P. 1
vrbovec60godina

vrbovec60godina

|Views: 138|Likes:
Published by Jelena Kranjec
Knjiga o povijesti sumarije Vrbovec.
Knjiga o povijesti sumarije Vrbovec.

More info:

Published by: Jelena Kranjec on Oct 01, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/01/2014

pdf

text

original

60 GODINA ŠUMARIJE VRBOVEC 1951 – 2011.

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA BJELOVAR

Vrbovec, studeni 2011.

Izdavač Hrvatske šume d. o. o., Zagreb Uprava šuma podružnica Bjelovar Za izdavača Stjepan Ivezić Glavni urednik Đuro Kauzlarić Tehnički urednik Željko Gubijan Uređivački odbor Željko Gubijan Đuro Kauzlarić Nada Kučan Bernarda Pasariček Tomislav Starčević Franjo Šimunek Mate Špehar Savjetnici uređivačkog odbora Damir Delač Hranislav Jakovac Branko Meštrić Jezična savjetnica Branka Tafra Fotografije Ivica Crnković Željko Gubijan Đuro Kauzlarić Ivica Majhen Žarko Petković Tomislav Starčević Dubravko Stipanček Franjo Šimunek Ivo Špehar Boris Vrbek Dubravko Zemčak Arhiva Šumarije Vrbovec Iz arhiva obitelji: Horvat, Holi, Kučan, Meštrić Tehnički suradnik Dario Kauzlarić Priprema za tisak Repro-Color Dizajn Antun Krešić Tisak Repro-Color, Zagreb Naklada 1000 primjeraka ISBN: 978-953-6253-32-6 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 785001

Izdavanje ove knjige pomoglo je Hrvatsko šumarsko društvo

60 GODINA ŠUMARIJE VRBOVEC 1951 – 2011. 3 .

.

Korijenje tvoje crnu zemlju sapinje. zelena šumo! Ja volim miris tvojih cvjetova I šuštanje lišća na granama. A stabla stoje čvrsto kao divovi. Volim te kao majku.POZDRAV ŠUMI Pozdravljam te. i košute. i bilje. potkraj lipnja 1921. zelena šumo. kako volim tvoje hladne izvore. šumo. Pozdravljam te u ovo jutro mirisno Kad se granje pod teškom rosom savija Blistajući na sunčanoj svjetlosti. O. Tebe i tvoje ptice. Dragutin Tadijanović Brod – Rastušje. O. 5 . velika. I mahovinu. šumo.

.

kako su se mijenjale ustrojbene jedinice unutar kojih je poslovala od osnutka 1951. kako je počela rad s tri gospodarske jedinice i 4263 hektara državnih šuma i nadzorom nad više od 6000 hektara šuma u privatnom vlasništvu. kako se radilo u godinama do uvođenja novih tehnologija. obilježava se još jedna obljetnica u ovoj. sa Šumarskim fakultetom iz Zagreba i s Hrvatskim šumarskim institutom iz Jastrebarskoga. kojoj prema unutarnjem ustroju poduzeća Hrvatske šume d. 2011. Treba se prisjetiti u kojim je uvjetima Šumarija radila za vrijeme funkcionalne organizacije šumarstva. godine i kako posluje danas. mehanizacije i zapošljavanja stalne radne snage. Dinamika u razvoju i radu Šumarije razlog je zbog kojega želimo kronološkim redom zabilježiti i zaboravu oteti događaje koji su obilježili proteklo vrijeme. Sve vrijeme svoga rada imala je najužu suradnju s dvjema našim najvišim znanstvenim ustanovama. šumarskim rječnikom to su puna tri dobna razreda kada se u novoformiranoj mladoj sastojini događaju najburniji događaji i najintenzivniji rast svih vrsta koje su se našle na staništu nove sastojine. Želimo reći na koji način i kako je počela raditi. Ivan Žabno.PROSLOV PROSLOV U Međunarodnoj godini šuma i na pragu 140. Želimo dati odgovore na koji je način površina šuma kojom gospodari Šumarija dobivena na gospodarenje od Šumarije Sv. među kojima je i Šumarija Vrbovec. podsjetiti da se sjeklo 5800 m3. zatim da je ona poligon za redovito održavanje terenske nastave studenata Šumarskoga fakulteta iz Zagreba te studenata iz inozemstva.o. Iako šezdeset godina možda i nije dugo razdoblje. Naime.o. pripada Uprava šuma podružnica Bjelovar sa svojih petnaest šumarija. kada je bila podijeljena na dvije poslovne jedinice. u proteklim je desetljećima imala vrlo dinamična razdoblja po kojima je svojim stručnim radom i ozbiljnom pristupu struci postala sve više prepoznatljivom unutar šumarske struke. Plod su te suradnje mnoga znanstvena i stručna rješenja u šumarskoj praksi. 7 . Upravo je tako u razvoju Šumarije Vrbovec. koliki je bio tada plan sječa. obljetnice organiziranoga šumarstva na prostorima Bilogorsko-podravske regije. motornih pila. godini – šezdeset godina od osnutka i početka rada Šumarije Vrbovec. U okviru obilježavanja obljetnice odlučili smo pripremiti i objaviti monografiju o radu Šumarije u proteklom šezdesetogodišnjem razdoblju. Ne smije se zaboraviti ni koliko je međunarodnih i domaćih stručnih skupova održano na području Šumarije Vrbovec.

Hrvatskomu šumarskomu društvu Zagreb. te na intenzivno sušenje četinjača. poezijom i prozom. godine u kojem su imena upravitelja Šumarije i kolega šumara koji su svojim radom dali velik doprinos da Šumarija Vrbovec bude danas upravo ovakva – na ponos svima. posljednjih nekoliko godina. tekstovima. Upravi šuma podružnici Bjelovar. Povezano sa sušenjem. fotografijama i likovnim radovima da monografija bude tiskana najsrdačnije zahvaljujemo.o. Svima koji su dali doprinos svojim prijedlozima. Posebnu zahvalnost upućujemo Upravi Hrvatskih šuma d. a zbog opravdane pretpostavke da je razlog sušenja hrasta lužnjaka pad razine podzemne vode. Monografijom upozoravamo na dugogodišnje sušenje hrasta lužnjaka. Đuro Kauzlarić 8 . Hrvatskomu šumarskomu društvu ogranak Bjelovar te Akademiji šumarskih znanosti na svekolikoj pomoći u pripremi i tiskanju monografije. povremena sušenja bukve. Stazu prijateljstva s prirodom i još puno ostalih objekata koji mogu poslužiti svakomu ljubitelju prirode da u njima nađe trenutke za opuštanje i smiraj.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. postavljeno je 107 piezometarskih cijevi na kojima se prati kretanje razine podzemne vode. Zagreb.. posebno smreke. Objavljivanjem monografije šumarska struka i šira javnost moći će se upoznati s proteklih šezdeset godina rada Šumarije Vrbovec. Napominje se da posjedujemo specijalne rezervate šumske vegetacije i donedavno specijalni zoorezervat Varoški lug. Uz proteklih šezdeset godina priređen je popis svih zaposlenih od prvih dana rada do 2011.o.

Oštarije i Petrova Gora (1765–2015). Tijekom protekloga šezdesetogodišnjega rada i razvoja Šumarija je mijenjala ustrojstvo i ime.PREDGOVOR PREDGOVOR Od utemeljenja 1951. godine do obilježavanja 60. hrastom lužnjakom. godine u Ljubljani (Slovenija). obljetnice postojanja i rada Šumarija Vrbovec imala je značajnu ulogu u hrvatskom šumarstvu. godišnjica organiziranoga šumarstva na području Bilogorsko-podravske regije (1874–2014) u koju prema ustroju Hrvatskih šuma pripada Uprava šuma podružnica Bjelovar. na kojima su se izmjenjivala iskustva o načinu i postupcima u gospodarenju našom najvrednijom vrstom drveća. zatim u poduzeću Hrvatske šume. ali temeljni je cilj ostao isti: stručno i predano gospodariti šumama i osigurati stabilnost ekosustava. i Međunarodnu konferenciju za unapređenje uzgoja i genetike raznolikosti hrastova 2000. a osobito unutar Uprave šuma podružnice Bjelovar. svjetski kongres šumarskih znanstvenoistraživačkih organizacija. Povezanost sa šumarskom znanošću. U proteklo vrijeme postojanja Šumarija Vrbovec bila je poligon. koji u 9 . Šumskoga gospodarstva “Mojica Birta” Bjelovar. a pred nama je i 140. a time i Šumarija Vrbovec kao njezin sastavni dio. Osim tih najviših svjetskih šumarskih skupova bili smo domaćini brojnim šumarskim stručnjacima iz Hrvatske i Europe. biološku raznolikost i potrajnost prihoda. primjenom mnogih njihovih znanstvenih rezultata i naših praktičnih iskustava u gospodarenju šumama postigli smo izvrsnost sastojina koja osigurava općekorisne funkcije i ekonomsku sigurnost. Šumarija je redovito domaćin terenske nastave studentima Šumarskoga fakulteta iz Zagreba te studentima šumarskih fakulteta iz inozemstva. organizator i suorganizator brojnih domaćih i međunarodnih stručnih šumarskih skupova koji su se održavali u našoj zemlji. koji je održan 1986. Tim stručnim terenskim skupovima prisustvovali su mnogobrojni šumarski stručnjaci iz mnogih zemalja svijeta i divili se našim šumama. u Zagrebu. obljetnice rada Šumarije Vrbovec održava se u godini koju su Ujedinjeni narodi proglasili Međunarodnom godinom šuma i u vremenu kada se hrvatsko šumarstvo približava 250-oj obljetnici osnivanja prvih šumarija u Hrvatskoj u mjestima Krasno. Ovdje treba istaknuti 18. u prvom redu sa Šumarskim fakultetom iz Zagreba i Hrvatskim šumarskim institutom iz Jastrebarskoga. a posebno unutar bivših prednika Šumskoga gospodarstva “Kalnik” Križevci. Obilježavanje 60.

zapošljavanjem stalnih radnika šezdesetih godina prošloga stoljeća nastupilo je novo doba pristupa šumarstvu. međufakultetskoj suradnji terensku nastavu obavljaju u šumama diljem Hrvatske. što je dovelo do smanjenja drvne zalihe. 10 . pa sve do onih neizbježnih najjednostavnijih. uzrokovano mnogim čimbenicima. počevši od visoko stručnih poslova na obnovi sastojina i svim radovima biološke obnove šuma. Za kvalitetan rad i gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu. potrebno je izdvojiti znatna sredstva. Za izbjeglice i prognanike koji su se zatekli na prostorima koje pokriva Šumarija organizirana je izrada i isporuka ogrjevnoga drva. privlačenje i prijevoz drvnih sortimenata. Bilo je potrebno uložiti velike napore i sredstva za sanaciju sastojina narušenoga sklopa. Proteklo vrijeme u razvoju Šumarije obilježeno je velikim tehnološkim napretkom i raznolikošću primjena novih tehnologija u svim segmentima i djelatnostima. te u nekoliko navrata olujno nevrijeme koje je zahvatilo pojedine gospodarske jedinice uvelike je narušilo stabilnost ekosustava i staništa. ponajprije s državne razine. da bi se podigla njihova kakvoća. Mnoge generacije studenata. Stalno sušenje hrasta lužnjaka. povremeno bukve i sve učestalije smreke u proteklom razdoblju. utjecajem biotskih. u prvom redu padom razine podzemne vode na staništima hrasta. abiotskih. Tijekom protekloga rada Šumarija je pružala usluge privatnim šumoposjednicima u kojima je bilo podosta problema u obavljanju potrebnih stručnih poslova s obzirom na male površine posjeda i velik broj vlasnika. vidjele su naše šume i sa sobom ponijele uspomene na Šumariju Vrbovec i rad u njoj. Velika pomoć šumarskoj struci primjena je računalne tehnologije koja se intenzivno koristi više od dvadeset godina. a danas kolega šumarskih inženjera. Napuštanjem i zamjenom ručnoga alata i animalne zaprege na radovima u šumi. Iako nismo bili izravno zahvaćeni Domovinskim ratom. motornih pila.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Više od trideset naših djelatnika sudjelovalo je na bojišnici. antropogenih. uvođenjem mehanizacije. izradu. osjetili smo njegove posljedice. Unatoč svim poteškoćama oko kontinuiranoga sušenja šuma u proteklih trideset godina naše su šume po očuvanosti i kakvoći drvne zalihe najljepše sastojine u Hrvatskoj. Povratak u stanje normalne radne svakodnevice potrajalo je dulje vremena. čije su posljedice vidljive i sada nakon duljega vremenskoga odmaka. gradnjom šumskih prometnica. traktora i kamiona u sječu.

U proteklih šezdeset godina postojanja i rada Šumarije u njezinu podizanju i postavljanju na razinu poznatih šumarija u Hrvatskoj zasluga pripada svima šumarskim stručnjacima koji su neki dulje. a posebno za doprinos u stvaranju i razvoju Šumarije Vrbovec.PREDGOVOR Šume kojima gospodari Šumarija rasprostiru se na području pet općina i Grada Vrbovca s mnogim selima koja su smještena uz prometnice i u kojima živi vrijedno i marljivo stanovništvo. a neki kraće vrijeme radili u njoj. Zahvalnost upućujemo i mnogobrojnim prijateljima i štovateljima naših šuma i naše Šumarije na svekolikoj suradnji u proteklo vrijeme njezina razvoja i rada. Ovdje je prilika da im odamo dužno poštovanje i iskažemo zahvalnost za doprinos šumarskoj struci i praksi. ono svojim vrlo korektnim odnosom prema Šumariji želi da međusobna suradnja bude uvijek na što uspješnijoj razini i na zadovoljstvo obiju strana. Đuro Kauzlarić 11 . Obrađujući svoja polja naslonjena na šume.

.

podnaslov PRIGODNO O ŠUMARIJI VRBOVEC 13 .

ŠUME – MOJE. TVOJE I NAŠE BOGATSTVO! .

ne samo u očuvanju i održivom gospodarenju šumama nego i u ukup­ nom napretku lokalne i šire zajednice. rujna 1951. publikaciji koja svjedoči o njezinu razvoju  i značenju  za cijeli vrbovečki kraj. u kojem sam i ja rođen. baš kako i šuma diše. Trajni poticaj stručnomu i odgovornomu održivomu gospodarenju šumama vrbovečkoga kraja i formalno počinje 12. ne samo rezervati šumske vegetacije već i specijalni zoološko-ornitološki rezervat koji se nalazi također u sklopu ove gospodarske jedinice. čijih smo posljedica svakodnevni svjedoci. Tomu svakako valja pridodati gotovo jednaku površinu privatnih šuma koje također potpadaju pod brigu šumara i Šumarije Vrbovec. Mnogobrojne reforme. U počecima primarno usmjereno proizvodnji i pridobivanju šumskih proizvoda. Vrijedni ljudi Vrbovca i njegove okolice stoljećima uživaju blagodati ovoga prostora skladno prošaranoga šumama. samozatajno i tiho. raspoređenih u tri gospodarske jedinice. predan i stručan rad mnogih šumara i djelatnika vrbovečke šumarije desetljećima je pridonosio i ostavio dubok trag. Težak i požrtvovan rad.  upućuje na iznimno bogatstvo biološke raznolikosti šuma ovoga područja. šumarstva i vodnoga gospodarstva mogu dati prigodni proslov ovoj vrijednoj monografiji o Šumariji Vrbovec. raspoređenih u šest gospodarskih jedinica.  No. vođen željom za unaprjeđenjem uvjeta života i poštovanjem prema šumi kao nacionalnomu bogatstvu. Gospodareći isprva na 4263 ha državnih šuma. U prilog tomu govore i specijalni rezervati šumske vegetacije koji su osnovani na području gospodarske jedinice Bukovac – Varoški lug. osiguravao je i u najtežim vremenima znatan udio u obiteljskoj egzistenciji i dodatnu vrijednost nužnu za stabilan i dugoročan razvoj društva u cjelini. godine osnutkom Šumarije Vrbovec. Usporedo s tom poviješću. oranicama i vodotocima. današnje šumarstvo sve se više okreće očuvanju i optimalnomu vrednovanju općekorisnih funkcija šuma kao osnovnoj pretpostavci održivoga razvoja i ključnomu odgovoru na sve prisutnije globalne klimatske promjene i ekološke probleme. u kojem živim i s kojim sam čvrsto vezan. koje se rasprostiru preko šest općina. Kao potvrdu prestižnoga genotipa ovih šuma potrebno je istaknuti i nekoliko šumskih sjemenskih 15 .PRIGODNO O ŠUM ARI JI VRBOVEC ŠUM ARI JA VRBOVeC PRIM JER OČUVAN Ja ŠUM A ZA BUDUĆE GENERACI JE Posebna mi je čast što kao potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja. preustroj i promjene sustava bili su tek prolazne mijene u 60-godišnjoj povijesti ove Šumarije. Šumarija Vrbovec postupno je rasla do današnjih 8250 ha šuma i šumskoga zemljišta u državnom vlasništvu.

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Hrastove šume ove Šumarije svoj dobar glas proširile su i izvan granica Lijepe Naše preko mnogobrojnih međunarodnih znanstvenih i stručnih šumarskih delegacija. sc. Vrbovečke šume i Šumarija Vrbovec kao nositelj ukupne šumarske djelatnosti ovoga kraja ogledni je primjer održivoga gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj. već samo jedan u niski plodova i neizmjernih mogućnosti koje pruža šuma ako se njome stručno i odgovorno gospodari. vodnoga gospodarstva i regionalnoga razvoja mr. Potpredsjednik Vlade RH i ministar šumarstva.  Stoga i ova monografija ilustrira i slikovito prikazuje široku lepezu šumarskih poslova i uvjerljiv je dokaz da trupci nisu jedina šumarska preokupacija. Božidar Pankretić 16 . vrbovečke šume i Šumariju na Vrbovcu držat će s toplinom u srcu. Naši pak šumari. koje se uvijek iznova upute i rado vraćaju u njih. objekata odabranih radi prenošenja pozitivnih genetskih svojstava šumskim reprodukcijskim materijalom uzgojenim iz njih na nove šumske ekosustave. kao primjer očuvanja šuma sa svim njihovim ljepotama za buduće generacije.

Prošetati Stazom priljateljstva s prirodom pravi je doživljaj za šumare. šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem. tako su se mijenjali i načini ustroja i područje ingerencije. A Šumarija Vrbovec može se pohvaliti poznatim specijalnim zoološko-ornitološkim rezervatom “Varoški lug”. a dokaz je tomu i ova monografija. ali i edukaciju šire javnosti. mijenjali su se oblici ustroja i voditelji i zahvaljujući svim tim vrijednim ljudima vrbovečki kraj danas ima velika bogatstva – šume hrasta lužnjaka i običnoga graba. Kako su prolazile godine. Toj su se ljepoti divile proteklih godina brojne skupine šumarskih stručnjaka s različitih kontinenata. s ponosom mogu reći: Čestitamo i hvala vam! Predsjednik Uprave “Hrvatskih šuma” Darko Vuletić. a svoj današnji opseg djelovanja poprima 1991. Zaslužimo i mi svojim radom danas da za 60 godina naši nasljednici. dipl.PRIGODNO O ŠUM ARI JI VRBOVEC TREBALO JE ZNATI KAKO SAČUVATI BOGATSTVO ŠUM A ZA NAS DANAS Bogate šume hrasta lužnjaka. Prethodnici su nam ostavili veliko bogatstvo. kao mi danas. smještena na području bilogorske Podravine. godine. u rujnu 1951. U ovih 60 godina kroz Šumariju su prošle stotine zaposlenih. Uzimajući u obzir samo ovaj mali istaknuti dio bogatstva flore i faune Šumarije Vrbovec. sve su to obilježja kojima se ponosi Šumarija Vrbovec. ali i odgovornost. poljskoga jasena i crne johe. Trebalo je znati kako sačuvati bogatstvo za nas danas. Osim hrasta lužnjaka posebnost je rezervata bogatstvo životinjskih vrsta i kao takav je idealan za multidisciplinarna znanstvena istraživanja. nitko ne može ne odati priznanje svim dosadašnjim djelatnicima i voditeljima. 17 . šume poljskoga jasena s kasnim drijemovcem. šum. šume crne johe s trušljikom. U svojih 60 godina šumari i svi ostali dosadašnji djelatnici Šumarije dali su velik doprinos 250-godišnjoj šumarskoj tradiciji u Hrvatskoj. a Šumarija je bila domaćin stručnim posjetima kongresa IUFRO-a. u nekadašnjem kotaru Vrbovec osnovana je Šumarija Vrbovec. godine otkada Šumarija Vrbovec djeluje u sastavu Uprave šuma podružnica Bjelovar. Omeđena rijekama Velika i Česma na istoku te rijekama Lonja i Glogovnica na zapadu. odnosno “Hrvatskih šuma”. inž. posuditi ni otuđiti. Ima li boljega načina predstavljanja svoga kraja i domovine od onoga prirodnim bogatstvima? Njih se ne može kopirati ni kupiti.

DISATI ĆEMO I MI .DOK ŠUM A DIŠE.

Šumarija Vrbovec. u prvom redu hrastom lužnjakom. u Šumariji Vrbovec znali su i znaju uspješno stručno i odgovorno gospodariti. Po drvnoj zalihi kojom gospodari i koje ima više od 2 300 000 m3 nalazi se na desetom mjestu sa 7 % od ukupne drvne zalihe Uprave šuma. uz izuzetan napor generacija šumara koji su radili u Šumariji Vrbovec u proteklo vrijeme. čine ju prepoznatljivom unutar Uprave šuma. jer i u njima se kvalitetno i stručno radilo na obnovi i gospodarenju. smještena sa svojim vrijednim šumama između rijeka Česme i Velike na istoku. S ukupnom površinom od 8250 ha zauzima osmo mjesto po veličini ili 6 % od ukupne površine Uprave šuma. Kvalitetnom drvnom zalihom. kojih na prostoru koje pokriva Šumarija Vrbovec ima 19 . te Lonje i Glogovnice na zapadu. Vrlo kvalitetne državne šume. Kvalitetnim i stručnim radom u Šumariji Vrbovec osigurana je osnovna zadaća šumarske struke. u prvom redu šume hrasta lužnjaka kojima gospodari Šumarija Vrbovec. kojom se daje presjek rada jedne od petnaest šumarija Uprave šuma podružnice Bjelovar. Uza sve redovite poslove na gospodarenju šumama u državnom vlasništvu Šumarija je od samoga početka svoga rada davala usluge u šumama u privatnom vlasništvu.PRIGODNO O ŠUM ARI JI VRBOVEC ŠUM ARI JI VRBOVEC UZ OBL JETNICU U prigodi obilježavanja šezdesete obljetnice od osnutka i početka rada Šumarije Vrbovec zadovoljstvo mi je što kao voditelj Uprave šuma podružnice Bjelovar mogu dati svoj osvrt na proteklo razdoblje u radu Šumarije i ujedno podržati ideju i trud pri tiskanju monografije. koja po površini i vrsti drveća većinom pripada hrastu lužnjaku (53 %). a to je skrb za potrajnost u gospodarenju vrijednim sastojinama u osiguranju ekološke i ekonomske koristi. Potrebno je istaknuti da je Šumarija Vrbovec među prvima otvarala šumske predjele gradnjom šumskih komunikacija i uvođenjem mehanizacije u svim fazama radova u šumarstvu šezdesetih godina prošloga stoljeća. što je uzrokovalo sušenje nizinskoga brijesta u ranim šezdesetim godinama prošloga stoljeća te neprekinuto jako sušenje hrasta lužnjaka više od trideset godina. unatoč svim poteškoćama zbog promjena u stanišnim prilikama. što je. U godišnjem planu sječa unutar UŠP Bjelovar Šumarija sudjeluje s 40 000 m3 ili 6 % drvnoga volumena. a i šire. Razlozi tih teškoća leže ponajprije u poremećenom vodnom režimu te u mnogim biotskim i abiotskim utjecajima. ima značajnu ulogu unutar UŠP Bjelovar. znalo se kvalitetno obnoviti površine zahvaćene sušenjem. U tim i takvim uvjetima. a i ostalim vrstama drveća nije se davalo ništa manje značenje. vrlo teško.

Hrvatskim šumarskim institutom iz Jastrebarskoga te mnogim znanstvenim institucijama izvan šumarske struke koji svoj interes pokazuju za razna područja i događanja u prirodi. Stručnim radom i pomoći vlasnicima šuma želi se i u tim šumama poboljšati struktura drvne zalihe i pomoći šumoposjednicima da primijene pravilan pristup gospodarenju u svim fazama radova u šumi. UŠP Bjelovar. šum. ali i šumarstvo Hrvatske u cjelini. preko 7000 ha. domaćih i inozemnih. Voditelj Uprave šuma podružnice Bjelovar Stjepan Ivezić. kako na osnovnom. Uz čestitke kolektivu Šumarije Vrbovec u prigodi šezdesete obljetnice osnutka i rada. dipl. šumarskom području djelovanja. Potrebno je istaknuti da Šumarija Vrbovec ima vrlo dobru suradnju sa Šumarskim fakultetom iz Zagreba. inž.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. 20 . Šumarija Vrbovec dostojno je predstavila šumarsku struku. tako i na vrlo važnom – ljudskom. Želja mi je da se stručni rad koji se u proteklom vremenu odvijao u Šumariji Vrbovec nastavi i u idućem razdoblju njezina djelovanja na tim prostorima za dobrobit šuma i šire društvene zajednice. želim da mu se ostvare sve zamisli. sebe. Kao domaćin mnogim skupovima šumara.

u suradnji sa HŠD-om i lokalnim zajednicama. Tomu u prilog govori i dugogodišnja suradnja sa Šumarskim fakultetom Zagreb i Šumarskim institutom Jastrebarsko koji su prepoznali susretljivost vrbovečkih šumara i potencijale njihovih sastojina. osvrnem na zasluge i sudjelovanje njenih djelatnika u brojnim aktivnostima bjelovarskoga Ogranka HŠD-a. stručnih seminara i sl. te kao takva uzor mladim šumarima. njegov nasljednik na poslovima upravitelja Šumarije Vrbovec. za Šumariju Vrbovec i Upravu šuma podružnicu Bjelovar. često nesebično koristeći i svoje slobodno vrijeme. izložbi. te izgradnjom poučnih staza (Varoški lug). sudjelovali u brojnim aktivnostima HŠD-a. socijalna i druga previranja nastala kao posljedica Domovinskoga rata. Organiziranjem brojnih stručnih i kulturnih događanja. Prema broju članova bjelovarskoga Ogranka HŠD-a Šumarija Vrbovec jedna je od najbrojnijih. godine). uvrstivši ih u svoja redovita znanstvena istraživanja i terensku nastavu. izuzetno važne i vrijedne monografije. kao predsjednik bjelovarskoga Ogranka HŠD-a i dopredsjednik Hrvatskoga šumarskoga društva u najtežem razdoblju hrvatske povijesti (od 1990. nastavio je slijediti već uhodanu praksu educiranja kadrova i informiranja javnosti o značenju šumskih ekosustava za život na zemlji. Šumarija Vrbovec daje znatan doprinos promidžbi šumarske struke. koje i danas uspješno obavlja. a nerijetko bili i idejni začetnici nekih projekata koji su trajno obilježili rad bjelovarskoga Ogranka i Hrvatskoga šumarskoga društva uopće. Zaposliti se i odraditi pripravnički staž u Šumariji Vrbovec. bivši upravitelj Šumarije Vrbovec. svima onima koji su tek iza sebe ostavili studentske klupe. 21 . Zasluga za takav dobar glas pripada upravo djelatnicima Šumarije koji su svojim ozbiljnim i predanim pristupom poslu znali prenijeti svoja iskustva i znanja i time privući pažnju budućih mladih stručnjaka. uporno je radio na promicanju šumarske struke i znao je usmjeriti pažnju javnosti na probleme koji su u to doba bili prisutni u šumarstvu.PRIGODNO O ŠUM ARI JI VRBOVEC VAŽNA KARIKA U RADU HRVATSKOGA ŠUM ARSKOGA DRUŠTVA Osobita mi je čast što mi se pružila prilika da se povodom objavljivanja ove. kada su i naša država i naše poduzeće trpjeli razna društvena. politička. Tomislav Starčević. zajedno sa svojim djelatnicima. predavanja. bila je i jest stvar prestiža. do 1996. Šumarija Vrbovec oduvijek je bila pojam napretka i uspješne primjene svih načela šumarske struke. te je kao takva iznjedrila kadrove koji su svojim predanim i strpljivim radom. Đuro Kauzlarić.

Zbog brojnih zasluga na organiziranju izložbe. Ne postoji ni jedna država. nakon 14 godina duge tradicije. fotografije hrvatskih šumara krasile predvorje zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. poznat u Europi i šire.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Osim spomenutih kolega šumara svoje zasluge u radu HŠD-a imaju i mnogi drugi zaposlenici Šumarije Vrbovec koje je ovdje teško poimence i nabrojiti. dolaze upravo na područje Šumarije Vrbovec gdje obilaze i upoznaju prirodno obnovljene sastojine. dugogodišnjemm članu HŠD-a. Stoga nije slučajno da brojni šumarski stručnjaci iz raznih zemalja svijeta kao gosti Hrvatskoga šumarskoga društva i Šumarskoga fakulteta. čije postojanje treba prije svega zahvaliti iskusnomu i renomiranomu šumaru iz Vrbovca Željku Gubijanu. Kao veliki zaljubljenik u šumu i fotografiju. Šume na području vrbovečke Šumarije jedne su od najočuvanijih u Hrvatskoj i Europi i predstavljaju školski primjer prirodne obnove šumskih sastojina. upravo su ove godine. Najznačajniji projekt HŠD-a Ogranka Bjelovar svakako je međunarodna izložba “Šuma okom šumara”. izabrala Đuru Kauzlarića za predsjednika novoimenovanoga Suda časti kao najvišega etičkoga tijela Ogranka koje se brine za pošteno i časno obavljanje svih aktivnosti. njihovu ljepotu. zaslužan je za pokretanje izložbe “Šuma okom šumara” koja je danas. koje su danas rijetko mogu naći u civiliziranom svijetu. što je rezultat dobro organiziranoga rada i kvalitetnoga gospodarenja šumama koje je dignuto na najvišu razinu. održanoj u svibnju 2010. 22 . a u okviru 9. kvalitetu i prirodnu obnovu. kao i dužnosti i ponašanje članova Ogranka u skladu s etičkim i moralnim vrijednostima. zasjedanja UN-ove konferencije za šume (UNFF). Jer. a baš je izložba “Šuma okom šumara” najbolje predstavila Hrvatsku i njezino prirodno zeleno bogatstvo. a time i promicanju šumarske struke u zemlji i svijetu. U znak zahvalnosti za osobni doprinos i stalnu suradnju s Hrvatskim šumarskim društvom te promidžbu struke. povodom svečanoga otvorenja 2011. članica UN-a koja danas nije čula za šume u Hrvatskoj. godine odužio se Željku Gubijanu izabravši ga za trajnoga počasnoga dopredsjednika Hrvatskoga šumarskoga društva Ogranka Bjelovar. Skupština HŠD-a Ogranka Bjelovar na svojoj je sjednici. postala najveći “izvozni proizvod” HŠD-a. bjelovarski Ogranak HŠD-a na svojoj redovitoj godišnjoj skupštini 2010. godine kao Međunarodne godine šuma. godine.

U Bjelovaru. inž.PRIGODNO O ŠUM ARI JI VRBOVEC I zato. šum. Predsjednica Hrvatskoga šumarskoga društva Ogranak Bjelovar Marina Mamić. dip. neizmjerno hvala. kolovoz 2011. koji su svojim predanim radom na svim aktivnostima umnogome zaslužni za status kojega naš Ogranak danas uživa u stručnim šumarskim krugovima kod nas i u inozemstvu. 23 . svim članovima bjelovarskoga Ogranka HŠD-a iz Šumarije Vrbovec.

ZDRAVA ŠUM A I NAŠE JE ZDRAVL JE .

možemo nazvati i godinom šumarskih obljetnica jer ima posebno značenje za institucije u Republici Hrvatskoj koje su neposredno vezane uz njezine šume i šumarstvo. Zbog toga je rezolucijom Opće skupštine UN-a od 20. Međutim. Zagreb. gotovo dvjesto pedesetogodišnjoj povijesti šumarstva Hrvatske 60 godina otkada djeluje Šumarija Vrbovec možda je kratko razdoblje. Šume kojima danas gospodari Šumarija Vrbovec i ljudi koji su u njoj uvijek bili stvarni pokretač svega progresivnoga što se u njoj događalo i događa. ova. mnogo su bolji pokazatelj njezine stvarne nazočnosti na ovim prostorima te daju svoj prilog vrijednosti i prepoznatljivosti ovoga poznatoga hrvatskoga povijesnoga grada. 2011. Institut za šumarska istraživanja Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zajedno sa Šumarskim institutom Jastrebarsko te šumarskom operativom i Poslovnim udruženjem šumskoprivrednih organizacija izradili znanstvenoistraživačke 25 . ima još dosta značajnih podataka. njezinu šumarstvu i svim njezinim građanima Hrvatska šumarska znanost i šumarska struka. Rad vrbovečke šumarije punih šezdeset godina temeljio se na spoznajama do kojih je dolazila šumarska struka i znanost.o. godine pokrene proceduru da se 2011. godišnjicu neprekinutoga financiranja znanstvenoga rada te tako uzajamno pridonose razvoju šumarstva i šumarske znanosti. prosinca 2006. Počelo je kad su Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. na inicijativu Republike Hrvatske. koju ponajbolje predstavljaju Hrvatske šume d. Spoznaje o značenju šuma i šumarstva za sve ljude ove Zemlje bile su razlog da Forum za šume Ujedinjenih naroda.PRIGODNO O ŠUM ARI JI VRBOVEC ŠUM ARI JA VRBOVEC POLIGON HRVATSKE ŠUM ARSKE ZNANOSTI I NASTAVE U dugoj. osim godina koje nas najčešće informiraju samo o jednom pokazatelju. Ovu je godinu na inicijativu Republike Hrvatske Opća skupština UN-a proglasila godinom šuma što je veliko priznanje Republici Hrvatskoj. na 5. ove godine obilježava 50. godina proglašena Međunarodnom godinom šuma. pokusima i izmjerama provedenim u njezinim šumama i uz pomoć i suradnju njezinih stručnjaka i zaposlenika. Pri tome je vrlo značajno da se do tih spoznaja u mnogo slučajeva dolazilo istraživanjima.o. posebno kad je riječ o šumi i šumarstvu. koji se mogu ugraditi u realnu sliku onoga što želimo vrednovati i ocjenjivati. godina proglasi Međunarodnom godinom šuma. zasjedanju u svibnju 2005. Godinu 2011.

Svi usponi i padovi u gospodarskom i civilizacijskom razvoju društva određeni su i prepoznatljivi u njegovu svekolikom odnosu prema šumi. može pridružiti ovim. Šuma i čovjek su vjekovno povezani u prirodnu i neraskidivu vezu koja u kontinuitetu traje od nastanka čovjeka do današnjih dana. jer se tijekom svoga postojanja i rada oslanjala na šumarsku znanost koju je na mnogo načina i podržavala. Tko ih dobro poznaje.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. U projekte su bila uključena fundametalna. Pedeseta je obljetnica obilježena znanstvenim skupom u travnju 2011. uglavnom za petogodišnje razdoblje. primijenjena i razvojna istraživanja. Ivan Đuričić . Đuro Kauzlarić. Posebno nam je zadovoljstvo što se i Šumarija Vrbovec. obilježavajući 60-godišnjicu svoga osnivanja. raskrsnica putova. ali i brežuljkastih terena. 1997. s druge strane. Tko dobro poznaje hrvatske šume. sukobljavanje civilizacija i vjera na ovom vrbovečkom području. Tomislav Starčević. zocenoze i mikrobiocenoze bio četvrti ravnopravni član te šumske biocenoze. za Republiku Hrvatsku i njezino šumarstvo značajnim obljetnicama. ravnopravno se razvijao na tom staništu i u izravnoj i svekolikoj vezi sa svim članovima biocenoze 26 Za sjećanje na uspješnu obnovu hrasta lužnjaka u GJ Česma 78b. Rezultati su toga rada vidljivi u sastojinama nizinskih. godine Slijeva: Slavko Matić. stavit će Šumariju Vrbovec u red vrlo značajnih šumarija koje pridonose osobitosti hrvatskih šuma zbog uzornoga gospodarenja sastojinama autohtonih klimatogenih vrsta drveća u kojima hrast lužnjak ima dominantno mjesto. pa se ta praksa nastavila do današnjih dana. Zemljopisni položaj. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu pod motom “Međunarodna godina šuma u svjetlu 50-godišnje uske suradnje hrvatske šumarske znanosti i struke”. može iz njihove strukture i temeljnih obilježja iščitavati što se tijekom njihova vječnoga života događalo s klimom. vodom. koji su u ono vrijeme bili od interesa za hrvatske šume i šumarstvo. a posebno njihovu povijest i sadašnjost. kao i diljem cijele Hrvatske. imali su značajan utjecaj na opstanak šuma s jedne strane i razvoj šumarske struke i znanosti kao protuteže propadanja i nestanka šuma. a i s ljudima s kojima su uvijek bili nedjeljiva cjelina. Taj odnos možemo odrediti u nekoliko etapa koje traju od onih dana kad je čovjek pored već postojeće fitocenoze. Pojedine faze razvoja ljudskoga društva možemo promatrati u kontekstu odnosa prema šumi. Šume su vječni promatrači i snimatelji svega što se u njima i u njihovu okolišu događalo i događa. tlom. projekte.

carica Marija Terezija objavljuje uredbu Šumski red. a posljedice se toga osjećaju i danas kad se te šume kontinuirano suše na površinama od više stotina tisuća hektara. Za to ima dosta povijesnih. Za Hrvatsku je to jedna od značajnih etapa odnosa čovjek–šuma. organiziran. a osnivanjem Vojne krajine (1702) i njezinim uređenjem (1746) u 12 pukovnija duž cijeloga graničnoga područja osniva se šumarska služba temeljena na vojnim načelima. kao temeljno načelo koje do današnjega dana ima važno mjesto u zaštiti i očuvanju šuma u Europi. Po načelu potrajnosti površine šuma moraju trajno biti iste ili veće. danas održivi razvoj. Nažalost. listopad 2008. a svaka je pukovnija imala ured za šumarstvo. kao i u ostalom dijelu Europe. Najveće značenje Šumskoga reda je u tome što se prvi put u organiziranom šumarstvu ističe načelo potrajnosti. to razdoblje počinje osnivanjem šumarstva kao struke i znanosti prija nekih 250. to je vrijeme kad su se europske autohtone šume počele pretvarati u smrekove i borove kulture. točnije 1765. Godine 1769. neorganizirane sječe koje su europske šume vodile prema propasti. organizacijskih i stručnih razloga. Puno je vremena prošlo i mnoge su se promjene događale na ovim vrbovečkim prostorima do trenutka kad se u drugoj polovici osamnaestoga stoljeća u europskim i našim prostorima utemeljuje šumarska struka i znanost. a isto tako i drugi parametri i vrijednosti značajni za šumu. ogrjeva i hrane. vođen i rukovođen postojećim zakonskim propisima. godine kada je napisan prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma za šume triju pukovnija: Ličke. Otočke i Ogulinske. godina. a možemo ga prihvatiti kao prvim udžbenikom o šumama u nas. Hrvatsko šumarstvo toga vremena nije upalo u tu pogrešku. ali i stradavao u katastrofama koje su ih tijekom toga dugoga razdoblja pratile. godine Međunarodni stručni skup o vodama u organizaciji Hrvatskoga šumarskoga instituta Jastrebarsko . jer tada čovjek stručnjak.PRIGODNO O ŠUM ARI JI VRBOVEC ostvarivao uvjete za svoj opstanak i razvoj. To je vrijeme kad je u Europi zavladao strah od nestanka šuma zbog njezine stihijske. 27 Posjet čeških šumarskih inspektora. U nas. koji je pisan na hrvatskom i njemačkom jeziku i u kojem se pravno regulira odnos i postupak prema šumi. U to je vrijeme Hrvatska bila u sastavu Habsburške Monarhije. postupa po Šumskom redu držeći se načela potrajnosti koji je spasio i do danas održao u nas još uvijek postojeće autohtone prirodne šume. Ove su šume to vrijeme dočekale u punoj snazi svoje prirodne prašumske strukture i staništa. On je već tada stihijski sjekao šumu ponajprije zbog dobivanja plodnoga tla. Razvijao se sa šumom.

uz veliko zalaganje prof. prirodno pomlađivanje pod zastorom krošanja uz trajno očuvanje šumskoga tla. postao profesor uzgajanja šuma na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. godine) osniva se na Šumarskom odjelu Zavod za uzgajanje šuma. šumskouzgojni postupci koji trebaju usmjeravati razvoj sastojine prema načelima razvoja prašume. predstojnik Zavoda i profesor uzgajanja šuma prof. ali na temelju kriterija koji proizlaze iz ciljeva gospodarenja. umjetno pomlađivanje po načelima prirodnoga. Vrbovečke šume i uopće vrbovečki kraj nisu bili izvan događanja i aktivnosti koje su vođene kad je u neposrednoj blizini Vrbovca. dr. djelovalo je kao snažan poticaj širenju stručne. dr. Hrvatsko je šumarstvo u danas preko dva i po stoljeća organiziranom djelovanju iznjedrilo zagrebačku školu uzgajanja šuma koja je dio prirodne škole uzgajanja šuma. Terenska nastava studenata Šumarskoga fakulteta iz Zagreba Izlaganje o šumskom sjemenu. obljetnice šumskoga sjemenarstva u organizaciji Hrvatskoga šumarskoga instituta Jastrebarsko Osnivanjem Zavoda za uzgajanje šuma. Današnje vrlo dobro stanje šuma na području Vrbovca isključivo je rezultat kontinuiranoga stručnoga rada šumarskih stručnjaka koji su obrazovani i 28 . stručne i znanstvene šumarske poticaje koji snažno utječu na očuvanje prirodnosti i potrajnosti hrvatskih šuma. doktorirao na sveučilištu u Münchenu. To šumarsko učilište. prof. godine hrvatska šumarska struka dobiva sve bolje obrazovne. a 1912. koji je 1907. obrazovne i znanstvene šumarske misli u Hrvatskoj. Danas se većina europskih zemalja vraća načelu prirodnoga gospodarenja po načelima potrajnosti te su u tom smjeru napravile prvi značajan iskorak zabranom čistih sječa. dr. zagrebačka škola uzgajanja šuma sve se više razvija i usavršava na temeljnim načelima uzgajanja i održavanja prirodnih šuma. Osnivanjem Šumarske akademije na Sveučilištu u Zagrebu 1898. godine te osnivanjem Gospodarsko-šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1919. Milana Anića. Osnovao ga je prvi dekan fakulteta.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. održavanje strukture i stabilnosti njegom. Andrije Petračića. i osamostaljivanjem Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1960. Ona je danas poznata i priznata u cijeloj Europi i šire. prvo u ovom dijelu jugoistočne Europe. u Križevcima osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište. skup u prigodi obilježavanja 50. prof. Temeljna su načela i značajke zagrebačke škole uzgajanja šuma gospodarenje prirodnim šumama uz uvažavanje potrajnosti ili održivoga razvoja. Andrija Petračić. dr. Ive Dekanića i svih danas živućih profesora uzgajanja šuma. Prelaskom Šumarske akademije u novoosnovani Poljoprivredno-šumarski fakultet (1919.

