da nama u uniju dolaze strani vojnici. Ukoliko budete vi samostalna drava, onda imate na to pravo. Ni tada nam nije drago, ali vi na to imate pravo.

94

DURAKOVI: Po mom sudu mi ni u kom sluaju ne bismo trebali odustati od dravno-pravnog okvira, namjerno kaem okvira, BiH kao suverene medjunarodno priznate drave. To bi za mene bilo neto o emu ne bi trebalo uopte raspravljati. Ve iz Harisovog i izlaganja, ako idemo na koncept samostalne drave, otvara se odmah jedno najkrupnije pitanje - da li bi ta samostalna drava, to to bi ostalo u BiH u tih 30 i neto procenata, bila i dobila status koji zasada jo uvijek ima BiH? Da li bi se vie ponovila ona trijumfalna situacija u UN ... DURAKOVI: Mi nasljedjujemo po papiru koji se zove unija. Ako odustajemo od unije, mi odustajemo od onog papira koji je naelno prihvaen i koji bi bio vaei ukoliko se stvari potpiu. Mislim da ne bismo trebali odustati od onoga to je jo jedino vrijedno, to imamo, a to je medjunarodno priznati status drave BiH i ubijedjen sam da bi Karadi sve svoje teritorije kao i Boban sve ivo dao da ima to to mi imamo. Mi imamo dravu medjunarodno priznatu. To nije mala stvar. Ona je velika po mnogo emu, da je ne obrazlaem. Drugo, etniki agresori daju SILAJDI: Moram te prekinuti, ne ponavlja se, mi automatski nasljedjujemo to.

Dakle, pazite, kada su u pitanju razmiljanja samostalno i nesamostalno, ovo su vam ta razmiljanja. Finansijski strunjaci svi redom na svijetu kau - vi morate biti samostalni, inae ete izgubiti mnogo. Dijeliete na tri dijela ono to e ii vama. Svijet ne eli da pomogne faistima, eli da pomogne vama. Ali ete onda lijepo to dijeliti. U svijetu danas ne postoji raspoloenje za intervenciju silom. Mi smo pokuali posebno Amerikancima objasniti sile koje se mogu ovu Bosnu osloboditi, pa smo ukazivali na mogunost pojave faizma, nacizma u Rusiji. Nisu nam vjerovali. Evo danas vide da smo mi bili u pravu i konano mogu Amerikancima rei je li vam sad jasno da vi nemate pojma, mislite da znate sve. Nema toga ko e sprijeiti, recimo Rumuniju, da daje naftu Srbiji, pogotovo ako iza toga stoji Rusija, a preutno Francuska i Engleska. To se sad deava. Za Makedoniju vidjeemo kakva e biti. Makedonija je putala sve ivo i odjednom su stali. Sad su Karadi i Miloevi ljuti na Makedoniju. Do jue je sve prolazilo kao da nema sankcija. Prema tome, na to se ne moe raunati. Isto tako Bugarska. Daba e biti nama teritorija ukoliko ne sauvamo ovo to imamo i ne sakupimo vani. Garantujem ti da 10 % bez naeg povremenog angaovanja nema govora. Prema tome, sankcije su ....

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

95

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

dio tih teritorija. Iz ovoga to sam uo. Pa dolazimo do najparadoksalnije situacije. Nedavno hrvatski ambasador u Njujorku kae - Hrvatska vojska se nalazi u BiH. To je prvi put da jedan zvaninik kae da brani interese Hrvata itd. On, dakle, zvanino priznaje agresiju hrvatske vojske na taj dio teritorije. Taktika Miloevia i Karadia je da ti da ono to nije njegovo. A da uzima opet ono to nije njegovo. Faktiki sad vri pogodbu na raun hrvatskih teritorija ili onih teritorija u Bosni koje bi trebale pripasti nekoj hrvatskoj buduoj republici. Dakle, morali bi znati ta je na strateki i glavni interes oko mora i oko Save. DURAKOVI: Bilo bi mi mnogo racionalnije ii na tu varijantu nego pristati uope na razgovor o podjeli. IZETBEGOVI: Samo odmah slijede razgovori. DURAKOVI: Neka slijede.

IZETBEGOVI: Vojsku da, policiju ne. Vojska otii, policija nee otii. Zajedniki razgovor. etnici pristaju da povuku vojsku, a ne policiju. Oni kau da srpski narod nee prepustiti nikome drugom. Nema nikakve druge vojske. Mi titimo srpski narod. Oni ne ostaju bez policije. Mi smo pokuali da ubacimo jednu formulu po standardu tako da onemoguimo da oni sad metnu tamo 10.000 ljudi u Ilidu. I to je naprezanje bilo teko i ostalo se na tome vojska bi otila, policija ne bi otila. DURAKOVI: Ako bi smogli snage da uz pojaanu humanitarnu i ovo to pomalo ide, da nekako ovu zimu prezimimo i da se nekim pregovorima itd. uhvati kakav predah i dio primirja i ako bi se eventualno neto moglo postii u dogovoru sa Hrvatima pogotovo u centralnoj Bosni da bi vrijeme do proljea ubrzano radilo za BiH.

KLJUI: Ima li ikakav nain da kad medjunarodna zajednica prihvati Sarajevo, da ona dovede svoju policiju.

96

HARIS SILAJDI: Meni ne treba cjelovita Bosna bez naroda. Ni ovakva ni onakva. Ta unija, evo i unija, hajmo razglabati, ti sad kae daj 7-8 stvari Prema tome, ima li granicu prema Srbiji izuzev ako je oni budu htjeli napraviti? Nema granice prema Srbiji. Ima li granicu prema Splitu? Nema granice prema Splitu. To je unija koja se gore dogovara. Beograd e imati politiku ovdje i Zagreb tu. Sarajevske politike nee biti. Dakle, imamo Beograd, imamo Zagreb. Oni e imati politiku, Sarajevo

97

KLJUI: Meni je neki dan doao Bogi Bogievi i rekao: Stjepane, ja te razumijem, ja sam bio u najteoj situaciji u Predsjednitvu one Jugoslavije. Nisam sluao Miloevia, nisam imao vojske, a nisam htio da izdam Bosnu. A morate znati da u BiH, a danas mislim i na podruju cijele Jugoslavije, najtee je meni lino. Jer imam osjeaj da smo svi na istom putu da uvaavamo argumente i da kaemo - objektivno Bosne onakve nee biti, ne daju Amerikanci vojsku da uva vanjsku granicu. Kad bi mi uvali vanjsku granicu, uvali, mi bi imali uniju. Objektivno i to, ja sam vas pitao jeste li za uniju ili niste. Vi meni rekli da jeste, ali iz diskusija vidim da vi, kae Silajdi da narod nije za uniju. Mi emo, koliko sam vidio veeras, a vjerujte ja sam ovjek koji dobro vidi, sudbina Bosne u onom to Silajdi kae, ali mi to ne smijemo rei. A to efendija najvie na tebe se odnosi jer ti si glava Bosne. Ja sam jednom davno dao izjavu pa me ruili u Zagrebu da je Alija Izetbegovi otac moderne Bosne. Medjutim, propala i Bosna, propaemo i Alija, i ja, i svi emo propasti. Ti ima donji prag, a donji prag je bosanska

nee biti glavni grad niega. Beograd i Zagreb e imati politiku, mi je neemo imati. Dakle to je ta unija koja moe jednostavno u sendviu drati tu centralnu bosansku republiku dok se sama ne raspadne. I zna ko e je drati, ne dvije te republike sa svojim policijama i svojom monetom, nego velika Hrvatska i velika Srbija. Hoemo li mi biti i ostati do kraja neodredjeno neto ili neemo. Uostalom, ta je Sarajevo, daj da budemo sasvim iskreni. Otkad su Hadii i Pale bili Sarajevo? Nikad. Selo bilo i ostae selo. Sad smo zapeli 10 optina Sarajevo. Kojih su to 10 optina Sarajevo? Ovo je ovdje Sarajevo. Svi iz Dobrinje su navee dolazili u Sarajevo, niko nije iao odavde u Dobrinju da eta, je li tako? I sad je 10 optina Sarajevo. Ima jedna doza patetike. Nije to vie iracionalno nego figuriramo jedan drugog u tom patriotizmu kako smo mi za tih 10 optina. Kad mi je Krajinik rekao moje Zabrdje itd., rekao sam mu - ima jedan problem sa mnom, ja ne znam gdje ti je Zabrdje, dok mi nije pokazao na karti da je kod Rajlovca i kae, da to ne da nipoto. Ne daj ga, Bogati, neka ti ostane Zabrdje. Prema tome ako govorimo o urbanom, ono to je simbol, ono to nosi, to je ovo ovdje. I Vogou jedva ovjek prihvati da je to to. Da se razumijemo. I to bih ja sad upropastio ovo to ima zbog toga da bi Hadii ... Tamo je veina Srba i na strani su Karadia. Moemo li u to sumnjati? Ne moemo. Evo ih, bjee i biju se itd.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

republika sa 33 %. Nezavisna. Ali ona dobiva u enevi Neum, dobiva mjesto u Olimpijskom komitetu, KEBS-u i UN. Ali mi to ne smijemo rei narodu, jer koliko god Silajdi kae da njemu dolaze ovi, on kae da odemo na Borije sad. Vojnici e nas ispljuvati. Dakle, da napravimo taktiku. Zastupaemo uniju to je mogue vre itd. Za muslimanski narod, to je najbitnije, on mora imati 33 %. Ja znam da sam ja tu oteen. Zna zbog ega? Zato to nee imati Ploe, a imae Bugojno i Travnik. A Hrvata u Bogojnu, Travniku i Jajcu bilo je priblino Muslimanima. Da nije bilo Bobana i Tudjmana tamo bi sve moglo biti i po Vens-Ovenovom planu vratiti, ali nisu, odustali su od toga. Zato? to su odmah rekli hoemo hrvatsko sveuilite u Mostaru. Budale jedne. U Zagrebu nije hrvatsko sveuilite itd. Dakle, imamo okvir politikog djelovanja i tu se svi slaemo da emo ii taktiki na uniju da bi dobili bosansku republiku. da dodjemo do bosanske republike sa to veim procentom i onda emo mi, kad to zavrite, nema Predsjednitva vie, nema nita, biraju se unije nekakve, bira se novo Predsjednitvo. Ali e biti borci za ljudska prava ovdje. Ja u vam biti jedan od boraca za ljudska prava. Poznavajui efendiju, ja u biti obina figura, jer e efendija dati ljudska prava svim narodima. SILAJDI: Ja bih samo Stjepana upitao. Imamo te tri republike. One dvije idu sa svojim centralama - Beograd, Zagreb. Ako ova nije suverena i samostalna drava, onda imamo dvije - jednu veliku Srbiju, suverenu jednu veliku Hrvatsku, suverenu, u sredini bosanska republika, ne suverena. Da li to prihvata kao Bosanac?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

KLJUI: Ne prihvatam. Ja hou suverenu bosansku republiku koju ti zastupa. Ali neu to da kaem Karadiu i Bobanu sad, nego u da nas dovede medjunarodna javnost. SILAJDI: Vidi da cijelo vrijeme radimo tako.

KLJUI: Ali ima jo neto. Ako oni zadre te republike, nisam siguran da e dobiti medjunarodno priznanje jer se turski dio Kipra odcijepio prije 15 godina i ivi, ali nema medjunarodnog priznanja. IZETBEGOVI: ta e nam argumentacije i raspravljanja. Koji je to minimum?

98

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: to se mene tie, minimum je ono to je Skuptina uspostavila. Procenat, izlazak na more, podrazumijevao se tad izlazak na Savu. On se nije ni pojavljivao kao problem, moda je izbor rjeenja bio problem. Ali izlazak na Savu nije bio problem. I Sarajevo. U ranijim pregovarakim momentima bilo je od manjeg interesa za Srbe. Mi smo progurali protektorat. U tom smislu ovdje je otvoreno pitanje - kakvu formu udruivanja uniju da guramo dalje. Ja sam na tu temu naiao malo i sa, kad je bio razgovor sa ambasadorom amerikim. Pitao je on mene neke stvari, kao to nas stalno pitaju. Ja sad ovdje govorim pred svojim drugovima i mi smo svi prijatelji u ovom ratu - ja mislim da je ovom napaenom narodu, a tu je veinom muslimanski narod, pa onda mi koji smo tu zajedno, da je najpotrebniji mir i sauvati ivu masu. Dalje se ona na bi smjela gubiti. Drugo to je muslimanskom narodu najpotrebnije jeste dravotvornost, dravni subjektivitet. IZETBEGOVI: Mislim da je samo sporan problem unije. To je jako pitanje. Da vidimo ta da uradimo. To medju nama nije sporno. Mislim da nije sporno ovo da idemo sada, kad je rije o RBiH, da kaemo da ona treba da bude najmanje 33,3 %. Da li je to neophodno. Mislim da vie dobiti ne moemo. Toliko, vjerovatno, moemo. Da vidimo da li bi pregovarai smjeli, ako nam to bude ponudjeno, zaustaviti se na tome ili bi morali kazati mi to ne prihvatamo, hoemo sve. Dakle, drim da bi 33,3 % bilo neto to bi se moglo da prihvati. Pod uvjetom da se osigura izlaz na more kod Neuma i izlaz na Savu kod Brkog - varijanta luka, a ne ono drugo. To su dva dopunska objekta. Trea stvar, Sarajevo i Mostar dvogodinji mandat - prvog UN, drugog EZ. Mislim da smo u tom pogledu saglasni. Nama se inilo da se vie dobiti ne moe. Nemamo podrke Zapada. im kaemo vie, oni kau nagodite se sa Srbima, ako hoe da dadnu ili nee. U tom pogledu postoji podrka. Postavlja se pitanje pozicije takve jedne republike. Mislim da smo saglasni. To mora da bude demokratska drava u kojoj niko nee biti progonjen zbog vjere i nacije. to se mene tie, rei u vam ta ja mislim. Ako hoe Srbi i Hrvati moi e se... Ako oni nee, ona se nee moi odrati. Muslimani ne mogu sami odrati BiH. Prema tome odgovor zavisi od ta dva naroda ili gradjana unutar ta dva naroda. Ii emo na nekakvu gradjansku dravu, ali barem 5252 procenta treba htjeti tu dravu pa da ona barem for

99

100

SILAJDI: Prvo, bez obzira ta oni budu odluivali, mislim da e se, moje je miljenje, ... rjeavati sve. Mislim da situacija ide prema tome da se sve ipak rijei silom. Najveim dijelom. Ne samo u BiH nego i u Hrvatskoj itd. Ja to tako vidim. Ovo pitanje da li se Tudjman moe promijeniti, mislim da ne moe. Nije mogao prije 20 godina, ne kamoli sada. Taj ovjek pravi probleme i Hrvatskoj, i Bosni i cijelom svijetu. Jednostavno on nee da vidi ponekad da vue krivi potez. On je jedan od onih koji uvijek vue prave poteze. Mi emo dakle biti potpuno blokirani sa podijeljenim suverenitetom, koji njima ne treba. Treba nama. Jedino ga mi neemo imati. Oni e ga imati kroz Beograd, kroz Zagreb, mi ga neemo imati. Ako nije mogue izmi-

Trai se najmanje 33,3 % za Republiku, izlaz na more, suvereni izlaz na more, izlaz na Savu luka Brko, a to se tie prostora 33 % to emo pregovaraima dati neka izganjaju maksimalno najpovoljniju kombinaciju teritorija od 33,3 %. Ako uzmemo u centralnoj Bosni neto vie onda emo malo manje, morati u istonoj Bosni. Ali uglavnom taj zbir mora da postoj. I u pogledu dva grada mandati. Ne bih ih zvao protektoratom, nego mandatima.

malno moe da postoji. Iako ona nije stabilna bez 70-80 % da ljudi hoe i srcem i duom tu dravu. 10-15 % ako tu dravu obara ili joj radi o glavi, nema hajra. Dakle, da li e BiH postojati ne zavisi od Muslimana, nego zavisi od Srba i Hrvata. Ako oni na to odgovore da, onda je sve u redu. Ako odgovore ne, nema BiH. Prema tome klju je u njihovim rukama. Ali odranje ovog jednog okvira prua ansu da dadnu pozitivan odgovor jednog dana. Neodranje tog okvira vie nema ni anse, nema ni teorijske anse. Iz tog razloga hajmo odrati i drugog razloga - recimo da se krene na izlazak i tada moemo rei moete izai, ali vratite jo te teritorije. Bez toga vie ne moemo da uradimo, izgubili smo adut. Ne moemo da kaemo danas - sutra moete izai, mi emo vam dati pozitivan odgovor, ali ima da vratite jo 5-6 gradova, jo nekih 3-4 procenta teritorije. I za to bi to trebalo. U medjuvremenu se postavlja pitanje kako e postojati to. Ulazimo u jedno vrlo mutno vrijeme. Mislim da smo se oko ovih 45 stvari usaglasili. Samo je problem bosanska republika, unija, njen poloaj itd. Tako da je o tome raspravljano. Ima tu jedna stvar koja je dosta maglovita. To je, jednog dana uzmimo potpie se i pone da tee vrijeme. 4 mjeseca se navrava, ja i Haris treba da se promijenimo, dolaze ljudi, dolazi Karadi. Ne zna se ko e doi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

jeniti ovaj konsultivni dio koji upravo pravi tri takve drave, jer to su drave, da se razumijemo, ako to nije mogue izmijeniti, ako nije mogue centralizovati vlast odnosno imati funkcije kakve takve koje ine dravu i koje tom suverenitetu daju neto, ako to uspijemo, to neemo, odmah vam kaem, jer oni su poeli rat ne zbog toga da naprave Bosnu nego da je rasture, ako to neemo moi, nai emo se u situaciji kada emo imati dvije suverene drave poveane i Srbiju i Hrvatsku protiv nas i ja mislim da e se onda proces razjedanja i izjedanja te Bosne nastaviti. To je moje miljenje. U tom sluaju e doi do rata ponovo, neizbjeno. Samo e to tada biti pravi gradjanski rat. Mi vie nemamo pravo da govorimo o agresiji. Mislim da je tek onda Miloevi zavrio posao. To je gradjanski rat u kome e oni vrlo brzo ispresijecati komunikacije, ne moraju ni ratovati, mogu nas u toj novoj konstalaciji odnosa sa novim granicama dovesti u situaciju kakva jeste. LAZOVI: Nisam siguran da medjunarodna zajednica hoe raspad BiH na nain kao to je to Haris govorio. Da se prikljue ove dvije republike centralnoj i ako je to Oven naglasio, ali ja Ovenu puno ne vjerujem. Ja sam skloniji ovoj procjeni da je njoj prije svega u interesu ouvati taj okvir pod uslovom da se zaustavi rat na ovom prostoru.

4.5 Predsjednitvo BiH o muslimanskoj ofanzivi u Srednjoj Bosni

IZETBEGOVI: Prema tome idemo sa ovim. Unija se odrava, ona je koncept tekstualnog dijela koji predvidja uniju BiH. Rei u sutra pravnicima da se skupe, da pregledaju ono tamo. Dalje, 33,3 % je donja granica teritorije bosanske republike. Izlaz na more kod Neuma, suverenitet nad dijelom teritorije, izlaz na Savu u Brkom, i to Sarajevo-Mostar 2-godinji mandat.

101

Na sjednici Predsjednitva, odranoj 14. 1. 1994., lanovi Predsjednitva raspravljaju o rezultatima pregovora i o mogunostima izbora koje imaju. Istovremeno, Izetbegovi navodi da pojedinana rjeenja koja se postiu za njega ne postoje te ih stoga i ne priznaje i nema namjeru potovati jer smatra da e ta rjeenja i dogovori stupiti na snagu tek kad se postigne dogovor o svim otvorenim pitanjima. Posebno je za njega otvoreno i osjetljivo pitanje napredovanje ABiH u

Srednjoj Bosni, koje nije ilo potpuno prema planu ABiH i oekivanjima muslimanskog politikog vrha: GANI: Mislim da smo mi napravili dvije greke. Mi smo pristali na nekakve tri republike, a nismo za to nita dobili. Tu je bitno oslabljen na poloaj i zbog toga mi traimo da se izvlaimo iz ove petlje ako moemo ikako. Smatram da mi treba da odgovorimo kontra predlogom u smislu da mi hoemo konfederaciju dvije drave, a one teritorije koje mi ne kontroliemo, o tome emo razgovarati dalje Mislim da bi na predlog trebao da ide u tom smislu - hoemo konfederaciju. Jeste da mi kontroliemo, a one teritorije koje ne kontroliemo i tamo gdje je neka vea koncentracija koja ne eli to, onda emo vidjeti Druga stvar, ovjek mi kae ono to smo predlagali, onaj izlaz na more preko Neretve, kae, to je glupost. On je neki gradjevinac, kae da su tu nivoi razliiti, plitko, dubine, mostovi sputeni ispod. Trea stvar, mi ovdje nismo nikakva 33,3 procenta usvojili. Ne znam otkud to figurira. Niti je to Skuptina ikad rekla. Predsjednik je ponovio jue u svom govoru a mislim da je to bilo i na Skuptini, ako ve moramo doi do nekakvih teritorijalnih razgranienja, onda, brate, veinski treba sjedinjavati one teritorije gdje je Bonjaki narod u veini i obrnuto. Za nas ta cifra,nije obavezujua niti smo je mi kao takvu usvojili. Eto, toliko. IZETBEGOVI: Da se razumijemo, svi ovi razgovori koji su vodjeni - i republike i 33 % itd. nita to nije utvrdjeno. Jer mene je upozorio Klas, kad sam rekao o nekim stvarima., on je rekao: Znate g. Izetbegoviu ono pravilo u politici - dok se nismo dogovorili o svemu, nismo se dogovorili nioemu. Prema tome, do sad nismo ni o emu dogovorili. Ovo su sve pretpostavke nekog dogovora. Mi moemo naravno ako nam odgovara vratiti se na poetak. Mi se moramo samo pitati imamo li nekog boljeg rjeenja. Ali im vidimo da nam je bolje, vratiti sve na poetak. Onda moramo vratiti sve. Samo se moramo pitati trebamo li to da uradimo, jer ne znam gdje se onda nalazimo. Nama ova rjeenja sa tri republike nametnuto je prisustvom jedne jake vojske koja nee drugo i koju medjunarodna zajednica nije spremna da ukloni s tih terena, a mi procjenjujemo da je ne moemo ukloniti. Danas sam iao tamo prema Koevskom brdu i kau mi ljudi, u onim kuama su etnici. Nema nekih 200 metara. Oni su tu ve godinu i po dana. Ili kad idemo sad prema aerodromu mi prolazimo preko etnikog punkta. Ne moemo da ga uklonimo. Moemo li mi tu

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

102

103

vojsku ukloniti? To je problem. Prisustvo te vojske sa 600-700 tenkova, sa 2000 artiljerijskih orudja i otprilike 100-150 hiljada vojnika na terenu koja nee drugo rjeenje, namee da mi razmiljamo bismo li neto drugo radili. Inae, ne bi nikom na um palo da kae - hajmo mi sad stvarati republike, nego jednostavno. Mi moemo da vratimo to sad pred Savjet bezbjednosti ponovo, ali ta vojska ostaje tu gdje je i dalje puca. I onda opet ... Problem je da li se ta vojska moe pobijediti? Poto nee niko da nam prui pomo mi treba da procijenimo sami moemo li je ... pa ako moemo mi nju potisnuti, u redu, preko Drine. Mi naravno trebamo biti za cjelovitu Bosnu. Ali nemojte nikada zaboraviti da je prisustvo te vojske zbog ega mi uopte razmiljamo o nekom drugom rjeenju a ne o onakvom jednom jedinstvenom i cjelovitom. Jer oni jednostavno to, politika snaga iza koje stoji ta vojska kae mi drugo neemo. I onda, naravno, postavlja se pitanje produenja rata u beskonanost. Treba procijeniti koliko je to. Nekad nam se ini da bi mogli da idemo. Osnovno je pitanje pravilne procjene stvari. Jer, vidite, kad razgovaram s ljudima oni kau - pazite, ova zvijer je smrtno ranjena. Ona sad krvari ali tetura dalje. Tebi se ini po jednima ona e preivjeti, po drugima ona e jo ii 300 metara i pasti. U medjuvremenu ona zadaje udarce. Po nekima teturae jo neko vrijeme i pae. Trebamo stisnuti zube i saekati da ta smrtno ranjena zvijer padne. Neki smatraju da je ona smrtno ranjena. Neki kau da je samo okrznuta i nastavie dalje da ivi. Nastavie dalje da rui da ubija itd. Sad, stvar je procjene. Meni se ini i sino me jedan ovjek zove i kae u Beogradu je trajk, ne rade pekari, itd. Nema ljeba dovoljno. tampali su novanicu koja je samo s jedne strane obojena. Dakle, koja govori o jednoj tekoj krizi. Mi smo onda u stalnoj procjeni moemo li dalje ili ne moemo. Onda smo stavili na vagu nae strane i te strane. I neka znate, to je problem. Naravno, malo ima ljudi u Sarajevu koji bi rekli: hajmo dijeliti Sarajevo, hajmo razgovarati o podjeli Sarajeva. Ko bi bio lud da to kae. Nego se postavlja pitanje kako da uklonimo ljude koji s brda pucaju. Uprkos naim procjenama nedjeljivog Sarajeva, 9 optina, naravno. Ko bi bio lud da sebi zabrani. Ili smo na onaj Igman. Jednostavno, imae neki grad tamo. Radi se o tome da li moemo i kad moemo. I kad se prevarimo u toj procjeni moemo krenuti putem koji ne vodi niemu. Stalno se u magli gubi kraj, nikad doi. Zato mislim da je problem tih pravilnih procjena protivnika i naih mogunosti, ono osnovno to mi moramo znati. A to se teko da procijeniti. Mi

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

moda nae moemo da procijenimo s koliko-toliko tanosti. Jer, na koncu u naim je rukama. Moemo pogledati kakve su nae tvornice, nae mogunosti, moral. Iako su to sve ipak faktori koji su moralni. Danas javiti da smo zauzeli jedan gradi, moral raste za 100 stepeni. Neka padne jedan gradi tamo, moral opadne. Ali to na stranu. Kako moemo procjenjivati snagu Srbije da alimentira dugo vremena ovu postojeu ovdje silu na teritoriji BiH i eventualne mogunosti njenih dogovora sa hrvatskom stranom koja nam visi uvijek. Jer, pazite, nama kau u jednom drugom dokumentu koji moemo takodje... Ovenov izvjetaj o tim razgovorima moda bi ih bilo korisno proitati, on kae: visi opasnost srpsko-hrvatskog sporazuma na raun Bosne. On tako to tretira. Ako se Muslimani i Hrvati ne sporazumiju, sporazumjee se Srbi i Hrvati. Sporazumjet e se oni i da nae odbijanje gura stvari na taj kolosijek da e se oni u jednom momentu sporazumjeti. Naravno, ta saradnja na terenu, na mnogim mjestima je ve u toku. Na nekim mjestima jo uvijek nije. Ali uzmite pretpostavku da bude potpuna saradnja, da se ostvari ak gore u Posavini i u tuzlanskom bazenu neka se ostvari. Neka se ostvari sad praktino u dolini Neretve - od ega stalno strahujemo. etnici se nalaze odmorni na liniji Trebinje-Nevesinje u Podveleju. Ne ratuju ve pola godine. Jedu i debljaju. Odmorni su sasvim. Nae snage su dole izmorene, izgladnjele itd. Imaju jedinu ansu to ih ovi ne napadaju. Ne daj boe da ih napadnu, ta e biti. Bacili bi ih u Neretvu. Na sjednici Predsjednitva BiH, odranoj dana 14. 1. 1994., tadanji je mvp Irfan Ljubijanki proitao dokument koji je jedan od meunarodnih posrednika, njemaki diplomat Michael Steiner, poslao njemakom mvp Klausu Kinkelu. Budui da je pismo pisano u namjeri da bude objektivno, te budui je to prijevod koji su napravili u MVP BiH, drimo da je taj dokument potrebno cjelivito objaviti. elim da vam dam nedotjeranu sliku zadnjeg razvoja dogadjaja. Zadnjih sedmica je pokuano sve da se rat okona. U svakom sluaju moram vam rei otvoreno, izgledi nisu dobri. U trenutku nedostaju jednostavno osnovne pretpostavke svih pokuaja uspostavljanja mira. Dakle, stvarna spremnost svih strana za uspostavu mira, a ovdje moram, naalost, da uraunam i muslimansku stranu. Tokovi: 22. 12. sastanak Evropske unije sa zaraenim stranama u Briselu. Diplomatske sile sa velikim linim

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

104

Hrvatsko-muslimanski sastanak 4. i 5. 1. u bekom Holburgu - premijer Silajdi, ministar vanjskih poslova Grani uz prisustvo kopredsjedatelja. Osim humanitarnog aspekta, nikakvih konkretnih rezultata. 5. 1. nam saoptavaju, istovremeno i pres-informacija, premijer Silajdi, ministar vanjskih poslova Grani, zajedno u Beu su noas dogovorili da su obojica predsjednika - Tudjman i Izetbegovi sastanu u Bonu 8. 1. Mjesto je predloio premijer Silajdi hrvatskoj strani. U svakom sluaju nismo htjeli da im to uskratimo. U dogovoru saveznog ministra vanjskih poslova, sa saveznim kancelarom, stavljeni su na raspolaganje bonski .

uplivom osobito od strane saveznog ministra za vanjske poslove i ministra vanjskih poslova i Pea. Obeanje da e se potovati dogovor o primirju za vrijeme praznika, a u istom trenutku poetak muslimanske ofanzive protiv hrvatske strane u predjelima Viteza gdje su naseljeni Hrvati. Srpska ofanziva, kao i pucnjava iz Sarajeva ponovo se nastavlja. Pregovori: jedinstvo da Muslimani treba da dobiju treinu ivotnog prostora sa izlazom na more i Savu, Hrvati 17,5 Srbi 49,2 %. Takodje sporazum u velikoj mjeri gdje je otvoreno ostao konkretan omjer oko 1 % u srpsko-muslimanskom odnosu, kao i hrvatsko-muslimanskom odnosu centralno-bosansko naseljeno podruje vitekog ... Dalji problemi: Sarajevo (Srbi podjela 2:1 u korist Muslimana - Muslimani UN administracija), dalje, prilaz Savi: Mostar koji treba da dodje pod dvogodinji protektorat Evropske unije (problemi veliine oblasti, glavni grad Herceg-Bosne?) Prilaz moru: (Muslimani suverenitet). Zatim, jedan itav red prisnih kontakata kopredsjedatelja koji se neumorno zalau za to da se pripremi planirani enevski skup za 18.januar.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Kopredsjedatelji putuju 5. 1. u Beograd. Tamo postiu da naprave kartu u ilavoj raspravi preko koje Muslimani dobijaju 33,5 %. Iznudili su od Srba pristanak koji su dugo vremena tvrdoglavo odbijali da se Sarajevo stavi pod protektorat UN administracije ako se Srbi budu mogli odvojiti od bosanske unije. Znai, uslovljavaju. 6. 1. razgovori u Bonu saveznog ministra vanjskih poslova i premijera Silajdia ukljuujui kopredsjedatelje. Slab znak spremnosti za brzo sklapanje mira.

105

Petesberg: sastanak 8. 1. morao se odloiti jer je sigurnost leta predsjednika Izetbegovia iz Sarajeva bila ugroena. Da li se ovdje teretila srpska strana, ostaje otvoreno. Intenzivni dvadesetetvoroasovni napori mi

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

106

Rasprava u Petesburgu: Tudjman pokazuje veliku fleksibilnost. Bio je spreman na bolne teritorijalne ustupke u centralnoj Bosni. elio je po pitanju defanzive u centralnoj Bosni da dodje do brzog zavretka ratnog zbivanja u centralnoj Bosni. Podnio je nacrt jednog opteg ugovora o buduoj hrvatsko-muslimanskoj saradnji, ponudio Muslimanima konano konfederaciju ili u varijanti ranije oznaene trostruke unije ili ako se Srbi ne zadre u toj uniji, u formi jedne hrvatske proirene za Herceg-Bosnu sa jednom bosanskomuslimanskom dravom. Predsjednik Izetbegovi i njegova delegacija pozdravili su jasno taj prijedlog ali su izbjegavali svaku odredjenost. Zato nije jo pravo vrijeme. Izetbegovi je ultimativno traio veinu mjesta koja su ...u centralnom bosanskom depu. Citat: Potrebna nam je fabrika municije u Vitezu. Ili ete nam dati Vitez ili emo ga mi osvojiti. Zato imamo 200 hiljada vojnika. I ponuda od strane Tudjmana potaknuta od strane kopredsjedatelja nije pomogla da se fabrika municije u Vitezu i druge fabrike oruja ... smatraju ... Dalje, citat Izetbegovia iz pregovora u prisustvu jednog pripadnika A. A. da nam nije potrebna fabrika oruja sada. Mi sada imamo dovoljno oruja. Potrebna nam je kasnije, u miru. Ja vam opirno prikazujem sve ovo da biste dobili pravu sliku stvari. Svakako su Muslimani glavna rtva srpske agresije i rtva srpsko-hrvatskih namjera podjele. To ne smijemo izgubiti iz vida pri jednoj potpunoj procjeni. Sigurno je da su Hrvati u Bosni poinili teke greke i zloine koje se sada osveuju. Svakako se stvari ne mogu vie obuhvatiti jednostavno crno-bijelom tehnikom. U posljednjim naporima za uspostavljanje mira u svakom sluaju veoma je jasno postalo da muslimanska strana jo na prvo mjesto stavlja ratnu opciju u najmanju ruku. Oevidno, oni hoe da od Hrvata dobiju ono to kod Srba nije mogue postii. Problem te strategije je nat-

smo konano poslali jednu elender mainu za Zagreb gdje je Izetbegovi trebao da stigne jednim UN avionom iz Sarajeva. U nedjelju ujutro artiljerijski udar na pistu aerodroma u Sarajevu. Prema uputi Stoltenberga iz Bona istraga koja je odmah sprovedena dala je zamanu sumnju o tome da li se napad odnosi na srpsku stranu. Nakon popravke piste i napetih telefonskih razgovora izmedju Stoltenberga i Izetbegovia, napokon je Izetbegovi poletio jednim francuskim avionom i njemakim elenderom stigne iz Splita u Bon.

107

jerati Hrvate u jednu ratnu alijansu sa Srbima. Mi smo rado ispunili svoju ulogu domaina u Petesburgu, okvirni uslovi su bili optimalni, to su istakli osobito kopredsjedatelji i razgovori su bili najintenzivniji koje su ikad ova dva predsjednika do sada imala zajedno. Svi problemi su obradjeni iscrpno. Obje strane sada znaju na emu su. Bilo je naroito vano da se predsjednik Izetbegovi i predsjednik Tudjman sastanu upravo u trenutku kritine faze. To medjutim ne mijenja nita to je rezultat, naalost, ostao bez sklopljenog mira. U ovom sluaju to se tie sastanka koji je ugovoren za 18. 1. u enevi, mi ne moemo biti optimistini. Srbi e se jedva pomai dalje, jer stvarni prodor kod jo otvorenih problema u hrvatskobosanskom odnosu koji bi lake bilo ... .jedne konfederacije, prije svega, neizvjestan. Objema stranama u Petesburgu je savezni ministar jasno rekao da smo mi stigli na prekretnicu. Medjunarodni angaman je osvjeen. Drugog akta sile, kao onaj koji je on poduzeo zajedno sa svojim francuskim kolegom nee biti, ako oni kojima smo u prvoj liniji htjeli pomoi ne budu zaista spremni na mir. Tu se pojavljuje da su trupe UN koje osiguravaju snabdijevanje za humanitarnom pomoi sa svih strana izloene stalnim napadima. Ni jedna vlada koja alje svoje trupe ne moe u tim uslovima da dalje rtvuje svoje vojnike bez konkretne dogledne perspektive mira. Tendencije povlaenja krajem zime sa ili bez udara iz vazduha, rastu. Prva najava povlaenja trupa samo jedne vlade mogla bi prouzroiti lananu reakciju. rtva takvog razvijanja situacije e biti ljudi koji pate u Bosni. Upravo u tome mi imamo interesa (vodje svih strana su to napustile) da zajedno sa naim partnerima i predsjedateljima u posljednjem trenutku zaista sve poduzmemo doprinoenju jednog brzog rjeavanja pregovora. Taj muni proces e biti takodje natavljen uprkos svih ograda, jer nema moralno zamjenjive alternative za jedno rjeenje za pregovarakim stolom. Svi elementi za rjeenje su dati. U svakom sluaju mogu tek onda uspjeti kada strane u sukobu same budu zaista pripravne za sklapanje mira. Taj su dokument na zanimljiv i nadasve objektivan nain prokomentirali neki sudionici sjednice, navodei stvarne razloge za agresiju ABiH na srednju Bosnu: IZETBEGOVI: Jer rekli su, hoe sad da ratuju. Ja kaem, nama treba Vitez zbog budunosti, a ne zbog toga to hoemo sad da ratujemo. Optuie nas da hoemo Vitez da produimo rat. Nije zbog toga. Nama treba zbog budunosti Vitez.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

4.6 Paritet vlasti veliki je, ogroman ustupak


108

MIRO LAZOVI: Ja sam ak uvjeren da, prihvatajui neke realnosti koje su ratom iscrtane itd. da bi federacija tri republike, kao unutranje uredjenje BiH sa kasnije ovim predlogom povezivanja takve BiH sa konfederalnim ugovorom sa Hrvatskom, da ja odmah kaem da se nee moi nai rjeenje ukoliko neemo imati isti aspekt i prema Srbiji, mora razmotriti. Bez obzira to Karadi i Krajinik to moda ne bi prihvatili, ali sam uvjeren da u sadanjoj konstelaciji politikih odnosa to Tudjman prihvatio i prihvatili bi Hrvati bosanski, vjerujem, jedan takav predlog unutranjeg uredjenja BiH kao federacije tri republike. to znai da bi se sauvao teritorijalni integritet, sauvala bi se BiH kao medjunarodno priznata drava. Ali da se dobije visok stepen autonomije buduih republika, a granice izmedju tih republika bile bi irelevantne. Kao to se sada vodi unutar rat za teritorije. Mi moramo priznati ovo to se deava unutar BiH je faktiki posljedica jednog tog sporazuma koji je nagovijestio tri etnike dravice. Prema tome, ja sam Ivi rekao, problem lavanske doline se nee moi rijeiti. To je posljedica tog sporazuma

SILAJDI: Drugo, koliko vidim, ovo je nastavak propagandnog rata, ovo nije ozbiljan prijedlog. Sad je pitanje ko e dobiti a ko e izgubiti ovaj rat. Oigledno je da mi sada moramo, u potpunosti se slaem s tim, ne treba rei ne, nego treba rei mi smo za saradnju. Dakle, kontraprijedlog. U tom kontraprijedlogu posebno vodei rauna o ovome, o izvjetaju tajnerovom koji je Kinkel potpisao. tajner je dobro na strani zagrebake opcije. Naravno, to se pokazalo u razgovorima sa Kinkelom. Ako on govori o fleksibilnosti Tudjmana, onda je sasvim jasno na kojoj strani stoji. Tu nikakve fleksibilnosti nema. I zbog toga bi trebalo, po meni, prvo ponoviti, Nijaz i ja smo razgovarali malo prije ovoga, dakle ponoviti prijedlog bez obzira to je do sada dva puta odbijen da smo mi spremni, bez linija, linije su napravile rat, Vens-Ovenov plan je, ustvari linije koje su tada povuene su dobrim dijelom doprinijele da dodje do rata izmedju nas. Dakle, bez linija medju nama sa svim pravima koja postoje u svakoj dravi za svakoga.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Na sjednici Predsjednitva BiH, odranoj dana 16. 1. 1994., Predsjednitvo je donijelo zakljuak kojim se poziva RH na

uspostavu konfederalnih odnosa s dijelom BiH koji kontroliraju ABiH i HVO: ZDRAVKO URII: Radi svega ovoga u odlunoj namjeri da se ova inicijativa konstruktivno iskoristi za iznalaenje rjeenja koja e dovesti do mira i uspostavljanja istinske prijateljske saradnje izmedju dva naroda i drave, Predsjednitvo RBiH je odluilo: 1. ponovno dajemo inicijativu za uspostavljanje konfederalnih odnosa izmedju RBiH i R Hrvatske, kao dvije suverene i medjunarodno priznate drave. Konfederalni ugovor bi se odnosio na R Hrvatsku i onaj dio BiH koji kontroliraju Armija BiH i HVO DURAKOVI: Evo, definitivno kako bi trebalo da bude. Strana 3. stav 2 taka 1. Ovako bi ilo: Predsjednitvo, takodje, obnavlja prijedlog da na onom dijelu BiH koji kontrolira Armija BiH i HVO se odmah uspostavi jedinstveni ustavno-pravni sistem. On bi bio zasnovan na naelima pune nacionalne ravnopravnosti, parlamentarne demokracije i vlasti zasnovane na paritetu, bez obzira na etniki sastav prostora Na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 30. 3.1994., Silajdi konano navodi ono za to su se Hrvati uporno i dugo borili, upozoravajui na stvarni smisao pregovora koji se vode pod okriljem predstavnika MZ i cilja tih pregovora: SILAJDI: Mi vrimo unutranju transformaciju. Dakle, rekonstrukciju BiH na to imamo pravo. Vrimo, jednog dijela. Prema tome, drugi dio, u odnosu na tu Federaciju, e biti na taj nain, dakle postoji rekonstrukcija, e biti rekonstruisan kada dodje do konanog sporazuma Dobar primjer koliko su lanovi SDP BiH bili za RBiH kao primjer male SFRJ, a Izetbegovi nesiguran u odgovorima, pokazuje izvadak iz sjednice Predsjednitva odrane 10. 3. 1994., gdje se raspravljalo o prijedlogu Ustava Federacije BiH i unutarnjoj organizaciji BiH drukije nego do dotada. Ujedno se vidi i Izetbegovieva neodlunost i nevoljkost da istinu prikae drugima onakvom kakva uistinu jest: DURAKOVI: lan 3. Slubeno ime Federacije Federacija Bosne i Hercegovine. Sve dileme koje ste vi istakli, ta je s Republikom Bosnom i Hercegovinom? Pitam vas. Nema je. IZETBEGOVI: Mislim da e se zvati Federativna Republika Bosna i Hercegovina Nastavljajui se na izlaganje koje je iznio na sjednici odranoj dana 19. 6. 1992., kad je govorio o pitanjima ravnopravnosti i paritetnog naela sudjelovanja u vlasti, na sjednici

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

109

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Predsjednitva odranoj 16. 1. 1994., vidljivo je da Izetbegovi kao i drugi lanovi predsjednitva, pokuavaju izbjei provoenje nekih od kljunih uvjeta koji pokazuju kakva je njihova stvarna spremnost za dogovor s drugima te za priznavanje istih prava pripadnicima drugih naroda koji su malobrojniji od Muslimana: IZETBEGOVI: Da vidimo moemo li mi na tom prostoru ponuditi paritet? DURAKOVl: To je bio prijedlog koji je Haris rekao da bi bilo dobro. IZETBEGOVI: Bar u ovakvim uslovima da li moemo ponuditi paritet vlasti? Zajedniki razgovor. Moemo li ograniiti na to da ne bi kasnije imali sporova pa da kau: mi smo prihvatili, vi sad ne date paritet. Da budemo vrlo jasni, gdje mi to paritet? U kojim institucijama i do kojeg nivoa bi taj paritet prihvatili? Jer, paritet je ovdje veliki, ogromni ustupak. Recimo, prije sukoba je bilo drugaije. Ne znam da li bi u narodu naiao paritet na prihvatanje, iako je brojani odnos 1 : 5 itd. Ali onda moda nekakvom samom vrhu vlasti. Kad smo zadnji put ovdje raspravljali prije godinu dana, oni su htjeli da paritet spuste do pomonika ministara. Naravno, diplomatskih predstavnitava sve 1:1:1 itd. Takvi su apetiti onda postojali. Da ne prihvati moda u jednom momentu paritet jer moemo imati kasnije probleme. Napisali ste ovdje, a sad najedanput to neete. Moda bi to trebalo ipak. SILAJDI: Kao naprimjer formiranjem gornjeg i donjeg doma u Parlamentu . DURAKOVI: Moe li se onda dodati: Na nivou najveih organa vlasti?

