www.sajt.com.

hr

NASTAVNE METODE I SPOZNAJNI PROCESI DEFINICIJA NASTAVNE METODE Metoda – grč. methodos – postupak, put, način postupanja u nekom radu, praktičnoj djelatnosti, prema unaprijed utvrđenom redu, a za postizanje određenog cilja. - gotove, unaprijed određene metodskim sustavom i verificirane sheme, modeli, procedura, način rada, po kojima se odvija nastavna djelatnost, pomoću kojih pod rukovodstvom nastavnika učenici stječu znanja, vještine i navike, razvijaju svoje umne sposobnosti i izgrađuju svoju osobu. U svojoj biti su različiti elementi, manifestacije objektivne stvarnosti koje se iskorištavaju na specifičan način da bi se postigao predviđeni cilj. Nastavna metoda može biti svaka djelatnost koja se susreće u svakodnevnom životu, ako se primjenjuje u nastavne svrhe i ispunjava određene pedagoške uvjete. KLASIFIKACIJA NASTAVNIH METODA U različitim metodikama nastavne se metode klasificiraju prema različitim kriterijima. U našoj nastavnoj praksi najčešće se sureće klasifikacija prema izvorima spoznaje. Pedagogija 1. metoda usmenog izlaganja 2. metoda razgovora 3. metoda rada s tekstom 4. metoda demonstracije 5. metoda grafičkih radova 6. metoda laboratorijskih radova Didaktika A metode za stjecanje znanja, vještina i navika 1. metode žive riječi 2. metoda čitanja 3. metoda pokazivanja B metoda utvrđivanja gradiva 1. ponavljanje gradiva 2. vježbanja radi primjenjivanja gradiva

www.sajt.com.hr

Problem određenja pojmova nastavnih metoda i njihove klasifikacije podjela prema osnovnim fazama saznanja (živo promatranje, apstraktno mišljenje, praksa) 1. verbalno-tekstualne metode 2. ilustrativno-demonstrativne metode 3. laboratorijsko-eksperimentalne metode Najprirodnije je da se metode klasificiraju po različitim elementima i manifestacijama stvarnosti kojima se koristimo u nastavi. razgovor – metoda razgovora pitanja i odgovori – metoda pitanja i odgovora prepisivanje – metoda prepisivanja diktat – metoda diktata pokazivanje predmeta – metoda pokazivanja predmeta ilustracija crtežom – metoda ilustracije crtežom... OPĆE I POSEBNE METODE Opće nastavne metode (opće didaktičke metode) upotrebljavaju se u nizu nastavnih predmeta. Opće metode u nastavi stranih jezika (tehnike rada) A. govorne metode (usmenog i pismenog izražavanja): metoda izlaganja, pripovijedanja, razgovora, problemskog izlaganja, opisivanja, objašnjavanja, dokazivanja, predavanja, uvjeravanja, izvještavanja, referiranja, rasprave, citiranja, recitiranja, čitanja, prepričavanja, diktiranja, prepisivanja, pismenih sastava, pjevanja... B. metode demonstracije predmeta i radnji metoda pokazivanja predmeta, demonstracije radnji, crtanja, pokazivanja crteža – modela - skica, prikazivanja dijafilma, gledanja filma, rada sa stripom... C. metode radnih i drugih aktivnosti metode rada s knjigom, rada s tehničkim sredstvima, rada s instrumentima, laboratorijskih radova, ekperimenta, praktičnih svakodnevnih djelatnosti, sportskih aktivnosti...

tehnike. izražajno.. ponašanja ili radnje jezičnim sredstvima. dopunjaljke. pojava. koraci. sudionici u događaju. Verbalni element – osnovno sredstvo realizacije metode i cilj nastave: jezikom i govorom se služimo u nastavnom procesu – kroz nastavni proces stječemo nove spoznaje. vanjština čovjeka. tombole + metode samostalnog učenja i učenja nastavnog gradiva pri izradi domaćih zadaća. kombinira s drugim metodama da bi učenici što bolje i dublje shvatili novu informaciju. označuju se mjesto i osobe. dopunjuje. Nastavnikova riječ može bolje i potpunije od bilo koje druge metode upoznati učenike s novim sadržajima jer se odvija u živom i neposrednom kontaktu nastavnika s učenicima. faze. slagaljke. .. pa je svaka demonstracija nekog predmeta vezana za učenje jezičnog izraza. navode se uzroci i posljedice B. slikovito i emocionalno izlaganje raznih događaja koji se izlažu redom kako su se dogodili. opisivanje – predstavljanje nekog predmeta. situacija. uz sposobnosti da se predmet opiše sredstvima stranog jezika. mijenja ga. metode igre metode stolnih igara. igara u prirodi. Označuju konkretne radnje u nastavi da bi se postigao određen cilj.www. U izlaganju razlikujemo: A. Posebne ili specijalne nastavne metode (metodički postupci ili metodički obrati. Nastavnik svoje izlaganje uvijek prilagođuje konkretnoj situaciji.) nastaju ako se opće nastavne metode konkretiziraju u odnosu prema verbalnim i ostalim elementima nastavne metode u odnosu prema sudionicima. nova jezična znanja i govorne vještine.jasno.sajt.hr D. živo. križaljke. pejzaža. igara u sobi. opis nastavnog procesa i vježbi u kojima se pojedine metode upotrebljavaju. Teoretski prikaz pojedinog metodskog sustava treba sadržavati popis svih općih i posebnih nastavnih metoda. Učenici stječu nove životne spoznaje sredstvima stranog jezika i bitno je da novostečene spoznaje umiju i iskazati stranim jezikom.com. društvenih igara. pripovijedanje . referata i drugih učeničkih radova Za sve metode važna je verbalna komponenta da bi se što efikasnije i potpunije naučio verbalni element stranog jezika. nastavnim sredstvima i pojedinim fazama nastavnog procesa. NEKE SPECIFIČNOSTI METODE NASTAVNIKOVA USMENOG IZLAGANJA I METODE RAZGOVORA Metoda nastavnikova usmenog izlaganja – jedna od najstarijih i najefikasnijih nastavnih metoda.