PRIGODNO O ŠUM ARI JI VRBOVEC

koji rade po načelima zagrebačke škole uzgajanja šuma. Mnogi posjeti vrbovečkim šumama, posebno stranih ekskurzija i stručnjaka, motivirani su željom upoznavanja rezultata rada u šumama temeljenim na načelima zagrebačke škole uzgajanja šuma. Puno je povijesnih podataka o pravim šumskouzgojnim i ostalim postupcima, poticanim spoznajama šumarske struke i znanosti koji su primjenjivani u vrbovečkim šumama. Sve je to išlo u prilog stvaranju i održavanju kvalitetnih jasenovih, hrastovih i bukovih šuma kojima se Vrbovec i njegovi šumari, a i hrvatska šumarska struka danas s pravom ponose. Najstarije sastojine hrasta lužnjaka na području vrbovečke šumarije imaju blizu dvjesta godina, a rezultat su smišljenoga, stručnoga ljudskoga rada koji je poznavao i uvažavao prirodne zakonitosti koje vladaju u njima. One najstarije, ali i sve mlađe, pa i najmlađe dokazuju koliko je dugo čovjek stručnjak živio s njima, za njih i od njih. Stanje šuma svakoga društva govori o ljudima koji su rasli i razvijali se pod njihovim okriljem, o njihovu povijesnom razvoju, standardu, kulturi, bitkama koje su vodili i životnim opredjeljenjima koja su stvarali. Zbog uzajamne povezanosti čovjeka i šume kakvoća jednoga govori o kakvoći drugoga i obrnuto. Upravo tu vrijedi uzrečica: Kad vidim kakve su vam šume, reći ću vam kakvi ste ljudi. Ta je misao rođena u razmišljanju o vrbovečkoj šumariji, šumama kojima ona gospodari i o ljudima koji ih okružuju. Vrsni šumarski stručnjaci, u prvom redu šumarski inženjeri, tehničari i šumski radnici, a posebno kvalitetne šumske sastojine temeljni su razlog što su s vremenom Vrbovec i njegova Šumarija postali središte okupljanja šumarskih domaćih i stranih stručnjaka, bilo da se radilo o znanstvenicima, stručnjacima iz prakse ili studentima šumarstva. Danas s pravom možemo tvrditi da je Šumarija Vrbovec sa svojim šumama postala poligon hrvatske šumarske znanosti i nastave u koju su osim šuma uključeni svi njezini kadrovi. Članovi Katedre za uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1971. godine do današnjih dana vrlo intenzivno na području ove Šumarije obavljaju svekolika znanstvena istraživanja, osnivaju trajne pokusne plohe, bave se problemima njege i obnove sastojina, proučavaju i prate prirodnu i umjetnu obnovu, istražuju broj biljaka i razmake sadnje pri obnovi sastojina, istražuju kontejnersku proizvodnju hrasta lužnjaka, proučavaju i kartiraju šumske zajednice i šumska tla, istražuju podzemnu i poplavnu vodu, bave se problemom sušenja, istražuju obilježja kasnoga
29

Međunarodni skup o gospodarenju šumama hrasta lužnjaka. Sasvim desno je Hranislav Jakovac.

Obnova hrasta lužnjaka zanimala je češke šumare. Zdesna: Branimir Prpić, češki kolega, Nada Kučan, Đuro Kauzlarić

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC

1951–2011.

hrasta lužnjaka, istražuju šumskouzgojna svojstva hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, poljskoga jasena, crne johe, običnoga graba, obične bukve i bave se drugim brojnim istraživanjima. Isti je slučaj i s ostalim katedrama Šumarskoga fakulteta te s članovima Hrvatskoga šumarskoga instituta u Jastrebarskom. Mnogi diplomski, specijalistički, magistarski i doktorski radovi upravo su napravljeni na području šuma ove Šumarije. Zbog svega navedenoga važno je istaknuti da su brojni znanstveni radovi objavljeni u nas i u inozemstvu obilježeni rezultatima do kojih se došlo u ovim sastojinama.
Još jedan skup o utjecaju podzemne vode na sušenje hrasta

Osim znanstvenih istraživanja važno mjesto zauzima i terenska nastava studenata, domaćih i stranih, te nastava učenika srednjih škola. Terenske nastave studenata Šumarskoga fakulteta gotovo svih katedara i nastavnih stručnih predmeta duga su i obostrano korisna tradicija ove Šumarije. Mnogobrojne ekskurzije i pojedinačni posjeti njemačkih, švicarskih, austrijskih, čeških, slovačkih, estonskih, švedskih, finskih, američkih, mađarski, bosanskohercegovačkih i drugih studenata, stručnjaka i znanstvenika iz cijeloga svijeta samo su jedan dio međunarodne aktivnosti Šumarije Vrbovec. Samo u razdoblju od 1969. do 2005. godine na području ove Šumarije održane su 22 domaće i 18 međunarodnih stručnih ekskurzija te 44 terenske nastave studenata. Šumarija je Vrbovec bila domaćin triju svjetskih kongresa, od kojih posebno spominjemo vrlo uspješni, a po sudionicima iz velikoga broja zemalja rekordni Svjetski kongres o hrastu održan 2000. godine. Brojna znanstvena istraživanja na području Šumarije Vrbovec koja su proveli mnogi znanstvenici, trajne pokusne plohe, objavljeni diplomski, specijalistički, magistarski i doktorski radovi te mnogobrojni znanstveni radovi objavljeni u domaćim i stranim časopisima, samo su jedan pokazatelj svestrane djelatnosti i značenja ove Šumarije. Sve su šume na području Šumarije Vrbovec visoke kakvoće, dobro i brižno njegovane te prirodno pomlađene. U strukturi sastojina toga područja prevladava hrast lužnjak kao temeljna vrsta, koja daje značajno obilježje ovoj Šumariji, a predmet je svekolikoga interesa znanstvene, stručne i ostale javnosti. To nije nikakvo iznenađenje jer je hrast lužnjak takva vrsta drveća koja daje obilježje cijelomu hrvatskomu šumarstvu, a postao je simbol mnogih osobina koje su svojstvene našim prostorima i ljudima. Hrast lužnjak svojom pojavom simbolizira životne uvjete koji su prepoznatljivi u svojstvima tla, vodnoga režima i klime, a njegov se utjecaj širi na
30

Švicarski šumari u posjetu Šumariji

PRIGODNO O ŠUM ARI JI VRBOVEC

ekološke, socijalne, gospodarske, kulturne, nacionalne i vjerske osobine i uvjete kojima se tisućama godina prilagođavao, razvijao i oblikovao hrvatski čovjek. Ovaj hrast nosi vrhunska obilježja kakvoće drva izražene u estetskim, fizikalnim, kemijskim i uporabnim svojstvima, koja imaju samo plemenite vrste drveća. Dokazano je da je on najplemenitiji od plemenitih vrsta drveća, tvrd, trajan, postojan i vječan upravo kao i hrvatski vrbovečki čovjek koji se tisućama godina razvijao u sjeni njegovih krošanja. Zbog svega navedenoga nije nikakvo čudo što je hrast lužnjak opisan u mnogim radovima, pa tako i u monografiji Hrast lužnjak u Hrvatskoj napisanoj na hrvatskom i engleskom jeziku. Napisali su ju hrvatski šumarski znanstvenici u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Centar za znanstveni rad Vinkovci i “Hrvatskih šuma” p.o. Zagreb 1996. godine. Ovdje ističemo da su mnogi rezultati istraživanja izneseni u ovoj monografiji nastali nakon dugogodišnjih istraživanja na području cijeloga areala lužnjakovih šuma u Hrvatskoj, a posebno u šumama Šumarije Vrbovec. To je trajni spomenik hrastu lužnjaku, jednoj od najvrednijih hrvatskih vrsta drveća, kojemu su šume i stručnjaci Šumarije Vrbovec trajno ugrađeni u njegove temelje. Ovom prilikom, kad je Šumarija Vrbovec, njezini ljudi i njezine šume s dominantnim hrastom lužnjakom u središtu našega zanimanja, ne možemo a da ne citiramo jednu znanstvenicu i pjesnikinju koja je napisala:
Šumari europskih šumarskih društava na stručnoj ekskurziji u organizaciji HŠD-a za vrijeme Međunarodnoga natjecanja šumarskih radnika, rujan 2010. godine

Kad reknem hrast – znam da je velik i snažan. Kad reknem hrast – pomišljam na visinu i prostornost, razgranatost i bujnost, zamišljam raskošnu ljepotu bogomdanoga bogatstva. Kad reknem hrast – mislim na krošnju i stablo, dodirujem hrapavost kore, naslućujem dubinu korijenja, prstenje godova, nerazmrsivi splet kapilara, čudim se tajanstvenoj radionici asimilacije, transpiracije i osmoze. Kad reknem hrast – vidim čipkaste palače u Veneciji, parlament u Budimpešti, muzeje u Beču i luku u Hamburgu, vidim dvorce i crkve, rezbarena vrata i prozore od slavonske hrastovine, ponosim se ljepotom i postojanošću Đakovačke katedrale što je ponikla u srcu hrastove domaje.
31

Posjetili su nas švedski šumovlasnici

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC

1951–2011.

Profesor i učenici Zdesna: Renata Vuk, Marijan Bedeković, Slavko Matić, Đuro Kauzlarić i Željko Gubijan

Ako bismo htjeli nastaviti u istom stilu, još bismo rekli:

Kad reknem vrbovečke hrastove šume – želim da žive vječno, kao što to dolikuje hrastu, uz vječnost i postojanost Šumarije i njezinih ljudi, bez kojih hrastove šume ne bi bile kvalitetne ni vječne. Kad reknem vrbovečke hrastove šume – sjetim se divnih godina koje sam im posvetio istražujući ih, diveći im se, najviše s prijateljima, od kojih su neki, oni najveći, otišli u vječnost s osmijehom koji su uvijek nosili u susretu s nama i hrastovim šumama. U Zagrebu, svibanj 2011. Prof. emeritus dr. sc. dr. mult. h.c. Slavko Matić, predsjednik Aklademije šumarskih znanosti i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

32

impotentnost. ekološku studiju i zdravlje. bilo rezultat slučajnosti. strasti. Čini se da smo naslijedili vazalski mentalitet pa ne znamo što uraditi s vlastitom slobodom. učenja i napose o vremenu ispunjenom radošću stvaranja. prosinca 2006. obmane. pa bili oni i obični bedaci. jer zna. Možda je moj zanos u uspoređivanju onih i ovih današnjih vremena uvjetovan jednim čudnim i zastrašujućim osjećajem da se danas sve. obljetnica Šumarije Vrbovec poklopi s Međunarodnom godinom šuma. Razlog i čvrst motiv jest sigurno šezdeset godina postojanja i nadasve uspješnoga rada Šumarije Vrbovec. 33 . Kako se ništa na ovom svijetu ne događa slučajno. ili bi nedvojbeno morao znati. a utjecaj na životne tokove neka ostvaruju oni drugi. Sve što se događalo rezultat je okolnosti. Kako inače objasniti da se taj umni. Zbog te spoznaje poželio sam i osjetio obvezu te odlučio pisanom riječju ostaviti svoj osobni. voluntarizam. Prihvatili smo jadnu istinu kako za novac možemo kupiti školu. javnoga. sklonosti i utjecaja okoline. okradaju i siromaše. na moju veliku radost. pa čak i šlamperaj? Znači li to da smo prihvatili stanje u kojem je meni s mojom sinekurom dobro. zanosa. ali baš sve podređuje osobnim interesima. Samo je slučaj htio. dok su zajednički ciljevi i interesi stavljeni u neki drugi plan. kao da ne znamo da razvoja nema bez konkurencije. godine. Pitanje svih pitanja jest: imamo li pravo na improvizacije. mali i skromni trag o vremenu provedenom u kolektivu Šumarije Vrbovec. jer ni za što drugo nisu sposobni ni motivirani. pa se njih mora razjuriti samo zbog toga jer im je sredstvo za rad vlastiti mozak i savjest. invalidsku mirovinu. da se 60. sudsku presudu. Svima nama nedostaje odgoj za kritičnost. zaposlenika Šumarije Vrbovec. vremena. pa onda izlazi kao da se ništa nije ni dogodilo. U tako neprosvijećenom društvu demokracija je paravan moći bez odgovornosti te neizbježno vodi u manipulativnu vladavinu vještih mediokriteta koji to društvo iskorištavaju.PRIGODNO O ŠUM ARI JI VRBOVEC JEDNOMU VREMENU NA ČAST I SPOMEN Stara je istina kako svemu onomu što nije zapisano prijeti trajan zaborav. o vremenu ljubavi. tako je teško pretpostaviti da je poslanstvo i stručno ostvarenje ljudi. zar je stvarno istina da ih vlast može žive pokopati i zauvijek uništiti njihovo javno djelovanje? Činjenica jest kako ljudi od moralnoga. a pregaženi svijet može bez grižnje savjesti potpisivati pod ono u što i sam ne vjeruje. davanja. Zar je istina da našim intelektualnim svijetom dominira strah od sukoba s vlašću. urbanistički plan. Poslovično je poznata naša “šutnja do grla” ili u najboljem slučaju samo “jalovo jamranje”. stručnoga autoriteta i vizije uglavnom nikomu ne trebaju jer su teški za manipulacije. koju su Ujedinjeni narodi proglasili 20. kao i mojih četrdeset godina u tom vremenu (1965–2005).

osjećali i zajedno s njim bolovali. Sa svakim smo stablom razgovarali. regulaciji vodnih tokova. on je uzvišen i jedino on nudi opstanak. U prirodi pravo na život imaju samo oni koji se za njega trajno i pošteno bore. Još uvijek se vlasnik šuma (država). to jest neuvježbanost praktičnoga i kritičkoga razmišljanja kakvo su oduvijek prakticirali seljaci. istina. Možda smo tada značenje i vrijednost staništa više osjećali nego o njem znali. ali je s fiziološkim slabljenjem uglavnom stradao. Možda tragove toga shvaćanja treba tražiti i u našim genima jer je većina nas iznikla u lugarskim obiteljima u kojima su generacije izrastale i živjele s prirodom i šumom. to je odnos prema pravoj tržišnoj vrijednosti drveta. Gotovo sve šumskouzgojne radove na njezi odrađivali smo s ljudima iz obližnjih sela. Sa zapadnim svijetom s lakoćom smo prihvatili galopirajuću odsutnost zdravoga razuma. gubio ravnotežu i kao posljedicu nosio sušenje. Svijet je odavna shvatio kako su najrazvijenije drvne industrije u zemljama koje nemaju vlastitih šuma pa drvnu sirovinu moraju kupovati na tržištu. Kako smo shvaćali značenje prirodnih šuma i uopće šumarstva? U to vrijeme još nismo bili dovoljno naoružani svim znanjima o općekorisnim vrijednostima i značenju šumskih ekosustava. izgradnji hidroenergetskih sustava. ali dobru koje imamo napretek pa može i počesto mora služiti kao pričuva za vrijeme ekonomskih nevolja ili pak pogrešna osnova za opstanak nerazvijene industrije prerade drva. ali smo živeći sa šumom. očuvanom i trajno njegovanom staništu. općemu dobru. ali bilo nam je jasno da prirodna šuma može rasti i trajno opstajati samo na zdravom. Odnos države prema šumi potvrđivao se redovito u nepostojanju mjerodavnoga posrednika (arbitra) pri velikim zahvatima u prostoru (hidrotehničkim radovima. on je istina. od nje i za nju. no dvojbe oko ispravnosti toga puta nema. vežući ih na taj način uz šumu. njegujući i obrazujući njihov odnos prema šumi kao nečemu svetomu.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. a skupu. nažalost. pa onda i otežanu. jasno prepoznavali da opća dobra što ih daju prirodne šume mnogostruko nadilaze vrijednost lako izmjerljivih materijalnih šumskih proizvoda. ubrzanu prirodnu obnovu 34 Zrela sastojina hrasta lužnjaka Osigurana budućnost hrastika . ribari i obrtnici da ne umru od gladi. komunikacija i slično). Nešto. Tako počesto ranjen okoliš trpio je i odupirao se. što se odonda nije bitno izmijenilo. u toj borbi budu ranjavani ili čak pogibaju. odnosi prema šumi kao.

Borili smo se. primitivizma. Skromna financijska podrška novim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim objektima prirode iz državnoga proračuna nije bila dovoljna ni za preživljavanje. a mi smo se tada odlučno podmetnuli i agresivno suprotstavili toj suludoj ideji. do 2005. Nije vrijedila naša borba i dokazivanje da je šumski ekosustav živ organizam kojim se mora. Dakako. a kamoli za razvoj. šuma žedna 35 . U nedostatku investicijskih sredstava jasno je bio najavljen zahtjev o sječi. Dok su sa svim zaštićenim dijelovima prirode gdje je temeljni fenomen šumski ekosustav u Europi gospodarili šumari. protiv izgradnje. žrtvovanju jednoga odjela u Varoškom lugu za izgradnju tvornice. pa je vrijedilo pravilo kako se u tom dijelu ništa ne smije dirati ni koristiti. Sasvim su mi svježe slike masovnoga sušenja nizinskoga brijesta. radikalno zabranjivali i isključivali normalne i nužne gospodarske zahvate. dakako s usmjerenim ciljem. Suprotstavljena struka bila je tada prozivana kočnicom razvoja.PRIGODNO O ŠUM ARI JI VRBOVEC šuma. Jedan mi je vrli stariji kolega tada rekao: “Još nisam vidio državu koja neće sjeći šumu. velikoga spojnoga kanala Lonja–Glogovnica–Česma. neukosti. Proizveli smo tako nacionalne parkove koji ni po jednom kriteriju to ne bi mogli biti. No. pa onda već višedesetljetno sušenje i obnova šuma hrasta lužnjaka. Odvodni kanali i hrastici ne idu zajedno Uređeno korito rijeke Glogovnice – niski vodostaj. godine pri Direkciji Hrvatskih šuma nagledao sam se razarajućega centralizma. ta je tvornica nakon nekoga vremena propala. političkoga nasilja i promašaja. na samom kraju znam da je ipak sve to bila samo moja greška zbog okoštaloga romantičarskoga pristupa životu. pa je sanjani put redovito izostajao. visoki nasipi.” S razine funkcija koje sam obnašao od 1992. U tom se pogledu ništa krupno nije promijenilo ni u današnjem vremenu. domoljublju i struci. za nas to nije vrijedilo. ali stručno i gospodariti. Svježa su mi sjećanja na sukob s tada aktualnom lokalnom politikom u vrijeme izgradnje tvornice masivnoga namještaja u Vrbovcu. koliko smo mogli. ili smo pak u parkovima prirode. na primjer. Nadamo se da je iza nas vrijeme u kojem se slijepo i pogrešno vodila politika pasivne zaštite prirode osnivanjem mnogobrojnih zaštićenih objekata prirode tako što se priroda stavljala pod stakleno zvono. spremni da postanemo žrtve političkoga neposluha. pravilnicima o unutarnjem redu. borili smo se protiv izgradnje hidroelektrana na rijeci Dravi od Međimurja do Repaša.

do tržišnoga određivanja cijena i konačnoga preuzimanja preostale nacionalne imovine po cijenama u paničnoj rasprodaji. Joosepha Stiglitza. sumnjivih moralnih osobina. Treba li komentirati naš odnos prema šumama u usitnjenom privatnom vlasništvu. odakle meni takav strah od koncesija jer i za koncesionare vrijedi isti zakon o šumama. Najveći je dio lovišta gospodarski prepušten ljudima skromnih stručnih ili. šuma. prirode i posebno naših najprirodnijih šuma. imaju višak novca. trajno podilazi golemomu broju malih vlasnika. godini za ekonomiju došla u ruke Amerikanke Elinor Ostrom zato što je ustvrdila kako se s općim dobrima (voda. naišao sam na zaprepašćujuća gledišta. gdje se. još uvijek raskošnomu bogatstvu naše prirodne i lovne faune. našega mora. na primjer. još opasnije.) može dugoročno uspješno gospodariti samo 36 Hajde ti mala. Jedna poodavna. ozbiljne su prijetnje da bi naše šume mogle završiti u koncesiji. zrak i dr. U sukobu mišljenja s mnogima. Nismo tada prepoznavali opake prijetnje u celofan umotanih parola globalizacije u koje smo nespremni ulijetali bez izgrađenoga obrambenoga sustava za sraz s interesima krupnoga kapitala pod parolom održivoga razvoja na braniku našega relativno čistoga okoliša. more. šume. Takva me stajališta uvjeravaju u Krležinu misao kako je čitavo naše pamćenje jedno davno zaboravljeno groblje. ima ljudi koji misle svojom glavom i spremni su svoje misli javno i smjelo izreći. već da i oni u nas traže i sustavno ostvaruju svoje interese. Nije bilo lako shvatiti. a po svemu sudeći iskrena ispovijed umirovljenoga profesora ekonomije na američkom sveučilištu Stanford. otkrila mi je svu gorčinu pragmatične istine o toj tranzicijskoj sudbini država i naroda gdje su se tehnološki propisano i hladno režirala takozvana “četiri koraka do prokletstva”: od privatizacije. porasti već jednom Brojan i kvalitetan hrastov mladik . Poruka i oporuka Sudeći prema do sada učinjenomu na našem nacionalnom planu. Tako je Nobelova nagrada u 2009. Sad je jasno da smo našu pitku vodu. otoke i priobalje spremni ponuditi na tržište Europe i svijeta. svojedobnoga gospodarskoga savjetnika predsjedničkoga vijeća Billa Clintona i bivšega potpredsjednika Svjetske banke.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Ipak. Jednak je također naš odnos prema. a još teže prihvatiti istinu da ni naši najodgovorniji ljudi u državi nisu prepoznali istinu kako nas sav taj veliki svijet nema namjeru samo pomagati. istina. političkih razloga radi. koji. liberalizacije tržišnoga kapitala.

ali zato u obliku zakašnjelih priznanja i poštovanja. u snažnom osjećaju da si u velebnom hramu. kompetentna u stručnom rasuđivanju i. Na kraju. drvo. koje ljuljajući se na povjetarcu. tek onda otkriješ pravu sliku veličine i snage hrastovih stabala. Na svojevrstan smo način njegovali tu harmoniju dojmova što ih pruža polje. zanosa i rezultata Šumarije Vrbovec. uvijek je stizala s ozbiljnim zakašnjenjem. rasipa raskoš boja. Akcijama kojima se teži politiku dovoditi na put pravednosti i razuma. Za suha vremena što god se pokrene ostavlja zvučni trag. Sve je više prisutna i bjelodana istina kako je jedino održiv naš sveukupni “uzmak u potrošnji”. Nema više raskošnih boja. s oštrim hladnim vjetrom. Tad ih možeš u svoj svojoj veličini okom premjeriti. struci i poštenju. zapravo ono sveto i najviše osjećanje jedinstva sa zemljom i narodom što se Domovinom zove. a vlast ograničiti pravom. A onda. čovjek od te bjeline zaslijepljen bude. Tada. ono što je još važnije. lakše se dobivaju neprijatelji na visokim položajima nego nagrade ili priznanja. zdravlje. jel’ dulji? Zimska idila u hrastovoj šumi . Utjeha za sve hrabre protagoniste morala. Jasno je kako takva ideologija u predatorskom svijetu nema izglede za opstanak. rijeka. od svih hrastika. selo. sve dok dosadne jesenske kiše ne sljube vlažno lišće i ne pritisnu ga na zemlju. vlažna i maglovita sve do vremena kad. mrtva. čitav se prostor oko nas ljeska igrom svjetla na lišću. poštena i moralno odgovorna. snaga i prirodna obnovljivost. zapravo spomenici svega rečenoga: prirodne šumske sastojine. opraštam se mojim riječima u kasnojesenskom ugođaju: “Odjednom. Različite ideologije prirodni su kvasac bez kojega nema akcije. poravna jarke i neravnine. ali su i na opasnost zbog svoje jednostranosti i posebno opasne isključivosti. predanoga rada. ljubavi. za sve ljude kod kojih dominira strast prema pravdi. ne stigne prvi snijeg. pa već i gotovo potrošenoj sintagmi “održivi razvoj” došao kraj.PRIGODNO O ŠUM ARI JI VRBOVEC ako nisu privatizirana i ako nisu u funkciji profita. Uz ovu veličanstvenu obljetnicu. od šezdeset godina postojanja. pa ipak vrijedi ostaviti trag o tome da smo svjesni kamo idemo i kakav nam se kraj sprema ako ne promijenimo svoj odnos prema prirodi. pa i ovih naših vrbovečkih. Čini se da je i naoko prihvatljivoj. šuma postaje jednolično siva. kad djevičanski čista snježna bjelina pokrije pute. krup­ Za pozitivan ishod trajne borbe između politike i struke nužna je kompetentna državna vlast. treba reći da su najbolja svjedočanstva. njihova proizvodnost. pred čijom te veličinom obuzme 37 Jel’ sam ljepši. sve se dublje vidi u šumu. neumorne tvorce promjena.

kao niti ljepših snova od onih što ih rađa bol. pa grešnika pokarati. dogmo skepse. Oni su opstali na braniku. gdje je kao u Hrvatskoj slovo nijeme zemlje slobodnije i zdravije od misli i riječi narodne. isto kao što nema ljepše nade od one izrasle iz tuge. o koju se na skrletnoj krpi kockaju vjerolomci kao za roba afrikanskoga. zipko i grobe. Ozdravljenje je moguće jedino pod uvjetom i porukom koju je izrekao dr. boluje li i on kao i čovjek osuđen na tuđinu. gažena. To. bdije Genij Domovine i govori kroz tišinu šume. Milan Butković i Anđelko Kalabek A.” Taksatori stare škole Slijeva: Antun Pečanić. ljudskoga staništa. sječeni i natopljeni znojem i krvlju naših predaka graničara.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. I tamo. no sigurno ugodan suputnik. lijepa naša domovino. o našoj Domovini. simbole naše duše. nažalost uvijek aktualne i meni najljepše misli izrekao je Antun Gustav Matoš: “Domovino. poplavama. ovisi o svima koji mogu ostvarivati utjecaj na spas. kruše naš svagdašnji. Jer teško otadžbini. neka zebnja i strahopoštovanje. drevna kraljevino. šumarice cvatu Tomislav Starčević 38 . nesnosnoj ljetnoj žegi i olujama. riječi utjehe usnulim sinovima. i ne šutjeti na tuđi grijeh. draga. neuka poučiti. Tad osjetiš koliko si sitan i slab u odnosu na prirodu i hrastove koji se tu već više od 150 godina prometejski odupiru svim vjetrovima. čežnjo našeg ropstva. mučenička zemljo naša Hrvatska. plače li negdje duh mrtvoga hrasta za svojom Domovinom. Tko zna. slatko mlijeko jezika majčinskoga. putovanja oblaka. pa tako i naše šume imati budućnost ili sudbinu. sanaciju i ozdravljenje u prvom redu našega.” Nada u koju valja vjerovati uglavnom je loš vodič. jedina dužnosti i najviši naš zakone. sveta. Možda su ove misli takve zato što nam je danas svima nježnost potrebnija čak i od istine. ritam rijeka i pjesmu ptica.” Dolazi proljeće. napadani. vezo naša sa Bogom i čovječanstvom. ratnika i težaka da bi svojom mrtvom ljepotom zauvijek krasili najluksuznije prostore bogatoga svijeta. najtužnije. hoćemo li svi mi kao narod. gdje je hrvatska misao ugasnula pod žuljevitim pločama misirskog robovanja. Josip Buturac: “Treba stalno obavljati bratsku opomenu.

ŠUMARIJA VRBOVEC U PROSTORU I VREMENU 39 .

.

40 km sjeveroistočno od Zagreba u Lonjsko-česmanskoj zavali. kao što je orao štekavac i crna roda. drvna i građevinska industrija. Očuvanost i prirodnost staništa tih šuma potvrđuje bogatstvo gotovo svih predstavnika srednjoeuropske faune i posebno rijetke ornitofaune. mesna. običnoga graba i crne johe. kojom se potvrđuje vlasnik vrbovečkoga kraja. Središte je bogate poljoprivredne okolice te gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo. godine grad Vrbovec s okolnim selima broji 14 658 stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2001.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Grad Vrbovec i Općinska središta N A DA KUŠI Ć GRAD VRBOVEC Vrbovec se nalazi u ravničnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske. godine u darovnici hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV. Ime naselja Vrbovec prvi se put spominje 1244. U okolici grada postoje rezervati šumske vegetacije: šume hrasta lužnjaka. šumarstvo. 41 Pogled na Vrbovec s istoka .

Vida U Lonjsko-česmanskoj zavali nalazi se općina Dubrava udaljena 12 km od Vrbovca i 48 km od Zagreba. stoljeću Vrbovec dolazi u vlasništvo obitelji Zrinski te će se u starom drvenom dvoru 6. 44 km udaljeno od Zagreba. godine održan Hrvatski sabor na kojem je Ivan Zapolja izabran za hrvatskoga kralja. značajne su i kapela sv. godine broji 3920 stanovnika. ostatak kaštela Zrinskih. Prema popisu stanovništva iz 2001. u istočnom dijelu Zagrebačke županije nalazi se općina Farkaševac. a na mjesnom groblju kapela sv. godine broji 2102 stanovnika. a Eleonora Patačić daje sagraditi 1819. Vida građenu u baroknom stilu i kapelicu Marije Pomoćnice. 42 . brat Nikolin i budući hrvatski ban. godine samo naselje s okolnim selima broji 5478 stanovnika.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. godine u darovnici kralja Ladislava. što se nalaze na gradskom groblju. godine novi župni dvor. a u vrijeme Vojne krajine mjesto je bilo sjedište satnije. Mauzolej je spomenik nulte kategorije. Prema popisu stanovništva iz 2001. Početkom 18. Martina. Ime naselja prvi se put spominje 1094. U samom naselju nalazi se župna crkva sv. goditi roditi grof Petar Zrinski. zagrebačkoga kanonika lektora. DUBRAVA Župna crkva sv. Tri kralja i mauzolej markiza De Piennesa. Osim tih građevina. a djelo je H. a poljoprivredno dobro časne sestre magdalenke. U 16. FARKAŠEVAC U blizini Dubrave. Godine 1879. župnu crkvu sv. Prema popisu stanovništva iz 2001. koja je od Zagreba udaljena 61 km. U Dubravi je 1527. lipnja 1621. Od povijesnih i kulturnih znamenitosti valja istaknuti valjkastu kulu. Ehrlicha i V. godine osniva pučku školu. U prošlosti je ovdje bio feudalni posjed magistra Petra. Kovačića (1912–1917). Ima željezničku postaju na pruzi Zagreb – Dugo Selo – Križevci – Koprivnica – Botovo. stoljeća grofovi Patačić postaju vlasnici Vrbovca i okolnih imanja te Ivan Patačić 1769. GRADEC Naselje je smješteno u dolini rijeke Črnec uz državnu cestu prema Bjelovaru. Margarete. koje se nalaze u središtu grada. Francuz markiz De Piennes kupuje vrbovečki dvorac.

Josip. 34 km sjeveroistočno od Zagreba smjestila se općina Rakovec. Matica hrvatska. RAKOVEC U Lonjsko-česmanskoj zavali. godine. rodnog mjesta hrvatskog bana Petra grofa Zrinskog. Kao kulturno-povijesnu znamenitost treba istaknuti župnu crkvu sv. Zagreb. U Preseki se ističe župna crkva posvećena sv. godine. U 13. Vrbovec. godine broji 1350 stanovnika.). Petra koja je bila nekoć smještena u biskupskom kaštelu. Mauzolej markiza De Piennesa. spomenik nulte kategorije Kula Petra Zrinskoga Literatura Butorac. Nažalost. Gospodarstvo se uglavnom temelji na poljodjelstvu. Utvrda je bila na brežuljku zaštićena opkopom punim vode. tijekom seljačke bune 1755. 2004. Emilij. stoljeću zemlje rakovečke dobio je u vlasništvo kralj Bela III. Jurja koja se u spisima spominje 1334. vinogradarstvu i stočarstvu. godine. Petru apostolu koja se spominje u pisanim dokumentima već davne 1334. od kojih su najpoznatiji knezovi Celjski. stoljeće prema nekim ispravama. Laszowski. Prema popisu stanovništva iz 2001. 2000: Iz prošlosti Vrbovca. unutar zidova grada tvrđe radi obrane od Turaka. PRESEKA Na pitomim i pošumljenim brežuljcima Lonjsko-česmanske zavale 45 km sjeveroistočno od Zagreba smjestila se općina Preseka. godine izgorio je grad Rakovec od kojega ostaše jedva vidljive ruševine. obitelj Zrinski i grofovi Patačić. – 1921. o 300-godišnjici njegova rođenja (1621. Mozaik knjiga. 1984: Vrbovec i okolica: 1134–1984. hrvatski ban Ivan Vitovec. 43 . u 12.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U U prošlosti je Gradec bio posjed Zagrebačkoga kaptola te se kao takav prvi put spominje u pisanim dokumentima 1292. Danas se u Rakovcu kao kulturno-povijesni spomenik ističe župna crkva sv. Povijest samoga naselja seže u daleku prošlost. I – II. Gospoštija Rakovec je tijekom povijesti promijenila mnoge gospodare. Prema popisu stanovništva iz 2001. Vrbovec. godine broji 1670 stanovnika. Leksikon naselja Hrvatske.

Sve je ovo ugodno čuti i znati. svjedoci su o slavnom Banu. Hotijaše ih Tatar. kapljica gorica vinskih. Kako su nam davali Bože daj da bismo mogli dati. Zvono crkve zvonilo na farofu. Žestoko je dvadesetiosme. U proteklih sedamstotinaipedeset godina nebroj je u ovom zelenom miru raslo plodina. German. kula Zrinskih. Krleža fijumanskim brzim kroza nj u Peštu se vozio. Njima se nagrađivale snaga. i Matoš vino pio. Dvorci. kule. Turčin. i onih. i onih i devedesetih cestama ovim Hrvat gazio. Jure Žgela 44 . učitelju. kmetu. Pečatom Zlatne Bule odrediše da bude Županu. fiškalu. Hun. čin. kažu. Grofu. sablja. crkve. Zgrada “Berkovićka” u kojoj je smještena Likovna galerija Ilirec je mnogi prošao ovaj kraj što ga diči puntarija i meki kaj. U Vrbovcu je. 1244 – 1994. a i Bog je ispod negovečkih vrba Mariju mazio.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. španu.

ili 63. te odjeli 4b i 5b. i u gospodarsku jedinicu Bukovac. 45 . godine. b. j. 3b. i 1206 čhv. odjeli 2c. Šume tih zemljišnih zajednica bile su uključene u gospodarske osnove Novakuša– Šikava. Zemljišne su zajednice imale status pravne osobe.j. Ukupna površina svih površina zemljišnih zajednica koje su uključene u gospodarenje iznosila je 110 k. Osim nje još su bile ZZ Cugovec. Kako se s tim šumama gospodarilo i predlagalo gospodarenje u budućnosti. uz istodobno samostalna pojedinačna prava njihovih vlasnika. j. Nastale su u Hrvatskoj i Slavoniji za vrijeme AustroUgarske Monarhije.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Zemljišne zajednice Đ uro K auzlarić Među različitim vrstama vlasništva nad šumama i šumskim zemljištima jesu i zemljišne zajednice. U njima su seljaci ovlaštenici podmirivali svoje skupne užitke u drvariji i paši na zajedničkim nekretninama. Lubena. i 286 čhv. d i e. e i f. Grabrić i Zabrđe.47 hektara. Od navedene površine na šumu Lužanjak otpadalo je 31 k. U njima je bilo sadržano jedinstvo vlasništva nad zajedničkom imovinom. i 1546 čhv. c. Šuma je uključena u gospodarsku osnovu Novakuša–Šikava. Na području Šumarije Vrbovec bila je zemljišna zajednica Gradec s površinom od 204 k. odjel 3 i 4. odjel 2a. zapisano je u Uređajnom zapisniku iz kolovoza 1928.

46 . nekretnina. j. Najvredniji dio imovine svake zemljišne zajednice bile su šume. godine šume su stavljene pod nadzor i stručnu upravu šumskotehničke službe. Zakonskim propisima iz 1894. Također na području bivšega Šumskoga gospodarstva “Mojica Birta” Bjelovar.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Šumarije Križevci i Kotara Križevci bila je jedna od većih zemljišnih zajednica plemenite Općine Lemeš sa 194 k.

vatrogasnih domova i tako pridonosile gospodarskomu i kulturnomu napretku sela. godine imovina zemljišnih zajednica proglašena je općenarodnom imovinom i dana je na gospodarenje šumarstvu. Većina ih je dočekala II. travnja 1947. Odlukom Sabora NR Hrvatske od 15. mostova. svjetski rat u teškom stanju. već su dio drva unovčavale i koristile za javne svrhe: gradnju škola. 47 . U gospodarenju šumom nisu se samo ograničavale na podmirenje ovlaštenika drvom.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Zemljišne su zajednice bile veliko bogatstvo. cesta. Zemljišne su zajednice prestale postojati zbog poteškoća u opskrbi drvom svojih ovlaštenika. Danas su to izvrsne šume kojima se dobro gospodarilo.

48 .60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011.

Farkaševac i Gudovac. bila ih je prinuđena kupiti iz vlastitih sredstava. Zgrada Šumarije Sveti Ivan Žabno danas. Ivan Žabno i Vrbovec. ukida se Šumarija Sv. godine veći dio gospodarske jedinice Novakuša s četiri lugarije i lugara prelazi u Šumariju Vrbovec. Ivanu Žabnu kupljena kuća s okućnicom od jednoga jutra zemljišta. Ta je kuća nadograđena i uređena za šumariju 1902. Sv. a nakon toga na četiri: Vojakovac. pa 1954. u čijem su sastavu bile šumarije Križevci. oronula i zapuštena Iako duge i bogate tradicije. zbog raznih promjena. S obzirom na to da imovna općina prilikom osnivanja nije dobila nikakve poslovne prostorije. Ivan Žabno. mijenjaju se kotarske i općinske granice.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U SJEĆAN JE NA ŠUM ARI JU SVETI IVAN ŽABNO Đ uro K auzlarić Na pragu šezdesete obljetnice postojanja i rada Šumarije Vrbovec ne smijemo zaboraviti značenje i ulogu koju je imala u njezinu nastajanju Šumarija Sv. imala je do osnivanja Šumarije Garešnica upravu nad šumama u šest političkih upravnih općina. Ivan Žabno. godine. Tom se podjelom upotpunjuje već prije primljen 49 . s kvalitetnim šumama kojima je gospodarila. Ivan Žabno. Osnovana kao jedna od dviju šumskih uprava na području Križevačke imovne općine. Nakon prestanka rada šumskoga gospodarstva “Kalnik” iz Križevaca 1964. u prvom redu političko-teritorijalnih. godine. Sv. Šume kojima je gospodarila podijeljene su između šumarija Križevci i Vrbovec. Tako je u Sv.

1904. godine 50 . Zakletva šumarskoga vježbenika Mije Budiselića caru Franji I.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011.

Upravitelj Šumarije Ivan Hladiš i lugar Mato Kauzlarić Kolektiv Šumarije Sv. Franjo Sučec. Franjo Habijanec Drugi red slijeva: Mato Kauzlarić. godine. Ivan Žabno. Fabijan Šantek. U njemu su se školovali šumarski stručnjaci koji su svoja stečena šumarska znanja primjenjivali i u Šumariji Sv. Među njima bili su: prvi šumar Ivan Škleber. njega je naslijedio Ante Gürtner. godine preveden je u zvanje šumara. Ivan Žabno iznosila je 4777 ha. dipl. Na to gospodarenje imalo je utjecaja Gospodarsko učilište u Križevacima. svjetskoga rata pa do stradanja 1943. Za vrijeme II. Franjo Badanjak. Ivan Hladiš. Mićo Bižanović. Nikola Živković. godine postaje Mijo Budiselić (1880–1940). Ivan Crnković. šumarstva. Ukupna primljena drvna zaliha od Šumarije Sv. U vremenu od 1944. Ivan Žabno bila je 1 327 585 m3. S odmakom vremena nameće se neizostavno pitanje zašto je morala biti ukinuta Šumarija Sv. godine U prvom redu slijeva: Nikola Blažeković. Đuro Rajaković. Vinko Holi. Gospodarska jedinica Bolčanski lug i Velika. upravitelj Šumarije. koje je počelo raditi 1860. dipl. inž. Mile Čačić. inž. Milan Vezmar. Bila je šumarija s kvalitetnim šumama kojima se stručno i odgovorno gospodarilo još u devetnaestom stoljeću. godine upravitelj Šumarije bio je Mladen Rikati. Simica Kosanović. godine Šumariju je vodio Nikola Brkljačić. Franjo Muretić. Šumarski vježbenik 1904. Ivan Žabno iz 1954. a 1905. inž. ukupne površine 1053 ha. te dio gospodarske jedinice Česma s površinom 1768 ha također su pripale Šumariji Vrbovec. Mijo Pentić. Mato Sučec. Đuro Šiljak. u gospodarskoj jedinici Česma 532 001 m3 i u Novakuši 443 882 m3. Ivan Žabno. a nakon njega Matej Kovačina i pristav Mirko Majer. Antun Bušić. do 1948. šumarstva. Marko Perić Četvrti red: Josip Indruh. Joso Otržan Treći red slijeva: Drago Gajski. Đuro Đunđek 51 . Drvna zaliha u tim šumama iznosila je u gospodarskoj jedinici Bolčanski lug i Velika 351 702 m3. Milan Bogdanović. godine bio je Ivan Hladiš. Nakon inženjera Rikatija upravitelj Šumarije do njezina ukidanja 1964. dipl. šumarstva. Đuro Krašić.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U veći dio gospodarske jedinice Novakuša sa šumskim predjelom Šikava te je ukupna površina te jedinice 1956 ha. Vidica Muretić. Cjelokupna površina šuma i šumskoga zemljišta primljena od Šumarije Sv.

