SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

Anabel Li Keke, Dajana Jeud

DTP PROCES I PRAVILA PRIJELOMA

SEMINARSKI RAD

Varadin, 2012.

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

Anabel Li Keke, Dajana Jeud Redoviti student, Redoviti student Broj indeksa: 39995/11-R, 39985/ 11-R Smjer: Informacijski i poslovni sustavi Preddiplomski studij

DTP PROCES I PRAVILA PRIJELOMA

SEMINARSKI RAD

Mentor: dipl. inf. Igor Tomii

Varadin, veljaa 2012.

Sadraj
1. UVOD ....................................................................................................................................................................... 1 2. DTP PROCESI ........................................................................................................................................................ 2 2.1. DTP PROCES #1: DIZAJN .................................................................................................................................... 2 2.2. DTP PROCES #2: GLOBALNO PODEAVANJE ....................................................................................................... 2 2.2.1. Redakcijski softver ..................................................................................................................................... 2 2.2.2.Ostali koraci globalnog podeavanja ......................................................................................................... 3 2.3. DTP PROCES #3: RAD SA TEKSTOM .................................................................................................................... 3 2.4. DTP PROCES #4: RAD SA SLIKAMA..................................................................................................................... 4 2.5. DTP PROCES #5: PRIPREMA DATOTEKE .............................................................................................................. 4 2.6. DTP PROCES #6: PRINT ...................................................................................................................................... 5 3. PRAVILA PRIJELOMA........................................................................................................................................ 6 3.1. PRAVILA PRIJELOMA - KNJIGA ............................................................................................................................ 6 4. ZAKLJUAK ......................................................................................................................................................... 8 LITERATURA ............................................................................................................................................................ 9

1. Uvod
Stvari su se promijenile od 1300. i ranije. Originalna forma stolnog objavljivanja bila je spora, muna i teka, meutim bila je nevjerojatno lijepa, iznimno suptilna i jedva se mogla procijeniti njena kvaliteta. Nekolicina ljudi je u svijetu bila s takvom vjetinom. Materijali su po cijeni bili daleko izvan dosega prosjenog ovjeka. Jedan list pravog pergamenta stajao je par stotina dolara, ako je i bio dostupan. Jedna od prvih stvari koje se trebaju shvatiti u toj industriji je duga tradicija nevjerojatne kvalitete koja u dananje doba vie nije dostupna. U prolosti se stolno izdavatvo nije smatralo talentom ve vjetinom koja se morala razvijati napornim radom. S vremenom mnoge sposobnosti postale su dostupne digitalno. Stolno izdavatvo (DTP) jest nain slaganja i prikazivanja teksta i ilustracija kao tiskarskog predloka koji se realizira na laserskom printeru ili laserskom fotoosjetljivou. [iljak, 1989, str.5]. U ovom seminaru objanjen je proces stolnog izdavatva, koje se uvelike promijenilo do dananjih dana s obzirom na poetke. Proces je postao brz, ali i sloen. Jedina stvar koja se nije promijenila je potrebno znanje za ovaj posao koji iziskuje viegodinje iskustvo. Za ovo podruje rada na raunalu potrebni su strunjaci koji su skupi pa esto da se izbjegne plaanje, takve stvari rade ljudi neprofesionalci. Scribus je program koji je namijenjen stolnom izdavatvu (DTP) odnosno pripremi za tisak nekog dokumenta. DTP na sadanjem stupnju uspjean je u manjim poslovima i u onim poslovima u kojima se ne trai velika preciznost. Jo jedna primjena DTP-a je za pisanje, slaganje, crtanje i dizajniranje notnog materijala (glazbenih znakova).