IZETBEGOVI: Moe se tano kazati u kome, tj. jednom domu Parlamenta. Da kasnije ne kau, sad kad smo doli da raspravljamo, vi neete paritet. Da im moemo kazati, mi smo to i onda bili ograniili. ENES DURAKOVI: ta znai najvii organi vlasti? Najvii organi vlasti znai Skuptina, znai Vlada i znai Sud, itd. To je toliko iroko da to ne moe. PEJANOVI: Treba kazati, na koju se vlast odnosi. Na najviu vlast. U najviim organima vlasti.

110

IZETBEGOVI: Mogu kasnije rei da smo ih prevarili. Ne bih elio da imamo neke probleme. Moe li se ovako napisati: po naelima pune nacionalne ravnopravnosti i parlamentarne demokratije. A onda: ... dok bi to, to i to

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

bilo zasnovano na paritetu, ali moramo tano vidjeti koji su to organi. Jer je malo preirok izraz dok bi vlast bila zasnovana na paritetu. Vlast je poirok pojam. PEJANOVI: Vlada mora imati neki sastav nacionalni koji se potuje, ali on moe, predsjednik Vlade ili mandatar da uzme iz hrvatskog naroda, iz one partije koja je pobijedila.

PEJANOVI: Recimo, sad Haris ne uzima iz Bobanove partije. KOMI: To nije sporno. PEJANOVI: U skuptinskim domovima u kojima se odluuje o pitanjima ravnopravnosti.

KOMI: Nije to sporno, sporan je nacionalni paritet. Nije sporno iz koje e stranke.

PEJANOVI: Ova ponuda treba biti ozbiljna bez obzira na sve. Tako smo rekli proli put ... Tako se i mi moramo ponaati. PREDSJEDNIK: Ima li nekog pametnog da se izvuemo iz ovog pariteta. Paritet mora ostati pomenuta rije. Paritet. Ali ne smije biti takva da nam sutra kau vidite uvukli ste nas u ovo. Da bude jedna formulacija koja ograniava koja se vidi gdje se moe barem vidjeti u institucijama koje e biti utvrdjene. O stvarnoj razini ravnopravnosti drugih, odnosno nemuslimana u graanskoj BiH, moe se zakljuivati i iz izjava danih na sjednici Predsjednitva odranoj dana 12. 3. 1994., gdje Izetbegovi navodi argument zbog kojeg Musliman mora stalno biti predsjednik BiH jer bi Muslimani u BiH teko podnijeli svako drugaije rjeenje: to se tie naroda muslimanskog, on bi vjerovatno doivio ok time kad sad jednostavno ne bi bio Musliman predsjednik. Dodje neko drugi na bosansku dravu i ljudi osjeaju da je to, prije svega, muslimanska drava, a

DURAKOVI: Ovo je ubaeno sa omjerom 1: milion da oni to nee prihvatiti. Ve da se pokae kroz ovo maksimum dobre volje i da nam se ne prigovori da nismo spremni za saradnju, kooperativnost, itd.

111

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

112

Poto je, medjutim, konfederalni ugovor ni na tapetu, nemamo ga ni u konceptu, ja vam samo iznosim neke dileme za razmiljanje, ja bih predloio da se mi ograniimo na problem Ustava. I to na osnovu ta dva temeljna pitanja. To je pitanje kako prevazii, kako rijeiti kontraverzu izmedju Federacije kao dijela Republike i cjelovitosti Republike. To je broj jedan. I druga stvar, ovaj problem ovlatenja ovih organa Vlade, odnosno Predsjednitva. Ta dva glavna organa koja ine vlast. Pri emu Hrvati imaju u tim razgovorima stalnu tendenciju da to vie kompetencija, kad je rije o predstanvikim tijelima. Kad je rije o parlamentu, njihova je tendencija da to vie stvari prebace na Dom naroda u kojem se konsensualno rjeavaju stvari. Mi naravno guramo u drugom pravcu da to bude Predstavniki dom, jer se Parlament sastoji iz ta dva doma -Predstavnikog doma i Doma naroda. Naime, oni sad imaju tu velike tekoe. Mi guramo u jednom, oni u drugom pravcu. Izetbegovi, na sjednici Predsjednitva odranoj dana 22. 6. 1994. iznosi svoje stvarne namjere prema Hrvatima u BiH, ali pokazuje i znatnu razinu nerazumijevanja Tumanove politike prema BiH: PREDSJEDNIK: S druge strane ne moemo zaotravati s njima stvar. Da moemo, bogdo, zaotravati, bilo bi dobro, ali ne moemo, o tome se radi Znam da ja sa narodom kome ja pripadam imam esto problema jer ja povuem neki potez narod to uope ne razumije. Narod ne zna da mi ne smijemo talasati sa Hrvatima. Ne moemo. Odgovara im svadja, odgovara im to. Da oni urade neto, mi kaemo mi to neemo, pa napadi na tampu da se ne realizuju stvari. Nama treba da se dole malo vrsne ta komunikacija, da to proradi. Mi drukije ne moemo vratiti ljude u Stolac. Kako emo ih vratiti u Stolac? Dok je god svadja ne moemo ih vratiti u Stolac. Moemo jedino demontaom HVO. Kako da ih demontiramo? Prema tome, daba je povika, galama. To nita ne ini. Samo jedan sredjen, uporan rad, strpljiv, ponekad to vidi ne vidi, to uje ne uje Mi bi njih vrlo rado ucjenjivali, ali ime? Ja sam pitao zadnji put Tudjmana i rekao je: Da, mi hoemo potovati. Ali kad smo razgovarali, ta je s Herceg-Bosnom? Ne moemo mi dole ostaviti bezvlae. Ne moemo mi to pustiti pa sad neka bande tuku, ubijaju. Ipak se kae u taj Mostar mogli

zatim drava i Hrvata, i Srba i svih drugih naroda. Tako to veinski narod doivljava. Smatrao bih da je to predaja vlasti

113

su doi vai da razgovaraju o eljeznici. Jer ima neka vlast. Kad se uspostavi nova vlast to se demontira. To da. Ali prije toga se ne demontira. Kako mislite, pita, jel jednostavno da kaemo rasputa se ili ta je. Ne moe vaa vojska ui tamo tako neposredno, kae, to je stvar jednog procesa. Dolo bi do opeg bijega Hrvata itd. Neka vlast mora da postoji kakvagod je, kae, bolja ikakva nego nikakva. Dajte da formiramo to to prije. Dobro, usaglasili se mi. Medjutim, vuku se drugi potezi na terenu. Dali to rade dvije ruke, ja ne znam. Moda bi on i htio da implementira. Moj utisak bi bio da bi htio. Ima neke druge interese. Nije mu to ba drago, moj je utisak takav, nije oduevljen time ali mislim da ga interesuje. Ne moe da dobije neke poslove, ne moe da dobije ulaz u neke institucije evropske itd. Ipak ljudi vide ta se radi pa kau: ekajte dok to sprovedete pa emo vidjeti. Ali to ide dosta sporo. Odbiju ga, onda se on malo razmisli, onda oni opet krenu, itd. Mislim da je bolje raditi tihom diplomatijom nego stvarati neku veliku dreku. Uzeti konkretne primjere rekonstrukcija HVO, HZ, vize, izbjeglice i rei pomozite gospodo Kako Izetbegovi vodi rauna o drugim narodima u BiH, vidljivo je i iz izjave dane na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 30. 3. 1994., tijekom razgovora o Ustavu Federacije BiH. Budui da je Izetbegovi prisiljen trpiti Hrvate u Federaciji, a i Srbe jer se oni nalaze kao bitna veina u drugim dijelovima BiH, ostali nisu vani jer ih je, kao npr idova, aka ljudi: Oito je brojano stanje Izetbegoviu vanije od znaaja koji svaki narod i/ili etnika skupina zapravo ima: IZETBEGOVI: Trebalo bi popriati malo u uem krugu sa ljudima koji bi mogli da budu protiv. Pa ako nisu protiv, onda bi se moglo da se ubaci da se napravi neka mala stepenica i da se kae: Bonjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Srbima i ostalima, i tako dalje. Tako da se pomenu Srbi. I time bi se napravio jedan mali ... Da traimo kako bi najlake prola stvar. U zagradi zajedno sa Srbima i ostalima i dalje. Bilo bi lake. Ipak je ovo Bonjako-hrvatska Republika. Mislim ono to jeste realno to su Srbi jo ovdje. ta ima Jevreja, aka ljudi. Onda bih radije spomenuo Cigane, ima njih vie, pa Albanaca i kojeta Eto kako, na sjednici Predsjednitva od 12. 3. 1994. gledaju na Hrvate u diplomaciji, kako ih postavljaju i kako Kljujiu govore odbojno imate Hrvate tu i tu: PREDSJEDNIK: Ma nije rije o Tenju. Rije je o Njemakoj u kojoj po mom miljenju ima najvei broj mus-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

limanskih izbjeglica, neuporedivo vie nego Hrvata iz BiH. Neuporedivo vie 1:10. I zato mislim da bi dobro bilo, zato smo ostavili nepopunjeno mjesto u Vaingtonu, da bi doao Hrvat u Vaingtonu, U paniji u Italiji nije popunjeno. BUKVI: Ja mogu na to rei da u Njemakoj ba ima poprilino izbalansirano na najviim rukovodeim mjestima. Imate Peru Bajevia i imate jo jednog Hrvata u Minhenu

KLJUI: Nije Pero Bajevi Hrvat, Srbin. Samo je u konzulatu u Minhenu donekle to. Ali mislim da vam neto kaem, nemojte mene molim vas smatrati, ja nisam ovdje zvanian predstavnik za pregovore o personalnom pitanju. KLJUI: Ali predsjednie do sada se nije vodilo rauna Stvarna ravnopravnost u diplomaciji najbolje je opisana rijeima Stjepana Kljujia izreenih na sjednici Predsjednitva odranoj dana 14. 4. 1994.: Mi, pravo da ti kaem, Alija, od tih 300 ljudi koliko si ti postavio tu, ima 290 Muslimana, 7 Srba i 3 Hrvata koja se ne pitaju u Briselu, u Minhenu i jo negdje. Mislim da moramo voditi rauna o nacionalnoj strukturi. Nema smisla to Na 172. sjednici Predsjednitva, odranoj 24. 10. 1992., Izetbegovi, govorei o meunarodnom sudu ICTY i suenju Srbima iz BiH zbog poinjenih ratnih zloina, iznosi sljedee: Ja mislim da do medjunarodnog sudjenja nee doi najvjerovatnije. Isto to ponavlja i na 173. sjednici odranoj 4. 11. 1992.: Inae, sudjenje Nirberko je bilo mogue zato to je Njemaka bila kapitulirala i bila potpuno poraena. Ovdje je to teko. PREDSJEDNIK: Vodiemo rauna, Stjepane.

114

Ovo je i ljudski i komunistiki ovo, o emu ti govori Ivo Komi62

5. Djelovanje Predsjednitva BiH u uvjetima bitno smanjene komunikacije izmeu Sarajeva i drugih dijelova BiH, o neorganiziranosti sustava i tijela vlasti pod kontrolom tog istog Predsjednitva, o stvarnom mjestu donoenja svih bitnih odluka, o pregovorima s bosanskim Srbima za vrijeme opsade Sarajeva
Predsjednitvo BiH poetkom se 1992. godine, zbog sloenih vojno-sigurnosnih prilika, nalo u vrlo tekom poloaju. Zanemarujui upozorenja koja su dolazila iz Hrvatske, uz istovremen bijes zbog injenice da su upravo prema sarajevskom dogovoru izmeu RH i JNA znatni vojni efektivi JNA s podruja RH povueni u BiH, organizacijski nespremni, politiki nepripremljeni za nadolazee dogaaje u BiH, bosanski Muslimani suoeni su s dezorganizacijom (koja je pokatkad graniila s izgubljenou) u svojim vlastitim redovima.

5.1. Odvojenost Predsjednitva BiH od ostatka BiH i svijeta te njihova nepripremljenost za nadolazee dogaaje

115

Pogoravanjem prilika u BiH, odnosno poetkom otvorene agresije, provedena je opsada Sarajeva, ime su institucije vlasti odsjeene od drugih dijelova BiH i preputene lokalnim voama i tijelima vlasti. (Prvenstveno se radi o mjestima gdje su Muslimani bili u veini jer su Hrvati na podrujima gdje su bili u veini, ili ih je bio znatan broj, uglavnom uspjeno proveli samoorganiziranje kojim je dodatno zaustavljana agresija na RH koritenjem teritorija BiH te organizirana obrana od naknadnih otvorenih srpskih napada. Koristei takvo stanje, a ne elei ispustiti upravljanje onim podrujem koji kontrolira ABiH, Izetbegovi, a kako je ve prije naznaeno, preuzima potpuno vlast u svoje ruke.

116

ak rado rabi, posebno u komunikaciji s predstavnicima MZ i drugih zemalja, titulu Predsjednika BiH (a ne predsjednika Predsjednitva BiH) iako takvo neto nikad nije postojalo u BiH. Alija Izetbegovi, odgovarajui na Kljujieve zahtjeve da se otkae gostoprimstvo UNPROFOR-u, vrlo jasno kae kakvu oni imaju ulogu za opkoljeno Sarajevo i dravnu vlast: Pazi Stjepane, mi ne smijemo otjerati UNPROFOR iz Sarajeva, ovjee. Nemoj da se igramo sa njima. Oni su nam jo jedino oko ovdje kroz kojih gledamo svijet. Nema telefona nema niega vie Mi smo otkinuti, pota nam ne radi, mi nemamo vie veze sa svijetom. Telefoni ne rade, nemamo veze sa Zagrebom, Beom ni sa kim veze. Mislim da li treba da idemo tim putem, ako bi mogli da ga izbjegnemo Pazite neto ovo to kae Hajrudin, oni su oi i ui ovdje svijeta zna. Ono to oni ne kau nije se dogodilo. I to kau da se dogodilo to se dogodilo ustvari.63 Isto to potvruje i Fikret Abdi: A mi imamo potpuno blokiranu Republiku64 te grad Sarajevo,65 koji praktino kontroliraju naoruane kriminalne i pljakake grupe, a problem kojih politiki vrh, tada jo uvijek, ne uspijeva rijeiti. Tek nakon to su se te grupe dovoljno osilile te napale politike institucije radi zauzimanja vlasti, Izetbegovi se odluio na uporabu sredstava sile u borbi protiv nasilja i kriminala. Na sjednici Predsjednitva s predsjednicima stranaka, odranoj dana 2. 2. 1993., Izetbegovi daje toan prikaz stanja nepripremljenosti u kojoj se nala sredinja vlast u BiH: Ali vi svi zaboravljate situaciju u koju smo doli. Rezultat je napada jedne Armije na BiH. I rasula vlasti usljed jednog snanog udarca pesnicom po svemu tome sve se razbilo. I mi smo to pokuali da sakupimo. Nismo mi tu Armiju, nismo mi uzrokovali niti smo. Jedino ako smo, kao to to kau odozgo sa planine, kau da niste izglasali suverenost, ne biste doivjeli to to ste doivjeli. Tada jesmo, najvjerovatnije, na neki nain bili razlog ili doveli do rata Na 146. sjednici Predsjednitva, odranoj 18. 7.1992., Skenderagi iznosi stvarno stanje o uvezanosti sustava vlasti koji djeluje u Sarajevu sa drugim dijelovima BiH: Ja sam informisan da, recimo na podruju ovih slobodnih teritorija Tuzle, Zenice itd. tih regija, jednostavno ljudi nisu informisani o odlukama koje se ovdje donose, zakonskim odlukama itd.. Ministar obrane Jerko Doko ve na poetku organizacije obrane upozorava na velik broj razliitih, nepovezanih grupa

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

117

koje ne ele ui u jedinstveni sustav obrane (na nain na koji se to eljelo u tadanjem tabu TO BiH: to se tie TO organizacije na terenu, imali smo problema i jo ih imamo ovdje na terenu grada Sarajeva i opina, jer tu je bilo puno komandi u tim nekim PL ligama, zelenim beretkama. Neto smo noas odradili da se to ujedini. Zato i ne moe doi do sinhronizovanih akcija i izvodjenjem u praksi zato to ima vie komandi. Pa sam ja odrao jedan sastanak, i komandant s njima, i to smo sad u prevazilaenju tog stanja ovdje. to se tie terena, Posavina, okrug Doboja, sad mi se javio predstavnik Hrvatske zajednice Posavina, one formirane, da su komplet stali na stranu TO BiH u organizacijskom smislu.66 Prilikom iznoenja stanja u RBiH, na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 17. 6. 1992., Sefer Halilovi upozorava na stupanj povezanosti sustava kojim uporno hoe zapovijedati iako ne postoji mogunost komuniciranja (zbog tehnike neuvezanosti): U ove podatke nisu ukljueni podaci iz regije Mostar, Livno, Banjaluka s obzirom da s njima nismo jo ostvarili neposrednu direktnu vezu na osnovu kojih bi nam dali izvjetaj. Izetbegovi na 133. sjednici, odranoj 7. 7. 1992., opet naglaava stanje u kojem se nalazi dio legalne vlasti u BiH: Izetbegovi je ukazao na teku vojno-politiku situaciju u Republici kao posljedicu nedostatka oruja i municije. Obzirom da medjunarodna vojna intervencija nije uslijedila i da za sada u tom smislu nema osobitih izgleda Meutim, dio BiH koji se naslanja na Hrvatsku, bez obzira je li naseljen Hrvatima ili Muslimanima, redovno dobiva pomo. Iako RH osigurava nabavu i prebacivanje svih oblika pomoi i za opkoljene dijelove BiH (prvenstveno Sarajevo), zbog djelovanja raznih interesnih, prvenstveno kriminalnih, grupa (i hrvatske i muslimanske nacionalnosti), ta pomo ne stie svuda i na vrijeme. Na 138. sjednici 6. srpnja 1992. Predsjednitvo je donijelo sljedei zakljuak: Ocijenjeno je da je sa vojnog i ekonomskog aspekta neophodno obezbijediti deblokadu bar jednog pravca kopnene komunikacije iz Sarajeva sa dijelovima Republike u kojima funkcionie legalna vlast. Na 139. sjednici 7. srpnja 1992. godine Izetbegovi je ukazao na teku vojno-politiku situaciju u Republici kao posljedicu nedostatka oruja i municije. Obzirom da medjunarodna vojna intervencija nije uslijedila i da za sada u tom smislu nema osobitih izgleda . Od Florijana Borasa, kojem priznaju (posebno, i to vie puta, Sefer Halilovi) da radi na organizaciji obrane u

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

5.2. Ured Alije Izetbegovieva mjesto je gdje se uistinu donose sve bitne odluke

Hercegovini,67 trae da doe u Sarajevo68 da bi nazoio sjednicama, a Silajdievo nedolaenje i nejavljanje premijeru (Hrvatu), Izetbegovi i Gani opravdaju, na istoj sjednici, time da bi se onda moglo dogoditi da ostane zarobljen u Sarajevu te da vie teko moe izai izvan Sarajeva ( ali ne mogu rizikovati da Haris udje da vie ne moe izai.). Nekoliko izlaganja u ovim dokumentima pokazuju da Izetbegovi dobiva uglavnom sva izvijea i sve biljeke, posebno o aktivnostima tadanjeg mvp Harisa Silajdia.69

118

I drugi podaci iz ovih snimki pokazuju da je pravo i stvarno mjesto na kojem su donoene mnoge vie i manje vane odluke bio Izetbegoviev ured u Predsjednitvu BiH. Tim su sastancima nazoile jedino osobe, uglavnom Muslimani, koje su bile od Izetbegovieva trenutnog i tadanjeg povjerenja. To su vidjeli i svi drugi lanovi Predsjednitva (ukljuujui i Hrvate) koji su iz takvih ponaanja mogli pomisliti da Izetbegovi i drugi u njih nemaju povjerenja te pokuavaju raditi bez zajednikih razgovora i dogovora. U svojoj knjizi Stjepan iber navodi kako je i od koga TO BiH, a kasnije ABiH, primala zapovjedi: Istoga dana (10. 04. 1992. godine) imamo sastanak sa predsjednikom Izetbegoviem. On nam izdaje zadatke . 70 . Na strani 73. iste knjige, navodi kako su i dana 8. 5. 1992., pored njega, kod predsjednika Izetbegovia, prisutni Sefer Halilovi, Jusuf Puina, Dragan Viki, Alija Delimustafi, Mustafa Hajrulahovi-Talijan, Bakir Alispahi, razgovarali o obrani BiH, te dogovarali politike stavove te donosili organizacijske odluke, a bez drugih lanova Predsjednitva i predsjednika Vlade BiH. Slina se situacija, prema iberu, dogaa i 23. 8. 1992. godine,71 kad se odbija odgovor na ponudu HVO za razgovaranjem o organizaciji daljnjeg otpora i borbe sa agresorom, te 19. 11. 1992. godine.7272 Stjepan iber, 2000., str. 197. Ovi sastanci sluajno su izdvojeni kao pokazatelji stvarne iskrenosti i susretljivosti koju je Izetbegvi pokazivao prema Hrvatima u BiH. Predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, oito nakon to je dugo to mirno gledao, na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 6. 5. 1992., odluio reagirati i upozoriti Aliju Izetbegovia da ministri iz Vlade odgovaraju njemu, Pelivanu, a ne predsjedniku Predsjednitva:

119

Predsjednie, sada ja imam jedan predlog. Molim vas nemojte svi koliko vas ima ili nema - kod vas ministri dolaze deset puta vie nego kod mene, nego kod mene kao predsjednika Vlade. Uputite ih predsjedniku Vlade. Ja vas lijepo molim, Vlada e bolje raditi. Izetbegovi je ovu molbu preutio, ali ubrzo je uzvratio udarac Juri Pelivanu. Prilikom razgovora o izboru nove Vlade RBiH Izetbegovi gubi ivce, jer oporbeni politiari, prvenstveno predvoeni SPD-om, ele gotovo potpuno preuzeti vlast u Vladi te u Predsjednitvu. Iako to Izetbegovi uvia, trai od mandatara Jure Pelivana da se odupre pritiscima iz SDP-a, to on nije u stanju napraviti. Za vrijeme dok su u enevi trajali pregovori, u Sarajevu je ostao odreeni broj lanova Predsjednitva. Na jednoj od sjednica,73 Miro Lasi upozorava na nain na koji se donose odluke i mijenjaju stavovi tzv. dravne delegacije BiH: Ja zato mislim da u tekuim pitanjima treba prvo da vidimo ta se to dogadja u enevi. Moram da kaem da sam vrlo nezadovoljan. Ja sam potpuno neinformiran. Niti o stavovima niti o potezima nae delegacije u enevi. To moram da kaem da ljudi, ne vjerujui da to moe da bude, da se u enevi dogadja to to se dogadja, da se radi o budunosti Bosne i Hercegovine, a da neko ko je lan kolektivnog efa drave pojma o pojmu nema. Predsjednik Predsjednitva vue i neke poteze za koje ne znam je li ih vue kao legitimni ef svog naroda ili kao predsjednik Predsjednitva. Ako ih vue kao predsjednik Predsjednitva u ime BiH, ja bih molio da znam koji su to potezi, da li se s njima slaem ili se ne slaem. ak i o toj Platformi u enevi, o sastavu dravne delegacije koja vidim da se i mijenja. Nismo uope obavijeteni. Odnosno, ja nisam obavijeten . Oito je da ni Izetbegovi ni Gani, a ni drugi Muslimani, ne vjeruju Hrvatima u BiH te od njih kriju stvarne namjere. Istovremeno, Lasi trai da se za ubojstvo Josipa Gogale snosi odgovornost. Meutim, reakcija medija pod nadzorom BH Muslimana takva je da se trai odgovornost onih koji postavljaju takva pitanja: Naega potpredsjednika Vlade Hakiju Turajlia ubili su agresori. Josipa Gogalu74 ubili su ljudi u uniformama Armije BiH. Prema tome, mora postojati odgovornost u vertikali sve do vrha. Onu odgovornost koju traimo za ubistvo Hakije Turajlia moramo traiti i za ubistvo Josipa Gogale do komandanta Sarajevskog korpusa, do naelnika Glavnog taba. A oni se uope ne oglaavaju. ak se dogadja, gospodo, da Press-sluba Sarajevskog korpusa,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

to vjerujem da je nezabiljeen sluaj u civiliziranim zemljama, odgovara i napada lana Predsjednitva koji se zalae za zakonitost Takoer je zanimljiva diskusija koja je odrana na sjednici Predsjednitva odranoj 29. 6. 1993. Tema je odgovor Predsjednitva BiH na pismo koje je prethodno uputio Predsjednik RH dr. Franjo Tuman. Alija Izetbegovi je nakon povratka u Sarajevo, doznavi da pismo treba otii, pismo zaustavio te nakon razgovora sa, najvjerojatnije Ejupom Ganiem i Rasimom Deliem, promijenio sadraj pisma (koji je prethodno prihvaen od 7 lanova Predsjednitva) i tek takvo pismo poslao kao stav Predsjednitva BiH: LASI: Ja predlaem kao trea toka dnevnog reda, odgovor na pismo predsjednika Tudjmana. Jer mi smo napisali odgovor i poslali smo ga ovdje - a sedam lanova je to saglasilo i na kraju dobivamo potpuno nov tekst. To ili je dezavuiranje sedmorice lanova Predsjednitva ili je njihova ignorancija, pa kao trea toka, ukoliko se stigne, trebalo metnuti odgovor na pismo predsjednika Tudjmana. PREDSJEDNIK: Uz napomenu da je to isto poslano kao prijedlog trojice lanova Predsjednitva. Pie prijedlog, da se usaglasimo oko toga. Jer ja nemam razloga da piem onu vrstu gospodinu Tudjmanu. Ja nisam podanik g. Tudjmana ovdje, g. Lasiu. Ono je podaniko pismo. Ono nije pismo koje se tie. Znate li vi ta se dogadja danas u epi i tamo. Znam ja ta se dogadja. Prema tome ono je pismo koje je ipak sa dunim potovanjem napisano, dunim potovanjem prema efu drave. A ne podaniko pismo.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

LASI: O tome ta se dogadja govorio nam je Lord Oven. Vrlo detaljno.

PREDSJEDNIK: ta vam je rekao ko je ubio Bosnu jue. Dakle, kada je rije o ovom pismu g. Tudjmana, ako uhvatimo vremena, mi emo o tom prijedlogu danas. A sada bi elio da prodiskutujemo sljedeu sjednicu. MILE AKMADI: Kada smo mi, predsjednie, Predsjednitvo od 7 lanova donijeli zakljuke povodom tog pisma. Mi nismo lanovi Predsjednitva, mi smo Predsjednitvo u odustnosti predsjednika. PREDSJEDNIK: Vi ste trebali taj odgovor poslati.

120

MILE: Ali smo mi zatraili da naa struna sluba Predsjednitva pripremi odgovor na to. Ne teza nego zakljuaka koje smo mi dali.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Ona je pripremila ovakav odgovor kakav je sada.

PEJANOVI: Nemojte sada da o tome diskutujemo. Dajte, predsjednie, da utvrdimo dnevni red. PREDSJEDNIK: Fer je postupljeno, vama je poslat kontra prijedlog trojice lanova Predsjednitva, medju kojima se i ja kao predsjednik nalazim tamo. Prema tome ja nisam poslao pismo bez vas, samo se nisam sloio sa onakvim tekstom. LASI: Imamo mi primjedbi na ponaanje predsjednika Predsjednitva

MIRO LAZOVI: To moramo znati da ga trebamo saglasiti.

MILE: Taj odgovor nije to to. To moramo znati da to nije to.

PREDSJEDNIK: To ne spada u metod rada, to je taka 3. ponaanje Predsjednika Predsjednitva. LASI: O metodu rada predsjednika dolazi do stvari s kojima se ne moemo sloiti. Ja bih vrlo kolegijalno rekao, ne znam da li je potrebno ovo organizirati konferenciju za novinare diljem Evrope da g. Gani nije potpredsjednik Predsjednitva, kako on je tituliran. Da to je interesantno, on nije kriv ali ide na njegov raun. GANI: Evo ja ti dajem funkciju.

LASI: Mi imamo velike primjedbe da predsjednik Predsjednitva na neki nain ignorira ostale lanove Predsjednitva, da odlazi na dogovore sa stranim dravnicima o kojima mi nita ne znamo. Ne znamo da li preuzima obaveze, ne utvrdjuje platformu razgovora sa inostranim elementom, a niti nas obavjetava o tome. Zato ja bi elio da se sva pitanja - kao jedna ovako kolegijalna primjedba ne moemo to prihvatiti. PREDSJEDNIK: Uvaavam ja Miro to. I tu si u pravu. Usljed brzina to se dogadja. MIRO LASI: Molim, ja to prihvatam.

PREDSJEDNIK: Dobro, Ganiu, zna se svakako da nisi ti.

121

PREDSJEDNIK: Dakle, to jeste formalno i ima pravo. Samo nek zna da sam uvijek djelovao u interesu Bosne i Hercegovine. I jedne linije koja je ovdje utvrdjena

122

I Ivo Komi, na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 29. 12. 1993., a povodom napada pripadnika ABiH na konvoj s humanitarnom pomoi Bijeli put, upozorava da se treba postaviti pitanje tko zapravo daje naloge ABiH i po ijim oni nalozima pokreu vojne operacije: IVO KOMI: Ovo to elim rei - Predsjednitvo je Vrhovna vojna komanda. Ja bih volio da mi znamo i da jednom to bude naisto, o kom nivou angairanja Armije BIH, koji je to nivo, koje vojne jedinice itd. Predsjednitvo odluuje, a kad oni mogu i bez nas da izvode svoje aktivnosti? Jer za sve to Armija uradi, mi smo odgovorni. Pojedinano smo odgovorni kao lanovi Predsjednitva. Da li se, dakle, radi, da li mi moemo odluiti i razluiti neke strateke pokrete naih jedinica od taktikih? Da li mi treba da odluujemo o jednim i o drugim, ili samo o jednim? I da vidimo koje su to. Ja bih to volio da mi to znamo, zapravo inzistiram na tome da mi to ovdje rijeimo. Jer ne bih elio da budem okolo, nije niko od nas malo dijete, da bude okolo uvuen u neke stvari o kojima nema pojma. Da budemo dovedeni pred gotov in. Jer moda se neemo sloiti oko upotrebe nekih jedinica, moda emo drugaije to procjenjivati, ali onda emo donijeti zajedniku odluku pa mi, kao lanovi Predsjednitva, imaemo svoj stav itd. A ako Predsjednitvo u veini odlui da neto radi, bujrum, to moe da radi. Vojska e primiti naredbu VK i raditi to, jer je to veinskom odlukom tako doneseno i gotovo. Ali onda su stvari jasne, onda mi znamo o emu se radi. Dakle, odnos Predsjednitva prema VK odnosno poloaj Predsjednitva kao Vrnovne vojne komande i poloaj nas pojedinano u tome. To je ono to sam govorio. Na 241. sjednici Predsjednitva, odranoj dana 26. 2. 1994., a govorei o promjenama u vrhu ABiH, Izetbegovi jo jednom pokazuje da je on taj koji donosi odluke, a da je Predsjednitvo uglavnom u ulozi potvrivanja njegovih, prethodno donesenih doluka u uksom krugu najodanijih i najopovjerljivijih suradnika: To je nakon dueg prouavanja i razmatranja ko bi mogao da radi te poslove, zakljueno. Prema tome, ovo Predsjednitvo treba da odlui. Prijedlog vojske je takav. Oni su se sa mnom konsultovali oko ove stvari. Na sjednici odranoj 14. 4. 1994. Alija Izetbegovi sam kae tko i gdje dogovara imenovanja i djelovanje ABiH, a u sklopu rasprave o imenovanju Rifata Bilajca generalom ABiH: IZETBEGOVI: Mislim da je ovo izbalansirano. Mi smo, ja i komandant, dogovorili

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Na sjednici Predsjednitva odranoj dana 10. 3. 1994., ak i Nijaz Durakovi trai od Alije Izetbegovia da ga upozna sa sadrajem pregovora koji se vode s predstavnicima MZ. Sad su Durakovi i drugi ne-SDA lanovi Predsjednitva, nepouzdani i nisu potrebni Izetbegvoiu dok se vode pregovori, jer kako sam kae Ja sam oko nekih rjeenja u dilemi, odnosno Izetbegovi e traiti da Silajdi podnese izvijee da bi ga Izetbegovi mogao obrazloiti: DURAKOVI: Bio sam u nezgodnoj poziciji na svaki upit o pojedinim stvarima. Ne znam ta u odgovoriti. Bar da nas vi izvijestite dokle je dolo, ta je aktuelno. Da znamo. Sad smo u poziciji da ujemo iz novina ili iz tvog sinonjeg intervjua. DURAKOVI: Ne mislim trenutno. Ima dosta tih inicijativa. Sino se Trnka javlja - predlog novog ustava je, faktiki, u prvoj verziji gotov. Haris je obavio razgovore u Moskvi i oekuje susret 14. Kristofer-Kozirjev. Za 15. najavljuju da bi moglo doi do potpisivanja nekih stvari, itd. Na jueranji upit 5-6 lanova ja sam jednostavno rekao da nisam upuen. U takvoj poziciji je svaki drugi lan Predsjednitva. Moda je Gani neto vie upuen. U prilino su nezahvalnoj poziciji. Mislim da bi bilo korektno da ujemo ta, kako i da se dogovorimo. Skuptina u svakom sluaju. A moemo, naravno, i ovo ako vi nadjete vremena i mogunosti. IZETBEGOVI: Zahtijevau da Silajdi podnese izvjetaj o tome svemu o toj fazi. Poslije sjednice zatraiu od njega izvjetaj. Da mogu da ga obrazloim. Ja sam oko nekih rjeenja u dilemi. I stvari se jako brzo razvijaju IZETBEGOVI: Ja lino nisam spreman trenutno.

PEJANOVI: Ja bih zamolio, ja ovo podravam, predlog Nijazov i va predlog da tako uradimo. Ja bih sugerisao da ne ulazimo zato ta i kako ta. Ali osim ono to je vama direktno u konsultaciji na vezi koju imate sa naom delegacijom i to je hitno, da bude operativni zakljuak da lanovi Predsjednitva od MIP-a dobivaju informacije, poruke, zabiljeke, dokumente tako da moemo na vrijeme da se pripremimo, da moemo prema javnosti biti spremni i da moemo u konsultacijama uestvovati. I valjano se pripremiti za sjednicu. Ja bih to molio.

123

PREDSJEDNIK: Tri lana Predsjednitva su gore. Ne znam ta oekujete od mene. Ja sam u istoj poziciji kao i vi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

IZETBEGOVI: Ko je to uradio? DELIMUSTAFI: Avdo Hebib.

DELIMUSTAFI: Ima i kod nas i u njegovom ministarstvu propusta. Ovo ala Bakir to je uradio ili ala Avdo Hebib to je naredio da pone rat, da se otvori vatra, da se okupiraju kasarne. Poslao naredbu svim centrima mimo mog znanja. Objavio rat. Ja sam rekao da napravi izjavu reda radi. Niti mi je vie doao niti govori sa mnom.

Posebno je zanimljiv zavretak 84. sjednice odrane 6. svibnja 1992., kad se pokazao sukob razliitih grupa unutar MUP RBiH te RTO BiH. Zanimljiv je i poziv Stjepana Kljujia za naglim prekidom snimanja te nagli zavretak sjednice koji je proglasio Izetbegovi:

PEJANOVI: Ja mislim samo na MIP. Samo da ono to dobijete, dobijete vi, osim ono to nije uska konsultacija da dobijemo, da moemo pratiti.

PREDSJEDNIK: Naa su tri lana Predsjednitva gore, nije to neka komisija van Predsjednitva. Rade gore.

PEJANOVI: Ne traim ja od vas, ja traim da MIP potuje to.

DELIMUSTAFI: Objavio rat armiji. etiri take. Potpisao je depeu. IZETBEGOVI: U kom svojstvu? IZETBEGOVI: ta Avdo ima ... KLJUI: Zavrili smo sa snimanjem, nemojte to snimati. DELIMUSTAFI: Prepisao i poslao svim centrima u Republici. DELIMUSTAFI: Zvanino, potpisao i rekao - ubijaj, otimaj, napadaj kasarne, etvrta taka. KLJUI: Nemojte sada o tome, molim vas. Ne moemo sve veeras, IZETBEGOVI: Zavravam sjednicu.7575 Zapisnik 84. sjednice Predsjednitva SR BiH od 6. 5. 1992. 124 IZETBEGOVI: Dobro, Avdo je znai samo kao tehniko lice podrao.

IZETBEGOVI: ta je on uradio?