52 . Zajednički susret šumarija Križevci. Ivan Žabno. a on je u trenutačnom odnosu snaga politike i vlasti. na sreću s pozitivnim epilogom u ovom slučaju. godine Na postavljeno pitanje o ukidanju Šumarije Sv. Osim gospodarskoga značenja njihove općekorisne funkcije i biološka raznolikost daju im još veću vrijednost. Ivan Žabno nastavilo se u Šumariji Vrbovec stručno i s puno pažnje gospodariti tako da se ponosimo njihovom ljepotom i kakvoćom. Izražavamo zahvalnost svim bivšim šumarskim stručnjacima koji su znali u proteklim. kolovoz 1956. Ivan Žabno i Vrbovec na području Šumarije Sv. Ivan Žabno odgovor se nameće sam po sebi. Šumama primljenim od Šumarije Sv.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. za šumu uvijek teškim vremenima potrajno gospodariti i sačuvati drvnu zalihu i njezinu kakvoću da mi danas imamo obilnih i vrijednih užitaka. ali i svakomu namjerniku koji želi uživati u ljepoti tih šuma. Sv. Poslije izgradnje mnogih kilometara šumskih cesta šume su postale dostupne za radove na gospodarenju.

ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Osnutak i razvoj Šumarije Vrbovec od 1951. osnovana je Rješenjem Narodnoga odbora Kotara Vrbovec. 53 . nad crkvenim te nad šumama zemljišnih zajednica obavljala je Uprava za šumarstvo Kotara Križevci. rujna 1951. Na ovom je području u to vrijeme imovinskim šumama gospodarila Šumarija Sveti Ivan Žabno. listopad 2011. državnim šumama Šumarija Draganac. Lonje i Glogovnice na zapadu. između rijeka Velike i Česme na istoku. Budući da na području tadašnjega Kotara Vrbovec ima preko 4000 ha državnih i više od 6000 ha šuma u privatnom vlasništvu. a nadzor nad šumama u privatnom vlasništvu. Na samom početku osnivanja i gospodarenja Šumarija je imala tri gospodarske jedinice. godine Ukupna površina državnih šuma iznosila je 4263 ha. s 11 lugarija i 11 lugara. godine Šumarija Vrbovec. godine Đ uro K auzlarić Na pitomim prostorima Lonjsko-ilovske zavale i bilogorske Podravine. Gospodarske su jedinice bile: Bukovac 1556 ha Varoški lug i Čret Vrbovečke prigorske šume 1870 ha 817 ha. Kolektivna fotografija zaposlenih. do 2011. javila se potreba za osnivanjem šumarije. 12.

54 .60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011.

ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U 55 .

šumama zemljišnih zajednica te s konfisciranim i nacionaliziranim šumama. Ivan Žabno veći dio gospodarske jedinice Novakuša. siječnja 1954. Na početku svoga rada Šumarija je djelovala kao ustanova u okviru Šumskoga gospodarstva “Garjevica” u Bjelovaru. no zbog nedostatka stručnih šumarskih kadrova odustalo se pa Narodni odbor Kotara Vrbovec donosi novo rješenje (pod brojem 3644/55-2) od 28. godine mijenja se i povećava površina pod upravom Šumarije i Šumarija Vrbovec prima na gospodarenje od Šumarije Sv.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Grabik i Novakuša s površinom od 1956 ha. U privatnim je šumama obavljan nadzor i doznaka da bi se gospodarenje i tim šumama moglo provoditi po načelu potrajnosti. Utvrđuje se vrijednost osnovnih i obrtnih sredstava. Franjo Šimunek. Tako organizirana Šumarija izvodila je sve uzgojne radove te radove na sječi i izradi. Novoosnovana Šumarija preuzela je nadzor nad 6300 ha privatnih šuma. Ukupno se sjeklo 5800 m3. Nakon tih promjena i premještanja upravljanja šumama i šumskim zemljištima njezina nova površina tada iznosi 3985 ha kojima Šumarija nastavlja gospodariti. U 56 Zaposleni šumarski inženjeri na pedeseti rođendan Šumarije Slijeva: Željko Gubijan. Tim se rješenjem određuju zadaci i površina šuma (od 3985 ha). Ostali stručni poslovi nisu se obavljali. U općini Dubrava postojao je interes i htjelo se osnovati šumariju. Razvojem komunalnoga sustava općine su dobile mogućnost osnivanja šumarija. Razvoj Šumarije U svom daljnjem razvoju i u ono vrijeme u postojećim društvenim prilikama Šumarija 1. Veće sječine izrađivala je drvna industrija u vlastitoj režiji. Nada Kučan . koja je drvo kupovala na panju po cjeniku (tadašnja šumska taksa). veljače 1955. Državne su šume nastale spajanjem državnih šuma s imovinskim. Đuro Kauzlarić i Mate Špehar . a istodobno Šumariji Kloštar predaje šumski predjel Varoški lug i Čret površine 1870 ha. i te iste. ali u malim količinama. već je svaki vlasnik po svome pristupao obnovi i uzgojnim radovima. Zaposlenici su bili državni službenici plaćeni po platnim razredima. 1954. Događaju se nove arondacije na području kotareva Križevci i Vrbovec. godine postaje ustanova sa samostalnim financiranjem. godine o osnivanju Šumarije Vrbovec sa sjedištem u Vrbovcu za sve općine koje su u sastavu tadašnjega Kotara Vrbovec. Imenuje se upravni odbor od 7 članova. Bernarda Pasariček. i to šumske predjele Brdarine. uglavnom su to bile male sječine.

2 člana bira kolektiv Šumarije. 57 . Ćiro Levanić. Ivan Zobec. Učestalim mijenjanjem površina i uređenjem općinskih i kotarskih granica 19. Franjo Pentić. Mato Kauzlarić. Ivan Žabno i Križevci ulazi u novoosnovano Šumsko gospodarstvo “Kalnik” Križevci. Šumarije postaju pogoni kao ekonomske jedinice s radničkim savjetom i upravnim odborom od 7 članova kao organom upravljanja (svi članovi UO su iz Šumarije). ukida se Šumarija Vrbovec 25. broj 1124/59. Ivan Đurić upravni odbor ulaze 4 člana koje imenuje NO Kotara. pa Šumarija Vrbovec zajedno sa šumarijama Sv. godine osniva se Šumsko gospodarstvo “Kalnik” Križevci. Đuro Đunđek. godine prestaje raditi Šumsko gospodarstvo “Kalnik” Križevci i Šumarija Vrbovec ulazi u Šumsko gospodarstvo “Mojica Birta” Bjelovar kao pogon sa samostalnim žiroračunom. godine koja prestaje raditi. Nakon nešto više od četiri godine rada 1964. a upravitelj Šumarije po dužnosti je sedmi član. Albert Meštrić Stoje slijeva: Mijo Pentić. godine Čuče slijeva: Đuro Kantolić. Josip Crnković. gdje je referada s osobljem za davanje usluga vlasnicima privatnih šuma. Rješenjem Kotara Križevci.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Ispred novoizgrađene upravne zgrade Šumarije 1956. Nakon toga ukupna površina Šumarije Vrbovec iznosi 4611 ha. Blanka Mijalić. Josip Dreta. Slavko Resman. a 1. Đuro Kos. lipnja 1956. veljače 1959. Briga i nadzor nad šumama u privatnim vlasništvu 1964. studenoga 1959. ali sada dio gospodarske jedinice Varoški lug s površinom 630 ha. godine opet dolazi do promjena i Šumarija Vrbovec ponovno prima od Šumarije Kloštar. Blanka Đurašina. Drago Lončarević. godine prelazi na općinu.

Franjo Basar i Mate Špehar 58 . Rozika Kuharec..dipl. Zdravko Motal. Franjo Šimunek. Stjepan Hladuvka. Katica Ivančan. Ivan Žabno. upravitelj šumarije Drugi red slijeva: Marijan Britvić. Uspomena na dio radnoga vijeka provedenoga u Šumariji Sjede slijeva: Đuro Štajminger. Drago Lončarević. Šumariji Vrbovec pri- Šumskotehničko osoblje u prigodi 50. Mato Škarec. Branka Španić.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. a šume kojima je gospodarila preuzimaju na gospodarenje šumarije Križevci i Vrbovec. Ljubica Strott. Vladimir Hršak. Stjepan Kos. inž. Mato Bakar. Ivica Crnković. godine prestaje raditi i Šumarija Sv. Gordana Holi. Blanka Đurašina. šum. Ivanka Horvat. Marijana Deskar. obljetnice Šumarije 2002. Josip Kitner Prvi red slijeva: Željko Gubijan. upravitelj Šumarije. Bernarda Pasariček. Branko Bajs. Milan Riplin Stoje: Vidica Prvonožac. godine Čuče slijeva: Nikola Bartol. Vilim Drašner i Mira Crnković Prestankom rada Šumskoga gospodarstva “Kalnik” Križevci 1964. Đuro Kauzlarić. Nada Kučan. Đuro Totić. Ivica Tutić.

o. Nakon tih promjena ukupna površina Šumarije iznosi 7900 ha. godine (15. ali sada jedinstvene pod izravnim nadzorom uprava podružnica šuma bez pravne osobnosti. pod brojem 545/72) osnivaju se OOUR-i (osnovne organizacije udruženoga rada) pa tako i Šumarija postaje OOUR s pravnom osobnošću. Pokazalo se da je u to vrijeme Šumarija vrlo uspješno radila i poslovala. Od 1985. Zagreb poduzeće se ustrojava na tri razine: Direkcija. a u tadašnji Centralni radnički savjet pri Šumskom gospodarstvu Šumarija delegira 2 člana. dio gospodarske jedinice Česma i šumski predjel Šikava. Novom reorganizacijom iz 1985. godine poslovi oko šuma u privatnom vlasništvu vraćeni su u Šumariju. godine . pa se Šumarija dijeli na dvije poslovne jedinice: Poslovnu jedinicu za uzgoj i zaštitu šuma sa sjedištem OOUR-a u Koprivnici i Poslovnu jedinicu za iskorištavanje šuma sa sjedištem OOUR-a u Bjelovaru. Gradeca. 1972. Donošenjem zakona o radu 1972. Šumarija danas Šumarija Vrbovec danas je dio jedinstvenoga sustava Hrvatkih šuma d. do 2010.o.o. Šumarijom upravlja Radnički savjet i Upravni odbor. uprave šuma podružnice i šumarije.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U pali su dijelovi gospodarske jedinice Bolčanski lug i Velika. Pristupilo se izradi prvoga programa za gospodarenje tim šumama. koji je u to vrijeme bio velik pomak i pokušaj da se i šumama u privatnom vlasništvu počne stručno i kvalitetno gospodariti. S tom površinom šuma Šumarija Vrbovec najmanja je od 7 šumarija u Šumskom gospodarstvu “Mojica Birta” Bjelovar. gospodarske jedinice Novakuša s ukupnom površinom od 3289 ha. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske i osnivanja jedinstvenoga poduzeća “Hrvatske šume” p. Gospodari ukupnom površinom od 8250 ha državnih šuma i šumskoga zemljišta na području pet općina: Dubrave. godine šumarstvo se organizira na funkcionalnom principu. Preseke. 12. Rakovca i Grada Vrbovca. godine o tim šumama stručni nadzor i radove izvodila Šumarska savjetodavna služba 59 Rješenje o ponovnom osnutku Šumarije iz 1955. Farkaševca. Pruža usluge privatnim šumoposjednicima od 1985. Taj je posao bio prekinut nakon što je od 2007. unutar Uprave šuma podružnice Bjelovar. godine na površini oko 7000 ha.

Branka Španić. godine Odozdo prema gore: Rozika Kuharec. jasen 4 %. ponovno je nastavljeno s uslugama i radovima u privatnim šumama. godine Slijeva: Nada Kučan. godine i od početka 2011. Slijede ga grab s 19 %. Gordana Holi. Radovi na sječi i izradi F I izvode se: – vlastitom radnom snagom u količini 66 % od godišnjega plana – vanjskim uslugama 6 % od količine godišnjega plana – samoizradom – za vlastite potrebe 28 % od količine godišnjega plana. Branka Španić. Blanka Đurašina. Katica Ivančan.52 m3/ha Propisani godišnji sječivi etat: 39 854 m3 – etat glavnoga prihoda: 25 983 m3 65 % – etat prethodnoga prihoda: 13 871 m3 35 %. crna joha 5 %. Vidica Prvonožac.3 km/1000 ha. Bernarda Pasariček. Radovi na izvoženju i pridobivanju drvnih sortimenata F II izvode se: – vlastitom mehanizacijom 83 % 60 Prije odlaska na proslavu Dana žena 1987. Šumarija danas brine i gospodari drvnom zalihom u državnim šumama koja iznosi 2 293 842 m3 ili 349 m3/ha i u kojoj je najrasprostranjeniji hrast lužnjak s 53 %. koja je odlukom Vlade RH ukinuta krajem 2010. Godišnji tečajni prirast iznosi: One su vodile brigu o Šumariji 2002. Površina prvoga dobnoga razreda iznosi: 1330 ha. Otvorenost šuma šumskim cestama: 19. Nada Kučan. Godišnje se za biološku obnovu šuma izdvoji 4 000 000 kn i utroši 8000 norma dana. Prosječni godišnji opseg šumskouzgojnih radova: – priprema staništa 38 ha – njega pomlatka i mladika 125 ha 66 ha – čišćenje guštika – sjetva sjemena 27 ha – popunjavanje sadnicama 13 ha – tretiranje biljnih bolesti 285 ha. Đuro Kauzlarić i Ivica Crnković . Ljubica Strott. Ivanka Horvat i Marijana Deskar 50 955 m3 ili 7.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. crnogorica 2 % i ostale vrste s 4 %. bukva s 13 %.

Transport drvnih sortimenata F III: – obavlja se djelomice transportnim sredstvima poduzeća – dijelom privatnim transportnim sredstvima.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U – vanjskim uslugama 9% – usluge unutar poduzeća 8 %. 61 Zgrada Šumarije – pogled s ulice .

Upravo zbog nastaloga problema učestaloga sušenja hrasta pristupilo se praćenju kretanja razine podzemne vode od 0.5 do 7 metara dubine u 107 pijezometarskih cijevi. Bili su naši gosti. Šumarija je dva puta 1986. ali i Republike Hrvatske. Mjeri se već više od dvadeset pet godina. godine bila domaćin stručnim ekskurzijama kongresa IUFRO-a. U Šumariji danas radi 66 djelatnika. Mnogi naši znanstvenici sa Šumarskoga fakulteta i iz Hrvatskoga šumarskoga instituta iz Jastrebarskoga pokusne plohe za svoja istraživanja imaju u našim šumama. i 2000. Više od pedeset godina suočeni smo sa sušenjem sastojina nizinskoga brijesta i hrasta lužnjaka. divili su se ljepoti njezinih šuma. crne rode i dabra – Staza prijateljstva s prirodom. 4 ekonomska tehničara. Redoviti smo domaćini terenskih nastava studentima Šumarskoga fakulteta iz Zagreba. Na području Šumarije nalazi se: – Specijalni zoološko-ornitološki rezervat “Varoški lug”. Količina hrastova sanitara (sušaca) kreće se oko 10 000 m3 godišnje. istodobno i gosti našega grada i našega lijepoga kraja. od toga 6 diplomiranih inženjera šumarstva. 14 šumarskih tehničara. koji je odlukom županijske Javne ustanove za zaštitu prirode promijenio stupanj zaštite u “značajni krajolik” i divljač ( jelenska. Nakon uvođenja tržišta rada i javne nabave više se ne možemo koristiti radnom snagom iz naših sela s kojom smo po načelu građanskopravnoga 62 Pružimo ruku prijateljstva prirodi . srneća i divlje svinje) u njemu više nije zaštićena i njome gospodari područna lovna udruga. 36 šumarskih radnika i 1 čistačica. a ostalim dijelom Javna ustanova Zagrebačke županije S otvaranja Staze prijateljstva s prirodom u Varoškom lugu – više specijalnih i posebnih rezervata šumske vegetacije – pet trajnih ploha međunarodnoga projekta “Čovjek i biosfera” – više gnijezda orlova štekavaca. javlja se povremeno sušenje bukve. Također se mjeri protočna i poplavna voda. Šumariju Vrbovec proteklih godina posjetile su brojne skupine šumarskih stručnjaka sa svih kontinenata. klanjali se našemu hrastu lužnjaku. 1 inženjer lovstva.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Rezultati mjerenja obrađuju se u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom i služe u znanstvene i praktične svrhe. a u posljednjih nekoliko godina intenzivno se suše kulture smreke. 4 strojarska tehničara.

do 31. 5. Šumariju je vodio Pavao Vojt. 63 Profesorica Paula Durbešić pozdravlja skup u prigodi 50. Šumarija se počinje ozbiljno organizirati i raditi.inž. šum. obljetnice Šumarije Veliki poklonik prirode.šum. prijatelj Šumarije Antun Toni Šramek pozdravlja skup u prigodi 50. 1956. biti na neki način i dio života Šumarije. inž. prepoznatljiva po svom stručnom radu. Radove koje smo do sada obavljali s povremenim radnicima sada se objavljuju na javnim natječajima i izvode putem poduzetnika. šum. Za stručan rad. šum. Šumarija prima mnogobrojna priznanja. do 30. Osim što je nalazila prihod. od 12. mladi šumarski tehničar. Prvi upravitelj Šumarije bio je Vladimir Žegarac. vođenje i funkcioniranje Šumarije u proteklih šezdeset godina zaslužni su njezini upravitelji i šumari koji su radili u njoj i dali svoj doprinos njezinu radu i razvoju. inž. 1952. Nakon njega upravitelj Šumarije bio je Drago Lončarević. sc. do 31. 12. Njegovim dolaskom na čelo Šumarije. a neki kraće vrijeme. mr. 12. dipl. 1952. šum. dipl. pisac i prosvjetni savjetnik. Svoju mladenačku energiju usmjerio je ozbiljnomu pristupu poslu. 5. 1985. U to vrijeme. neki duže. do 31. Zdravko Motal. do dolaska Pavla Vojta. 5. godine. U Šumariji je od njezina osnutka do danas. 1985. To se izdvajanje odnosi na postotak vrijednosti od prodaje drveta s područja lokalne samouprave na čijem se području nalazi šuma. dipl. 1990. 1. inž. inž. 1952. 9. a manjim dijelom preko Agencije za zapošljavanje. našlo zaposlenje oko 300 ljudi. 1951. 6. uglavnom na biološkoj obnovi šuma. sc. Potrebno je istaknuti da od šumskoga doprinosa prema ZOŠ-u za komunalnu infrastrukturu lokalnim zajednicama i Gradu Vrbovcu iz Šumarije se godišnje izdvoji oko 400 000 kn. dipl. bila je čast i tradicija raditi u šumi.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U odnosa obavljali radove. 10. Za vrijeme njegova rada na čelu Šumarije pokrenuta je gradnja poslovne zgrade Šumarije 1954. od 30. Tomislav Starčević.. 1.. Od 1. Šumariju više nego uspješno vodi mr. a to znači i toliko obitelji bilo je osigurano prihodima od rada u šumi. Za vrijeme funkcionalnoga sustava osnivanjem OOUR-a Šumarija je podijeljena na dvije poslovne jedinice: Poslovnu jedinicu za uzgoj i zaštitu šuma sa sjedištem OOUR-a u Koprivnici vodio je od 1. do 31. obljetnice Šumarije . cijenjena je u zemlji i inozemstvu. 1956. a Poslovnu jedinicu za iskorištavanje šuma sa sjedištem OOUR-a u Bjelovaru vodio je od 1. dipl. a koja je na radovima u Šumariji nalazila dio dodatnih prihoda. Zdravko Motal. Od 1. inž. dipl. 1990. šum. 12. 1984.

Oni su u prvim godinama početka rada Šumarije bili nezaobilazna karika u svim dijelovima stručnoga rada. šum. dipl. 1991. dipl. dipl. Uz navedene čelne ljude Šumarije u njoj su radili ili rade šumarski stručnjaci koji su svojim radom dali doprinos njezinoj prepoznatljivosti unutar šumarske struke. 1. do 31. Bernardica Pasariček.o. šum. šum. šum. inž. inž. šum. Nada Kučan. dipl. Vilim Drašner. inž. inž. inž. 1991. dipl. šum. šum. šum. inž. inž. inž. na čelu je Šumarije Đuro Kauzlarić. šum. Želimo da i ubuduće šumarska struka i stručan rad ostanu stalno prisutni u njezinu daljnjem radu i razvoju na dobrobit šume i njezinih neprocjenjivih vrijednosti. šum. Milivoj Bota. 1992. godinu 64 . inž. 1. inž. šum. Osnivanjem Javnoga poduzeća “Hrvatske šume” p. dipl. Mate Špehar. šum. dipl. dipl. inž. Franjo Šimunek. dipl. šum. Dubravka Tončić. Ivo Špehar. dipl. dipl. inž. Ivan Hladiš. inž. dipl. ali i u svijetu. vodi Tomislav Starčević.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Milorad Krasnov. Marljiv i nadasve stručan rad svih šumara u proteklo vrijeme pridonio je prepoznatljivosti Šumarije Vrbovec u šumarskoj struci u Hrvatskoj. inž. Uz navedene šumarske stručnjake ne smije se zaboraviti na šumarske tehničare Josipa i Ivicu Crnkovića te Stjepana Kosa. dipl. inž. inž. Savo Trbojević. Damir Ružić. šum. Od 1. dipl. dipl. šum. objedinjavaju se obje poslovne jedinice u jedinstvenu šumariju koju od 1. 12. šum. Dio plaketa i priznanja dobivenih u proteklom razdoblju Godišnja nagrada Grada Vrbovca za 2004. dipl. Hrvoje Ravenšćak. Željko Gubijan.

0 Varoški lug 844.63 33.48 4.58 % 72.2 0.0 3.1 100.0 100.8 9.8 0.03 32.9 0.30 5.0 2 839 143 495 91 592 18 365 6 488 1 449 15 625 581 992 48.81 23.82 6.0 Vrbovečke prigorske šume 788.27 126.24 1 551.7 100.25 782.8 1.15 1 686.2 2.0 12.0 9 298 24 841 30 278 22 306 9 523 1 267 16 086 161 704 11.10 144.6 0.80 14.22 17.7 m3 207 783 3 095 Osobna karta šumarije Bolčansko .0 295 831 12.54 10.7 1 211 696 17.7 15.78 2 105.5 13.7 4.1 12.0 109 843 176 766 10 386 2 305 753 10 956 521 887 35.29 147.37 12.žabljački lug 1 052.48 7.11 521887 88 513 35 627 12 414 12 078 8.8 16.4 0.56 5.2 0.5 100.35 30.7 13.69 29.24 26.75 469 120 32.67 343704 15 483 25 240 4 072 6 910 7.03 16 466 56 854 111 13 143 6 394 722 4.0 21.00 161704 5 093 12 965 1 806 4 462 6.7 0.73 9.56 65 .84 15.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U OSOBNA KARTA ŠUM ARI JE Šumarija Vrbovec Gospodarska jedinica Sveukupna površina (ha) Obrasla površina (ha) Neobrasla površina proizvodno (ha) neproizvodno (ha) Neplodna površina (ha) Ukupna drvna zaliha (m3) Etat glavnoga prihoda (m3) Etat prethodnoga prihoda (m3) Godišnji sječivi etat (m3) Tečajni godišnji prirast (m3) m3/ha Drvna zaliha po vrstama Hrast lužnjak Hrast kitnjak Jasen Grab Bukva Joha OTB OMB Crnogorica Sveukupno Dužina prometnica (km) Javne prometnice (km) Šumske prometnice (km) Otvorenost šumskim prometnicama (km/1000 ha) Otvorenost (km/1000 ha) 343 704 15.83 38.56 17. 8 0 m3 135 424 % 63.0 0.1 5.7 1.52 12.0 m3 Česma 1 761.96 m3 250 014 16.9 0.30 13.4 4.6 0.54 17.82 2.1 0.7 3.76 15.5 19.97 215435 20 665 10 990 3 166 5 086 7.6 0.7 15.52 m3 % 52.69 15.4 1.9 2.3 1.59 7 920.0 0.81 581992 78 580 33 968 11 255 14 104 8.27 Bukovac 1 631.0 17.46 14.22 7.0 2 293 842 159. 9 0 % 63.0 100.35 18.50 2 293 842 259 832 138 709 39 854 50 955 7.9 1.63 1 020. 7 0 % 39.1 Novakuša – Šikava 2 171.5 24.11 24.8 1.58 22.68 51.54 773.94 469120 51 498 19 919 7 142 8 315 5.4 18.1 0.1 0.37 19.91 2.83 15.30 38.8 5.2 2.69 100.82 9.28 14.48 3.0 33.9 30 695 102 129 445 167 306 878 112 729 33 242 7 525 43 781 51 668 84 071 8 016 21 826 4 881 2 827 11.8 1.53 m3 20 519 27 586 % Ukupno 8 249.29 21.58 16.76 34.31 21 858 26 063 115 26 703 3 651 507 1 114 215 435 14.9 0.39 24.3 4.65 21.80 6.4 0. 6 0 m3 302 125 14 % 51.2 1.9 100.

.

dakle sa šumama se ima potrajno i racionalno gospodariti”. Krajišnici su kao odštetu za vojničku službu. koja je trajala nekih 300 godina. Upravljanje šumom vodile su dvije šumske Česma. Kasnijim zakonima polovina šuma po vrijednosti ostala je u vlasništvu države. Organizacija imovnih općina i način gospodarenja bili su propisani zakonima koji su doneseni nakon razvojačenja Vojne krajine 1871. Prema zakonu od 15. Godine 1874. i 1873. križanje asfaltnih šumskih cesta 67 .ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Osobna karta gospodarskIH jedinicA Željko G ubijan F ranjo Šimunek N ada Kučan B ernarda Pasariček Željko Gubijan Gospodarske jedinice “BOLČANSKO-ŽABLJAČKI LUG” i “ČESMA” POVIJESNI PREGLED Današnje gospodarske jedinice “Bolčansko-žabljački lug” i “Česma” nalaze se na području nekadašnje Vojne krajine. 1873. godine. a druga polovina pripala je formiranim imovnim općinama. utemeljena je križevačka imovna općina s upravom u Bjelovaru. među ostalim. imali i pravo korištenja šume za pašu i žirenje te za opskrbu građevnim i ogrjevnim drvom. 3. godine “šumama se ima gospodariti po šumskim zakonima i šumarskim napucima.

VRBOVEČKE PRIGORSKE ŠUME PRIVATNE ŠUME VAROŠKI LUG 68 .60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC GOSPODARSKE JEDINICE ŠUMARIJE VRBOVEC 1951–2011.

podnaslov NOVAKUŠA .ŠIKAVA BUKOVAC BOLČANSKO .ŽABLJAČKI LUG ČESMA 69 .

Prva pregledna karta tih šuma izrađena je 1871. Selo Kabal okruženo šumama Bolčanskim lugom i Česmom uprave u Čazmi i Sv. sastavljene su prve gospodarske osnove za sve šume visokoga uzgojnoga oblika na tom području. Brojno se stanje pučanstva stalno povećavalo. pa je 1883. Naredbom Ministarstva šumarstva i rudarstva NDH od 24. a 1890. Slomom Austro-Ugarske Monarhije nastupilo je teško razdoblje za imovne općine. a time i potreba za ogrjevnim i građevnim drvom. travnja 1942. Unatoč svim teškoćama križevačka je imovna općina očuvala kontinuitet potrajnoga gospodarenja šumom i to je bio njezin najznačajniji doprinos. Ivan Žabno. Ivanu Žabnu. Početkom II. Iz toga vidimo da je osnovna svrha imovnih općina bila da svoje članove.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. što dotadašnji etat više nije mogao zadovoljavati. godine izrađen novi elaborat po kojem je etat izračunat na bazi poprečnoga prirasta i razlike stvarne i normalne drvne zalihe. godine o 70 Arsenovac. Ophodnja je određena prema vladajućoj vrsti drveća i prema veličini gospodarske jedinice. a ophodnja je smanjivana kako bi se povećala mogućnost sječe. Ivan Žabno na području upravnih općina Farkaševac i Sv. svjetskoga rata prestaju postojati imovne općine. glavni ulaz u šumu Česmu . Tim je šumama upravljala šumska uprava Sv. školske i crkvene općine opskrbe ogrjevnim i građevnim drvom i ostalim šumskim prihodima. godine. upravne. zadruge i obitelji.

ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U 71 .

tako da je lovna površina lovišta 4055 ha. Lovne površine ovoga revira pripadaju državnomu lovištu br. Križevci i Bjelovar. STANJE DANAS Danas dio gospodarske jedinice “Bolčansko-žabljački lug” površine 1053 ha (odjeli 1-24) i dio GJ “Česma” površine 1759 ha (odjeli 63-101) čine revir “Bolčanski lug – Česma” ukupne površine 2812 ha.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Ukupna je površina koju lovište obuhvaća 5193 ha. inž. godine spajaju šumska gospodarstva Bjelovar.o. Iste se godine ukida Šumarija Sv. dipl. Time je Šumariji Vrbovec pripojen dio današnje GJ “Bolčansko-žabljački lug” kojim i sada gospodari. svjetskoga rata uspostavom nove vlasti nastupile su brojne promjene društvenoga. u gospodarskoj jedinici “Bolčansko-žabljački lug” i Marijan Mlinarić. fazana i poljskih jarebica. pogodne su za uzgoj krupne divljači. godine čitav ovaj šumski kompleks pripadao je GJ “Česma” kada je podijeljen na GJ “Bolčansko-žabljački lug” i GJ “Česma”. Zagreb. šumarski tehničar.o. Spomena je vrijedno da tu gnijezdi nekoliko parova orla štekavca. Od grabežljivaca tu obitava lisica. te sitne divljači: zeca. osobito običnoga jelena. koje nisu imale značajnijega utjecaja na sastojine ove gospodarske jedinice. Šumarska kućica uz meandar stare rijeke Česme Jedan od brojnih pokušaja očuvanja tradicionalnoga načina uporabe drveta 72 . 1/2 ½ “Česma – Bolčanski lug” čiji je 30-godišnji koncesionar poduzeće “AS – lovni turizam” d. u gospodarskoj jedinici “Česma”. srne i divlje svinje. Do 1985. Šume ovoga revira. Nakon II. a šume kojima je gospodarila razdijeljene su između šumarija Vrbovec. a viđena je i crna roda zahvaljujući blizini ribnjačkih površina.. Ivan Žabno. šumarski tehničar. bogatoga vodotocima. privrednoga i organizacijskoga karaktera. a pomoćnici Damir Levatić. od toga 1138 ha pripada građevinskomu zemljištu i zoni uz naselja (do 300 m). Možda je samo važno spomenuti da se 1964. šum. kuna i divlja mačka te jastrebovi i sove. od čega je 2812 ha (69 %) šume i šumsko zemljište. Križevci i Daruvar u Šumsko gospodarstvo “Mojica Birta” sa sjedištem u Bjelovaru i “Koprivnica” u Koprivnici. Ivan Žabno s pripadajućim šumama ulazi u sastav Ravnateljstva šuma u Bjelovaru. razgraničenju ravnateljstava šuma i podjeli imovnih općina na šumarije Šumarija Sv. Revirnik je Željko Gubijan.

ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Udio vrsta u drvnoj zalihi Udio vrsta u drvnoj zalihi 73 .

Segregacija je provedena tako da je od postojećih šuma odvojena jedna polovina za potrebe krajišnika. ustrojena je Vojna krajina kao obrambeno područje duž granice prema turskoj državi. godine šume su u vlasništvo dobile i imovne općine i zemljišne zajednice. opstojala oko 300 godina.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. služi za stručne i društvene skupove 74 . Franjo Šimunek Gospodarska jedinica “BUKOVAC” POVIJESNI PREGLED Područje gospodarske jedinice “Bukovac” prema najstarijim poznatim podacima iz 1163. uz neke izmjene. Da bi se zaustavilo njihovo napredovanje. godine bilo je u posjedu zagrebačkoga biskupa. Krajina je. a druga je ostala u državnom vlasništvu. a nakon segregacije 1874. U toj su instituciji šume postale državno vlasništvo. Lugarnica Fuka u istoimenom selu. ove predjele osvajaju Turci i ostaju tu do 1595. Godine 1540. godine.

joha.o.. godine ove su šume bile državne pod upravom Direkcije šuma Bjelovar te glavne Direkcije u Zagrebu. a pomoćnici su Robert Zouhar. inž.o. godine tim područjem gospodari Šumsko gospodarstvo “Mojica Birta” iz Bjelovara. u čijem su sastavu UŠ Bjelovar i Šumarija Vrbovec. a najviše ima smreke.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. grab. Revirnik je na ovoj gospodarskoj jedinici Franjo Šimunek. to se stanje održalo do 1991. STANJE DANAS Sastojine ove gospodarske jedinice prostiru se u brežuljkastom području sliva rijeka Glogovnice i Česme na površini od 1631 ha. Od 1964. bagrem. Na nadmorskoj visini od 108 do 158 metara reljef je u cjelini blago nagnut. Bukva je najrasprostranjenija vrsta drveća u ovoj gospodarskoj jedinici. Razdijeljena je na 40 odjela i 194 odsjeka.o. Razlog je povećanja proglašenje zemljišnih zajednica općenarodnom imovinom. Površina GJ “Bukovac” sastavni je dio Državnoga lovišta I/1 “Bukovac – Novakuša” u zakupu tvrtke “Meandar model” d. U lovištu se nalazi i ograđeni dio “gater” koji stvara poteškoće u gospodarenju šumom zbog velike koncentracije divljači (divlje svinje i jeleni lopatari) koja čini štete na šumi. lipa. koja izravno gospodari gospodarskom jedinicom “Bukovac”. U ovoj gospodarskoj jedinici nalaze se i dva zaštićena objekta: zaštićena šuma obične bukve i crne johe. svjetskoga rata znatno je povećana površina šuma ove gospodarske jedinice. U razdoblju od 1941. do 1945. iz Zagreba.. hrast cer i četinjače. godine kada počinje raditi Javno poduzeće “Hrvatske šume” p. bit će nagrada na međunarodnoj izložbi “Šuma okom šumara” Uspomena na radove u rasadniku Brezik 75 . zatim dolazi hrast lužnjak. šume križevačke imovne općine te šume zemljišne zajednice Zabrđe. šumarski tehničar. Nakon II. a nakon toga i Kraljevine Jugoslavije ostaje osnovna podjela ovih šuma na državne šume. šum. dipl. u čijem je sastavu i Šumarija Vrbovec. i Vlado Hruškar. Fotografije su na stolu. hrast kitnjak. Uz nekoliko organizacijskih promjena u šumarstvu.

a dio je čak u privatnom vlasništvu. dio ulazi u sastav zemljišnih zajednica. tj. Od XVI. dijelom gospodari crkva. stoljeću kao dar kralja Ladislava ušle su u njezin sastav. godine i ovaj dio šumskoga područja ulazi u sastav istoga poduzeća. 76 . Nakon ukidanja Vojne krajine dio šuma i dalje ostaje pod državnom upravom. a osnutkom zagrebačke biskupije u XI.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Nakon II. u državnom vlasništvu Austro-Ugarske Monarhije. u razdoblju ratova s Turcima. svjetskoga rata 1947. župa Gradec. s neposrednom upravom u Šumariji Vrbovec. do XIX. u sastavu su Vojne krajine. stoljeća. a 1963. tj. ulaze u sastav Šumskoga gospodarstva “Mojica Birta” iz Bjelovara. stoljeća kada su bile u vlasništvu čazmanskoga arhiđakonata. dio pripada križevačkoj imovnoj općini. Udio vrsta u drvnoj zalihi Nada Kučan Gospodarska jedinica “NOVAKUŠA – ŠIKAVA” POVIJESNI PREGLED Pisanu povijest ovoga područja šuma pratimo već od X. Osnivanjem javnoga poduzeća “Hrvatske šume” 1991. sve šume imovnih općina i zemljišnih zajednica proglašene su općenarodnom imovinom kojom treba gospodariti Šumsko gospodarstvo Križevci.

Mato Kauzlarić.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Kućica u Novakuši 42f zimi 1963. lugar Odmorište u šumi Novakuša 77 . godine.

pitomi kesten i dr. Veći dio pripada Državnomu lovištu br. sa srednjom godišnjom količinom oborina oko 830 mm i godišnjom relativnom vlagom zraka od 81 % najrasprostranjenije su vrste drveća ovoga područja hrast lužnjak i obični grab. Ozbiljnost na licima. Na nadmorskoj visini 105–160 m. klen. Najstarija stabla imaju oko 170 godina. lipa. To su stabla hrasta lužnjaka koja se mogu vidjeti uz lugarsku kućicu smještenu u središnjem dijelu gospodarske jedinice. obični jasen. Manja je površina županijsko lovište. trenutačno u desetogodišnjem zakupu. nedaleko od magistralne ceste Zagreb – Bjelovar.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. brijest. godine promijenilo nekoliko vlasnika. uglavnom obična smreka. 78 . crna joha. bagrem. Šezdesetih godina prošloga stoljeća na neke dijelove ovoga područja šuma umjetno su unesene četinjače. sušenje se hrasta nastavlja Đunđekova kućica – Novakuša STANJE DANAS Najviša i najdeblja sam u svom okruženju – obična bukva Na površini od 2171 hektara gospodarska jedinica Novakuša – Šikava čuva drvnu zalihu u količini od oko 600 000 m3 uz prosječni godišnji prirast od 9 m3/ha. a od prirode dolaze još bukva. I/1 “Bukovac – Novakuša”. Površine ove gospodarske jedinice podijeljene su na dva lovišta. Lovište je od osnivanja 1996. europski ariš i američki borovac.

šum.. dipl. a pomoćnici su revirnika šumarski tehničari Igor Pekčec. Udio vrsta u drvnoj zalihi Zrela bukova sastojina u Novakuši 79 . Vidica Prvonožac. inž. Viktor Rebić i Janko Mikuš Revirnica je na ovoj gospodarskoj jedinici Nada Kučan. Kruno Trbušek i Bernardo Blažević.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Ćirina kućica uživa u tišini “šume s posebnom namjenom” Uz Ćirinu kućicu umirovljenici obnavljaju uspomene: Slijeva: Ćiro Levanić.

Gosti iz općine Vrbovec u Varoškom lugu Albert Meštrić. godine gospodarska jedinica “Varoški lug” kao i Šumarija Vrbovec postaju sastavni dio “Hrvatskih šuma”. svjetskoga rata potpadaju pod neposrednu državnu upravu i postaju općenarodnom imovinom te prelaze u nadležnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Branka Motal i gosti Prostor za meditaciju nakon dnevnih obveza 80 . šume zemljišne zajednice Marinkovac.o. Ivan Đurić. i to državne šume. a dio je šuma bio u privatnom vlasništvu.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Nakon II. šume križevačke imovne općine. Gospodarska jedinica “VAROŠKI LUG” POVIJESNI PREGLED Šume gospodarske jedinice “Varoški lug” bile su do II. Osnivanjem poduzeća “Hrvatske šume” p. svjetskoga rata u različitim kategorijama vlasništva. 1991.

referenta za iskorištavanje šuma i upravitelja Šumarije iz 1952.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Zapisi Drage Lončarevića. godine Vi maleni. porastite već jednom! 81 .

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. 82 .

ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U 83 .

klen. Također ima nešto četinjača. Hrast lužnjak je najrasprostranjenija vrsta drveća. Pridržavamo li se toga? 84 . a pomoćnik je Vlado Hruškar. Sada divljačju gospodari područna lovna udruga. zatim slijedi poljski jasen. STANJE DANAS Ukupna površina gospodarske jedinice “Varoški lug” iznosi 844 hektara. U proljeće 2001.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. grab. Podijeljena je na 23 odjela i 103 odsjeka. Veći je dio četinjača morao biti posječen zbog intenzivnoga sušenja. a ostalim dijelom Javna ustanova Zagrebačke županije. dipl. hrast lužnjak. Specijalni zoološko-ornitološki rezervat “Varoški lug”.. šum. godine u “Varoškom lugu” postavljena je “Staza prijateljstva s prirodom” na kojoj se mogu razgledati sve raznolikosti i ljepote nizinskih šuma. Posjed ove jedinice čini cjelovit šumski kompleks s nadmorskom visinom od 103 do 109 metara. Na ovoj je gospodarskoj jedinici revirnik Franjo Šimunek. Na te je površine vraćena autohtona vrsta. U ovoj se gospodarskoj jedinici nalaze četiri odsjeka posebnih rezervata šumske vegetacije i dva odsjeka priznate sjemenske sastojine. srneća i divlje svinje) u njemu više nisu zaštićeni. Udio vrsta u drvnoj zalihi Šumarska kućica sa sadržajima u tišini šume Tabla nas podsjeća na prijateljstvo s prirodom. inž. i divljač ( jelenska. vrba i crna joha. koje su ostale na površini bivšega šumskoga rasadnika. koji je odlukom županijske Javne ustanove za zaštitu prirode promijenio stupanj zaštite u “značajni krajolik”.