2. DTP procesi
2.1. DTP proces #1: Dizajn
Dizajn ne predstavlja samo ljepotu za gledanje. Njegova vanija uloga je da pojedinane stranice izgledaju kao da ine jednu cjelinu. Na svim stranicama mora biti vizualno usklaen raspored, shema boja i stil teksta. Dizajn se treba koristiti dosljedno na svim stranicama kako bi privukao to vie ljudi jer djeluje profinjenije. Kada je dizajn na svakoj stranici drugaiji, nemamo osjeaj smisla i logike te nas takve stranice odbijaju. Stranice ipak moraju biti razliite s obzirom na kategorije. Glavna stranica kao glavna kategorija se mora razlikovati od svojih potkategorija. Dizajn se pritom moe uiniti neto drugaijim. Stranice najbolje funkcioniraju kada su sloene u hijerarhiju. Najbolji primjer je kada se od opih kategorija ide prema konkretnih informacija. Takve stranice kojima je hijerarhija nia sve su sloenije i bogatije. Tada se koristi dizajn koji je malo drugaiji, ali ipak dosljedan na nekoliko naina. Meutim kada se sjedite fokusira na informacijama koje su u najvioj razini tada je tamo dizajn stranica sloeniji, a stranice sa niom hijerarhijom imaju jednostavniji dizajn. U dizajnu je vano spomenuti da ga ini format, to znai da odaberemo kako e izgledati na uradak time da odaberemo da li e biti u obliku broure, posjetnice, asopisa ili pak reklama, boja, slika i font.

2.2. DTP proces #2: Globalno podeavanje

2.2.1. Redakcijski softver Redakcijski softver je prvi put bio u uporabi ranih osamdesetih godina prolog stoljea. Sustav je bio posveen front-end prikljucima koji su bili potrebni za velike i skupe ureaje namijenjene grafikoj pripremi. Proces, u kojem informacije na svakoj stranici imaju prikljuak, vrlo je sloen i iziskuje mnogo rada to znai da operator mora imati iskustva s time i dobro znanje u tipografiji. Vrlo je vano rei da je proces, prije nego to je bio dostupan za korisnika raunala, suelje korisnika je moralo biti dizajnirano. Dananja nova raunala imaju pojednostavljen proces, pojednostavljen time da su naredbe kao to su npr. stil fonta umetnuti direktno u tekst koji dizajniramo. No, taj novi proces ima i svojih nedostataka. Potrebno je vee znanje tipografije. Zbog toga je grafika priprema najee ostavljena za osobu koja je strunjak u tom podruju. Za korisnika ovaj je sustav unaprijedio koritenje stolnog izdavatva.

2.2.2.Ostali koraci globalnog podeavanja Osim tehnikog rada softvera za vaan dio je dizajn koji ima pravilne boje, ravnoteu meu elementima, kontrast i prazan prostor. Ti elementi se mogu realizirati tako da se podese margine jer veina pisaa zahtijeva minimalnu irinu za postavke margina, zato to oni ne mogu ispisivati rubove stranice. Ako se postave margine koje su preuske, neki alati kao npr. Microsoft Word prikazuje poruku Jedna ili vie margina postavljene su izvan ispisnog podruja stranice., Takoer se odredi broj stranica, stupaca, prilagodi paleta boja te postave stilovi odlomaka.

