You are on page 1of 5

Hrvatska srednjovjekovna knjievnost

dijelimo na: 1. od poetka pismenosti nastaju prvi povijesni i pravni tekstovi 2. knjievnost se otvara zapadnoeuropskim utjecajima tematika je svjetovna, razvija se srednjovjekovna poezija hrvatska srednjovjekovna kultura je trojezina (latinski, staroslavenski i starohrvatski) i tropismena (latinica, glagoljica i hrvatska irilica bosanica) Hrvati se doselili u 7. stoljeu i donijeli usmenu knjievnu predaju 8 st. prijelaz iz nepismenosti u pismenost latinski prvi jezik hrv. Srednjovjekovne knjievnosti 863. iril i Metod se upuuju na poziv kralja Rastislava u Moravsku kako bi pomogli Slavenima organizirati bogosluje, uspostavljaju bogosluje na staroslavenskom jeziku i uvode glagoljicu, a kasnije Metodovi uenici stvaraju irilicu prihvativi staroslavenski jezik kao jezik bogosluja, Hrvati poinju unositi elemente narodnog jezika i tako nastaje hrvatska redakcija slavenskog jezika najstariji sauvani glagoljiki zapisi na narodnom jeziku: plominski natpis, krki natpis i valunska ploa (svjedoi o dvojezinosti, nadgrobna ploa) Baanska ploa prvi opseniji hrvatski tekst, pisan hrv. jezikom s elementima staroslavenskog - darovnica, nastala je oko 1100. godine, nakon smrti kralja Zvonimira - sluila je kao plutej (odjeljuje sveenika od naroda u crkvi) u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kraj Bake na otoku Krku - danas se uva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti - prijelazni tip glagoljice iz oble u uglatu - napisali opat Driha i opat Dobrovit rnorizac Hrabar govori o Konstanin irilu, pisan staroslovenskim jezikom, namijenjen je svjetovnoj uporabi Vinodolski zakonik nastao 6.1.1288. godine - najstariji zakonski spomenik, ureuje pravne odnose izmeu krkih knezova i Slobodnih vinodolskih opina Poljiki statut skup ravnih normi iz 15. stoljea pisan bosanicom, istopravni dokument Lucidar prva enciklopedija srednjovjekovnog znanja - napisan u obliku dijaloga, uenik postavlja pitanja, a uitelj odgovara - prva rasprava na narodnom jeziku - prireen od popa glagoljaa iz Istre - nastao u 12. stoljeu - bez empirijskih injenica Zapis popa Martinca kod prepisivanja drugog novljanskog brevijara, umetnuo je svoje Svjedoanstvo o Krbavskoj bitci Ljetopis popa Dukljanina sastoji se od 3 dijela: Geneologija, Legenda o sv. Vladimiru i Ljetopis o Dukljanskoj dinastiji - u njemu je pisana legenda o kletvi kralja Zvonimira Misal po zakonu rimskoga dvora prva knjiga tiskana na hrv. jeziku

Srednjovjekovni

koriste temu iz Antike i stavljaju u srvjekovni kontexts Romanac Trojski tema trojanskog rata, prikazan na srednjovjekovni nain, pisana glagoljicom; viteka etika Aleksandrida roman o Aleksandru Velikom, nastala na temelju Pseudo-Kalistenovog romana na podruju Du ( zakljueno po nainu pisanja) exempli ili prilike prie koje tee pouavanju; u Bibliji parabole Srednjovjekovna

hrvatski romani

hrvatska lirika: Narodil se kralja nebeski

Va se vrime godita Bog se rodil v Vitliomi Svit se kona satirina pjesma o simoniji (trgovanje crkvenim dobrima), kritika na raun klera ibenska molitva pohvala Gospi - nastala po uzoru na laude Sv. Franje (izvodili flagelanti sami sebe bievali); druga polovica 14. stoljea; protee se anafora poput litanije - latinki tekst

Srednjovjekovna drama

manifestira se kroz koledu (slino faniku), period kad nisu trebali paziti na svoje ponaanje (Karneval, Alka, moreka (ples crnih i bijelih figura), udijate, crkvena prikazanja (recitiranje), mirakul (misterij) pasija - najrazvijeniji oblik, postojna tema muka i smrt Isusa - u poetku se prikazivali u crkvama, kasnije na trgovima ispred crkvi, - Muka svete Margarite