Prva gospodarska osnova izrađena je 1961. pravoslavne crkve Salnik (odjel 3). Preostali dio šuma bio je u privatnom vlasništvu.) pa do najviše kote ovoga kraja (Rib) 240 m n. STANJE DANAS Ova je gospodarska jedinica najrazvedenija od svih šuma na području Šumarije Vrbovec. rimokatoličke župe Vrbovec (odjel 20). a proteže se od nizinskih predjela Poljanskoga luga (101 m n. zemljoposjednika Rösslera (odjeli 6-9) i Predoviča (22-25).ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Bernarda Pasariček Gospodarska jedinica “VRBOVEČKE PRIGORSKE ŠUME” POVIJESNI PREGLED Nekada su šume ove gospodarske jedinice bile u posjedu Križevačkoga kaptola (odjeli 1-8. godine. rimokatoličke župe Preseka (odjeli 8 i 9). v.. 16 i 17). iznad sela Ledine. a prije nje postojali su podaci inventarizacije i dijelovi gospodarske osnove s kartama koje je izradio šumar Rudolf Kolibaš. Pitomi brežuljci i razbacanost šumskih predjela obilježja su vrbovečkih prigorskih šuma 85 . v. 10-14.

šumarski tehničar. Revirnica je na ovom reviru Bernarda Pasariček. Svjetlost u tami.. Prava zima u hrastovoj sastojini Ukupna je površina jedinice 788 ha. a pomoćnik revirnika je Darko Plantak. razmještenih unutar 5000 ha privatnih šuma i razbacanih u 55 šumskih predjela. smiraj u duši Franjo Šimunek Udio vrsta u drvnoj zalihi 86 . mesna industrija PIK Vrbovec. otpadne vode grada Vrbovca te onečišćene vode s odlagališta smeća Lazarevac. šum. dipl. farma junadi u Poljanskom lugu. Na tom su području koncentrirani najveći onečišćivači vodnih tokova i podzemnih voda ovoga kraja: svinjogojska farma Gradec.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. inž.

oborine su podjednako raspoređene tijekom cijele godine w .manje oborina padne u hladnom dijelu godine b .3 °C – srednja godišnja količina oborina iznosi 813 mm – srednja godišnja relativna vlaga zraka iznosi 81 %. što znači da je klima: c . koje ovo područje zatvaraju svojim trokutom i udaljene su samo dvadesetak kilometara od središta područja.srednja temperatura najtoplijega mjeseca nije veća od 22 °C x” . Prema višegodišnjim podacima navedenih meteoroloških stanica za naše područje: – srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10. Prema tim podacima ovo područje pripada ilirskoj provinciji eurosibirsko-sjevernoameričke regije.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U KLIM A Željko G ubijan Klimatski podaci uzeti su prema okolnim klimatološkim stanicama u Križevcima.tijekom godine izražena su dva maksimuma oborina – rano ljeto i kasna jesen. Bjelovaru i Čazmi. tako da ih možemo uzeti kao pouzdane. 87 .toplo umjerenoga kišnoga tipa sa srednjom temperaturom najhladnijeg mjeseca između -3 i -18 °C f . Po Köpenovoj klasifikaciji klima ovoga područja ima oznaku cfwbx”.

.

oglejano Ravnični (na zaravni) Obronačni (na padini) Hipoglej Epiglej Amfiglej 89 Pseudoglej Močvarno glejno (euglej) . Sve to uzrokuje razmjerno velik broj nastalih pedosistematskih jedinica. oglejano Nekarbonatno Nekarbonatno. tipova. tj. Na temelju terenskih morfogenetskih proučavanja i podataka laboratorijskih analiza na području Šumarije Vrbovec utvrđeni su ovi tipovi tala prikazani u tablici 1. podtipova.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Obilježja tala bjelovarske zavale (Iz čega šuma raste) B oris V rbek I van P ilaš Pedogenetska svojstva i njihova promjenjivost razlog su vrlo različitih kombinacija utjecaja i njima uvjetovanih pedogenetskih procesa. varijeteta i formi tala. Tablica 1: Popis pedosistematskih jedinica NAZIV TIPA TLA Koluvijalno tlo (koluvij) Eutrično smeđe (eutrični kambisol) Distrično ili kiselo smeđe (distrični kambisol) Lesivirano ili ilimerizirano tlo (luvisol) Semiglej (humofluvisol) Fluvijativno ili aluvijalno tlo (fluvisol) NIŽA PODJELA TIPA TLA Eutrični Distrični Karbonatni Na lesu i lesolikim sedimentima Na aluvijalnom i koluvijalnom nanosu Tipično Ilimerizirano Pseudooglejano Na silikatnim i silikatno-karbonatnim supstratima Tipično Površinski oglejano Aluvijalno livadski Karbonatno Karbonatno.

Karakterističnim obilježjem može se smatrati smanjena količina rastopljivoga P2O5. Eutrično se smeđe tlo trajno održava i ima najveću rasprostranjenost u semihumidnom području (godišnja količina oborina 600–700 mm. Tvari se pretežno prenose bujičnim tokovima koji imaju veliku prijenosnu snagu. a ugljični je dioksid glavni agens raspadanja primarnih minerala. Matični je supstrat veoma važan za nastanak eutričnoga kambisola. Dominantan je pedogenetski proces argilosinteza. srednja godišnja temperatura 10–12 oC). To su dominantno poljodjelska tla. Prema M. šumska tla sadrže 4–7 % humusa (odnos huminskih i fulvokiselina oko 1. arenic]) – (RG) Sklop profila (A)-C. Tvorba koluvijalnoga tla nastaje u podnožju padina gdje se nakupljaju čestice tla i stijena nanesenih iz gornjih dijelova padine. colluvium) – (KO) (WRB-regosol [anthropic. Čimbenici koji utječu na tvorbu koluvijalnoga tla su uništavanje prirodne vegetacije. osrednji vodni kapacitet i povoljan zračni režim. eutric. erozijski učinak kiše i neodgovarajuće gospodarenje. Česma 88b (Vrbek) . pretežno se formiraju troslojni minerali gline. gleyic. Opis tipova tala Koluvijalno tlo (koluvij. eutric cambisol) – (ES) (WRB-cambisol [fluvic.0). a najnižu na peridotitsko-serpentinskim supstratima. eutric]) – (CM) Sklop profila A-(B)v-R i A-(B)v-C-R. U nanosu su izmiješane sitnije čestice (sitnica tla) s česticama šljunka i kamena.5).60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. s obzirom na uvjete tvorbe. Najveću produktivnost imaju eutrični kalcikambisoli na praporu. Gračaninu (1977) uz argilosintezu bitni su još i ovi elementarni procesi braunizacije: slabo alkalična do neutralna aluvijacija. 90 Pseudoglej nizinski. dystric. dekarbonatizacija i umjerena humizacija A-horizonta i karbonatizacija (B)-horizonta. gleyic. Koluvijacija je proces kada stalno pritjecanje svježega nanosa nadvladava pedogenetske procese i ocrtava razvoj tla u početnom stadiju s profilom (A)-C. arenic. Eutrično smeđe tlo (eutrični kambisol. Najbolje mu odgovaraju prapor. Reljef karakterističan za koluvijalno tlo predstavljaju zaravnjeni tereni ili ravnice koje naliježu na padine. ima širok raspon variranja fizikalnih i kemijskih svojstava. tlo ima dobru dreniranost. Sadržaj bioelemenata dosta ovisi o matičnom supstratu. ilovasti jezerski i riječni sedimenti. Eutrični kambisoli većinom su ilovasti s nešto povećanim sadržajem gline u (B)v-horizontu. Kemijska su svojstva eutričnoga kambisola na ilovastim supstratima također vrlo povoljna: slabo kisela do neutralna reakcija (pH oko 6. Koluvijalno tlo.

Teksturno diferenciranje luvisola često može biti potencirano pritjecanjem eolskoga nanosa u površinske slojeve.5 do 5. Lesivirana su tla naša. Eolski je proces osobito intenzivno zahvatio luvisole stvorene na vapnencima i dolomitima (“dvoslojni profili”). fluvic. dystric]) – (LV) Sklop profila Aoh-E-Bt-C. Sadržaj dušika varira usporedno sa sadržajem humusa. popravkom kemijskih svojstava putem fertilizacije (N.5). dok pristupačnoga kalija ima dovoljno (u pravilu 10–25 mg/100 g). zasićenost je bazama najčešće 30–50 %. a često i u poljodjelstvu. dystric cambisol) – (DS) (WRB-cambisol [fluvic. Tla pokazuju širok raspon mehaničkoga sastava i s tim u svezi vodnih svojstava. Razlikuju se podtipovi.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Distrično smeđe tlo (distrični kambisol. odnosno prijelazni razvojni stadiji: tipični. a odnos C : N iznosi 15 i više. arenic. Budući da su fizikalna svojstva tih tala i uvjeti za razvoj korijenskoga sustava uglavnom povoljni. gleyic. Izuzmu li se podzoli. Gotovo je uvijek tlo opskrbljeno rastopljivim fosforom. leptic. Lesivirano tlo (ilimerizirano tlo. Distrični kambisol (horizont A+B+BC) dublji je od 30 cm. u smislu sukcesije. Reakcija je distričnoga kambisola kisela (pH od 4. P) postižu ona visoku produktivnost u šumarstvu. Nizak sadržaj baza u supstratu i intenzivna ispiranja u humidnoj klimi dovode do osjetne acidifikacije i mobilizacije aluminija (Al3+). U bukovu je pojasu u A-horizontu najčešće 5 do 10 % humusa. najčešće 60–80 cm. Eluvijalno-iluvijalna migracija gline odigrava se u uvjetima umjerene kiselosti (pH 5–6). Sadržaj humusa jako varira. gleyic. skeletic. U pravilu to su pjeskovite ilovače propusne za vodu i dobro prozračne. Luvisoli su vezani uz humidna područja u kojima se mogu formirati descendentni tokovi vode. humic]) – (CM) Sklop profila A-(B)v-C-R ili A-(B)v-R. Lesivirana se tla (luvisoli) stvaraju na ilovastim supstratima ili stijenama čijim raspadanjem može nastati dublji ilovasti profil. a rjeđe više od 100 cm. dystric. najrazvijenija tla i najče91 Luvisol Vrbovec (Vrbek) . lesivirani. nastaju u specifičnim uvjetima i kod nas na vrlo malim površinama. argilofikacija. argilosinteza i akumulacija oksida željeza). Distrična smeđe tla najčešće dolaze na kremeno-silikatnim supstratima s malom količinom bazičnih kationa (pješčenjaci. Dominantan je proces braunizacija (raspadanje primarnih minerala. škriljci. Za luvisol je karakteristično ispiranje (lesivaža) čestica gline iz E-horizonta i njihovo akumuliranje u Bt-horizontu. kiseli eruptivi itd. luvisol) – (L) (WRB-luvisol [albic. pseudoglejni i podzolirani. humozni (u pretplaninskom području). Distrični su kambisoli najrasprostranjeniji u gorskim predjelima.).

Pseudoglej je vezan uz ravnične terene s blagim nagibima. dok je B (ili II g) horizont praktično nepropustan za vodu i s niskim kapacitetom za zrak (3–6 %). gleyic. odnosno C i N 10–15. Tlo je srednje opskrbljeno dušikom i kalijem. umbric. rijetko ispod 5. Pseudoglej karakterizira izmjenu vlažnoga i suhoga razdoblja. Reakcija je slabo do umjereno kisela (pH 5–6. umbric. Površinski su horizonti (A i g) obično praškaste ilovače s više od 40 % čestica praha. Morfološki znaci ovise i o svojstvima supstrata. arenic. endoeutric]) – (AB) (WRB-planosol [alic. Postoji prilično velika razlika između svojstava luvisola nastalih na silikatnim supstratima i na čistim vapnencima i dolomitima. Površinski su horizonti po mehaničkom sastavu pjeskoviti ili praškaste ilovače. dok je sadržaj pristupačnoga fosfora vrlo nizak. ali gdje teren dopušta. dok je nepropusni sloj glinasta ilovača. Tlo pod šumom ima 3–5 % humusa. Naizmjenično smjenjivanje mokre i suhe faze uvjetuje redukcijske i oksidacijske procesae i specifičnu morfologiju (mramoriranost) g-horizonta te tvorbu konkrecija Fe i Mn. dystric. U dinamici zastoja vode razlikujemo tri faze: a) mokru – kada su sve pore ispunjene vodom. Horizont pod šumskom vegetacijom iznosi 6–10 cm. šće predstavljaju u našem podneblju završni tipski (pedogenetski) razvoj tla. Pseudoglej (pseudogley) – (PS) (WRB-albeluvisol [alic. Luvisoli bujadično vrištinskih terena imaju visok potencijal za podizanje kultura četinjača. arenic. pH se kreće od 5 92 Pseudoglej (Vrbek) . Supstrati na kojima se pseudoglej može stvarati moraju biti diferencirani po teksturi tako da se ispod relativno propustljivoga površinskoga sloja za vodu javlja nepropustljiv sloj. Sadržaj humusa pod šumom iznosi 3–10 %.0). Humusni horizont ima najveću poroznost (do 50 %). luvic. dystric. Mnogi su pseudogleji reliktni i nose u sebi znakove hidromorfizma koji danas više nisu aktivni. eutric]) – (PL) Sklop profila A-Ig-IIg-C i A-Eg-Bg-C. b) vlažnu – kada se vlažnost kreće između poljskoga vodnoga kapaciteta i točke venjenja c) suhu fazu – kada je vlažnost ispod točke venjenja.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Struktura je općenito slabo izražena. i nakon popravljanja kemijske plodnosti oni su vrlo pogodni i za neke poljoprivredne kulture. Dubina A-horizonta varira od 5 do 15 cm. gleyic. pa isti vodni režim može prouzrokovati različite morfološke znakove.

Tlo se vlaži iz triju izvora: oborinske. 93 Fluvisol (Vrbek) . Fluvisoli su staništa zanimljiva za uzgoj kultura topola i vrba. Tlo je izrazito deficitarno u aktivnom i ukupnom fosforu. Fluvijativno livadsko (humofluvisol. skeletic. Aluvijalna tla promatrana s obzirom na bioklimu ne pokazuju raznolikosti svojstava koja bi se mogla pripisati njihovoj bioklimatskoj pripadnosti. dystric. stagnic. Sadržaj fiziološki aktivnoga kalija najčešće se kreće 5–10 mg/100 g. U pedoklasifikacijskom i gospodarskom pogledu lučimo dva podtipa pseudogleja: obronačni i ravnični. Stupanj zasićenosti bazama u površinskim je horizontima obično niži od 50 %. Voda je u tlu bogatija kisikom pa je redukcija slabo izražena. šljunci). Mineralni i kemijski sastav također je vrlo promjenjiv i ovisi o podrijetlu i prirodi materijala koji se iz slivnoga područja prenosi u riječni tok. Količina je humusa u recentnom aluviju uglavnom mala i ne prelazi 1–2 %. dystric. heterogenost aluvijalnih sedimenata u procesu aluvijacije koji jedva da nadvladava proces sedimentacije. Tlo nastaje na poplavnoj terasi (poloju) rijeka.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U do 6. Većina je naših fluvisola karbonatna i sadrži više od 5 % karbonata. Dinamiku vodnoga režima karakterizira veliko sezonsko kolebanje razine vode i može iznositi 1–4 m. Talože se jedan preko drugoga vrlo raznovrsni nanosi (pijesci. pa nastaju slojeviti nanosi s čestom pojavom zatrpanih (fosilnih) humusnih horizonata. poplavne i podzemne vode. semiglej) – (HF) (WRB-fluvisol [gleyic. calcaric]) – (FL) Sklop profila (A)-I-II. fluvisol) – (FL) (WRB-fluvisol [gleyic. eutric. Zapravo postoji razlika u dubini A-horizonta i u postotnom sadržaju humusa i ukupnoga dušika te čestica praha u mehaničkom sastavu tla. Uzrok tih razlikovnih svojstava aluvijskih tala valja tražiti u već opisanoj općoj genezi aluvijalnih tala: dominantna uloga hidrološkoga čimbenika. eutric. Uvjeti taloženja u poloju su promjenjivi. Proizvodnost fluvisola najviše ovisi o mehaničkom sastavu. arenic. stagnic. Pseudoglej je vrlo podložan eroziji. Ovo se tlo javlja uglavnom u središnjem dijelu poloja gdje se zbog smanjenoga intenziteta sedimentacije stvara humusni horizont. Recentno aluvijalno tlo (recentni riječni nanos. humic]) – (FL) Sklop profila A-C-G.

eutric]) – (PL) Karakterizira ga istodobno pseudooglejavanje i hipooglejavanje. stagnic]) – (GL) Epiglej (epigley) – (EG) Sklop profila A-Gr-Gso-G. calcic. luvic. molic. Semiglejna su tla statistički opisana u području bioklime šume hrasta lužnjaka i običnoga graba. a može imati i kambični. Supstrat je pretežito ilovast.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. dystric. Humofluvisoli sadrže najčešće 2–5 % humusa. černozem). eutric. Ima ovu građu profila: A-Eg-Bg-G. Prema prosječnomu sadržaju čestica gline i praha ta tla pripadaju u praškaste do glinaste ilovače. Ogle94 Euglej-amfiglej (Vrbek) . Po ekološkim svojstvima i kapacitetu plodnosti čini prijelaz između pseudogleja i močvarnih glejnih tala. eugley) – (EU) (WRB-gleysol [gleyic. već svaki profil zahtijeva posebnu analizu i ekološku procjenu. Debljina humusnoga horizonta iznosi najčešće 20–30 cm. Tla imaju najčešće kiselu do osrednje kiselu reakciju. Močvarno glejno tlo (euglej. Općenita karakteristika humofluvisola (semigleja) jest oglejavanje podzemnim vodama koje se nalaze u dubljim dijelovima profila (ispod 1 m).38 % kopnenoga teritorija Hrvatske – i to najviše u području šume hrasta lužnjaka i običnoga graba. klimatskim uvjetima i starosti tla.5. Ima humusni horizont sa znakovima hidromorfizma i G-horizont s jasno diferenciranim pothorizontom Gso i Gr. vertic. Reakcija je kisela do slabo alkalna. Budući da svojstva gornjega (automorfnoga) dijela profila mogu biti vrlo različita. arenic. Glejni horizont leži dublje od 100 cm i ima jako izražen pothorizont Gso. Taj je tip tla slabo zastupljen u našoj pedosferi – zauzima oko 0. dystric. pa čak i eluvijalno-iluvijalne horizonte. Pseudoglej-glejno tlo (pseudogley-gley) – (PS) (WRB-planosol [gleyic. arenic. umbric. što ovisi o dubini ležanja podzemne vode. Površinski dijelovi profila ostaju potpuno izvan utjecaja podzemne vode i formiraju se po tipu automorfnih tala (rendzina. ne može se ovdje govoriti o tipskim svojstvima. Površinski A-horizont jako je humozan i ima ekološki povoljan odnos C : N s prosječnom vrijednosti 12.

Tlo može imati velik koeficjent bubrenja. Hipogleji su vezani uz reljefske depresije u kojima se nalaze deblji slojevi podzemne vode čija razina pokazuje malo kolebanje. Hipoglej (hypogley) – (HG) Sklop profila A-Gso-Gr-G. Epiglej se odlikuje malom biološkom aktivnošću. Debljina pothorizonta Gso ovisi o zoni kolebanja podzemne vode. Hipoglej je pretežno glinasto tlo. a u kemijskom pogledu može varirati od beskarbonatnih do karbonatnih supstrata. Struktura je glinastoga tla poliedrična ili prizmatična. koje stagniraju do dubine 1 m i s dubinom slabi. G-horizont je glinastiji nego A. Supstrat hipoglejnih tala može imati različit mehanički sastav. Bez melioracije nepovoljnoga vodnoga režima epiglej se može smatrati malo produktivnim tlom za ratarsku proizvodnju. a varijacije s “anmor” Amfiglej 95 .ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U javanje (zamočvarivanje) uzrokovano je površinskim pretežno poplavnim vodama. Euglej sadrži do 10 % humusa. nedostatkom kisika u pedosferi i nepovoljnim fizikalnim i kemijskim svojstvima. Hipoglej zasićen bazama ima humusni horizont dubine 20–30 cm. Osnovno je obilježje da se podzemna voda nalazi na tako maloj dubini da je čitav profil pod utjecajem anaerobnih procesa (razina je podzemne vode obično iznad 80 cm). Gr-pothorizont se podudara sa zonom trajne stagnacije vode.

humusom i do 30 %. Fosfor je vezan s Fe i Al u spojeve koji su biljkama nepristupačni ili teško pristupačni.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Ukupni sadržaj N. P i K je visok. ali u anaerobnim je uvjetima nizak sadržaj mineralnih oblika N.so-Ggr-G ili Aa-G-G. U tom su tipu tla kumulirana svojstva epigleja i hipogleja u jedinstveni profil. U pogledu mehaničkoga sastava česta je pojava višega sadržaja gline u A nego u G-horizontu. Amfiglej (amphygley) – (AG) Sklop profila Aa-Gr-Gr. pa je prisutan i hipoglejni i epiglejni karakter profila s međuslojem koji nije oglejan ili je slabije oglejan. 96 . U ekološkom smislu to je nova kakvoća jer je biljka izložena povećanoj vlažnosti. Kemijska su svojstva ovoga tla slična opisanim svojstvima hipogleja. Reakcija je najčešće neutralna do slabo alkalna. Hidrogenizacija je tla uvjetovana i podzemnom i poplavnom vodom.

čija je površina veća od 4300 ha. Čazma i Vrbovec koje gospodare ovom jedinicom. Razlila se stara Česma između Kabla i Siščana 97 . nego se to čini sukcesivno. iznosi nepunih 18 km.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U RI JEKE NAŠEGA KRA JA I NAŠIH ŠUM A Đ uro K auzlarić Rijeka Česma Rijeka Česma naša je važna rijeka koja protječe najvećom istoimenom gospodarskom jedinicom. Duljina regulirane rijeke. što se očituje u stalnom sušenju naše najvrednije vrste. ovisno o sredstvima. hrasta lužnjaka. Šezdesetih godina prošloga stoljeća započela je njezina regulacija koja je uvelike imala utjecaj na vodni režim u šumama kroz koje protječe. i ujedno čini prirodnu granicu između šumarija Bjelovar. Na svom putu voda se razlijevala i dugo se tijekom godine zadržavala u šumi. do danas nisu uređeni nasipi u šumi. Regulacijom je svedena u pravocrtni kanal koji brzo odvedi vodu i njezini prirodni meandri ostaju izvan funkcije te šuma trpi velike posljedice. kanala kroz šumu. Staro korito Česme imalo je duljinu 23 km i veći utjecaj na vodni režim šume zbog male visinske razlike od ulaza pa do izlaska iz šume. Iako je prošlo mnogo vremena od njezine regulacije.

98 .60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Pritoke su Plavnica i Velika rijeka. Duljina: 123 km Izvor: Bilogora Sliv: crnomorski Ulijeva se u Lonju. Stara rijeka Česma i novi čamac Rijeka Česma nastaje spajanjem potoka Grđevice i Barne kod Velikoga Grđevca.

Duljina prolaza uz šumu veća je od šest kilometra.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Rijeka Glogovnica Na svom putu od izvora na Kalniku do ušća kod Čazme u rijeku Česmu Glogovnica teče uz gospodarsku jedinicu Novakuša i Varoški lug. godine u kojima se spominje jako sušenje hrasta u Varoškom lugu. Šuma Varoški lug svojim smještajem trpi stalno sušenje hrasta lužnjaka s obzirom na to da je s tri strane opasana kanalima koji odvode svu vodu koja dolazi sa strane te joj ostaje samo voda od oborina. do 1939. Zbog otpadnih voda koje Glogovnica prima spojnim kanalom iz grada Vrbovca. Zadnji radovi na regulaciji bili su 1986. 99 Uređeno korito rijeke Glogovnice između šuma Lešće i Tučenećak . Postoje zapisi iz šumskih kronika od 1926. U nekoliko navrata Glogovnica je regulirana i postala je pravocrtni kanal kojim voda velikom brzinom odlazi prema ušću. godine kada je za proširenje korita rijeke i lateralnoga kanala uza sam rub šume bilo potrebno posjeći pojas šume širine trideset metara na duljini većoj od četiri kilometra. izgrađeni su “čepovi” koji zatvaraju da u trenucima visoke razine vode u koritu zagađena voda ne uđe u šumu.

Miroslav Peraković. 100 . Radnička grupa Mikuš. Ivica Mikuš. Slavko Posarić. Premoštena Glogovnica Lešće–Tučenećak Gradili smo mostove i spajali obale da bi radni zadaci bili obavljeni. Stjepan Ožeg. Stjepan Dubrava i Đuro Baričević. Glogovnica izvire kod sela Stupe na Kalniku. Albert Meštrić. Ivan Ožeg. Duljina: 66 km Ušće u Česmu kod Čazme Pritoke: Črnec Gradovi: Križevci i Čazma Desna je pritoka rijeke Česme. Slavko Perđun. poslovođa. lugar. Mirko Mikšanek.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. slijeva Stjepan Špicar.

nema dalje. Stop. godine Zaboravljena u tišini šume. Napajam žedne. Razlivena rijeka Česma. Meandar staroga korita rijeke Česme. 101 .ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Zapisnik o poplavi u šumi Česmi 1969.

Rijeka Velika jedna je od desnih pritoka rijeke Česme u koju se ulijeva u šumi Česmi. Rijeka Velika prolazi kroz šumu oko 8 km. Pakra i Zelina.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. a poremećen je režim površinskih i poplavnih voda. Rijeka Lonja izvire između planina Ivanščice i Kalnika. jer su do tada vlažna staništa sada poprimila obilježja suših staništa. Šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća pristupilo se intenzivnoj regulaciji postojećih vodotoka iskopom kanala i izgradnjom nasipa. Vode i šume – nerazdvojni prijatelji Cilj na vidiku Jelena Dobraš i Ivo Špehar 102 .5 km Lijeva je pritoka Save. čineći na istoku prirodnu granicu šuma šumarija Bjelovar i Vrbovec. Duljina: 132. Šumski predjel Bolčanska Velika ima velik utjecaj na vodni režim tih šuma. Predio kroz koje protječe izrazita je ravnica i šume su bile izložene učestalim poplavama. Na području koje pokriva Šumarija Vrbovec rijeka Lonja ne prolazi većim površinama šuma u državnom vlasništvu tako da nema značajnoga utjecaja na njih u ovom dijelu svoga toka. što je izazvalo pad razine podzemnih voda. Dva rukava – desni Stara Lonja ulijeva se u Savu kod sela Lonje – lijevi pod imenom Trebež Pritoke su Česma. Rijeka Velika Velika teče kroz gospodarsku jedinicu Bolčansko–žabljački lug. Ilova. Rijeka Lonja Zapadno od Vrbovca teče rijeka Lonja koja je na neki način prirodna granica Šumarije Vrbovec i Šumarije Dugo Selo. Ti su poremećaji izazvali značajne promjene koje su vidljive na biljnim zajednicama. Desna je pritoka Česme.

ali voda i vodni režim te njegove promjene bitan su čimbenik o kojem ovisi njihov daljnji razvoj i opstojnost. Bolčanski i Varoški lug. u povijesti je pridonijela pojavi različitih tipova lužnjakovih šuma i hidrofilnih šumskih fitocenoza na tom prostoru. Nisam žedan i vidim se u ogledalu 103 . hidroloških i klimatskih uvjeta nalaze se prelijepe nizinske šume hrasta lužnjaka Česma. podzemna i poplavna. Voda. koja na tim nizinskim vlažnim staništima prevladava i mijenja krajolik dajući mu snažnu ekonomsku i biološku ulogu.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Nizinske šume i vodni odnosi na području Vrbovca I van P ilaš Uvod Na području Vrbovca zbog kombinacije povoljnih pedoloških. Uspijevanje tih šuma vezano je ponajprije uz obilje vode.

104 . U novije vrijeme javlja se i izraženija suša. Piezometarske cijevi za mjerenje razine podzemne vode – zimi Nizinski su šumski kompleksi u povijesti od svih šuma doživjeli najveće promjene jer je u ljudskoj prirodi prisutna stalna potreba za iskorištavanjem i mijenjanjem okoliša. tla i šuma te kao rezultat svjedoci smo pogoršanja stanja šuma i sve izraženijega njihova sušenja. ali i poplave kao posljedice globalnoga zatopljenja.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Zbog položaja tih šuma u najnižim reljefnim aluvijalnim zonama njih okružuju poljoprivredna i urbana područja iz kojih dolazi snažan pritisak u prvom redu vezan uz unos različitih onečišćenja u vode i tlo. Svi ti pritisci djeluju na poremećaj izvornih odnosa i uspostavljene harmonije između vode. Isto tako dugogodišnja neprikladna vodnogospodarska praksa dovela je do znatne izmjene prirodnih hidrografskih obilježja koja su postojala i davala prirodnost tim šumama.

Na Potočić maleni šumom žubori i vodu joj donosi 105 .ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Praćenje vodnoga režima Česme i Varoškoga luga Vrlo uspješan primjer gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj može se sresti u Šumariji Vrbovec. promatranju i usvajanju spoznaja iz prirode. Hrastovina stvara široj zajednici značajnu dobit. a hrastovina iz Česme odlikuje se iznimnom kakvoćom. traženju rješenja i njihovu provođenju u praksi. gotovo nigdje na šumskim prostorima ne može se naići na primjer u kojem su djelatnosti šumarije toliko posvećene i znanstvenomu radu. Međutim. posljedicama koje njihov poremećaj ima na šume te pronalasku načina njihova povratka u stanje bliže prirodnomu. U tom smislu značajan je angažman Šumarije u što boljem upoznavanju vodnih odnosa u nizinskim šumama.

knjigama te mnogobrojne prezentacije na znanstvenim i stručnim skupovima. nametnula se potreba za izgradnjom pregrada Poplavljene piezometarske cijevi u Česmi. mjerenja se provode dva puta na tjedan na 32 piezometarska stacionara s ukupno 100 piezometarskih cijevi. Rekonstrukcija staroga vodotoka Česme Samo hrabro naprijed. Iz dobivenih rezultata praćenja podzemnih voda iznikli su mnogobrojni znanstveni radovi u domaćim i svjetskim publikacijama.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Podaci su također korišteni pri izradi magistarskih i doktorskih radova već dviju generacija istraživaća i u Šumarskom institutu i u drugim znanstvenim ustanovama. mikroreljefnim i hidrografskim uvjetima (slika 1). godine uspostavljena je mreža piezometarskih postaja na kojima se do današnjega dana provodi intenzivno praćenje stanja i dinamike podzemne vode na piezometarskim postajama u bliskoj suradnji sa Šumarskim institutom u Jastrebarskom. čvrstoća “mosta” neupitna Tomislav Starčević Kao jedna od mogućih mjera sprječavanja štetnih posljedica isušivanja tla zbog opadanja razina podzemnih voda. području Česme. poučeni dugogodišnjim iskustvom u vodno-šumskim odnosima. odjel 77 106 . Bolčanskoga i Varoškoga luga 1986. Piezometarskim motrenjem obuhvaćeno je ukupno 3400 ha šuma. Piezometarske postaje čine povezanu mrežu iz koje se mogu dobiti informacije o resursima podzemnih voda na cijelom nizinskom šumskom prostoru te utvrditi spoznaje o podzemnim vodama u različitim stanišnim.

godini izgrađena je pregrada s preljevnicom. Osim samoga pozitivnoga učinka na rast sastojina. na dijelu korita stare Česme u 2007. Na osnovi zaključaka iz prethodno obavljene analize ekološko-vodnih uvjeta u šumi Česma. Iz prvih rezultata možemo utvrditi kako postoji vrlo pozitivan učinak akumulacije na šumu. Tijekom zime punjen je gornji dio vodotoka vodom pa je stvorena akumulacija (umjetno jezero) u starom koritu u dužini od dva kilometra. a u suradnji šumarske znanosti i prakse.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U na isušenim vodotocima kako bi se voda što više zadržala unutar šume. Voda je omogućila naseljavanje različitoga hidrofitnoga bilja i vodenih organizama tako da je 107 Zaustava i preljevnica na staroj rijeci Česmi . povratkom vode u šumu uvelike se djelovalo i na povećanje njezine biološke funkcije.

Time je stvorena mnogo veća akumulacija vode nego u prvom zahvatu. na korist našim šumama. uz novoizgrađen objekt. Šuma i voda. Unutar šume je. šumarstvu i Hrvatskoj. Navedenim zahvatom postignuti su uvjeti kakvi su nekad vladali na tom močvarnom staništu. Osim praćenja samih sastojina uspostavljeno je i praćenje kakvoće vode odnosno različitih hidroloških sastavnica: oborine. povećana biološka raznolikost na tom prostoru. Izgrađena akumulacija djelovala je na povrat vode u mreži vodotoka u šumi čiji je utjecaj procijenjen na oko 1000 ha odnosno na gotovo 20 km kanala i tokova unutar šume. na dvije akumulacije i na novom koritu Česme (tijekom 2010. postavljena i automatska mjerna stanica za praćenje osnovnih meteoroloških parametara. Nakon procjene navedenoga zahvata i njegova višestruko pozitivnoga učinka na šumu tijekom 2009. neiscrpna tema Ivan Pilaš. zima 1993/94. a i stvorene su nove mogućnosti korištenja toga prostora. 108 . Igor Anić (okrenut leđima) i strani šumarski stručnjaci Jedna od većih poplava u šumi Česmi. Branko Meštrić. šuma je poprimila vrlo prirodan izgled. Kako bi se otklonile eventualne negativne posljedice navedenih zahvata na šumu.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. praćenje uroda sjemena i produkcije lisne mase. obavljeno je šest uzorkovanja na tih pet lokaliteta). Tijekom 2008. na prostoru oko akumulacija osnovan je monitoring koji uključuje daljnje praćenje sezonskoga rasta stabala. godine jezero je poribljeno te je stvorena i mogućnost ribolova koji je značajna socioekonomska i rekreativna djelatnost. procjeđivanje kroz krošnje. Sve do sada provedene aktivnosti na području Šumarije Vrbovec rezultat su sustavnoga rada i angažmana više generacija te želje da se iza sebe uvijek ostavi više i bolje. godine na donjem dijelu staroga toka Česme napravljena je zaustava s preljevnicom.

1993 Asocijacija: Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba Carpino betuli-Quercetum roboris (Anić 1959) Rauš 1969 Subasocijacija: tipična Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1973 Subasocijacija: s običnom bukvom Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rauš 1973 SVEZA: Fagion sylvaticae Luquet 1926 Asocijacija: Bukova šuma s dlakavim šašem Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957 Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba Čuvar šuma Damir Levatić posebno čuva plus stablo poljskoga jasena 109 . 1928 SVEZA: Erythronio-Carpinion betuli (Horvat 1958) Marinček in Wallnöfer et al.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Biljne zajednice naših šuma RAZRED: Queco-Fagetea Braun – Blanquet et Vlieger in Vlieger 1937 RED: Fagetalia Pawlovski in Pavlovski et al.

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Bukova šuma u Novakuši RAZRED: Alnetea glutinosae Braun-Blaquet et Tüxen 1943 RED: Alnetalia glutinosae Tüxen 1937 SVEZA: Alno-Quercion roboris Horvat 1938 Asocijacija : Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke Genisto elatae-Quercetum roboris Horvat 1938 Subasocijacija: s drhtavim šašem Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Horvat 1938 Subasocijacija: s rastavljenim šašem Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horvat 1938 SVEZA: Alnion glutinosae Malcuit 1929 Asocijacija: Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959 Asocijacija : Šuma crne johe s trušljikom Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968 Asocijacija : Šuma crne johe s drhtavim šašem Carici brizoidis-Alnetum glutinosae Horvat 1938 Šuma crne johe na čunjevima 110 .

Ziani. P. Šafar. Oni su se bavili pra- Mali i veliki Primjereno obnovljena sastojina hrasta lužnjaka 111 . njihova trajna samoobnovljivost. I. Hajdin. U prilog tomu govori i prva skupština Hrvatsko-slavonskoga šumarskoga društva. U Institutu su se skupili zato najeminentniji i najiskusniji šumarski stručnjaci iz područja uzgoja šuma toga vremena: S. Dragišić. Špiranac i P. Jedan od najvažnijih pokazatelja prirodnosti šuma svakako je prirodno pomlađivanje kojim se nastavlja prirodna stalnost sastojine glede sastojinskoga oblika (vrste drveća) te kvalitetnih strukturnih i stanišnih uvjeta i. na čelu s Josipom Kozarcem.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Istraživanja strukture i prirodne obnove šuma hrasta lužnjaka u Šumariji Vrbovec Tomislav D ubravac V lado K rejči Stjepan D ekanić Temeljna su načela hrvatskoga šumarstva potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma te trajno održavanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Lončar. J. Rupert. najvažnije. održana 1846. U povijesti gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Problematika prirodne obnove prepoznata je i kod stručnjaka tadašnjega novoosnovanoga Instituta za šumarska i lovna istraživanja. godine. P. M. Podhorski. posebice hrasta lužnjaka. Brixy. objavljuju u samim počecima izlaženja Šumarskoga lista (1876) čitav niz radova o problemima pomlađivanja hrastika. Ž. prirodno je pomlađivanje bilo na prvom mjestu. I. koja je vodila raspravu kako treba gospodariti starim hrasticima da bi se osigurala njihova što kvalitetnija prirodna obnova. Vrhunski stručnjaci onoga vremena.

B. Osnovu čine proučavanja strukture i utjecaja uzgojnih zahvata na njezin razvoj. a sastojine prepuštene prirodnoj borbi. Uz postojeće stručnjake javlja se. Konstrukcija i izrada Đure Totića. Pri istraživanju se koriste analitičko-statističke metode i velik broj mjerenja na stalnim pokusnim plohama. D. Dragišićem. Istraživanja se temelje na ekološkim cjelinama (ekološko-gospodarskim tipovima šuma). T. Hanzl. Posebnu briga. V. Posljedice su bile čisti grabici. Priroda ako i radi badava. dobi i debljini stabala. Hren. a ne potrebama čovjeka. kao i Krećemo put šume 112 . Špalj. Uzgoj se šuma promatra kompleksnije. Regent. U tom razdoblju opisuju se strukture sastojina (debljinska i visinska) i istražuju šumskogospodarski oblici šuma kao sastavnica istraživanja tipova šuma i šumskih staništa. Krejči. ovisno o ekološkim uvjetima rasta. usmjerili su na problem pošumljavanja. Osnovni je problem bio kako uspješno provesti uzgojne zahvate u dotad nenjegovanim sastojinama. nova generacija mlađih i srednjodobnih stručnjaka uzgajivača: Đ. V. radi polagano i u skladu sa svojim načelima. Proučavaju se dimenzije krošanja pojedinih vrsta drveća.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Nakon jakih i ubrzanih sječa starih bukovih i hrastovih šuma nastalo je obilje mladih sastojina u kojima su bili propušteni uzgojni radovi. unapređenja sjetve i proizvodnje sadnica raznih vrsta gospodarski značajnoga drveća. vilnom obnovom jednodobnih sastojina i unapređivanjem šumskouzgojnih radova. Babogredac. Koliko budućih hrastova na jednom mjestu? Provjereno spravom za kontrolu kvalitete pri otkupu žira. na čelu s P. zbog intenzivnih sječa. loš bukov i hrastov naraštaj nastao iz predrasta i obilje mekih vrsta drveća.

stabilnih i dobro pomlađenih šuma te očuvanje njihove trajne samoobnovljivosti (potrajnosti). U okviru proučavanja ekološko-gospodarskih tipova nizinskih šuma istraživanja na području Šumarije Vrbovec obavljena su u slivu Česme i Ilove.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U dinamika njihova rasta. Kako u prošlosti. pedološka. Posebno se istražuje prikladnost pojedinih numeričkih funkcija za istraživanje i praćenje razvoja sastojinske strukture. uzgojna. sc. koji su postavljeni u značajnim kompleksima lužnjakovih sastojina. uređivačka i ekonomska istra- Žirko nemirko Provjera nicanja žira i bukvice 113 . tako i danas temeljna je zadaća uzgajanja prirodnih šuma pravilni i pravodobni uzgojni zahvati. U okviru tih istraživanja proučavan je utjecaj strukture na prirodnu obnovu šume te na epidemijsko ugibanje i sušenje nekih vrsta drveća. unutar Zavoda za uzgajanje šuma problematikom uzgajanja prirodnih šumskih ekosustava bave dr. Tomislav Dubravac i Stjepan Dekanić. Danas se u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom. formiranjem prirodne strukture sastojine dobivanje zdravih. Rezultati tih istraživanja daju smjernice za provođenje gospodarenja i u raznodobnim i u jednodobnim šumama. dipl. Na profilima su provedena fitocenološka. godine izborom profila širine 1 km. inž. Značajan dio navedenih istraživanja bio je i na području Šumarije Vrbovec od kojih ističemo sljedeća istraživanja. šum. Istraživanja su započela 1976.