2.3. DTP proces #3: Rad sa tekstom

Veina stolno izdavakih projekata smatra da je tekst glavni element. Tekst ukljuuje izbor fonta i ureivanje teksta na stranici. Font ima vanu ulogu u prikazu karaktera knjige. Na engleskom jeziku rije font znai izvor, vrelo ili pak predstavlja fontanu. To bi u grafikom smislu znailo da je to izvor iz kojeg se izvode slova koja imaju zajednike karakteristike. Potrebno je za odreenu temu odabrati font koji sugerira slian ugoaj s ugoajem kakav ima ta tema. Veliina slova uvelike pomae u pri odabiru odgovarajueg fonta. Neki fontovi bolje funkcioniraju kada su slova manja jer su itki,dok drugi bolje kad su slova vea. Podebljana slova se ne preporuuju kod pisanja teksta jer usporavaju itanje i ponekad ih itatelj jednostavno preskoi jer ga zaustavljaju u itanju. Umjesto toga koriste se ukoena slova (italic) kako bi se isticao vaan dio teksta. Kod ukraavanja koriste se inicijalna velika slova te interpunkcije. Slova su se poela nizati uz pomo raunala 50-ih godina prolog stoljea. Dvadeset godina kasnije dogodila su se znatna poboljanja u brisanju, pozicioniranju, ubacivanju, spajanju razliitih zapisa, premjetanje razliitih dijelova teksta, prijelaz iz jedne stranice u drugu itd. Veina raunala za digitalizaciju koristi bit-mapu (slovni znak preko cijelog ekrana). Oblikovanje slova ima tri faze: unos crtea u raunalo, izraunavanje koordinata ovojnice te spremanje znaka na mjesto u memoriji. Na stranici je potreban slobodan odnosno prazan prostor kako bi se nae oi odmarale. Za to su zasluni proredi. Nedostatak bijelog prostora oteava oku pratiti itanje iz jedne linije u drugu liniju te tako oteava itljivost. Sva ta svojstva dosad navedena za tekst spadaju u kompoziciju teksta. Prilikom unosa teksta najvie nam pomae premjetanje teksta, kopiranje, spremanje, kombinacije slovnih znakova itd. Najbolji nain za obradu teksta je da se tekst obradi u posebnom programu za obradu teksta jer u tom posebnom programu ima vie raznovrsnih rutina za obradu teksta. Pojam konverzije vaan je za DTP proces jer se njime skrauje vrijeme od primitka teksta do realizacije teksta. Najbolji primjer konverzije je novinska proizvodnja. Prije

primjene DTP-a u uredskom poslovanju nije se obuhvaalo toliko tipografskih pravila (razliite debljinske vrijednosti slovnih znakova, jednaka veliina pisama te jednak pismovni rez). Pojam iskljuen tekst odnosi se na tekst koji se sastoji od uvlake, pozicija linija, smjetaja rastera, centriranje redaka i naslova itd. Nasuprot tome postoji pojam beskonaan tekst. Takav tekst jest onaj koji piemo, a jo emo ga korektirati.

2.4. DTP proces #4: Rad sa slikama

Slike su vaan detalj DTP procesa. Za njihov razvoj i ureivanje potrebne su npr. montae, rezanja, uklanjanja pozadine, promjena veliine slike i ostale stvari koje nam pomau da doemo do eljene slike. Slika se moe staviti bilo gdje u dokumentu te se na njoj mogu nalaziti okviri, sjene itd. Modeli boja su naini definiranja boja odnosno naini prikaza boja na papiru i zaslonu. Postoje etiri modela boja : RGB model, CMYK model, HSB model, CIE Lab model. RGB model preklapajui crvenu (R-red), zelenu (G-green) te plavu (B-blue) boju dobije bijelu boju. Takav model koristi se kod prikaza boje na zaslonu (npr. monitor). CMYK model koristi grimiznu plavu, purpurnu, utu i crnu boju kako bi preklapanjem dobio crnu boju. Model tog tipa koristi se kod pisaa. HSB model bazira se na ljudskoj percepciji boje. U njemu su navedene ove karakteristike boje: nijansa, ton boje, zasienost i svjetlina. CIE Lab model je takoer baziran na ljudskoj percepciji boje. On je definiran sjajem i sa dvije kromatskim komponentama ( prva ide od zelene do crvene, a druga od plave do ute). Grafika je pojam koji se koristi za tehnike postupke umnoavanja crtea pomou matrica koje su izraene runim nainom, kemijskim ili fotomehanikim putem. Tehniku DTP-a zanima ona slika koja se moe unijeti u raunalo, odnosno slika koja je u obliku fotografije ili video-snimke. Skeneri ili digitalizatori pomau nam kod pretvorbe fotografija i video-snimaka u digitalni zapis. Jedan od vanijih poslova za obradu slika je retuiranje. Za taj proces potreban je pribor, npr. kist, etka, gumica itd.