5.3. Pregovori bosanskih Muslimana i bosanskih Srba

125

Tijekom rata u BiH, a to je vidljivo iz postojeih dokumenata, voena je intenzivna izravna komunikacija najviih predstavnika BH Muslimana i bosanskih Srba, Harisa Silajdia i Momila Krajinika. Haris Silajdi, na sjednici Predsjednitva, odranoj 18. 10. 1993., podnosiizvjee o susretu s Momilom Krajinikom u Sarajevu 16. 10. 1993. Na tim je susretima Silajdi, kao spuva, upijao podatke koje mu je Krajinik davao da bi Muslimane dodatno stimulirao u ratu protiv Hrvata odnosno u sprjeavanju stvaranja hrvatsko-muslimanskog saveznitva ime bi srpski polpaj na okupiranim dijelovima BiH i RH bio bitno ugroen (to se kasnije i pokazalo, jer je samo godinu dana nakon potpisanog Washingtonskog sporazuma, srpska vojna i politika sila pretrpjela poraz od kojeg se nije oporavila i koji ih je prisilio na potpisivanje mira u Daytonu): SILAJDI: Krajinik je na sastanku koji smo imali na aerodromu prekjue rekao da je to vid razmjene koji je najbolje uspijevao kada su u pitanju odnosi Hrvata i Srba. Na sjednici odranoj dana 1. 11. 1993., Silajdi kae da je upravo bio na stanici pa na aerodromu, iako nije nikamo putovao niti je doao s puta, to znai da se najvjerojatnije opet susreo s Krajinikom. Na sjednici odranoj 14. 12. 1993. Haris Silajdi kae: SILAJDI: Sutra je Krajinik zatraio sastanak u 12,00 sati. Nadam se da u se vratiti (na vrijeme kako bi stigao na poetak predviene sjednice Predsjednitva-napomena autora). Zamolio bih da se odloi Na sjednici odranoj dana 15.12.1993. godine, Silajdi kae da je otkazao sastanak koji je taj dan trebao imati s Krajinikom zbog velikog broja ubijenih civila u Sarajevu. Meutim, on je ovdje iznio i sadraj pregovora o moguim zamjenama teritorija sa Srbima iz kojih je vidljivo da su im srpski predstavnici, kroz razgovor, progurali da su oni (Srbi - op. a.) ionako sve dogovorili s Hrvatima, iako i Muslimanima nude teritorije za koje su, navodno, ve dogovorili da e ih prepustiti Hrvatima. HARIS SILAJDI: Oven je vodio glavnu rije. Oven je poeo taj sastanak i ovo je vano da se zapamti, rijeima: ini mi se da ovdje postoji konsenzus da ponemo razgovarati o Sarajevu ako se dobro sjeam, predsjednie. Tako je zapoeo sastanak, prvi sastanak Oven, to je nas iznenadilo. Dakle, konsenzusa nije bilo o tome, niti je bilo razgovora o tome da se pone tako sastanak. Mi

126

smo rekli da za Sarajevo postoji neko rjeenje, za druge krajeve ne postoji. Za Sarajevo postoji rjeenje, to je administracija UN na dvije godine u Sarajevu. Dakle, bez podjele Sarajeva itd. Medjutim, stav je srpske strane bio da oni ne ele razgovarati ni o istonoj Bosni, ni i zapadnoj Bosni. Nema razgovora o tome. Prema tome, razgovor je jedino mogu u Sarajevu. Iz tih zahtjeva se vidjelo sljedee: oni ele da zadre, kako oni zovu, seljaki dio Sarajeva - dakle Rajlovac, Ilida, Lukavica. Dakle, cijeli ovaj polukrug oko Sarajeva, naravno Nedarie i Grbavicu, Stup, Rajlovac, ukljuujui Zabrde Krajinikovo, koje je ulo duboko itd. Rekli su, to se tie Vogoe, ona se moe zamijeniti za Krasnicu, to se tie Ilijaa, on se moe zamijeniti za Srebrenicu. To je bio takav razgovor. Pored predsjednika i mene, tim razgovorima je prisustvovao i prof. Filipovi. Reakcija naa je bila, kad se radi o Grbavici posebno, da je to podjela urbanog dijela Sarajeva. To je berlinski zid. To nije ono to Srbi nazivaju drugo Sarajevo novo, koje e oni graditi, nego Sarajevo koje je ve izgradjeno. Grbavica je u centru Sarajeva. Oven je na to malo jae reagovao i na Vogou isto tako je reagovao. Da se to ne moe, da Vogoa jeste jedan izlaz prema sjeverozapadu odnosno prema Zenici i Tuzli. Za Ilija nita nije rekao, a za Grbavicu je takodje rekao da je on mislio da Srbi vie nikad nee ponoviti jedan takav zahtjev. Uglavnom, na tim sastancima se nita nije rijeilo. Stalno se ilo u krug. Stalno smo pokuavali, pokazujui na karti enklave u istonoj Bosni. Kako se Srebrenica moe povezati? Preko Zvornika sa Tuzlom ili eventualno juno preko Gorada sa centralnim dijelom Republike. Odgovor je bio da ne moe ni jedno ni drugo. ak i one neke ustupke koje su bili napravili na onom brodu ne dolaze u obzir. Zato ne dolaze u obzir? To je naa skuptina odbila, te koncesije su povuene. Ono to su oni bili spremni da ustupe kao to kau, to je potez od Gornjeg Vakufa preko Donjeg Vakufa do Jajca. Dakle objanjenje je bilo - mi smo ovo bili dali Hrvatima, mi to drimo i imamo pravo dati kome hoemo. Mi to dajemo vama, s tim to Jajce, cijeli grad ne moe. Moe urbarna zona, industrijska zona ide nama. Donji Vakuf takodje popola. Ili, ne znam, Srbi su tamo naseljeni i zovu ga Srbobran. nema govora da se povlae itd. S druge strane, kad je rije o centralnoj Bosni, rekli su zato vi ne uzmete centralnu Bosnu? Dakle, Novi Travnik, Vitez, Busovaa. Odgovor je bio zbog toga to je to ranije, mi imamo, osnovnu kartu, to je to dodijeljeno hrvatskoj veini. to je

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

127

karta tako povuena - nacrtana. Oni kau, mi moemo napraviti nagodbu sa Hrvatima oko toga jer postoji, medju nama ima puno posla, postoje kompenzacije itd. Ako postoje kompenzacije, vi izadjete sa odredjenom kartom, odredjenim kompenzacijama. Ako se ona strana slae s tim, u redu. Medjutim, oni se ne slau. Ostalo je na tome da oni, nakon toga, obavljaju bilateralne razgovore sa hrvatskom stranom. To je to se tie centralne Bosne. to se tie izlaza na more, pitali su nas da li smo spremni da razmotrimo jedno drugo rjeenje. Mi smo rekli da jesmo spremni da razmotrimo svako rjeenje koje je mogue. Alternativno rjeenje je izlazak na more suverenim putem na teritoriju koja je bila takodje suverena ispod ilipa Popovii. Dakle, od crnogorske granice nekih 20-tak kilometara sjeverozapadno uz obalu. O emu se radi? Oni imaju aranman sa srpskom stranom za neko zaledje oko Dubrovnika. Srpska strana dobija od crnogorske granice sjeverno 10-tak kilomenata obale. Da to bude srpski izlaz na more. A da od te granice, pa jo sjevernije l0-tak kilometara pripadne nama. Da to bude bosanski izlaz. Mi smo rekli da emo to razmotriti i mogu vam odmah rei - nalazi komisije koja je to gledala je slijedei: radi se od 120 km puta kroz najtei mogui teren. Mislim da su ak izraunali da bi taj put kotao negdje milijardu i po dolara da se napravi. Dakle, od 120 km je rije. Ja ne donosim konaan zakljuak ovdje samo kaem kako smo izvijeteni. Srpska strana je nakon povratka iz eneve traila sastanke bilateralne. Ja sam se dva puta sastao sa Krajinikom poslije eneve. Danas je trebalo da imamo trei sastanak. Kako smo sino na Predsjednitvu dogovorili, taj sastanak nije odran na nau inicijativu zbog jueranje pogibije 8 ljudi u Sarajevu. Dakle, otkazao sam sastanak ja onako kako smo se mi dogovorili. Na sastancima sa Krajinikom prisustvovali su i delegacije sa jedne i druge strane, je bilo govora o humanitarnim problemima, problemima slobodnog kretanja. Krajinik je stalno postavljao pitanje slobodnog kretanja, zato Srbi ne izlaze iz Sarajeva, jer ste i vi pristali da potvrdite pravo slobodnog kretanja. Moj odgovor je bio da jesmo, ali da to slobodno kretanje ne zabranjujemo mi, nego oni. Kad dignu opsadu Sarajeva onda moe svako ii svugdje. Slobodno kretanje je za svakog. Prema tome, barikade ne pravimo mi nego ih prave oni. Kad ih dignu onda e biti slobodno kretanje. Medjutim, glavnina vremena je potroena na sastanke izmedju mene samo i Krajinika i vjerujem jo po koji mikrofon sa medjunarodne strane. Ukratko da vam kaem, ponovljene su ponude iz eneve. Nita novo

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

128

na tim sastancima se nije dogodilo. Isto je ostala istona Bosna, zapadna Bosna, s tim to je Krajinik bio odluniji - mi 100 godina moemo ratovati, ali vi neete u istonoj Bosni povezivati enklave ni sa im. Nema juno, nema sjeverno. A o Krajini nemojte ni razmiljati. Tamo smo mi s Abdiem povukli crtu i sve u redu. Zadnji sastanak je bio muan i Krajinik je na Srni imao jednu izjavu koja je otprilike znaila da - mi se danas neto dogovorimo, a Silajdi sutra kae da se nismo dogovorili, to nije tano. Nita se mi nismo dogovorili. Rekao je da sam pretvrd itd. Dakle, bio je jedan sastanak. Rastali smo se praktino da se ne sastanemo vie. Medjutim, oni su ponovo traili taj sastanak i rekao sam zato je taj sastanak otkazan. Zakljuak: po pitanju teritorija za kojeg kaemo da je minimum ivotnog prostora da bi se izbjeglice vratile iz tih krajeva - istone Bosne i Krajine, minimum prostora na koje se ti ljudi mogu vratiti. Nema pomaka ni sentimetra. Potez Gornji Vakuf - Jajce je centralna Bosna. Kada se tie istone Bosne i Krajine, nema apsolutno nikakvog pomaka. Dakle, nema napretka. Ja mislim da je to bio dobar razlog da onaj predvidjeni sastanak u Solunu koji je trebao da bude 12. nema nikakvog smisla. To bi bio jo jedan ou, koji je, kao trebao da bude, privatni-tajni. Kako se to kae. Od toga nije bilo nit, oigledno da oni nisu u stanju izvriti pritisak, prije svega, na Miloevia i Karadia da se bar koliko-toliko pomaknu pa da moemo dalje razgovarati. Ako mogu jednu prognozu dati, mislim da e to biti na sljedeim sastancima. Ne vidim naina, bez nekog velikog pritiska medjunarodne zajednice, da se oni pomjere. Volio bih da grijeim, ali ne vidim da e biti nekog velikog napretka i zbog toga se ti pritisci, zbog takvog njihovog stava, praktino okreu onda prema nama. Jer ako ne moe pritisak na njih, naravno, mora biti na nama. Dana 16. 12. 1993., Silajdi je ponovno bio na pregovorima s Momilom Krajinikom u sarajevskoj zranoj luci. Nakon povratka s pregovora dolazi na sjednicu Predsjednitva i podnosi izvijee o razgovorima: SILAJDI: Ja sam sad sa Aerodroma, ako imate strpljenja. Nemam nita naroito rei. Dau svakako saoptenje. Ja ne vidim i dalje nikakvog napretka. Ja u to dalje rei. Proli put nita nisam rekao, a ljudi pitaju, to ne kae. Ne volim nita da ne kaem, ali moram danas neto rei o tom sastanku. Dakle, istona Bosna, zapadna Bosna - tvrdo opet. U najavi je, to sad Krajinik kae koliko je to tano ne znam, da e Tudjman traiti cijeli Mostar. A Krajinik kae: Ja se nadam i mislim da ete

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

129

KONJICIJA: Samo su Rusi meni rekli ovdje, Abracunov je rekao, kad smo s njima razgovarali, da im se dadne sjeverni koridor i oni bi po svoj prilici pristali da potpiu. Medjutim, taj koridor bi bio ... O srpsko-muslimanskim pregovorima govori i Nijaz Durakovi, na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 14. 1. 1994.: DURAKOVI: Ako smo svojevremeno odbili ugovorni sporazum sa Srbima, svojevremeno kad je nudjeno iz principijelnih razloga, gdje su nudjene mnogo vee koncesije i bile bi vjerovatno izbjegnute i mnoge rtve itd. zato bi sada na mnogo labavijim osnovama i u teim uslovima prihvatili ovakvu vrstu sporazuma. Prema tome. Kad to uzmete, lan 15. prvi i drugi ovdje se izriito kae da su spremni osnovati savez izmedju Republike Hrvatske i bonjako-muslimanske republike, koji ima gospodarsko-odbrambeni karakter. I onda kae da je Republika Hrvatska spremna sa bonjako-muslimanskom osnovati savez drava koji bi imao slijedee ciljeve. Sve bi ciljeve preuzeo, ak bi i dodao neke, ali na nivou izmedju Republike Hrvatske i Republike BiH. Naravno, za sada onog prostora koje kontroliraju ove dvije strane. Onda ide odbrambeni karakter. Onda se trai borba protiv zajednikog agresora pod 1, pod 2 bez pasoke granice, pod 3 carinska unija, pod 4 stvaranje pretpostavki za razvijanje zajednikog trita i pretpostavke budunosti, ak ako treba i ostvarivanja neke vrste monetarne unije itd. 4-5 stvari koje bi bile obostrano u interesu nita vie. I nema kontraargumenta. Zato to ne

imati 33,3 %. Vi nedate ono, uzmu nam Mostar. On kae: To e biti najvjerovatnije sa nekom tekom borbnom. Kaem: Pokai mi kako e biti. Ne zna. Sasvim mi je jasno dao do znanja da oni ne misle ostati ni u kakvoj uniji. Ali, kae, to neemo javno rei, ali da znate, mi idemo na ujedinjenje sa Srbijom. To je tako. To treba da znate. Tako da je to jedan vie informativan sastanak bez neke velike supstance. S tim da su traili da se susretnemo kao delegacije prije plenarne sjednice u enevi. Ja u neto od ovoga objaviti, neto neu. Ovog puta smo se dogovorili i ta da kaemo. Nekog velikog optimizma nema. Postoji mogunost da su neko vrijeme Muslimani pregovarali sa Srbima iz BiH, ali i iz Srbije posredno preko Rusa:76 MUFTI: Bilo je na vijestima da je, navodno, Karadi rekao da su oni spremni da potpiu Vens-Ovenov plan sa nekim koncesijama itd. Ako niste uli da budete spremni na takvo pitanje novinara.

bi bila korektna i prava ponuda u cilju uspostavljanja mira, saradnje i prijateljstva. Da se to fino obrazloiti. To je konfederalni ugovor izmedju dvije suverene drave na nekoliko temeljnih principa. U tom smislu emo formirati dvije dravne komisije koje e ponuditi platformu za ostvarivanje tog ugovora u roku razumnom koji se ponudi itd. Ja bar tako mislim. Primjedbe i prijedlozi lana Predsjednitva BiH, Mirka Pejanovia, izneseni na sjednici odranoj dana 16. 1. 1994., izazvale su nezadovoljstvo kod Harisa Silajdia jer je Pejanovi najavio, a u sklopu rasprave o prijedlozima moguih povezivanja BiH i RH, i potrebu razmatranja institucionalnog povezivanja BiH sa Srbijom: PEJANOVI: To je na generalni stav. Mi smo spremni na saradnju i povezivanje i u ovom sluaju imamo svoj generalni stav u Platformi i veemo ga i za jednu konkretnu zemlju. To je u redu. Ali ako bi on imao uticaja na to da se na to gleda drukije, onda ga ne treba staviti. Ja bih vas sve podsjetio da je to stav nae Platforme i, naravno, to moe biti aktuelno kad bude mira. A ne sada. Mi ne moemo negirati istorijsku injenicu da imamo tri naroda i da imamo njihove istorijske interese da se povezuju i saradjuju na razne naine - kulturno, kroz unije, ne mora biti zajednica dravna. I da e toga biti. Jer toga mora biti i mi to moramo razvijati. Sticajem okolnosti BiH ima ovdje tri naroda i imaju pripadnici njihovih naroda u svim susjednim dravama - i u Hrvatskoj, i u Srbiji, i u Crnoj Gori to se tie Muslimana i u Makedoniji i Sloveniji. ENES DURAKOVI: Te inicijative s te tree strane nema. Trenutno nema. Nema je zapravo nikako u politikim opcijama koje trenutno imamo. Nesporei, i to bi se moglo razmatrati kad se ponuda pojavi. Mislim da ne treba previe insistirati.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

IZETBEGOVI: Ja mislim da Pejanovi ne insistira da se ubaci. Jer to je neka naa opcija i orijentacija. Samo je rije o tome da li ima mjesta u ovom tekstu povodom odgovora na jedan konkretni prijedlog. Mislim da ga ne bi trebalo ubacivati.

PEJANOVI: Evo Miro veli ako bi iao, da ide u preambuli. Ja ne insistiram uopte, ja samo podsjeam da imamo takav stav i moda je ovo Ejupovo najbolje da mi u ovim optim deklarativnim nastupima to eksploatiemo. SILAJDI: ekajte, da vidimo o emu se ovdje radi. Povezivanje sa Srbijom.

130

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: Povezivanje i saradnja.

PEJANOVI: Nisam ja rekao Srbijom, rekao sam zemljama na prostoru. SILAJDI: ekajte, znamo o emu se radi. PEJANOVI: Da li e biti Srbija, ne znam. SILAJDI: O Hrvatskoj razgovaramo. PEJANOVI: Kad se uspostavi mir.

SILAJDI: Povezivanje i saradnja sa ovom Srbijom, sa ovakvim reimom Srbije.

SILAJDI: Ne samo mir. Neemo valjda sa faistikim reimom u Beogradu uspostavljati. Iskreno da vam kaem, i ovaj reim u Zagrebu nije daleko od toga. Prema tome, to je jedna sasvim druga diskusija ovdje. Mi emo njima rei da mi hoemo i sa Srbijom. Miloevi stalno govori, vi ete sigurno s nama u konfederaciju. Jer nemate druge. Jer je to perspektivno, jer je to vama otvor u svijet, prozor u svijet, itd. To je sasvim jedna druga diskusija i drugi predmet. Mi sada raspravljamo o ponudi konfederalnoj Hrvatske. Reim koji nam je ubio 200.000 ljudi, mi sad raspravljamo, ako dobro shvatam, o povezivanju s tim reimom. Meutim, Izetbegovi iznosi bitno drugaije vienje mogueg povezivanja sa Srbijom, iz ega se vidi njegova namjera da se Srbija i Hrvatska spoje preko BiH, odnosno novija verzija plana Izetbegovi-Gligorov kojim su njih dvojica htjeli spasiti SFRJ: IZETBEGOVI: Ono se svodi na pitanje da li nam treba uope dogovor i sa Hrvatima? To je to. Ne moe se sada oeniti s nekom enom i ne zamjeriti se onoj curi s kojom si hodao. IZETBEGOVI: A ono to je Haris pokrenuo kako e reagovati ovdje, kakve e reakcije izazvati jedan ovakav dogovor, on se tie samog ugovora, ne ovih rjeenja. Nego uope neke konfederacije izmedju nas i Hrvatske. Ona sama po sebi mislim da predstavlja crvenu krpu i za Srbiju, a mislim i za dobar dio srpskog naroda u BiH. To stoji i mi to moramo imati u vidu. Moramo rei hoemo li u to ulaziti ili neemo. PEJANOVI: Ono to je u interesu mira ja potpisujem.

131

SILAJDI:77 Ovakav je komentar Krajinika, kae: Samo vi pravite konfederaciju, dobra je konfederacija, ali ste pogrenu stranu izabrali.

132

IZETBEGOVI: Pa ja, znam ja to. Znam ja sasvim sigurno da je to tako, nema tu sumnje, samo eto, moramo odluiti hoemo li uope. Mislim, to se tie papira kao cjeline, ne tie se rjeenja koja su tu predloena. Nego uope, da li mi ulazimo u konfederaciju nekakvu ili ne. Postavlja se pitanje tko je cura s kojom je BiH hodala, odnosno kakvu je igru sa Srbijom i s predstavnicima Srba u BiH igralo i dogovaralo muslimansko vodstvo u BiH? Na sjednici Predsjednitva,odranoj 26. 11. 1993., Ejup Gani istie svoj stav o humanom preseljenju. Zanimljivo je to da razmilja o dogovoru sa Srbima u BiH, to je oito posljedica nekih od tajnih razgovora koje su vodili sa srpskom stranoM. Takoer je zanimljivo i to koliko im je vaniji Neum od podruja BiH koja su okupirali Srbi (to je ujedno i jedan od kljunih, stratekih vojno-politikih razloga napada na Hrvate u BiH): EJUP GANI: Prema tome zaista nemam nita protiv da gradjani iz Bijeljine koji su protjerani, da se odreknu te imovine na raun imovine koje e dobiti na Ilidi, primjera radi, ako dozvolimo i prihvatimo protok ljudi roba i kapitala i prebijanja imovine tamo gdje ljudi ele da se nastane, ali odrei se tog privatnog vlasnitva i oekivati da e se neko vratiti u Bijeljinu gore, a gore ga ekaju isti etnici, koji su silovali kerku, ubili sina itd., da on ponovo preuzme to svoje privatno vlasnitvo iluzija je ja kada god govorim o Bosni, znate ja se sjetim te injenice da smo mi i primorska zemlja jednim dijelom i tih 24 km obale su nekakva jedina garancija sa Evropom. ovjek moe da ivi ako mu ljekari otsjeku nogu, i ako mu ruku, opet ivi, ali grkljan ako mu presjeete ne moe da ivi, za nas je taj izlaz u svijet, neka vrsta grkljana, prema tome, ako se govori o tome, to mora biti jasno ovim ljudima iz Hrvatske, a prije obrnuti teze, ne damo mi Tudjmanu Neum, mi to ne traimo od njega . Oito je, kako kae Silajdi,78 Karadievo miljenje o uvjetima koji definiraju naine na koji e se utvrditi razgranienja izmeu predloenih Republika privlano i muslimanskoj strani: HARIS SILAJDI: Sanski Most, Kozarac, tu je najvei genocid napravljen, oni jednostavno kau to vi moete uzeti ali kad dodjete s tenkovima. Tako Karadi i Krajinik kau. Onda, svaki argument prestaje. Nema vie nikakva karta, ne pomae ni crtanje. Ima jedna stvar kad je u pitanju SB. Zato? Zato to mi se ini da, ukoliko mi nastavimo ii na konferencije, oni se polako legalizuju. Sve ovo postaje Kipar. Malo pomalo Karadi je sad

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

poeo govoriti stalno o principu gdje si tu si, sve u redu. Iako se Sefera Halilovia ne moe smatrati potpuno pouzdanim izvorom podataka, zanimljiv je sadraj dijela njegovih razgovora sa Izetbegoviem i Ganiem o zamijeni teritorija sa Srbima te o stvaranju muslimanskog komada zemlje Bosne i Hercegovine: IZETBEGOVI: Priao sam sa Ugljaninom (Sulejman Ugljanin, tadanji predsjednik SDA Sandaka - op. a.) i ja ga pitam (okree se Ganiu) bi li narod u Sandaku pristao da se zamijeni Sandak za istonu Hercegovinu?... Suljo kae da bi to narod u Sandaku sa oduevljenjem prihvatio IZETBEGOVI: Naravno da bi bilo odlino. Skupiti narod, srediti dravu i raditi svoja posla 79 IZETBEGOVI: Ti (Sefer Halilovi-op.a.) si u opasnoj zabludi. Mi, ovjee, treba da uzmemo komad Bosne. Na taj komad Bosne nek se vrati narod, sredi stanje i napravi dravaNama treba komad na koji e stati jedno dva miliona stanovnika80 GANI: To bi bilo odlino

5.4. Nepovjerenje lanova Predsjednitva prema Republici Hrvatskoj te prema Hrvatima iz veeg dijela BiH, to dovodi do napada na srednju Bosnu

133

Koliko Silajdi81 ne eli vjerovati onome to mu se i govori i na to ga se iz RH upuuje, pokazuje i njegova nesigurnost prije razgovora sa mvp RH, dr. Matom Graniem. Istovremeno radi i potpuno pogrene, i politiki i injenino, usporedbe stavljajui znak jednakosti izmeu situacije u RH glede privremeno okupiranih dijelova RH i BiH i razgovora o unutarnjem ustavnom ureenju BiH (osobito ako dolazi s razgovora s Krajinikom na sarajevskom aerodromu), jer je, za njih u Predsjednitvu, svaki razgovor o decentralizaciji jedinstvene i meunarodno priznate BiH namjera dezintegracije i podjele BiH: HARIS SILAJDI: Istina je isto da sam ja bio na stanici pa na aerodromu Kad se politike situacije tie, oni kau - priznaju BiH a da je unutranje uredjenje BiH u tom okviru. Medjutim, oni su izali iz tog okvira. Podravajui Abdievu secesiju. Ja sam rekao da je to mijeanje u unutranje stvari BiH, na ta mi je Grani odgovorio da to

134

nije mijeanje. Kako mi moemo ne biti za stvaranje jedne unije, odnosno u sprovodjenju dogovora koji je u enevi. Tu je greka politika, jer nema razgovora. Mi isto tako moemo priati o stvaranju unije Hrvatske - Knin i ostalo. Naravno, to bi nam oni zamjerili jer to je mijeanje u unutranje stvari Hrvatske. Stvar je u tome, ne da grijee, nego da ne priznaju greke. Boban i Abdi se nisu smjeli sastati u Zagrebu. Znai, oni nastavljaju s tim grekama i tu je itav problem. to jo nisu shvatili da se s tim mora prestati. Kad je u pitanju odnos sa Hrvatskom, to je za mene kljuni problem. Dakle, ukazano je na greke. Reeno da je to mijeanje u unutranje stvari BiH. On odgovara - a kako mi moemo ne biti za uniju, mir? Kako moemo biti protiv mira. Mi nismo protiv mira i nismo protiv unije. ije unije? Nema nikakve unije. Ima Republika Hrvatska i ima Republika BiH Kae da ovoga puta dolazi sa eksplicitno visokim mandatom, kako je on rekao Mislim, moram vam rei, pomalo gubim nadu da je mogue s njima neto dogovoriti. Oni imaju jedan problem, a to je problem banovine i problem 1939. i problem Tudjmana koji ima tu opsesiju. On misli da se Bosna mora podijeliti na dva dijela. Jo nije shvatio da to nee ii. Jo nije shvatio. Zato i ovaj razgovor sutra, moda Grani dolazi s najboljim namjerama, ne ulazim u to, ali vjerujte mi da ga ne alju s najboljim namjerama, jer se ponovo prave sastanci i dogovori iza ledja. Dakle, dok on dolazi ovamo, oni prave sastanke. Moda bi dobro bilo blagi ultimatum uputiti i rei ovo vam je zadnja ansa. Suprotno potpisanim sporazumom s Hrvatskom, 6. 8. 1992. izlazi82 Uredba sa zakonskom snagom prema kojoj sastavni dio armije ine postrojbe HVO kao i drugi naoruani sastavi koji se stave pod jedinstvenu komandu, odnosno ime se HVO izjednaava, po statusu sa raznim paravojnim grupama i grupicama koje djeluju po raznim mjesnim zajednicama u Sarajevu. Na sjednici Predsjednitva, odranoj 29. 10. 1993., donesena je odluka o utvrivanju nove organizacione eme HVO Sarajevo: IZETBEGOVI: . Nisam htio za javnu sjednicu ovo pitanje. Utvrdjivanje organizacione eme HVO Sarajevo. Kao da mi ovdje sad legalizujemo neki HVO. Ovdje je unesena jedna odluka kao da mi osnivamo HVO. Utvrdjivanje organizacione eme HVO Sarajevo. A moe li mi neko objasniti ovo? Uz napomenu da emo ii ukidanju bilo kakvih vojnih formacija koje nisu bosanska armija. U tom pravcu treba ii. Bilo kakvih

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Budui da na toj sjednici nisu uope raspravljali o ovoj temi, donoenje bilo kakve odluke o ovom pitanju odgoeno je do slijedee sjednice. Stoga je na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 14. 12. 1993., ova toka dnevnog reda ponovo uvrtena na dnevni red, na prijedlog VK ABiH, ovaj put pod nazivom Odluka o preimenovanju HVO. Budui da je sadraj razgovora viestruk zanimljiv, ovdje emo iznijeti neto skraenu verziju izreenoga: IZETBEGOVI: Hvala. Imamo Odluku o preimenovanju HVO. Ima li ovdje? Ovdje je samo rije o tome da se, to je mala ali krupna izmjena, politiki, Zakona o narodnoj odbrani gdje se kae Da OS BiH sastoje se iz Armije BiH i formacija HVO i drugih oruanih snaga. Ono sad i formacija HVO se brie. Pa ostaje Snage Armije BiH i ostale oruane formacije. KLJUI: Ako se to odnosi samo na sarajevski HVO mi smo to zavrili. Ali ne znam ta je sa 108. branskom, Gradacem itd. Ja pitam generala da li je to odradjeno tamo? DELI: Ne, to nije odradjeno, ali je pripremljeno.

135

KLJUI: Molim vas da se to skine sa dnevnog reda. Znate zato. Mi inimo sad jednu stvar. Mi smo donijeli, ja sam sudjelovao u tome, da kaemo, da Armiju BiH sainjavaju Armija, tad je bio TO, HVO i ovo. Mi moramo odraditi s onim snagama HVO. Mislim da me razumijete. Da onaj HVO ako u Gradacu eli da se zove hrvatska brigada, ako nee, mi emo izgubiti tim zakonom. Ljudi koji su se borili u Gradacu, Brkom, Oraju, Odaku na naoj strani mogu sad doi i povrijediti se. Zato bih molio da se ova taka skine sa dnevnog reda ma koliko se to nama urilo. Jer nije zavreno raslojavanje HVO. HVO ima onaj to puca na narod BiH i mi smo protiv njega. U Sarajevu smo to odradili na jedan tehniki nain vrlo lo, ali bio je g. Silajdi dole sa mnom i poslije toga svaki dan radim s njima i oni su pristali. Ima problema tamo i mi sad muku muimo ko je dozvolio prelazak preko Miljacke. General i ja smo odrali sastanak, Karaveli i ja smo odrali sastanak i rekli da im moramo promijeniti liniju. Pazite, ima jedna stvar koja bi u Americi nama svima donijela nevolje. Postoji jedna od pria, a nema dokaza, ja ih nisam vidio, da je Zeli bio taj koji je to organizirao. Zeli je sad u zatvoru, a ovi opet prelaze. Ali kad je Al Kapone bio u zatvoru, mafija je radila svoj posao. Znai, Zeli bi mogao nama rei, gospodo, vidite, sad prelaze, a mene nema. Ali mi emo to u Sarajevu odraditi dokraja, ako

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

IZETBEGOVI: Samo je rije o redu poteza ovdje. Da li bi trebalo, zakonske mogunosti postoje za to. Ovim se omoguuje da se oni preimenuju u hrvatske brigade. Ali sad nam gore trae, dajte zakonsku osnovu za to.

bude trebalo streljati 2O ljudi HVO u Sarajevu da se spasi brigada Kralj Tvrtko, ja u poduzeti mjere da se to uradi. Ali nisam spreman da glasam da se HVO Gradaac i Brko i gore Oraje, Odak, preimenuje ovdje dok general ne bude to otiao na teren da objasni tim ljudima. Ne znam da li ste me shvatili.

KLJUI: Ja vas molim da vi pomognete u krajnjoj liniji meni. Komije nema u Zagrebu, odmah da vam kaem, ne javlja mi se. Dao je izjavu Oslobodjenju da e, ako dodje do rata izmedju Hrvata i Muslimana, on preispitati. Ja sam mu rekao da u mu ... ako to bude preispitivao u Zagrebu. On to mora doi u Sarajevo i preispitati ovdje. Pazite, ja sam ostavljen sam ovdje. Ja se ne osjeam ni ponienim ni inferiornim, ovdje sam jedini Hrvat medju vama. Ti si rekao neki dan da postoje samo dvije partije kod nas. I Durakovi i ja pripadamo istoj partiji za BiH i ti s nama. Svi oni koji su protiv, pripadaju drugoj partiji. A to to imamo dres, ja sad nemam nikakvog dresa. Mene su istjerali iz HDZ. Lazovi ima, ti ima, g. Silajdi ima itd. Ja sad vas molim, nemoj te da urimo dok meni general i nama svima kae ovdje da je u Gradacu nekakav Juri i da on hoe da ostane Zrinski brigada hrvatska, a ne da mu skinemo nasilno HVO. DELI: Ve je to uradjeno. KLJUI: Ali, garantira li ti, generale, da sutra to nee neko izmanipulirati i garantira li ti da niko od tih zapovjednika sutra nee izai pred novinare i rei: ukinuli su HVO, nisu me ni pitali. Ja kad govorim, znate, mene sve babe razumiju, a ne vi. DELI: Posljednji vojnik nee ni biti pitan, a mislim da je cilj u ovom momentu ba da razluimo one koji se bore za BiH od onih koji se ne bore.

IZETBEGOVI: Na pitanje je li to gore odradjeno? Mislim da nije odradjeno u tom smislu da je ila odluka prije zakona, ali pripremljeno jeste, kako sam razumio. Trebali bi da vidimo je li to pripremljeno politiki.

DELI: Mi smo to ve obavili u jedinici, u Korpusu. Prije dva mjeseca.

136

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KLJUI: Ja nisam ni pitao za posljednjeg vojnika. Nego sam pitao za zapovjednike. Je li s njima to, jesu li oni pristali. DELI: To je uradjeno u Komandi Korpusa. KLJUI: Imamo li izvjetaj tuzlanskog korpusa da oni svi pristaju na to, rukovodioci? Ne moraju svi.

KLJUI: Ja vas kao generala potujem. I kad bude 4.- 2.4. taktika, vi ete imati autonomiju, ja u utiti ko riba. Ali poto je ovo i politiko pitanje, izvinite vi meni niste dali ovdje dokaz da su svi zapovjednici tih brigada, vi znate koliko ih ima, moda 5, pristali na to. Imamo li mi anse politiki da mi te ljude pozovemo ili da ih sadanji zapovjednik Korpusa u Tuzli pita. ta hou da vam kaem? To je ma s dvije otrice i mi moemo njih zakonski preimenovati, ali ima neto u ivotu to nije zakon, to je ivot. Ja bih volio da oni to prihvate pa da mi imamo podrku za taj zakon, a ne da mi imamo tamo u nekoj brigadi sutra koji e rei - e mi neemo biti u Armiji, mi smo HVO poeli i hoemo da zavrimo. S tim to svi znamo ko je HVO i da u HVO ima potenih, a ima onih koje emo ganjati do kraja ivota. Sad vas pitam, mislim da sam bio jasan, je li hitno da se to uradi ili moemo jo od komandanta II. korpusa traiti, mi kao Predsjednitvo, ne morate vi, vi ste general i smatrate da to ne treba. DELI: Ja sam traio i obavio razgovor. KLJUI: Je li on vama potvrdio to?

DELI: Ja u vojsci takve izvjetaje nikad neu ... Jednostavno postoji sistem rukovodjenja i komandovanja i ja traim da se obezbijedi da taj sistem funkcionie. Stvorili smo klimu da se to moe uraditi. Mislim da je krajnje vrijeme jer to itava Armija trai i svi ljudi da se razdvoji jednom - oni koji se bore za BiH od onih koji se ne bore, koji su protiv nje. Mislim da je to ...

IZETBEGOVI: Ja bih pitanje preokrenuo. Moe li se g. Deliu oekivati ozbiljniji problemi u vezi sa ovim. IZETBEGOVI: To je pitanje pravo. Mogu li se oekivati problemi. Moe li se oekivati da sutra ujemo ona HVO brigada prela na stranu etnika u znak protesta ili tako neto. DELI: Ne.

DELI: Jeste.

137

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

DELI: Mi imamo tamo 115. brigadu Zrinski Tuzla. 108. pjeadijsku brigadu Brko. 107 samo po nazivu je HVO, to je MHVO od poetka - Muslimansko-hrvatsko vijee odbrane. Oni su tako uzeli naziv. U sutini je to 90 i neto posto Muslimana kad je rije o nacionalnom sastavu. To je Gradaac i imamo l10. brigadu HVO Usora, koja je, takodje, vie mjeovitog sastava. To su ukupno brigade koje postoje. DELI: etiri brigade. IZETBEGOVI: etiri ili pet, koliko ih ima?

IZETBEGOVI: to se tie ove 115.?

DELI: Nema nikakvih problema. 110. brigada HVO Usora, i pored svih pokuaja, bilo je tamo pokuaja da se pokua ta brigada okrenuti slino kao 111. epe. Medjutim, ta brigada je ostala dosljedna. Izmedju ostalog je prijedlog da se ta brigada proglasi slavnom zbog ukupnog doprinosa u ovoj borbi do sada. To je znak da je rije o jedinici koja je do sada, ukljuujui dananji dan, pruila maksimum. DURAKOVI: Ja sam priao sa ovim iz Oraja, Gradaca i Brkog, sad kad sam bio u Zagrebu. Kako tumaim, radi se ne o ukidanju autonomije hrvatskih jedinica, nego samo o promjeni naziva. Kod brigade Zrinski ona e i dalje biti Zrinski pod komandom Armije BiH. I da se raiste neke dileme. Konkretno sam uo, koliko je tano, ogradjujem se, ovi iz Oraja uglavnom dobijaju komandu iz Zagreba i svaki metak koji ispucaju uglavnom je pod tom kontrolom i patronaom. Oni e pripucati i pomoi na branskom koridoru onda kada neko ocijeni da bi bilo potrebno. Veina tih ljudi tamo to, su uglavnom mjeovite brigade - nije ni jedna isto hrvatska - su ipak predominantno, koliko sam razumio, raspoloenja, tako da ako bi zadrao autonomiju, nazive imena brigada Zrinski ne dovodi se u pitanje, samo se ukida ovo to iritira mnoge borce tamo HVO. Jer HVO je ipak, htjeli ili ne, postao sinonim dobrog dijela zloina koji se ini. I u nekoliko postavlja se principijelno pitanje moe li uopte stajati jedna armija sa dvije komande. Mislim da ne moe. Pa ako postoji neka velika ... mislim da ne postoji, da bi dolo do demotiviriranja Hrvata koji se bore za i BiH samom promjenom naziva HVO, ogradjujem se, moja je procjena da ne postoji i da bi trebalo u ime postavljanja principa IZETBEGOVI: Dajte da procijenimo ovo. Stjepan kae sa pravom da je ovo isto politiko pitanje.

138

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

jedinstvenog komandovanja prihvatiti ovaj prijedlog. Eventualno da ne bi bio Stjepan u delikatnoj poziciji, da se procijeni, ne znam kako

DELI: 4. Operativna zona Oraje nije pod kontrolom Armije, ona je pod komandom HVO, odnosno Hrvatske vojske. Tu imamo samo sadejstvo a ne rukovodjenje i komandovanje. Znai 102, 104. i 106. brigada HVO Oraje, oni nisu pod naom komandom. Obzirom da su bili od nas odsjeeni nemamo neposrednog rukovodjenja i komandovanja tih jedinica. Radi se samo o jedinicama unutar slobodne teritorije BiH i unutar zone odgovornosti naih korpusa. DELI: Apsolutno. Samo je u pitanju promjena naziva. One izvravaju. Zrinski je tuzlanjska brigada. Ona ima bataljon iz Lukavca, iz Ljubaa sa Husina i trei bataljon, to je Drijena. Jedinice koje su i do sada potpuno izvravale komandu operativne grupe 5. Tuzla mog prezimenjaka Delia. 108. brigada je u Operativnoj grupi Posavina, takodje nikakvih problema nema u tim jedinicama, 107. rekao sam, Gradaac, kakva je situacija, 110. brigada HVO Usora ima oko 700 boraca, takodje je mjeovitog sastava. I ja mislim da bi radi tog jedinstvenog rukovodjenja i komandovanja, vjerujte, dolazimo u situaciju esto da nam sad dodje sa podruja Tuzle neko i sa oznakama i sa svim ovim. Dovodimo ljude u jednu neprijatnu situaciju. IZETBEGOVI: Koje su i do sada, koliko znam, sluale komandu Armije.

KLJUI: Paali kad je vidio HVO Sarajevo izvadio je pitolj i htio ubiti ovjeka. To je prirodno. Ali ne znam da li vi mene shvaate. Je li urba tolika da se za 48 sati to jo provjeri. KLJUI: Da li te brigade koje nisu do sada bile pod naom komandom ele da udju pod nau komandu i da se zovu hrvatske brigade i ta ja znam. Imaju tri komande, to sam razumio generala. Sad vas samo pitam kao ljude, dobronamjerno, je li hitno to veeras donijeti ili moemo sutra poslati depeu. Da li vi to prihvatate ili ne. I onda emo mi rei - Armija BiH, ili preutiti ili objaviti, da se tri brigade bore, imaju zasluge za BiH, ali nisu elile da udju u sastav. Jednostavno elim da provjerimo jo jednom da ne bi imali problema. DELI: Ovo je 20 mjeseci ve.

139

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

IZETBEGOVI: Nee Stjepane biti problema, koliko znam. X: (Ne uje se poetak). Objedinjavanje jedinica Armije bez nekih obiljeja koje bi mogle karakterisati da postoje dvije komande, dvije vojske, itd. Ja bih bio spreman glasati za ovu odluku s tim da se da jedno obrazloenje tim ljudima gore da nita od tih hrvatskih obiljeja se nee ukinuti u smislu naziva brigada itd. I da se u komandnom kadru inkomporiraju ljudi iz tih hrvatskih brigada u 2. Korpus kako bi se stvorila jedinstvena komanda Armije BiH. KLJUI: Ako nee biti problema, predsjednie, ja glasam za to.

SILAJDI: Ima osnova za bumerang. Bumeranga e biti i tako i tako. Prema tome, da ne stavljamo. Dakle, ukoliko ih pitamo, a oni kau mi neemo, problem je tu i tako i tako. IZETBEGOVI: Ima jo jedna stvar koju hou da provjerim. Tu imaju dva pitanja. Da li mogu da garantujem ja i da li bih izaao pred javnost. Ovo drugo bez daljnjeg. Mislim, dau objanjenje. Medjutim, pogledajte prvo pitanje. Koliko moe bilo ko da garantuje. Jedino malo imam sumnje kod dobojske brigade, koja se bori na Usori. Ne znam koliko je tu vojna situacija teka. Ne bi bilo dobro da tamo dodje do bilo ega to bi moglo da dalje oslabi situaciju. Ima li tu nekakvih bojazni. KLJUI: Pozdravljam.

KLJUI: Ne trebate vi mene uvjeravati u to, ja vjerujem. Generale, ja ako predsjednik kae da nee biti problema i ako e predsjednik izai na TV eventualno poslije nekih negativnih reakcija i objasniti da to nije bilo nikakvo ponitavanje doprinosa tog dijela Hrvata borbi BiH, onda glasajmo i zavrimo to. Ja sam samo, kao ovjek u koga ne moete sumnjati, elio da ukaem na neto to nam se moe vratiti kao bumerang, jer mi ni te tri brigade koje nisu pod naom komandom ne smijemo izgubiti, nego naprotiv mi smo drava i Predsjednitvo i Vlada koji treba privui svakog ovjeka, ako je u dilemi jeli za BiH ili nije da ga armiramo da bude za BiH. To je na politiki stav.

DELI: Naelnik taba je Hrvat, jedan od najboljih starjeina koje imamo u Armiji. I Andjelko, koga ja, ako budemo trebali dovoditi umjesto ibera nekog za zamjenika, nema boljeg u ovoj Armiji. To je naelnik taba. Pomonik za bezbjednost je Hrvat.

140

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Samo na Usori malo treba pogledati da ne bi dolo do teke situacije.

KLJUI: Mislim da je ovo to je Haris rekao najloginije. Ko bude htio se boriti za BiH njemu nee smetati to. A ako nekoga izgubimo, onda je to rizik. Ovo je kocka veeras. Pa ta moemo, mi emo nastaviti ovo to nas je ostalo.

IZETBEGOVI: Moda emo time neutralisati.

DELI: Tu nije bilo bojazni do sada. Tu je najvei pritisak bio na tu brigadu da ona u kolaboraciju ide. Ev,o tu brigadu za ovaj doprinos, predlaemo je za slavnu.

KLJUI: Moda bi im general sutra mogao poslati neko pismo, depeu. Mislim da to u Drugom korpusu nee biti sporno. IZETBEGOVI: Dobro, mislim da smo se saglasili oko ove stvari. Jesmo. Gotovo iste stavove kao to su ih iznosili Srbi u Predsjednitvu BiH i Alija Delimustafi, na sastanku s predstavnicima MZ i ABiH odranom 29. 10. 1992., iznio je i predstavnik VRS, pukovnik Gvero, traei prekid napada na Trebinje:83 Jer u sluaju Trebinja moemo govoriti o napadima druge drave na teritoriju republike srpske i dodaje da jo jedna brigada iz upanje, iz Republike Hrvatske, kree, kako on kae, na nau Posavinu. Unato tome, Halilovi, iberu ali i Izetbegoviu i Ganiu i drugima da shvate da Hrvati brane BiH, aktivno i nadasve uspjeno. Internim natjecanjem na sjednici Predsjednitva BiH, odranoj dana 29. 12. 1993., o smiljanju to pogrdnijeg izraza za pripadnike HVO, vidljiv je sav bijes i mrnja koja je u Predsjednitvu vladala prema onima koji su aktivnije i uspjenije od ABiH branili BiH. Pripadnike HVO-a ak ne ele zvati ni ustaama, jer je za neke pristalice Izetbegovieve politike naziv ustaa pozitivan pojam jer su ustae branile BiH: IVO KOMI: samo u napraviti jo jedan dodatak ovdje, ne znam na koga to spada, vjerovatno na ministra za informiranje, meni su, kad sam bio u Slavonskom Brodu vrlo otre primjedbe uputili neki ljudi koji su od ugleda, koji su se borili za ovu nau zemlju, medju njima je i Ante Prkaina. I jo neki tamo ljudi. Rekli su, molim vas, kakav je to nain da vi pominjete u svim svojim informaPEJANOVI: Nee. Oko Tuzle same nee. Drugdje moe pa obratite panju.

141

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

tivnim emisijama ustae. Ja sam ustaa, ja sam formirao ustake jedinice, nema u Bosni ustakih jedinica. Zna se ta je ustaki pokret, zna se ta je njegov politiki program, ta je njegov vojni program. Vi sad razbojnike u Bosni nazivate ustaama i to je ulo u vae medije. Ja vas molim da intervenirate tamo, od mene su to traili, da se to zaustavi. Jer to nisu ustae. Oni su uvrijedjeni time. Ante se borio sa svojim jedinicama, on kae to su bile ustake jedinice, to su jedine prave ustae, nema drugih i nema niko pravo da nam podvaljuje na taj nain. Mi imamo nae politike programe. To tamo nije na politiki program protiv koga se sada vodi rat u Bosni. Ne znam na koga to spada. Zna se ta je ustaki koncept prema BiH. Oni su uvrijedjeni time. Oni kau nemojte da oko toga pravimo, da se javno dopisujemo, prepisujemo, reci ti to tamo, Evo, ja sam elio to ovde pred vama da kaem. Mislim da bi trebalo upozoriti da ne pravimo sad teorijsku raspravu oko toga.

KLJUI: Samo jednu informaciju. Globus je neki dan objavio da rukovodstvo Herceg-Bosne ima 521 godinu lanstva u partiji i to je taj Prkain. Herceg-Bosna su bivi komunisti i sad je to, vi morate shvatiti da je hrvatski narod raslojen imaju za Radia, za Maeka, imaju HSS klasini, imaju Pavelia. Emigracija je bila vrlo heterogena. Ali se ovdje radi o jednom udnom osjeaju. Mi smo i protiv ustakog pokreta, odmah da vam kaem. Ja sam protiv ustakog pokreta i moja obitelj je dala rtve u borbi protiv ustakog pokreta. Ali oni su nekako uvrijedjeni jer ustae nisu sruile ni jednu damiju, nisu se borile. To je sad jedna finesa. Moda bi to trebalo malo s naim informativnim sredstvima da se termin ustaa zamijeni ili sa Bobanovim teroristima, ili sa faistima, razbojnicima drumskim, Globus je donio analizu da nema ni jedan ustaa u rukovodstvu Herceg - Bosne. Sad, to nas ne zanima. IZETBEGOVI: Dobro, moda pravno nije tako, ali politiki je to. KLJUI: Vidi, Alija KOMI: Oni meni kau njihov koncept nije ovo. Politiki njihov koncept je Hrvatska na Drini. Oni se ne bore. Oni ne uestvuju.

142

KLJUI: Nas nita ne kota da kaemo sredstvima informiranja. Ja u vam rei jedan termin koji je Durakovi,

IZETBEGOVI: Ako hoemo analitiki da gledamo ...