1985. živanja.. Ukupno je osnovano 113 primjernih ploha na površini od 87. kao i utjecaj divljači na prirodnu obnovu. godine. pojavnost. raspoređenih u 11 ekoloških cjelina. brojno stanje i preživljavanje prirodnoga mladoga naraštaja. visinu. Istraživanja su obuhvaćala strukturne elemente sastojine (čimbenici koji usporavaju ili ubrzavaju prirodnu obnovu): dob. temeljnicu. brojnost mladoga naraštaja po vrsti.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. volumen. broj stabala. koja se nalazi pred dovršnim sijekom.o. Istraživanja se obavljaju na stalnim pokusnim plohama različitih dobnih grupa (dobnih razreda).o. za razdoblje 2001–2005. Od novijih istraživanja ističemo istraživanja za Hrvatske šume d. 114 . visinskim razredima te njegovo preživljavanje u određenim ekološkim uvjetima.28 ha. Ženski i muški cvjetovi hrasta lužnjaka Najnovija istraživanja na području Šumarije Vrbovec izvode se u okviru projekta za Hrvatske šume d.o. Prikupljeni su podaci obrađeni i kompletirani u Radovima Šumarskoga instituta. i projekt “Osiguranje obnove kao mjere stabilnosti i potrajne proizvodnje fitomase u prirodnim šumskim ekosustavima” u okviru kojega je na pet zadataka istraživana problematiku prirodne obnove. odnose među njima te zastrtost tla krošnjama.o. Jastrebarsko. odjel 73b. Zagreb. zakonitosti rasta i razvoja krošanja. u sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba. Na području Šumarije Vrbovec pratio se razvoj mladoga naraštaja na pokusnoj plohi u gospodarskoj jedinici “Česma”. Zagreb (razdoblje istraživanja 2011–2015) pod naslovom “Utjecaj intenziteta uzgojnih radova na sušenje šuma hrasta lužnjaka”.

dužina. površina. budućnost hrastika zajamčena Brojan i jedar hrastov ponik Upotrebljavaju se modeli koji omogućuju računalno praćenje i simulaciju obavljenih gospodarskih mjera u sastojini i otvaraju nove mogućnosti rješavanja i upravljanja postojećim informacijama. volumen i oblik krošanja te krošnjatost i indeks stajališta) i prsnoga promjera obrađuje se korelacijskom. odnosno regresijskom analizom. rast i razvoj krošanja. kao i pomaku paradigme istraživanja u šumarstvu od promatranja cijele sastojine prema pristupu istraživanja pojedinoga stabla. vizualnoj usporedbi sastojina prije i poslije zahvata. Također se. a svoju primjenu mogu naći u aerofototaksaciji i GIS-u. U najširem značenju pod strukturom krošanja razumijevamo veličinu i oblik.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U U okviru toga projekta velik dio istraživanja usmjeren je na zakonitosti rasta i razvoja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba. Pokazuje se urod žira. rabe nove metode digitalizacije i trodimenzionalne vizualizacije sastojine koje mogu poslužiti predočavanju prirodnoga razvoja sastojina. Oblik i jačina veze promatranih strukturnih elemenata krošanja (promjer. njihov raspored u prostoru i vremenu te njihove proporcije prema ostalim dijelovima stabla. uz uporabu računala. 115 .

seminarima.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. simpozijima. 116 . taj rani snijeg Sve spoznaje i iskustva do kojih se došlo tijekom istraživanja prenošeni su na operativu znanstvenim i stručnim člancima u šumarskim glasilima. Uh. predavanjima te u izravnim kontaktima pri obilasku i radovima na terenu.

suncu i kiši. Gospodari se njima po svim načelima šumarske struke potrajno i odgovorno. raširili su zelene krošnje. kojom gospodari Šumarija Vrbovec. Imamo ih u “našoj” Česmi. Ponosimo se njima. temeljnica je 17. ima ih. zbog raznih vanjskih utjecaja. Iako u poremećenim stanišnim uvjetima.36 m3/ha.63 m2.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U STARI HRASTICI SASTOJINE HRASTA LUŽN JAKA STAROSTI 140 I VIŠE GODINA Đ uro K auzlarić Živimo u vremenu kada ne primjećujemo neke vrijednosti koje nas okružuju i koje nam daje priroda. Godišnji je tečajni prirast 3. O čemu razgovaraju starci? Primjer zajedničkoga suživota hrasta i graba Stari hrastovi između mladih grabova 117 . pravilno su raspoređeni po našim šumama. po hektaru ima 62 stabla. stasita i snažna debla uzdižu se visoko prema nebu.04 m3. nismo sve posjekli. drvna zaliha 312 m3/ha. pokazujemo ih struci i svima zaljubljenicima u šumu. a srednje kubno stablo 5. Žive tu više od stoljeća i pol stari hrastovi. ponajprije zbog poremećaja u vodnom režimu. snažno ju obgrlili. a tamo negdje uz rukavac bivše rijeke odvija se život koji pruža neprocjenjivu vrijednost. padu razine podzemne vode. srednji promjer 60 cm. Odolijevaju svim nedaćama i ponosno stoje i čekaju kada će doći njihov red da svojom kvalitetnom strukturom drva ukrase nečije dnevne boravke ili spavaće sobe. ipak rađaju žirom. U svakodnevnoj žurbi jurimo za mnogim toliko nevažnim stvarima. Duboko u zemlju pustili su svoje korijenje. površina im je 195 ha. daruju nam svoje nasljednike. prosječno su stari 145 godina. prosječna visina 35 m. prirodu i hrastove. Nađe ih se. ponosito prkose vjetrovima. osiguravaju potrajnost svoje vrste.

30 m3. zbog koje ne smije doći u pitanje osnovna namjena. visina 35 m. godišnji tečajni prirast 5.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. a to je velika ekonomska vrijednost. srednji promjer 79 centimetara. Vodit ćemo brigu da im predugo vrijeme života ne odnese kvalitetu. a srednje kubno stablo 9. godišnji tečajni prirast 4.36 m3/ha. U Varoškom lugu na površini od 148 ha prosječna je starost 154 godine.00 m3. drvna zaliha 420 m3/ha. broj stabala je 57 po hektaru. slabost i jak vjetar mogu uništiti i snažni hrast 118 .07 ha. Oba. broj stabala 46 po hektaru. temeljnica 20. drvna zaliha 414 m3/ha. godine Teško se oduprijeti zubu vremena Starost.5 m. I dalje ćemo ih čuvati. srednji promjer 67 cm. prosječna je starost 167 godina.42 m2. visina 39. temeljnica 21. a srednje kubno stablo 6. oba hrasta su pala Izvale poslije snažnoga vjetra u ljeto 2008.43 m2. U Novakuši dva odsjeka šuma posebne namjene imaju 2.40 m3/ha.

Ćiro Levanić. godine. Josip Dreta. a u nas 1846. Stjepan Kos. godine upozorio na velike golobrste u hrastovim šumama oko grada Offenberga u Njemačkoj. GODINE M iroslav H arapin B ranko B radić Zaštita šuma započinje antropogenim utjecajem na njezin razvoj i opstanak.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U ZAŠTITA ŠUM A NA PODRUČJU ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2010. Napoleonove i austro-ugarske vlasti). Ljubica Strott. Zbog napada gubara i pepelnice smanjuje se prirast. Tada je bio zabilježen golobrst gubara u Brodskoj imovnoj općini na 18 000 ha. Ante Petrić. Nikola Rogožar. Tek u 20. Mato Kauzlarić i Đuro Đunđek 119 . Za uspomenu na zaštitu sadnica u rasadniku Brezik Slijeva čuče: Stjepan Horvatić. stoljeću razvojem bioloških znanosti. Preventivna se zaštita može rješavati uzgojnim zahvatima i primjenom šumskoga reda. Franjo Pentić. To je integrirani pristup koji obuhvaća abiotske i biotske čimbenike te antropogeni utjecaj. Ivan Đurić. Gubar je harao slavonskim šumama već od 1880. Prve su zaštitne mjere bile administrativne (mletačke. unaprijeđena je zaštita šuma. kad gospodarenje šumama ima znanstvene osnove. Albert Meštrić. Stabla su se sušila od vrha prema korijenu. Drago Lončarević. Uz tehniku uzgajanja razvija se šumarska fitopatologija i entomologija. Glavni razlog takva stanja u Europi i u nas bili su golobrsti gubara i napadi hrastove pepelnice. Mijo Pentić. Epidemijsko sušenje Već je Becker 1612. Milan Grgurić. godine Kos piše o žalosnom stanju naših šuma i savjetuje racionalno gospodarenje. stabla se suše i ne rađaju žirom. Ivo Ocvirek Stoje slijeva: Andrija Gotal.

Prva suzbijanja gubara provedena su 1955. Brezik i Bukovac.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. 1956. godine u suradnji s Milošem Maksimirovićem u radu Gospodarsko zaštitne mjere koje omogućuju zaštitu brijesta od odumiranja. godine kada se posušilo na tisuće stabala. pa je brijest zapravo nestao iz nizinskih šuma. Godine 1982. Sušenje brijesta započinje 1930. petrolejem i karbolineumom. godine struganjem i spaljivanjem ili premazivanjem jajnih legala katranom. Masovno je sušenje hrastika bilo 1926. a u razdoblju od 1938. Sljedeće. Lugar Josip Ivezić pokazuje rad ručnoga zamagljivača “švingfajera” Ručni zamagljivači u punoj primjeni Kronologija zbivanja u Šumariji Vrbovec Šumarija Vrbovec bila je dobro organizirana već 1881. godine kada je upravitelj bio Rikard Schmidinger s 14 lugara koji su vodili brigu o šumama. pa se nastavlja 1938. na 2479 ha. u Varoškom lugu. godine zbog napada holandske bolesti. gubar je suzbijan na 3367 ha. a 1966. registriran je jak napad hrastova četnjaka. godine u predjelima Novakuša. a sušenje velikih razmjera bilo je 1938. godine provedeno je avionsko zamagljivanje gusjenica insekticidom Patakan 16. Velik doprinos problematici sušenja brijesta dao je Zdravko Motal 1971. Hrastova se peplnica pojavila 1908. Mrazovci 120 .5 % DDT s 450 g aktivne supstancije po hektaru. do 1940. bio je velik golobrst od mrazovca. Tada je provedeno i pokusno suzbijanje potkornjaka kako bi se smanjio napad holandske bolesti. Godine 1965.

godine suzbijano 40 puta ručnim ili nošenim atomizerima i avionima od 5 do 602 ha u jednom tretmanu. Godine 1984. godine na ukupnoj površini od 3193 ha insekticidima i biološkim pripravcima. promjena klime. U razdoblju od 40 godina tretirano je ukupno 7165 ha ili prosječno 180 ha godišnje. npr. 121 Vučeni traktorski atomizer na zaštiti hrastova ponika . Zlatokraj i hrastov savijač suzbijani su od 1956. Mušice – drvaši Xyloterus i Platypus suzbijani su na hrastovim trupcima 1967. u Česmi je provedeno avionsko suzbijanje štetnika i bolesti u sljemenskim bazama na 480 ha da bi se osigurao urod žira. Borov savijač u kulturama običnoga bora suzbijan je od 1964. Suzbijane su i štitaste uši od 1960. do 1985. godine na poniku i pomlatku pa je do 2010. godine. godine zamagljivanjem i orošavanjem. Željko Gubijan i Ivo Riplin Zaključak Problemi u zaštiti šuma sve su veći. Stjepan. kanali – pad razine podzemnih voda). čime je ograničena primjena do sada dopuštenih pesticida. godine. godine na hrastovu mladiku. već imamo i nove.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U se suzbijaju od 1961. Milan i Janko Mikuš i Mirko Paušin Prije polijetanja. Suzbijanje hrastove pepelnice započelo je 1960. učinak staklenika. Suzbijanje štetnika motornom leđnom prskalicom u mladiku Zaštiti šuma pridavala se velika važnost Slijeva: Mato Kauzlarić. a novih odgovarajućih bioloških i biotehničkih nema još na tržištu. do 2005. Abiotski i biotski čimbenici iz prošlosti nisu se smanjili. Značajna je i činjenica certifikacija svih šuma FSC (Forest Stewardship Counsil). do 1970. ambijentalne promjene (ceste. a to je primjena teške mehanizacije i za sada prijetnja od importiranih bolesti i štetnika.

održavanje prirodne ravnoteže mješovitim sastojinama i primarnom ulogom predatora. Franjo Bregović i Ivo Riplin Zbog toga treba posebno istaknuti sve preventivne mjere zaštite šuma. npr.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. 122 . Ekipa za zračnu borbu protiv šumskih štetnika spremna za akciju Slijeva: Franjo Šimunek. Vlado Hruškar. pravodobnim praćenjem i prognozom biljnih bolesti i štetnika i aplikacijom dostupnih biotehničkih pripravaka za zaštitu šuma. održavanje šumskoga reda.

do 2010. između ostaloga i u regulaciji rijeka i njihovih pritoka koje teku kroz šume ili uz njih. godine. a što nam kazuju i zapisi iz starih šumskih kronika. godine. u zadnje vrijeme zabilježeno je sušenje bukve i smreke. Sušenja i kretanje razine podzemne vode redovito se prati od 1984.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U SUŠEN JE HRASTA LUŽN JAKA I OSTALIH VRSTA Željko G ubijan Đ uro K auzlarić Sušenje hrasta lužnjaka prisutno je u nizinskim staništima preko pedeset godina. Razloge sušenja hrasta nalazimo. kojega danas nalazimo u sastojinama samo kao pojedinačna stabla. Osim totalnoga sušenja nizinskoga brijesta šezdesetih godina prošloga stoljeća. Kopanje pravocrtnih kanala raznih profila imalo je za posljedicu brzo otjecanje vode iz šumskih staništa i opadanje razine podzemne vode koja utječe na sušenje zrelih hrastovih sastojina. Sušenje ne pita za dob 123 . U tablici i grafikonu prikazani su podaci o sušenju u vremenu od 1991.

2002. 2005. 1994. kao posljedica sušenja posječeno je: (drvni volumen po vrstama drveća u m3) POLJSKI JASEN SMREKA I OSTALA CRNOGORICA GODINA HRAST LUŽNJAK BUKVA OSTALO UKUPNO 1991. 2000. 1999. 1998. 2004. 2007. 2008.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. 2006. 1995. 1997. 2003. 1996. 1993. 2001. 2009. do 2010. 1992. Ukupno 27 209 17 148 15 502 15 481 10 813 11 672 7 225 6 336 5 667 7 976 6 021 4 827 7 049 12 639 17 623 13 573 23 842 15 980 13 585 12 464 252 632 216 221 171 557 205 269 160 127 40 81 51 113 302 314 613 353 494 176 100 644 5 207 230 216 89 92 27 26 3 628 5 855 1 117 401 1 938 670 547 389 122 201 10 669 13 230 5 849 95 356 830 546 259 941 861 1 168 5 910 526 298 287 216 150 843 118 9 76 305 197 59 70 410 348 85 91 30 229 173 4 520 28 181 17 883 16 049 16 346 11 195 12 810 7 503 6 475 6 411 14 217 7 391 6 249 9 454 14 389 19 961 14 946 24 808 17 328 14 785 15 118 281 499 Nađe se još poneko vitalno stablo brijesta 124 . U razdoblju od 1991. 2010.

sušenje smreke napreduje Sve prisutnije sušenje hrasta 125 .ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Nažalost.

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. 126 . godine rješavali su naši cijenjeni prethodnici Sušenje ima negativan utjecaj na smanjenje kakvoće sortimenata. Problem sušenja 1968.

Izvođač radova dabar 127 . Gospodarska jedinica Bukovac Zaštitna šuma obične bukve Odjel: 18e Uređajni razred: zaštitna šuma – bukva Površina: 6. Dabrova nastamba uz rijeku Česmu Zaštitna šuma crne johe na čunjevima Odjel: 21g Uređajni razred: zaštitna šuma – joha Površina: 1. Rijetki sretnici mogu ga vidjeti danju Smjer rušenja dobar. nasjek pravilan.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U ZAŠTIĆENI OBJEKTI NA PODRUČJU ŠUM ARI JE VRBOVEC N ada Ku Č an F ranjo Šimunek U četirima gospodarskim jedinicama kojima gospodari Šumarija Vrbovec nalazi se nekoliko zaštićenih objekata raznih vrsta zaštite.61 ha Dob: 61 godina Srednje plošno johovo stablo: 25 cm Srednja visina: 20 metara Zaliha: 122 m3/ha Zaštićena zbog očuvanja tla i zajednice kakva jest.60 ha Dob: 78 godina Srednje plošno bukovo stablo: 30 cm Srednja visina: 28 metara Zaliha: 379 m3/ha Zaštićena zbog reprezentativnoga izgleda i najniže nadmorske visine od 150 metara unutar areala obične bukve.

59 ha Dob: 112 godina Srednje plošno johovo stablo: 38 cm Srednja sastojinska visina: 26 metara Drvna zaliha: 345 m3/ha 128 .69 ha Dob: 150 godina Srednje plošno hrastovo stablo: 69 cm Srednja sastojinska visina hrasta: 37 metara Drvna zaliha: 436 m3/ha Gak kvakavac – gost u našim šumama Rezervat johe na čunjevima Odjel: 89d Uređajni razred: rezervat johe Površina: 2.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011.81 ha Dob: 152 godine Srednje plošno hrastovo stablo: 64 cm Srednja sastojinska visina: 39 metara Drvna zaliha: 427 m3/ha Mlade crne rode Priznata sjemenska sastojina hrasta lužnjaka Odjel: 72a Uređajni razred: priznata sjemenska sastojina hrasta lužnjaka Površina: 23. Gospodarska jedinica Česma Specijalni rezervat zaštite prirode Odjel: 71c Uređajni razred: rezervat hrasta lužnjaka Površina: 23.

15 ha Dob: 152 godine Srednje plošno hrastovo stablo: 66 cm Srednja visina hrasta: 36 metara Drvna zaliha: 499 m3/ha Obična kockavica – zaštićena vrsta Bodljikava veprina – zaštićena vrsta 129 .52 ha Dob: 160 godina Srednje plošno hrastovo stablo: 81 cm Srednja sastojinska visina hrasta: 40 metara Drvna zaliha: 718 m3/ha Gospodarska jedinica Varoški lug Posebni rezervat šumske vegetacije Odjel: 14b Površina: 0.89 ha Dob: 152 godine Srednje plošno hrastovo stablo: 68 cm Srednja visina: 36 metara Drvna zaliha: 613 m3/ha Odjel: 14c Površina: 26.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Gospodarska jedinica Novakuša – Šikava Šume s posebnom namjenom Odjel: 25f Uređajni razred: hrast lužnjak – šuma s posebnom namjenom Površina: 1.55 ha Dob: 180 godina Srednje plošno hrastovo stablo: 71 cm Srednja sastojinska visina hrasta: 33 metra Drvna zaliha: 579 m3/ha Odjel: 29c Uređajni razred: hrast lužnjak – šuma s posebnom namjenom Površina: 0.

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Jutarnja gimnastika Posebni rezervat šumske vegetacije i priznate sjemenske sastojine Odjel: 16a Površina: 17.91 ha Dob: 155 godina Srednje plošno hrastovo stablo: 64 cm Srednja visina hrasta: 35 metara Drvna zaliha: 455 m3/ha Odjel: 16b Površina: 16.05 ha Dob: 155 godina Srednje plošno hrastovo stablo: 72 cm Srednja visina hrasta: 36 metara Drvna zaliha: 428 m3/ha Kralj i kraljević europskoga neba Dvojajčani blizanci Ježeki 130 .

Stjepan Špicar. Gradnja armiranobetonskoga mosta u vlastitoj režiji Slijeva: Đuro Totić. Na radovima je sudjelovao kao pomoćni radnik današnji upravitelj Šumarije za vrijeme školskih praznika. te rušenjem i izradom drvnih sortimenata. Vinko Holi.4 kilometra i u Novakuši–Šikavi od 1. kada je izgrađeno prvih 1. Stjepan Lončar. Đuro Baričević i Josip Babić Na trasi prve šumske ceste u šumi Novakuša 1965. godine Ivo Riplin. godine odlazi u mirovinu. izgrađena i asfaltirana šumska cesta u dužini od pet kilometara i da je to jedna od prvih asfaltiranih šumskih cesta. Đuro Posavac. godine doznakom stabala za svijetle pruge s obje strane trase buduće ceste. Nikola Majhen i Filip Markovinović Jesenje lišće pokrilo cestu. neće joj biti zima 131 . Stjepan Švec. Priprema za gradnju započela je u ljeto 1964. Ukupna otvorenost javnim i šumskim cestama iznosi 19. Mirko Premerl. Nakon nje asfaltirane su još šumske ceste u gospodarskoj jedinici Bolčanski lug u dužini od 1. točnije 1965.4 km/1000 ha. Ivica Crnković. Zdravko Motal.2 kilometra. Od te godine do danas izgrađeno je 126.8 kilometara šumskih cesta. za što je bilo potrebno izgraditi šumske ceste da bi se drvo sa šumskih stovarišta dopremalo izravno na stovarište drvoprerađivača. Gradnja šumskih cesta u Šumariji Vrbovec počinje šezdesetih godina prošloga stoljeća. 2011.3 km/1000 ha. Viktor Rebić. koji ove. Važno je napomenuti da je u gospodarskoj jedinici Česma 1972–1973.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U ŠUMSKE CESTE Đ uro K auzlarić Poslije Drugoga svjetskoga rata odustaje se od šumskih željeznica kojima se prevozilo drvo i uvodi kamionski prijevoz. a otvorenost je 15. godine. Mirko Paušin i Đuro Đunđek Za uspomenu na gradnju ceste u Česmi 63-65 Slijeva: Mirko Srbiš. Milan Riplin.7 kilometara šumske ceste u gospodarskoj jedinici Novakuša–Šikava kroz odjele 52 i 54 (danas 35 i 37).

slijeva čuče: Stjepan Švec. Đuro Fotak Stoje slijeva: Željko Mavrić. najčešće od bagrema i hrasta. Osim klasičnoga načina gradnje korištena je stabilizacija vapnom. Pri gradnji šumskih cesta primjenjivane su različite metode građenja. Dominik Krsnik. Stjepan Kovačević. Mladen Jembri. Osim pokusa tim se načinom stabilizacije donjega stroja šumskih cesta nije radilo. Đuro Kauzlarić. Pokušalo se sredstvom za kemijsku stabilizaciju RRP koje djeluje na principu izmjena iona u tlu kod glinenih i ilovastih čestica. 132 . koja se počela primjenjivati od 1970. Ivica Majhen i Darko Anđelić Za gradnju su korištene trake Pllyss. Milivoja Bote i Alberta Meštrića Najbolji način stabilizacije vlažnih terena drvenim “talpama” Godine 1974. Zdravko Motal. kada se gradilo oko deset kilometara gotovih cesta godišnje. Premoštena Dunjara u Česmi Za uspomenu. godine. Za stabilizaciju donjih strojeva šumskih cesta na mokrim i teškim terenima upotrebljavane su drvene talpe. izgrađeno je 26 kilometara šumskih cesta. Najveća dinamika gradnje šumskih cesta bila je u vremenu između 1975. koje su polagane na trasu i zasipavane kamenom šakancem.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. a ukupno s javnim bilo je 36 kilometara i otvorenost je iznosila 4. Prve su šumske ceste stabilizirane vapnom u gospodarskim jedinicama Bolčanskom lugu. godine u šumskom predjelu Brdarine pod stručnim vodstvom Zdravka Motala. Te su trake prvi put uporabljene za stabilizaciju na trasi u Česmi 64. Postavljanje prvih drvenih “talpi” 1978. i 1985.6 km/1000 ha. Radovi su uglavnom izvođeni u vlastitoj režiji. Đuro Švec. tucanikom i sipinom. To se sredstvo upotrebljava na ekstremnim terenima u nizinskim šumama. Česmi i Šikavi. godine.

u kojem je samostalno djelovalo 12 lovačkih društava.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U LOVSTVO NA PODRUČJU ŠUM ARI JE VRBOVEC R atko B ranković Šumarija Vrbovec pokriva površinu od 8250 ha državnih i 7781 ha privatnih šuma. osnovan je odmah po Tko me to gleda? 133 . pa tako i danas. Oduvijek. U površine privatnih šuma uračunato je i neobrađeno poljoprivredno zemljište suvislo obraslo šumskim vrstama. a tako će biti i u budućnosti. ni oni bez nje. šuma ne može bez svojih stanovnika. Savez lovačkih društava općine Vrbovec.

1998. Lovne jedinice. Tada je LD “Srndać” Vrbovec ugašen. njih 12. Na 799 ha površina bivšega lovišta br.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Godine 1977. Ručni rad. Šumarija Vrbovec osnovana je 1961. Od glavnih vrsta krupne divljači gospodari se s oko 100 grla jelenske i oko 1100 grla srneće divljači. godine. jer zbog premale površine nije ustanovljeno lovište. U lovištima se gospodari krupnom i sitnom divljači. povuci potegni Gradnja visoke čeke Ostaje sjećanje na izgrađenu čeku 1960. mjere uzgoja i zaštite divljači bez odstrela provodi LD “Srndać” Bolč. Populacija divlje svinje posljednjih godina u zamjetnoj je progresiji. tablicu). godine. od kojih je na području Šumarije Vrbovec 12 (v. 64. godine djelovalo u tom obliku. 1. a pravni sljednik postaje Lovački savez Zagrebačke županije. i 1996. osnovano je LD “Srndać” Vrbovec te je svih 12 lovačkih društava otada pa do 15. a na području Šumarije Vrbovec ustanovljena su dva državna lovišta. Državna otvorena lovišta osnivana su 1995. preregistrirane su u lovačke udruge. svjetskoga rata 1945. Iste su godine ustanovljena 62 zajednička otvorena lovišta. 134 . Na prostoru Šumarije nalaze se i gospodarski ribnjaci “Vukšinac” (270 ha). godine okončanju II. lovačka društva i udruge lovaca. godine. te s oko 150 grla divlje svinje u matičnim fondovima. muflona te divlje svinje uzgaja se u ograđenim prostorima dvaju državnih lovišta u brojnosti oko 100 grla lopatara. oko 50 grla muflona i oko 100 grla svinja u matičnim fondovima. Jelena lopatara.

siva vrana. čagalj i tvor. sive i bijele čaplje. ne tako davno. divlja mačka. te pernata sitna divljač: golub grivnjaš. kao glavnim vrstama. godine. Tada je u šumi Žutica ispušten jedan par dabrova. Također je u porastu i populacija dabra. a 1998. Drugim vrstama divljači koje nemaju značajniji utjecaj za lovno gospodarenje gospodari se kao ostalim sporednim vrstama. 135 Tužan obični jelen Ne može van iz ograđenoga lovišta “gatera” . Posljednjih godina zamijećena je sve veća brojnost čaglja. kormorana. jastreba kokošaar. lisica. čavka zlogodnjača. dabar. mala lasica. škanjca mišara. Danas je dabrova populacija stabilna i u blagom porastu. u lovištima se gospodari običnim zecom i fazanom. To je dlakava sitna divljač: jazavac. Osim divljači u lovištima na području Šumarije Vrbovec obitavaju i brojne ostale zaštićene i posebno zaštićene životinjske vrste. prosinca. a lovostaj na dabra traje od 1. Ukupno je u dvije godine u prirodu ispušteno 85 jedinki. Nekad. imam snježnu bijelu kapu Od sitne divljači. posebice u šumovitijim dijelovima lovišta. u lovištima je obitavala trčka skvržulja. prepelica pućpura i šljuka bena. crne rode. gavrana. Zamijećena je stalna prisutnost orla štekavca. svraka maruša i šojka kreštalica. no ta je populacija znatno prorijeđena te je danas na rubu biološkoga minimuma. više vrsta sova i eje te sokolovki. godine 9 jedinki ispušteno je u šumi “Česma” na rijeci Velikoj. kuna bjelica i zlatica.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U Male i velike divlje svinje Meni nije zima. Ostale vrste sitne divljači značajnije za lov i lovno gospodarenje su divlja patka. siječnja do 31. Dabar je vrsta koja je ponovno unesena u Hrvatsku 1996.

o. ŠUMSKE POVRŠINE red. 4. 6.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011.Hrvatsko lovačko društvo JU . 5. Zelina LU “Jelen” Lubena Petrovčić LD “Srndać” Bolč 7718 5268 3249 2595 2180 4249 4237 2730 4368 2704 4104 3140 2808 2022 270 799 2480 2681 25 53 192 42 212 125 27 60 64 47 356 786 / / 58 377 450 961 563 1100 529 928 720 865 418 620 192 / / PRIVATNO KRUPNA DIVLJAČ OBIČNA SRNA grla 144 132 70 45 50 60 72 60 60 72 84 50 78 50 9 20 20 DIVLJA SVINJA grla 48/28 40/91 SITNA DIVLJAČ OBIČNI ZEC repova FAZAN kljunova 45 54 36 30 54 54 72 72 60 84 72 72 70 64 100 80 60 120 100 90 120 80 120 100 90 112 Legenda: LD .Grede” I/160 “Varoška” I/161 “Gaj” I/162 “Vukojice” I/163 “Krčevine” Ribnjaci “Vukšinac” Meandar model d.o. 8. BROJ I IME LOVIŠTA LOVOOVLAŠTENIK POVRŠINA UKUPNO DRŽAVNO ha 1.o. 10 11 12 13 14 15 16 I/1 “Bukovac -Novakuša I/2 “Česma .M.javna ustanova 136 . br.o. 2.udruga lovaca HLD . lovni turizam LD “Fazan” Lonjica LD “Vepar” Poljana LU “Srndać” Poljanski lug HLD “Orao” Vrbovec UL “Fazan” Preseka LD “Zec” Banovo LD “Šljuka” Rakovec LU “Sokol” Vukšinac” LD “Golub” Dubrava LU “Gaj” Gradec S. 9. d.I.lovačko društvo LU .Bolčanski lug” I/152 “Lonjica” I/153 “Berek .lovačka udruga UL .o.o.Gusaki” I/154 “Berek . 7.Poljanski lug” I/155 “Orao” I/156 “Presečki gaj” I/157 “Čret” I/158 “Mokrice” I/159 “Čret . AS d. 3.

a njihovo dobro (zemljišta. Stručan pristup krojenju drvnih sortimenata u privatnim šumama – Ivo Špehar Jasenova oblovina iz privatnih šuma čeka otpremu. vlasnica Ana Schell iz Vrbovca. Repinec. vlasnici Sigmund i Karolina Sussman iz Repinca. godine bivši feudalci postaju vlastelini ili veleposjednici. a nabrojit ćemo samo neka: Plemićko dobro Rakovec. Gradec.ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U PRIVATNE ŠUME M ate Špehar I vo Špehar Ukinućem feudalizma i kmetstva 1848. vlasnik Tereza Rösler iz Preseke. Kraljev vrh. Pogančec. vlasnik Mijo Hoffinger iz Rakovca. Tkalec. Vrbovec. vlasnik je Križevačka biskupija. šume) nazivamo vlastelinstvo ili plemićko dobro. Gdje je cesta? 137 . vlasnik Kaptol Križevačke biskupije. Krušljevac. Takvih dobara bilo je na našem području više. vlasnici Adela i Vaclav Krajčik iz Pogančeca. vlasnik je Zagrebačka nadbiskupija.

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. odnosno veličini naslijeđenoga posjeda. Od 1893. odnosno svojim bivšim kmetovima.Z. a imućniji seljaci kupuju šume i od vlastelina te tako nastaju današnje privatne šume.. Tom je šumom. Od 1900. koju su seljaci dobili po selima. To izdvajanje šuma nazivamo segregacija. upravljala zemljišna zajednica (Z. a građevno drvo prema dokazanoj potrebi.Z. državna vlast izdaje carski patent kojim je određeno da svaki vlastelin mora izdvojiti jedan dio šuma i predati ga u vlasništvo seljacima.. do 1930. I u privatnim šumama sve više se pažnje posvećuje njezi mladih sastojina Snaga klade vuče . Zemljišna je zajednica svake godine na svojoj skupštini dodjeljivala seljacima ogrjevno drvo prema tzv. Oni nadziru šume zemljišnih zajednica i šume veleposjednika.) koja je u selu imala svoga glavara i lugara kojega je plaćala. a provodili su je posebni urbarski sudovi uz pomoć vojske. Godine 1877. godine djeluje Šumarski kotar vrbovečki koji čine kotarski šumar Rikard Šmidinger i 12 lugara. “urbarskom pravu”. 138 . i u samoj šumi doznačivao stabla pojedinomu korisniku za sječu. godine zemljišne zajednice dijele šume seljacima. Općinski je šumar odobravao zaključke skupštine Z.

ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U

Do 1954. godine nadzor nad privatnim šumama imao je kotarski referent koji je 1951. godine izradio dugoročnu osnovu za privatne šume Narodnoga odbora Kotara Vrbovec i razradio ju po mjesnim narodnim odborima Banovo, Cugovec, Dijaneš, Dubrava, Gradec, Lonjica, Negovec, Peskovec, Preseka, Rakovec i Tkalec. Daljnji nadzor nad privatnim šumama obavlja se u raznim ustrojbenim oblicima, i to: do 1954. godine 1954–1961. godine 1962–1985. godine 1986–2006. godine 2007–2010. godine 2011– – Kotar Vrbovec – Šumarija Vrbovec – Općina Vrbovec – Šumarija Vrbovec – Šumarska savjetodavna služba – Šumarija Vrbovec
Trasiranje ceste u šumama u vlasništvu može početi Slijeva: Veljko Vujanić, Damir Kolić, Mate Špehar i Franjo Hazulin

Za vrijeme djelovanja Šumarske savjetodavne službe ponovno je započela izrada programa gospodarenja privatnim šumama te je od 2009. godine počeo vrijediti program gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Poljanski lug – Varoški lug”. Taj se projekt nastavlja i u Hrvatskim šumama d.o.o. pa
Kvalitetno izvedeno pošumljavanje – Mate Špehar

Doznaka stabala u privatnim šumama – Goran Smolčec

139

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC

1951–2011.

je tako u 2011. godini izrađen još jedan program za GJ “Vrbovečko-lonjičke šume”. Također je započela izgradnja i obnova šumskih cesta koje su do 2011. godine dobile KO Paruževac (2,5 km), KO Luka (5 km), KO Poljanski lug (1,5 km), KO Podjales (2,5 km) i KO Bađinec (1,5 km). Sadašnje stanje privatnih šuma: Površina: Broj posjednika: Broj čestica: Drvna zaliha: 7046 ha 10 802 23 525 oko 550 000 m³ – 78 m³/ha 16 % 3% 7% 9% 26 % 20 % 13 % 7%

Izgrađena cesta omogućit će bolji pristup šumi i kvalitetnije gospodarenje njihovim vlasnicima

Zastupljenost je uređajnih razreda sljedeća: 1120 ha 1. hrast lužnjak 2. hrast kitnjak 169 ha 3. jasen 505 ha 4. bukva 660 ha 5. grab 1860 ha 1414 ha 6. bagrem 7. joha 880 ha 8. šikare 438 ha

140

ŠU M A RI J A V RB OV EC U P ROSTO RU I V RE M EN U

ŠUMA NADAHNUĆE STRUČNOMU I UMJETNIČKOMU IZRIČAJU

141

letiš u ptici Pjevaš u granju Zoriš u drevnom imanju Nastaješ u vječnosti. MI NASTAVL JA MO N ada Kučan Lijepa si šumo naša Osedlana nebom. ispletena snima U stablima ti poganstva i božanstva ima. u klici. Miroslav S. precizno.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U S L JUBAVL JU SU ZAPOČELI. Mi te slušamo šumo! Lijepa si. Mađer iz “Ode šumi i slavljeniku” Mukotrpno. ali vrlo važno Žetva korova pod zastorom starih stabala hrasta lužnjaka 143 . u korjenju. najljepša si Plamtiš u ravnici.

Ćiro. Vlado. “Ivo. šef mehanizacije u Šumariji. Ivan. Ako hrvatsko šumarstvo zamislimo kao bogatu zelenu tkanicu s višestoljetnom tradicijom. Dio se toga tkanja radio više od pola stoljeća i na području šuma naše Šumarije. Đuka.” Ulomak je ovo s nekoga od mnogobrojnih lugarskih sastanaka održavanih obično u lugarskim kućicama. one sadnice hrasta iz rasadnika u Varoškom lugu uzet ćemo za popunjavanje u Novakuši. nesebično su davali svoje dane i godine da bi tkanje bilo na ponos njima i njihovoj šumi. Dogovori to s Đukom. ti ćeš izorati one livade na Brestiku jer ćemo tamo saditi žir rasipačem. Tkalci kao što su Franjo. tamo u Bukovcu trebat će prije sjetve žira napraviti pripremu staništa bubnjastim sjekačem. jer se Mali smo.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011.” “Mato. hrabri i ima nas velik broj – hrastov pomladak 144 . Joco. pokazuje Ivica Crnković. onda je uzgoj šuma osnova te tkanice. Vincek. osnova čiji razvoj u kontinuitetu prate šumarska struka i znanost. Slavek …. Stjepan. Mladik hrasta lužnjaka u rano proljeće prije listanja “Ćiro.” Stigao je prvi motorni čistač. stablimična procjena u tridesetsedmom do petka mora biti gotova. Ivo. pod Tomičinim stručnim vodstvom. Kako se s njime radi. a ti Vincek pogledaj u Česmi kod Bregera ima li prirodnoga pomlatka jasena. Sastanci su ponekad bili vrlo kratki. Ovom lijepom pjesmom o šumi počinjem priču o šumi i njezinu uzgoju. Mato.” “Tomo.

Marija. zaštita šuma. njega pomlatka i mladika. Na tisuće radnih dana godišnje (uglavnom povremenih. strpljenja. Duga. popunjavanje. doznake. a ponekad bi završili u kasnim popodnevnim satima u druženju i opuštanju. Josip. u razdoblju kiša i hladnoće da bi ju sadili. drobilica Seppi za pripremu staništa Pošumljavanje čistina u GJ Novakuša pedesetih godina prošloga stoljeća Bukva rodila bukvicom 145 . davanja sebe. sve su to radovi koji čine cjelinu uzgoja i koji govore da nije baš po onoj da “šumar spava dok šuma raste”. neprekidna rijeka marljivih ljudi prolazi godinama kroz naše šume i svojim fizičkim i stručnim radom ostavlja tragove na iznjegovanim mladim hrasticima. pošumljavanje. uređivanje i njihovo čuvanje. Priprema staništa. Milka i još mnoga ženska i muška imena upoznala sam zahvaljujući šumi. tj. Nova i snažna tehnologija. da bi se zadovoljile potrebe šume. Ostavljajući svoje vrtove i vinograde. jasenicima. Dragec. dolazili su i dolaze šumi kada je njoj najpotrebnije: u razdoblju najvećih vrućina da bi ju njegovali. bukvicima. Mnoga srpom posječena ruka. mnogi bolni ubodi kukaca. Rada. Nekako se tada za sve našlo više vremena. Dragica. Kroz njihova imena upoznala sam njihovu privrženost šumi. ali i stalnih radnika) utroši se da bi se proveo godišnji uzgojni plan. čišćenje guštika. Brankica. svoja polja i voćnjake.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U posao trebao brzo obaviti. mnoge rane od kupine i crnoga trna ostali su u šumi kao nijema uspomena ili nevidljivi svjedoci o tome kako je uzgoj mukotrpan i zahtjevan posao koji traži velike uloge ljubavi.

Matija. već desetljećima i stoljećima. Hodajući kroz njih i promatrajući ih. On se ne mjeri u danima i godinama. Berno. prozor kroz koji vidimo one što su njima hodali prije nas i ostavili neizbrisiv trag. često otvaramo prozor u prošlost. kroz naše guštike i koljike. Sada smo tu neki novi tkalci: Marijan. srednjodobne i zrele sastojine. Darko. Igor. Kruno. kroz mlade. 146 . Bušenje rupa za sadnju traktorskom bušilicom Popunjavanje praznina hrastovim jednogodišnjim biljkama u Česmi 67a Sadnja biljaka sadilicom Quicwood Planting Machine Priča o uzgoju nije tako duga kao što je dug put uzgoja u šumarstvu. Robert. njegujemo i čuvamo.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Hodamo kroz naše pomlatke i mladike. Volimo ih. Stoga ne čudi da neki tkalci spomenute tkanice danas sade nebeske šume. Damir.

ptice. osjećam da jesam samo onda kada sam srašten sa svime što me okružuje na zemlji. bez vode. Putujući tako životom. snagu i opstanak naći jedino u prirodi. bez pčele i vjetra. Kad razmišljam može li se uopće naš život odvojiti od prirode. neotporan. u šumi. kad samo u tom savršenom skladu imam svoju sigurnost. poklonit ću se u ovih nekoliko redaka. voda. Pa ako sam i umoran od života. svi ipak samo jedna obitelj. ni vitorogoga jelena. iznemogao. kad u jedrini hrastova ploda neizmjernu snagu slutim. Tako su zemlja. ali baš sve je životnim sokom kao krvlju izmiješano. uvijek mi samo jedan odgovor navire: sve. šuma. pa onda i našu opstojnost i vječnost. bez orla i mrava. ni mirisna glogova cvijeta bez sunca. Tomu. bez crnice i kamena. života. zrak.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U HRASTE. kad mi vjetar mirisnim polenom plodnošću grudi puni. KL AN JA M TI SE! Tomislav Starčević Između mnoštva šumskih vrsta drveća samo hrastu pripada mjesto na postolju veličanstvenoga spomenika tajni i snazi života. i pomoliti za njegovu. u dodiru hrastove kore. leptiri. u tajanstvenom miru koji samo priroda ili Željko Gubijan uz najdeblji hrast u Bolčanskom lugu 147 . kad ispod nogu snagu hrastova korijena ćutim. svoje ću ozdravljenje. travke. za mnoge narode svetomu drvetu. izranjavan od sudara s grubostima. Tek onda mi postaje jasno kako ne može biti ni mene. bez masline i mora. kojemu baš njegovo stablo osigurava vezu između zemlje i neba. kad orijaške hrastove krošnje vihori bura viju. ni hrasta.