Talijanska knjievnost:
srednjovjekovni elementi: alegorija, metafora, simolika brojeva Firenza Danteov grad Dolce stil nuovo slatki novi stil 13. stoljee - platonski odnos prema eni, ena je shvaena kao savrenstvo, duhovna ljubav, zadovoljava se u promatranju voljene ene, bez dodira ljubav na daljinu; mogue povezivanje ene sa Bogorodicom - toskanska pjesnika kola njeguje taj stil

Dante Alighieri: Boanstvena komedija


Dante se javlja ljubavnom lirikom pod utjecajem sicilijanske pjesnike kole i trubadura komedija jer zapoinje loim, a zavrava dobrim atribut boanstvena dao Boccaccio 3 bo. broj; 33 pj. x 3 (pakao, istilite, raj) + 1 uvodno = 100 => savrsen broj; pantera, lav, vuica putenost, oholost i lakomost Talijanski nacionalni ep prvi na narodnom talijanskom

Pria o Danteovom posjetu u zagrobni ivot (7. 4. 1300.) kroz kojega ga dijelom vodi Vergilije (Danteov uzor), a dijelom Beatrice (njegova platonska ljubav; simbol boje milosti) Srednjovjekovna puka vizija zagrobnog ivota naznaka novog doba => spoj znanosti, etike, puke znanosti, filozofije... danteovska strofa 3 jedanaesterca abab; sva tri dijela zavravaju rjeju zvijezdesrednjovjekovni element

Francesco Petrarca: Kanconijer


cinqoue cento 14. st sr vijek s naznakama novog u jednoj crkvi upoznaje ljubav svog ivota Laura platonska ljubav on je bio poeta laureatis pjesnik ovjenan lovorom, a on je bio priznat u svijetu 1341. godine utjecan od strane sv. Augustina i od njegove autobiografije Ispovijesti zbog nove subjektivnosti osjeajnost i uvoenje misli pisao djela na latinskom koja su u ono doba bila bitnija (Afrika, O slavnim muevima, Pastirski spjev eploga ili idila (pastirske pjesme); Kanconijer pisan narodnim jezikom pisao dolce stilom nuovo (platonski stil, ustvari) filozofija franjevaca jednostavnost, prirodnost, prenaa se na liriku u ono doba petrarkin stil on preuzima samo galntne motive: reflexivnost, skolnost introspekciji, meditaciji i unutarnjim dilemama, jedanaesterac Kanconjier: ili rasute rime (prve rijei u prvom stihu uvodnog soneta) pjesme posveene Lauri, a sam Petrarca se kree izmeu 2 pola => dilema izmeu duha i tijela 365 pjesama za svaki da +1 za prijestupnu godinu 317 soneta, 29 kancona, 9 sestina, 4 madrigala Osnovna intencija djela: slavljenje Laure; pjesnik pati i bezvoljan je premda je Laura vie imaginacija nego stvarna ena 2 dijela jedno za vrijeme Laurina ivota (pisano 20 godina; ljubav se n+mijenja od kranske do erotske, a pjesnik zbog erotske elje za realizacijom ljubavi ima grinju savjest i tako u krug) -drugo nakon njene smrti (10 godina; melankolija, eleginost, razoaranje, ivotna prolaznost) Simbolino zavrava rjeju mir Dijelovi tijela se posebno opisuju, hijerarhija opisivanja => hiperbola, paradox, antiteza, oximoron, nabrajanja este figure PETRARKIZAM zaetnik Petrarca; dijeli se na kariteanizam (smjer petrarkizma gdje su motivi otvorena trubadurska senzualnost, sve je explicitno, ak i erotsko; Cariteo) i bembizam (smjer petrarkizma gdje se njeguje izvorni Petrarca, inzistiranje platonske ljubavi, idealiziranje; Bembo) Pojavljuju s i antipetrarkisti, najpoznatiji je Shakespeare

Boccaccio: Dekameron

Petrarca utjee na Boccaccioa AFIRMIRAO JE NOVELU kao novu knjievnu vrstu, a po uzoru na njega nastaju i nove novele pa se ona irila kao ne novo gr. Deka hemeron 10 dana radnja u Firenci; kuga hara grad pa 3 (simbol sv. Trojstva) mladia i 7 djevojaka = 10 odlaze na selo; svaki dan svako pripovijeda jednu novelu 10x10= 100=> savrsen broj, a ta nam naznaka govori da je djelo dijelom jo u sr vijeku (simbolika brojeva) intencija razonoda; o ljubavi, srei, inteligenciji, ali i sposobnosti svaki dan u djelu zavrava pjesmom i plesom => naznake manirizma temelj fikcionalne naracije postaje zgoda ili anegdota svjetovni humor, okretanje svih vrijednosti (karnevalizacija), izrugivanje pokvarenom kleru, blaga pornografija, ali i moralizam, nema alegorije i posebnih figura, preteno se obr aa enskoj publici