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

u pjesmi, koji je napravio, rekao za ruitelje mosta. Da su to vampiri. Ovo je sad, izgleda on je naao jedan izraz, nije elio da povrijedi. KLJUI: Da tako preuzmemo terminologiju Bobanovci. Znate. IZETBEGOVI: Dobro. KLJUI: Nita nas ne kota da zamijenimo ustae Bobanovcima. KOMI: Pazite, ustae se nisu borile protiv Muslimana nikad. KLJUI: Nas nita ne kota da zamijenimo termin. IZETBEGOVI: Moda je bolji izraz Bobanovci.

KLJUI: I jo neto.

IZETBEGOVI: Treba znati da je pravoslavna crkva preivjela u Mostaru, ona velika, fina crkva, preivjela ustae. Ovaj puta nije preivjela.

KLJUI: Dole niko nije preivio. Jo neto da kaem. Neki dan je jedan sarajevski eret rekao - nemojte nikad vie na Periia da bi rekli a. To nikakva vojska, nije. Godinu dana pucali po Mostaru, nisu nita uradili, ovi za dva mjeseca unitili sve. Mislim, pazite, u narodu ima neto. A nas nita ne kota ovdje da ministar zovne ove nae i kae molim vas, recite dopisnicima da malo ohlade s ustaama, nego Bobanovci. Jer, pazite, i u Hrvatskoj je bila terminologija protiv Srba prvo odmetnuti Srbi, pa ovakvi -onakvi pa se to mijenja. Poto ovo spada u domen propagande, ja ne branim ustae, kaem vam moja je obitelj imala rtve od ustaa. Moj je stric u Jasenovcu poginuo, ubijen je, imao je 22 godine. A ta mi sad moemo uraditi? Hajmo mi, nemoj da stvaramo jo vie, jer medju ustaama ima ljudi koji nisu protiv BiH. Sad u ratu ne trebamo stvarati vie protivnika. Sad u terminologiji, poto moramo pozvati nae novine i rei da ohlade s ustaama ljepi je izraz Bobanovci. To bi bila neka finesa. 143 KLJUI: Prvo bi njega ubile ustae da mogu. IZETBEGOVI: Da mi Bobana pomalo ne eskulpiramo.

IZETBEGOVI: Sad je gore i nemilosrdnije nego to je bio ustaa. Ja sam za vrijeme rata ovdje iao u gimnaziju. Moj je razredni starjeina bio Srbin - Jokanovi koji je kasnije bio profesor fakulteta svih etiri godine. Preivio je pod ustaama.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

KOMI: Ustae ive, koje sad hodaju, su najvei protivnici Bobanovi. KLJUI: Ne ulazei u interese zbog ega. KOMI: Sve ovo to sam ja rekao nije ni jedna rije u odbranu tog pokreta. Ja da sam to hti,o ja bih pravio HSP, ne bih pravio HSS. Moramo neke stvari tu raistiti.

KLJUI: Mi moramo biti malo mudriji u terminologiji. Mislim i konkretniji. Ili izrodi hrvatskog naroda ili tako. Da nadjemo neke termine. KOMI: Bobanovi razbojnici.

KOMI: To i ovi tvrde. To su banditi, kau oni, koje vi nazivate ustaama. IZETBEGOVI: Tako tvrdi ovjek.

IZETBEGOVI: ovjek neki dan kae - UNPROFOR-ac, HVO nije vojska, to su grupe bandi nekakvih.

5.5. Zato je poeo rat u Srednjoj Bosni

144

Iako se u mnogim prethodno navedenim izvadcima rjeito i jasno istiu agresivne namjere muslimanskog politikog i vojnog vrha prema podruju Srednje Bosne, ovdje izdvajamo, kao posebnu cijelinu druga izlaganja sa sjednica koja se nadopunjuju s ve iznesenim. Uzimajui u obzir i ve navedene stavove o stratekim ciljevima bosanskih muslimana (vojnom operacijom preko Srednje Bosne, dolinom Neretve izlazak u Neum), nije ni udo da su napadnuti Hrvati u Srednjoj Bosni, uz masovnu uporabu vojnih efektiva, ali i medija, da bi se krivica prebacila na Hrvate. Treba biti iskren i priznati kako znatnu odgovornost za rat u Srednjoj Bosni treba pripisati i suradnicima srpskih obavjetajno-sigurnosnih slubi (prvenstveno vojnih), koje su putem bivih pripadnika JNA, dizali nacionalne i vjerske tenzije, podupiruu i sukobe. Takvih je osoba bilo i meu Hrvatima i meu Muslimana na podruju Srednje Bosne. Ujedno su obje strane imale i slobodne radikale u svojim redovima, za koje se ne moe rei da su bili, na bilo koji nain povezani sa srpskim slubama, nego su jednostavno imali takve stavove. Avdo ampara84 istie svoj vid demokracije koji treba silom primijeniti u razgovorima sa Hrvatima: AMPARA: ini mi se, blizu sam ovog Mirinog. Vi ete, kad ponete sutra razgovarati, ne bi smjelo da vas raz-

145

govor odvue i Hrvati da odvuku na to samo oko zajednikih komandi. Meni je ipak znaajno da oni, da im se dokae, na kraju krajeva to je Savjet rekao, da su Hrvati izvrili napad. Da im se dokae da oni vre napad i da oni upravo ele paradravnu tvorevinu. Jer, nema sumnje to mi priamo poputati ili ne. Nema se ta poputati. U te dvije provincije slovom i brojem je 10 optina koje imaju veinu u, recimo, muslimanskog stanovnitva. U Hercegovini je 4 - Stolac, Mostar, Konjic, Jablanica. Ovamo (Srednja Bosna napomena autora) je est optina i mislim da tu nema govora o nekom poputanju ili nepoputanju. Najidealnije bi bilo da je jedinstvena komanda, ali poto to ne ide, zajednika je najmanje to se moe i mislim da u ovom razgovoru ih treba natjerati na to da i oni sami vide na osnovu tih materijala da su oni izvrili taj pritisak Kako sam Stjepan Kljuji kae na 226. sjednici odranoj 1.11.1993. godine, ABiH je ta, koja iz stratekih politikih razloga napada Srednju Bosnu: KLJUJI: Da im (Republici Hrvatskoj i njenom politikom vodstvu op. a.) kaemo - molim vas, dokle ete se mijeati i stajati iza onih koji rue i BiH, a moram posebno rei i hrvatski narod u BiH. Oni rue i hrvatski narod u Hrvatskoj. Ali to nije u mojoj kompetenciji. U tom pogledu emo traiti da se prekinu borbe, da se oni bojovnici koji su napravili zloine itd. ili predaju ili neka bjee, a da mi u hrvatskim enklavama i ovo gdje, i jo ima Hrvata, smatramo se bosanskim patriotima i gradjanima BiH. Ukoliko oni ne prihvate tu tezu, ja kao legitimni predstavnik Hrvata u BiH u izai pred narod i objasniti to da smo pokuali jo jednom i onda u pozvati one koji su za BiH, koji su podanici druge drave neka se snalaze. Jer mi ne moemo ovdje zaustavljati napore armije da poslije svih ovih auto-golova ide dalje. Ali pazite, meni je u interesu da Armija oslobodi Vitez, ali mi nije u interesu da ona sedma brigada udje unutra i pobije one bosanke u onim bijelim nonjama. Ne zato to to njoj kae Armija, nego zato to mi znamo i nae unutarnje slabosti u vezi vertikale. I Ivo Komi na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 29. 12. 1993., navodi prave razloge agresije ABiH na podruja u Srednjoj Bosni: rat za teritorije na kojima se mora stvoriti vrsto i jedinstveno teritorijalno podruje za potrebe Muslimanske Republike iz koje se moe, kasnijim djelovanjm, iriti utjecaj Muslimana. Istovremeno pokazuje da ABiH vojno djeluje iako predstavnici Predsjednitva BiH potpisuju odreena primirja:

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

146

IVO KOMI: Ja imam dojam da se u odnosu na postignute mirovne dogovore, ono to mi postignemo nekim dogovorima, imam dojam da je ponaanje nae Armije BiH drugaije esto ili je u kontradikciji sa onim to mi dogovorimo. Mi o tome moramo isto voditi rauna jer to direktno utie na tok pregovora i na na poloaja uope pregovaraki. Ono to bi morali mi raistiti ovdje izmedju sebe, je koncepta ovog pregovarakog koji nam je vrlo vaan, svaki put se Predsjednitvo sastane pred te pregovore, to je da li e se prostor sredinje republike utvrditi na pregovorima i iskljuivo na pregovorima i da li e se to potivati to mi dogovorimo, ili emo ii i na neku vojnu opciju? Je li to kombinacija jednog i drugog. Sjeam se predsjednie, Vi ste jednom rekli, mi emo na pregovorima to mognemo, a ovdje gdje mognemo vojno, uradiemo to vojno. Nemam nita ja protiv toga, ali da mi to utvrdimo tano, da markiramo gdje je to, koja su to podruja, itd. Da ne bismo sebi oteavali situaciju na samim pregovorima u enevi ili tamo gdje se vode. Bojim se da ova sad situacija u Srednjoj Bosni moe oteati na poloaj, na daljnji pregovaraki poloaj, pogotovo to smo imali, a nekako smo olako preli preko toga, imali smo, evo SB je otiao iz Hrvatske zahtjev. Ne znam tano, samo sam ga uo na vijestima ne znam ta se sve tamo navodi, on je negdje u skladu sa onim pismom koje smo dobili u enevi, ali imam osjeaj da je dosta otar nastup prema SB. Mislim da je Grani imao taj nastup. Trebali bismo mi dobiti to ovdje. Ovdje je teko sluati i radio, pogotovo mi lanovi Predsjednitva nismo kod kue. Oslobodjenje to ne prenosi. Da dobijemo to i da znamo tano o emu se radi. Jer, mi sad, moj je dojam, imali smo povoljnu klimu to se tie hrvatske strane, uvaila je na zahtjev oko Mostara, to je uvaeno, da ide to pod jurisdikciju Evropske unije. Uvaeno je i to da e se razmotriti i na prijedlog oko Neuma ... u srednjoj Bosni pokvarimo to to je mogue dogovoriti da ljudi vie ne ginu ni s jedne ni s druge strane. Rasprava koja je slijedila pokazuje zato je ABiH, i po ijem nalogu, svjesno krila potpisane sporazume. Odnosno, vidljivo je da je upravo ABiH stvarala situacije da bi dobila povod za vojnim djelovanjem prema Srednjoj Bosni, gdje su se nalazile postrojbe HVO-a. Prakitno se problem agresije ABiH na Srednju Bosnu moe jako dobro promatrati kroz optiku specijalnog rata: IZETBEGOVI: Da popriamo o toj stvari. Prije svega da postavimo neke jasne injenice. Predsjednitvo jeste VK.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

147

KLJUI: Mogu li da pitam, pa e ti meni odgovoriti. Kad je Ivo rekao razlika izmedju strategije i taktike onda je to vrlo jasno. Ja sam rezervni oficir, kapetan sam bio u bivoj armiji i drugi u klasi u Bilei od 2.500 ljudi. To mi je najvei ivotni uspjeh kad sam najvie morao uiti. Predsjednie,

I pravno i stvarno: Odluke se ne donose u G kad je rije o strategiji. I naravno, ograniava se na strateka pitanja. Strateka pitanja su u iskljuivoj nadlenosti komande. Medjutim, kad je rije o konkretnom ponaanju Armije u centralnoj Bosni, ono to kau kad je rije o pregovorima, doslovno kae - nita nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno. Prema tome, centralna Bosna nije dogovorena. Armija ima pravo slobode akcije, jer jo nita nije dogovoreno. Imaju razne varijante kako bi bilo rijeeno razgranienje itd. Medjutim, poto nije stavljena zadnja taka na itav dogovor, jo nita nije dogovoreno. E sad, sa izuzetkom ovog sad primirja koje je zakljueno. Da to primirje nije zakljueno, Armija bi imala potpuno odrijeene ruke dole u centralnoj Bosni, tim prije to je u pitanju jedan pobunjeniki HVO. Medjutim, mi smo zakljuili, dakle, da nema tog primirja, akcija Armije potpuno je legalna u centralnoj Bosni. Ona jednostavno ima prema sebi jedan vojni, jednu vojnu formaciju koja pokuava u BiH uspostaviti neku vlast. Mimo Armije, mimo vlasti ove legalne ovdje. Dakle, jedna formacija koja ne priznaje komandu ovog ovdje tijela. Prema tome njena borba protiv te formacije je potpuno legalna. Tu se sad medjutim, uplie jedna situacija koja je privremenog karaktera, to je boino primirje. Obustava vatre. Tu je problem. Mi smo rekli boino primirje mi emo potovati to smo i potpisali, i izjavili itd. S jednom ogradom da se obostrano potuje. Armija daje objanjenje da ona ne moe da ga ispotuje, jer postoje stalni napori. Da ona ne moe sama da obustavi vatru niti moe da proglasi jednostranu obustavu vatre jer bi dovela sebe u teku situaciju, jer se se tu uhvatile u kotac dvije vojske pa niko ne smije da prestane. Prvi koji prestane gubi s pika, istog momenta. Tu su problemi. To su onda injenina pitanja. Treba vidjeti na terenu je li to sve tako ili nije tako. Vojnici dole tvrde da je to tako i da u centralnoj Bosni nije mogue u ovom momentu jednostrano obustaviti vatru a da s pika ne gubi pozicije koje ima, nego mora stalno da bude u tom kliu. Dakle, problem je jednog faktikog stanja dole gdje se ne moe jednostavno obustaviti vatra. Ti obustavi vatru, a on ne i dalje nastavlja da puca. Ko e prvi da prestane, nee niko.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

148

naa bi ovdje bila zadaa da sjednemo pa da kaemo hoemo li mi ii na Vitez koji je okruen ili emo ii da oslobadjamo Fou. Jer, mislim sa b-h stajalita i stajalita muslimanskog naroda za nas bi vanija bila Foa. To je jedna stvar. A druga, poto mi nismo bili na pregovorima, ja nisam bio pa ne znam, a znam da si ti imao sa predsjednikom Hrvatske jako mnogo pregovora, dolaze glasovi ovakvi: da je on pristao na kraju i ponizio Bobana, samo to Boban nije ovjek koji ima dostojanstvo jer on je morao podnijeti ostavku kad je on rekao - ja ne dam Mostar, a na kraju morao rei eto, predsjednik je rekao. On je rekao tamo: naa delegacija je predsjednik dr Tudjman itd. Jer on titra one stvari stalno. Pa je na kraju Tudjman rekao, Mostar neka bude pod evropskom jurisdikcijom. Da li je on tebi rekao - ostavi sad Vitez, Busovau, Kiseljak i Kreevo emo vidjeti jer to po VensOvenovom planu pripada Sarajevu, a Busovaa i Vitez su svakako pripadali Hrvatima. E sad, poto ja gledam, vi znate da sam ja bio Hrvat, ovi koji me znaju 30 godina mene su zvali ustaom bez razloga, znate. Potiem, u mojoj obitelji ima jedan krug vrlo partizanski nastrojen i dao je rtve, a danas sam pravo da vam kaem Hrvat izdajnik za njih sviju, pa me ak ni ovi u Sarajevu ne vole, a oni hodaju zahvaljujui meni slobodno. Dok im je Kljui ovdje, ne da arija da ih diraju. Ja sam to njima rekao u lice. Sad mene zanima, oni kau u pregovorima, vratio se koordinacijski odbor, ja sam tebe molio da me primi, mi emo razgovarati iz Zagreba gdje sam ja njih poslao da vide dvije stvari: postoji li Republika Hrvatska koja rjeava svoje probleme, postoji Herceg-Bosna protiv koje sam ja u principu. Ali ako oni Hercegovci rijee svoj problem, mi ostajemo koji emo pripasti bosanskoj Republici, koja kako kae Koljevi je muslimanska, a ti i ja kaemo bosanska, jer mi smo krenuli za Bosnu, nismo krenuli ni za muslimansku ni za hrvatsku. I poto je to vrlo znaajno pitanje, da mi pripremamo kongres bosanskih Hrvata, pa emo dati UNPROFOR-u imena, sve da se organizuje, doi e ljudi vrlo ozbiljni koji e rei - nama je ostati u dravi iji je predsjednik Alija Izetbegovi. Ti si jednom rekao da ova Bosna nee nikom biti tijesna, pa si rekao jednom da nee biti proganjanih, to ja ne prihvatam. idovi su bili proganjani u Njemakoj. A hou ja da budu ravnopravni pa e bosanski kongres Hrvata donijeti jednu povelju gdje e rei - mi emo ostati u bosanskoj dravi. Istina, biemo nacionalna manjina, ali to nije kriv Alija Izetbegovi ni Haris Silajdi, mi znamo ko je kriv. Pa emo ako treba, kao to je biskup Zvizdovi dobio na

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

KLJUI: ta ti je rekao? Je li rekao da ne dira Vitez i Busovau? 149 IZETBEGOVI: Da se obustavi ofanziva na Vitez. Ja kaem, nema nikakve ofanzive na Vitez.

IZETBEGOVI: Jeste naravno, ne jedanput nego svaki put.

Mslinom polju 1463, od Sulejmana velianstvenog ahman, traiti ahman. A ja kad budem taj kongres organizirao sa svojim suradnicima tu je Ivo i Branko Mikuli svi pametni Hrvati, tu je i naa crkva, onda emo mi traiti da ne bi mi vjerovali, ja tebi vjerujem, ali ta ja znam, moe doi onaj to si ga ostavio, eman, sutra mjesto tebe pa da ja ne bih imao problema, mi emo traiti da to udje u ustavnu normu bosanske drave. Mi emo biti lojalni, mada je lojalan ruan, ovo je naa drava. Ja sam rodjen u Sarajevu i ja u moda imati sreu da ivim u rodnom gradu, ali ti nee ivjeti nikad u svom rodnom gradu jer je on pripao drugima. Pa emo onda mi rei - gospodo, da bi mi imali prava koja traimo, mi emo biti lojalni ovoj dravi i biti njeni gradjani i doprinositi njenoj izgradnji i prosperitetu. Naravno, ja kao ovjek koji malo mislim dalje, ja u traiti da to udje u Ustav. A onda u moda traiti garanciju neke Njemake i Amerike da se sutra ne moe promijeniti Ustav, jer sve se moe promijeniti, je li tako? A i zbog naih odnosa, ja tebi vjerujem. A nekima ne vjerujem. Prema tome, ovdje meni koji nisam prisustvovao tim pregovorima, ja bih elio od tebe uti kao od predsjednika, da li je bilo govora kad je tebi Tudjman rekao dobro efendija neka bude Mostar pod Evropskom unijom, Neum eventualno pod zajednikom pa da se formira paritet. Jer i on je pametan ovjek, ne moe on tebi dati kod Prevlake kad nam je Haris rekao, 150 km puta kroz, oprostite, vukojebinu kota milijardu i po dolara. I jo dok napravimo luku za 20 godina, a ovako bi Neum bio zajedniki, a mi bi imali Ploe jer za BiH su Ploe najvanije odmah da vam kaem. Ploe su najvanije za BiH jer imamo elektrinu prugu koja nije bila iskoritena u mirnom dobu vie od 4 %. I druga stvar, sve to je napravljeno u Ploama napravljeno je kapitalom BiH. Svi dokovi za rasute terete itd., o emu mnogo znam jer sam pisao o tome. Sad ja tebe pitam je li bilo takvih dogovora ili nije bilo? Mada, to ti kae nije nita potpisano itd. Sad me interesuje kao ovjeka. Je li bilo toga da kae tebi Tudjman, ti zna da tebi vjerujem, njemu, hvala Bogu, nikad nisam vjerovao.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

KLJUI: Eto.

150

KOMI: Ali ja mislim da je stanje mnogo ozbiljnije nego to mi mislimo. Ja to nasluujem, nemam informacija. Jer, vrlo je otar zahtjev prema Savjetu sigurnosti vezano za to. A druga stvar, ministar vanjskih poslova jedne druge drave nama najavljuje rat. To je ozbiljna stvar. Ja ne znam da li vas to uznemirava. Ja zbog toga ne mogu da spavam. Nama druga drava najavljuje rat - javno kae, molim vas, cijelom svijetu su objavili, mi ulazimo u rat. Ja bih volio da mi sasvim ozbiljno to uzmemo. Pazite sad, ponaanje drugih uvijek zavisi i od nas. Uvijek. Ja ne ulazim sada tu da mi oko toga vagamo to da li je kriv ovaj ili onaj. Da li je nama u interesu da ta druga drava udje u rat. Prvo to moramo raistiti. Hoemo li sada imati pravi, i do sada je hrvatska vojska bila angairana u Bosni. Ali nisu bili otvoreni i javno. Sad e biti otvoreno i javno angairani. Po svoj prilici. Ako je to ozbiljna stvar. A ne vjerujem da ministar za vanjske poslove moe dati takvu izjavu i da klepne uima i da uti. Za mene je to alarmantno stanje. I sva moja intervencija danas je usmjerena na to - ta mi moemo uiniti da do toga ne dodje, a da se ne ponizimo.

IZETBEGOVI: To nije bilo povezano. On je to se tie Mostara bio zadrao ist stav - nema upravljanja EZ sve do sastanka u Briselu, i to do drugog dijela sastanka kad je onaj Klas se izvikao, poeo da se ljuti na srpsku i hrvatsku stranu, kako je rekao, zbog nesaradnje u tom pitanju. Onda je Tudjman uzeo rije i rekao - molim vas, ja iz vaeg izlaganja vidim da je to vano pitanje za mir. Ako se radi o tome da se dodje do mira, pa ako je problem tog Mostara, molim vas, ja u uticati na bosanske Hrvate da to prihvate. Onda se Boban javio i rekao, predsjednik je ve uticao, prema tome. Dakle, to je tu bilo. Inae nije bilo to, evo mi emo ovo prihvatiti, vi ovo prihvatite. Ali je u razgovoru koji je bio no ranije sa mnom, tada je rekao - molim vas, ja ujem da vi imate ofanzivu na centralnu Bosnu, molim vas da se ta ofanziva obustavi itd. itd. To je napisao u onom pismu. Ja sam bezbeli rekao nema nikakve ofanzive. Ima sukob tamo. Tamo jesu vojske sueljene i bore se u Vitezu itd. Ja nisam nita obeao da emo mi obustaviti to, osim to je kasnije dolo do ovog zahtjeva za boino primirje i mi smo to prihvatili. Ali moe se govoriti jedino o povredi tog primirja ako s nae strane ima neto. Inae, nema drugih obaveza.

GANI: Mislim da jedna od mogunosti koja nama predstoji je da se te grupe HVO koje se tamo nalaze, da se njima omogui neki ventil da oni napuste te prostore, a da to podruje preuzme MUP, vojska da ne ulazi tamo. Mi bi privredne objekte, vrili njihovu eksploataciju onih koji su tamo ostali i da se taj dio vojske odatle skloni. Jer oni faktiki su tamo izveli, to lokalno hrvatsko stanovnitva, i postavili ga na prve linije, a unutra su ti gangsteri koji su do sada pljakali itd. Prema tome, ako, poto je njima sad gusto, mi bi mogli odepiti. Ovo je jedna ideja. Otvoriti im ventil neka odu, neka idu tamo kod Bobana, tamo neka ostane narod koji je ivio i ranije. MUP je mjeovitog sastava, neka ostane tamo. Da probamo na taj nain, to rijeiti. Jer oni su, znate ta, u Vitezu su pokupili lokalne Hrvate i poslali na prve linije. Pozadi ih ekaju. Ako neko mrdne, oni pucaju njemu u ledja. Prema tome, to je takav sistem. Prema tome, njima treba rei, mi vara garantujemo da vi moete napustiti. Dajemo vam taj ventil, povezaemo, prema Novom Travniku se prebacite. Ima ta vojna tehnika kako da se to izvede. I da se onda, to bi znailo obustavljanje dejstava. Naa vojska nema ni potrebe da tamo ulazi. Tamo bi naravno privredne objekte preuzeli legalni organi vlasti, MUP. Ako moete na taj nain negdje, Komiu. KOMI: Hajmo da Predsjednitvo donese odluku i da to predloi javno. KLJUI: Jedini izlaz koji ja vidim, g. Izetbegoviu, je da se s nae strane obustavi ofanziva, ne rat nego ofanziva do 18., do novih pregovora.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

151

lBER: Da vam ja prokomentariem kako izgleda stvar. Ako dozvolite. Prvo, ima primjedba kad se potpiu primirja i dosadanja primirja itd. Dakle, mi izdamo zapovijedi naim jedinicama. Medjutim, zapovijedi dodju do bataljona, ete, skoro do svakog vojnika. Ali vjerujte, toliko je razudjeno ratite, da se uvijek nadje neko ko zapuca. Sad neu rei s one strane. Nego i s nae strane. Uvijek se nadje neko. Na mnogim mjestima je, kao u Mostaru, 30 metara ovjek od ovjeka i uvijek se nadje neko. Onda s druge strane odgovor. Dakle, prekraji se deavaju. Neu rei s nae strane da smo mi isti ko suza - Armija BiH. Ne smijem rei to. Drugo, ja vas molim, ja to potenciram sredinja Bosna, kad se govori o njoj, misli se uvijek Busovaa, Kiseljak, Vitez. Ona je vezana pupanom vrpcom za Mostar i za Gornji Vakuf. Sve to se deava u sredinjoj Bosni odraava se na Mostar i obratno - to se deava u Mostaru odraava se ovamo. Moje

procjene kau - dozvolite da su tane, da vam kaem, jer ja sam najstariji vojnik, i ja sam, da vam se pohvalim, 1977. kao major imao tu generalsku kolu - ratnu kolu, kao majori bive vojske. Nju su 1990. zavrili i Divjak i Rasim Deli i Meho Kariik, dakle etvorica smo ovdje koji imamo tu kolu. Ja sam zavrio 1977. Armija BiH nije ni jednu strategijsku akciju izvodila u ovom ratu. Strategijsku jer nema im. I da imamo topove i municiju, mi bi izvodili to. Pokuaj jedne strategijske akcije bila je koverat operacija. To je pokuaj pa je propala. Sve ovo ostalo se svodi na taktiku. Ja vam kaem da Armija BiH- ima snage da Busovau, Vitez i dio Novog Travnika kojeg sad dri HVO pod apsolutnom komandom Bobanovaca Hercegovaca, osim Kiseljaka, gdje je UNPROFOR i gdje se ne smije nita raditi, ima snage i sad i sredstava da bi to za 48 sati ula u ta mjesta. Ali, odraz Mostara? ta e se desiti sa lijevom obalom? Odraz industrije u Vitezu, posebno u Vitezu koja je od znaaja za ovu dravu u perspektivi. Bez, kad bi se unitila postrojenja u Vitezu i Novom Travniku, tad ova drava za narednih 10-20 godina ne bi imala sredstava da izgradi tu tehniku i tehnologiju. A u Vitezu je Slobodan Princip-Seljo, sve njegove tvornice su minirane. Imamo i slike. Dakle, Hercegovci bi digli sve u vazduh i narod i sve. G. Gania predlog da kaemo da izadju. Nema teorije, to je utopija. Nema teorije da bi oni pristali da izadju. IBER: Nikako. Jer, automatski bi to bilo iseljavanje, etniko ienje totalno. Ne po volji naroda. Mi imamo naeg malog to je novinar kod Delia, koji ima porodicu kompletnu u Busovai - eljko. Dakle, oni bi tjerali narod isto kao u Vareu i Kaknju silom da iseljava. A to je onda posljedica ubistava itd. Jo neto da vam kaem, nae politiko rukovodstvo, i kad sklopite dogovor i ako sklopite, ja kao stari vojnik vam kaem ne na itavom prostoru te unije, na granicama, ali na dijelovima, nikad nee biti mir, ja vam kaem. Nikad nee biti mir! Uvijek e biti neki lokalni vodja komandant brigade travnike, kakanjske ili ne znam koje, koji e redi - ovo je nae. Ili srpske s one strane, ili Bobanove Hercegovake, koji e rei Konjic je na, idemo napadati. Dakle, kaem vam, ivi bili pa vidjeli, nikad nee biti mir. Uvijek e trajati taj rat i pukaranje i medjunarodne snage e imati posla. I dobro je to to je sad, ujem, konano otpalo ono demilitarizacija pa e imati svi oruje pa e moi svi da se brane. Dakle, utopija GANI: Bili su pregovori blizu tamo, neki lokalni.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

152

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

153

KLJUJI: Moemo li napraviti neto zbog nas. Poto su oni nas optuili u UN, poto mi moramo neto odgovoriti, da ti sad izadje na TV i kae da BiH nema ofanzive na Vitez, a medju nama reeno, pazite nismo mi djeca. to Ivo kae neko ima vie iskustva ivotnog, neko je mudriji, neko vie govori, a neko manje govori, vie radi, itd. Nama je svima jasno da je strateki za BH Armiju najvaniji Vitez / Novi Travnik jer tu su kapaciteti, to kae moj imenjak, za 20 godina, poto sam jednom rekao, ja sam to predsjedniku rekao, ali da vama kaem, kad je izaao Murat abanovi na Drinu i rekao ja u minirati, onaj jadan general pukovnik, vidite ibera nije mogao do generala doi, a Kukanjac onakav hableg bio generalpukovnik pa se toboe prepao. Ja okrenem Srnu, a onaj se smije inenjer u Bajinoj Bati i kae, ne bojte se ne

IBER: Samo jo jedno. Vezano dogovor Silajdi-Grani. Mislio sam za tog Grania da je neki super politiar. Medjutim, pazite, Grani je u mojim oima ispao u dva navrata, kako kau u mom kraju, alabajzer. Prvo, on je pozvao kod sebe Silajdia i uspute mene jer sam bio u enevi 18. pa smo upali kod njega - itava Herceg-Bosna. Izgleda niko im nije ostao tamo. I Boban i Petkovi i Prli i Ragu, i 10 njih je bilo.

KOMI: Ima. Samo je napravljena izmjena. Nije u Herceg-Bosni dio Jajca, Bugojna, Travnika, Donjeg Vakufa itd. ve Kiseljak, Kreevo, Busovaa, Vitez i ono povezano preko ... Ali oprostite, samo u jo jednu reenicu. Isto sam ja tako govorio, Stjepane, kad smo raspravljali s druge strane je sjedio Boban, Grani i arini. Ja sam dao tu primjedbu i rekao sam - mi moemo na karti nacrtati ta god hoete jer i ja znam stanje tamo kakvo je. Rekao sam - nee se vojske povui. Mi moemo prebaciti sad ovo tamo ovo ovamo, armija se nee povui iz Bugojna, Travnika itd. HVO bez rtava se nee povui iz ovih podruja. Prekinu me Boban, evo, svjedok mi je predsjednik, kae ta ti to pria. Mi ako se dogovorimo i ako kaemo da se povue, da se povue i iz Stoca, i iz Kiseljaka, i iz Kreeva, itd. Ja sam uutio.

je taj mir. Mir nije utopija za neka mjesta koja su u centru od kojih je daleko ratite Ili relativno daleko kao Zenica, recimo, kao Banovii. Ali za ova prigranina podruja u toj uniji. Iskreno da vam kaem, ja sam oekivao da emo ovo sad to su oni crtali, nigdje nije objavljeno, ta su to Boban i Karadi dogovorili. Da vidimo ta oni dogovaraju. Nemamo nikakve karte.

154

moe on nita, mi smo ve ispraznili dva jezera i napraviemo neke kaskade i nema nita od toga. A poto su, predsjednie ovo ljudi drugog kova, to su ljudi kojima sam ja pobjegao iz Zagreba jer sam mudriji od njih, pobjegao im kao Dems Bond, pa su ljudi ubili Kraljevia s 8 bojovnika, pa ubili most u Mostaru i poto ti ljudi stvarno mogu dii Vitez, onda neemo ni ti, ni ja, ni Ivo, ni ostali nikad moi doi u Vitez. Prvo zbog medjunarodne javnosti da ti kae da mi nemamo ofanzive. A drugo, medju nama, da do 18. obustavimo ofanzivu. Da vidimo hoe li biti taj dogovor. Ti e doi tamo na pregovore pa e vidjeti. A tree, da vam kaem, ako iz ove enklave otjeramo ovo malo Hrvata, onda smo mi svi Hrvati koji smo za BiH poraeni jer neemo imati naroda. To su defakto opine iz kojih su oni istjerali Muslimane. I za taj grijeh oni e morati odgovarati. Ali ti si jednom rekao da naa vojska mora biti drugaija od faistike i tu ti ima podrku. Druga stvar, poto su to Hrvati koji su dobili referendum, koji nee da ostanu u HercegBosni, njih hoe da naseljavaju u Tomislavgradu i Posuju, za njih dole nema ivota jer Boban u svoj svojoj koncepciji diverzija u Bosni nije uspio u jednom, a to je da Bosance naseli u njegovu Hercegovinu, nego je dapae on izgubio u hrvatskom ratu 10.000 ljudi, u ovom ratu s nama izgubio je 10.000 ljudi. Pa zapadna Hercegovina koja ima oko 10.000 ljudi bez Mostara. Danas ima 80.000 jer je 10.000 pametno pobjeglo u Njemaku i Ameriku. Vjeruj, imam izvijee, svi ovi koji su iz Varea pobjegli, niko nije ostao u Herceg-Bosni. To je samo tranzit. Dakle, on nije uspio u svojoj nakani da bosanske Hrvate istjera iz Bosne, a da ih, naseli u Herceg-Bosnu jer bi on bio dole ef ako bi se sa 110 popelo na 250, on bi mogao rei - ima nas 250. Nema on nita. A opet mi neemo imati nita. Nego ni ti nee imati nita ako te Hrvate definitivno istjeramo. Dakle, mi sad moramo procijeniti. Strateki, nama su tvornice vane. I koliko su nama vane, toliko su oni jo slabiji kad ih izgube. A politiki, danas je 29. do 18. januara, za 20 dana slaem se, to rekao Stjepan, mi njih za 48 sati moemo zauzeti. Nemojmo to raditi. Ja tebe molim sad. Izadji na TV i odgovori Graniu da mi nemamo ofanzivu, a medju nama naredi da ne bude do 18. ofanziva. Pa da i mi pokuamo. Onda emo mi, koordinacijsko vijee Hrvata u Sarajevu natjerati, koje priprema Sabor, da poalje Zagrebu poruku - Bosna je jo jednom pokazala dobru volju. A vi g.Tudjman naredite da se prekine pucati na Mostar, jer ovo je dijalektiko razmiljanje to iber kae. Da mi poaljemo poruku. Mi smo zaustavili na

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Vitezu. Ali ako se desi da pucate i dalje na Mostar, g. Tudjman, onda ne rtvujete vi Muslimane u istonom dijelu Mostara, nego rtvujete nas Hrvate u Bosni. A on je meni odgovorio na jedno pitanje koje je bilo vrlo bitno lino za mene. Kad sam poslao taj koordinacijski odbor, Ivo je bio s njima, ja sam ga pitao ovako: postoji Republika Hrvatska i ona neka rjeava hrvatsko pitanje kako god hoe. Postoji Herceg-Bosna, to je uglavnom Hercegovci. Da li on ima ita protiv toga da se mi bosanski Hrvati dogovorimo sa predsjednikom Izetbegoviem? ta je rekao on? Znai, oni su nama ostavili autonomiju - bosanskim Hrvatima, da se mi konstituiramo. KLJUI: Mi hoemo sad da ovo Hrvata sirotinje, a te su one snae u bijelim nonjama. To jedino uva srednjevjekovnu tradiciju i mi smo ponosni na to. Da sauvano. Ako ih oni izvedu, armija i dalje napada, armija e dobiti tvornicu, stjerae Hrvate, onda vjerujte u Bosni nee biti ni 12 % Hrvata to si ti predvidio u onim podjelama. A nastae rat izmedju Hrvatske i Bosne jer oni to jedva ekaju, jer ih Miloevi gura. I taj e rat dugo trajati, a Miloevi e pomagati as tebe, as Tudjmana. Ja tebe molim i mislim da sam bio vrlo konkretan. Neka to bude za Novu godinu. Da ti izadje na TV pa da odgovori svjetskoj javnosti. Graniu, da mi nemamo ofanzive. A da ti, medju nama ovo, zaustavi da kae Deliu. U ovoj zemlji ima mnogo obavjetajaca i svi ovi strani novinari itd. sve su to pijuni, i sve se informacije znaju. Zna se da je mnogo vojske iz Sarajeva izalo prema Vitezu. A nije ilo na Fou. S druge strane i etnici to znaju pa nas sad malo vie granatiraju. IZETBEGOVI: Ovo to si rekao mogao si rei u jednoj reenici. Moemo li mi zaustaviti ofanzivu do 18? Pazi, traje nam dva sata sastanak bez potrebe. Mislim da se moe jedino dati saoptenje takvo da se kae ako vi ne obustavite napade na Mostar i na Gornji Vakuf. Na G. Vakuf opasno napadaju, hoe da ga uzmu. Skrvili su da ga uzmu. Znam zato. Nema smisla Srednja Bosna ako G. Vakuf ne dre. Ako ne obustavite te napade, ne moemo obustaviti napade ni mi u Centralnoj Bosni. Nema ni tamo mira. Ako te napade obustavite, ako pustite Mostar, on umire od gladi. Ve 21 dan svaki konvoj zaustavljaju, vratili su i bolnicu koja je bila dola dole. Ako nastavite tim KOMI: Nijedan bosanski Hrvat nije se zadrao u Hercegovini.

155

putem, mi emo nastaviti akciju u centralnoj Bosni i tu nema druge. Prema tome izvolite obustavite tu akciju na G. Vakuf i na Mostar pa e biti mira i u centralnoj Bosni. Ako dole nema mira, nema ni u centralnoj Bosni mira, niti mi moemo naem narodu to narediti. Ali, ako se nastavi akcija u centralnoj Bosni, oni bi htjeli da dobiju mir u centralnoj Bosni, a da dole nastave svoju akciju. Hoe tako da rade. Medjutim, mi to neemo prihvatiti. Bojim se da tako stvari idu dalje. Treba da razmiljamo o tome na koji nain? Ima li neka formula da se narod sauva? To je zagonetka koju pokuavamo rjeavati. Ako ikako moe. Bio sam kod jednog politikog radnika u Vitezu na boiu i slao sam ga da s njima pregovara. Pa zna da su ili ljudi u Zagreb. Vi ste urgirali. Izae ovjek, ali s Tudjmanom nee rijeiti, Tudjman nee da se odrekne Viteza. On hoe da to zadri po svaku cijenu. Kae - hoemo i Mostar jer Mostar treba da bude glavni grad. Hoemo i G. Vakuf jer se bez toga ne vrijedi nita u centralnoj Bosni. Ceste idu preko G. Vakufa, itd. Oni igraju tu igru, to je jasna situacija. Prema tome, preostaje jedino da im kaemo obustavite te akcije, mi emo obustaviti u centralnoj Bosni. Ako ne obustavite, mi emo nastaviti. Ova druga varijanta je realnija i hajmo mi rjeavati pitanje kako da sauvamo narod? Ja bih elio da se hrvatski narod zadri u Vitezu, Busovai. Da se sauva. Da se sauva bez HVO. Sve se skupilo u Busovai. Ne znam koliko se to moe. Ako imamo nekog naina da razdvojimo kukolj od ita. Vojska nae ne bi ula, ula bi samo policija specijalno trenirana koja bi zatitila narod. I politiari. GANI: U UNPROFOR-u ima onih kojima je stalo do tih sukoba, nemojte to zaboraviti.Tu su se neke strane sile umijeale kojima je stalo. KOMI: Neka UNPROFOR bude ta garancija. Svakako je tamo.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

KOMI: Ako predaju ljudi oruje i izadju ovi koji ele da idu vani, onda nema problema.

IZETBEGOVI: Ima jedna tu. Da mi ne dobijemo u posjed tvornicu.

156

IZETBEGOVI: Ne daju da dodje tvornica nama. To je igra od Londona pa na ovamo. Da mi ne dobijemo tvornicu nego da ostane tamo. Da nikome ne slui. Oko toga

KLJUI: A naoj armiji je stalo do toga. Zato ne idemo u Fou nego u Vitez. Nismo ni mi djeca.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KLJUI: Ja ti moram neto rei predsjednie. Ti tvornicu nee dobiti, odnosno ja s tobom. A izgubiu ja narod, a ti e onda izgubiti i ovo nas to ima. Ja onda moram biti gradjanin BiH jer nemam koga zastupati vie. To mi je ostalo jo 150 hiljada ljudi tamo. KLJUI: Profesore, ti ne zna te ljude. Oni e ti dii tvornicu u zrak, pa makar poginule njihove familije. To nisu ustae. Ustae su Zagreb mogle minirati, pa su pustili partizanima i izali. Nije metak opaljen. A ovo su ljudi posljednjeg kova za koje vi ne znate. Vi ne znate mentalitet tih ljudi, ja ih znam. To su ljudi koji su mene otrovali u Litici. A nisam ruao. A samo da vam kaem. Dr Bara, ako se sjea onog poslanika kojeg sam ja predlagao, otvaramo mi vrata ja stojim ovdje, ja sam osnovao apoteku u Grudama i irokom Brijegu. I svi nai iseljenici su slali lijekove. I asne sestre ih sortirale jer lijekovi moraju imati odredjen broj, temperatura, vazduha, itd. Ja stojim ovdje, dr Bara stoji tu. Ja imao napad bubreni. I kae onom jednom iz Litice Bara, molim vas, za naeg predsjednika Kljuia ima jedan njemaki lijek, on je u apoteci. Kae onaj ovjek, za tog ovjeka nema lijeka i izadje. A mene ne vidi. Sad oni imaju ruak, ja treba da ruam. Nisam ja frajer. Ali sam imao bubreni napad, imam nizak tlak pio kafu, i kad si ti dolazio meni u bolnicu, niko ne zna dijagnozu. I 11-ti dan kad sam preivio pridje mi Naim Kadi i kae - ja ne znam lagati, ja sam hirurg, ti si imao sepsu krvi, nigdje ogreban nisam. I jedan u pet godina to preivi. Ali ne priam kako sam pobjegao iz Zagreba, to sam priao Lazoviu i Tanji. Prema tome, da bude tebi jasno, ti i ja tvornicu neemo moi dobiti. Ona e ii u zrak. I ja elim da te upozorim na to kao prijatelja, ne kao predsjednika. GANI: Mislim da oni ne smiju dii tvornicu.

je igra. A na je cilj da ostane hrvatsko stanovnitvo u centralnoj Bosni.