života naše djece. Ovim su šumama naši pradjedovi hodali. svoje hrastove morao sjeći za goli opstanak. guše se u dimu našega “napretka”. o izmjenama godišnjih doba. ona je uistinu neuništiva. izvor snage i lijek. spomenik. oni su tu. žeđaju. udisati ju i osjećati. života šuma. utjecati na nju. prizivajući nas na razum. To što nam kažu da smo napredni i suvremeni. moć i dugovječnost. razmnožavaju i stvaraju uvjete za rađanje novih života. Nerijetko pomislim tuguje li negdje u tuđini duh mrtvoga hrasta za svojom postojbinom kao što to čini čovjek za svojom Domovinom? Zato se uvijek vraćam mojoj hrastovoj šumi. zbunila. hrastovi. o plodnosti bilja. graditeljstvo. tugujemo. razgovaram s njom. postoje. živjeli od njih. ranjeni boluju i traju. ispijajući zatrovanu vodu iz njedara zajedničke nam majke. Uprtim pogledom u nebo. poistovjećena je sa ženkom. s njima i za njih. morao je nepovratno odlaziti u daleki. čvrstoću. može li nam to dati pravo da zaboravimo na našu ovisnost o prirodi. umjetnost. vječna i nepobjediva. tražit ću ozdravljenje. Umirali su tu. ona bi nas iznenadila. odupiru se. voda i toplina. napuštati ognjišta i preživljavati. Otpalim bolesnim lišćem razašilju uokolo vapaje. stvarajući kišu. nažalost broje se "mrtvi" hrastovi . djevicom koju oplođuje sjeme neba ili krv. pa da se čovjek zauvijek uvjeri u najveću i najradosniju istinu prirode. ali baš uvijek. među izgužvanim otpalim lišćem čitave vojske malih stvorenja razgrađuju mrtve dijelove biljaka. a sve njezine odgovore pouzdano pretpostaviti. Zato su: povijest. vladati njome mimo njezinih zakona. a tamo. tjelesno nestajali. pa onda i čovjeka. Možda smo i mi nekad pomislili kako možemo bez posljedica upravljati prirodom. pa i ovih velebnih hrastova oko nas. pjesništvo. a plodna zemlja ispod naših nogu. nadamo se i radujemo se zajedno. šuma može dati. pa i o dužnom poštovanju prema svemu što nas u prirodi okružuje? Za hrastovu je šumu još Seneka rekao da je to boravište Bogova. ali životi njihovih duša traju. Uvijek. Potrebno je sa šumom i prirodom biti. Hrvat je svoju šumu. izgleda kao bujna zemljina kosa.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. okrutni. U mračnoj i vlažnoj šumi. prepoznala naše namjere i na kraju grubo i nemilosrdno kaznila. u njoj je pohranjeno tajanstvo života: svježina. Hrastovi i hrastovina simboliziraju uzvišenost. I ne samo to. tamo isti kao i ja. Takva hrastova šuma. prehranjuju se. očekujući od nas pomoć. čineći njezinu snagu. u svemirskim mjerilima. No. oni su izvorišta naših života. a kišne kapi hrane. za taj čudnovati i tajanstveni samoobnovljivi i vječni život prirode. jedno sigurno moramo znati: ona će nam ljubav ljubavlju 148 Stasiti i ponosni hrastovi uživaju u hladovini Poslije olujnoga vjetra. kolijevka i lijes. promatram ju. zrak i ostale blagodati za sva bića oko sebe. o vremenskim prilikama. njemu uvijek strani svijet. radeći ili ginući za račune tuđina. kako god se mi odnosili prema šumi ili prirodi.

no tamo oduvijek i zauvijek vrijede jedna te ista pravila. mojih predaka. i kunem se da ću svoju djecu učiti kako samo u suživotu usklađenom s prirodom mogu živjeti ljudski život. ako ih hoćete naučiti slobodi. Vama. tužan i radostan odjednom.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U vratiti. za sve naše grijehe oprost tražim. U okruženju prirode ili šume vječna borba za opstanak traje. Ivo Mičuda. nabijeni snagom naših predaka časnih muževa. ljubavi i suživotu. jedino tamo postoji škola za sva ta znanja. Samo iz takve borbe rađaju se i pravi ljudi i ovi moji gorostasni hrastovi. moje hrastove. a sve to s jasnom spoznajom o nužnom i neizbježnom skladu i zajedništvu. razumijevanja i ljubavi. duhove mojih roditelja. vodite ih u šumu. poručujem: ako svoju djecu hoćete naučiti kako će preživjeti. Napuštajući šumu. pa nerijetko i od naših potomaka. pa onda sebi i svojoj djeci osigurati opstanak. dragi moji. gdje nema straha. učitelj. kako će živjeti život dostojan čovjeka. pisac i veliki zaljubljenik u prirodu i šumu. vodite ih u prirodu. Mato Čačić ne može bez šume i vrganja 149 . voli prirodu i veliki poklonik lova. I tako. upravitelja Šumarije: Antun Toni Šramek. suputnici u ljepoti. Jedan veliki i dvojica malih: Željko Gubijan i Marijan Mlinarić Oni su se došli pokloniti hrastovima u pratnji Đure Kauzlarića. klanjam im se. laži. Tamo pobjeđuju jači. izlazim iz hrastove šume s jasnim spoznajama o neuništivoj snazi i savršenstvu toga jedinstvenoga i vječnoga organizma čiji smo samo sudionici u trajanju. pa onda i osjećajem nužnoga međusobnoga pripadanja. poštovanja. ali isto tako i svaki naš nasrtaj na nju grubo kazniti. ali pobjeđuju u vječitoj otvorenoj i poštenoj borbi. nema povlačenja ni predaje. a račun naplatiti od nas. ali i žrtve u vlastitom grijehu.

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. 150 .

.. nikl. I premda sljepilo naše gomila svud čelik. raširen ko blagovijest na rahloj zemlji prožetoj vlagom! Duhu oluje prkosiš snagom.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U Hraste. Kambij ti sabire stoljeća. sklad. maljem. Božica Jelušić 151 . krš novotarija. uzdižuć stamenost. Druidski štap i zlatna imela svjedoče tvoju krepku muževnost. I kad te sruše sjekirom. Iz riječi sitne poput žira dižeš se ponovo. godovi zrače znak tvoga mira. Hraste. raširen . tvoje prvenstvo priča je starija: tebe je mudrost prirode slila. postaješ Kraljem. drevnost: fosforno vrijeme što ništi tijela. bistru svijest.

152 .60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011.

Ljeti zelen. Lišće mu na vjetru šušti. zimi bijel. 7b OŠ Dubrava 153 . star je i čaroban cijel. a grane se ko valovi njišu.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U KRAL J DRVEĆA U svakoj šumi stoji hrast na vjetru lakom se njiše šepuri svoju staru čast i hvali se da za cijeli svijet diše. tišu i tišu. Marko Kranjc. i stoljećima. pjevati svoju pjesmu svima. I stajat će tamo taj isti stari hrast. sviraju šumsku pjesmu sve tišu. visok i ponosan. stoljećima.

.

pravnost i gustoća godova. I opet ista pitanja. naš grad. Zanimali su se osobito šumarski znanstvenici i stručnjaci Češke Republike iz Šumarskoga zavoda Židlohovice. . Održavala se Međunarodna konferencija za unapređenje uzgoja i genetike raznolikosti hrastova 2000. Za njih su se zanimali i francuski stručnjaci koji se bave genetikom drveća. I oni su došli vidjeti i osjetiti. U prilog tomu govori činjenica da je 2000. ponijevši sa sobom uspomenu na naš hrast. barem nakratko. ali je naš hrast vredniji. brojnost pomlatka po jedinici površine. I oni su bili oduševljeni. Zadivila ih je njihova visina. S ponosom moramo istaknuti da se šumarska struka imala čime pohvaliti. kako se u nas gospodari hrastom. najvredniju u našim nizinskim šumama. godine u Zagrebu. Divili su se strani stručnjaci kvaliteti naših hrastova. Došli su ga vidjeti brojni šumarski stručnjaci koji su pokazali veliko zanimanje za tu plemenitu vrstu drveća. Imaju i oni hrast. Oduševila ih je izložba “Od žira do furnira”. ali ne na takav način kao mi. Mnogo toga zanimalo je naše goste. a već su stigli austrijski stručnjaci u organizaciji njihova šumarskoga društva. raspravljalo o hrastu Časopis Hrvatske šume obavještava o skupu OAK 2000. Dojmovi se nisu slegli. godina proglašena godinom hrasta. taj gorostas naših šuma. novo stoljeće i na kraju novo tisućljeće. Uz mnoge razmjene iskustava i puni dojmova. Hrast.” Naše hrastove vidjeli su i naši susjedi Slovenci u okviru delegacije njihova Ministarstva šumarstva. Došli su i oni vidjeti taj hrast koji smo pokazivali svima. jer znamo da su njihove cijene veće od naših. plijenio je pozornost šumarske znanosti i struke iz cijeloga svijeta. kojom je završilo dvadeseto stoljeće.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U OBIL JEŽAVALI SMO GODINU HRASTA 2000. Pregledali su pokazane piljenice i uživali u zlatnožutoj boji hrastova drveta. Otišli su svojim kućama. naša su očekivanja bila usmjerena na novu godinu. Đ uro K auzlarić U 2000. godini. za njih su se zainteresirali šumari Bavarske. Kad smo pomislili da smo obavili velik posao pokazujući naše hrastove. Koliko su visoka ta stabla? Kolika je njihova debljina? Koliko godišnje prirašćuju? Kolike su cijene sortimenata dobivenih od hrasta? Pokušavali smo izbjeći odgovor na to pitanje. otišli su u svoju domovinu. Radost im bila velika kada su vidjeli hrastove bačve i način njihove izrade. on postaje sve ponosniji i šuštanjem lišća i njihanjem grana kao da govori: “Gledajte me i recite svima da na ovim prostorima nema ljepšega i kvalitetnijega drveća od nas – česmanskih hrastova. U tom smo očekivanju zbrajali sva događanja u zadnjoj godini prošloga tisućljeća. pravnost i punodrvnost debla. noseći sa sobom ljepotu hrastova. naše šume i Hrvatsku. divili se izrađenim predmetima od hrastovine. Navikao na toliko šumarskih stručnjaka. Uzgajaju ga i njeguju i oni. 155 U Zagrebu se 2000. ali ne takav kao naš. Okupila se u našoj Česmi šumarska znanost i struka iz cijeloga svijeta te naši domaći znanstvenici i stručnjaci.

Zašto? Zato što ga imamo. Preispitajmo svoje postupke i zahvate koje činimo prirodi. Ponosni smo što je to naša najvrednija vrsta drveća koja raste u nizinskim šumama diljem Lijepe Naše. Žao nam je što hrast propada. idealno za obnovu Slovenske šumare zanimala je obnova hrasta lužnjaka Još malo i evo nas na zemlji Došla je zima. jer protekle godine izdašno su urodili žirom i podarili nam svoje nasljednike i mlade hrastike koje ćemo našim stručnim radom uzgojiti i ostaviti našoj djeci i unucima na daljnje gospodarenje i uživanje. Ponosni smo na naš hrast. Snage nikada dosta. Žalosni smo što taj naš hrast napadaju razne bolesti i štetnici. 156 . lišće je otpalo i otkrilo svu ljepotu tih divnih stabala koja u zimsko vrijeme prikupljaju snagu za prve proljetne dane kada će prolistati i svojim zelenim lišćem uljepšati široke krošnje.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Ne zaboravimo da su šume u Hrvatskoj najvredniji obnovljivi prirodni resurs. Sačuvano stanište. a mi smo bespomoćni u neravnopravnoj borbi s prirodom jer svojim postupcima prema šumi i prirodi pridonosimo propadanju ne samo hrasta nego i šume uopće.

dugovječan. . Kao što je čvrsto zakorijenjen u ovim našim nizinama.priča o Hrastu lužnjaku ŽEL J KO G U B I J A N HRAST LUŽNJAK – kralj nizinskih šuma. Štit i uzor opstanka na ovim prostorima kroz burnu povijest. Kao nježna i krhka biljčica u najranijoj mladosti traži brigu i pomoć ljudske ruke. tako je zakorijenjen i u svijesti našega čovjeka koji s njim stoljećima dijeli sve oluje. golem. Poklonjenu ljubav i pažnju uzvraća čvrstoćom i toplinom svoga tijela prerađenoga u svakodnevna pomagala. Ova slikovna pričica izraz je skrbi i ponosa šumara na to plemenito drvo. vatre i poplave. žilav i postojan.

.

.

.

.

u svibnju 2000.Ovih nekoliko riječi i petnaestak fotografija istoga autora inspiriranih hrastom lužnjakom otišlo je širom svijeta na nekoliko svjetskih jezika prigodom održavanja terenskoga dijela Međunarodne konferencije za unapređenje uzgoja i genetske raznolikosti hrastova. svjetskoga kongresa esperantista koji se održao u Zagrebu. godine. Tada su Hrvatske šume počastile šumskim ručkom u vrbovečkim hrastovim šumama 120 sudionika 86. . Godinu poslije “priča” je ponovno obišla svijet prevedena na esperanto. Bilo je tu predstavnika iz 24 zemlje s 5 kontinenata.

ljeti od vrućine i od svakakva nevremena. kuna zlatica 163 . Uzbuđeni stigosmo do šume. izišao sam na terasu i osjetio predivan miris cvjetova rascvjetala bagrema. Sjećam se boravka u bakinoj i djedovoj klijeti. a lišće šumori u krošnjama. Probudivši se. njiše svoje grane. Hodali smo po visokoj rosnoj travi. mora se o domu netko brinuti. To su prekrasna stabla koja šire svoj miris okolicom. Pretrčao je i zec nisko dignutih ušiju. To je šuma. Netko je to morao uređivati. Široko otvorenih očiju uživao sam u uređenoj šumi. već su i vani u prirodi. Ja živim u lijepoj. nečiji dom i sklonište. To su životinje kojima je također potrebna sigurnost i lijep prostor u kojem mogu graditi dom sebi i svojim potomcima. Odjednom je nešto šušnulo. U krošnjama stabala ptice su imale svoj dom. Kuća mi pruža sigurnost u životu. Zurila je prema svomu staništu. Ptičice su se digle u zrak i cvrkutom oživjele šumu. ne žive svi u kućama. Iz suhoga lišća na zemlji provirivala je i poneka gljiva. Nedaleko od vinograda je šuma puna života. No. ŽIVOTIN JE. Bijeli cvjetovi bagrema bili su kao pahuljice snijega. Da tako sigurno živim. Odjednom sam se strašno uplašio jer je iza nas gmizala zmija. Drveće je stajalo orošeno jutarnjom rosom. a zelene grane obrasle lišćem štitile su ih od svih nepogoda. Rastu jedna kraj drugih na velikim površinama. osnovna škola Vrbovec Drveće stoji ponosno.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U ŠUM A. na livadama i najviše u šumama. Živjele su u gnijezdima. Ali tko? Kao što se moji roditelji brinu i Šuma spava zimski san Proljetni vrganj Gledam te neprimjetna. toploj kući koja me štiti od svih nepogoda. Otišli smo prošetati do nje. A tko? To su moji roditelji. zimi od hladnoće. Bio je to jež koji je tražio hranu. PRIRODA Tomislav Ružak 8a razred I.

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Teta lija nešto mudruje Šumska jagoda Lisičarke 164 .

pjevali i pozdravljali šumu: 165 Divlja patka s pačićima .” Nije čudo što su ljudi velika srca. Šumari ne vode brigu samo o stablima. sijeku stabla koja su proživjela svoje vrijeme jer i šume žive. “Varoški lug” je oaza mira za životinje. U tom prostoru osim pjeva ptica može se čuti roktanje divljih svinja i glasanje drugih životinja. po kiši i nevremenu. a životinjama pruža ugodan dom. kao što je bio jedan od naših najstarijih. ali sav vaš trud isplati se jer čuvate najveće blago koje nam daje čisti zrak za disanje. saznao sam da u našoj županiji postoji šumski rezervat “Varoški lug” koji su također uredili ti vrijedni ljudi koji vole šumu – šumari. Postoje inženjeri šumarstva koji planiraju sadnju mladih stabala i tako održavaju ravnotežu života.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U Uhvati me ako možeš? Gdje je kakva dobra koka? Samo okreni glavu! čuvaju moj dom. Hodajući s bakom po šumi. “Varoški lug” je velik prostor ispresijecan puteljcima i stazicama nalik labirintu. Dragutin Tadijanović. Jednoga dana želio bih posjetiti “Varoški lug” kako bih i ja uživao u neizmjernoj ljepoti i iz svega glasa povikao bih:”Hvala vam koji se brinete za svu tu ljepotu. To su vrijedni šumari i radnici šumarija koji čuvaju šume. Zimi im donose hranu. pjesnici. Pogled plahih srnica kao da poziva da živimo s njima. Znam da je to težak posao jer se radi i ljeti i zimi. tako postoje i ustanove u kojima rade ljudi koji se brinu o šumama. čiste suho granje. Ugodno je sresti vjevericu koja svojim kitnjastim repom skače s drveta na drvo. već se brinu i o životinjama.

Pozdravljam te u ovo jutro mirisno Kad se granje pod teškom rosom savija Blistajući na sunčanoj svjetlosti . šumo. POZDRAV ŠUMI Pozdravljam te zelena šumo. 166 . Volim te kao majku... Tebe i tvoje ptice. velika.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011.

veće sječe i količine izrađivala je drvna industrija u svojoj režiji. samo 5800 m3 drveta bilo je potrebno posjeći i pripremiti za tadašnji jedini način prijevoza drva iz šume – konjskim zapregama i isporučiti ga kupcima. kada je bilo uvjeta za njihovu primjenu zimi po snijegu. Nevelik godišnji plan sječa. Česma je poznata po kvalitetnom hrastu. Transport konjskom zapregom 1921. Pridobivanje drva do tvrdih putova ili najbližih željezničkih postaja obavljalo se uglavnom životinjskim zapregama. Dok su u Njemačkoj dvadesetih godina prošloga stoljeća konjske zaprege vukle kola s gumenim kotačima koji su imali kuglične ležajeve. naši prijevoznici “kirijaši” u pedesetim godinama prošloga stoljeća na privlačenju i prijevozu drva služili su se drvenim “tvrdim” kolima i saonicama. godine. Za ovaj trupac bilo je potrebno puno živih konjskih snaga i “specijalna” kola. Upravo se tako radilo u vrijeme kada je osnovana Šumarija Vrbovec. ručnom pilom i ostalim pomoćnim alatom. Sav taj posao bio je mukotrpan za ljude i tegleće životinje. 167 . Šumarija je u vlastitoj režiji sjekla male količine.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U OD RUČNE PILE I SJEKIRE DO ENERGETSKOGA DRVA Đ uro K auzlarić Nije tomu tako davno kada se u šumi drvo rušilo sjekirom.

“kolibe”. koji su navikli na takve uvjete rada i takav način života. u kojima su na otvorenoj vatri pripremali hranu i u njima bi noćili. skuhana u loncu. finoga graha sa špekom. godine imali su “gumenjake” za prijevoz drva Prvi kamioni na transportu drva Kamion “Praga” u vlasništvu Dragutina Cahuneka Ho-ruk. Sjećam se ognjišta i otvora za dim na sredini nastambe i. u odjelu 42 (danas 25). odabrani od onih koji su povremeno radili na sječi i izradi. Ako su šume i radilišta bili udaljeni od mjesta stanovanja. za mene tada desetogodišnjaka. Tako sastavljene grupe uglavnom su preko zime radile te poslove. Šezdesetih godina prošloga stoljeća započele su značajne promjene i pomaci u primjeni novih postupaka na sječi. godine i velike hrpe triješća. Ugovorili bi sa Šumarijom posao i cijenu za izrađeni kubik. Ostala mi u sjećanju slama na kojoj su spavali. ali su imali potrebu za izradom što više kubika. Prva motorna pila u Šumariji nabavljena je 1961. izgrađenu od željezničkih pragova koje su tesali u tom odjelu 1956. ali često su na ove prostore dolazili raditi u šumu radnici iz Gorskoga kotara. crnom od čađi u kojem je kuhao za mene nepoznati djed Milan. grube deke i krpeni pokrivači kojima su se pokrivali. godine. a time i većom zaradom. Ne znam otkuda su bili ti ljudi. Zainteresirani za rad u šumi osnivali su grupe od nekoliko ljudi. 168 . Pamtim takvu “kolibu” u šumi Novakuši. Zapošljavaju se stalni radnici. Sanjkanje celuloznoga drva po zamrznutim kanalima u Varoškom lugu Njemački “foringaši” 1921. Tijekom 1964. ho-ruk. Nisu imali zadane norme. izgradili bi od drva nastambe. odlazeći svakodnevno na posao u šumu i nakon cjelodnevnoga napornoga rada vraćali se umorni svojim kućama. šezdesetih godina prošloga stoljeća Radnici na sječi i prijevoznici “kirijaši” nisu bili u stalnom radnom odnosu. U sječu i izradu uvode se motorne pile.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. izradi i prijevozu drva iz šume do krajnjega korisnika.

Organizira se obuka iz zaštite na radu i rad na siguran način. Nakon potrebnoga vremena za ustrojavanje i organiziranje radova na sječi i privlačenju Šumarija počinje u vlastitoj režiji obavljati sječu. koji iznosi 40 000 m3. U početku to su poljoprivredni traktori prilagođeni za rad u šumi. Uvođenjem poduzetništva i tržišta rada pojavljuju se poduzetnici koji 169 Ovako se to radi od 1960 Mladen Mavrić i njegova “štilovka” . Organizira se doškolovanje onih koji nisu završili osmogodišnju školu. Na privlačenju drvnih sortimenata konjske zaprege “ kirijaše” zamjenjuju traktori. Radnike se počinje organizirano prevoziti na posao i s posla prijevoznim sredstvima Šumarije. i 1960. Njihovim formiranjem i opremanjem potrebnim alatom osigurano je ostvarenje sječe planiranih količina iz godišnjega plana. Na šumska radilišta dovozi se topli obrok. izradu i privlačenje u količini 70 % godišnjega plana sječa. a preostalih 30 % izrađuju građani za vlastite potrebe. uglavnom ogrjevno drvo.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U Ovako debela stabla rušila su se ručnim pilama “šlingericama” između 1950. godine Koliko topline na jednom mjestu? godine nabavlja se još šest motornih pila i formiraju se radničke grupe. Ručni utovar drvnih sortimenata zamjenjuju mehaničke i hidraulične dizalice. Radna odjeća i obuća redovito se nabavlja i radnici ju koriste. Odmakom vremena dolaze sve opremljeniji i učinkovitiji strojevi koji postižu velike učinke na pridobivanju drva od panja do šumskih stovarišta. Drvo se prevozi kamionima izravno sa šumskih stovarišta na stovarišta kupaca.

Koliko smo nas četiri porušile i raspilile? Lijepa moja debela Ivica Ožeg “špaca” bukvu 170 .60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011.

stavila je u prvi plan energetsko drvo koje se izrađuje iz ogrjeva. ali najčešće u određenom trenutku samo za najtraženijom vrstom drva. Ponuda i potražnja na svjetskom tržištu imala je utjecaj i na domaće tržišne prilike. a osobito iz obnovljivih izvora. Sjećanja na proteklo vrijeme i radove na sječi.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U Privlačenje oblovine u različitim uvjetima Najbolji su izdvojeni . a u šumi ne može biti drugačije. Smanjuje se količina izrade i privlačenja u vlastitoj režiji i za vlastite potrebe. izradi i privlačenju bude mnoge uspomene na sve te ljude koji su svojim radom. Sav taj drvni materijal poduzetnici pripremaju za daljnju obradu i prijevoz. a dio količina izrađuju poduzetnici. godine preuzimaju dio radova pa se odnos vlastite režije i izrade za vlastite potrebe mijenja. kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu. Poneki još živući sjekač ili prijevoznik “kirijaš” iz toga prošloga vremena prigodom rijetkih susreta. korištenje sveukupne drvne mase za energetsko drvo . Česma 67a 1992. granja i šumskoga ostatka. vozač Biomasa. Život i svakodnevica uvjetuje novi način obavljanja tih poslova. Primjećuje se sve manja zainteresiranost građana za izradom za vlastite potrebe. cijena hrastovih sortimenata nije uvijek primjerena kakvoći te vrste. a veća potražnja gotovoga izrađenoga ogrjevnoga drva. Udio radova na pripremi energetskoga drva u godišnjem planu sječa iznosi 10 % s ozbiljnim naznakama za povećanje količina u skoroj budućnosti.” traktorom ili kamionom zarađivali tvrdu koru kruha u uvjetima koji su bili više nego teški. ručnom ili motornom pilom. vrati nas u te dane kada 171 Forvarder izvozi drvni materijal Vlado Janječić. “kirijom. Sve veća potreba za energijom. Nažalost. konjskom zapregom. Sve je proteklo vrijeme na tržištu povremeno bila veća ili manja potražnja drva. svojim sjećanjima i uspomenama. Toliko vrijedan. Najviše je tražen hrast. a toliko jeftin.

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. se u rana zimska jutra po cičoj zimi odlazilo po debelom snijegu pješice ili saonicama raditi u šumu. Stručni suradnik za iskorištavanje šuma Slobodan Vučetić u pregledu radova Mali šumski div 172 . velike učinke i brz obrt kapitala. a ponekad tugu. Sve nove tehnologije na radovima u šumi donijele su olakšanje u radu. ali nepovratno su odnijele ljubav i poštovanje prema šumi. a rad je u njoj donosio i radost.

Ugljen se upotrebljavao za razne namjene. od crtanja po špiljama u kojima je obitavao pračovjek. od sječe i izrade drva u šumi. u metalurgiji za proizvodnju ferolegura. Paljenje. palenje vuglena. kako fizički. pa do njihova slaganja u samu vuglenicu i zatrpavanja zemljom kako bi se proces gorenja sveo na minimalan pristup zraka. vuglenarenje. pa sve do razvoja metalurgije početkom 18. Sama proizvodnja ugljena fizički je zahtjevan posao. a razlog zapaljenja je nepotpuno ugašen žar po završetku izgaranja drva. stoljeća kada se počinje upotrebljavati fosilni ugljen. Ugljenarenje. U slučaju zapaljenja sav bi trud bio bez koristi. čiji se dovod regulira za tu namjenu određenim brojem rupa na plaštu vuglenice. Drvni ugljen još se i danas koristi za razne potrebe. njihove dopreme do odabranoga mjesta za postavljanje vuglenice. Razlaganje i vađenje ugljena vrlo je zahtjevan posao. vojnoj industriji (proizvodnja baruta). u medicini.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U VUGLENICE I PROIZVODN JA DRVNOGA UGL JENA Đ uro K auzlarić Proizvodnja i uporaba drvnoga ugljena ima veoma dugu tradiciju i u svijetu i na našim prostorima. tako i zbog bojazni da se ugljen ne zapali. još uvijek su prisutni na dijelu Šumarije Vrbovec koji pokriva dio gospodarske jedinice Pristup zraka zaustavljen – tihi rad vuglenice Sve je spremno za početak punjenja 173 . u kemijskoj industriji. gorenje drva u vuglenici traži brigu i stalno praćenje tijeka procesa gorenja. a u ugostiteljstvu i domaćinstvima služi kao gorivo za roštilje. vuglenice.

u selu Ledini tri (3) i u selu Šelovec dva (2). O paljenju ugljena u šumi govori i naziv predjela te jedinice. Jedan od najstarijih ugljenara na tim prostorima je Stjepan Pohižek iz Gornjega Vinkovca. Primjenom novoga načina paljenja ugljena u zidanim vuglenicama (pećima) više nema paljenja u šumama. i to: u selu Zistovec u kojem ima sedam (7) ugljenara.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Vrbovečke prigorske šume. a pogotovo pri razlaganju i vađenju ugljena iz vuglenice. Ugljen se i danas pali na području koje se nalazi unutar gospodarske jedinice Vrbovečke prigorske šume. Još i danas se mogu vidjeti mjesta. Na rubnom dijelu gospodarske jedinice Novakuša – Šikava u selu Škrinjari nalazi se jedan ugljenar. Na ovim prostorima postoji duga tradicija paljenja drvnoga ugljena u šumama ili na pogodnim mjestima uz rubove šuma. na kojima su bile vuglenice i gdje se pripremalo drvo i palio ugljen. koju je potrebno imati za vrijeme paljenja. Vuglenica u punom pogonu. u selu Zrinščini pet (5). koji su domaći stanovnici nazvali “vuglenica”. kopišta. Vuglenica je “zakurena” Vjerujemo da će i dalje vuglenice i drvni ugljen biti još dugo prisutni na ovim prostorima. na rubu šume Vuglenice Ne smije gorjeti plamenom 174 . a nalazi se sjeverno od Vrbovca. već se to odvija na pogodnim mjestima izvan šume uz prometnice i u blizini vode.

Vodenice. građene su na obalama rijeka na pogodnim mjestima na kojima je bila moguća njihova gradnja i na kojima je bilo dovoljno vode za njihov rad tijekom cijele godine. koje su mljele i pripremale brašno krajem devetnaestoga i početkom dvadesetoga stoljeća. kako su se sijali žito i kukuruz. slasnu štrudlu ili slatki kolač. a sav je materijal odnesen s mjesta njezina Vodenica Zorac na rijeci Velikoj uzvodno od ceste Vrbovec–Bjelovar 175 . godine ubijena i vodenica je tada prestala raditi. a dvije su spaljene i uništene. Na rijekama koje protječu kroz šume kojima gospodari Šumarija Vrbovec bilo je izgrađeno i u funkciji više vodenica. koje su izgrađene za vrijeme Austro-Ugarske i pod kontrolom tadašnjih vlasti. Materijal za gradnju bilo je drvo. Tako su na rijeci Česmi prema dostupnim informacijama i kazivanju Dragana Levatića (1934) iz sela Kabla bile tri vodenice. Također je bilo važno da su imale pristupne putove. kako se želo ili bralo.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U VODENICE U VRBOVEČKOM KRA JU Đ uro K auzlarić Kada u ruci držimo krišku kruha. svjetskoga rata ostala je jedna. pokretani snagom vode. Glogovnici i Velikoj te na potocima Koruški i Črncu. koliko je koraka trebalo učiniti do mlina da se raznovrsno zrnje samelje u brašno i da nakon pripreme osjetimo slast tih proizvoda koji su nastali okretanjem mlinskoga kamenja. a najčešće pečeni u krušnim pećima ili pećnicama (rernama) u domaćim pećima na drva. i II. Između I. U toj je preostaloj vodenici živjela mlinarica prezimenom Funtak koja je na kraju 1945. a ono se uvijek našlo nadohvat ruke i vlasnici vodenica mogli su sami graditi uz malu pomoć nekoga sa strane. ne pitamo se kako je nastao. Mlinovi. Nekada su bile vodenice na rijekama Česmi.

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. godine na mjestu zvanom Pisorana (u domaćem žargonu Bregerov mlin. Nažalost danas ne možemo točno locirati mjesta gdje su bile vodenice na Česmi. kod Bregera) između GJ Česma. koji je djetinjstvo i mladenačke dane sve do 1964. Na mjestu nekadašnjega mlina Vlado Valenčić izgradio je ribnjak. godine proveo u vodenici. na rijeci Velikoj u šumskom predjelu Bolčanska Velika postojale su dvije vodenice koje su bile u uporabi sve do šezdesetih godina prošloga stoljeća. odjela 24. Vodenicu je gradio njegov djed Ivica Breger prije 1900. Oko dva kilometra uzvodno od ušća rijeke Velike u Česmu. Prema kazivanju Vlade Valenčića (1942) iz sela Bolč. Vodenica Milke Mađar na rijeci Velikoj u šumi Bolčanska Velika postojanja. na rijeci Česmi nalazila se staroselska vodenica. 176 . On se sjeća da je imala dva para mlinskih kamena i dvije turbine koje su pokretale kamenje. Nažalost ne postoji nikakvi dokumenti ili fotodokumentacija o toj vodenici. odjela 63. i šumskoga predjela Bolčanska Velika.

ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U Uzvodno od Bregerova mlina. Višnjić. Moj je učitelj profesor Antun Toni Šramek u knjizi Naše selo – naši ljudi u poglavlju Vodenice (str. Na potoku Vrbovečka Velika bila je iznad sela Žunci vodenica čiji je vlasnik bio Tumpak. Mađer i Fučec. također u šumskom predjelu Bolčanska Velika. njihov smještaj i imena vlasnika. Na rijekama i potocima koje teku kroz gospodarske jedinice Novakuša – Šikava i Vrbovečke prigorske šume bilo je također nekoliko vodenica. jer je do prije nekoliko godina u njoj živjela njezina vlasnica Milka Mađar. njihovi su vlasnici bili Dušak i Jelenčić. 67–71) opisao vodenice. vodenica Udvari i Turk-Kupi. običaje i način života u njima u vremenima kada su one imale važnu ulogu za život na selu. nazive njihovih dijelova. a u visini granice odjela 21 i 23 bila je vodenica čiji su ostaci vidljivi još i danas. iako vodenica nije bila u funkciji. U šumskom predjelu Lešće i Lužanjak na rijeci Glogovnici prema sjećanju Drage Bosnera (1931) iz Vrbovca bile su vodenice vlasnika Birt. U knjizi prikazuje vodenice na rijekama Glogovnici i Velikoj. Karta – smještaj vodenica u vrbovečkom kraju 177 . Mjesto na kojem se nalazi poznato je pod nazivom Zgorelica. Potok Koruška imao je dvije vodenice. način funkcioniranja. Potok Črnec također je obilovao vodenicama čiji su vlasnici bili Bobanović.

a njihovi su vlasnici bili Orsag. Držale su se sve do šezdesetih godina prošloga stoljeća kada su intenzivne regulacije rijeka i potoka nemilosrdno rušile sve pred sobom. lijepo je slušati priče ljudi koji su bili suvremenici života uz vodenice ili u njima. Također na rijeci Lonji bile su tri vodenice. s odmakom vremena. Nove tehnologije zamijenile su snagu vode i vodenice su uzmicale pred njihovim naletom. Vlasnici su se selili najčešće u najbliža sela i gradove gdje su nalazili nove poslove i lakše življenje. Danas.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. inž. šum. ali povratka na rijeke i vodenice i načinu života u vodenicama u takvu obliku više nema. dipl. Sjeta obuzima svakoga tko čuje tu priču. U njoj je on i rođen. Karta – smještaj vodenica u vrbovečkom kraju Vodenica Fučec bila je vlasništvo pradjeda i djeda našega kolege Željka Gubijana. iako nema vodenice. a danas održava imanje. ali mnoga su sjećanja na to vrijeme ostala. 178 . Funtek i Blažutić.

bili su mostovi na četiri mjesta u šumi Česmi. i 1975. Ti su mostovi imali svoja imena: Mostić. Između staroga korita rijeke Česme i novoga reguliranoga kanala zapadno od puta Kabal – Siščani nalazilo se selo Ravnice s 27 kuća. ili se prerađivalo na pilanama koje su bile neposredno uz željezničku stanicu.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U MOSTOVI. Srednji most i Zidani most. Mostovi su se nalazili između odjela 87 i 89 s istočne strane i 90 i 95 sa zapadne strane puta. a zemlju je otkupio tadašnji PIK Čazma za ratarsku proizvodnju. Mali most. Most “Pekliš” na rijeci Česmi između sela Kabal i Siščani 179 . koji svojim profilima zadovoljavaju protoke visokih voda. opet radi lakšega prijevoza prerađene drvne građe. Na mjestima gdje su se nalazila prijašnja četiri mosta izgrađena su dva betonska. PRUGE I SELO RAVNICE U ŠUMI ČESMI Đ uro K auzlarić Na starom koritu rijeke Česme. gdje se pretovarivalo u željezničke vagone normalnoga kolosijeka. Betonski mostovi izgrađeni su osamdesetih godina prošloga stoljeća za vrijeme gradnje ceste Kabal – Siščani. godine. Selo je iseljeno između 1970. koja je svojim prirodnim meandrima prelazila preko glavnoga puta koji povezuje sela Kabal i Siščani. U šumi Česma na dijelu kojom gospodari Šumarija Vrbovec bile su uskotračne željezničke pruge za izvoz drva. Šumske pruge izgrađene su za potrebe prijevoza drva izravno iz udaljenih šumskih predjela do najbližih željezničkih stanica.

Trase su pruga položene uglavnom na povišenim terenima – “gredama”. a 1975. u Novakuši –Šikavi 2 km i u Varoškom lugu 4 km. u gospodarskoj jedinici Česma 9 km. danas rastu kukuruzi Izgrađene šumske pruge na području Šumarije Vrbovec bile su u gospodarskim jedinicama Bolčanski lug – Velika u dužini 1. Pri gradnji cesta na prijelazima preko starih meandara rijeke Česme i na kanalima nailazilo se na dnu na pilote bivših mostova koji su ostali dugi niz godina u vodi i koji podsjećaju na prošlo vrijeme korištenja šumskih pruga za prijevoz drva iz najudaljenijih dijelova šume. Na trasi bivše šumske pruge izgrađena je cesta Danas široka asfaltna cesta. godine na tom dijelu mekanoga puta bila su tri drvena mosta Betonski most na mjestu nekada drvenoga Bilo nekada selo Ravnice. Na trasama bivših šumskih pruga izgrađene su šumske ceste. 180 .60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. tako da su se mogle koristiti i za vrijeme razlijevanja rijeka ili poplava.4 km.

Nad svima prijavljenima obavljeni su temeljiti i vjerojatno skupi liječnički pregledi i provedeno je najzahtjevnije osposobljavanje koje su Hrvatske šume ikad za svoje djelatnike organizirale. napustio Šumariju 30. 4. penjali smo se na jasen. divlju trešnju. sportski entuzijazam. ali ponajprije nasjedanje na lažna obećanja o dobroj zaradi. Mladen Mavrić. 2005. Vlado Volarić i Željko Gubijan) uspjela izboriti za nabavu nekakva minimuma penjačke opreme i upustila u radove za što je osposobljena. Marijan Božić. ali i na kresanju i rušenju stabala raznih vrsta na nepristupačnim mjestima. godine odazvali na anketu želeći se osposobiti za rad na visini u šumarstvu. Tada je s područja Uprave šuma podružnice Bjelovar skinuto plemki s 53 plus stabla Dva penjača na jednoj crnoj topoli u Kopačkom ritu – Vlado Volarić i Marijan Božić. Sandra Crnković. Ivica Šumanovac. Zbog debljine jedan sam ne može ju svladati Komisija za odabir plus stabala Slijeva: Franjo Šimunek. Najintenzivnije penjačko razdoblje bilo je 1999–2002. Sa zemlje asistira Mladen Mavrić. mladost. Đuro Kauzlarić i Davorin Kajba 181 . skidati češere četinjača i grančice s bjelogorice kao razne uzorke i plemke. jer se jedino naša tada petočlana ekipa (Darko Hibler. uz neizostavan hrast lužnjak.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U VRBOVEČKI PEN JAČI Željko G ubijan Znatiželja. godine na skidanju plemki za klonsku sjemensku plantažu koja se počela formirati u Šumariji Čazma. Prvih godina svoga penjačkoga staža (1994–1995) bili smo angažirani od Istre do Slavonije na branju češera crnoga i alepskoga bora i skidanju uzoraka grančica sa stabala hrasta lužnjaka. brijest. crnu topolu. motiviralo je dvadesetak mladića s područja nekoliko šumarija koji su se u proljeće 1993. Šumarija Vrbovec i u tome se pokazala kao rijetka iznimka. Mirko Vidaković. Poslije. a da nakon toga pola osposobljenih nikada nije imalo priliku isprobati što je naučilo na rigoroznoj obuci. kada su se počele podizati klonske sjemenske plantaže.

Mladen Mavrić stradao je na sječi i gotovo nepokretan leži u krevetu od 28. 11. Marijan Božić od 2006. u Spačvi. Oprema se pohabala. nije prošao na liječničkom pregledu za rad na visini) pa je grupa spala na jednoga sposobnoga penjača s opremom kojoj je davno istekao rok trajanja. 182 .60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Puno je uzoraka skinuto za razne pokuse i znanstvene radove. ali to su godine kada su se olako davala mnoga neostvariva obećanja ne samo u šumarstvu. 50 stabala jasena i 17 stabala brijesta. Na žalost ni taj “posljednji Mohikanac” nije dočekao obećanja o dobroj zaradi iz 1993. hrasta lužnjaka. posljednji se put penjao 1995. magisterije i doktorate naših kolegica i kolega šumara. ljudi se potrošili (Željko Gubijan preuzeo je ulogu organizatora i koordinatora penjača. 2002.

Šumarijom Labin. preraslo je u nešto više i okrunjeno bratimljenjem šumarija koje je upriličeno 11. započeto s nekoliko susreta u Šumariji Krasno.. inž. Sada živimo i s nostalgijom se prisjećamo prelijepih uspomena i ne gubimo nadu za poneki zajednički susret kada ćemo uz vatru i tamburicu izmjenjivati pjesme prigorskoga. lipanj 1994. Sve teže životne prilike svele su naše druženje tek na telefonske razgovore i novogodišnje čestitke. gorskoga. i upravitelj Šumarije Vrbovec Đuro Kauzlarić. Uz nazočnost mnogobrojnih gostiju iz društveno-političkoga života i rukovodstva poduzeća “Povelju o bratimljenju” potpisali su upravitelj Šumarije Krasno Jurica Tomljanović. šum. istarskoga ili dalmatinskoga kraja. te s Upravom šuma Buzet. Topli prijateljski odnos uspostavljen je s Upravom šuma Split. lipnja 1994. dipl. dipl. Zajednička fotografija djelatnika šumarija Krasno i Vrbovec poslije bratimljenja u Varoškom lugu. godine u šumi Varoški lug. šum.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U OD PRI JATEL JSTVA DO BRATSKIH ŠUM ARI JA N ada Kučan Đ uro K auzlarić Dugogodišnje prijateljstvo djelatnika šumarija Krasno i Vrbovec. inž. godine 183 . nastavljeno u vrbovečkom kraju. šumarijama Makarska i Imotski.