2.5. DTP proces #5: Priprema datoteke

Priprema se odnosi na izradu digitalnih datoteka za ispis. Prije isporuke odvija se krajnja provjera te se provjera vri dvaput kako bi bili sigurni da su datoteke spremne za tisak. Ti koraci se odvijaju izmeu dizajna i tiska. Provjerava se ispravnost teksta: ispravno napisane rijei, pravilno napisana imena, precizni brojevi, pravopis, gramatika, treba uoiti i ispraviti praznine kod justified poravnanja, provjeriti numeraciju dokumenta (brojevi stranica dobro posloeni,

provjeriti da li je svaka slika numerirana, da li su naslovi numerirani (ako je potrebno)), provjera grafike i komentara slika, provjera konzistentnosti proreda (izmeu redova, naslova, grafike i teksta), provjera konzistentnosti fontova, stilova fontova. U neke dokumente mogu se i ugraivati fontovi (eng. embedding) ime se ujedno eliminira rizik printa krivog, tj. zamjenskog fonta. Moe se ugraditi cijeli font ili samo podskup znakova koji se koriste u datoteci. Izrada podskupa osigurava upotrebu odreenih posebnih fontova prilikom ispisa stvaranjem prilagoenog naziva fonta. Na taj e nain, npr. davatelj usluge umjesto svoje verzije uvijek moi koristiti pravu verziju nekog fonta prilikom prikaza i ispisa. Ako se dokument sastoji od vie od jedne boje tinte, stranica mora proi kroz ispis dva ili vie puta (ovisno o tome od koliko se boja sastoji) te se svaka boja nanosi na papir. Ponekad se papir ili ploe tokom ispisa pomaknu, a kada se objekti i boje ne poravnaju pravilno moe nastati mala praznina (pukotina), bijeli razmak. Trapping kompenzira te neeljene pojave pa su nedostaci manje vidljivi, ak i nevidljivi. Ako je ispis u CMYK (cyan, magenta, yellow, key (black) ) tinte ili spot boja, za offset tisak mora se dostaviti datoteka koja se moe odvojiti za svaki spremnik boja. Takve separacije trebaju sadravati elemente dokumenta koji e se ispisati u jednoj boji tinte. Svako odvajanje ispisuje jedan proces ili spot boja. Pripremanje stranica za printanje van rednih brojeva takoer je jedan od postupaka kod pripremanja datoteke, npr. savijanje papira kod broura razbija normalan redoslijed. Prilikom pripreme za tisak posebice je vano da se materijal pripremi u skladu sa zahtjevima tiskare, mora se provjeriti kompatibilnost verzija pojedinog softvera izmeu dizajnera i tiskare u koju se alje dokument, treba poslati originalan digitalan dokument napravljen u nekom od programa, namijenjenog stolnom izdavatvu (DTP) odnosno pripremi za tisak (Scribus, InDesign, QuarkXpress). Takoer je potrebno poslati originalne slike, koritene fontove (ako nisu ve embeddani, ugraeni u dokument) i originalan isprintani dokument za verifikaciju te slanje PDF dokumenta, ako je potrebno.

2.6. DTP proces #6: Print

Nakon izrade projekta bira se izmeu desktop printera i komercijalnog printanja kako bi se dobio to bolji prikaz. Komercijalni pisa koriste profesionalci kod ispisa nekog dokumenta, on ispisuje datoteku koristei pritom razne metode koje esto ukljuuju tiskarski stroj te obino zahtjeva specifinu datoteku za tisak. Kod desktop pisaa datoteka se alje na pisa koji je spojen na raunalo ili mreu i ispis stranice dostupan je u kratko vrijeme. Nakon printanja dolaze na red uvezi, rezanja, savijanja (postupak kojim se list ili arak papira oblikuje tako da se dobije eljena