157

LAZOVI: Ja mislim da se mi vrtimo u zaaranom krugu gdje teko moemo nai rjeenje. I ne polazimo od onoga to prouzrokuje ovakvo stanje, ini mi se da je koncept koji nam je ponudjen u enevi faktiki generator svega ovoga. On je ponudio rat za teritorije i naa armija, teko se moe zaustaviti, to sam jue rekao Ivi. Ako je protjerano muslimansko stanovnitvo iz Stoca, apljine i iz drugih krajeva. Prema tome, sam koncept bi trebalo staviti na stranu da vidimo moe li se tu ta promijeniti da se zaustavi taj rat da narod ne strada, da se ojaaju funkcije unije

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

ako e se unija sauvati. Ako se bude ilo za stvaranje tri samostalne etnike drave, onda rat nee stati, to je ovo to iber kae. Rat e se produbiti, rat ide dalje jer je ovo rat za teritorije. Svako hoe sebi dravu. Tu je itav problem. Ako se ide da se sauva unija, onda postoji mogunost da se rat zaustavi i da se narod sauva. Ja podravam ideju da narod ne strada, ali to je utopija. Ako se ide na tri etnike drave. Na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 16. 1. 1994., kroz razgovor o spornim podrujima, koja sukladno predloenom Vance-Owenovom planu trebaju biti demilitarizirana, Izetbegovi se ustruava prihvatiti injenicu da se i ABiH mora povui sa nekih podruja BiH. Posebno upozorava i na problem Srednje Bosne te na namjere koje imaju prema tom podruju: IZETBEGOVI: Ako je to uvjet uspostavljanja mira, mi emo uvijek biti za to. Mi nita ne gubimo ustvari. Problem je kod nas naputanja podruja gdje mi drimo. SILAJDI: E tu jeste problem jer e, recimo, neka od strana rei - dobro mi prihvatamo sporna podruja, ali i mi imamo ovo mjesto za sporno podruje. To je za nas sporno podruje. Za vas je sporno podruje Podrinje, Bosanska krajina. Imamo i mi sporno podruje. KOMI: Dobro, ide opet isti princip. Demilitarizacija, bitno je da svijet ne gine, i pravo povratka. Nama je u interesu da se vrate svi ljudi tamo odakie su otili. I snage UN. GANI: To se ne odnosi na nau.

IZETBEGOVI: Moe se lako centralna Bosna. Sarajevo je rijeeno, definirano kao takvo. Upravo se radi o tome da se jo neka podruja stave pod reim Sarajeva. To bi u naem sluaju mogla da bude centralna Bosna. Mi bismo jasno prihvatili da Prijedor postane takav. Sad je pod etnicima, pa onda vie nije pod etnicima. I ako nije pod nama, to je za nas poboljanje. I mi tu sigurno ne bi imali protiv. Tu bi srpska strana imala protiv. Mi bi mogli imati problema kod centralne Bosne da li bi prihvatili tako ili ne. Mogli bi biti upitni oko toga. Ja mislim da bi trebalo prihvatati to ako je to uslov uspostavljanja mira, pa se onda u miru polako, rjeava dalje. KOMI: Da je nama samo ... Mi emo to lako integrirati. IZETBEGOVI: Za nas bi mogao to biti znak pitanja.

158

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ENES DURAKOVI: Nije centralna Bosna problem odnosi Hrvati Bonjaci. Ali to je veliki potez. On ostaje potpuno, na neki nain, ne znam, to je stvar g. Delia, otvorena, Karadievih poloaja. Ogroman je to prostor vojni prostor i ogromna vojna opasnost. Dozvolite, Bugojno nije problem ... Ako ostavimo, Tudjman moe postaviti to kao sporno podruje. Tad dolazi ta opasnost. O tome je rije. IZETBEGOVI: Mi smo ranije nudili da u ova sporna podruja Podrinja, koja su predmet rasprave, da se ona predaju. Dakle, ako se pojave sporna podruja jasno je ta su nai interesi tu. Mi smo ranije predlagali da sporna podruja na Drini, o kojima se ne moemo sporazumjeti, da se etnici odatle povuku, da udju UN i to je praktiki stvaranje ograninih protektoratskih podruja. Jer oni ne mogu prihvatiti protektorat, nemaju snage za toliko. Ali tamo gdje je postojala saglasnost mogli bi da ubace. To je sadanji sluaj sa Srebrenicom, sa epom, s Goradem djelimino. Sad ima jo nekoliko takvih bijelih zona. Nama bi to bilo u interesu. To bi bio jedan prelazni period u kome bi narod mogao da se vrati, a onda odluivati o tome ta e biti. Mislim da to nije sporno. Mislim da tu nemamo puno dilema. GANI: To je opet u okviru 33,3 %. SILAJDI: Ovdje je akcenat na drugoj strani, na srpskoj strani a ne na naoj. Zato postavljam ovakvo pitanje.

KOMI: Mi Hrvati srednje Bosne smo zainteresirani da budemo u Bosni i gotovo.

159

ENES DURAKOVI: ... Jesam vjerovatno paranoik, to ne znai da me ne gone. A sporna podruja podrazumijevaju tri strane. Pogledajte ta bi eventualno Karadi mogao izii kao sporno podruje. To je ono to se stalno ponavlja. Lijeva obala Neretve. To znai nau demilitarizaciju. Da nema Armije BiH uope od Bradine do Neuma. Centralna Bosna, to e sigurno iskoristiti, ali to znai povlaenje armije nae i iz tog podruja. Gdje onda Armija BiH postoji, to je ogromna opasnost. Postoji samo potez Zenica-Tuzla. E o tome je rije. Dakle, samo valja obazrivo. Nama odgovara demilitarizacija tih prostora kao spornih, ali nemojmo raunati na naivnost tog s druge strane da on ne rauna itekako. Sad kad je Armija respektabilna da je povue praktino sa dvije treine teritorije koju kontroliramo sada.

160

IZETBEGOVI: U odnosu na prvo podruje vjerovatno nisu u pravu. U odnosu na drugo jesi. Lijeva obala Neretve nije do sada bila sporna. Do sada nikad nije bila sporna. Centralna Bosna jeste sporna, naime neki dijelovi Centralne Bosne jesu sporni. Ali ova lijeva obala nije. I naravno vidjeemo ta je to. Mi smatramo spornim podrujima Viegrad, nisu sporna, oni ih ne daju i zato su sporna, Zvornik, Prijedor, Kozarac. To su za nas sporna podruja Kako Alija Izetbegovi vie puta navodi, o borbenoj spremnosti Armije BiH ovise i politiki ciljevi kojima on stremi. Ako njegova vojska ima oruje i pokae spremnost za borbom, borba e se nastaviti, prvenstveno tamo gdje se u poetku mogu izvojevati lake pobjede, da bi se ojaao moral pripadnicima ABiH, te onda krenuti u daljnje irenje podruja BiH koje nadzire ABiH. Istovremeno, Izetbegovi ponavlja dio jednog do svojih razgovora s predsjednikom dr. Tumanom, u kojem ga je on upozorio na ponude koje je dobivao iz Srbije o podjeli BiH. Da ih je dr. Tuman shvaao ozbiljno i elio prihvatiti, sasvim sigurno ne bi otvoreno govorio Aliji Izetbegoviu. Tumanove su izjave vie usmjerene prema stvaranju i jaanju hrvatsko-muslimanskog saveznitva te upuuju na vieznanost (odnosno podmuklost) srbijanske politike koja eli sukobiti Hrvate i Muslimane te iz toga sebi izvui znatnu korist: politiku, vojnu, sigurnosnu i svaku drugu. Meutim, Tumanove namjere ne padaju na plodno tlo kod Izetbegovia jer on i dalje eli voditi politiku jednake udaljenosti i jednake bliskosti i sa RH i sa Srbijom, bez obzira to Srbija napada, a RH brani BiH. Na sjednici odranoj dana 28. 1. 1994. Izetbegovi iskazuje te probleme i te stavove: ... Sad, pazite a ta mi hoemo? U toj formuli ta hoemo nedostaje - na stav zaista varira. A znate zbog ega? Varira zavisno od toga imamo li oruje, nemamo li oruje. Ako imamo oruje, onda je jednako sasvim jedan drugi rezultat. Ako imamo oruje rezultat je cijela Bosna. Ako metnem da je oruje ravno nuli, onda moramo prihvatiti neto drugo. Ako je pola-pola, onda je neto tree. Zato na stav varira. Ljudi to ne mogu da razumiju. Misle da mi sad nemamo politikog stava. Nije to, nego je rije o vojnoj, poto iskljuivo zavisi od toga, od mogue vojne situacije. Nae procjene vojne situacije. Mi kaemo - ako nemamo nikakvog oruja, onda ovo poinje da bude igra na sve ili nita. U kojoj je vjerovatnije ono nita nego sve. Sad ti nude treinu Bosne pa kae u redu, treina Bosne, moe sutra ostati bez iega. to je rekao Franjo meni u onom razgovoru - predsjednie, znate li vi da se govori o

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

podjeli Bosne na dvoje. Je li vama poznata ta stvar? Tako mi je rekao. Znate, to je realna opasnost. Tudjman mi je to rekao u razgovoru u etiri oka. Kae, znate, ja imam ponudu Srba hajmo mi to popoloviti, ta se mi ovdje mislimo. Znate li vi da se to radi. Neki spolja ljudi mi govore, kae, da vie to nije nita realno, to treba da se podijeli. Ja kaem, dobro, neka probaju. Samo rekao sam neka znate imamo 200.000 vojnika. Ne mogu se ba u dep staviti. Onda on kae, naravno, 200 hiljada vojnika, ali oni ne znae nita bez oruja. Ja sam rekao, vojnici znaju uzeti oruje itd, ali sam intimno mislio u sebi da je donekle u pravu. Problem oruja postoji. I ponekad posmatram variranje tog naeg stava i znam da je tano, rezultat je nae procjene. Ima oruja, nema oruja. Ovo plus ovo, plus ovo, plus oruje. Oruje ako metnem onda metnem nulu, onda je rezultat tamo sasvim drukiji. Ako metnem da imam oruja, onda idem na cjelovitu Bosnu, zato ne Naalost, dio vanog izlaganja Alije Izetbegovia sa sjednice odrane 10. 3. 1994. o vienju organiziranja kantona u Srednjoj Bosni nije potpuno snimljen zbog tehnikih (?) razloga jer se mijeaju snimke sjednica Predsjednitva i Skuptine. U tom se izlaganju spominju bitni pojmovi: podjela srednjebosanskog kantona na dva potkantona te izjava o suivotu Muslimana Bonjaka i Hrvata na tom podruju kako ga vidi Izetbegovi: IZETBEGOVI: Predlog je da se stvore dva subkantona. Centralna Bosna bi bila jedan kanton. Jedan kanton bi bili Jajce, Donji i Gornji Vakuf, Travnik. Drugi bi subkanton bio istoniji - to je Vitez, Kreevo, Kiseljak. A u cjelini gledajui, to bi bilo, stanovnitvo je tu skoro izbalansirano. Veina muslimanskog ivlja je tu. Ako uvrsti tu problem uvrtenja Jajca, pretpostavljene teritorije ... (ne uje se). (Traka se ne uje. Mijeaju se snimci Skuptine i sjednice Predsjednitva) Nelogino bi bilo da budu Bosanci i Hrvati. Jer Bosanci, ako je ve imao neku ... onda ne mogu i Hrvati. Onda su to svi. Mislim da se radi o Bonjacima

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

161

Jednostrana informacija nije nita drugo nego dezinformacija.85

6. Djelovanja i podjele izmeu muslimanskih lanova Predsjednitva BiH

6.1. Alija Delimustafi

Paljivim itanjem ovih dokumenata vidljivo je kako su unutarnje podjele izmeu muslimanskih lanova Predsjednitva negativno utjecale i na odnose prema Hrvatima. Posebno je potrebno naglasiti sluajeve Alije Delimustafia (ratnog ministra unutarnjih poslova u Vladi Jure Pelivana, ministra za snabdijevanje u Vladi Mile Akmadia) te Sefera Halilovia (naelnika TO BiH). Delimustafi je u oba sluaja nametnut na dunost ministra temeljem unutarstranakih pregovora.. Iako je, posebno Akmadi, inzistirao na stavu da Delimustafia u vladi koju on vodi nema mjesta, on je ipak bio imenovan na dunost ministra.

162

Alija Delimustafi, prvi ministar unutranjih poslova SR BiH, prema zapisnicima i MS sjednica Predsjednitva, stalno je pokuavao dovesti do hrvatsko-muslimanskih sukoba u BiH. Vrlo se esto nekontrolirano i panino ponaao. Je li to radio sluajno, odnosno je li to bila prirodna reakcija na stanje stresa u kojem se nalazio, ili je sijanje panike i nemoi bilo namjerno, teko je rei bez upoznavanja sa sadrajem ovih dokumenata. Meutim, injenica je da je svojim djelovanjem, stalno pokuavao u prvi plan staviti JNA kao onu snagu na koju se treba osloniti u spaavanju BiH te je uporno traio da se sa bosanskim Srbima, a bez obzira na Hrvate, nae neki kompromis. Kad se njegovom destruktivnom djelovanju dodaju djelovanja Srba iz Predsjednitva BiH, koji su uporno krivotvorili stvarno stanje na tetu hrvatsko-muslimanskih odnosa, onda je bila velika teta koja se nanosila zajednikoj suradnji u borbi protiv istog agresora. Ujedno, napadajui tadanjeg ministra obrane Jerka Doku, Delimustafi razbija jedinstvo i onih, ionako slabo organiziranih i nekoordiniranih snaga kojima Predsjednitvo BiH moe zapovijedati.86

163

Ne moemo mi bez srpske milicije i vojske. Odnosno bez vojske. A srpska milicija slua vojsku. Ili emo priznavati tu srpsku miliciju ili da se odredi Molim vas predsjednie. Evo ta emo. Jerku Doku da dovede taj novac. On je ministar Zapadne Hercegovine. On ne moe tamo ui. Morate znati prije godinu i po dana da nas je on zavadio, i hoe da nas dotue. Zagreb je imao snabdjevanje, imao iz Slovenij,e mi smo okrueni. Ma ta da radimo sada. Hoemo li objaviti generalni rat. Ili da nas pobiju ovdje ljudMi glumimo pegelja sada, i ponaamo se kao takvi. Ja posmatram. I prsimo se. Bez jednog topa, bez jednog minobacaa, i nama e narod suditi, bolan. Ne moemo mi glumiti ovdje pegelja ljudiTo ne znai nita. leper ispred bova87 i on stane. Buldoder bilo ta. Moe ga probiti metkom da rupu na leperu kao fildan, ali ne moe ga unititi. Mi nemamo orudja da ukloni prepreku. Nismo zato spremani. Mi smo za zatitu gradjana javni red i mir. Najgore je to smo mi pretvorili kao Boljkovac ranije miliciju u vojne formacije. Ne moe to ljudi. Mi smo ostavili grad. Kriminalci ga pljakaju. Mi otili gore po Sedreniku Bistriku, ostali onim arkanima malih naih ima vodja koji dodju i pljakaju grad. Od TO mi nemamo nita. Imamo samo konferenciju za tampu. Nita drugo. Moramo mi otvoreno priati ovdje. Taman da se uvrijedi Mate Boban i Alija Delimustafi. Ma ni nemamo. Mate Boban. to dri on dri Kordia i dri Zapadnu - mi nemamo nikakvog uticaja, isto na srpske teritorijalce nemamo uticaja. Mi imamo uticaja ovdje ovo to nam je ostalo. To je Zenica, Tuzla, Sarajevo i Gorada dio. Jo i to treba da zatrujemo s nekim pegerima. Mi moramo otvoreno govoriti. Pa vi znate da se Jerko Doko gofri godinu i po dana da smo mi imali generala u kojeg vojska vjeruje za ministra, vjeruje mi, bi sada imali oruje, kao i Banjaluka to je imala kao sve. On se u startu zavadio s vojskom. To javno oni govore. To zna cijeli vojni vrh. Nee da uje za njeg. Srpski narod ima armiju i ima oruje. Hrvatski narod ima Bobana i Hrvatsku i Kordia dole. Evo HOS-ovci nama uzimaju sve. Jue su zaplijenili 5 kamiona. Vie ni prema Busovai ne moemo proi. Ne daju nita, niti ima ko uticaja. Ostao je jedino muslimanski narod u BiH nenaoruan i nema nikoga. Nema ni armije, nema ni Hrvatske, nema ni Srbije. I to je novi momenat. I ovo to smo imali, to se pljaka. Mi u Ilijau, doao je sino ovjek iz Njemake ubijen, ne moemo ga prepoznati. Kae, radije bi ostao u Minhenu, ne bi nikad doao. Mi smo opkoljeni, ne moe se ui, ne moe se izai.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

164

Moramo pod hitno Kukanjca i Adia i da vidimo ta. Ili ii stvarno u rat ili se dogovarati. Navedene izjave, sve dane na istoj sjednici Predsjednitva, bile su vrlo opasne jer su i stremile izazivanju hrvatsko-muslimanskog nepovjerenja i kasnijih meusobnih sukoba. Istovremeno Delimustafi poziva na jedinstvo sa Srbima jer su oni jai (imaju armiju i imaju oruje) od muslimana, koji nemaju oruja. ak ni ono malo MTS to imaju ne mogu upotrijebiti protiv Srba, osim po cijenu velikih rtava na svojoj strani. Iako time samog sebe optuuje, jer nije nita napravio da u BiH dou sredstva za obranu, Delimustafi paniari. Delimustafi ujedno i nastavlja dobru suradnju s JNA preko SDB MUP SRBiH i Organa bezbednosti JNA, koji preko njega, na sjednicama Predsjednitva, plasiraju lane podatke o upadima ustakih terorista iz Hrvatske u BiH, gdje masakriraju neduno srpsko stanovnitvo.88 Nakon to u Predsjednitvu dobiju vijest o uhienju Alije Izetbegovia od JNA nakon njegova povratka iz Lisabona, Delimustafi nastavlja iriti paniku jer, najvjerojatnije, osjea da postoji mogunost da se prijeko potrebno jedinstvo Hrvata i Muslimana u Predsjednitvu moe potpuno poremetiti te da se iskoristi trenutak i postavi Fikreta Abdia na dunost predsjednika Predsjednitva RBiH. Delimustafi doslovno prijeti Stjepanu Kljujiu Ma zato nam je ovakva drava zato smo spali na Stari grad i Centar - tvojim priama i Ganievim . Iako se ni Stjepan Kljuji u tom trenutku, kao ni Ejup Gani, sudei po MS, nisu istaknuli ni hrabrou ni razumom, teinu i sloenost situacije ipak jako dobro shvaaju Abdulah Konjicija i Rusmir Mahmutehaji koji Delifustafia otvoreno upozorava: Alija Delimustafiu ja uopte ne znam koji je smisao tvog sada optuivanja i napadanja ovdje. Dosta te ovjek pita ta ti predlae da pomogne. Ako nema ta predloiti, s ovim to optuuje ovdje Gania samo pogorava situaciju. I nisam siguran da konstruktivno radi u tom pogledu. Od optuivanja ovdje sada ta je trebalo - to nisi uradio ti to tako jutros? I vrlo je sumnjivo to, s tim hoe da postigne. 89 Snaan pokuaj unoenja potpunog razdora izmeu bosanskih Hrvata i Muslimana u Predsjednitvu BiH, upravo kad se pribliavalo mogunosti postizanja zajednikog dogovora o uspostavljanju zajednikog zapovjednitva i zajednikih oruanih postrojbi u borbi protiv zajednikog agresora, dogodio se na 81. sjednici Predsjednitva, odranoj dana 4. 5. 1992. Delimustafi, obraajui se Izetbegoviu, poinje iriti

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

defetizam, paniku i optuivati Hrvate iz BiH da se prema BiH ponaaju gore od bosanskih Srba: Nemojte dozvoliti kao predsjednik Predsjednitva da prihvatate pogrene procjene kod ljudi koji ne vide ovu situaciju. Jerko Doko sada moe povesti 10 ljudi maksimalno. Moda i 15, 20 ne vjerujem da moe. Mi moramo istini pogledati u oi. Mate Boban. Ima 35 hiljada ljudi, garantujem to oko Makarske, to oko Neuma itd. Evo, Mariofil, ima li toliko ili nema. Ima. Ne bi trebao lagati gleda nas u oi. Ima i on komanduje i Kordiu(?) za sva pitanja, da bi ja proveo i doveo minobaca i ono, ja moram Kordia moliti, moram Matu Bobana moliti. Nita bez njih ne mogu uraditiNas e sabiti, moda e i nas najvjerovatnije pohapsiti ovdje. Nije iskljuivo i najvjerovatnije ima spisak. Ja sam, to u malo kasnije rei, dakle, to je jedna realnost. Realnost je M. Boban i ova druga strana ali mi nemamo komande i vrhovni tab. I oruane snage nemaju komandu ni nad Matom Bobano, ni na ovo. Dakle civilna zatita moda bi to ovako jedan lud predlog, a moda bi najbolje bilo da padnu sve tenzije i da reknemo ljudi mi nemamo ni vojskeDakle, lanovi Predsjednitva kao i ovo to Doko kae, daj mi vojsku bez vojnika samovoljno, pa vidjeli ste sino narod se smije, dvije izjave. Jedna je Kljuieva, sasvim kontradiktorna je Ganieva, kae odluci TO, a Kljui kae nikakav nismo dogovor postigli I jo nisam rekao izvinjavam se, jo mi je Gani, kada sam ja rekao, nije nisi sazvao Predsjednitvo, bio je tu i Rusmir, kae mi znamo za koga ti radi. A ja drugi kao ratni zloinac i genocid srpskog naroda na listi proitan na dnevniku Vidjevi da moe neometano napadati i optuivati, Delimustafi na svakoj sjednici ne proputa priliku i omalovaavati ministra obrane Doku te, u negativnom kontekstu, potencirati njegovu nacionalnu pripadnost: DELIMUSTAFI: Najgore je to ovdje ima 10 vojnika i to nam soli pamet ovdje. Nema ni 10, ako moe sabrati 5 ljudi ja neu sjediti ovdje i dri nam predavanje s nogu, udje, izadje DELIMUSTAFI: Muslimane vodi hrvatski ministar, koji nema povjerenje ni u Hrvate ni u Muslimane. To je alosno. GANI: Ali mi oigledno nemamo koordinaciju.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

165

PREDSJEDNIK: Znam, do ovoga dolazi to se stalno te izjave daju jedini protiv drugih

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

DELIMUSTAFI: Nema ta protiv drugih, ovo je injenica. Treba neko da napie izjavu, ili Doko ili ja. Dok mi to ne uradimo, dok nekog ne smjenimo, dok neko ne odgovara.90 I nakon svih problema koje je svojim djelovanjem izazvao, Delimustafia, od smjene s dunosti ministra za snabdijevanje pokuava spasiti upravo Srbin Mirko Pejanovi: MILE AKMADI: Ko je ministar za snabdjevanje? GANI: Delimustafi. MILE AKMADI: Razrjeen je dunosti.

MILE AKMADI: Javio se meni prije mjesec i po dana. Kada sam ja imenovan za premijera, javio se. PREDSJEDNIK: Je li ikad izvjetaj dao ta je uradio?

PREDSJEDNIK: Je li se ikome on javio za ova 4 mjeseca.

X: Izvjetaji su dolazili. Kao njegovi lini izvjetaji na predsjednika Juru Pelivana i distribuirani su lanovima Vlade u njegovom angamanu u prethodnih mjesec mjesec i po dana. MIRKO PEJANOVI: Pa vidite ja sam se obavjestio da u naem ... humanitarnu pomo za snabdjevanje je dosta uradjeno i ja bi molio da se jo provjeri, onda to treba procjeniti. On je ovjek koji je imao velike aktivnosti i u mogunosti u rjeavanju problema snabdjevanja.

MIRKO PEJANOVI: Dajte argumente, ovdje da se uje, ovdje. SEFER HALILOVI: ini mi se da je pokrenut krivini postupak protiv njega.

PREDSJEDNIK: Da, velike mogunosti, samo ih nije iskoristio. Nije iskoristio Mirko o tome se radi, ja mislim da on nije iskoristio.

166

ABDULAH KONJICIJA: Samo to je pokrenut postupak, a nije osudjen. Izetbegovi se na istoj sjednici pokuava opravdati zbog svojih ranijih inzistiranja da Delimustafi ostane u prethodnim Vladama: da se razumijemo ja sam bio dobar prijatelj sa njime. Onda sam imao isto ovaku muku da se pomakne sa poloaja policije, jer u momentu, nema on veze s policijom. A eto snabdijevanje mogao bi moda da radi. Pa sam rekao dajte da bude, da proba to oko tih roba. Bosna sada stoji pred krizom ekonomskom moda bi na tom mjestu

mogao da uradi mnogo. Je li. On je to jedva prihvatio, je li, htio je da ostane ministar policije. Medjutim, sad je na ovom mjestu, jednostavno ode i pria nam kojekakve prie. Ja nisam znao pravo da vam kaem, na narod do te mjere laiv i sklon pomalo kradjama. Dok nisam sada doivio ove stvari od ljudi. Kau ti neto razumije, ti se okrene i vidi da to nije tano. Kae ti neto to nije povjerljivo. To je nevjerovatno kako je to uzelo maha, ti se ne moe ni u kog pouzdati, ast izuzecima. Teko je rei je li Delimustafi bio prikriveni srpski agent u Vladi SR BiH, je li bio jedini takav u vrhu vlasti BiH i je li on samo sluao naloge koje je dobivao iz Beograda,. Priroda njegova odnosa s generalom JNA Aleksandrom Vasiljeviem nikad nije do kraja razjanjena. Moda dovoljno govori podatak da se, nakon to su vlasti u BiH protiv njega podigle optunicu zbog kriminala, skrivao u Srbiji te da je uhien u Beogradu (jer se tamo skrivao).91 Da Delimustafi nije bio jedini Musliman na visokom poloaju koji je otvoreno radio protiv hrvatsko-muslimanske suradnje, dokazuje pismo koje je uputila tadanja guvernerica Narodne banke RBiH, Hajra Balorda,92 u kojem se protivi svojoj smjeni i dolasku Stjepe Andria, Hrvata, na dunost guvernera Narodne banke, rijeima koje jasno pozivaju na majorizaciju veinskog stanovnitva i na stav da manjinski narodi ne trebaju raunati na ravnopravnost. Potrebno je ipak navesti da je Izetbegovieva reakcija bila primjerena, ali i obrazloena njezinim radom za Karadia (iako je na jednoj od prethodnih sjednica,93 upravo ona bila ta koja je dostavila podatke da su velike koliine novca iz savezne blagajne dole u sarajevsku zranu luku te da ih treba uzeti prije nego ih uzmu JNA i Srbi s Pala): AKMADI: Proitau vam jedno obrazloenje na koje mislim da Predsjednitvo mora reagirati: Republika u kojoj je veinski muslimanski narod nema opravdanja da za guvernera bira lice iz reda naroda koji ini svega 17 % gradjana ove drave, a pogotovo ne na takav nain. Mislim da je ovo drskost, da ovo treba osuditi. Ja u ovo danas iznijeti na Konferenciji za novinstvo, ako se slaete s tim. To bi znailo da ne moe biti guverner iz redovanaroda. PELIVAN: Sad se okrenula, a ranije je od Karadia traila podrku, je li? AKMADI: I tako neto napisati i potpisati. IZETBEGOVI: Bez komentara ne bi valjalo ovo iznijeti. Jednostavno ona pokuava na ovaj nain dobiti kod mus-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

167

6.2. Sefer Halilovi

limanskog naroda neke poene. Treba to rei. Druga stvar, pravi razlog je to ona silazi, treba znati da je ovi sa Pala podravaju.

Osobito vanu ulogu u raspirivanju antihrvatske propagande u Predsjednitvu BiH, ali i u cijeloj BiH, imao je i Sefer Halilovi, tadanji naelnik TO BiH, kasnije ABiH. Sefer Halilovi je, elei biti istovremeno i vojni zapovjednik i politiar koji se bavi stratekim pitanjima, pomijeao svoje uloge. Ne prihvaajui namjere o postizanju sporazuma sa MZ o dogovornom ureenju BiH, Halilovi je, prijetei uporabom vojske i svrgavanjem lanova Predsjednitva, nasilno pokuavao nametati svoje stavove. U tome mu je svesrdno pomagao i lan Predsjednitva Ejup Gani, a povremeno Izetbegovi i drugi lanovi, koji su se Halilovia jednostavno bojali. Bojali su se njega samog ali i injenice da je na razliite naine upravljao i pripadnicima ABiH koji su bili poznati po svojim kriminalnim i nezakonitim djelima i koji su jedino u njemu, Seferu Haliloviu, gledali neosporni vojni, ali i politiki, autoritet u BiH. Sefer Halilovi na 119. sjednici, odranoj dana 14. 6. 1992., obrazlaui traenje vojske da se proglasi ratno stanje (ime se stvaraju uvjeti da vojska aktivno sudjeluje u donoenju i politikih odluka), navodi stanje u kojem se nalazi BiH, te istie jasne prijetnje vojnog vrha politikom vrh BiH: Proglaenje ratnog stanja nama se samo stvaraju povoljnije pretpostavke da se uspostavi sistem vlasti u Republici tamo gdje on ne funkcionie, a on defakto de jure ne funkcionie u najveem dijelu teritorijeMoj predlog je da se mi, ako treba, zatvorimo 48 sati ili 58 sati, koliko nam bude trebalo, da idemo, da to je mogue vie ovu stvar neprekidno radimo dok ne dodjemo do minimuma politike platforme za kakvu se dravu BiH borimo i onda da idemo sa proglaenjem ratnog stanja, opte mobilizacije i svega ovoga. Jer nama je potrebno ratno stanje. Ja mogu svojom odlukom da naredim mobilizaciju u pojedinim optinama itd. Ne znam uopte da li sam dovoljno jasan. Halilovi i izravno optuuje vlast za promaaje u organiziranju obrane te za uspjehe agresora: pogrenom procjenom vlasti o ugroenosti i bezbjednosti BiH spolja ili iznutra94.

168

169

Na 170. sjednici, odranoj 7. 10. 1992. godine, Halilovi, a nakon to je Abdulah Konjicija iznio nekoliko kritika koje su lanovi Parlamenta BiH uputili i prema ABiH i prema Vladi BiH zbog poveanog kriminala u gradu, odgovara vrlo estoko, uz otvorene prijetnje: da su stavovi poslanika direktna opstrukcija Armije, kojoj se na ovaj nain ele svezati ruke. Nakon to su lanovi Predsjednitva, Abdulah Konjicija te osobito Mirko Pejanovi, na 172. sjednici, odranoj 24. 10. 1992., pokuali te uspjeli odgoditi rjeavanje problema Juke Prazine, Halilovi opet koristi silu kao argument, prijetei posljedicama lanovima Predsjednitva: G. Pejanovi ja vas sutra neu tititi kad budu doli u Predsjednitvo, od ovakvih. Ukoliko ne bude bila podrka ovakvom stavu da se ovo odluno presjee. Mi ne moemo vie zavriti posao koji smo zapoeli da ovu bandu koja je opljakala grad, ne moemo dovoditi u red. Sad, na vama je pa odluujte. Prijetnju prepoznaje Izetbegovi te kae: Nemoj, Halile, molim te. Nemoj vriti pritisak na lana Predsjednitva. Stjepan Kljuji, u jednom od svojih nekoliko kvalitetnih i iskrenih istupa na sjednicama, upozorava na bezvlae te namjeru vojnog vrha, ali i dijela policijskog sustava, da vladaju i upravljaju svim situacijama pod krinkom djelovanja u ratnim uvjetima: Ja u rei predsjedniku neto to se desilo u odsustvu. Naime, izdata je jedna naredba koja je imala sadraj objave rata. Samo zahvaljujui naim vezama s novinarima i naim sposobnostima ovdje mi smo dali da je to lani tekstMi smo se borili da vojska bude pod civilnom vlau i mislim da mora ministar obrane biti ovdje lan Predsjednitva i da mora TO-a pod ministarstvom obrane.95 Ministar obrane BiH, Jerko Doko iznosi tvrdnju koja e se tek naknadnim razvojem dogaaja pokazati kao potpuno tona i kao jedna od kljunih pojava koja je dovela do napada muslimanskih snaga na Hrvate u Srednjoj Bosni: Vojska poinje opet biti vlastI generaltab ne moe vie nikada voditi politiku. Ni bilo koju politiku. Niti moe biti lan Predsjednitva.96. Ovdje je u samo nekoliko rijei istaknut smisao djelovanja Sefera Halilovia kao istovremenog lana Predsjednitva i naelnika G ABiH, da namjere i odluke koje on donosi sa sebi odanim osobama trebaju biti provedene, te da je on najmanje jednako vaan lan Predsjednitva97 pri utvrivanju politikih stavova i donoenju politikih odluka. Namjera da se ministar obrane ne imenuje za stalnog lana Predsjednitva RBiH (jer je uvijek postojala mogunost da ministar bude iz

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

170

reda nekog drugog naroda ili neke druge stranke, osim SDA, ime taj ne bi bio pod kontrolom) te da se kao stalni lan Predsjednitva imenuje naelnik odnosno kasnije zapovjednik ABiH, dovela je do ovakvih situacija. Jedno od naela demokratskog svijeta, da se mora imati civilni nadzor nad vojskom, da se vojska ni pod koju cijenu te ni na koji nain ne mijea u donoenje politikih odluka, ovdje je doveo do velikih politikih problema koji su na kraju rezultirali i napadom na neka podruja BiH naseljena uglavnom Hrvatima. Alija Izetbegovi to u ovom trenutku prihvaa, ali kasnije, zbog drugih interesa zaboravlja: Ja imam utisak da se vri izdaja da vam pravo kaem. Ako se neto kae, nemojte neto raditi, a oni to urade, ja imam utisak da se radi po nalogu armije. I dolazi do konflikta. 98. Izetbegovi na istoj sjednici, govorei o pripadnicima TO BiH, odnosno ABiH, nastavlja: Nemamo mi kontrole nad ljudima. Nad ovim naim ljudima. To je injenica. Oni su jednostavno vidjeli da se mogu domai oruja. Oni su spremni da pobiju ljude, i da ima ponovo situaciju ovako. Halilovi jasno pokazuje to misli o demokratskoj kontroli i odluivanju o djelovanju oruanih snaga te o politikim odlukama koje su obvezujue za vojsku: Ja znam koju politiku vodim, ja vodim politiku oruane borbe A to se tie odnosa, u komandovanju ja otvoreno kaem ja se ne slaem da imam posrednika izmedju vrhovne komande i vrhovnog komandanta. Znai praktino neka dupla referisanja itd. Ima odredjenih razloga. Mislim mada su borbena dejstva, to se radi u svim armijama svijeta tako, a ako vi donesete odluku da to bude, meni je sasvim svejedno99 Halilovi, kako na 177. sjednici Predsjednitva, odranoj 11. 11. 1992., tvrdi Mile Akmadi, sebi doputa mijenjanje odluka Predsjednitva: Evo gospodin Halilovi je osporio Odluku Predsjednitva i dao izjavu u javnost da ne moe ii konvoj koje je Predsjednitvo odobrilo. I sam Halilovi hvali se svojim politikim stavovima kojima je iao i protiv stavova Alije Izetbegovia: On (Alija Izetbegovi - op. a.) je stalno govorio o zaustavljanju rata, a ja o borbi za slobodu... Pregovarat e kad god moemo, a ratovati samo kad moramo, nastavio je on (Izetbegovi - op. a.). Kad sam se malo pribrao, jasno sam mu iznio svoj stav: Mi smo napadnuti, ratovat emo kad god moemo jer je naa zemlja okupirana. Mi je moramo oslobaati, a pregovarati samo kad moramo, i to iz taktikih razloga, da dobijemo na vremenu, da napravi-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

mo predah, da se pregrupiemo. Mi moramo udarati na sve strane 100 Prema dokumentu iz priloga, koji nosi datum 4. 4. 1993., u kojem Ahmet Adilovi, pomonik komandanta 7. muslimanske brigade za moral, informativno-politiko i vjersko djelovanje dostavlja govor naelnika VK OS RBiH, Sefera Halilovia, koji je on odrao na zasjedanju Skuptine BiH, vidljiv je politiki stav Sefera Halilovia, koji je iao izravno protiv pregovora sa MZ i koji je predstavljao osnovu za vojno djelovanje protiv Hrvata u BiH: Nae je miljenje da se u mirovnom Vens-Ovenovom planu kriju velike opasnosti po dravu BiH na koje i ovom prilikom jasno ukazujemo. Iz toga proizilazi da je jedan od osnovnih problema itavog, pa i vojnog dijela sporazuma u injenici to rjeenje rata ne bi uslijedilo kao posljedica temeljite vojne pobjede nad agresorom, zhog ega bi dolo do toga da realizatori pokolja i drugih oblika genocida nad Muslimanima pa i Hrvatima ostanu u ulozi organizatora dijela vlasti u republici posebno u pojedinim provincijama. Oni bi kao takvi i dalje-predstavljali veliku opasnost za bosanskohercegovaki opredjeljenih graana, a posebno Muslimana i Hrvata. Stjepan iber, poznat i kao Alijin Hrvat, na 151. sjednici Predsjednitva odranoj 1. 8. 1992., pokazuje da su mu njegovi osobni problemi i frustracije, vaniji od interesa sustava i razvoja demokracije. Prilikom rasprave o civilnim upravljanjem vojske BiH, iber istie razlog zbog kojeg naelnik taba TO BiH treba biti lan Predsjednitva, a ne njemu nadreeni ministar obrane BiH: STJEPAN IBER: Sve ovo to Rifat kae na papiru to on pria tano. A sada da vam kaem kada ste me ve povukli za rije da kaem. Ja sam tri puta od naelnika generaltaba. Dakle, Glavnog taba bive armije proao kod njega na spisku da dobijem in generala, ali nisam proao kod saveznog sekretara. Dakle, kod tog ministra odbrane nisam proao. Sada neka vam sve bude jasno zato je ovo dodato. Eto kada sam ve morao svoj sluaj da navedem. MILE AKMADI: I po ovome bi znailo po ovome papiru koji je ovdje da ne moe proi. Jer po ovome se trae dvije saglasnosti, jo gore je.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

171

IBER: Da ali naelnik Glavnog taba isto svoje kae, moe da kae Predsjednitvu, ako ministar, odnosno savezni sekretar kae ne moe.

iber po svaku cijenu eli postati general. To je i kljuni razlog zbog kojeg je napustio JNA (a ne agresija JNA na Hrvatsku i okupiranje dijelova BiH od JNA) jer na sjednici Kolegija naelnika 1. Vojne oblasti JNA, odranoj dana 15. 5. 1991., nije unaprijeen u generalski in. Stoga je razoaran podnio zahtjev za prekomandu i neodloni povratak u Sarajevo.101 Naputanjem Beograda, a vozei se prema Sarajevu, mogao je jasno uti detonacije iz pravca Slavonije. Tamo se vodio rat izmeu jugoslovenske narodne armije i hrvatskog naroda ....102 Nastavljajui se na stavove koji su u programima djelovanja Patriotske lige, ve izreeni, a i pored injenice da i Hrvati podnose velike rtve zbog srpske agresije, Sefer Halilovi, u svom izvijeu lanovima Predsjednitva, stradanja Hrvata gotovo i ne spominje, nego tvrdi da je u BiH na djelu provoenje genocida nad muslimanskim stanovnitvom.103 Predsjednik Vlade, Jure Pelivan, na 171. sjednici Predsjednitva odranoj 19. 10. 1992., a nakon to je doznao za savjetovanje (odrano 30. 9. 1992., a njegov se zapisnik nalazi u prilozima za 1992. godinu), kojem je nazoio vojni vrh te Ejup Gani, a na koji ni on niti netko drugi od hrvatskih predstavnika nije sudjelovao (a ni bio pozvan, kako se ini), miroljubivo trai razgovor i objanjenje uz dogovor o buduem rjeavanju takvih nesporazuma. To je bio ujedno i Pelivanov pokuaj da se zaustave napadi na njega koji su dolazili iz kruga Sefera Halilovia i njegovih najbliih suradnika jer je Pelivan, izmeu ostalog, traio da se ABiH bavi obranom BiH, a ne kreiranjem i voenjem dravne politike. Meutim, Gani i Halilovi, svjesni da bi time doli u situaciju da dijele vlast u ABiH sa Hrvatima, izbjegavaju organiziranje takva sastanka birokratskim i jezinim vratolomijama: JURE PELIVAN: Bilo je jedno savjetovanje - posljednje savjetovanje rukovodilaca oruanih snaga i na Vladi je to takodje razmatrano. Pripremljen je jedan izvjetaj Vlade, ujutro emo ga verifikovati. Predlaem da se odri zajedniki sastanak - inicijativa i oruanih snaga i Vlade, da se odri zajedniki sastanak Predsjednitva, Vlade i najviih predstavnika oruanih snaga. To bi, predlaem u srijedu u 1 sat. Pitanje odnosa, stanja odbrane, drugo pitanje stvarno uvjeta, uslova, logistike za oruane snage i ta treba uraditi. U srijedu u jedan sat. JURE PELIVAN: Ne znam, moemo biti, imamo nekakve poslove u petak, onda bi morali to moda za ponedjeljak prolongirati. EJUP GANI: Ne znam ta, prvo kratko je vrijeme. Ja ne elim da se napravi samo sijelo pa da pria ko ta hoe.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

172

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

EJUP GANI: Ajmo, jer znate ta - ta hoemo da postignemo, koji je cilj sastanka, da izotrimo. Evo, to je pitanje. JURE PELIVAN: Da vidimo sve ta moemo. EJUP GANI: Jednostavno za ponedjeljak. ta bi bio cilj sastanka. Da nas - je li vojska izvjestilac ili ko je izvjestilac. Ili ko postavlja pitanja

JURE PELIVAN: Svak iz svoje nadlenosti. Vlada bi podnijela izvjetaj o logistici, o tome ta su ministarstva, ta je Vlada uradila. Koja su sredstva. Jasno oruane snage bi dale informaciju o stanju i problemima, i ta misle da treba uraditi. Nije, ta bi trebalo poboljati, ta zahtjevaju za poboljanje odbrane. I molim vas lijepo, koja jo sredstva bi jo mogla da urade. I pazite mislim na punu koordinaciju odbrane i u Sarajevu i izvan. Punu koordinaciju odbrane u Republici. Jer ta koji organi i ta svi zajedno treba na tom planu da uradimo. Mislim da ima mnogo pitanja da moe biti sastanak dosta konkretan i da izvuemo zakljuke. JURE PELIVAN: Evo dajte, podrazumijeva se, mislim, da e ef oruanih snaga aktivno dati doprinos, Ministarstvo odbrane i Vlada, jasno. Moemo vidjeti i ukljuiti i dio Predsjednitva, ili Skuptine, generalne sekretare Predsjednitva i Skuptine pa da malo zajedniki pripremimo iz djelokruga svih organa.