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Svečanost u prigodi potpisivanja Povelje o bratimljenju Povelju o bratimljenju potpisali su upravitelji Šumarije Krasno Jurica Tomljanović i Šumarije Vrbovec Đuro Kauzlarić Na Biokovu u posjetu Upravi šuma Split 184 .

umjetnosti i arhitekture. Jedna od takvih je i šumarijska knjižnica koja je osnovana u proteklo vrijeme rada Šumarije i koja stalno popunjava svoj fond. Uz stručnu literaturu u knjižnici ima naslova iz društvenih. 185 . Do sada ima 528 naslova raznih knjiga i brošura. djelatnici Šumarije nisu zanemarili i druge aktivnosti koje su vezane uz njezin rad. Među njima najveći se broj naslova odnosi na stručnu šumarsku literaturu. zemljopisa i povijesti. Knjižnica je nastala dijelom kupovinom knjiga. prirodnih i primijenjenih znanosti. uz osnovne zadaće na gospodarenju šumama.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U UZ GOSPODAREN JE ŠUM AM A NASTA JAL A JE I ŠUM ARI JSKA KN JIŽNICA Đ uro K auzlarić Tijekom proteklih godina. a dijelom od poklona izdavača prigodom objave radova.

U knjižnici najviše je zastupljena stručna literatura Sve su knjige i brošure katalogizirane i sistematizirane prema stručnim oznakama.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. 186 . odnosno da će Šumarija uz svoju osnovnu djelatnost posvećivati pažnju popunjavanju knjižnoga fonda svoje knjižnice. ponajprije iz raznih šumarskih disciplina. Literatura iz šumarijske knjižnice dostupna je svima koji imaju potrebu dopuniti svoja stručna znanja. Uvjereni smo da će knjižnica rasti brojem knjiga.

lijepu prirodu po kojoj se kreću. Ili “naivnost” djece koja. S druge strane neki drugi. Osim sjekača imamo i lugarsko-tehničarske “slučajeve” – najprije iz obitelji Crnković: za ocem Josipom (koji je veći dio radnog vijeka proveo u Šumariji Pitomača) krenula su oba sina – Josip i brat mu Ivica odradili su svoj radni vijek u našoj Šumariji. A Kitneri su napredovali – za sjekačem Josipom u šumu je krenuo i Dejan. ipak krenu njihovim stopama . Da nas netko ne bi optužio za rodnu isključivost. kad u nas više nema klasičnih rudara. Da probamo pobrojiti te slučajeve: Doslovno stopama očeva krenulo je u ovih 60 šumarijskih godina čak sedam šumskih radnika sjekača: Nikola pa Ivica Majhen. ptičice. i pokoju kćerkicu. tipičan “roditeljski san” svakoga pravovjernoga lugara jest da svoju djecu vidi na mjestu šumarskoga inžinjera.. Sve te slučajeve šumari bi svrstali pod “jednostavnu reprodukciju”. One još nisu došle baš na sjekačka mjesta.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U DJECA SU IŠL A STOPA M A SVOJIH OČEVA B ranko M eštrić Kada se povede razgovor o poslovima u šumarstvu. Prvi je takav slučaj u našoj Šumariji Tomica Starčević. a velikoga Stjepana Ožega tek nešto manji Ivan. A osim starijega lugara Ivana Đurića neko je vrijeme radio i mlađi Ivan. pa i neugodni već samom činjenicom da se događaju na otvorenom. da su to danas. A takvih slučajeva nije malo ni u našem šumarstvu općenito. a i naša Vidica Prvonožac je šumarsko dijete – otoc joj. ali zanimljiviji su slučajevi “proširene reprodukcije”. cvijeće i drveće. najčešće se završi na zaključku da su šumarski poslovi vrlo zahtjevni. često u vrlo nepovoljnim uvjetima. I u tim zaključcima zaista ima i puno istine. zapravo najteži i najopasniji poslovi. Doduše malobrojniji. Ivanka Horvat je kćerka Ive Riplina. uključimo ovdje u priču. Franjo Muretić. a činjenice kojima se bavi ovaj tekst vjerojatno su posljedica ljudske prirode da se pamti ono lijepo. Štef Švec za sobom je uputio čak dva sina: Stjepana i Đuru. Za njim ide Đuka 187 . bio je stari lugar u Šumariji Žabno. Kako drugačije objasniti “zloću” roditelja šumara koji svoju vlastitu djecu. Janka Mikuša slijedi Ivica. a ni u našoj Šumariji. sin poznatoga križevačkoga lugara Mirka. Za ocem Vinkom došla je Gordana Holi. iako vide kako im je roditeljima. a ružno zaboravlja. Stvarnost je kao i obično negdje između. uz poslove u šumi povezuju samo svjež zrak.. ali ipak su došle u Šumariju. unatoč svojim iskustvima. oni nepopravljivi romantičari. šumarski tehničar. šalju (ili uopće puštaju) u šumu. a Stjepana Jembrija njegov sin Mladen. A tipična priča. a kad se dođe do poslova radnika sjekača. poslije tolikih sinova.

često i pomažući u nekim pomoćnim poslovima. jedina je radila sa svojim ocem nekoliko godina. Kako sada zaključiti ovu priču? Naravno. Od radnika svatko tko hoće raditi zaradit će i pristojnu plaću. a sin Jovica. a potom do mirovine i u Vrbovcu – Đuka je stigao poslije. zavoli ga. Stari je Vukašin radio kod nas. Ali sve je to očito mala cijena za sve ono što ovaj specifični posao donosi. Mi. Zdravka je doduše odradila pripravnički. Puno takvih krene na studij. Da. činjenica je da među njima ima puno dobrih stručnjaka. samo je odradio pripravnički staž. Dobro je da u ova krizna vremena u svakoj. puno ih tijekom studija shvati da su zalutali i da to ipak nije za njih. mi smo svakako znali u što se upuštamo i sigurno nismo ušli u ovu struku slučajno. trčeći za očevima od djetinjstva po šumama. Obratno. koji je cijeli radni vijek odradio u Šumariji – Zdravka Skočić i Branko Meštrić. vjerojatno je bilo u nekim slučajevima i maloga “usmjeravanja” tate lugara. Kad se pogledaju konkretna imena i konkretni životi. koji smo odrasli po lugarnicama. pak. naime. inžinjer. najčešće slučajno. a ne pokora. I na kraju trebamo i iznimku za potvrdu pravila: Nada Kučan. Dovoljno ih spozna što šumarstvo jest i ostane u njemu. a završit ćemo ju malom šumarskom “dinastijom”. nisu ostali raditi u “svojoj” šumariji. a Branko je odmah otišao “trbuhom za šumarskim kruhom” u Delnice.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Kauzlarići su. čak i uza sve manje rizike. ma i svakomu “terencu” nije previše ugodno ni penjati se po strminama odjela. očito je da nešto ima u tom šumarstvu. a može računati i na relativnu sigurnost radnoga mjesta. ne sa “zloćama” i “naivnostima” s početka. dosegli i treću generaciju: Dario je diplomirao šumarstvo i pridružio se nemalomu broju inžinjera šumarstva druge generacije u hrvatskom šumarstvu. potomci našega Alberta Meštrića. što mu jamči dobra organizacija. Što se pak tiče naših inžinjera. kćerka lugara Ćire Levanića. mehaniziranje i zaštita na radu. posvećenih šumarstvu koji su došli u ovu struku stjecajem kojekakvih okolnosti. Zanimljivo da ni on nije radio sa svojim ocem – Mato je bio lugar u Žabnu do 1954. pa kisnuti i trpjeti komarce. raditi u šumariji jest još uvijek povlastica. Nadamo se da smo u ovoj priči pobrojili sve parove očeva i djece. pa završila u susjednoj Šumariji Čazma. 188 . Kauzlarić. kroz gustiš. Isti je slučaj i s Bašićima. također inžinjeri šumarstva. osobito manjoj sredini. pa u Zagreb. godine. Jest da je posao sjekača težak i opasan.

koji je uvijek želio “sina inžinjera”. trogodišnji dječak u sječini Međak 40a. zasigurno je na sve nas ponajviše djelovalo rano upoznavanje struke i svega što uz nju ide. No. s vremenom možda i malo dalje od šume. ali svakako i do kraja sa šumom u srcu. dobivamo relativno rijetku priliku provesti radni vijek u prirodi i s prirodom. bilo je naravno i povođenja za očevim primjerom pri odabiru životnoga usmjerenja. godine. 1976. 189 . Svi smo znali da osim onih “neudobnih” sastojaka rada u šumi. a tko deblji? Mali Dario Kauzlarić.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U Tko je viši.

NAŠ DUG PRIRODA ĆE VRATITI NAŠOJ DJECI .

ali ova je priča o tome kako smo prije šezdesetak godina gotovo istodobno krenuli u ozbiljno življenje ja i moja šumarija. potom mladoga tehničara Dragu Lončarevića. A to je tada bilo – kad odsluži vojni rok. a i dosta o radiotehnici – vrhunskim komunikacijskim tehnologijama onoga doba. koju smo svi do njezine smrti oslovljavali sa “Vi”.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U NAŠIH ŠEZDESET ZA JEDNIČKIH GODINA ŠUM ARI JA VRBOVEC I JEDAN ALBERT autobiografski zapis Ja sam Albert. a ja sam upravo njega i zatekao u šumariji kao upravitelja. A toliko smo ju i poštovali. a osim upravitelja tek administratoricu Blanku Mihaljić i dva lugara – Zobeca i Kantolića. godini u Vrbovcu je pomalo nastajala moja buduća šumarija koja je početno trebala okupiti tek nešto “nacionaliziranih” šuma oko Vrbovca – zapravo uzetih crkvi (Popovača). a tako i da pojasnim i sebi i drugima. osim koliko ima svaki normalni seljak koji živi u selu praktički pored šume. 191 Mladi lugar Albert radi na uzimanju izvrtaka Presslerovim svrdlom . Ali to je druga priča. No o tom “šumarenju” ovdje nećemo pisati . odnosno veleposjedniku Predoviću (istomu onomu čija je bila i mesna industrija i sve oko nje u Vrbovcu). Nosim ovo ime malo više od spomenutih 60 godina. naučilo me telegrafiju. kako smo se to zapravo našli u šumarstvu. Jednu životnu priču mladoga čovjeka najzgodnije je započeti kad dotični odraste. izvede na životni put čak četiri sina. prehrani ih u teškim vremenima. ali pošteno i bogobojazno vodila sitna. koji je rat proveo vrlo zaposlen – bio je seoski grobar – izgubila je odmah nakon rata od podmukloga raka. recimo svojim potomcima. U mom slučaju moramo poći od relativno neukoga seljačkoga sina iz siromašne obitelji koju je dosta skromno. A po izlasku odjednom sam se našao u malom siromašnom selu bez imanja od kojega bi se moglo živjeti. Tada to naravno nisam znao. Pavao Vojt postao je upravitelj šumarije krajem 1952. no muža Aleksu. sama. Njoj je ostalo da gotovo bez ičega. vratio sam se kući i to ne baš neuk – odredilo me za vezista. Provela je ona cijelu obitelj kroz jad i bijedu svjetskoga rata. bez prave struke – tek s četiri razreda osnovne škole – bez zaposlenja. odlučna žena – majka Jalža. Mene je JNA dohvatila upravo 1951. Šumarija je tada imala tek upravitelja – i to nekoliko njih u kratkom vremenu: nekoga inženjera Žegarca koji je brzo otišao. i nakon “samo” 18 mjeseci. a u ovoj ostanimo na tome da ispričam kako je to moja šumarija nastajala. ali u istoj toj 1951. a i da im da u ruke bar nekakve zanate i nekakav kruh.. Sa šumarstvom u tom trenu nisam imao ama baš nikakve veze. dakle sad već 1953. postane čovjek. koje se proteglo upravo kroz teške i opasne četrdesete godine prošloga stoljeća. Imalo bi se podosta toga napisati i o mom djetinjstvu i o momaštvu. slučajno (?) također šumarima..

inače majstoru tišljaru. rad na siguran način. Ja sam bio najmlađi u brigadi. Iva se bos po kosom zaustavljenom hrastu uzverao u krošnju. A sigurnost na radu? Možda najbolje o tome kazuje slika sa zaustavljenim stablima. rado nakresali voz granja da bi ju nabrusio kako teba. mehanizacija … ma zaboravite. osiguranje. prešao na stablo koje ga je zaustavilo i jednostavno potkresivao grane dok stablo nije palo. a u Kapeli čak i brojniju – petočlanu. Lugar je jednostavno krenuo po selima i u Hagnju oko Viktora Rebića okupio tročlanu radnu brigadu. Znakovito je da sam rođen. Pogodili smo se s lugarom za odjel u Novakuši. A mora se reći da smo svi mi bili mladi i zdravi ljudi u punoj snazi. I sad je vrijeme da se mladi Albert konačno sretne sa šumarstvom. a tu su još bili i moj stariji brat Ivan. Osobito dvojica Ivana koji često nisu imali strpljenja čekati da se prepile oblice. Svaki dan-dva dolazio je u sječinu lugar Đunđek i “anljegao” trupce. Osposobljavanje za rad. odnosno u prvu sječu u tim šumama. a nije mu ni “ležalo”. Koliko nam je ta pila značila. A izgleda da je i njemu to bilo dosta novo. pa ni nikakvih šumskih radnika po selima.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. I sad tu ide priča koja će biti važna u događajima koji slijede. pa ni što je to šumarstvo. zaštitna oprema. ali i nabavili vrhunsko dostignuće tehnike – pilu amerikanku do dva metra. Nije tada bilo nikakvih sjekača u šumariji. a novi je lugar dobio zadatak i krenuo u obnovu šuma. Osim to nešto šuma oko Vrbovca prvo znatnije proširenje Šumarije Vrbovec bile su dvije šume upravo oko moga sela: dio Novakuše južno od bjelovarske ceste i Bukovac. a nije se moglo ničim ni podrezati deblo. već su stvar po kratkom postupku obavili sjekirom. No tada mi to još ništa nije značilo – nisam ni znao da je nastala nova šumarija. Seljačko pak umijeće bilo 192 . Nova je šumarija. a i gotovo cijeli život preživio stotinjak metara od jedne. – Ma vrag vas … i kamo da sad udarim kubaturu! – znao ih je kuditi Lončarević kad bi došao preuzimati robu. Naravno da nismo imali ni konja ni išta čime bismo ih potegli. naš ujak Martin Koščak i naša dva susjeda Ivan Žerjavi i Tonč Tomac. Znao se držati za stablo rukama i nogama kad se zaljuljalo po padu zaustavljenoga. No u nove šume uskoro je bio “instaliran” i novi lugar – Đunđek je došao iz Repaša i nastanio se u Hagnju. I ovdje opet nastupa “podmićivanje” – ali sad kutija cigareta momu hrabromu (ili ludomu?) bratu. a dvjesto od druge šume. govori i to da smo za svako brušenje staromu Žerjavu. prikupili ponešto što boljih sjekira. pogotovo rudnoga drva.

.. košare? – Pa mora se. ni radni odnos ni staž . kako iskrojio tamo . A košara je bila pola dnevnice u šumi. Jednu košaru dnevno mogao sam isplesti. Isplatilo nas i – doma! Došla zima. I tako ide vrijeme. A još kad se onaj ostatak od lješčine razgori u gašparu – užitak u hladnoj zimi … Kad eto ti Đunđeka u kuću: – Što radiš. posla nema i što ću? Nasjekao ja ljeskovine.. odmah mi je dao zelenu lugarsku dolamicu i čekić. pa me ispitao kako bih prerezao ovdje.. Lončareviću baš nije bilo pravo što se prigovara njegovu lugaru. dok traju sječine i dok imam pravo na pomoćnika! Nije to bilo ništa za stalno. nema posla … – A bi li ti bio meni pomoćnik? Doduše privremeno. pa i sami istesali i gredu i rog. ali morao se složiti s mojim prijedlogom. I tako se jednom prilikom mladi žutokljunac Albert usudio pred samim upraviteljem osporiti lugarevu odluku o krojenju. Meštrićeva brigada dovršila je jedan odjel. obukao Ugođaj u Kapeli pedesetih godina Na slici nije Albert. ali se u pozadini naslućuje šuma Novakuša 193 .ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U je naviklo s drvom – ta mnogi komad su iznijeli iz šume. dalo se i prodati. Ukratko. raširio materijal po cijeloj sobi i primio se pletenja košara. i oslobodio Đunđeka obveze svakodnevnoga dolaženja i prikrojavanja. prešla u drugi i pomogla Rebićevima dovršiti i njihov odjel i posao je bio gotov.

koji je ipak bio stariji. koji je uvijek bio u nekim “strukturama”. ova nezgodancija trajala je samo jedno ljeto. naravno. pa i da nam u vrijeme školovanja bude što ugodnije. Nisam ja tada znao kako to ide. i to za stalno. I da nešto naučimo. Albert. nitko nije mogao mrdnuti po Novakuši. a bogme i dolamicu. i to strogim lugarom . Šimića. imaš svaki dan napraviti ovaj krug. a da ja to nisam saznao. I odmah sam odabrao sobicu na prvom katu između dviju učionica. završile se sječine. poslala tamo Ocvirka. možeš doma! A mene su u selu već svi smatrali lugarom. ali … ništa. evo mene opet u šumariji. zapravo u dvorcu u Cerniku. direktor nije propustio “došapnuti” mi još pred Motalom da se škola počinje “puniti” iduću nedjelju i da svakako dođem što ranije. iako im je to bio samo dodatni posao. već se znalo da je nekoliko kandidata odustalo – znači. No srećom. Pješice. Petrovića. Đunđek je izgubio pravo na pomoćnika i – gotovo. sad to izgleda malo neobično i “nategnuto”. razmišlja se o kadrovima i o – obrazovanju. Potrajalo je to nekoliko mjeseci. Tako je to onda išlo. saznati i prijaviti sve što se u šumi dogodi. upao sam. Šumarija je već 1955. Držao sam situaciju pod kontrolom. ali da se zna dogoditi da poneki đak odustane pa će me rado ubaciti. Ona je bila kao najbolja jer smo gotovo iz kreveta mogli “prisluškivati” predavanja i stjecati “dodatna” znanja. dobio sam kakav-takav posao. sam se i odmah smo otišli u Novakušu skroz do iza Gloga. to ti je lugarija. Lončarević. – Eto. sve dok mi nije Đunđek otvorio oči: Učlani se u Partiju! Je.. lugarska škola u Novoj Gradiški. Nevjerojatno je koliko su svi ti ljudi u školi – od direktora pa potom profesora Gavranića. 194 . Čas posla postao sam ja Đunđekov pomoćnik usprkos prigovaranjima kod prikrajanja. Kako je već prošlo vrijeme upisa. pa šumom sve do Stare Kapele i nazad doma. Istina je zapravo bila da je bila jako pogodna za kartanje. malo je intervenirao i Albert je upućen u lugarsku školu. pa ću odmah znati je li tko odustao. ali i da postanemo dobri mladi ljudi i stručnjaci. Dakle. Nekako bi sljedeće godine bio na mene red. I dobro je to meni išlo. čak navlačimo i motoristička odijela jer ipak je već jesen … U Cerniku smo pronašli direktora škole Komljenovića koji nam je pojasnio da su sva mjesta zauzeta. bili dobri prema nama i stvarno nam htjeli pomoći.. ali … učlanio sam se. ali ću moći i birati sobu gdje ću se smjestiti. pali svoj službeni Puch (motor. Ili valjda baš zbog njih! Meni dobro. Šumarija se očito dalje razvija. ne auto!).60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. uključuje se osobno upravitelj Motal. Iako sam zakasnio na upis i pokušavao se ubaciti malo “preko reda”. već najesen te 1955. I došao sam zaista prvi u nedjelju.

Naime. baš kao i ostali lugari. od Gradiške mnogo se toga promijenilo. I Motal je odlučio – tko se prvi oženi ide u lugarnicu – to je ipak za obiteljskoga čovjeka. pa još lugar. ali i Ocvirku bilo više nego zanimljivo. mogu oženiti kad god hoću. recimo čak i latinskih naziva biljaka koje je toliko volio profesor Šimić. opet dolazi Motal sa svojim: 195 Uspomena na lugarsku školu u Cerniku. To sam nastavio cijeloga radnoga vijeka i valjda ću kartati sve do kraja. evo ti Gotala (on je tada čuvao privatne šume). Jest. Spakovao sam svoj drveni vojnički kovčeg i ujutro “raportirao” Motalu: – Šefe. što je i meni. Sada je vrijeme da mladi lugar dobije svoju lugariju. nakon jedanaest mjeseci postao sam “školovan” lugar i mogao sam početi ozbiljno raditi. I šta sam mogao. tako mlad i zgodan. uglavnom za Ocvirka. Znao sam da može i on – već se naveliko “motao” oko Zlate Žerjavove. još i sad se sjećam mnogih stvari. učili smo u toj školi dosta toga. I počela je tako moja lugarska karijera u Poljanskom lugu s puno problema i neraščišćenih stvari. bogatiisusa. s Ocvirkom je situacija takva i takva i ja preuzimam – Poljanski lug! – Dobro. Prošlo je tako nekoliko godina u lugarenju oko Vrbovca. No znao sam i ja kao i on da od njegove ženidbe ne može biti ništa. ženidbom i – zatvorom. a kako je to meni kao bilo bliže. a i sama lugarnica samo nam je nekoliko kilometara od kuće. i tu dolazi zgodna priča s Ocvirkom. radio sam sve i svašta. Preuzmi lugariju od Kantolića. Pa radi se o našoj domaćoj lugariji. popišite sve narazriješene štete i što ne nađete. a sad će mu jedan žutokljunac preoteti lugariju i pokvariti cijelu životnu priču. Stanovao sam u novoj šumariji i osim lugarskoga posla. pa se 1960. otvorila nova prilika – Đuka Kos je postao “kontrolni” pa je napustio Varoški lug. iza njega stoji Josip Ivezić. Eto. on odgovara. ali čovjek je plakao od muke. koji je sudjelovao u primopredaji.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U Da. Puno mi je pomogao Gotal. Ocvireka je zbog izvjesnih okolnosti upravo čekao – zatvor! I on je već napravio sve planove da se okući i useli u Fuku. moje susjede. No istodobno još više od učenja tamo smo se – kartali. on ti sve zna o tim šumama. Otvoreno sam mu rekao da se ja. Sjećam se da su sve nas mlade lugare potrpali ujutro u džip i otpremili na stanicu u Gradec da utovarimo vagon drva prije nego bismo otišli u šumu na svoj posao. desno čući Albert Meštrić. oslobodila se lugarnica na Fuki. ako je tako. bili smo već odrasli i ozbiljni ljudi. Valjda nas je tako isprobavalo hoće li koji odustati jer nas je bilo previše. a koje mi zaista nisu trebale u poslu. I tu nastaju komplikacije. a i Joso Crnković. lugari Šumarije Vrbovec .

Otud nam i ova fotografija. Drugi Motalov uvjet bio je još lakši – bilo mi je ionako vrijeme za ženidbu. I tako sam svoju priču doveo do polovice šezdesetih. onda ideš u lugarnicu u Marinkovcu i preuzimaš Varoški lug. Imali smo dosta vremena i Motal je bio voljan davati nam i dodatne poslove. Umjesto nove lugarije došla je Mikušova radna brigada i posao poslovođe. a ljudi sami cijepaju i slažu drva. pa je čak naišao i dubravski fotograf Mijacek. – Ako si nađeš zamjenu i ako se oženiš. kad sam Ivu Maleka. zabijali i lakirali lamperiju na kućici … Sve je to Đurića jako ljutilo. a bilo mu je krivo što dobije manju plaću od nas. veljače po gadnom snijegu evo nas u Marinkovcu. On nije bio baš od posla. pa smo ja i Biruš radili sve što je trebalo – šiljili i tesali pilote kad se radio most kod kućice. Osim mene lugar je tu bio i Ivan Đurić iz Dubrave. Ta cijeli Varoški je imao samo tri ulazna puta tako da ga je bilo jako jednostavno čuvati. On se pametan odmah povukao i potom požalio Motalu da je onaj pijanac Albert bezobrazan i svašta si dopušta. Recimo.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Tu je krenuo lijep život. pa šumarijski traktori … Sa svim time dolazile su i nove dogodovštine i nove “situacije”. Željni ljudi drva pa sve može. Došli su i bjelovarski kamioni. Mlada žena i friška familija – stigao je vrlo brzo i novi šumar – mali Branko – sve to u lijepoj i prostranoj lugarnici na kraju sela. Kad se tih godina pojavila u šumariji i prva motorka – nova štilovka. A posao je bio još ljepši. i već 10. pa su nam lugarije ipak ostale. tada šefa mehanizacije. Ali tu se i Štef Kos baš vratio iz lugarske škole u Gradiški (poslije mene tamo je bio Ćiro Levanić. sječa i izrada s Controm . Motal igra na sigurno i angažira provjerene kadrove: Ćiro i ja preuzimamo u dodatno vrijeme sječinu u Bukovcu i prvi put rušimo novom i moćnom Controm. Mi samo obaramo i režemo. 196 Selidba u lugarnicu Marinkovac Albert i Ćiro. naravno i platiti dodatno. no on je odmah “proslijedio” u Karlovac u Šumarsku školu. Bilo je tu i jela i pila. a imali smo i sjajnoga pomoćnika Biruša u Mostarima. Život je išao dalje. a umijesto jedne Contre desetine raznovrsnih štilovki i mekulovki. Prvo je bilo lako rješiti: Gotal je jedva čekao da pređe u državnu šumariju. I tako smo se vjenčali ja i moja Trezika krajem te 1960. sagradio sam novu kuću u Kapeli na djedovini i napustili lugarnicu u Marinkovcu. jednom istjerao iz sječine jer je htio uzeti timberđeka baš kad smo nekako uspjeli s njim nešto napraviti. a on je bio četvrti).

Taj je trenutak jednostavno bilo baš pravo vrijeme da se završi jedna lijepa životna priča. koji će valjda kroz život opet nešto korisno napraviti za to šumarstvo..ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U – Ali Albert uopće ne pije! Nešto drugo je u pitanju. uskoro će otići i moj upravitelj. Ili kako to može biti da iz istoga razloga hrvatsko šumarstvo osim toga lugara dobije još dva druga inženjera. A moja šumarija? E. čak i malo ranije nego što je trebalo. Mirko Premerl. 197 . Zato ću ovdje završiti i samo se na kraju “filozofski” zapitati: Kako jedna dolamica. a zanemario ono novije.. Stjepan Špicar. bar si tako ja utvaram. sve se promijenilo. iznenada su postala inženjeri. ali i radno. Ali – to je valjda život. ostao sam u šumi cijeli radni vijek i početkom devedesetih otišao u penziju. Stjepan Dreta i Janko Mikuš.. Lugarima nikad nije manjkalo lijepe i vrijedne pomoći. Ivan Štefanić. Albert Meštrić. ili što već … može odrediti da se seljački sin prometne. Viktor Rebić. gotovo sigurno ni Branko ni Zdravka sad ne bi bili šumari. .. šalim se – vjerojatno bih i s njima nekako izišao na kraj da su uopće došli u “svoju” šumariju. ona mala “derišta”. ona očito ide dalje . a djeca. Stjepan Ožeg. Jer. poslovođa. Josip Babić. potrošio sam vam već puno stranica i slobodno možete prigovoriti previše njih na neke nebitne stvari tamo s početka. Oko kućice u Varoškom lugu uvijek je bilo veselo. Albert se samo borio za svoj posao i svoju radnu brigadu da bismo imali što bolji učinak. Ali bila je to devedesetprva. Šumarski inženjeri! Najbolje da mi još dođu u šumariju pa da mi šefuju! Ne. Ukratko. Ali ovi “noviji” događaji baš i nisu neka velika povijest – previše ih se ljudi sjeća. da sam ja na nekom životnom raskršću samo malo skrenuo od šumarstva. u jednoga ozbiljnoga lugara i cijeli život posveti šumi. Tako. momački prigovor lugaru. Albert i njegova radna brigada: slijeva Gajo Čavić.. A nisu..

kad eto ti nepoznati čovjek u šumu. Motal i drugi radnici Šumarije u Rusiji. a šupljina u njemu tolika da se čovjek može skloniti. – Šta se događa? Kakav je to hrast. Udri tko gdje stigne pa kam’ padne – padne. Tada nisam ni slutio da će mi taj čovjek biti šef cijeli moj. dodao sam i ja nekoliko hitaca iz “pištole” koju sam tada imao.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. I nije prošlo puno. Albert. godine – više od 38 godina. Otkrio se na kraju: – Znate li vi tko sam ja? – Ne znamo! – Ja sam upravitelj šumarije! – Opa! – Ali mi radimo za Vojta! – A ne. Tko bi tada mislio da će mladi Albert s upraviteljem Motalom prijeći cijeli put od pješaka do rakete. ja sam zamijenio Vojta i sad sam ja upravitelj. a gotovo i njegov radni vijek. A mi svi ponosni i sretni što smo spustili toliki hrast. kako ste ga oborili? Tko je pucao? Nitko ga nije poznavao i bilo nam je malo čudno što je uopće dolazio u šumu i što nas ima ispitivati. Zapisao Branko Meštrić 198 . To je bio naš prvi susret. Kako sam upoznao Motala Bilo je to u proljeće 1954. Moja “čuvena” sjekačka brigada u Novakuši se “namjerila” na stari hrast koji je bio zaista golem. I pao je – čulo se do sela kad je tresnuo. Da bi se bolje čulo. I bio je sve od toga susreta u šumi pa do kraja 1992. I kako ga sad mi jadnici možemo oboriti! Amerikanka ne može ništa pa se dečki uhvatili sjekira i raspali.

Do gableca uredski poslovi. S upraviteljem Šumarije. čaj dobrodošlice. godine u svom stanu u Petrinji Sa svečanoga otvorenja šumske ceste i mosta u Česmi 93.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U SJEĆAN JA M ilorad K rasnov U Šumariji Vrbovec započinjem raditi u veljači 1993. Nakon pola sata vožnje javnom prometnicom u smjeru Bjelovara skrećemo na šumsku cestu. Za dvadesetak minuta nailazimo Milorad Krasnov 2011. kolegom revirnikom te upravo prispjelim novinarom lista “Hrvatske šume” krećem na teren. Uklapaju me u redoviti ritam radova. Milorad Krasnov (lijevo) i Zvonko Podlesak 199 . godine. Odmah po dolasku kratko upoznavanje sa zaposlenicima.

Grupa radnika na sječi i izvlačenju stabala iz šume. Ponuđeni smo. kanisteri s vodom. Mato Vukovarac 200 . Umirovljeničke dane provodi u svom obnovljenom domu u Petrinji i rado se sjeća dana provedenih u Šumariji Vrbovec. Most otvoren. Poslovođa izvještava upravitelja o stanju radova i problemima uzrokovanim vremenskim nepogodama. Kraj vatre se griju promrzle ruke. traktori. Svi se uključuju u razgovor. Krećemo dalje. inž.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Iznenađen količinom izgrađenih šumskih cesta i objekata na koje usput nailazimo. Motorne pile. dipl. Umjesto dubokih odvodnih jaraka i širokih svijetlih pruga minimalni zahvat u sječu stabala. Stogodišnji hrastovi uz sam rub kolnika … Kolega Milorad Krasnov. Gablec i šala. nakon progonstva iz Vukovara. šum. Udišem punim plućima svježi šumski zrak. još nekoliko radilišta do kojih dospijevamo. gorivom. već njegova žila kucavica. Kraj vatre na rašljama pečeni šarani. Ili nimalo. Odgovara na pitanja znatiželjnoga novinara. Skromna šumska gozba.. Šumski sklop tek neznatno narušen. ribe izlovljene na prvo radilište. Pun sam dojmova. Prvi put vidim. Nakon torture u logoru Stajičevo nastanio se s obitelji u selu Bolč gdje provodi umirovljeničke dane. uljem. šumski radnik sjekač Mato Dukić – naš Mato Vukovarac. Cesta nije trn u oku prirodnomu okolišu. djelatnik u Šumariji Petrinja kao prognanik za vrijeme Domovinskoga rata svoje privremeno boravište našao je u Vrbovcu. hladnoćom. Osim kolege Krasnova u Šumariji je našao zaposlenje. Mrak nas upozorava da je to još uvijek samo kratki zimski dan. pa tako i zaposlenje u Šumariji. Povratak …. snijegom i ledom. alati.

prijatelji. Hrastovi od žeđi. ljudi: Bez šume mrijet ćemo. zec i lija? Ne dajte moje prijatelje. U proljeće prostiru sagove najljepših boja. mudru liju … Poživite mi dugo. Šume mi čuvaju srnu. Čekaju motorku. dugo. Tko će hraniti naša pluća? Gdje će rasti gljive i mahovine? Gdje će se skrivati srna. bukve i jele. u njima sam pronalazio izgubljeni mir. šuma. Vodu im uzesmo. ljuljaju ptice i moje misli. jeseni u tisuće boja. 1. Kosturač. I nisu u pitanju samo hrastovi. Šikava. stekao i izgubio više prijatelja. Ako nestanu šume. Ivanu Žabnu. Grlio sam stabla od radosti i ljubio njihove grane. Škriplju suhe grane hrastova uspravnih. Jazmak. Stoječki umiru poneke naše šume. veljače 2011. Od najranije mladosti pa sve do ove moje duboke starosti prijateljujem s njima. šuma. ŠUME U životu upoznao sam. Najvjerniji su mi ostali. Druge od zle vode koju prolijevamo po njima. gdje će naše duše raj imati? Antun Toni Šramek U Sv. One su mi pružile gostoljubivost.ŠUME. Česma … Te predivne šume opasale su naše mjesto i učinile ga još ljepšim i bogatijim. Gaj. već šuma. godine . zeca. ljeti mekane zelene. zimi u čistoći bjeline. Kao žedni hrastovi. Mašu njihove grane. prijatelji moji.

A MI BEZ N JE? .PRIRODA BEZ NAS MOŽE.

ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U

TEBI, VINO!

Tomislav Starčević

Vino je čovjeku nasušno u mnogim slučajevima. Ono jača oslabljeni želudac, snaži, liječi tjelesne i duševne boli, rastjeruje tugu, okrepljuje umornu dušu, daruje ljubav, radost i potiče volju za razgovorom. Znam, kad bih htio opisati samo čašu tvojih raskošnih blaga, morao bih izreći bujicu biranih riječi. Ti i ja prijateljujemo tako već pet desetljeća u uzajamnom skladu, ljubavi i poštivanju. Rijetko, jedan smo drugog znali i povrijediti, biti si teški, bolni, pa i grubi. Pa ipak, naše je uzvišeno prijateljstvo opstalo i traje. Ma koliko Tebi pripisivali brojne mane, zla i nevolje, ipak, samo sam s Tobom mogao proći kroz život živeći ga. Znao sam da oni koji ne žive, dočekaju starost uščuvani, a ja sam se odlučio živjeti. S Tobom život mi je često bio uzbuđenje, radost, zanosna pjesma ili igra, uz Tebe sam lakše prihvaćao sve njegove izazove, ostvarivao snove, nerijetko bio Tvoja žrtva, ali s Tobom dosezao ljepotu ljubavi. Nazdravljam četvrtoj kitici naše prelijepe himne, koja je jedina na svijetu Tebi namijenila mjesto sastavnice svog nacionalnog identiteta:

Vele gore, veli ljudi, Rujna lica, rujna vina, Silni gromi, silni udi – To je naša domovina.
Znam i odavna vjerujem Matošu da vino nekima prija, drugima škodi. Bilo kako mu drago, u vinskim krajevima, uz vinograde Rajne, Francuske, Italije i naše domovine raste talent, umjetnost, životna radost, zdravlje i muzika. Zaljubljen sam u veliku istinu stiha Drageca Domjanića:

Bez prave hrastovine nema kvalitetnih bačava. Spremno čekamo berbu.

Lepo je to, More li gdo Sunca i radosti zbrati I onda vse, Kak loze te, Drugomu žalosnomu dati.
203

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC

1951–2011.

Trudio sam se živjeti onako kako bih možda na samrti poželio da sam živio. Budan sam sanjao, usađujući u srca naše djece i dragih ljudi međusobnu ljubav i ljubav prema prirodi. Znao sam kako je sve ono što je protiv prirode zapravo protiv čovjeka, kao i to da nikada priroda ne kaže jedno, a mudrost drugo. Na tom putu s vinom sam gušio bol, poticao radost, zdravlje i pjesmu. I zato, VINO, dižem ti čašu, jer s tobom:

Tako stara, a toliko draga Drvena klet i vinova loza

Svirci moji …

– maštao neostvarivo – duši liječio rane – zaustavljao zalaske sunca – bojao pejzaže – punio oči ljepotom – udisao mjesečine – slušao glazbu lišća – rastakao slutnje – milovao prijateljstva – potapao gorčine – potkradao noći – brisao ružna sjećanja – budan sanjao – živio ljepote – radovao se rađanju – stario nesazrijevajući – dirao oblake – s rosnim jutrima bdio – objesno jahao vjetrovima – plutao jesenjim maglama – snažio žudnje – tugovao nad sudbinama – oplakivao odlaske – pjevao i s tobom plakao.
HVALA TI, VINO, ZA SVE RADOSTI I VEDRINE!
204

ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U

Neobičan izlet

M atea Budiselić , 5b II. osnovna škola Vrbovec voditelj: Vesna Švarc, prof.

Probudila sam se jednoga tmurnoga, ljetnoga jutra. Jesen je bila sve bliže i bližio se početak nove školske godine. Dosadile su mi sve ljetne zanimacije pa sam rekla bratu Luki da bismo mogli krenuti u šumu ubrati vrganje. Luka je odmah prihvatio moju odluku. Uzeli smo košare i krenuli putem u obližnju šumu. Naše su čizmice veselo plesale oko nogu i veselile se izletu kao i mi. Na ulasku u šumu nije bilo ni traga gljivama, a Luka se dosjetio da moramo tražiti stare panjeve oko kojih rastu gljive. Sve dublje zalazili smo u šumu. Oprezno smo hodali zbog trnovitih grana i skliskoga tla. Visoka, vitka stabla radila su hlad manjim grmovima divljega šipka i divljih kupina. Došli smo do livade uz koju su rasli panjevi. Napunila sam svoju košaru i odlučila se odmoriti. Luka je krenuo dalje tražiti gljive jer je njegova košara bila velika. Sjedila sam na panju i odjednom iza sebe čula dah velike i snažne životinje. Prestrašeno sam očima tražila Luku. Ubrzo sam čula trk mladunčeta. Lane je stalo pokraj mene i veselo me onjušilo. Nisam se micala osjećajući dah košute. Kad je košuta vidjela da im ne prijeti opasnost, odšetala je na livadu pasti travu. Lane je ostalo pokraj mene i dopustilo mi da ga pomilujem prije nego što otrči za košutom. Kad se Luka vratio, ispričala sam što mi se dogodilo. On mi se smijao u nevjerici, čudio se mom nenadanomu doživljaju. Nisu me više zanimale gljive. Jedva sam čekala da pitam tatu vjeruje li mi on. Tata je podržao brata uz objašnjenje da mi se životinje ne bi približile jer divljač bježi od ljudi. Umorila sam se od uvjeravanja. Uvijek ću se sjećati uzbuđenja, veselja i ljepote koju sam doživjela na šumskoj livadi.
Bambi

205

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC

1951–2011.

LIPANJSKI NOCTURNO

Kroz dan te prate: cvjetne, rosne, lipe – ljepotice medonosne. A kad se zgusne tama tmasta, šušte u opravama od damasta.

I gdje su pčele rojile se, sada se zvijezde brušene krijese. Lak kao eter, prožet do kosti, toneš u mirise, dah besmrtnosti ...

Božica Jelušić

206

dobroćudne domare. samo ono što ti u srce stane ponesi iz nje! Šuma u tebi lakše će razumjeti šumu u planini! Milan Krmpotić 207 . oprezno koračaj pahuljastim koracima ushita! Neka svaki koračaj bude lepet leptirovih krila. a svaka želja puna mirisna peluda! Kad napuštaš šumu. da ne razljutiš otrovne čuvarice tmine što čuvaju trezore neputa i korijenja i medvjede. u špiljskom ne prekineš drijemežu! Oprezno.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U OPREZNO KORAČAJ ŠUMOM Oprezno koračaj šumom da rosu vječnosti s grana ne otrusiš. da ne probudiš vjetrove što u krhkim krošnjama drijemaju i ne oživiš mrazove u otpalu lišću! Oprezno hodaj šumom da ne uznemiriš ptice dok u gnijezdima griju još nerazmahana krila. zaboga.

Porazi me i zdravlje mi uze. Kad iz duše krene zadnja želja i svećenik kaže zadnji amen. ni ne pamtiš miris moga znoja jer si vječno sama sa kravama. od drveta posljednja postelja i posljednji bit će meni znamen. kako ćeš me u srcu pronaći?! Želit ćeš me u mirisu sijena. Od kolijevke s gorom sam se hrvo. lišće su mu tvoje vrele suze. od znoja i gnoja mirišući po svelim travama. kako takav brige da ti skratim. MEDITACIJA DRVOSJEČE U plesu smrti bukava i jela i tuzi gora. Osjećam kako drhti tvoja ruka dok pismo pišeš umorna i znojna. Nikada nećeš biti prosta muka i bezbrižna kao telad gojna. moja batina i mati. Kad se kući ko invalid vratim.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. ja ćutim lavež pasa moga sela i maznu telad što za sisom muče. ko što se uvijek vraćaju sjekači. daleko od kuće. Dok se kupaš. Život moj je sada krhko drvo. Milan Krmpotić 208 . U večeri prazne ti ćeš znati: ispila me moja prava žena – šuma. U nekoj tebi nepoznatoj gori vrijeme naše ko svijeća izgara i glasom moje teške pile ori režući dane za šačicu para.

Da je čuva Boga molim. Jedan i drugi To znam Iz iskustva Nije ugasiti lako. Sunčeve zrake Sjaje kao svijeće. U njoj raste cvijeće. Antun Vrgoč Josip Vodopija 1. ŠUMA Šumu ja volim.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U POŽARI Požar u srcu I požar u šumi Oba su Opasna jako. razred OŠ Gradec (PŠ Cugovec) 209 .

o prošloj ljepoti sam snio Jeseni napijen. Ipak. milovao nebo. Naslonjen na lišaj. lebdeći se kretao. Tomislav Starčević 210 . tu sam u ljepoti draga. Razlijevao dušu. JESENJE STAZE   Zlatnim sam jesenjim stazama Umirućom šumom šetao. ništa više nisam htio. s tobom bio.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Slušao tišinu.   Sa svakim sam listom i ja odlazio.