dimenzija budueg proizvoda) te graviranja. Graviranje je tehniki postupak urezivanja linija, ukrasa, znakova ili likova najee na ravnu povrinu pravljenjem brazda u njoj. Otisak urezanih slika naziva se gravura ili gravira. Kroz povijest graviranje je bilo vana metoda stv aranja slika na papiru u umjetnikom tiskarstvu, ali i za komercijalne reprodukcije i ilustracije u knjigama i asopisima. Dugo je vremena bilo zamijenjeno fotografijom u komercijalnim primjenama, ali je zbog teine uenja tehnike, mnogo manje uobiajeno u tiskarstvu gdje je veinom zamijenjeno nekim drugim tehnikama. Tradicionalno graviranje uporabom strojeva nastavili su koristiti zlatari, staklarski graveri i drugi, dok modernije industrijske tehnike poput fotograviranja i laserskog graviranja imaju mnoge vane primjene. Nakon svih procesa ispisa nekog dokumenta slijedi distribucija (od proizvoaa do kupaca, tj. potroaa) tog dokumenta.

3. Pravila prijeloma
Prijelom ili prekid stranice u dokumentu slui za nastavljanje pisanja teksta na poetku nove stranice. Tako obino zapoinju nova poglavlja najvie razine, no mogu postojati i mnogi drugi razlozi za nastavak na novoj stranici. Nikako nije preporuljivo do prijeloma stranice doi uzastopnim pritiskanjem tipke Enter i stvaranja "praznih novih redova". Razlog

je jednostavan: broj tako napravljenih novih redova je stalan. Dodavanjem novog teksta prije ove praznine poremetit e se ostatak teksta, a novi tekst ne e poeti na vrhu, ve e sav tekst biti pomaknut prema dolje. Ispravan prijelom stranice je prijelom stranice koji se prilagoava kasnije dodanom sadraju . (Microsoft Dostupno na: http://msdn.microsoft.com/en-us/library/windows/desktop/aa511279.aspx , 28.02.2012. )

3.1. Pravila prijeloma - knjiga

I srednjovjekovni prepisivai rukopisnih knjiga planirali su izgled stranica koje su prepisivali. Imali su odreeni broj redaka na stranici, a pozicija svakog retka, ukrasnog elementa ili inicijala i obris stranice unaprijed su ucrtavani tankim linijama, tj. tragom kojeg je ostavljao olovni iljak (praeductal) na povrini papira ili pergamenta. Pravila prijeloma proizlaze logiki iz same prirode knjige ili su dijelom stvar dobrog ukusa. Svaka desna stranica knjige naziva se udarnom stranicom (franc. la belle page) te je ona uoljivija od lijeve. Svako poglavlje poinje na desnoj stranici kod svih boljih izdanja, a ako se dogodi da neko poglavlje zavri na desnoj stranici, sljedea lijeva stranica mora ostati prazna (vakat) zbog pravila prijeloma te sljedee poglavlje

zapoinje opet na desnoj stranici. Kod brojnih i kratkih poglavlja svako poglavlje ne zapoinje na desnoj stranici jer bi broj praznih lijevih stranica bio prevelik te se zbog toga postavlja pravilo da svako poglavlje zapoinje na novoj stranici, ili lijevoj ili desnoj. Kada se eli iskoristiti raspoloivi broj stranica, doputa se da novo poglavlje zapoinje na istoj stranici na kojoj prethodno zavrava, no tekst novog poglavlja morao bi ispunjavati najmanje treinu stranice to znai da naslov novog poglavlja ne smije biti prenisko te poglavlja mora razdvajati primjerena bjelina. Na vrhu stranice ne moe stajati izlazni redak (siroe) on treba imati jo najmanje dva retka ispred, a na dnu stranice ne smije biti poetni redak odlomka. Takoer i na dnu stranice nakon poetnog retka moraju se nalaziti jo najmanje dva retka. Iznimku ini poetni redak koji se moe nalaziti na vrhu i na dnu stranice (ujedno je i izlazni, npr. dijalozi). Postoje jo neka pravila koja se mogu primijeniti kod prijeloma stranice (npr. iza posljednje rijei na de snoj stranici ne bi trebala stajati dvotoka (kao znak interpunkcije) jer iza nje slijedi nabrajanje ili citat, ne bi se trebalo dopustiti da posljednji redak na stranici zavrava dijeljenjem rijei). Na neka od tih pravila dananji dizajneri knjiga i ne vode rauna, ali i dananji itaoci su vrlo tolerantni kod itanja tekstova u kojima nisu ba sva pravila primijenjena.