173

SEFER HALILOVI: Da pojasnim ovo savjetovanje koje smo mi imali do sada - poneki put u gruboj formi, a poneki put u nekoj normalnoj blagoj formi i ... zahtjev da se o pripadnicima Armije ne vodi dovoljno rauna u Vladi itd. itd. Tu ima dosta toga to je proizvoljno. Ali ima nekih, recimo, od pojedinih ministarstava ima sasvim opravdanih zahtjeva. Takav jedan sastanak u svakom sluaju iz medjusobnog informisanja ne bi bio kontraproduktivan, mislim da bi bio dobar. Da se i razjasni. Ima tamo i nerazumijevanja. Naroito je to bilo na ovom savjetovanju iz logistike, ne znam ko je bio prisutan. Ja sam tamo vrlo precizno rekao da je sve to je postignuto u oruanoj borbi do sada, postignuto je kulminacijom politikih i vojnih akcija. Dakle, da ne pada nikom napamet, niti smije kome napamet pasti, to ima u osnovi neko pravo - kae ne radi Predsjednitvo, ne radi Vlada itd. Nego treba rei radi

EJUP GANI: Moram da priznam da mi nije jasno, ali ta e biti na sastanku, ta e se odluiti, razmotriti, razjasniti. Ali vi pripremajte materijal, pa onda.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

174

STJEPAN KLJUI: Samo konsultacije. Da bi se bolje shvatio razlog zbog kojeg je Pelivan traio raspravu o ovom pitanju, potrebno je navesti neke osnovne naglaske koji su dani na tom savjetovanju: - BiH je definirana kao nezavisna, nedjeljiva i slobodna demokratska drava gdje se posebno istie nedjeljiva, odnosno sa ustavnim ureenjem koje jami snanu centraliziranu vlast i koja je potpuno drugaija od pravaca u kojima se kreu politiki pregovori pod okriljem MZ o buduem ustavnom ureenju BiH; - velia se uloga Patriotske lige u obrani BiH od srpske agresije te se istie kako je Cilj rata je nestanak Muslimana kao naroda sa ovih prostora, bez spominjanja Hrvata kao ugroenog naroda, iako su Hrvati bili ti koji su prvi pali kao rtve srpsko-crnogorske agresije, iako su Hrvati bili ti koji su pruili prvi otpor srpsko-crnogorskim agresorima i pruili svekoliku pomo Muslimanima, te iako su sela nastanjena Hrvatima na podruju opine Ravno, krajem rujna/poetkom listopada 1991. godine, bila spaljena a stanovnitvo pobijeno; - jasna izjava o Armiji BiH koja e biti jedinstvena i jednako prisutna na cijeloj teritoriji Republike Bosne i Hercegovine u potpunosti negira sve napore o objedinjavanju vojnih postrojbi ABiH i HVO u zdrueno zapovjednitvo kroz koje se trebaju objediniti napori sa ciljem izvravanja postavljenih zadataka u obrani od istog agresora; ovime se ukazuje na namjeru Sefera Halilovia da osobno, iako mu Hrvati u BiH nisu skloni jer je tijekom sluenja JNA bio evidentirani suradnik KOS-a te je bio u JNA za vrijeme kojeg je JNA vodila agresiju na RH, preuzme zapovjednitvo nad postrojbama ABiH, ali i HVO-a, iako je sporazumima dogovaran potpuno drugaiji koncept rada (koji se temeljio na ravnopravnosti oruanih postrojbi i njihovih zapovjednitava). Na sadraj izlaganja na savjetovanju je, odmah nakon to je odran, prema Stjepanu iberu,104 jedino reagirao tadanji ef logistike TO BiH, Fabijan Beno (hrvatske nacionalnosti) sljedeim rijeima: poto su neki govorili moj narod, da treba govoriti nai narodi te nastavlja da u Seferovu referatu nema ni rijei o uspjesima HVO-a u zapadnoj Hercegovini. Kakav je nacionalni sastav 1. K. pita Beno I u pravu je. Za razliku od ibera, za kojeg su HVO i HDZ BiH drugi agresor u BiH.105

Halil, ne radi Jure. Ali mi se borimo za uspostavljanje i funkcionisanje vlasti. Da se to malo razjasni i da se malo medjusobno razjasnimo. Ne bi bilo loe.

175

Sukob unutar dijela muslimanskog politikog i vojnog vrha vue svoje korijene jo iz vremena poetaka pokuaja organiziranja Muslimana u neke oblike obrambenih grupa. Krajem 1991. godine (u mjesecu studenom) dovrena je Uputa za organiziranje poslova odbrane i zatite u opinama u neposrednom predstojeem periodu, napisana od vrha Patriotske lige. Nakon to je Alija Izetbegovi Uputu odobrio, proslijeena je prema Muslimanima u BiH, na Kosovu i Sandaku. Uputa je i namijenjena organiziranju Muslimana gdje god ive, a osobito u BiH. Jasan je i nedvosmislen naputak o ciljanom etnikom sastavu postrojbi: Naelno formirati jednonacionalne sastave . Da ne bi bilo nikakve zabune o postavljenim ciljevima i zadaama koje stoje pred BiH Muslimanima, na savjetovanju vrha Patriotske lige, koje je odrano u selu Mehurii kod Travnika, dana 7. i 8. 2. 1992. , istaknuta je potreba obrane muslimanskog naroda i svih graana BiH, bez spominjanja druga dva ravnopravna i konstitutivna naroda BiH (a u skladu sa zakljukom106 IO SDA iz oujka 1991. o formiranju ustanove za zatitu i odbranu bonjakog naroda sa nazivom Patriotska liga te o formiranju Savjeta za nacionalnu odbranu muslimanskog naroda): GLAVNI POLITIKI TAB PATRIOTSKE LIGE BiH a) Sastav: Najvie dravno partijsko-politiko tijelo u iji sastav ulaze najistaknutiji lanovi Predsjednitva BiH, predsjednici politikih partija, predstavnici naroda, istaknuti kulturni i javni radnici i naelnik GS BiH, kojima je cilj: suverena Republika BiH i odbrana muslimanskog naroda, svih gradjana BiH. Prema izjavi brigadnog generala Mehe Kariika, u Glavnom politikom tabu Patriotske lige BiH bili su (pod kodnom oznakom 000): Alija Izetbegovi, Rusmir Mahmutehaji, Omer Behmen, Hasan engi, Nasih Raidagi.107 Kasnije se politikom vrhu prikljuuju i Irfan Ajanovi, Haris Silajdi, Avdo Hebib i drugi. Vojni dio PL BiH inili su: Meho Kariik zv. Kemo, Sulejman Vranj zv. Sule, Hajrudin uman zv. umi, Avdo Hebib zv. Avdo, Sefer Halilovi zv. Halil, Atif aronji zv. Emir, Dervo Habinja zv. Omer, Mustafa Hajrulahoiv zv. Mujo i Talijan, Kerim Luarevi zv. Doktor, Munib Bisi, Rifat Bilajac, Ziro Suljevi, Abdulah Kajevi, Omer Bai, Zaim Backovi zv. Zagi, Ragib Zili, Zijad Raidagi, Irfan Ljevakovi. Kad se pogleda popis generala ABiH, lako je uoiti da je prvo TO BiH a potom i ABiH samo drugo ime za Patriotsku ligu, koja je od svog nastanka bila okrenuta jedino organiziranju Muslimana u BiH, kao jednonacionalna organizacija u kojoj su ostali bili i ostali samo dekoracija multietninosti ABiH.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

176

Prema istom dokumentu, Glavni vojni tab PL BiH imao je zadau da: Vri optu procjenu ugroenosti muslimanskog naroda, i teritorije Republike BiH iznutra i izvana i izgrauje planove upotrebe manevarskih i prostornih jedinica. Prouava, organizaciju, formacije i nain upotrebe OS potencijalnog protivnika.. Nakon podjele Upute, a poetkom obrane Hrvata iz BiH od srpske agresije, samoorganiziraju se pojedine grupe, u naoruane formacije (koje dijelom ine osobe s kriminalnom prolosti). Organizacijski potjeu iz zatitarskih organizacija, osobito one koja je bila u vlasnitvu Jusufa Juke Prazine i zvala se Zelene beretke (kako navodi Zijah Poprenovi, glavna je zadaa te tvrtke bilo utjerivanje dugova). Kasnijim razvojem dogaaja, Patriotska liga praktino postaje TO BiH te postupno okuplja oko sebe i druge naoruane grupe. S vremenom nastaju i unutarnji sukobi, koji kulminiraju oruanim obraunima s Jusufom Jukom Prazinom, koji je u trenutku obrauna 1992. godine bio (imenovan od Predsjednitva BiH) zapovjednik svih specijalnih postrojbi ABiH (ali je istovremeno bio i naelnik pravne uprave i komandant specijalne brigade G108) te s ratnim zapovjednicima 9. i 10. brdske brigade u Sarajevu, Mustafom Topaloviem zv. Caco i Ramizom Delaliem zv. elo. Iako se muslimanski politiki i vojni vrh esto, kako je vidljivo iz Zapisnika i MS sjednica Predsjednitva, ale na nesuradnju i nekorektno ponaanje HVO u organiziranju zajednike obrane, zanimljiv i za tumaenje muslimanskih stavova vaan dogaaj109 odigrao se dana 7. 10. 1992. Taj je dan u Sarajevo, a na poziv TO BiH i Predsjednitva BiH, dola delegacija HVO na elu sa zapovjednikom postrojbi HVO-a generalom Petkoviem. Da bi se shvatila prava vanost tih razgovora, potrebno je rei da se razgovaralo i dogovaralo i sa zapovjednicima UNPROFOR-a generalima Moriontom i Razekom. Sefer Halilovi nije htio otii na te razgovore jer: Neu da razgovaram sa ustaama. Svi su oni ustae osim tebe. Slai Stjepane, kae on, ta zna slai, reci da sam bolestan i da imam temperaturu i izvuci me. Ta gesta pokazuje neiskrenost i neprijateljstvo prema onima s kojima se zajedno treba braniti BiH, prema onima koji su doli u opkoljeno Sarajevo da bi se dogovorili o zajednikim naporima da bi se sprijeili mogui sukobi izmeu predodreenih saveznika. A time je Halilovi i pokazao kako on misli da je on taj koji je stvarni zapovjednik svih snaga u BiH,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

177

te da je on i iznad Predsjednitva BiH koje se nalazi u funkciji Vrhovne komande. To nije prvi, a naalost ni posljednji put da je Sefer Halilovi nastavio protuhrvatsko djelovanje u politikom i vojnom vrhu BH Muslimana to je bio i jedan od bitnih razloga nabujalog nepovjerenja izmeu obiju strana koje se nastavilo vojnim napadom na Hrvate u Srednjoj Bosni i pravcem du rijeke Neretve prema Mostaru i Neumu. Nekoliko je puta, kao naelnik taba Vrhovne komande upuivao pisma110 Mati Bobanu, politikom predstavniku Hrvata. Nakon to se 7. listopada odbio sastati sa zapovjednikom HVO-a u Sarajevu, dana 18. listopada alje v. d. naelnika Uprave za moral, IPD i vjerska pitanja, Ivana Slavieka, na sastanak Mati Bobanu, da bi razgovarali o sprovoenju sporazuma od 21. srpnja 1992. godine izmeu gospode predsjednika Tumana i Izetbegovia. Razlog slanja tog pisma nije istinska elja da se usklade napori u obrani i oslobaanju BiH nego pokazivanje koliko Sefer podcjenjuje Hrvate u BiH i sam HVO te da se formalno pokae namjera navodne suradnje pred sastanak koordinacije Hrvatske i BiH, koji se odravao 19./20. listopada u Zagrebu. Stav Sefera Halilovia o smislu i sadraju pregovora o uspostavi mira u BiH vrlo je jasno izreen na 189. sjednici Predsjednitva, odranoj dana 21. 2. 1993.: Mi smo napravili jednu analizu u kojim uslovima i kakav se dalje rat moe nastaviti. I ja vas molim da budem vrlo precizan. I ja vas molim da budem vrlo precizan, najbolja je, ona varijanta je ako bi Hrvatska bila saveznik. I istovremeno uestvovalo u ratu. Povoljnija Druga varijanta bila bi kada bi HVO bio saveznik, i kada bi se ukljuio u aktivnu borbu protiv etnika. A on to sada ne radi. A naa sredstva informisanja o tome nita ne govore. Ja vam mogu da tano kaem. Od poetka rata do danas mi smo vie kao armija imali koristi od Srne nego nae televizije BiH. I danas je tako. Nita se jo nije promjenilo. Trea varijanta, koja bi za nas bila jo nepovoljnija za ove prve dvije varijante, da HVO ne ometa, i najtea varijanta ova da u sluaju ometa i da eventualno dodje do sukoba na obje strane. Ja ovdje nisam doao na sastanak da potpiem kapitulaciju. Niti imam pravo u ime onih koji su na frontu. Ja vam sasvim otvoreno kaem, u tom sluaju rat je dugotrajan, ali mi sigurno na osnovu niza pokazatelja tvrdimo da e biti pobjeda. I ja vas molim ovdje jednu stvar, ta klackalica rat ili mir traje 11 mjeseci. Od poetka rata ta klacalica traje. Ti pregovori vie tete, eneva pa sad Njujork, nanose nama, nego etnicima. Oni imaju ciljeve i oni idu. Kod nas je svaki dan vrijeme izmedju rata i

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

178

mira ... Odluku o ratnom miru to je mogue prije donijeti. I nastojati da se na toj konferenciji da to bude ... Onoga asa kada rat prestane mi smo pobjednici. Mi doivljavamo to kao pobjedu. Tad kada rat prestane. Vi gurajte svoje politike .... uostalom rat je nastavak politike drugim sredstvima. To je najprihvatljivija. Onoga asa kada rat prestane mi se osjeamo kao pobjednici. Sauvali smo dravu BiH, nema. Sauvali smo opstanak muslimanskog naroda, a bio je cilj da ga nema. Nije Karadi trebao veliku Srbiju, niti je gospodin Tudjman stvorio veliku Hrvatsku Na 172. sjednici Predsjednitva, odranoj 24. 10. 1992., nastaje otvoreni sukob izmeu MUP BiH i ABiH zbog odluke Predsjednitva kojom su u sastav oruanih snaga BiH uli ABiH i pripadnici MUP-a i ime su Sefer Halilovi i vojni vrh pokuali preuzeti zapovjednitvo i nad pripadnicima policije: PUINA: Odlukom Predsjednitva Armiju BiH sainjavaju oruane snage BiH - armija i policija. Ova odluka direktno je koliziji sa zakonom, ne ulazei u to da nije prola onu zakonsku proceduru. Mislim da ona nema nikakvog pravnog osnova i nema realnog osnova za prepoinjavanje aktivnog rezervnog sastava milicije jedinicama armije. Zato to je Vrhovna komanda Predsjednitvo. U dosadanjim aktivnostima policija se uvijek stavljala u sve planirane akcije i izvravala sve zadatke koji su bili postavljeni. Neshvatljivo je da ministar unutranjih poslova nije lan Glavnog taba ili makar nikada nije prisustvovao ni jednoj sjednici Glavnog taba. Tako da ja iskreno nisam za ovakvu odluku i na ovakav nain. I Alija Izetbegovi111 poinje uviati prave namjere vojnog vrha ABiH: Izetbegovi:Molim vas, jednu stvar ovdje. to se tie vojske, ja sam danas imao sastanak sa lanovima taba i trebao je Halil doi s njima. Halila nije bilo jer je zakasnio u povratku iz Zenice, pa je dolo do jedne neprijatne situacije izmedju mene i njih povodom jednog seta papira koji oni trae da se neto donese. Oni su htjeli da to danas Predsjednitvo donese. Ja sam to odbio i moje je pitanje ovo - kod rjeavanja raznih stvari, uo sam neka viteka, i ta ja znam. Neka odnos vojske i politikih organa vlasti, ako je to taj problem, onda prava naelnika taba. Neka to bude - neka ima prava kao to ima General-tab u Belgiji. Ne mora imati ... Imam utisak da se ovdje pomalo militarizuje vojska. Sve malo po malo sebi uzimaju neka prava ili u stanovima, ili zdravstveno, ili tamo itd . Na General-tab moe imati pravo ako ima i general-tab

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

u nekoj demokratskoj zemlji. Ne moe imati nita ni vie ni manj e KONJICIJA: Jedna je primjedba bila vrlo ozbiljna u Gradu. Ne moe naelnik taba, jer on nije ... komandant Armije, Predsjednitvo je vrhovni komandant, proglaavati viteka, slavna, itd. To Predsjednitvo mora.

IZETBEGOVI: Ima li, prije svega, kad ustanovie te viteke. MIJATOVI: To je na Dan armije, predsjednie, bilo. Odlikovane su. MIJATOVI: Nije. IZETBEGOVI: Dobro, je li to na Predsjednitvu prolo?

6.3. Rasim Deli

IZETBEGOVI: Dobro, to je ceremonija jedna, ali ovo je druga stvar. Ovo je jedno sutinsko pitanje. Sefer Halilovi smijenjen je i zbog sumnji u nastavak njegove veze sa KOS JNA,112 ali i zbog injenice da je svojim djelovanjem isticao svoje politike ambicije, jer je htio nametnuti svoju politiku volju vojnim sredstvima i jer je doveo Izetbegovia u podreeni politiki, ali i sigurnosni poloaj. Njegovu smjenu Izetbegovi pravda manjkom Seferove osobne hrabrosti, nedostatkom stege i organizacije u postrojbama ABiH te kriminalom i nezakonitim djelovanjem postrojbi ABiH na podruju grada Sarajeva113 . Kao osvetu zbog svoje smjene, te posebno ubojstva njegove supruge i njezina brata, Sefer Halilovi, prema nekim muslimanskim izvorima, aktivno sudjeluje u pokuaju pobune postrojbi ABiH u Sarajevu, dana 26. 10. 1993., koju su druge postrojbe ABiH pod kontrolom Alije Izetbegovia nasilu uguile.

AMPARA: Nije prolo na Predsjednitvu. Ima predlog, doao je materijal da se zove viteka, ova, ona, da se to usvoji. Ona nije danas na sjednici, a ima materijal. To je isto kao to emo danas usvojiti zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutranjim poslovima, o danu unutranjih poslova da je 6. april, a mi danas to usvajamo.

179

Promjenom na vrhu ABiH nije prekinuta politizacija djelovanja ABiH nego je ta politizacija stavljena pod izravnu, potpunu i uinkovitu kontrolu samog Alije Izetbegovia. Na sjednici Predsjednitva BiH, odranoj dana 29. 6. 1993., proitano je pismo koje je general Rasim Deli, kao zapovjednik ABiH,

uputio supredsjedateljima MKBJ, a u kojem komentira politiku izjavu lana Predsjednitva BiH. Ta je izjava dodatno pogorala odnose Izetbegovi-Abdi pa su se oni nakon nje potpuno politiki i na svaki drugi nain razili. Taj je sukob doveo do meumuslimanskog rata na podruju Bihake regije (koji je ABiH dobila samo zahvaljujui redovnoj i znatnoj opskrbi logistikim sredstvima koja su redovno dolazila iz Hrvatske): IZETBEGOVI: Evo kako glasi to pismo: Jue su neke novinske agencije prenijele vijest da je g. Fikret Abdi izjavio da je spreman da pregovara sa Srbima i Hrvatima o prijedlogu Miloevia i Tudjmana o konfederaciji Bosne i Hercegovine. U vezi s ovom izjavom duan sam vas izvijestiti pismo se pie Ovenu i Stoltenbergu da e Armija RBiH, kao i do sada, izvravati samo odluke koje donosi legalno Predsjednitvo RBiH i potpie predsjednik Predsjednitva g. Alija Izetbegovi. Bilo kakve druge odluke ili stavove pojedinaca, pa i g. Abdia, izvan ove legalne procedure, ne obavezuju Armiju RBiH. Ovo je jednoduan stav G Armije RBIH i svih njenih 5 korpusa, ukljuujui i 5. Korpus u Bihau. Primite izraze moga potovanja. Komandant VK Rasim Deli. ABDI: Moja je primjedba - materijal koji sam predoio vama, dao i lanovima Predsjednitva, niko od vas nema pismo, njih sedam, oni imaju, to je ira informacija zavrila je sa ovim. Koja je upuena svim korpusima i na zadnju instancu do voda, analizirano kod boraca. To, kao tajna dravna ila, vojna zapravo. To je sutina. Sutina je da se ne moe 100 hiljada vojnika zbog toga to sam ja dao izjavu, a sad dalje svako ima svoje obrazloenje, ne moe se pozivati da ide protiv mene njih 100 hiljada zbog toga. I nije to jedino. Ja u vam dati drugom prilikom kakve je sve Sefer slao nedopustive materijale u 5. Korpus i dalje, koji rue, prvo OS, drugo rue Predsjednitvo, a to znai to je jedina institucija demokratska koja je ostala na ivotu. Znai, rue dravu. IZETBEGOVI: Ja u pismu Delia nalazim potvrdu da e on postupati jedino po zahtjevima legalnog Predsjednitva. A ta je Sefer, ta je prije toga? Ali ovo to se tie ove izjave, ona ne kae da mora tako i tako biti. Nego kae ono to zakljui legalno Predsjednitvo i mi emo tako postupati. Jer mogu vam rei da je pitanje konfederalizacije ovdje za nekog sire u oko. Da li e biti tako ili nee, samo u ovom momentu je to izazvalo ...

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

180

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ABDI: Ovo ne moe biti reakcija komandanta na lana Vrhovne komande, to je govorio. Nemamo vremena, ja mogu knjigu napisati oko toga. Ja mogu, meni odgovara ovo kao izazov. Ja okupim 150 novinara i odem u Zagreb, Ljubljanu. Meni to odgovara. To smeta Bosni, a meni odgovara. Sa mnom ne moe to, ja volim to tako. Ali to ne vodi niem. LAZOVI: Da se zauzme generalni stav da vojska ne daje nikakve izjave politike prirode dok Predsjednitvo ne donese konanu odluku.

GANI: Mi smo u tekoj situaciji. Zbog mira u dravi i zbog sigurnosti svih gradjana, nekad je znaajno da se neke stvari kau. AKMADI: Hou prije nego odem, reknem svoje miljenje. Ovo ovdje je nedopustivo. To ima samo tu svoju formu da se vojni zapovjednik tako oglaava. Ne moe vojni zapovjednik komentirati politike izjave lana efa drave. Tada nema drave, ljudi. A mi moemo imati dravu ako hoemo, a moemo neimati ako hoemo. Ali ja se nadam da emo imati. Ne smije to, neka ostane na tome, ali ubudue ne moe tako da se radi. ABDI: Ovo nije nita znaajno.

ABDI: Izvini Alija, znai konsultovati se i s tobom? I ti dijeli to miljenje. Ne moe to, to nema pravo. Ni ti i Gani, ako se dogovorite, Rasim vam to ne smije raditi. Nemam vremena sad tebi objanjavati. To je nedopustivo, pazi. Jer koliko ja imam primjedbi - ti si bio na putu, priao, Haris priao, Gani dao izjave, kad sam se ja oglasio i rekao Izetbegovi nije smio ovo i ovo. IZETBEGOVI: Nisam ni davao izjave koje odskau.

IZETBEGOVI: Samo je problem ovdje ko je ef drave. ef drave je Predsjednitvo, a ne pojedinci. A pojedinci isto tako ne bi trebali da daju izjave koje su od takvog politikog znaaja.

IZETBEGOVI: Ja nisam bio jako oprezan, mogu vam rei. Kad se radilo o suverenitetu BiH. 181

ABDI: Kako ne, Alija, ta si sve izjavljivao. Moemo i to staviti na dnevni red. Od viestranakih izbora predlaem da lanovi Predsjednitva, sve kako su se oglaavali, da stavimo i to. Ja sam bio najoprezniji. PEJANOVI: Armija i njen vrh ne treba da se mijea u politika pitanja. I to naroito u politika pitanja iz

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

nadlenosti Predsjednitva. Ima pravo da trai od Predsjednitva, direktno kao lan Predsjednitva pismeno, na svoj zahtjev da se Predsjednitvo izjasni o nekom pitanju koje je potrebno njoj da dri red u Armiji. Ima na to pravo i ima pravo od vas traiti i sviju nas. PEJANOVI: Ima pravo, dozvoli, Fikrete, pusti me da govorim. Armija je naa i ona ima pravo traiti od nas politiki stav o nekom pitanju koji joj treba da bi upravljala Armijom. PEJANOVI: To je ista stvar. Medjutim, principijelno ne treba Armija ii u politike izjave i njen press-biro se toga mora uvati. Komandante, uzmite sad samo kritiku. Dozvoli da dovrim, Fikrete. Moe biti ukor, kritika. Ovo nije prvi put da vrh nae Armije tako radi. Imao je kritiku zbog toga nekoliko puta i smjenu zbog toga, pored ostalog. Nemojte da Armija ide u politika pitanja. Ja to generalno govorim. ABDI: Ovo to je napisano ne moe ii korpusu, brigadama i drugim formacijama i biti razmatrano i zvati 100 hiljada vojnika protiv lana Vrhovne komande. To je klju, nemojte vi meni. IZETBEGOVI: Ima pravo Armija uvijek kazati, sluau Predsjednitvo u svim prilikama. ABDI: Nema, Mirko, ni to.

LASI: General Mak Artur je bio smijenjen zbog jedne male izjave politike, a bio je jedan od najslavnijih amerikih generala. Tako se radi u demokracijama

182

7. O ponaanju prvo oporbenih politiara, a potom lanova Predsjednitva BiH, u prvom redu Srba iz Sarajeva, Nenada Kecmanovia, Mirka Pejanovia i Mire Lazovia

Alija Izetbegovi, sjednica Predsjednitva BiH, 30. 4.1994.

Nema narod smisla za nijanse.

183

Za razumijevanje hrvatsko-muslimanskih odnosa vano je upozoriti na negativno i u samoj biti destruktivno djelovanje lanova Predsjednitva koji su naknadno kooptirani u Predsjednitvo da bi zamijenili, na izborima izabrane, predstavnike Srba iz BiH. O tim je kadrovskim promjenama vie reeno u poglavlju o Predsjednitvu BiH. Meutim, kako je iz prethodnih poglavlja vrlo jasno vidljivo, naknadno kooptirani Srbi imali su konstantu svog djelovanja u Predsjednitvu: po svaku cijenu onemoguiti postizanje sporazuma izmeu SDA i HDZ BiH inzistiranjem na njihovim razliitostima, podrivati njihovo zajedniko djelovanje te izbacivati HDZ BiH iz sustava sarajevske vlasti da bi u taj sustav uveli sami sebe, u prvom redu SDP BiH. Kako sam Ejup Gani na sjednici Predsjednitva, odranoj 19. 10. 1993. kae, kad su Srbi iz SDP-a uspjeli izbaciti Hrvate iz HDZ BiH iz Predsjednitva, odajui im priznanje za taj rad: Ja znam da je posebno SDP bio nezadovoljan politikom koju su vodili predstavnici HDZ. Oni su takvo djelovanje pokazali ve na poetku izbijanja krize u BiH, htijui se bez izbora i izbornog legitimiteta vratiti na vlast (vratiti, jer su to veinom bili reformirani lanovima SK BiH). Pokuavajui se vratiti na vlast neparlamentarnim nainima, a optuujui nacionalne stranke za rat u BiH, Nenad Kecmanovi,114 Zlatko Lagumdija, Mirko Pejanovi i drugi, trae da nacionalne stranke napuste vlast i predaju je njima, koji su na izborima dobili vrlo mali broj glasova. Nadalje, srpski lanovi Predsjednitva, dolaskom u Predsjednitvo, sasvim su sigurno znali i za diskusiju

184

Stjepana Kljujia prilikom dogovaranja o imenovanju novih lanova Predsjednitva umjesto Biljane Plavi i Nikole Koljevia. Iz njegova izlaganja, koje im je bilo dostupno i u obliku MS, mogli su vidjeti da ih Kljui unaprijed pokuava prevariti te da ne eli biti korektan u buduim odnosima: Dajte da ga115 dovedemo ovdje, a kada on dodje on nije opasnost, nikakav konsenzus, jer mi emo recimo - ne moemo traiti konsenzus na postavljanju ovjeka ovdje. Jer onda emo izai u javnosti, bio je taj prijedlog, zato su glasali ti i ti, a protiv je bio Kecmanovi, a nismo usvojili. Pa jednom kada mu to objavimo, vie nema. S druge strane nije ni on budala da se konfrontira ovdje s nama za svaki sluaj. Ali on hoe da se osigura prema Srbima koje bi on predstavljao. Da ne kae /i tu ga ja razumijem/ opet ete me nadglasati kao Biljanu i Koljevia. Iako sam ja njemu objanjavao kada smo mi nadglasali Biljanu i Koljevia. Mi kaemo da djeca ne idu dok je rat, a oni kau neka idu. I tu smo ga nadglasavali. Prema tome, napravimo i mi jedan trik. To je politika. Prihvatamo taj konsenzus, udji ovdje. A kada on udje ovdje, dobie zadatak da se on bori protiv Pala, a ne vi i ja Jer on se moe uspjenije boriti protiv Pala druga stvar to vam moram rei privatno. Miloevi je zvao Kecmanovia. I vri na njega pritisak da udje I mi njega moramo razoruati na tom planu. Pa kada on dodje ovdje, ako nas nadglasa i ako on nas nadmudri, ovdje nas sedam, onda mu svaka ast ja sam mu montirao da e ga se reformisti odrei ako ne udje u Predsjednitvo, jer oni su njemu rekli - idem ja okolo i oko Kecmanovia i kaem njima. Vi ste pametni ljudi, Kecmanovi zajebava, i vas i nas. Kae, kako. Pa vas potuje vau kandidaturu, a vamo, kada dodje nee. Kae, ovako mi emo staviti njega pred zid. Vi ga ste strane, mi s ove. Da ga na pravi put izvedemo. Ili ili. Onda Kecmanovi nema vie uticaja u javnosti ne moe vie nita govoriti. Nudilo mu se, stranka ga predlagala, nije ispunio obavezu prema stranci, nije prema nama.116 Ove rijei i iskazane stavove Stjepana Kljujia srpski su lanovi Predsjednitva koristili kao opravdanje za svoje protuhrvatske stavove ve nakon dolaska u Predsjednitvo (posebno prema Hrvatima koji su dolazili iz HDZ-a i/ili iz Hercegovine). Oni su, a to je Izetbegoviu odgovaralo, koristili svaku priliku da svojim djelovanjem dodatno potaknu hrvatsko-muslimanske nesporazume. Mile Akmadi117 istie stav HDZ BiH o biranju Srbina Mire Lazovia (SDP BiH) na dunost predsjednika

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Parlamenta BiH, ime u ratnim uvjetima, automatski postaje lan Predsjednitva BiH: A ta bi mi dobili sa Mirom Lazoviem ovdje u Predsjednitvu - kad imamo ovdje Konjiciju gospodina, imamo Marija Ljubia, uvijek imamo lana Predsjednitva i Skuptine legalno. Ovu su mu izjavu zamjerili, iako je na 181. sjednici Predsjednitva, odranoj 24. 12. 1992., upravo Mile Akmadi dao odluujui glas kojim je Tatjana Ljuji-Mijatovi (takoer lan SDP-a srpske nacionalnosti) postala lan Predsjednitva BiH. Pejanovi i Kecmanovi doli su prvi put u situaciju da iskoriste svoje lanstvo u Predsjednitvu protiv Hrvata nedugo nakon njihova dolaska u Predsjednitvo, prilikom razgovora o novom/starom mandataru Vlade RBiH. Iako je to dunost na koju HDZ BiH treba predloiti mandatara, Pejanovi i Kecmanovi namjeravali su predloiti svog Hrvata, koji bi, ako bude izabran za predsjednika Vlade, zadovoljio nacionalnu formu: MIRKO PEJANOVI: Ima jedno pitanje koje je od poetka visilo, molim vas. Mi smo u tom sporazumu da zajedniki obrazujemo Vladu precizirali da je iz hrvatskog naroda. Moram rei da tada nismo precizirali da je nosilac prijedloga HDZ. Ja sam svo vrijeme razumijevao da je nosilac prijedloga svi mi zajedno. Ali da se usaglasimo.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

185

NENAD KECMANOVI: Izvinjavam se, predsjednie, ako mi legitimiramo pravo HDZ da predloi, onda se mora i SDS pitati za saglasnost Meni je veto mene radi potreban, a ne nacionalne strane Na je zahtjev, Mirkov i moj, da gospodin vrilac dunosti, zamjenik vrioca dunosti predsjednika HDZ-a predloi jo nekog kandidata, a ako nema, onda emo traiti jedno rjeenje koje je mogue. Jer ja ponavljam, ne moe niija ovdje biti vie ili manje vana bez obzira ko je iz koje stranke stigao u Predsjednitvo Ja sam odmah rekao, hajte vi razgovarajte sa HDZ-om. Pa da vidimo da malo HDZ razgovara sa mnom, sa Mirkom Ja neu da budem drugorazredni lan Predsjednitva 118 Namjere oporbenih predstavnika, koje na sjednicama Predsjednitva iznose i zastupaju Pejanovi i Kecmanovi, o sastavljanju nove Vlade BiH, izazivaju Izetbegovia:119 Ne moemo 5 ljudi staviti iz opozicije u Vladu. Dok iz SDA recimo ima 2 ili 3 ovjeka koji su ba nekako SDA opredjeljeni. Mislim da takva vlada ne moe oekivati nekakvu podrku, je li. Pozicija bi trebalo malo svoje apetite da

186

smanji da bi nam omoguila da dodjemo konano do te Vlade, ne treba postavljati nemogue zahtjeve U istom stilu Izetbegovi nastavlja i na 120. sjednici, koja je odrana iduega dana, s time da iznosi primjer Hrvata, iako se iz MS vidi da se radi o zahtjevima Srba prema mandataru za sastavljanje Vlade, Juri Pelivanu: Nikakva varijanta, u kojoj ima vie od etiri opoziciona ministra, nije prihvatljiva. Nikakva. Jer to je praktiki opoziciona Vlada. Ja bih se prije povukao odavde nego to prihvatio. Kako da pravdam tu stvar. Kako vi moete pravdati, Hrvati, tu stvar da dadnete sad pet opozicionih ministara? Ili zapravo est? I tri-etiri vanstranaka ovjeka. Zbog ega da mi kapituliramo ovdje?.... Ma nije to tako jednostavno rjeavati ta pitanja u Tuzli. Tuzla je muslimanski grad da bude koordinator (Vlade RBiH - napomena) srpski. Ne moe ti sada postaviti Z. Hercegovinu Srbina da koordinira. Zanimljivo je da je u ovim raspravama kljuni argument kojim Izetbegovi brani svoje stavove pripadnost pojedinom narodu, a ne kriterij strunosti i sposobnosti, to bi se moglo oekivati od osobe koja se zalae za graanski ustrojenu BiH. Gani je120 odluan u namjeri da ne dopusti ulazak nerazmjerno velikog broja Srba u Vladu BiH: Jer ima ovdje 8 % stanovnitva, ostaje 8 % gradjana nisu Srbi, Hrvati i Muslimani. I to niko ne postavlja. A onda Muslimani, ima daleko ispod 30 %, onda su Muslimani jako oteeni, ako Lagumdiju vodite kao Jugoslovena. Onda su Muslimani daleko ugroeniji od Srba. Pejanovi na 141. sjednici odranoj 12. 7. 1992., inzistira na jasnom i javnom odredjivanju Predsjednitva prema osnivanju i egzistiranju zajednice hrvatskog naroda Herceg-Bosna. Njegov je cilj izjednaavanje bosanskih Hrvata i bosanskih Srba u odnosu na Muslimane te kidanje, tada ve labavog saveznitva Hrvata i Muslimana u BiH. Kidanjem te veze, srpski bi se poloaj u BiH, a to se kasnije pokazalo tonim, bitno ojaao. Isti zahtjev, u jo drastinijem obliku, gdje izravno izjednaava Krajinika sa Borasom i Brkiem, postavlja na 144. sjednici, odranoj dana 16. srpnja 1992.: Gospodin Pejanovi je insistirao da se konano stavi na dnevni red spisak funkcionera i drugih Vlade i dravnih organa, koji nisu u Sarajevu, bez obzira na razloge odsustva, i da Komisija za organizaciono-kadrovska pitanja Predsjednitva RBiH da miljenje o odsustvu gospode Borasa, Krajinika i Brkia i drugih.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

187

Razlog postavljanja takva zahtjeva i vrlo je praktine naravi jer je na toj sjednici, samo neto prije, donesen zakljuak (u ratnom stanju i nemogunosti sazivanja Skuptine, Predsjednitvo radi u proirenom sastavu, a stavove poslanika moe da zastupa potpredsjednik Skuptine Mariofil Ljubi, koji redovno prisustvuje sjednicama Predsjednitva. To je ujedno nain i da se stavovi Predsjednitva prenose poslanicima Skuptine) prema kojem umjesto Momila Krajinika, predsjednika Skuptine RBiH, sjednicama moe nazoiti potpredsjednik Skuptine, Mariofil Ljubi. Budui da Pejanovi eli da se umjesto Krajinika na dunost predsjednika Skuptine imenuje Miro Lazovi (Srbin iz SDP-a), Pejanovi postavlja ovakvo pitanje. Dolaskom u Predsjednitvo BiH, dodue, jo uvijek ne kao lan toga tijela, Nijaz Durakovi jo jedan iz vrha SPD BiH, i bivi komunistiki elnik, obruava se na Hrvate iz BiH na nain koji je neprihvatljiv i Izetbegoviu:121 Imam ja jedno pitanje. Pukovnik Divjak je dobro rekao da ima vrlo udnog ponaanja dijelova HVO, naroito u centralnoj Bosni. Bojim se da je situacija takva da se ve zaokruuje i pravi potpuno paralelna drava. Evo, preda mnom je Uredba o javnim preduzeima u hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni sa svim resorima od vodoprivrede do umarstva, rudarstva, PTT itd. itd. Dakle, stvar se zaokruuje, pravi se potpuna paralelna drava sa svim: infrastrukturom, institucijama, nadlenim organima do javnih preduzea itd. To jeste klju, po meni, glavni politiki problem u BiH, a naravno sa direktnim i vojnim reperkusijama. Izetbegovi, odgovarajui na Durakoviev zahtjev, priznaje pozitivnu ulogu HVO-a: Dok je samoorganizovanje hrvatskog naroda bilo legalna stvar i razumljiva stvar u jednoj situaciji jedne iznenadne agresije koju centralna vlast u BiH nije mogla nai odgovarajuu odbranu, nego organizirati odbranu u svim dijelovima BiHKonano, ujete i izjave ovih dana jednog broja aktivista, odgovornih funkcionera kojima oni kau vrlo jasno da programi Herceg-Bosne ne dovode u pitanje nezavisnost i suverenost Bosne i Hercegovine, da su to projekti unutar Bosne i Hercegovine, da je HVO sastavni dio Oruanih snaga BiH, da priznaje autoritet Predsjednitva kao Vrhovne komande itd. Izetbegovi je svjestan rezultata djelovanja HVO koje omoguava preivljavanje Muslimanima u BiH: ... mnogo naih projekata zavisi od prohodnosti puteva koje se trenutno nalaze pod kontrolom snaga HVO u kojima umjerene snage

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

188

HVO proputaju nae konvoje sa hranom, sa orujem, a ove neke radikalne ne putaju. Meutim, ne proputa naglasiti i razloge koji dovode do sukoba izmeu HVO i TO, iako on to ne dri razlogom jer je za njega prirodno da se HVO i TO ujedine u Armiju RBiH, kojoj je zapovjednik Musliman, a ne da djeluje, kako je i dogovoreno Zdrueno zapovjednitvo: Da se ukljue u oruane snage BiH, odnosno u sadanju Armiju. Neke nedoreenosti i greke koje se javljaju u djelovanju HVO, a koje su i izravna posljedica protuhrvatskog djelovanja lokalnih Muslimana na podruju Srednje Bosne, i koja su potaknuta iz krugova bliskih samom Izetbegoviu, koristi kao opravdanje za agresivnu politiku prema Srednjoj Bosni. Nijaz Durakovi na 179. sjednici odranoj dana 22. 12. 1992., upozorava na stav SDP BiH, primjenom kojeg e dobiti nekoliko lanova Predsjednitva: Praviti Vladu po tome da je HDZ iskljuivi monopolist na kadrove hrvata hrvatske nacionalnosti, SDA muslimanske, sigurno vam SDP nee doi kao stranka rezervnih Srba. Stvarne namjere politike oporbe u BiH, predvoene kadrovima SDP BiH, na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 23. 12. 1992., istie Mile Akmadi: A ja neu da se konsultiram sa onim koji kae ujedinjena opozicija smatra da kao druga velika politika snaga, to je lano, u BiH ima pravo i ovim objavljuje spremnost da preuzme politiku sudbinu zemlje (znai da izvri dravni udar) u svoje ruke time to e sama kandidirati adekvatnu linost za premijera, odnosno za mandatara Vlade, te da u sporazumu sa ostalim strankama i potuju sve interese svih naroda i drutva - formira novu odgovornu i reprezentativnu vladu. Mile Akmadi pokazao je koliko se protivi pritiscima i praktino ucjenama Mirka Pejanovia (lan Srpskog graanskog vijea) prilikom rasprave o ulasku u Predsjednitvo Tatjane Ljuji Mijatovi (lanica SDP-a srpske nacionalnosti) i Mira Lazovia (lan SDP-a srpske nacionalnosti) na 181. sjednici odranoj 24. 12. 1992.. Budui da je osporavao njihov izbor (jer je Pejanovi izbor lana HDZ-a Mire Lasia uvjetovao izborom upravo navedene dvojke), Akmadi je na sebe, ali i na Hrvate iz HDZ-a, navukao dodatni bijes Srba, ali i vodstva SDP-a. HDZ BiH protivio se takvu njihovu izboru, pa je to odredilo njihovo naknadno djelovanje u Predsjednitva BiH i izvan njega. Nezasitnost srpskih kadrova i lanova SDP-a vidljiva je i u njihovim tenjama da svog ovjeka imenuju i na dunost glavnog tajnika Predsjednitva. Naime, nakon to je Mile Akmadi imenovan na dunost predsjednika Vlade BiH,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ostalo je ispranjeno mjesto glavnog tajnika Predsjednitva. Pokuavajui zatiti interese hrvatskog naroda, Akmadi trai da se na tu dunost naknadno imenuje osoba ali na prijedlog HDZ BiH emu se usprotivio Mirko Pejanovi:122 AKMADI: Uz konstataciju da to mjesto pripada HDZ ubudue. Po dogovoru. AKMADI: To mjesto pripada HDZ - pripadalo je i do sada. PEJANOVI: Ja bih molio da to ostavimo otvorenim kome pripada i kako emo to rijeiti.

189

AKMADI: Ne, ne, nema nova situacija. Potrebno je rei da je nedugo nakon ovog razgovora, na dunost glavnog tajnika/generalnog sekretara Predsjednitva BiH imenovan Zdravko urii, osoba koja nema veze ni s HDZ BiH, ni s hrvatskim narodom iz BiH. Pejanovi i prilikom razgovora o prijeko potrebnim promjenama na RTV Sarajevo, na 182. sjednici odranoj 26. 12. 1992., brani od smjene rukovodee ljude, iako su Muslimani. ak i Izetbegoviu ta brinost poinje smetati te otvoreno upozorava Pejanovia na destrukciju rada Predsjednitva i, neizravno, na protuhrvatsko djelovanje: Da se smjenjuje neki Srbin, onda bi shvatio tu stvar. Medjutim, oigledno status, evo, u tom pogledu ostaje. A kao to je poznato na TV su srpski kadrovi dobro zastupljeni brojano - srazmjerno daleko vie, daleko vie medju novinarima, itd. Prema tome, ova promjena ne zadire u to. Ja bih vas razumio da se sad smjenjuje neki Srbin. To je, ako moramo govoriti o tim nacionalnim terminima, ovo je na na neki nain muslimansko-hrvatski problem bio. Podjela ova. Inae, srpski kadrovi zadravaju pozicije koje su imali kakve god su one bile. Miro Lazovi, koji nije zaboravio koliko su se predstavnici HDZ BiH opirali njegovu dolasku u Predsjednitvo, na sjednici Predsjednitva odranoj dana 23. 4. 1993., iznosi niz proturjeja u samo nekoliko reenica: LAZOVI: Mislim da je, pogotovo nama koji smo uestvovali u tim razgovorima i u enevi i u Njujorku, potpuno jasno da sukobi izbijaju zbog razliitih politikih koncepcija prema BiH i da je pitanje zajednikih komandi izvedeno pitanje iz tih razliitih koncepcija. Oigledno je da rukovodstvo HDZ je imalo jedan pristup u kome je pokuavao taktizirati na taj nain da eventualna podjela

PEJANOVI: Da ostavimo otvorenim jer to je tada tako bilo. Sad je rat i nova situacija.