Stadoh.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U SUSRET S M ALIM PUHOM A ntun V rgoč Obilazeći jelov odjel moje Šumarije koji graniči s Nacionalnim parkom Plitvička jezera. ugledah da se nešto maleno smeđe-sivo penje po stablu mlade jele. koje u ljeto i ranu jesen love moje roditelje. rođake i braću i od njihova sala prave PUHOVU MAST za koju kažu da je vrlo ljekovita! Istini za volju ovaj Veliki je miran. no bolje da pobjegnem dok me ne počne loviti!” I mali sivi puh skoči s jelove grane na zemlju i odjuri prema debeloj bukvi u kojoj je imao sigurno duplje! 211 . a smeđe oči maloga puha promatrale su me i kao u nevjerici govorile: “Tko je ovaj Veliki koji se tako nespretno kreće šumom i lomi grane mladih stabala? Da nije to jedna od onih životinja koje se zovu LJUDI. a mali svjetlo-smeđi puh zaustavi se u visini moga ramena na mladoj grani jele koju je vjetar lagano njihao! Umirih se.

a poslije i brojnim likovnim riješenjima. zapošljava se u Gimnaziji Vrbovec.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Likovnim radom bavi se od 1959. Godine 1970. gdje s manjim prekidom radi na različitim funkcijama do svojega umirovljenja. Jedan je od osnivača Likovnoga društva Vrbovec. najprije u ispisivanju ekoloških poruka. godine. ponekad ih klešući u drvetu. Zagrebu i Karlovcu. Samostalno je izlagao u Vrbovcu. godine. Sudjeluje na preko 50 skupnih izložbi i brojnim likovnim susretima u zemlji i inozemstvu. Osamdesetih godina započinje likovnu suradnju sa Šumarijom Vrbovec. Po zanimanju je profesor tjelesnoga odgoja (kineziologije). Odmor drvosječe Adam i Eva 212 . a izlaže od 1976. M iroslav B arić LIKOVNI RADOVI DUBOREZI Rođen je u Karlovcu 1942. godine. Ta suradnja traje i danas. Križevcima.

ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U Maska Vrbovečka nošnja Poslije lova 213 .

Matija Gubec .

8b I. Stari hrast u Novakuši 215 . OŠ Vrbovec. Orao štekavac Valentina Barić. “Hambar”. OŠ Vrbovec.spremište za žito Valentina Barić.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U LIKOVNI RADOVI SLIKE I CRTEŽI Dragutin Mandekić. Crne rode Josip Boltižar. 8b I.

PŠ Cugovec. Dragutin Mandekić. Šuma 216 .60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. 6c OŠ Dubrava Stilske teksture “Drvo” Klara Aščić. Vrata hambara – perocrtež Barbara Poslon.

Pahuljica Željko Gubijan.ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U FOTOGRAFI JE Dubravko Stipanček. Zima bodlje ima 217 .

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Željko Gubijan Oči u oči s malim zelenim Franjo Šimunek U očekivanju vjetra 218 .

ŠU M A – N A DA H N U Ć E STRU Č N O M U I U M J E TN I Č KO M U IZRI Č A J U Željko Gubijan Na pisti Željko Gubijan Šumski konjic 219 .

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Željko Gubijan Život u kapi vode Željko Gubijan Zaleđeni trenutak 220 .

ŠU M A RI J A V RB OV EC .L J U D I I D O KU M ENTI ŠUMARIJA VRBOVEC LJUDI I DOKUMENTI 221 .

Njegovim zalaganjem podignuta je zgrada Šumarije. Na dužnosti upravitelja Šumarije Vrbovec ostao je do 31. a 1940. Po nalogu Šumskoga gospodarstva Bjelovar u lipnju 1952. rujna 1952. upravitelj Šumarije od 30. Prošao je sve teškoće II. veljače 1922. godine. rujna 1997.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Osnovnu je školu završio u Nikincima. godine u Šumariju Garešnica. a 20. gdje je diplomirao 1951. šumarski tehničar. dipl. Rođen u Golubincima (Srijem). Obnašao je razne funkcije u društvenom životu Vrbovca. upravitelj Šumarije od 1. kao zamjenik upravitelja. Za upravitelja Šumarije Vrbovec postavljen je 1. Apsolvirao je 1932. do travnja 1952. prosinca 2009. dipl. inž. listopada 1925. godine. realnu gimnaziju u Rumi 1941. Na područje Šumskoga gospodarstva Bjelovar dolazi 1951. Prema postojećim podacima kao šumarski inženjer postavljen je 1939. umro 25. šumarstva. inž. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zemunu. Rođen 7. PAVAO VOJT. preuzeo je dužnost upravitelja Šumarije Vrbovec. godina rođenja nije nam poznata. Do 1975. među ostalim i logor u Petrovaradinu. u Vrbovcu. šumarstva. godine. DRAGO LONČAREVIĆ. Upisao je Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu. Rođen 15. svibnja 1956. svibnja 1956. godine. u Nikincima (Ruma. Osim te dužnosti obnašao je i dužnost kotarskoga šumarskoga referenta za privatne šume. 222 . svjetskoga rata. svjetskoga rata. Šumarsku je školu u Karlovcu završio u prvoj poslijeratnoj generaciji maturanata šumarskih tehničara 1949. svibnja do 30. do 31. godine. godine radio je na poslovima referenta za iskorištavanje šuma. Vojvodina). u Zagrebu. Bio je sudionik II. u Vranovcima (Slavonski Brod). godine. godine premješten je na dužnost upravitelja Šumarije Sisak. umro 14. prvi upravitelj Šumarije od rujna 1951. godine za šumarskoga pristava u Šumariji Vranovina (Topusko) Direkcije šuma Zagreb. iz kojega je izišao narušena zdravlja. ŽIVOTOPISI UPRAVITEL JA VLADIMIR ŽEGARAC. Bio je upravitelj Šumarije u Čazmi. koju je obnašao do dolaska Pavla Vojta u listopadu iste godine. a potom za referenta za uzgajanje šuma u gospodarstvu. listopada 1952. listopada 1952. premješten je u Šumarsku upravu u Valjevo (Srbija). godine. godine. listopada 1956.

Diplomirao 1952. godine postaje upravitelj Šumarije u novoj organizaciji JP “Hrvatske šume”. do 31. 1941. siječnja 1991. koji se kretao oko 40 000 m3 sve godine rada u Šumariji. dipl. Time se posebno ponosio. u Bjelovaru. siječnja 2002. siječnja 1985. a nakon toga od 1. Prepoznao je njihovu važnost za obavljanje svih radova u gospodarenju šumama i njihovom gradnjom otvarao nedostupne šumske predjele. prosinca 1984. ZDRAVKO MOTAL. šumarstva. Važan doprinos dao je na području gradnje šumskih cesta. 223 . inž. Prvo zaposlenje u državnoj službi dobio je u Šumariji Kutini. Diplomirao je na Šumskogospodarskom odjelu 1965. do 31. dipl. siječnja 1985. sam je odabirao. travnja 1927. Rođen 15. godine. Upravitelj Poslovne jedinice za iskorištavanje šuma od 1. godine. Gorski kotar). godine. Nakon toga prelazi na savjetničko mjesto 1.o. inž. obnaša dužnost upravitelja Šumarije. U vrijeme propadanja nizinskoga brijesta i sušenja hrasta intenzivno se bavio problematikom sanacije staništa i obnove lužnjakovih sastojina zahvaćenih sušenjem. Kada se šumarstvo organiziralo na funkcionalnom principu. Najviše gotovih cesta izgradilo se u vrijeme u kojem je Šumarija samostalno funkcionirala. Prvo zaposlenje bilo mu je u Šumariji Vrbovec na mjestu referenta uzgajanja šuma. umro 30.ŠU M A RI J A V RB OV EC . prosinca 1990. godine na Drvno-tehnološkom odsjeku.siječnja 1991. Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. p. prosinca 1990. Osnovnu i srednju školu završio je u Križevcima. do 31. lipnja 1956. sc. 9. lipnja 1956. prosinca 1990. u Zagrebu. Rođen 10. njegovanje tih sastojina od stadija pomlatka pa do intenzivne njege sastojina proredom. upravitelj Šumarije od 1. godine. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Bjelovaru. Zagreb. šumarstva. upravitelj poslovne jedinice za uzgajanje šuma u Šumariji Vrbovec od 1. Sve vrijeme rada u Šumariji Vrbovec temeljna mu je preokupacija bila prirodna obnova sastojina hrasta lužnjaka. Slijedi premještaj u ŠG Garjevica Bjelovar. Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. obranivši magistarski rad pod naslovom “Gospodarsko-zaštitne mjere koje omogućuju zaštitu brijesta od izumiranja”. do 31. godine. i u toj organizaciji vodi Poslovnu jedinicu za iskorištavanje šuma do 31. TOMISLAV STARČEVIĆ. Redoviti godišnji etat Šumarije Vrbovec. na kojem ostaje do odlaska u mirovinu 31. prosinca 1992. Završio je poslijediplomski studij 1973. gdje je maturirao na realnoj gimnaziji 1960. godine. a od 1. prosinca 1991. prosinca 1984.L J U D I I D O KU M ENTI Mr. u Tuku (Mrkopalj. do 31.

Pohađao je Šumarsku školu u Karlovcu. dipl. Bio je član Upravnoga odbora JP “Hrvatske šume” p. Kraće vrijeme raspoređen je na radno mjesto stručnoga suradnika za internu kontrolu i reviziju. Bio je aktivni član Hrvatskoga šumarskoga društva. Najduže se zadržao na poslovima iskorištavanja šuma. gdje je stručni suradnik za uzgajanje šuma pri Proizvodnoj službi. siječnja 1992. godine imenovan je pomoćnikom direktora za uređivanje šuma. ĐURO KAUZLARIĆ.o. Na mjesto upravitelja Šumarije Vrbovec postavljen je 1992. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1973. Za to su vrijeme uvođene nove tehnologije u radovima na iskorištavanju šuma. inž. kreativne slobode struke. S obzirom na dugogodišnje korektno vođeno knjigovodstvo izravnih troškova radova na uzgajanju šuma bio je aktivan sudionik izrade iskustvenih normi radova na uzgajanju šuma u tadašnjem Šumskom gospodarstvu Bjelovar. siječnja 1992. upravitelj Šumarije od 1. godine. iskorištavanja šuma i šumskoga građevinarstva. šumarstva. Osnovnu je školu završio u Žabnu 1961. Ivan Žabno). godine raditi u Direkciju HŠ u Zagrebu. U svom radu i aktivnostima stalno i trajno se zalaže za decentralizaciju. do 2000. dohodovnu motiviranost svih organizacijskih jedinica (šumarija) i odgovarajuću stručnu i radnu odgovornost. 224 . gdje je maturirao 1966. gdje je dao svoj doprinos. ekologiju i lovstvo. godine. godine. Na toj je dužnosti ostao do odlaska u mirovinu krajem 2011. a 1.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. gdje je ostao raditi na poslovima uzgajanja šuma. Pripravnički je staž završio u Šumariji Vrbovec. godine. do kraja 2011. Rođen 25. uzgajanje šuma. Određeno vrijeme bio je član Uređivačkoga savjeta Šumarskoga lista i njegov suradnik. godine na Šumskogospodarskom odjelu. srpnja 1998. studenoga 1946. obnašao je dužnost potpredsjednika. godine. Zagreb od 1997. Stečenim stručnim i radnim iskustvom prelazi 1. marljivo dugogodišnje sustavno praćenje ostvarenja sortimentne strukture u odnosu na plan bilo je podlogom za izradu iskustvenih sortimentnih tablica glavnih vrsta drveća na razini ŠG Bjelovar. Isto tako. Uz bogat dugogodišnji rad u šumarskoj struci i obnašanje odgovornih dužnosti objavio je više od šezdeset radova o brojnim temama iz struke. u Brezovljanima (Sv.

Đuro Kauzlarić 6. Vladimir Žegarac 2. Goran Smolčec 24. Zdravko Motal 4. Milorad Krasnov 16. Milivoj Bota 7. Mate Špehar 11.L J U D I I D O KU M ENTI Popis stručnoga osoblja Upravitelji Šumarije od osnutka 1. Hrvoje Ravenšćak Šumarski inženjeri pripravnici u proteklom vremenu 1. Tomislav Starčević 7. Bwambale (Uganda) 3. Vladimir Hršak 19. Ivo Špehar 18. Tomica Matulić 23. Justus T. Savo Trbojević 13. Ivan Hladiš 5. Zdravko Motal 5. Jelena Dobraš 225 . Mirjana Mikšić 18. Ivo Špehar 27. Vilim Drašner 2. Renata Vuk 11. Hrvoje Gusić 21. Zdravka Skočić 16. Stjepan Kovačević 9.ŠU M A RI J A V RB OV EC . Goran Krivanek 20. Milivoj Bota 9. Marko Prihistal 25. Vanja Tomljanović-Prica 13. Jovica Bašić 15. Đuro Kauzlarić Šumarski inženjeri koji su radili ili rade u Šumariji 1. Goran Harambašić 12. Pavao Vojt 4. Damir Kolić 26. Zrinko Jakšić 17. Martina Gašparić (Pavičić) 10. Bernardica Pasariček 17. Nada Kučan 8. Tomislav Starčević 6. Zvonko Trninić 5. Damir Ružić 6. Đuro Kauzlarić 8. Pavao Vojt 3. Davor-Mate Barać 4. Suzana Trninić 14. Željko Gubijan 14. Matija Vusić 22. Vladimir Žegarec 2. Dubravka Tončić 12. Franjo Šimunek 15. Drago Lončarević 3. Nada Kučan 10.

34. Josip Bačani. građevin. 1986. 1961. 6. 1967. 15. Bregović. 1972. 1960.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Franjo Badanjak. 1964. 1987. dipl. 1969. . Nikola Basar. Dragutin Babić. 1958. 1970. Bernardo Baričević. privatne šume šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač mehaničar GODINA POČETKA RADA 1987. 1997. 1993. 1920. 16. 14. 1972. 26. dipl. 1960. Branko Bakar. 1942. 1982. 32. 1955. 17. Antun Britvić. 2000. poslovođa šum. 2011. Mijo Barešić. 1949. 1947. Stjepan Bajs. inž. 5. 1964. 30. 1933. 11. 1995. 1964. 1986. Jovica. 21. 1925. inž. 1975. 1961. 1998. 1974. 9. 1943. 7. 10. 1976. teh. 1985. 1983. 1980. teh. 1967. 1959. 8. Franjo Bašić. 31. 1979. 1976. Božena Auker. 3. 35. 2002. 28. poslovođa referent za šum. 1980. 1952. 1958. 20. 1977. 1967. ZAPOSLENI U ŠUM ARI JI OD 1951. 27. GODINE REDNI BROJ 1. 1967. DO 2010. 1980. 1960. 1920. Marijan GODINA ROĐENJA 1962. Darko Antolković. 1955. Slavko Bezak. 25. 1988. 1965. 1966. 1971. Đuro Blazin. Milivoj. 1964. šumski radnik sjekač šum. 1950. 1939. 1990. Marijan Branković. Davor* Blažević. inž. Franjo Brezovac. 1961. 29. 1945. RADNIK Anđelić. 33. 1985. Franjo Bedeković. 2004. 2001. 1964. 1988. Dražen Baričević. Ratko. 1974. 1975.Vinko Baričević. Drago* Auker. 1929. 1977. 2. 1989. 1987. GODINA PREKIDA RADA 1994. Željko Badanjak. 1986. agr. 226 RADNO MJESTO šumski radnik sjekač rukovoditelj računovodstva šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač poslovođa uzgajanja šuma pomoćnik poslovođe šumski radnik sjekač rukovoditelj računovodstva šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač traktorist šumski radnik sjekač traktorist čuvar šuma vozač poslovođa privatnih šuma mehaničar mehaničar pripravnik lugar šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač lugar lugar šum. 1955. 1978. 1945. Đuro Baričević. šum. 1998. 1980. Josip Bačani. 1985. 1982. 1926. 4. Mato Bakar. Bašić. Ivica Baričević. Mirko Baričević. 1985. Božić. 1947. Željko Bartol. 19. 1980. šum. 24. 18. 1983. 1980. 1989. mag. 1979. 1970. 13. 12. Bernardo Bota. 1952. 22. 1909. 23. Tomo Biruš. Vukašin Bedeković. teh. 1976.

Hans. 1994. 1954. ml. 1943. Juraj Franjić. 1986. Vilim. Dreta. 1955. 1949. 1942. Stjepan Dlaka. 1983. Ivica Crnković. 1967. 68. 1971. 1939. 1952. Ivanka Horvatić. 1957. 1976. 1966. 1979. 1999. 1971. 1974. Ivan Hibler. Tomo Dobraš. Stjepan Capardača. 1988. 56. Gajo Čoporda. 1937. 1967. 1981. 61. Ivan Grgurić. 1910. 67. 46. 1981. 2003. 1969. 53. 1962. 1997. poslovođa vozač šumski radnik sjekač knjigovođa referent mehanizacije administrativni referent pripravnik. 1995. 60. 1955. 76. 1924.ŠU M A RI J A V RB OV EC . 1977. 2007. Josip Crnković. 1969. 1968. 1945. 37. šum. Mira Deskar. Josip Dubrava. 39. 54. st. 81. 1993. dipl. 1970. 82. 1964. 72. 1963. dipl. Đuro Đurašina. 52. Milan Gubijan. blagajnica šum. 1971. 59. Ankica Crnković. Stjepan Ferenčina. 70. 57. 51. 42. inž. 1964. Mira Cvetko. 1980. 66.L J U D I I D O KU M ENTI 36. 38. 1965. 1997. 43. Željko. Hladuvka. 78. 44. 2011. 1964. inž. 69. 1951. 1923. šum. Ivan. 48. 40. 63. 1964. teh. 2010. 1998. 1941. Slavko Đuričić. Stjepan Dreta. 65. 1929. inž. 1928. 1978. 1930. 1964. 1971. Ivan. Đurić. Pero 1958. 1974. 1971. 1929. 1985. Gordana Horvat. 1974. Zvonimir Fotak. 64. 1967. 2001. Marija Buzina. Ivan. 1943. 1970. 1973. 1964. Drašner. 1996. Andrija Gotić. 1998. 1938. 227 . 1939. 1989. 45. inž. 1948. 47. Stjepan Dlaka. 1964. 1966. 1955. šum. 1964. Vinko Holi. 1913. 49. Ević. 1963. Nikola Gotal. 2010. 1992. 1979. 1933. 1994. Marijana Dijanić. Stjepan Dukić. šum. 1953. Mato Đunđek. 1969. 1970. 1935. Darko Hladiš. 1954. 1970. 1911. 1930. 1945. 58. dipl. 1967. poslovođa šum. 50. 1965. 1977 1970. računovođa šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač blagajnica blagajnica šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač pripravnik pripravnik vozač-traktorist čuvar šuma šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač lugar knjigovođa vozač-dizaličar šumski radnik sjekač čuvar šuma čuvar šuma čuvar šuma šumski radnik sjekač čuvar šuma čuvar šuma čuvar šuma šumski radnik sjekač vozač-traktorist revirnik šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač referent uzgajanja šuma vozač poslovođa knjigovođa administrator lugarski vježbenik 1977. 75. Dragutin Cerovec. 55. teh. 62. 71. 1968. 1977. 1975. 1988. Buzina. 1974. 1964. Stjepan Čavić. 1938. 1971. Andro Damjanović. 1990. 1975. 1928. Mirko Crnković. 1997. 1955. 1983. 1950. 1977. 1947. 73. Jelena. 1982. 1964. 80. 1962. 41. Blanka Đurec. 1990. Stjepan Hegedić. 77. 1994. Željko Đurić. Milan Cenko. dipl. 1982. 1939. 1979. 1972. Stjepan Holi. 1949. 1958. Stevo Ćosić. 74. 79. 1962.

Milorad. Đuro Karakaš. Tomo Ježić. 98. 1960. 1973. Franjo Koščević. 1972. 1948. 94. Stjepan Levak. 1972. 1993. Đuro Lacković. 1966. 111. 102. 1979. 1977. 99. 1987. 1960. Stjepan Hruškar. 1938. 104. 97. 90. 100. 1977. Miroslav Kovačević. 1964. 129. teh. 1929. Darko Krog. Josip Kovačević. 1985. 1975. Vlado Kukić. 1999. 1936. 1987. 1986. 1955. 1965. 1920. 1952. 1936. 1983. poslovođa šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač referent za šumske štete šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač lovočuvar šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač revirnik otpremničar šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač revirnik čistačica lugarski vježbenik šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač čuvar šuma poslovođa uzgajanja šuma 1974. 1967. teh. 1979. 121. Đuro Kantolić. 1955. 1974. 112. 88. 1993. Ćiro 1949. 95. inž. 128. Mato Kauzlarić. 1972. 115. 109. 1987. Dejan Kitner. 1964. 1958. 1988. 107. dipl. 1993. 1977. 93. 2011. 1911. 122. 119. 1929. 1973. 2007. 91. dipl. Franjo Krivan. 1956. Vlado Ivančan. 1969. 1955. Dragutin Kovačević. 1971. 1977. 1952. 1995. dipl. šum. 96. 1956. 1946. 1996. Matija Kitner. radnik šum. 1964. 1911. 1967. 1944. 1974. 1981. 1975. teh. 1968. radnik čuvar šuma upravitelj šumarije šum. 1958. 1987. 1967. 1975. Dominik Krsnik. 1931. 125. 116. 1991. Mladen* Krog. 1984. šum. Ivan Kovačević. 118. 1951. Kuharec. 110. 1985. 108. 101. Kremeček. 228 . 1984. Tomo Hruškar. 106. 1939. 1975. 1935. 113. Vlado Krasnov. 1959. 1993. 127. 1942. 1964. 1986. 105. 1935. 114. 1964. 1977. Vlado Levanić. 1931. Nada. Ivan Kovačević. 1956. 103. 1964. Keleković. 1926. 126. 1933. Stjepan Horvatić. 1974. 1962. 1995. 1950. 86. 1964. Rozika Kuharić. Horvatić. 1965. 1907. 92. 84. Dragutin Jembri. Mato Kos. 1966. 117. Stjepan Kovačević. 1956. 2000. 1960. 1986. Kata Ivančan. 1963. šum. 123. 1993. Mato Ivezić. Stjepan Jeren. 1977. 1957. 1971. inž. 1970.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 83. 87. 1939. inž. 1935. Željko Krsnik. 1952. Petar Jembri. 1979. 1922. 85. Marko Ježek. 120. Đuro. 1995. 1980. 124. 89. Josip Kučan. Josip Knežević. 1989. 1987. Đuro Jelić. šum. otpremnik lugarski vježbenik šumski radnik sjekač lugar čistačica mehaničar čuvar šuma šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač lugar šum. 1994. 1959. Mladen Jembri. 1964. Stjepan Kos. 1991. šum. Igor* Kauzlarić. 1929. 1977. Antun Koščak. 1951–2011. 2001. Josip Jelenčić.

Drago Lončarić. 2004. 1978. Igor Pentić. 162. 1969. 1948. 140. 1993. inž. 1961. 1970. 1964. 1939. Mijo 1933. 1977. 132. 1964. 1934. 1976. 1965. 1956. 1925. 1964. Mikuš. poslovođa šum. Filip Matak. Motal. 1916. 1935. 1969. Mario Mešnjak. 1966. 1932. 1961. Željko Melnjak. 1974. 1977. 1954. 1933. Miroslav Ocvirek. 1964. 143. 1989. 1979. 1981. Zoran Pasariček. Vladimir Miholić. 135. Ivan Markonić. 174. 229 . poslovođa šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šum. Željko Meštrić. 152. 2001. teh. 1985. Nikola Milašinčić. 1977. revirnika šumski radnik sjekač mehaničar poslovođa iskorištavanja šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač administrator šumski radnik sjekač pripravnik šumski radnik sjekač vozač-traktorist šumski radnik sjekač administrator šum. inž. Ivan Lončarević. Mirko Mikšić. 1965. 1979. 1986. 1962. 1929. 1964. 1942. 161. 1959. 151. 1967. 1988. revirnika šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač upravitelj šumarije šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač lugar šumski radnik sjekač šum. Dragutin* Lončar. 1991. 1964. Ivan Milanković. Bernardica. Vera Mlinarić. 1991. 1966. 1937. šumski radnik sjekač šum. 139. Drago Mešnjak. Ivan Paraga. 1925. 170. 1966. pom. 1979. 153. 1961. 1951. pom. Đuro mr. 1953. 1947. 1990. 144. 1961. 1992. 158. 1976. Marijan Molnar. 169. August Ožeg. 1954. 2003. 1979. Damir Levatić. 1954. pom. teh. dipl. 1951. 134. 1952. Stjepan* Ožeg. 150. 1933. 1954. Zvonko Pekčec. 1955. 1950.L J U D I I D O KU M ENTI 130. 1973. 157. Janko Mikuš. 171. teh. 1959. 164. 1987. 159. 166. 1959. Blanka Mikšanek. 167. teh. 1922. 1993. Mirjana. 1985. 1983. Mario Mavrić. 155. Drago Mijalić. 149. 1989. šum Nemčić. 146. 141. Levatić. 1980. Štefan Majhen. Nikola Majhen. 1938. 1983. 1966. Zdravko. 163. 1963. Franjo Pentić. inž. 1927. 175. 165. 160. 1957. pom. 137. dipl. 1965. 138. 1989. 1983. sc. dipl. Tomo Levatić. 1978. 154. 1963. 1964. teh. Stjepan Novaković. Ivan Ostroški. Ivan Markovinović. 1991. 1930. 1991. šum. 1995. 131. 133. 1982. teh. 1980. 1959. 1922. 172. Paušin. 136. 148. 1987.ŠU M A RI J A V RB OV EC . Stjepan Lončar. 1988. 168. 1975. 1990. 1997. 1988. revirnika lugar lugar 1971. 1986. 176. Albert Meštrić. 1974. Dubravko Mesar. Darko Majcan. 1973. 145. 173. 1935. 1998. Franjo Novaković. 1927. Petar Novak. 147. 1951. 1962. 1998. 1984. 1959. 1977. 1951. 1987. 1982. 2010. 1967. šum. revirnika šumski radnik sjekač upravitelj šumarije lugar otpremnik čuvar šuma šumski radnik sjekač poslovođa uzgajanja šuma šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač knjigovođa revirnik vozač šumski radnik sjekač šum. 142. 1991. Mirko Peček. 1980. 156. Mladen Mavrić. 1965. 1996. 2008. 1964.

Ivan Slatina. 1953. 1962. Josip Rušnjak. 1997. 1964. Antun Posilović. Luka Pljukovec. 1964. 182. 221. 1991. 2004. Josip Skočić. 188. 1966. 214. 1964. 1964. 1977. 1979. 1923. 199. šum. Milan Riplin. 1938. 1966. revirnika šumski radnik sjekač šum. 230 . 207. Nikola Rogožar. 1975. 1930. 198. Slavko Riplin. 186. Hrvoje Rebak. 218. 1988. 1987. 184. 1955. 1932. 1964. Slatina. Vlado Ritvaić. 1941. 1970. 213. 1998. 1974. 1960. 1974. 1972. 2009. 1962. 215. teh. Stjepan Slukić. 1970. 206. Stevo Rebić. 2011. 1964. 180. 1900. 1965. 187. 1968. 2001. 1970. 1964. Salaj. 1914. 1928. 219. 208. 1977. 1973. Branko Prvonožac. Ankica Radosavljević. Mirko Starčević. 1922. 1979. 1965. Nikola Rušec. Miroslav Ružić. 1954. Slavko Perhovec. 1970. dipl. 212. teh. dipl. 1961. 1945. Tomislav. 1977. Ivan Poloucki. 1964. Drago Posarić. šum. Nikola Smernjak. 209. inž. 216. 1964. 190. dipl. 1934. 1960. 1982. 1955. 197. Miroslav Perđun. Vladimir Poljak. 1983. 1997. Vidica Pušić. 1964. Darko Pleša. 1991. 1953. 1958. 1957. revirnika šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač lugar šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač traktorista financijski knjigovođa šumski radnik sjekač blagajnica poslovođa revirnik šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač lugar vozač-traktorist vozač-traktorist vozač-traktorist šumski radnik sjekač čuvar šuma šumski radnik sjekač traktorist pripravnik šumski radnik sjekač pripravnik šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač vozač-traktorist šumski radnik sjekač lugar šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač upravitelj šumarije 1985. 1927. 1998. 222. 192. 183. 1940. 1964. 1969. 195. Zdravka. 1950. Drago Sokač. 1969. 1969. Peraković. 200. 205. 202. 1900. 1959. 211. 1965. 201. 1950. 1987. 193. 1924. 1935. 1979. 1950. 1967. 1969. 194. 1910. 1950. 1987. inž. 1983. 1988. 181. inž. 1964. 203. 210. 191. Žarko Pižeta. Milojko Ravenšćak. 1960. 1976.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 177. 1964. 220. 1943. 1986. 189. 1987. 1970. 1928. Leopold Premerl. Damir. Ivan Resman. 1968. 1970. 1958. šum. Nikola Posavac. pom. 1962. pom. 1983. 1934. 1968. 1967. 1980. 1999. Josip Slunjski. Đuro Posilović. Đuro Slunjski. 185. 1947. 1933. 1945. 1926. 204. 1944. 1964. 2006. Karlo Plantak. Blaž Radaković. 2009. 1950. 1926. 1928. Stjepan Srbiš. Mirko Priščan. 1989. 2010. 196. 1962. 1961. 1961. 178. 1969. 1940. šumski radnik sjekač čuvar šuma šumski radnik sjekač šum. 1951–2011. Joža Petković. Viktor Repnjak. 1967. 223. Gabro Posavec. Ivan* Riplin. Mladen Sokol. 217. 1960. 1967. 1965. 1979. 1970. 1929. Slavko Posavac. 179.

1964. 267. Stipanček. 1979. 1967. 1968. 2009. 1929. 227. 230. 247. 1952. 2010. 1972. 254. 236. revirnika šum. inž. Savo. 1934. 2011. 1978. Đorđe Ščanćir. 225. inž. pom. Mato Tomić. 250. 1993. Mato Škledar. Branka Špehar. 1952. Pajo Vimislicky. Terek. teh. 1984. Dragutin Tomljanović. 232. 1974. Franjo Šinogl. šum. 233. 1941. Trbušek. 268. Stjepan Vuković. 1966. 1959. 261. 258. dipl. dipl. 228. šum. Zdenko* Totić. 1970. Šinogl. Mirko Škarec. 1994. Mijo Švec. 1988. 1933. inž. 245. 1965. 226. 1974. 260. Ivo. 1934. Đuro Švec. 1997. revirnika šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač 1986. 1961. 1961. 1955. 1955. 1936. ml. Dubravka. 1982. 1998. 1964. teh. 235. dipl. 1988. Topljak. 1964. 1989. Volarić. 1963. dipl. 1987. skladištar referent za HTZ šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač revirnik šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač administrator pripravnik revirnik šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač mehaničar vozač-traktorist šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač šumski radnik sjekač lugar šumski radnik šumski radnik tehnolog uzgajanja šuma šumski radnik sjekač mehaničar šumski radnik sjekač revirnik šum. 1967. poslovođa upravitelj šumarije traktorista šumski radnik sjekač lugar pomoćni lugar šumski radnik sjekač šum. 238. Stjepan. Stjepan Špičko. Krunoslav Trninić. inž. 2010.ŠU M A RI J A V RB OV EC . šum Špehar. Mate. Robert Žagar. pripravnik šum. 1985. 1921. 1948. 1986. 1956. 1920. 1997. dipl. revirnika pom. 251. 1962. 1975. 1988. 1960. 1960. poslovođa šumski radnik sjekač šum. 1966. 1967. 1955. 229. 1967. 1971. Vilim Zouhar. Ljiljana Tutić. 1957. 1964. 259. 1995. 1975. 244. Zlatko Štajminger. Đuro Trakoščanec. 249. 1981. 255. 1985. Ivan Toma. 1931. 1922. 257. šum. Troha. Špicar. 239. Dubravko Strott. Stjepan Trbojević. 242. 1925. Ivan Zelinka. 1971. pom. 1934. 1959. 1962. 1960. 1985. 252. 240. 1987. 1961. 1935. Milan* Ščuric. dipl. 1924. Ivan Štefić. Vlado 1965. 1987. 1974. Saša Vojt. 1935. Josip Šimunek. 243. šum. 1927. 1960. Pavao. 262. Đuro Štefanić. 1922. inž. 1990. 264. 1974. šum. 1953. 1962. 1993. 1994. Ljubica Šarac. 237. Suzana. 1969. 1995. 1992. * radni odnos s prekidima u Šumariji 231 . šum. Franjo Zobec. teh. 1951. 1973. 241. 1944. 256. Josip Španić. Stjepan. 1972. 1992. inž. 1961. 1992. 234. 1977. Švec. Franjo Živković. 1986. 1956. 1964. 2011. 266. 1986. dipl. 1987. 1962. 1929. teh. 1982.L J U D I I D O KU M ENTI 224. inž. Ivica Uradin. 263. st. 231. 1955. Drago Tončić. 253. 246. teh. 1950. 1935. 1962. 265. 1972. 1967. Vladimir Vrhovski. Franjo. 1973. 2007. 1933. 248.

Gabrijel Letiško. 1935. Miroslav * zbog nedostatka podataka svrstani u zasebnu tablicu 232 . Karlo Ribarić. 1931. 1935. 22. Grga Vinković. 23. Pavao Jurišić. Ivan Fulir. 1940. 1925. Ladislav Malnar. 1912. Milan Novak. 14. 1916. 6.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. Josip Bucifal. Đuro Bartolić. Vlado Fugaš. Đuro IME I PREZIME GODINA ROĐENJA 1930. Ivan Bartolić. Mirko Mališ. 5. 17. 8. Josip Fišer. 19. 2. 1928. Kuhar. POPIS OSTALIH ZAPOSLENIH RADNIKA ŠUM ARI JE VRBOVEC* REDNI BR. 1933. 16. 21. Nada Kos. 1. 10. 1905. Ivan Fulir. 24. 1929. 13. 9. 11. Ivan Majdek. Rudolf Pozder. Franjo Fišer. 1925. 1916. 1941. Babčec. 20. 1907. Ivan Filipčić. 3. 1941. 4. 1935. 1932. 1940. 1930. 12. 18. Ivan Babčec. 15. 7. Milan Mikuš. Josip Mikašinović. 1926.

05. 1935. Gubara ima malo. 1930. 1927. Česmu su obrstile geometride. i 03. Sušenje brijesta u Česmi 2000 m³. Prestaje gubar i sušenje. 1928. Sakupljana su jajašca gubara. Sušenje hrasta je stalo. 1938. Zdravko Motal. Nastavlja se sušenje u Varoškom lugu i pojavljuje se i gubar. Novakuši. U Česmi ispod Markovca pojavila se štitasta uš. Također se pojavljuje sušenje u Česmi. Brijest se u depresijama suši. 1931. Uzrok za sušenje podvodnost. Gubar (iako su jajašca bila sakupljana) nanio je velike štete u Varoškom lugu gdje je obrstio sve lišće i brstio je i zukvu. Nije zapisano otkuda su ti podaci ni vrijeme zapisa. Pojavio se u Česmi. Gubar je do 14. . Gubar se pojavio u Breziku. 06. Iskopan bunar u Varoškom lugu. 1937. stagnacija vode i pojava medljike – pepelnice . a brijesta je počelo. Posađeno je 3000 grabovih biljaka u Česmu 76. Jače sušenje u Varoškom lugu – uzrok medljika. Početak sušenja hrastika u Varoškom lugu.05. Jak mraz 02. mušice te Qmellens. Jajašca su sabirana 1933. 1939.98 ha. sc. 08. 1929. Brijest se suši i dalje. obrstio sve lišće. 1932. upravitelj Šumarije Vrbovec. jak ciklon u šumskom predjelu Bukovac – šteta oko 2000 m³. 1926. zahvatio je biljke u Kolosijeku. Brijestovih sušaca 1000 m³. Sušenje popušta u Varoškom lugu. Bukovcu. godine. U Varoškom lugu pojavili su se miševi. Stabla su potjerala pa je došla medljika. Sušenje dalje i gubar.IZ ŠUMSKE KRONIKE 1926 – 1939. Opaža se jak napad potkornjaka. Sušenje u Varoškom lugu. 1934. Nastavlja se sušenje u Varoškom lugu i pojavljuje se gubar. do 1939. U Česmi su se pojavili miševi pa je poduzeto trovanje. Bukovcu i Novakuši. Započeta oplodna sječa u kolosijeku. godine mr. godine Prepisao iz šumske kronike za šume kojima gospodari Šumarija Vrbovec iz vremena od 1926. 1933. Jače sušenje u Varoškom lugu i osnutak rasadnika u Breziku na površini od 0.

specijalist za “štilovke” 234 . Majstori Marijan Britvić i Đuro Totić od stare krame rade novi traktor. godine. dok treći majstor Nikola Bartol radi na terenu Umirovljenici Šumarije “Stara garda” 1992.60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. godine Sa susreta umirovljenika 2010. Ivica Crnković i Savo Trbojević Majstor Franjo Basar.

L J U D I I D O KU M ENTI 235 .ŠU M A RI J A V RB OV EC .

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC 1951–2011. 236 .

ŠU M A RI J A V RB OV EC - L J U D I I D O KU M ENTI

237

60 GODINA ŠUM ARI JE VRBOVEC

1951–2011.

238

MOLITVA ŠUME Prolazniče! Kad pored mene prođeš i poželiš podići svoju ruku na mene, pazi, nemoj me ozlijediti, jer: ja sam toplina tvoga ognjišta u hladnim zimskim noćima, prijateljski hlad koji te štiti od ljetnog sunca, moj ti plod osvježava grlo i gasi žeđ dok putuješ. Ja sam sljeme tvoje kuće, daska na tvom stolu, postelja na kojoj spavaš i drvo od koga gradiš svoje lađe. Ja sam držalica tvoje motike, vrata tvoga obora, drvo tvoje kolijevke i mrtvačkog sanduka. Ja sam kruh dobrote i cvijeće ljepote. Prolazniče slušaj moju molitvu : “ Ne ozljedi me!”

Sadržaj
Proslov .............................................................................................................................................................................................................7 Predgovor ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������9 Prigodno o šumariji Vrbovec ...........................................................................................................................................13 Šumarija Vrbovec – primjer očuvanja šuma za buduće generacije .....................................................15 Trebalo je znati kako sačuvati bogatstvo šuma za nas danas ���������������������������������������������������������������������17 Šumariji Vrbovec uz obljetnicu ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������19 Važna karika u radu Hrvatskoga šumarskoga društva ........................................................................................21 Šumarija Vrbovec – poligon hrvatske šumarske znanosti i nastave .......................................................25 Jednomu vremenu na čast i spomen ...............................................................................................................................33 šumarijA Vrbovec u prostoru i vremenu ...........................................................................................................39 Grad Vrbovec i općinska središta ......................................................................................................................................41 Zemljišne zajednice .........................................................................................................................................................................45 Sjećanje na Šumariju Sveti Ivan Žabno ...........................................................................................................................49 Osnutak i razvoj Šumarije Vrbovec od 1951. do 2011. godine ............................................................53 Osobna karta gospodarskih jedinica ...............................................................................................................................67 Klima ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������87 Obilježja tala Bjelovarske zavale ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������89 Rijeke našega kraja i naših šuma �������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������97 Nizinske šume i vodni odnosi na području Vrbovca ������������������������������������������������������������������������������������103 Biljne zajednice naših šuma ....................................................................................................................................................109 Istraživanja strukture i prirodne obnove šuma hrasta lužnjaka u Šumariji Vrbovec ..............111 Stari hrastici sastojine hrasta lužnjaka starosti 140 i više godina .............................................................117 Zaštita šuma na području Šumarije Vrbovec 1951–2010. godine ...................................................119 Sušenje hrasta lužnjaka i ostalih vrsta ..............................................................................................................................123 Zaštićeni objekti na području Šumarije Vrbovec ���������������������������������������������������������������������������������������������127 Šumske ceste �������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������131 Lovstvo na području Šumarije Vrbovec ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������133 Privatne šume ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������137 ŠUMA – NADAHNUĆE STRUČNOMU I UMJETNIČKOMU IZRIČAJU ..........................................................141 S ljubavlju su započeli, mi nastavljamo ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������143 Hraste, klanjam ti se! ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������147 Obilježavali smo godinu hrasta 2000. ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������155 Priča o hrastu lužnjaku ����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������157 Šuma, životinje, priroda ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������163 Od ručne pile i sjekire do energetskoga drva ���������������������������������������������������������������������������������������������������167 Vuglenice i proizvodnja drvnoga ugljena ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������173 Vodenice u vrbovečkom kraju ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������175 Mostovi, pruge i selo Ravnice u šumi Česmi ���������������������������������������������������������������������������������������������������������179 Vrbovečki penjači ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������181 Od prijateljstva do bratskih šumarija ����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������183 Uz gospodarenje šumama nastajala je i šumarijska knjižnica .....................................................................185 Djeca su išla stopama svojih očeva ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������187 Naših šezdeset zajedničkih godina – Šumarija Vrbovec i jedan Albert ........................................191 Sjećanja ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������199 Tebi, vino! ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������203 Susret s malim puhom ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������211 Likovni radovi – duborezi �����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������212 Likovni radovi – slike i crteži ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������215 Fotografije ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������217 ŠUMARIJA VRBOVEC – LJUDI I DOKUMENTI ����������������������������������������������������������������������������������������������������������������221 Životopisi upravitelja ...................................................................................................................................................................222 Popis stručnoga osoblja ............................................................................................................................................................225 Zaposleni u Šumariji od 1951. do 2010. godine ���������������������������������������������������������������������������������������������226 Popis ostalih zaposlenih radnika Šumarije Vrbovec ����������������������������������������������������������������������������������������232 Dodatak: dokumenti i fotografije iz povijesti Šumarije ���������������������������������������������������������������������������������233

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->