Humanizam

drutveni pokret koji se javlja u 14. i 15. st. => fenomen


javlja se u Italiji; NIJE knjievna epoha!; raskid sa srednjovjekovnom tradicijom i okretanje prema ovjekovim ivotnim vrijednostima centar pokreta ovjek knjievnost se pie iskljuivo latinskim jezikom i javlja se izrazit utjecaj antike

Hrvatski humanizam

pod utjecajem talijanskog humanizma, a na jugu je razvijeniji, nego na sjeveru, s tim da je u Du najrazvijenije, a sjeverni jug je slabije Du Nikola Modruki (autor najstarije-inkunabula); Ludovik Paskali, Karlo Puci, Ludovik Crijevi Tuberon, Ilija Crijevi, Jakov Buni, Damjan Benei; St Marko Maruli; i Juraj igori, Antun Vrani, Faust Vrani; Cres Frane Petri; Istra Matija Vlai Ilirik; Sj. Hrv Ivan esmiki, Pavao Skali Piu se lat. epovi, elegije, epigrami, lirske pjesme, povijest filozofijei dr. prirodno-znanstvena djela pod utjecajem antike

Marko Maruli Marcus De Marulis Spalatensis (1450.-1524.)


otac hrvatske knjievnosti prvi ep na hrv. jeziku je Judita napisao prvi hrv. bestseller De Institutione Bene Vivendi (1506. Mleci) => Prirunik za dobar ivot Evangelistiarum (1516. Mleci) Quiquaginta (1517. Mleci) Davidijada najznaajniji vergilijanski ep (pisan po uzoru na Verilijevu Eneidu; Vergilije nap. uzorak epa) u 14 knjiga, 7000 stihova, utjecaj antike tradicije preuzima biblijsku temu: David (simbol Krista) i njegov brat aul (simbol idova) alegorizam => naznaka sr. vijeka;

invokacija (zaziva Kaliopu, muzu epike) na lat.- potuje antiku verg. ep => naznake humanizma

Ivan esmiki Janus Pannonius (1434.-1472.)


azma, 11.g. pjesnik u Italiji, vraa se u domovinu gdje postaje biskup u svojoj 26. godini; osnuje sveuilita, postaje ban, pie i prevaa elegije, imaginarne i stvarne dogaaje, tk o ljubavi i prijateljstvima najpoznatija autobiografska pjesma U smrt majke Barbare - autobiografska tualjka; latinistiki text; elegijski distih (hexa+penta) antika proevinencija javljanje antikih bogova jednostavan stih bez puno figura

Juraj igori Georgius Sisgoreus (1445.-1509.)


ibenik, Padova, doktor prava, sveenik Latinist antiturska tematika u prozi, tk o i, Iliriji i obiajima... napisao je 2 knjige Elegiarum et Carminum Libri De Situ Illyriae et Civitate Sibenici ( O smjetaju Ilirije i grada ibenika) 16 nadbonih pjesama u rukopisu najpoznatija elegija iz 2. knjige Elegija o pustoenju ibenskog polja pustoenje i navala turaka u zaleu ibenika O smjetaju Ilirije i grada ibenika u prozi, ulomak koji je itan je pun antikih dijelova i opisuje neobine dogaaje: naricljke o sprovodima, cjelivanje za Boi, ples; nain izraavanja podsjea na antiku!

Antun Vrani Antonius Verantius (1504.-1573.)


i, Padova, Krakov, Be. djeluje na dvoru, a zatim odlazi djelovati u Tursku ako kraljev namjesnik NIJE pjesnik; poznat je po epistulama (pismima) autor naeg prvog putopisa na latinskom Putovanje iz Budima u Drinopolje (putopis) - nema nikakvih slinosti sa antikom - nije pjesnik, nema ritma, stil je suhoparniji

Ilija Crijevi Aelius Lampridius Cerva (1463.-1520.)


Rim, druio se s Pompejnijem Letom? 1. hrvatski poeta laureatis Dubrovanin sredite i centar hrv. renesanse pisao 240 pjesama u 9 mjeseci (himne, ode, epigrame, najvanije elegije rimljanki Flaviji) najbolji stilist u hrv. latinizmu

Natalija Lopac, 2.b