190

Bosne ide njima u prilog na taj nain to bi Herceg-Bosnu zaokruili potpuno i politiki i vojno kao paradravu. Mislim, to je zaista jasno i otuda i vjerovatno to njihovi kadrovi u organima vlasti BH nisu ovdje. Ja bih itavo teite prebacio na njihov sukob - politiki sukob HDZ sa Vens-Ovenovim planom, sa medjunarodnom zajednicom Onda bi ponovo javno pozvao HDZ kadrove da se vrate u Predsjednitvo i da uestvuju u legalnim organima BIH. Ako i nakon toga oni ne bi to uradili, onda bi i medjunarodna i svaka druga javnost bila ipak protiv njih. Mi bi imali onda i dodatne argumente u rukama da moda i neke radikalnije poteze uinimo kako bi zatitili interes drave. Ja bih to, ini mi se, bio spreman. Na sjednici Predsjednitva od 18. 10. 1993., Mirko Pejanovi upozorava da je i on bio svjestan da je grijeio kad je radio protiv hrvatskih interesa u BiH jer je HDZ BiH predstavljao hrvatske nacionalne interese u Predsjednitvu, a HDZ BiH za njega je bila crvena krpa: PEJANOVI: Mi moramo imati u vidu dravni interes. Ja lino vam moram rei da sam bio svjestan da u izvjesnom pravim greku, ali sam isto tako vodio rauna o interesu drave tada kada je nastala kriza sa HDZ. I tada bi mi, gospodo, i nemojte da upotrebljavam taj argument vie, i tada bi mi birali sa liste, dali prednost listi, da smo takvog kandidata dalje na listi imali . Na sjednici Predsjednitva odranoj 24. 1. 1994., Miro Lazovi izravno izjednaava poloaj Hrvatske i Srbije prema BiH: Ja nisam nikad krio da sam ja protiv enevskog sporazuma bio i u tom smislu sam i davao izjave. Jer sam u njemu vidio ne samo mogunost za dodatnu agresiju Hrvatske i Srbije na b-h teritorij, ve i da podstie unutranju borbu za teritorije izmedju Armije, HVO i etnika za teritorije . Kako je Biljana Plavi123 na sjednici od 63. sjednici Predsjednitva SRBiH odranoj 26./28. oujka, rekla, problem za stabilnost BiH predstavljaju Hrvati jer je JNA za Hrvate agresor u BiH, a Srbi i Muslimani u BiH tako ne misle ve trae suradnju JNA i MUP SRBiH radi sprjeavanja meunacionalnih sukoba. Istu takvu protuhrvatsku politiku, samo drukijim rjenikom i zbog donekle drukijih razloga, u svojoj su komunikaciji izraavali i kasniji lanovi Predsjednitva iz reda srpskog naroda u BiH. Smisao i razlog napada srpskih predstavnika u Predsjednitvu vrlo je jednostavan: odstranjivanjem HDZHrvata iz Predsjednitva, omoguava se ulazak konstruktivnih

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Hrvata i iz SPD-a (stranke kojoj i oni u veini pripadaju) te praktino ulazak u sve strukture vlasti i odluivanja. Tada ni Izetbegovi ni SDA vie ne mogu samostalno donositi odluke jer im za sve vanije odluke ipak treba suglasnost lanova SDP-a BiH.

191

Blaen tko ima dobra susjeda

8. O hrvatskom pomaganju obrane i jaanja mlade drave Bosne i Hercegovine

8.1. Politika pomo

U ovim se dokumnetima esto mogu pronai rijei ozbiljne kritike o djelovanju RH u BiH i prema BiH. Meutim, istovremeno se u ovim dokumentima nalazi i mnogo iskrenih priznanja o pomoi koju je RH pruala na svim podruijima mladoj dravi BiH. Usporeujui te suprotstavljene izjave, drimo da su izjave o pomoi koju je RH pruala BiH nastale kao posljedica stvarnog djelovanja RH, a da su negativne izjave o djelovanju RH prvenstveno nastale kao posljedica razliitih stajalita o buduem ustavnom ureenju BiH te kao posljedica negativnog djelovanja pojedinih lanova Predsjednitva, Srba iz BiH, dijela pripadnika HVO-a u BiH te dijela predstavnika MZ. Neke smo izjave iz ovih dokumenata odluili posebno navesti. Podijelit emo ih u tri podruja na kojima je RH pruala pomo BiH: politikom, vojno-logistikom te socijalnohumanitarnom. Prije sastanka KESS u Helsinkiju, Hrvatska trai, preko svog tadanjeg mvp Zvonimira eparovia, kako tvrdi Stjepan Kljuji na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 4. 5. 1992.: od nas bosansku zastavu koju mi danas moemo preko Zagreba njima poslati. Potom nastavlja sa stavovima koje delegacija BiH treba podrati da bi poduprli stavove Hrvatske i Slovenije: Prva taka je da se identificira agresor JNA, Srbija i Crna Gora, odnosno ostatak Jugoslavije. Druga je ratna odteta. A trea je stvaranje medjunarodnog tribunala za istragu ratnih zloina. A kada se to uspostavi, tu e imamo

192

193

podrku Slovenije i Hrvatske, koje takodje ele da se pridrue tom procesu. Mile Akmadi, tada na dunosti glavnog tajnika Predsjednitva RBiH, u jednoj od mnogih iskrenih i sadrajnih izjava trai utvrivanje ciljeva borbe onih koji brane BiH, bosanskih Hrvata i Muslimana, na nain kako sasvim sigurno to ne bi traili oni koji BiH ele dijeliti. Naime, Akmadi na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 4. 5. 1992., trai da se postave politiki temelji i strategija zajednike borbe za buduu zajedniku dravu: U sklopu ovog predlaem da se hitno odredi grupa ili da se utvrdi strategija zbog ega ratujemo, ko nas napada, ko napada svoju zemlju itd. Mi branimo svoju zemlju, drugi napadaju svoju zemlju. Da vidimo sada da se to raisti, ta to u svemu tome znai, to je rekao g. Doko, hrvatska strana u BiH ima utvrdjen svoj cilj ratovanja. Hrvatska strana, barem ona u Herceg-Bosni, u Posavini, itd. Oni brane jedan odredjeni teritorij u sklopu BiH, za njega se bore i za njega daju ivot. Na sjednici Predsjednitva odranoj 20. 4. 1992., tadanji predsjednik HDZ BiH jasno i nedvosmisleno iznosi cilj djelovanja HDZ BiH (treba rei daa je naknadno promjena na vrhu HDZ BiH nastala zbog drugih razloga, a ne zato jer HDZ BiH nije htio podravati ove stavove koje je iznio prof. Miljenko Brki): BRKI: Stjepan tvrdo govori da emo mi vladati samo na jednoj teritoriji. Moda ne bi trebalo to. Mi moramo raunati s tim da mi vladamo s cijelom BiH i da su za nas svetinja vanjske granice. Mariofil Ljubi, na 81. sjednici Predsjenditva, odranoj dana 4. 5. 1992., daje jasan prikaz stanja u BiH te namjera HDZ BiH: Ovaj problem koji se sada javlja izmedju Hrvata i Muslimana, mislim da ga dodatno kompliciraju Srbi, jer to namjerno rade poev od sinonjeg intervjua g. Koljevia, koji se stavlja u ulogu hrvatskog ambasadora i pria gluposti neke. Mislim da je osnovna stvar ovdje da mi imenujemo agresora. Ako mi imenujemo ko je agresor, mislim da e se i u Hercegovini i u srednjoj Bosni, da e tenzija spasti, dae se ljudi dosta pribliiti i sve snage koje vode operacije - zvale se HVO, ovako-onako. Osnovni je problem to ljudi kau - vi niste rekli gore ko je agresor, ko napada. Vi kaete dijelovi armije, dijelovi SDS, militantno krilo. Treba stvar nazvati pravim imenom. Ako je nazovemo pravim imenom, da je BiH napadnuta od agresora, time otvaramo ljudima oi da branimo BiH, a ne zat-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

194

varamo ono to sad radimo u Lisabonu i dalje. Ne zatvaramo proces unutranjeg dogovaranja u BiH. Ostavljamo da oslobodimo to vie dijelova BiH to prije, kako bi se mogli dogovarati. Dalje, mislim da bi nam to moglo dosta pomoi, a i da bi trebalo pokuati stupiti. Danas mi iz HDZ smo poeli izgleda tako sa Borasom i sa Brkiem da se vidi, ako su jo dole na terenu u Hercegovini, da i oni pokuaju neke stvari. Mariofil Ljubi, na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 14. 6. 1992., opet ponavlja vrlo jasne i nedvosmislene stavove HDZ BiH o budunosti drave BiH: Ako e biti BiH drava Muslimana, Srba i Hrvata, da mi kaemo mi hoemo tu dravu, nudimo ravnopravnost zna se - dvodomna skuptina, Vijee gradjana, Vijee naroda. Zna se, konsenzusom. Hoemo Vladu, hoemo institucije na nivou drave. Tu. Za mene je to samo paritet i ravnopravnost. Stav vrha HDZ BiH o BiH kao cjelovitoj dravi, dravi kojoj se ne smiju mijenjati vanjske granice, ali kojoj se tek trebaju donijeti odluke o unutarnjem, ustavnom ustrojstvu, kojima e se garantirati ravnopravnost svih naroda, ponovo naglaava Marifoil Ljubi na sjednici Predsjednitva RBiH, odranoj dana 19. 6. 1992.: BiH koji e potvrditi na referendumu i kroz donoenje novog ustava. Ja jo predlaem jedan stav da se proglaava ratno stanje na teritoriji Republike BiH u cilju vodjenja odbrambenog rata i u cilju obrane i oslobodjenja teritorije RBiH od agresora. Svi ljudski i materijalni potencijali RBiH u domovini i inozemstvu stavljaju se u ulogu vodjenja oruane borbe i vodjenja odbrambenog rata. Pod dva, proglaava se opa mobilizacija na teritoriji RBiH. To je za mene i Platformanezavisnu, jedinstvenu, suverenu, slobodnu Republiku Bosnu i Hercegovinu, kao dravu ravnopravnih naroda gradjana, zasnovani na vladavini prava i pravnoj draviE, sada ja idem dalje da e proces rjeavanja ustavnog ustrojstva BiH se nastaviti kroz legalne institucije sistema. Zato e Predsjednitvo Skuptini ponuditi Platformu, isto kao to smo prije nudili onu Platformu. Da e Skuptina BiH, kroz skuptinsku raspravu i donoenje odluka usvojiti platformu o unutarnjem ustrojstvu BiH koju e potvrditi na referendumu i iza toga donijeti novi Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Na istoj toj sjednici Predsjednitva, od 19. 6. 1992., Mile Akmadi pravilno i potpuno, u samo jednoj reenici, objanjava narav trenutnih ali i buduih sukoba u BiH (Srbi ele podjelu BiH, Muslimani ele jedinstvenu i potpuno centraliziranu

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

dravu, Hrvati ele decentraliziranu jedinstvenu dravu): Ima jedan spor predsjednie koji postoji u tome, ono jedinstveno ja mislim da u dobrom dijelu se zbog toga ratuje. U Zagrebu se, prema rijeima Mirka Pejanovia,124 nalazi i vei broj zastupnika Parlamenta BiH: ima i u Zagrebu ih jedna treina. Mnoge sam sreo . Izetbegovi, na sjednici Predsjednitva odranoj dana 4. 11. 1992., daje dodatni razlog vanosti koju u BiH pridaju RH ne samo u pogledu vanjske politike nego i sveukupnih napora. Stoga i udi njihovo izigravanje postignutih sporazuma i dogovora: Mi imamo stvarno 10 prioritetnih zemalja, a medju njima su: SAD, UN, EZ, Njemaka, Austrija, Turska, Saudi Arabija, Italija, vjerovatno Iran. Medjutim, medju prioritetima prioritet je Hrvatska. Jer jednostavno sve ide preko Hrvatske i ovih problema vjerovatno koji su sad nastali ne bi bilo da smo imali gore predstavnika koji bi mogao da ode blagovremeno da neke stvari preduhitri, odnosno preduprijedi, da razgovara, itd. Na sjednici Predsjednitva odranoj dana 14. 1. 1994., voena je, sasvim sluajno i rasprava o tome na iju je inicijativu dolo do sastanka Tuman-Izetbegovi u Bonnu, gdje su postavljeni temelji poetka prestanka sukoba u Srednjoj Bosni: GANI: Mislim da je Tudjman povukao jedan dosta pametan potez. Inae, ja sam bio pristalica ovog sastanka u Bonu, ali je za mene novost da ujem da smo mi inicijatori tog sastanka. Mislio sam da je Kinkel zvao da se dodje. SILAJDI: Odmah da objasnim. Inicijator je Tudjman. GANI: U zapisniku pie drugaije. Kae da si ti.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

195

IZETBEGOVI: Pie da je mjesto predloio. Takoer je bilo i vano politiko pitanje koje e osobe biti veleposlanici u Zagrebu i Sarajevu. Hrvatska je za veleposlanika imenovala Zdravka Sanevia, Hrvata rodom iz Srednje Bosne, koji je dugi niz godina bio u emigraciji u Junoj Americi. Glede izbora Veleposlanika BiH u Hrvatskoj, Izetbegovi na sjednici Predsjednitva odranoj dana 4. 11. 1992., iznosi hrvatsko miljenje koje dodatno pokazuje spremnost i odlunost u pruanju svesrdne i pune pomoi naporima BiH u borbi protiv zajednikog agresora: Predvidjen je neki dogovor zmedju stranaka SDA i HDZ da Musliman ide gore za ambasadora u Hrvatsku. Mogu vam rei, iako to nije ovdje bitno, ali Hrvatska sma-

196

tra da bi takodje dobro bilo da bude Musliman. A ne Hrvat. Nas udi, kau, da je uopte bilo govora o tome. Izetbegoviu i Ganiu je i Mile Akmadi postao problematian jer je, stupajui na dunost predsjednika Vlade, na sjednici Predsjednitva odranoj dana 22. 11. 1992., izjavio da je potrebno stvoriti snanu i odlunu Vladu BiH, ali i krenuo u njezinu realizaciju: ja hou Vladu koja e raditi i koja je spremna u ovom trenutku preuzeti na sebe breme odgovornosti koje je ogromno i veliko Franjo Boras, na sjednici Predsjednitva BiH, odranoj 29. 6. 1993., vrlo realno daje prikaz strana koje sudjeluju u pregovorima koji se odravaju pod okriljem MZ i daje prijedlog na koji nain te pregovore treba nastaviti. Taj prijedlog u sebi sadri i izjavu o stavu Hrvata iz BiH o buduoj BiH kao suverenoj, nezavisnoj i cjelovitoj BiH s tri konstitutivna naroda: E, sada to se tie platforme Predsjednitva za razgovore oko nove inicijative dravno-pravnog uredjenja BiH. Mi smo o tome, nas sedam koliko nas je bilo na putu, a i to smo miljenje razmjenili sa supresjedateljima, miljenja da se vie Predsjednitvo ili Vlada, kako je to u ranijim trenucima esto se znalo prikazivati ne moe zastupati treu stranu. Ajdemo rei, trei narod. Ne moe se stavljati u situaciju da Predsjednitvo o unutranjem uredjenju BiH bude vizavi hrvatskog i srpskog naroda. Evo, ne znam da li e to ostali potvrditi, miljenja - da ili muslimanski narod putem Stranke demokratske akcije trebao da formira svoju delegaciju koja e sa druge dvije delegacije razgovarati o unutranjem uredjenju BiH. Mimo Predsjednitva BiH. A da Predsjednitvo BiH bude kapa tim trima delegacijama. Da se na Predsjednitvu uva suverenost i nezavisnost i integritet BiH. A kako e unutranje uredjenje BiH biti, tu se moraju dogovoriti tri naroda. Taj dogovor tri naroda svugdje smo uli ovih dana svugdje gdje smo god bili. Unutranje uredjenje BiH moraju dogovoriti tri naroda. A mi nismo posebno lanovi iz hrvatskog naroda, ovdje nismo zato da Predsjednitvo bude ta trea delegacija vizavi ove dvije delegacije. Moe Predsjednitvo, ako to nije mogue putem Stranke demokratske akcije koja ima legitimitet da formira svoju delegaciju i da razgovara sa ostale dvije delegacije o unutranjem uredjenju. Moda da razmislimo da Predsjednitvo formira trojnu delegaciju, ali samo od muslimanskog naroda ili moda jo predstavnika kojeg naroda ostalih. Ali u svakom sluaju mi ne moemo vie podra-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

vati da Predsjednitvo bude ta trea strana vizavi dvije druge strane ak su i na Komievu Hrvatskom saboru (odranom 6. 2. 1994. u Sarajevu) htjeli sudjelovati i Hrvati iz struktura vlasti HZ HB, odnosno HR HB, ali im je to bilo, kako je na 238. sjednici Predsjednitva, odranoj dana 5. 2. 1994. iznio Haris Silajdi, onemogueno: Mile Akmadi, Andjelko Vuleti, Lasi i jo neki gospodin, kome ne znam ime (veleposlanik Sanevi napomena autora), pokuali su da udju u Sarajevo, medjutim, UNPROFOR im je rekao da nemaju nalog za prebacivanje u Sarajevo. Vi se morate vratiti u Zagreb ili Split. Samo da znate da je to tako bilo i da ti zna, Ivo, da im nisu dozvolili da udju u Sarajevo I sam Silajdi, na sjednici odranoj 24. 1. 1994. otroumno primjeuje da se hrvatska politika ne protivi odravanju takva skupa, nego da ga pozdravlja, aljui svog veleposlanika na taj skup. Meuim, Komi, elei sebi dati vanosti, izmilja nepostojee, lano optuujui Predsjednika RH: SILAJDI: Ivo, koliko vidim, mehanizam kojeg vi nudite Tudjmanu za spaavanje obraza. Je li to to? SILAJDI: E pa ako idete sa ovog sabora na sabor u Zagrebu, njega iskljuujete, a on je upoznat s tim da e to tako biti i ako prihvatate to, on prihvata to. Onda znai da se sakriva iza odluka sabora i jednog i drugog. SILAJDI: Nee biti. Ako ste vi to u Zagrebu sve fino dogovarali, onda on to zna. A indikativno je ako nema opstrukcije za jedan takav sabor, onda znai moe rei u neko doba, gospodo, ja nisam, to su sami Bosanci pa neka oni izaberu itd. To bi mu bilo pametno. KOMI: Ne znam koliko on zna o ovome. Mislim da ne zna. KOMI: Uope vie o njemu ne vodimo rauna.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: On to nee prihvatiti. Mislim da ovo nije u saglasnosti sa Tudjmanom. I on nije za to. SILAJDI: Koga alju iz Sarajeva otud. To je indikativno. Ko e doi ovdje u Sarajevo? Akmadi e doi? 197 KOMI: Ne znam. KOMI: Ja sam se definitivno uvjerio da on eli da nam otkine komad. Definitivno sam se uvjerio.

KOMI: Kamo sree, ali nisam ja te vrste optimista.

SILAJDI: On je meni rekao da e do i.. Nakon odranog Sabora, na sjednici Predsjednitva, odranoj 7. 2. 1994., Komi postaje iznimno ratoboran, ustro branei pravo Muslimana da imaju Here a napada Owena i Stoltenberga: Ali mi bismo morali njima dati do znanja da se pregovori ne mogu okonati na temelju ovog Ovenovog i Stoltenberovog plana o uniji, tri nacionalne drave. Jer uzmite zadnje izjave i Ovena i Stoltenberga, koje su pred kuom, on govori da treba BiH pod hitno podijeliti, da je to rjeenje, da ce se rat zaustaviti. I u ovoj situaciji vidite drskosti njegovog bezobrazluka. On ne vodi rauna, njega ne zanima ta e ko misliti. On gura i dalje dakle to svoje. Uporno. Evo ga u Beogradu, doao je gore. Oni guraju tu svoju liniju. Ba njih briga i za mrtvima, i za ovo i ono. A mi svi znamo da rat traje zbog njegovog koncepta. Jer sve dok postoji taj koncept, taka,v za svako selo e se voditi rat u ovoj dravi. I to e trajati dok se ne istrijebe stanovnici ili sela ili gradova. Nikad Muslimani nee se pomiriti s tim da Here budu u neijoj drugoj vlasti zato to su vojno oslabili. Prema tome, oni e ratovati 20 godina, itd. Mi bismo sada mogli po cijeloj Bosni zai i to tako prikazati. A to je Ovenov plan . Zato je Komi ovako nastupao, moda se moe shvatiti kad se proita sljedei izvadak sa sjednice odrane dana 22. 6. 1994., u kojoj Komi moli Izetbegovia za rjeavanje svog privatnog probelma u Sarajevu jer bi poetkom ustrojavanja Federacije BiH mogao propustiti ansu za rjeavanjem svojih materijalnih problema, a istvremeno smatra da je dobro sluio Izetebegoviu te je zasluio i nagradu u obliku jednog stana: KOMI: Predsjednie, pod tekuim pitanjima, ne znam poto se radi o osobnoj stvari, da li ovdje ili da nas dvojica to rijeimo. KOMI: Samo da znate o emu se radi. Radi se o mom stanu. elim svoj status. Ja sam podstanar, u Sarajevu nemam nita. KLJUI: To kad dodju i ovi iz Federacije. Niko nije iz Sarajeva. PREDSJEDNIK: Neka vide nadlene slube. KLJUI: Najbolje vas dvojica.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

198

PEJANOVI: Predsjednie, Ivo je doao na poetku rata iz Kiseljaka, ovi sad dolaze.

8.2. Vojna pomo

Hrvatska je ak preutno prelazila i preko prebukiranosti veleposlanstva BiH u Zagrebu. Kako sam Stjepan Kljuji veli na sjednci Predsjednitva, odranoj dana 14. 4. 1994., u Veleposlanstvu BiH u Zagrebu radilo je najmanje 96 ljudi. U diplomaciji bi trebao biti obiaj da se ne prelazi broj prijeko potrebnih lanova Veleposlanstva, uzimajui u obzir i broj svojih predstanika koji je Hrvatska u tom trenutku imala u svom veleposlanstvu u Sarajevu. KLJUI: Mi smo mala drava i ne moemo imati toliko ambasada i konzulata i ne moemo tako mnogo ljudi imati zaposlenih. Nama trebaju profesionalci. Tamo pola njih ne zna rei dobro jutro ni na jednom jeziku. U Zagrebu, ja sam poslao Komia ja nisam htio da idem, 96 je njih to radi u Ambasadi. Nemaju oni svi papire, ali oni svi rade. I sad smo mi napravili Ambasadu koja se bavi sama sobom. Na sjednici odranoj dana 22. 6. 1994., Silajdi ponavlja Kljujieve stavove, istiui jo jedan podatak koji pokazuje koliko je Hrvatska politika preutno odobravala djelovanje institucija BiH na njezinu teritoriju, iako su iz BiH stalno tvrdili da je RH agresor na BiH: SILAJDI: Ovako, to je u jednom vremenu bila najuspjenija naa ambasada i najtei posao obavljala. To je sigurno tako. Medjutim, u Ambasadi se zaposlio ogroman broj ljudi - preko 100 ljudi. Nagomilali su se problemi koji su praktino problemi jedne itave Vlade. To je Ambasada obavljala jedno vrijeme

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

199

Ministar obrane Doko pokuava upozorititi na razloge hrvatsko-muslimanskih sukoba u Hercegovini te na injenicu da nisu samo pojedini Hrvati ti koji zaustavljaju oruje i pomo namijenjenu opkoljenom Sarajevu. Naime, do tih nesporazuma dolazi zbog injenice da su Muslimani, pripadnici HVO, a koji su od HVO-a dobili oruje i opremu radi organiziranja zajednike obrane od srpskog agresora, napustili HVO sa svim sredstvima koja su dobili, organizirali postrojbe ABiH i okrenuli se protiv istog tog HVO-a koji ih je predvodio u poetnim obrambenim aktivnostima. Ovdje je jasno uoljiva namjera HVO-a da se zajednikim djelovanjem, bez obzira na narodnost, organizira zajednika obrana: DOKO:Vidite, u Stocu sluaj, Muslimani su se stavili na stranu armije. IZETBEGOVI: Neki.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

DOKO: Stavili su se. Zato se zaratilo dole.

200

DOKO: Ali ne moe iz Visokog dovdje doi. 126 Kako navodi Stjepan iber, dana 12. 4. 1992., tadanji visoki asnik HV, Imra Agoti, a po nalogu dravnog vrha, naziva Operativni centar TO BiH i nudi nam svekoliku pomo.127 O tome je iber izvijestio i Aliju Izetbegovia i Juru Pelivana. Dok HVO i HOS rade i vode borbu protiv agresora, iber, na dunosti zamjenika zapovjednika R TO BIH organizira distribuciju naljepnica sa oznakom TOBiH.128 Na sastanku TO BiH, koji je odran dana 27. 9. 1992.,129 v. d. zapovjednika zrakoplovstva Nurki, izvjeuje da su nabavljeni vazduhoplovi, odnosno helikopteri i da se nalaze u Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske.

DOKO: Ima jo jedan problem, kad je o proputanju. Sad moramo o tome razgovarati. Pazite, ovo sad to ste rekli, to je iva istina. Vaga se da li treba propustiti Muslimanima oruje ili ne od strane Hrvatske. I mi nemamo drugog puta. Ali, isto se deava u Jablanici. Tamo je 78 % Muslimana. Mi smo do Jablanice naim vezama dovukli, i to preko Splita, Zagreba itd. neku robu za nas. Onaj predsjednik optine kae treba i nama i ne da nam za Sarajevo. Musliman. To smo imali problem i u Visokom. Nita nam nisu dali u Visokom. Sebi dijele nae, to je nama bilo namijenjeno i to smo mi platili i dogovorili se sa svima ovdje da dodje do Sarajeva. To su sve problemi o kojima mi moramo ovdje raiavati i na nivou da se zavre. Ili, nama nee doi ovdje ne samo brano, nego nam nita nee doi. 125 Izetbegovi prihvaa argumentaciju svjestan vanosti koju Hrvatska ima za obranu i oslobaanje BiH te stanje i u svojim redovima jer se u Visokom nalazi glavni logistiki tab TO BiH i jer se Visoko nalazi pod punom kontrolom bosanskih Muslimana: IZETBEGOVI: Dajte da to radimo. Da to rijeimo. Imamo van BiH spremljene kontigente oruja i hrane. Ogromne koliine .

IZETBEGOVI: Ovaj problem, ljudi, postoji. Ja sam ga sad isto tako osjetio u Lisabonu. Postoji u Mostaru taj problem, u Stocu. Jer, ako ti sad hoe da oruje prevede preko Mostara itd., ti e vidjeti da taj problem postoji jer jednostavno e se pitati da li treba da propuste oruje u Sarajevo uope. I to ba hrvatske snage da li treba da propuste. Oni su u dilemi da li to treba da urade. Dakle, taj problem postoji.

201

Najbolji primjer djelovanja i uspjene obrane HVO-a dao je upravo Sefer Halilovi, iako to njemu nije bilo jasno, usporeujui stanje u Mostaru i Sarajevu: Moram da kaem da je to, znajui za onoliko koliko ja znam, da je vrlo malo gradova u istoriji bilo tako estoko napadnuto kao to je to grad Sarajevo i grad Mostar i da su se, na svu sreu, Mostar se uspijeva odbraniti i osloboditi, a nadamo se da e doi dan slobode i u Sarajevu.130 Problem organizacije i zajednikog djelovanja HVO-a te prvo TO, a potom i ARBiH, to se tie HVO-a, nikad nije dolazio u pitanje. Ono na to je Halilovi jedino pristajao, te za to je cijelo vrijeme imao i politiku podrku muslimanskih lanova Predsjednitva (nakon njegove smjene podrku i naputke za provoenje takve politike imao je i novi komandant ARBiH, general Rasim Deli) jest to da se HVO mora uklopiti u ARBiH, gdje moe, a i ne mora, doi do nekog oblika zajednikog zapovijedanja. Ali treba se znati da je on (prvo Halilovi, potom Deli) jedini i stvarni zapovjednik svih postrojbi. Takav vid djelovanja i dogovora nije mogao nikako dobiti podrku kod predstavnika HVO-a jer se time djelovalo izravno protiv svih postignutih sporazuma, koji su govorili o zajednikom a ne podreenom odnosu dviju vojski. Na kraju, potpisivanjem Washingtonskih dogovora, upravo je na nain kako su to u HVO inzistirali, i ustrojena Vojska Federacije BiH, kao dvije (HVO i ARBIH) ravnopravne sastavnice zajednike vojske. To dodatno objanjava Mile Akmadi na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 11. 11. 1992., govorei o Oruanim snagama BiH: Da je MUP, da to spada u OS BiH, u OS BiH spada i HVO, ali HVO nije Armija BiH jo uvijek, je li tako, ali ako su oruane snage jedan iri pojam, OS su svi ljudi sposobni za vojsku. Izetbegovi nije htio stvarno prihvatiti injenicu da je HVO, a kasnije i HZ HB, morao biti osnovan da bi se zatitio Ustav RBiH, pravni poredak i sustav te posebno graani BiH koju su ivjeli na tom podruju. Bez HZ HB, narod, osobito hrvatski, tee bi se uspio obraniti od srpske agresije. Meutim, Izetbegovi je na raspravi na 146. sjednici, odranoj 18. 7. 1992., pokazao to misli o prijekoj potrebi ustavnog preureenja BiH i koliko dri do pregovora koji se, pod pokroviteljstvom i uz posredovanje predstavnika UN i EZ vode: Predsjednik Izetbegovi je uesnicima sjednice ukazao da se van snage moraju staviti sve one odluke zajednice Herceg-Bosne koje zadiru ili pretenduju da mijenjaju

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

202

ustavno-pravno uredjenje BiH. Po ovoj izjavi jasno je da e se bosanski Muslimani protiviti svakom razgovoru i moguem dogovoru o ustavnom ureenju BiH, ak i ako se zaustavi rat i nasilje u BiH. Odgovarajui na Pejanovieve i Durakovieve otvorene napade, te posredne Izetbegovieve napade na HVO, Mariofil Ljubi iznosi smisao i razloge osnivanja HVO te odreenje HVO-a prema BiH koje ne ostavlja previe prostora za djelovanje onima koji tvrde da Hrvati iz BiH ele podjelu BiH: obzirom da se (Vlada RBiH) sve vie pretvaramo u Vladu i vlast Sarajeva, tako da mi to gledamo malo drugaije nego bi trebali. Mislim da HVO nije pravio velike probleme vlasti BiH, i osnovana snaga koja se mogla u tom trenutku koliko toliko uspjeno suprotstaviti agresiji, jer BiH nije imala ni TO, nije imala naoruanje, neophodno je bila da se analizira jedna oruana snaga koja e se suprotstaviti. Nala se jedna takva forma HVO-a i mislim da to nema nikakvih negativnih efekata. HVO se ukljuuje koliko znam, koliko je mogue na sva ratitaU svakom svom javljanju je, bar veina koji su predstavnika HVO, jasno da prizna dravu BiH, da prizna Predsjednitvo. I da ovi uspjesi HVO, ako ih bude vie, da ne utiu na rjeavanju ustavnog ustrojstva BiH. Na 146. sjednici, odranoj 18. 7. 1992., predstavnik HDZ BIH, Markei je vrlo jasno i nedvosmisleno rekao to Hrvati iz BiH, a time i HDZ BiH, misle o BiH: ako je iko zainteresiran za dravu BiH to je hrvatski narod. I to je se pokazalo svim moguim javnim izjanjavanjem, od referenduma do svih naih proklamacija HDZ-a BiH kao legitimnog zastupnika tog naroda. Rasprave o zajednikom djelovanju HVO i TO BiH esto su predmet rasprava na sjednicama Predsjednitva. Iako je postignuto nekoliko dogovora o toj temi, gotovo ni jedan sporazum muslimanska strana nije provela te je dolazilo do potpuno nepotrebnih rasprava koje su podizale temperaturu. Dobar je primjer 151. sjednica Predsjednitva, odrana 1. 8. 1992., na kojoj je opet postignut naelan dogovor koji je muslimanska strana izigrala prilikom provedbe: JERKO DOKO: Tad nismo o tome razmiljali, a mijenja se iz dana u dan situacija. HVO je priznata isto kao oruane snage. I morae biti neka dopuna izmjene Zakona l. 37. Stavili u oruane snage, jer mi smo preli u oruane snage. Jer isto i oni asnici koji su u HVO moraju se tretirati kao i ovi to su preli u TO. l. 37. to iskljuuje. Ja sam danas - nekih dana kada smo imali one problem,e predsjednie, i kada smo sjedili sa glavnim koman-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

dom glavnog taba i HVO su u okviru realizacije onog sporazuma - oni kau, vi nas nigdje niste u Zakonu ni stavili i zastupili. I smatramo sutra npr. jednog Jaganjca ne moemo nita proizvesti nita, jer ga ne tretiramo kroz l. 37. ili njegove koji se prili u HVO. ta tu moemo napraviti. MUIR: Ja koliko znam, nisam proitao nigdje nita da je donijeta odluka o spajanju HVO i TO. Odnosno neki dan to smo mi postavili kao pitanje poslije vaeg sastanka u ZOR-i dole, da se prizna HVO kao sastavni dio oruanih snaga. Jer ovdje smo rekli, stvar je u propisima koji su preli u TO.

MARIO: Ne moemo tretirati HVO kao HOS ili kao tamo neku grupu samostalnu. HVO je isto organizirana snaga kao to je bila TO. Sada neemo se nadmudrivati koja je bila bolja. Radi toga smo ili da formiramo oruane snage kako bi se moglo izbjei. MUIR: Zato emo izmjeniti l. 37. ove uredbe. Greka je bila u startu, trebalo je biti oruane snage da se sastoje iz patriotske lige, HVO i TO. AVDO: Dobro, gotovo je sada.

MUIR: To je tano, Patriotska liga je tada brojala 80 hiljada ljudi zna se da je HVO brojao 20 hiljada ljudi, zna se da su ovi drugi narastali, mi smo rekli TO. A objektivno b.. u startu napravljena greka. Moemo li sada, poto sada donosimo propis, poslije tog 20. maja krstiti ga, izmijeniti samo ne u TO-u - nego u oruane snage, a imamo ve uredbu o prevodjenju u oruanim snagama.

JERKO DOKO: I da kroz ove uredbe koje sada donosite da se pominju oruane snage, a ne TO.

MARIO: Onda bi trebalo dopuniti uredbu oruane snage dijelovi to, i to - i onda vie nema tretiranja posebno TO, HVO - mislim da TO isto zasluuje da prelazi u oruane snage. MUIR: Ne bi sada trebalo terminoloki mijeati ni TO ni HVO - nego oruane snage i time pokrivamo onaj period ranije.

203

AVDO: Sve e biti oruane snage. Nee se pominjati ni TO, ni , Prema tome kako je, dijelom, tekla rasprava na 153. sjednici Predsjednitva, vidi se da je stvarna namjera Alije

204

Izetbegovia bilo utapanje HVO u Armiju BiH kao njezina sastavnog dijela, a ne, kako je ranije dogovarano, dijela zajednikih oruanih snaga BiH, koji ine i Armija BiH i HVO. Na 155. sjednici Predsjednitva, odranoj 13. 8. 1992., Stjepan Kljuji govori o pomoi koju je RH pruila BiH vraanjem vojnih obveznika: KLJUI: Hvala. Molim vas, moram vas upoznati sa dvije vrlo vane stvari. Naime, prigodom boravka delegacije BiH Hrvatskoj dogovoreno je sa hrvatskim vlastima da se vojni obveznici koji se nalaze kao izbjeglice u Hrvatskoj mobiliziraju i prebace na teritoriju BiH Od Hrvatske u paketu idu i moram vam rei da je, kad sam ja bio u Sloveniji, bila u novinama informacija da je samo sa rijekog regiona 4000 vojnih obveznika poslano dole u Hercegovinu i mobilizirano. I oni e na tome istrajati. Na sastanku131 predstavnika HVO, ABiH, vRS, uz posredovanje predstavnika MZ, generala Morillona, a odranom dana 23. 10. 1992., zapovjednik HVO u Srednjoj BiH pukovnik Blaki jasno kae: Mi smo u sastavu Republike Bosne i Hercegovine, jer druge drave nemamo. Na 169. sjednici Predsjednitva, odranoj 6. 10. 1992., Ejup Gani pokazuje koliko su Muslimani ozbiljno drali do potpisanih sporazuma i dogovora s Hrvatskom i koliko im treba da izvre potpisano i prihvaeno: GANI: U redu, dobro. Idemo na tekua pitanja. Ja bih samo jednu stvar imao. Kao to znate, nije ovo za objavljivanje, bili su razgovori izmedju predsjednika Predsjednitva BiH i predsjednika Republike Hrvatske u vezi jedne grupe za bolju koordinaciju nekih aktivnosti u vezi odbrane, logistike i slino. I Hrvatska je imenovala trojicu predstavnika i sad treba BiH. Ne znam da li to treba Vlada da uradi ili Predsjednitvo i Vlada Ja sam zvao Halilovia jutros i on je dao dva imena to se tie vojske prvo, kau da mi nemamo veeg ina od pukovnika u naoj vojsci. Pa su dali pukovnika Bjelajca Rifata. Druga osoba koju su on i Alija predloili, to je g. Jaganjac koji inae dosta saradjuje sa hrvatskom stranom. Jaganjac Jasmin, mislim da se tako zove. On ima in majora, koliko mi je poznato. I trea osoba koja se predlae, da zamjenik te osobe bude Salim abi, poto je stalno tamo. U opticaju je Naim Kadi predloen, ali da se jo vidi malo. Da se usaglasi to u stranci tamo, ali da zamjenik bude abi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PELIVAN: Kako sva tri Muslimana?

KLJUI: Sva etiri. Prvo abi ne moe nita raditi. On je gore i ne moe raditi. Ko ti je dao tu listu, nije u redu. AKMADI: Ovo je dravna, nije nacionalna. Nije nacionalna stvar - tri naroda.

205

PELIVAN: Ne, oni imaju, ja sam to isto ranije mislio, oni imaju primjedbe na Jaganjca. Pomo koju je RH slala BiH ak i priznaje Alija Izetbegovi na sjednici odranoj 26. 11. 1993. Meutim, opet ne shvaa, niti eli prihvatiti da su veim dijelom njegovi stalni pokuaji ignoriranja postignutih dogovora, posebno s RH, te stalno optuivanje RH za agresiju i pokuaj podjele BiH, dijelom uvjetovali i povremena smanjivanja koliine MTS (oruja i orua) koja su za potrebe ABiH primana u RH te preko RH, i uz pomo RH, distribuirana ABiH: ALIJA IZETBEGOVI: prikupljanja sredstava na terenu pa organizovanje 20 - 30 i 50 ljudi kupi puke, ak je Hrvatska uestvovala u stvaranju jednog dijela nae armije, dok je pamet vladala, znamo sasvim sigurno da su dali stotine i moda i hiljade puaka koje smo mi onda iskoristili. Na sjednici Predsjednitva, odranoj 25. 12. 1993., Stjepan iber navodi: IBER: I posljednje, ja sam poslije 5 dana uspio sino uhvatiti Brikrnona da me primi. Imao je opravdanja, kao doli Francuzi i neki francuski sveenik. Tri stvari sam potencirao: prvo, dogovor Deli-Roso u prisustvu Brikmona. Nita nisu potpisali, ali Roso je obeao. Helikoptera dva naa iz Medjugorja da e ii u Divulje na tehniki pregled i da e biti vraena. Obeao je Roso poljska bolnica iz Ploa Na sjednici Predsjednitva, odranoj 12. 3. 1994., Izetbegovi navodi da se delagacija ABiH vraa zadovoljna s pregovora koje su s hrvatskim vrhom imali u Splitu. IZETBEGOVI: Sad sam razgovarao sa Splitom. Nisam s njim razgovarao, on je poletio, ali sam razgovarao sa naom ambasadorkom, koja je prisustvovala zadnjem

GANI: Ja se potpuno slaem jer sam razumio njih kad sam razgovarao sa Alijom da je upravo Jaganjac taj most izmedju HVO i ...