Slika 3.1.1. Poetak novog poglavlja [Mesaro F., 1985, str. 199]

Slika 3.1.2. Poetni i izlazni redak [Mesaro F., 1985, str. 199]

4. Zakljuak
Stolno izdavatvo koristi raunala i softvere kako bi kreirali vizualni prikaz ideja i informacija, ukljuuje elektroniku distribuciju ukljuujui PDF, prezentacije, elektroniku potu te Web stranice. Promijenilo do dananjih dana s obzirom na poetke. Proces je postao brz, ali i sloen To je zapravo proces u kojem se koristi raunalo i specifini tipovi softvera za kombiniranje teksta i grafike kako bi proizveo dokumente kao to su knjige, broure itd. Softver za stolno izdavatvo nalazi se u grafikim poduzeima i ostalim tipovima ustanova kao to su kole, kopiraone te kue. Stolno izdavatvo i grafiki dizajn omoguuju da dokumenti izgledaju bolje i ljepe, no ono je mnogo vie od samog prikaza. Kada se pravilno koristi poboljava vizualnu komunikaciju i pojednostavljuje proces irenja informacija svih vrsta. Poslodavci takoer trae vjetine stolnog izdavatva koje njihovi zaposlenici moraju imati. Ta zanimanja su menaderi, profesori, administrativni asistenti i svi ostali poslovi koji se obavljaju u uredima.

Literatura 1.
Bergsland D. (2002). Digital Publishing. New Mexico: Thompson Delmar Learning. 2. Campbell M. (2005). Web design Garaa. Zagreb: Tiskara Zrinski. 3. Felici J. (2003). The Complete Manual of Typography. Berkeley: Adobe Press. 4. Mesaro F. (1985). Tipografski prirunik. Zagreb: Grafiki obrazovni centar. 5. Tevis J. (1989). Desktop publishing with wordperfect 5.0. New York: Wiley. 6. iljak V. (1989). Stolno izdavatvo, obrada teksta slike i raunala. Karlovac: Ognjen Prica 7. Bear J.H. (2012). What is Desktop Publishing. Dostupno 28.2.2012. na http://desktoppub.about.com/cs/beginners/f/what_dtp.htm 8. Bear J.H. (2012). How to Do Desktop Publishing. Dostupno 28.2.2012. na http://desktoppub.about.com/od/desktoppublishing/u/Tasks_and_Techniques.htm#s7 9. Microsoft (2012). Layout . Dostupno 28.2.2012. na http://msdn.microsoft.com/en-us/library/windows/desktop/aa511279.aspx 10. Adobe Photoshop (2012). Dostupno 29.2.2012. na http://www.underwaterphotography.com/photoshop/photoshop/help.html 11. Boja u raunskoj grafici (2012). Dostupno 29.2.2012. na http://lab405.fesb.hr/igraf/Frames/fP5_1.htm 12. Tiskara.info (2012). Dostupno 29.02.2012. na http://tiskara.info/tisak.aspx

IZRADA SEMINARA I PREZENTACIJE: Anabel Li Keke: uvod, dizajn, globalno podeavanje, rad sa tekstom, rad sa slikom, print zakljuak, pisanje seminara, izrada prezentacije, slike, prezentiranje 1. dijela Dajana Jeud: uvod, dizajn, globalno podeavanje, priprema datoteke, print, pravila prijeloma, zakljuak, pisanje seminara, izrada prezentacije, slike, prezentiranje 2. dijela