PELIVAN: Molim vas, samo da iskaem miljenje. Iz vojnih i politikih razloga predstavnik HVO jedan treba da bude. Inae, nastaviemo sa nesuglasicama.

dijelu sastanka. Oni su upravo zavrili sastanak prije sat vremena i on vjerovatno sad leti. Dakle, nisam puno duljio. Kae da je Deli zadovoljan, a da e nam on priati detalje. Oni su zadovoljni tim razgovorima, tako kau gore. Tako da se oni veeras vraaju Stjepan Kljuji priznaje, na sjednici Predsjednitva, odranoj dana 14. 4. 1994., odakle je dola pomo koja je, ne jednom, spasila Biha od srpske okupacija i sprijeila mogui pokolj tamonjeg stanovnitva: KLJUJI: Ali nekoga iz tog bihakog, neko ko se tamo bori u najteim okolnostima. Da nije bilo ono iz Zagreba prebacivanje materijala ... oni su u najteoj situaciji. Imaju svugdje sukobe sa etnicima, drugo Abdi. I mislim da bi i tu trebalo malo podii moral. Drava nije mogla pomoi Dok lanovi Predsjednitva na sjednici od 25. 12. 1994., diskutiraju to napraviti da bi se Bihaka regija spasila od sigurne propasti i predaje (koja bi sasvim sigurno, po uzoru na pokolje u Srebrenici i drugim opkoljenim pa osvojenim enklavama, zadesila i Biha) pred snanijim, brojnijim i bolje opremljenim napadaima pripadnicima vRS, VRSK i Abdievih AP ZB, RH je nastavila opskrbu 5. K ABiH i HVO regije Biha MTS, koja je pomogla konanoj obrani Bihaa i cijele regije i stvorila uvjete za njihovo potpuno i konano oslobaanje tijekom izvoenja vojno-redarstvene operacije Oluja u kolovozu 1995. Kao ilustracijom za te navode, posluit emo se citatom iz knjige 5. Korpus 1992.-1995., brigadira Bejde Felia132, gdje, na stranici 22., iznosi injenice o opskrbi Bihaa MTS zrakom: Vazduhoplovna grupa (5. K ABiH - napomena autora) izvrila je preko 7000 letova i prevezla preko 3000 tona tereta neophodnog za obranu. Pored toga, prevezla je vie od 30 000 ljudi u okviru manevara jedinica, te dio ljudi na relaciji Biha-Zagreb, kao jedinoj vezi iz okruene zone. Veina letova koje Feli navodi ili su iz Zagreba i prema Zagrebu, kao i veina tereta koji je prebaen na podruje Bihaa. Ujedno se i konano priznaje da je Zagreb bio jedina veza koja je omoguavala Bihau i cijeloj regiji spas i odranje. I Hrvatska je, opskrbljujui tu regiju, imala znatne rtve. Nekoliko je osoba, izvravajui te zadatke, poginulo, manji broj letjelica uniten je.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

206

8.3. Socijalno-humanitarna pomo

207

ABDI: Zenica ima mogunost do Splita.133 Problemi opskrbe vezani su i na njihovu neorganiziranost, kako se najbolje vidi iz nastupa Zlatka Lagumdije, tada lana Vlade BiH, koji govori o 20 tisua tona nafte koja je, za potrebe BiH, dola u hrvatsku luku, u grad Split, te tamo eka da se oni u Sarajevu dogovore tko je naftu naruio i kome ide da bi je prevezli: ZLATKO: Predsjednie, ja se izvinjavam to sam upao u sjednicu nepozvan, medjutim hitna je stvar. Nafta nam je dola dole u Split, ovih 20 hiljada tona iz Turske. Dole postoji nalog da se ona uputi Direkciji za snabdijevanje, za koju, kau, da sam je ja uputio. Ja se toga ne sjeam. Da li neko zna. ekaju na telefonu da javim. Direkcija za snabdijevanje gradjana Sarajeva. Na 164. sjednici, odranoj 11. 9. 1992., donesena je odluka da se u zimskom periodu razmotri izmjetanje najugroenijeg stanovnitva na turistiku periferiju Hrvatske, u odmaralita kojima su raspolagali organi, ustanove i organizacije Republike Bosne i Hercegovine. Istovremeno, a kako je na 170. sjednici odranoj 7. 10. 1992. upozorio Abdulah Konjicija, boravak brojnih, a nekorisnih predstavnika vlasti RBiH, samo u Zagrebu, kota Republiku 280 miliona hrvatskih dinara. I bosanski gospodarstvenici u Hrvatskoj nalaze mjesto u kojem posluju i gdje stvaraju kapital kojim pomau obranu BiH, kako tvrdi Mirko Pejanovi134: Ali smo u Zagrebu korigovali tuzlaci, mostarci, zeniani pa su rekli mi imamo i proizvodnju, mi imamo ivot, imamo sve komunikacije. Idemo u Zagreb, u inostranstvo, naruujemo dobavljamo izvozimo itd. I proizvodimo. Na sjednici Predsjednitva, koja je odrana 26. 11. 1993., Haris Silajdi, tadanji predjednik Vlade BiH, jasno pokazuje odakle dolazi pomo koja omoguava muslimanskom narodu u BiH opstanak i preivljavanje, te zato se ne moe dovesti do onih kojima je namijenjena:

Vanost RH i prometne povezanosti vidi se i iz podataka o pravcima opskrbe Sarajeva, ali uoljiv je i problem unutarnje organizacije i koordinacije djelovanja. Jer, ako Zenica ima koridor do Splita, a nema prolaza iz Zenice do Sarajeva, onda problem sasvim sigurno nije u hrvatskoj strani nego u unutarnjim odnosima razliitih muslimanskih interesnih grupa: PREDSJEDNIK: Zar nemamo mi koridor do Zenice.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

HARIS SILAJDI: ... ja bih predloio da naa delegacija izadje sa specifinim zahtjevima humanitarnim prioritetima, koji se ne tiu samo konvoja, tiu se koliina hrane koje su u Splitu ili Zagrebu, ne samo kod UNHACER-a nego kod svih drugih agencija. Ogromne koliine su tamo mi ne moemo to prevesti zato to nemamo avione, zato to nemaju kerozin itd. da izadjemo i sa specifinim humanitarnim zahtjevima

208

9. Umjesto zakljuka ili Quo vadis B&H

209

Kao kljuni razlog koji je doveo do poetka rata u BiH jednostavno se, i gotovo nepogrjeivo, moe navesti sukob gotovo potpuno suprotnih politikih koncepcija i vienja ustavnog, odnosno unutarnjeg, ureenja budue BiH. Svaka od strana stvorila je i svoje snage koje su trebale osigurati podrku politikim stavovima: - Srbi su, transformacijom bive JNA preuzeli njihove vojne efektive, znatna materijalna sredstva koja su viestruko prelazila broj i kvalitetu svega to su imale i hrvatsko-muslimanske snage u BiH. Vojska RS, osobito nakon zakljuivanja primirja u RH, imala je vrlo jasnu zadau: osloboditi to je mogue vie kvalitetnog podruja BiH da bi se lake i jednostavnije ulo u pregovore kojima je krajnji cilj bio politiko i teritorijalno osamostaljivanje tog podruja i njegovo, izgledno, prikljuenje tadanoj Saveznoj Republici Jugoslaviji; - Bosanski su Muslimani mijenjali svoj politiki cilj tijekom rata u BiH i od poetaka agresije na RH, a na nain i u pravcima navedenima u uvodnom poglavlju. U poetku, sredinom 1991. godine nastaju prvi pokuaji organiziranja grupa sposobnih za obranu pojedinih podruja na lokalnoj razini. Kako sami navode, organiziranje takvih grupa iz kojih je kasnije iznikla Patriotska liga poelo je sredinom 1991. godine, Muslimani iz BiH poeli su se organizirati i traiti pomo od RH ve krajem 1991. godine. Nakon to je Patriotska liga organizacijski progutala tab teritorijalne obrane i preimenovala se u Armiju BiH, te nakon to muslimansko politiko vodstvo uvia da predstavnici MZ priznaju vojna djelovanja i stanje na terenu kao jedan od uvjeta definiranja podruja koja trebaju pripasti sastavni-

210

cama budue BiH, angairaju znatne snage radi proirivanja podruja koje kontroliraju. To podruje treba biti sastavni dio, usprkos njihovim eljama, decentralizirane BiH, ali i podruje s kojeg kasnije, uspostavom mira treba nastaviti borbu drugim sredstvima za postizanjem konanog cilja: to veeg teritorija BiH pod izravnom kontrolom sredinje vlasti iz Sarajeva, koja se personificira u Aliji Izetbegoviu, u SDA kao politikoj stranci i bosanskim Muslimanima kao etnikoj i vjerskoj odrednici. Stoga su svi oni koji su zastupali ideju o decentraliziranoj ali meunarodno priznatoj BiH u njenim AVNOJ-evskim granicama (kao to je bio politiki stav HDZ BiH i veim dijelom u poetku i Fikreta Abdia) bili opasni i odbacivani su, a svi oni koji su zastupali visoko centraliziranu (ili u njihovoj termilogiji jedinstvenu) BiH bili su cijenjeni i, deklarativno, prihvaani; Hrvati u BiH su, branei RH od napada JNA jo tijekom 1991. godine, zasutavljanjem konvoja, aktivnim sudjelovanjem u obrani RH u prvim danima obrane, pokazali da je samostalna i suverena Hrvatska politiki cilj koji treba podrati, svjesni da samostalna i suverena RH treba biti garancija njihova opstanka njihovog opstanka u, takoer samostalnoj i suverenoj, BiH. Budui da se agresijom na BiH raspao sustav vlasti, a da se stanje ne bi pretvorilo u anarhiju, Hrvati osnivaju tijela lokalne uprave i samouprave te ih ujedinjuju u sklopu HZ HB, a naknadno i HR HB (a sve u skladu s mirovnim planovima predloenim od predstavnika Meunarodne zajednice). Stvaranjem HVO, pokuavaju se stvoriti snage koje e garantirati sigurnost hrvatskog naroda u BiH te podrati politike stavove Hrvata iz BiH: jedinstvena ali decentralizrana, meunarodno priznata i suverena BiH, u kojoj su prava naroda jamena Ustavom, a ne samo deklarativno, BiH u kojoj nee dolaziti do preglasavanja ni nametanja odluka kojima se izravno zadire u vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda. Iako je bilo i onih koji su navodili da se HR HB treba izdvojiti iz BiH i prikljuiti RH, treba jasno i nedvosmisleno rei: politika razbijanja BiH nije voena ni u Zagrebu, ni u Grudama, jer je samo snana i samoodriva BiH, u kojoj su Hrvati konstitutivan narod, garancija stabilnosti RH ali i obrnuto; hrvatska je politika prema BiH bila vrlo jasna: politiku budunost BiH odluit e glavni imbenici iz meunarodne zajednice te u tom smislu Hrvatska, u skaldu sa svojim ustavom i zakonima, treba uiniti sve da se u sklopu rjeenja koji e predloiti MZ zatite vitalni nacionalni

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

211

interesi Hrvata iz BiH kao konstitutivnog naroda potpuno ravnopravnog drugim narodima na cijelom podruju BiH; - srbijanska je politika prema BiH isto tako bila jasna: to vei dio BiH staviti pod svoju vojnu kontrolu te u mirovnim pregovorima pokuati doi do to boljeg rjeenja, ukljuujui i odcjepljenje teritorija BiH i prikljuenje Srbiji; - poloaj MZ, zbog razliitih interesa pojedinih zemalja lanica EZ, kasnije EU, bio je iznimno promijenjiv, to je znalo dovoditi do znatnih problema u pregovorima koji su se odvijali pod pokroviteljstvom i u organizaciji EU. Tek ulaskom SAD na politiko podruje JI Europe stvaraju se uvjeti (vojni poraz vojske hrvatskih i bosanskih Srba) za nametanje mira. Izetbegovi je morao odustati, silom prilika, od svog koncepta stvaranja nove Jugoslavije, to ga je katkad inilo vrlo nesigurnim pri donoenju odreenih odluka od vanosti za budunost BiH. Meutim, budui da se sve vie okruivao osobama koje su mu iskazivale punu odanost, budui da je dobivao sve snaniju podrku iz arapsko-muslimanskih zemalja, budui da je dobio podrku i nove amerike administracije, budui da je ipak imao i podrku RH, a bez obzira na vojne poraze koje je ABiH nanosila vRS, Izetbegoviu je polako raslo samopouzdanje. Izetbegovi se nadao skorom kraju rata, jer je raunao na pozitivne demografske statistike BH Muslimana, te je zato i pristajao na drukiju unutarnju organizaciju BiH od one koja je postavljena kao politiki cilj BH Muslimana: jedinstvena i centralizirana graanska drava. Izetbegovi je bio svjestan tih demografskih podataka koji su mu ili u prilog. Prije rata, u bivoj SFRJ najveu su stopu nataliteta, poslije Albanaca imali BH Muslimani (prirodni prirataj 14 promila). Muslimani su bili izrazito najmlai narod u BiH, odnosno 2/3 novoroenih u predratnim godinama u BiH bili su roeni u muslimanskim brakovima. Ti su podaci bili dovoljni za zakljuivanje da je samo pitanje vremena kad e Muslimani postati i stvarna, matematika, veina u BiH.135 Ve se sada moe sasvim sigurno iznijeti procjena da Muslimani-Bonjaci, kao najbrojniji narod u BiH, ine neto vie od 50 % ukupnog stanovnitva BiH. Izetbegovi je od poetka pregovora predsjednika 6 republika iz sastava tadanje SFRJ, krivio Milana Kuana (predsjednika Slovenije) i dr. Franju Tumana zbog raspada SFRJ. Istovremeno ih je krivio, kao i Slobodana Miloevia, zbog propasti plana Izetbegovi-Gligorov, prema kojem je trebalo doi do osnivanja nove dravne zajednice na podruju bive SFRJ. To je i jedan od kljunih razloga zbog kojih je i dolo do tajnog susreta Izetbegovi-general Adi, posredovanjem Kire Gligorova na Ohridskom jezeru. Potrebno je

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

212

rei da je do susreta dolo najvjerojatnije nakon neuspjenih poziva generalu Adiu (tadanjem v.d. SSNO) upuenih od Predsjednitva BiH (poetak travnja), a nakon to je BiH priznata od EU i SAD. Na tom je sastanku Izetbegovi najvjerojatnije nudio suradnju generalu Blagoju Adiu glede djelovanja JNA i pobunjenih Srba prema RH, traio pomo JNA u borbi protiv ustaa i etnika u BiH, nudio podrku nasilnoj smjeni Slobodana Miloevia s vlasti u Srbiji, a zauzvrat nudio ostanak njegove BiH u novoj Jugoslaviji. Shvativi da je Adi propustio ansu za izvoenje vojnog udara, te da Miloevi vrsto upravlja s ostatkom JNA, Izetbegovi se okree preuzimanju potpune vlasti u Predsjednitvu BiH, koje u ratnom stanju ima i ulogu Skuptine BiH (o emu je ve govoreno u 2. poglavlju). Budui da je njegov ured bio stvarno mjesto donoenja svih bitnih odluka, Predsjednitvo je moralo biti sigurna institucija, koja e moi legalizirati sve te odluke. Ujedno je kontrola Predsjednitva omoguavala i nastupe prema bogatim arapsko-muslimanskim zemljama, koje su znatno financirale ABiH te druge dijelove sustava koji su nadzirali Muslimani u BiH. Izetbegovi, uvidjevi da MZ nije voljna vojno napasti snage bosanskih Srba, te uvidjevi da jedan od argumenata kojim se koriste mirovni posrednici MZ jest podruje koje nadzire pojedina vojska, okree svoje vojne kapacitete prema Srednjoj Bosni, elei zaokruiti teritorij te pod svoju kontrolu staviti gotovo cijelu namjensku proizvodnju predratne BiH. Te tvornice kasnije moraju posluiti kao baza gospodarskog razvoja ali i kao baza za stvaranje dodatnih efektiva prijeko potrebnih i za mogua vojna djelovanja prema drugim podrujima BiH. Zanimljiva je i terminologija kojom se opravdava proirenje ratnog Predsjednitva zapovjednikom TO BiH, a ne njemu nadlenim ministrom obrane BiH. U demokatskim sustavima, odnosno onima koji tome tee, civilni nadzor nad vojskom jedna je od glavnih steevina demokracije. Stoga se moglo oekivati da se Predsjednitvo, u ratnim uvjetima nakon to se proiruje s predsjednicima Skuptine i Vlade BiH, proiri s ministrom obrane, kao osobom u ijem se ministarstvu nalazi i vojska. Meutim, Izetbegovi pronalazi rjeenje tako da u Predsjednitvo, koje je u ratnom stanju i u funkciji Vrhovnog zapovjednika OS BiH, imenuje zapovjednika OS BiH. Razlog zbog kojeg je to napravljeno vrlo je jednostavan i ve mnogo puta iznesen: elja za poptunom kontrolom predsjednitva i OS BiH. Naime, ministar obrane politika je funkcija koja e esto biti u rukama nemuslimana, a zapovjednik vojske, koja u svom sastavu ima vie od 95 % muslimana, jednostavno mora biti Musliman. Time je Izetbegovi praktino dobio dva glasa: jedan nije prepustio drugima, i isti je taj dobio u svoju

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

213

korist. Kad bi mu taj glas postao nesiguran, osoba koja se na tom mjestu nalazila bila bi smijenjena (smjena Sefera Halilovia i imenovanje Rasima Delia). Istovremeno se Izetbegovi suoavao s mnogim kritikama na raun svog djelovanja koje su dolazile iz razliitih muslimanskih krugova. Lako je primijetiti da je Izetbegovi predmet mnogih optubi o podjeli BiH (jer je pristajao na razgovore sa MZ o drukijem ustavnom ureenju BiH), gotovo istovjetnih optubama koje su upuivane predsjedniku Tumanu. Takoer su obojica optuivana, u dijelu domae i strane javnosti, da su svjesno rtvovali (ne dostavljanjem naoruanja, ne slanjem pomoi u ljudstvu i slino) Posavinu i Vukovar, odnosno Srebrenicu, epu, Gorade i Biha (koji je pak spasila Hrvatska pa da je izbjegao sudbinu Srebrenice), a sve da bi stekli simpatije MZ zbog stradanja svojih nedunih graana. Lakoa kojom se obojicu optuuje za takva djelovanja vrlo je znakovita. Iz ovih je dokumenata vidljivo kako su se vrlo esto sastajali visoki predstavnici Muslimana i bosanskih Srba u opkoljenom Sarajevu. Teme njihovih razgovora nisu bile samo pitanja humanitarne naravi. esto su pregovarali i o drugim iznimno vanim temama, zamjenama teritorija, preseljenju stanovnitva, ukupnim srpsko-muslimanskim, hrvatsko-muslimanskim te hrvatsko-srpskim odnosima. Iz dokumenata je vidljivo da su srpski sugovornici esto znali podmetati politika kukavija jaja svojim muslimanskim sugovornicima da bi izazvali sukobe u hrvatsko-muslimanskom zajednitvu te da bi Muslimane pridobili na svoju stranu. Naalost, u tome su veim dijelom i uspjeli. Usporeujui pregovore KaradiBoban u Grazu s ovim pregovorima, lako je uoiti nesrazmjer u broju susreta, temama razgovora te obvezama koje su nastale nakon tih susreta (nakon susreta u Grazu utvreno je da je to tek jedan od niza bilateralnih susreta svih triju sukobljenih strana u BiH, u kojima treba traiti rjeenja za mirno rjeenje krize u BiH). U ovim pregovorima u opkoljenom Sarajevu hrvatska se strana spominjala iskljuivo u negativnom kontekstu. Kako se pak dr. Franjo Tuman odnosio prema problemu BiH, gotovo najbolje svjedoe podaci koje su sami lanovi tadanjeg Predsjednitva BiH doznali i od lanova svoje pregovarake grupe ali i iz pisama njemakih posrednika u pregovorima. Vidljivo je da je inicijativa za postizanje mira u BiH, te posebno za zaustavljanje hrvatsko-muslimanskog rata u Srednjoj Bosni cijelo vrijeme dolazila iz Hrvatske i HR HB, a da je muslimanska strana, ABiH, htjela voditi rat radi ispunjavanja prethodnih politikih stavova, koje je vie puta izrekao Izetbegovi (na sjednici Predsjednitva odranoj dana 15. 12.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

214

1993.) u situaciji smo da jo malo proirimo teritorije koje mi kontroliramo. Time se, uzrono-posljedinom vezom, moe utvrditi tko je uistinu imao razloga za poetak rata u Srednjoj Bosni. Takoer bi bilo jako korisno doi do podataka koliko je pomoi (svih vrsta) u BiH dolo preko RH, a koliko preko Srbije. Posebno bi trebalo utvrditi koliko je koji narod dobio pomoi preko Hrvatske, a koliko preko Srbije. Dostupni podaci pokazuju da je sva pomo u oruju i oruu koja je ila prema ABiH dolazila preko teritorija Republike Hrvatske, a ne preko Srbije. Iz Srbije su u BiH dolazila znatna MTS, ali bila su namijenjena vRS, koja ih je koristila protiv Muslimana ali i Hrvata u BiH. Izetbegovi, Silajdi i Gani kasno su shvatili da je promjena ustavnog ureenja BiH neizbjeiva budunost. Stoga su, odustajui od centralizirane graanske BiH, traili napovoljniju varijantu za BH Muslimane. Teko su prihvatili injenicu da su Hrvati iz BiH od poetka rata u BiH zastupali upravo takav poloaj, ali muslimanski je vrh, upornim odbijanjem pristajanja na tu vrst razgovora, potpuno potkopao prijeko potrebnu suradnju Hrvata i Muslimana u BiH. Potrebno je navesti i olakavajui imbenik za trojac iz SDA (Izetbegovi, Silajdi, Gani). Razvojem dogaaja u Predsjednitvo BiH kooptiran je i imenovan vei broj lanova SDP BiH. Upravo su oni prednjaili u optubama na raun Izetbegovia da u razgovorima koje vodi dijeli BiH. Za lanove SDP BiH koji su izabrani/kooptirani u Predsjednitvo BiH, Durakovia, Komia, Lazovia, Ljuji-Mijatovi, Hrvati i Republika Hrvatska bili su kljuni krivci zbog kojih se raspala SFRJ. Krivili su oni za raspad SFRJ i Miloevia, ali raunali su da bi s Miloeviem lake izali na kraj, jer je ipak Miloevi vodio stranku sljednicu Saveza komunista Srbije (kao to su oni izvrili trasformaciju Saveza komunista BiH u SDP-SK BiH) dok je, prema njima, Tuman voa ektremno desne nacionalistike stranke. Njima, lanovima SDP-a, koji su se prije rata izjanjavali Jugoslavenima, nestankom Jugoslavije nestaje i temelja na kojem je do tada poivala njihova nadnacionalna, internacionalistika politika. Potom im ostaje BiH kao primjer Jugoslavije u malom, koju opet dijele Hrvati i Srbi, kao to su razbili SFRJ. SDP-ovci se zato potpuno protive razgovorima sa MZ o drukijem ustavnom ureenju BiH jer je za njih potpuno neprihvatljiva svaka promjena postojeeg Ustava u smislu decentralizacije te napose formiranja Kantona/Republika na etnikim naelima. Njihov socijalistiki nadnacionalizam nestankom je SFRJ uruen te bi u sluaju drukije organizacije BiH, bio izgubljen i posljednji oslonac njihova politikoga djelovanja. Da bi sprijeili podjelu BiH na

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

215

kantone/republike, SDP-ovci kreu u odstranjivanje Hrvata iz Predsjednitva i struktura vlasti. Oni Hrvati koji se zalau za ravnopravnost konstitutivnih i drugih naroda u BiH i ustavno ureenje kojim se ta prava jame, u SDP BiH smatrani su opasnijim politikim neprijateljem od Srba koji ele podjelu BiH i odcjepljenje njihovog dijela BiH i pripojenje matici Srbiji. Stoga ulau veliki trud, a u emu naalost i uspijevaju, u to da se stvori dvopartijsko Predsjednitvo BiH: SDA i SDP BiH. I Izetbegoviu je prividno lake razgovarati samo s jednom strankom, ali zato je skoro puno tee manipulirati s drugim lanovima Predsjednitva. Istovremeno Durakoviu i drugim SDP-ovcima odgovara Izetbegovievo inzistiranje na nadnacionalnoj graanskoj visoko centraliziranoj dravi jer ih to vjerojatno podsjea na demokratskiji oblik organizacije bive SFRJ. Kakva budunost oekuje BiH? Kakvo ustavno ureenje BiH moe biti prihvatljivo za tri konstitutivna naroda kao i za druge narode koji ive u BiH? Sadanji ustroj i organizacija BiH, iznikla iz Daytona uspjeno je zaustavila rat i nametnula mir (bez djelovanja HV ne bi dolo ni do srpskog vojnog poraza, a time ni do Daytonskog mira). Meutim, ve se nekoliko godina uviaju znatni problemi zbog primjene daytonskog Ustava. Bosna i Hercegovina organizirana je na dravnoj razini od dva dijela: gotovo etniki ista i centralizirana Republika Srpska te anacionalno definirana, mjeovita, s veinskim muslimanskim stanovnitvom, snano decentralizirana (na 10 kantona) Federacija BiH. Takva dravna struktura nema izglednu budunost, ni politiku, ni gospodarsku, ni socijalnu niti ikakvu drugu. Ako se ne stvori nekoliko jednakopravnih i jednakostatusnih dijelova BiH, u kojima e se jamiti zatita temeljnih nacionalnih interesa svakom od tri konstitutivna naroda na cijelom podruju BiH, i dalje e biti prijeko potrebna nazonost predstavnika MZ. Ako se BiH, u dijelu MZ, smatra podrujem na kojem se trebaju provoditi testiranja razliitih sustava organiziranja i reagiranja na razliite podraaje, upravljanja pojedinim vrstama kriza, koordinacijom vojnog i politikog djelovanja, uvjebavanjem vojno-redarstvenih postrojbi za obavljanje zadaa na nekim drugim mjestima, onda je ova i ovakva BiH ono to MZ trai. Ali to onda nije BiH koju ele njezini stanovnici. Da bi se postigao to je mogue trajniji mir, smanjile napetosti i sukobi koji u BiH izbijaju vrlo esto (a emu su uzrok nerijeena nacionalna pitanja unutar i izvan BiH), moraju se to je mogue potpunije rijeiti pitanja nacionalnog i

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

gospodarskog identiteta pojedinca i kolektiviteta. Tek e ispunjavanje takvih uvjeta dovesti do situacije koja e omoguiti i investiranje u BiH, ime se tenja pojedinca, obitelji i zajednice moe preusmjeriti s nacionalnoga prema gospodarskom. Sve tri strane moraju biti spremne na kompromise. Bosanski Srbi moraju prestati gledati preko Drine, traei podrku u njihovim secesionistikim ambicijama i ucjenjivanju MZ referendumom o moguem odcjepljenju Republike Srpske ako Kosovo stekne meunarodnu neovisnost. Bosansko-hercegovaki Hrvati moraju prijei preko svojih unutarnjih podjela, utvrditi bar minimalnu razinu zatite svojih nacionalnih interesa u BiH te podrati model i tri entiteta i/ili tri ustrojbena dijela decentralizirane BiH, kojim e moi osigurati zatitu svojih prava i prava drugih naroda. Bosanski Muslimani-Bonjaci moraju prestati inzistirati na stvaranju snano centralizirane graanske drave jer je takvom politikom, koristei se retorikom terminologijom 1 ovjek = 1 glas Miloevi i doveo do stranih ratova na podruju SFRJ. Muslimani-Bonjaci trebaju se prestati ponaati kao matematika veina koja izravno ugroava prava manjih naroda, u ovom sluaju Hrvata, s kojima dijele i Federaciju i dravu BiH.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

216

Biljeke

217

1. Diskusija Alije Izetbegovia na sjednici od 24. 12. 1992. godine o razrjeavanju dunosti dotadanjeg lana Predsjednitva S. Kljujia i izboru novog lana predloenog od HDZ BiH 2. MS sjednice Predsjednitva RBiH od 4. 5. 1992. 3. MS sjednice Predsjednitva RBiH od 21. 05. 1992. 4. Izjava Mile Akmadia navedena na MS sjednice Predsjednitva od 25. 5. 1992. 5. Prekini snimanje.; Ne snimaj; Ne mora ovo snimati pobogu, Ja bih te molio da ovo ne snima, odnosno moe, svejedno je. Ne snima se dalje, Rijei Stjepana Kljujia na sjednicama Predsjednitva RBiH odranim dana 6. i 21. 5. 1992. te 11. 11. 1993. 6. Alija Izetbegovi, 1990., str. 68. 7. Vano je napomenuti da nam nije namjera proglaavati islam agresivnom vjerom koja eli dominirati drutvom i dravom. elimo pokazati koliku opasnost u sebi nosi svaka ideja ureenja drutva i drave na nain svjesnog smanjivanja prava pojedinaca, naroda i/ili drugih oblika zajednica koje se nalaze u manjini u odnosu na veinsku populaciju/zajednicu. 8. Alija Izetbegovi, 1990., str. 33. 9. Alija Izetbegovi, 1990., str. 19. 10. Alija Izetbegovi, 1990., str. 36. 11. Alija Izetbegovi, 1990., str. 43. 12. Alija Izetbegovi, 1990., str. 32. 13. Alija Izetbegovi, 1990., str. 22. 14. Alija Izetbegovi, 1990., str. 4. 15. Alija Izetbegovi, 1990., str. 13. 16. Alija Izetbegovi, 1990., str. 4. 17. Alija Izetbegovi, 1990., str. 10. 18. Alija Izetbegovi, str. 51. 19. Bosna i Hercegovina 1990.-2025., strana 52. 20. dr. Muhamed Borogovac: Rat u Bosni i Hercegovini 1992 - 1995, Bosanski kongres SAD, SAD, 1995., www.hdmagazine.com/bosnia/download 21. Mi isto tako ocjenjujemo da je saradnja izmedju naih organa bezbjednosti i MUP-a BiH dobra, da bi mogla biti bolja i da je treba i dalje jo razvijati i da u tu funkciju treba staviti i sve ovo - pokrete jedinica vojnih koje idu preko BiH i koje e ii i koje su u jednoj, drugoj, treoj ve prema tome kakvoj funkciji e biti. Veljko Kadijevi, MS sjednice Predsjednitva SR BiH i predsjednika Vlade SR BiH sa najviim linostima SSNO i generaltaba OS SFRJ, Sarajevo, 15. 10. 1991.

218

22. MS sjednice Predsjednitva SR BiH i predsjednika Vlade SR BiH sa najviim linostima SSNO i generaltaba OS SFRJ, Sarajevo, 15. 10. 1991. 23. Zapisnik 48. sjednice Predsjednitva SR BiH od 20.12.1991. godine 24. Zapisnik 50. sjednice Predsjednitva SR BiH od 10.01.1992. godine; govorei o reakciji na proglaenje, od dana 9. sijenja 1992. godine, Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, 25. Zapisnik 56. sjednice Predsjednitva SR BiH od 2. 3. 1992. 26. Zapisnik 57. sjednice Predsjednitva SR BiH od 11. 3. 1992. 27. Zapisnik 63. sjednice Predsjednitva SR BiH od 26./27./28. 3.1992. 28. Zapisnik 65. sjednice Predsjednitva SR BiH od 4./8. 4.1992. 29. Zapisnik 66. sjednice Predsjednitva SR BiH od 9. 4. 1992. 30. Stjepan iber, 2000., str. 79. 31. Alija Izetbegovi, str. 49. 32. Alija Izetbegovi, str. 50. 33. Jer nismo mi ruili Jugoslaviju, drugi su to radili; Alija Izetbegovi, 1998., str. 27. 34. Ja sam u samo predveerje rata (do tog susreta na Ohridskom jezeru je dolo izmeu 7.4. i 26. 4. jer je 26. 4. u Skopju potpisan sporazum o povlaenju JNA iz BiH; sporazum su potpislai Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva SFRJ Branko Kosti i v.d. SSNO general Blagoje Adi - napomena autora - sa generalom Adiem letio u Skoplje ili na Ohrid, danas se tano ne sjeam, znam da je tamo bio Gligorov, da se vidim sa generalom Adiem. Rekao sam mu Dajte imenujte nekoliko muslimanskih generala koji e biti komandanti u Bosni i Hercegovini .Uradite to ako hoete da spaavamo zemlju., Alija Izetbegovi, 1998., str. 189. 35. A ja sam igrao sa figurom manje, bolje rei, sa dva topa manje itavo vrijeme. I to partiju simultanku, sa njima dvojicom., Alija Izetbegovi, 1998., str. 32. 36. Miroslav Tuman, 2005., str. 441. 37. Na glavni problem sada, u miru, jeste to smo mi praktiki trebali da gradimo dravu sa etnicima i ustaama; Alija Izetbegovi, 1998., str. 33. 38. Zajednika srpsko-muslimanska deklaracija Alije Izetbegovia i Momila Krajinika, eneva, 16. 9. 1993.; M. Tuman, 2005., str. 440-442. 39. Alija Izetbegovi, 1998., str. 89.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

219

40. Nije samo Izetbegovieva politika tetila RH. Dodatne probleme interesima RH nanosili su i oni iz Hrvatske koji su se neodgovorno odnosili prema Hrvatskoj budunosti, i s krajnje lijevih i s krajnje desnih politikih poloaja. Izetbegoviu i bosanskim muslimanima u pozicioniranju je, posebno prema SAD, od znatne pomoi bila injenica da su oni Muslimani iz BiH, iz europske drave, koji trae pomo i kojima je ta pomo potrebna da bi preivjeli. SAD te neke druge zemlje iz EU, pomaui im bez ikakva vrjednosnog kriterija, mogle su sebe predstaviti kao zemlju zatitnicu ugroenih Muslimana, i taj argument koristiti na drugim podrujima koja su im prvenstveno strateki vana. 41. U to je vrijeme, prema osobnoj izjavi bio potpredsjednik Saveza komunista BiH, http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=2966&reportid=167 42. Franjo Boras, Mostar, 2002., str. 134. 43. U nekim MS za Aliju Izetbegvia rabi se rije predsjednik. 44. Zapisnik 63. sjednice Predsjednitva SR BiH od 26./27./28. 3. 1992. 45. Zapisnik 67. sjednice Predsjednitva SR BiH od 10./11.04.1992. godine 46. MS 120. sjednice Predsjednitva RBiH od 15. 6. 1992. 47. Npr. MS 146. sjednice Predsjednitva RBiH od 18. 7. 1992. 48. MS 146. sjednice Predsjednitva RBiH od 18. 7. 1992. 49. Zapisnik 142. sjednice Predsjednitva RBiH odrane 13.07.1992. godine 50. MS 120. sjednice Predsjednitva RBiH od 15. 6. 1992. 51. MS 146. sjednice Predsjednitva RBiH od 18. 7. 1992. 52. Semir Halilovi, 2005., str. 66. 53. MS 189. sjednice Predsjednitva i Vlade RBiH odrane dana 21. 2. 1993. 54. Semir Halilovi; Dravna tajna, Sarajevo, Matica, 2005., str. 282-284. 55. MS 182. sjednice Predsjednitva RBiH od 26. 12. 1992. 56. Semir Halilovi; Dravna tajna, Sarajevo, Matica, 2005., str. 285. 57. Prema odluci Predsjednitva donesenoj na 185. sjednici Predsjednitva odranoj dana 22. 1. 1993., delegaciju BiH inili su: Alija Izetbegovi, Miro Lazovi, Haris Silajdi, Muhamed Filipovi, Stjepan iber i Sefer Halilovi. 58. MS sjednice Predsjednitva RBiH i predsjednika stranaka od 2. 2.1993.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

220

59. Alija Izetbegovi, 1998, str 195. 60. Vjerojatno su ovo rijei Mira Lasia. 61. Borongaj, istoni dio Zagreba u kojem se nalazila vojarna JNA. 62. Ivo Komi komentira stav Stjpana Kljujia na sjednici Predsjednitva BiH, odranoj dana 30. 3. 1994. 63. Zapisnik 81. sjednice Predsjednitva SR BiH od 4. 5. 1992. 64. MS 108. sjednice Predsjednitva RBiH od 1. 6. 1992. 65. MS 108. sjednice Predsjednitva RBiH od 1. 6.1992. 66. Zapisnik 70. sjednice Predsjednitva SR BiH od 14. 4. 1992. 67. MS 141. sjednice Predsjednitva RBiH, 12. 7. 1992. 68. MS 101. sjednice Predsjednitva RBiH, 25. 5. 1992. 69. MS 101. sjednice Predsjednitva RBiH od 25. 5. 1992. 70. Stjepan iber, 2000., str. 47. 71. Stjepan iber, 2000., str. 132. 72. Stjepan iber, 2000., str. 197. 73. MS 183. sjednice Predsjednitva BiH od 11. 1.1993. 74. Dana 7. 1. 1993. pripadnici vojne policije ABiH ubili su, bez razloga, Josipa Gogalu, direktora Republike uprave za drutvene prihode BiH, lana Vlade BiH, hrvatske nacionalnosti 75. Zapisnik 84. sjednice Predsjednitva SR BiH od 6. 5. 1992. 76. MS sjednice predsjednitva BiH od 23. 4. 1993. 77. Krajinik je sasvim sigurno to prokomentirao na jednom od njihovih oito estih susreta u sarajevskoj zranoj luci. 78. MS sjednice Predsjednitva BiH od 14. 1. 1994. 79. Sefer Halilovi, 1998., str. 20. 80. Sefer Halilovi, 1998., str. 25. 81. MS 226. sjednice Predsjednitva BiH odrane 1. 11. 1993. 82. Miroslav Tuman, 2005., str. 215. 83. Stjepan iber, 2000., str .185. 84. MS sjednice predsjednitva BiH od 23. 4. 1993. 85. Alija Izetbegovi, 1998., str. 158. 86. Zapisnik 70. sjednice Predsjednitva SR BiH od 14 . 4. 1992. 87. BOV: Borbeno oklopno vozilo. 88. Zapisnik 63. sjednice Predsjednitva SR BiH od 26./27./28. 3. 1992. 89. Izvanredna sjednica Predsjednitva RBiH od 3. 5. 1992. 90. Zapisnik 83. sjednice Predsjednitva SR BiH od 6. 5. 1992. 91. Dana 17. 1.2000. Alija Delimustafi uhien je zbog posjedovanja i zlouporabe krivotvorenih dokumenata. Uhien je

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

221

s osobnim dokumentima koji su glasili na ime Gojka Mitrovia. Nakon to je odleao 3 mjeseca u beogradskom zatvoru, izruen je vlastima BiH. Na sudskom procesu je, dana 19. 2. 2003. godine, osuen na 4 godine zatvora zbog otmice jedne osobe u Njemakoj iz 1996. godine. Dana 13. 9. 2005., odlukom predsjednika i obojice potpredsjednika Federacije BiH, pomilovan je i osloboen od daljnjeg sluenja kazne. 92. MS sjednice 101. Predsjednitva od 25. 5. 1992. 93. MS sjednice 70. Predsjednitva od 14. 4. 1992. 94. MS 122. sjednice Predsjednitva RBiH od 17. 6. 1992. 95. Zapisnik 81. sjednice Predsjednitva SR BiH od 4. 5. 1992. 96. Zapisnik 81. sjednice Predsjednitva SR BiH od 4. 5. 1992. 97. Kako je Sefer Halilovi, kao i svi budui zapovjednici TO i Armije BiH, postao lan Predsjednitva, treba proitati MS 141. sjednice od 12. 7. 1992. 98. Zapisnik 81. sjednice Predsjednitva SR BiH od 4. 5. 1992. 99. Zapisnik 81. sjednice Predsjednitva SR BiH od 4. 5. 1992. 100. Sefer Halilovi, 1998., str. 10. 101. Stjepan iber, isto, str. 13. 102. Stjepan iber, isto, str. 14. 103. MS 122. sjednice Predsjednitva RBiH od 17. 6.1992. 104. Stjepan iber, 2000., str. 161. 105. Stjepan iber, 2000., str. 172. 106. Omer Behmen, 2006., str. 354. 107. Omer Behmen, 2006., str. 355. 108. Stjepan iber, 2000., str. 144. 109. Stjepan iber, 2000., str. 165. 110. Stjepan iber, 2000., str. 330. 111. MS sjednice predsjednitva BiH od 23. 4. 1993. 112. njegov vjenani kum bio je Petar Simonovi, pukovnik KOS-a, koji je bio u Komandi sa Kukanjcem.; Omer Behmen, 2006., str. 391. 113. Alija Izetbegovi, 1998., str 61., 62. 114. Zapisnik 63. sjednice Predsjednitva SR BiH od 26./27./28. 3. 1992. 115. Nenada Kecmanovia 116. MS sjednice Predsjednitva RBiH od 25. 5. 1992. 117. MS 177. sjednice Predsjednitva RBiH od 11. 11. 1992. 118. MS 113. sjednice Predsjednitva RBiH od 1. 6. 1992. 119. MS 119. sjednice Predsjednitva RBiH od 14. 6. 1992. 120. MS 119. sjednice Predsjednitva RBiH od 14. 6. 1992. 121. MS 146. sjednice Predsjednitva RBiH od 18. 7. 1992.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

122. MS 182. sjednice Predsjednitva RBiH od 26. 12. 1992. 123. Znate ta, ja sam ostala dosljedna onome to smo mi zakljuili prije tri-etiri mjeseca, da zajedno MUP sa JNA djeluje u pravcu spreavanja medjunacionalnih sukoba. Medjutim, vi vidite, zadnja i predzadnja odluka Predsjednitva, ja sam izdvojila svoje miljenje, smatra da na nekim teritorijama, konkretno na teritorijama gdje postoje mogunosti sukoba srpskog i hrvatskog naroda, da ne moe da funkcionie ta formula zato to JNA se u tim podrujima smatra agresorom. 124. MS 180. sjednice Predsjednitva RBiH, od 23. 12. 1992. 125. Zapisnik 81. sjednice Predsjednitva SR BiH od 4. 5. 1992. 126. Zapisnik 81. sjednice Predsjednitva SR BiH od 4. 5. 1992. 127. Stjepan iber, 2000., str. 50. 128. Stjepan iber, 2000., str. 51. 129. Stjepan iber, 2000., str. 159. 130. MS 122. sjednice Predsjednitva RBiH, od 17. 6. 1992. 131. Stjepan iber, 2000. str. 181. 132. Bejdo Feli: 5. Korpus 1992.-1995., Biblioteka Dokumenti, Sarajevo, 2002. str. 22. 133. MS 120. sjednice Predsjednitva RBiH, od 15. 6. 1992. 134. MS 180. sjednice Predsjednitva RBiH, od 23. 12. 1992. 135 dr. Muhamed Borogovac, SAD, 1995.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

222

Izvori
1. Behmen, Omer: Na dnu dna, ivot i djelo, Udruenje Mladi Muslimani, Sarajevo, 2006. 2. Boras, Franjo: Kako je umirala Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina 1990. - 1996., Slobodan Praljak, Mostar, 2002. 3. Borogovac, Muhamed: Rat u Bosni i Hercegovini 1992 1995, Bosanski kongres SAD, SAD, 1995., www.hdmagazine.com/bosnia/download 4. Feli, Bejdo, brigadir: PETI KORPUS 1992. 1995., Biblioteka Dokumenti, Sarajevo, 2002. 5. Halilovi, Sefer: Lukava strategija (tree dopunjeno i proireno izdanje), Matica, Sarajevo, 1998. 6. Halilovi, Semir: Dravna tajna, Matica, Sarajevo, 2005. 7. Izetbegovi, Alija: Govori, intervjui, izjave i pisma 97, DES, Sarajevo, 1998. 8. Izetbegovi, Alija: Islamska Deklaracija, Sarajevo, 1990. 9. Miki, Pavao kara, Danica: Kontrastivni rjenik poslovica, August Cesarec, Zagreb, 1992. 10. iber, Stjepan: Prevare, zablude, istina: ratni dnevnik 1992., RABIC, Sarajevo, 2000. 11. Tuman, Miroslav: Istina o Bosni i Hercegovini. Planovi, sporazumi, izjave o ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine 1991.-1995., Slovo M, Zagreb, 2005. 12. Zapisnici, odluke i prilozi uz zapisnike te Magnetofonske snimke sjednica Predsjednitva BiH (SR BiH, RBiH i BiH)

223

Kratice
A BiH: Armija BiH AP ZB: Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna AVNOJ: Antifaistiko Vijee Narodnog Osloboenja Jugoslavije BiH: Bosna i Hercegovina EU: Europska Unija EZ: Europska zajednica, (kasnije EU) HDZ BiH: Hrvatska Demokratska Zajednica BiH HKO: Hrvatski koordinacioni odbor

224

MS: Magnetofonska snimka MTS: materijalno tehnika sredstva MUP SR BiH: Ministarstvo unutarnjih poslova SR BiH mvp: ministar vanjskih poslova MZ: Meunarodna zajednica NDH: Nezavisna Drava Hrvatska OESS: Organizacija o europskoj sigurnosti i suradnji OS SFRJ: Oruane snage SFRJ OS SR BiH: Oruane snage SR BiH PL BiH: Patriotska liga BiH PRH: Predsjednik Republike Hrvatska R BiH: Republika Bosna i Hercegovina RH: Republika Hrvatska RTO SRBiH: Republiki tab Teritorijalne Obrane SR BiH

HOS: Hrvatska obrambene snage / Hrvatske oruane snage HR HB: Hrvatska Republika Herceg-Bosna HSS BiH: Hrvatska seljaka stranka BiH HV: Hrvatska vojska HVO: Hrvatsko vijee obrane HZ HB: Hrvatska zajednica Herceg-Bosna IO SDA: Izvrni odbor SDA JNA: Jugoslavenska narodna Armija K ABiH: Korpus ABiH KEBS: Konferencija o evropskoj bezbjednosti i suradnji (kasnije OESS) KOS JNA: Kontraobavjetajna sluba JNA LBO: Liberalna bonjaka organizacija

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

SAD: Sjedinjene Amerike Drave SANU: Srpska akademija nauka i umetnosti SB: Srednja Bosna SDA: Stranka Demokratske Akcije SDB MUP SR BiH: Sluba dravne bezbjednosti SR BiH SDP BiH: Socijal-demokratska partija BiH (bivi SK BiH) SDS BiH: Srpska Demokratska stranka BiH SGV: Srpsko graansko vijee SK BiH: Savez komunista BiH SPC: Srpska Pravoslavna Crkva SR BiH: Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina SSNO: Savezni sekretarijat za narodnu odbranu TO BiH: tab teritorijalne obrane BiH TO BiH: Teritorijalna obrana BiH UN: Ujedinjeni narodi UNPROFOR: Snage UN u BiH vRS: Vojska republike Srpske vRSK: vojska Republike Srpske Krajine SFRJ: Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija

225

226

227