događaji. a učenici odgovaraju. dopunjuju se različitim slikama. nemogućnost da se učenici aktivno uključe u nastavni proces. – kombinacija metode razgovora i metode izlaganja. koji trebaju potkrijepiti iznesene činjenice i dokaze.. Činjenice. Najbitnije je da se još jednom ponavlja. i sami to umjeti napisati u svoje bilježnice. slikama predmeta i situacija.. Izlaganje traje minutu-dvije. značenje nepoznatih riječi. Dopunjuje se demonstracijom predmeta i radnji. objašnjava se svrha i funkcioniranje razmih predmeta. sastoji se od kraće zaokružene cjeline koju učenici mogu zadržati u pamćenju. potiče aktivnost čitavog razreda. zaključci se iznose znanstvenom objektivnošću. a istovremeno se vodi briga o jezičnom izrazu svakog pojedinog učenika. stjecanje novih spoznaja. gramatičkih kategorija. nove leksičke jedinice se zapisuju na ploču. Poslije izlaganja postavlja pitanja da provjeri razumijevanje i da razvije kroz odgovore vještine i navike izgovora (artikulacije). izvještavanje . Nastavnik izlaže novo gradivo u malim dijelovima.hr C.sajt. Učenici se nikad ne pitaju po abecednom redu. Razlikuje se prema tome tko postavlja pitanja i tko odgovara. 1. Obraća se jednaka pažnja svim učenicima. leksičkih jedinica. Neophodna je grafička zornost: ono što su čuli. učenici trebaju vidjeti i napisano. U nižim razredima osnovne škole izlagane cjeline se ograničuju na 2-3 rečenice. Najobičniji je oblik razgovora frontalni razgovor nastavnika i učenika: nastavnik postavlja pitanja. U nastavi ostalih predmeta frontalno izlaganje ima nedostatke – pasivnost učenika. tablicama. i C. su najčešći na početnom i srednjem stupnju učenja jezika. a zatim se prozivlje onaj koji će odgovarati. slaba kontrola njihove pažnje i slaba povratna informacija.www. grafikonima. ali je česta u svim ostalim etapama nastavnog procesa.com.. Cilj izlaganja nije samo davanje nove informacije. D. predmetima. Vodi se radi ponavljanja obrađenoga gradiva.i dokazivanje – običniji su na srednjem i naprednom stupnju. a zatim pomoću pitanja i odgovora razvija primarne govorne vještine i navike. . Odgovor mora biti glasan i razumljiv čitavom razredu. objašnjavanje – izlaganje u kojem se nekoga upoznaje s novim. 2. već i da učenici istovremeno nauče na stranom jeziku te spoznaje jasno i tečno izlagati. 3. stilističkih izražajnih sredstava. Pitanja nastavnik postavlja cijelom razredu: moraju ih razumjeti svi učenici. Metoda razgovora rjeđe se primjenjuje pri upoznavanju s novim sadržajima. B. dijapozitivima. nepoznatim pojmovima. A. a zatim se izlaganje nastavlja. U nastavi stranog jezika nastavi stranog jezika nastavnik obično izlaže nove spoznaje u kratkim odlomcima.

logičkim nastavnim postupcima. Nepravilan odgovor nastavnik nikad ne prihvaća. Prilagođene su dobi i interesima učenika. predodžbama. i razgovor u parovima koji se vodi nakon frontalnog razgovora. 7.www. Postoji frontalni razgovor između učenika: jedan učenik postavlja pitanja cijelom razredu. Služimo se induktivno-deduktivnim. općegpojedinačnog.a odgovara onaj tko zna ili onaj kome je pitanje upućeno. Asocijacija (udruživanje.sinteze. pogotovo ne jezično pogrešan odgovor. 5. navode i tvrdnje. 8. Za dobar odgovor učenika valja uvijek pohvaliti. konkretnog-apstraktnoog. nastavnik će preformulirati pitanje ili postaviti sugestivno pitanje (učenik odgovara sa „da“ i „ne“ i ponavljaju pitanje). on ga ispravlja i traži od učenika da ponovi pravilan odgovor. Pitanja ne smiju biti nejasna ni predugačka. SPOZNAJNI POSTUPCI Psihičke aktovnosti se zahtijevaju od učenika u svakoj konkretnoj primjeni nastavne metode. Postupci: 1. uslijed koje . sinteze-analize.com. Usmjerena je usmjerena psihička aktivnost i primjenjuje se zato da bi učenici što bolje spoznali pojedine jezične elemente i različite vrste govorne aktivnosti. analize. apstraktnog-konkretnog. na kraća i lakša pitanja. ali ponavljati i teža nakon što su na njih već odgovorili bolji učenici. 10. 2. analitičko-sintetičkim. mislima. Ako učenik ne zna odgovor. riječima.sajt. spajanje) – povezanost među pojedinim opažanjima.hr Slabiji učenici trebaju odgovarati češće. Prodanović ističe da sprilikom primjene svake metode postoji mogućnost da se primjenjuje spoznavanje putem indikcije-dedukcije. a cilj mu je učvršćivanje istom stečenih govornih vještina i navika. 6. Dobro je navoditi primjere koji ilustriraju pravila. Razlikujemo razgovor u grupama koji se vodi pri ponavljanju ili pri izvršavanju nekog zadatka. 9. pojmovima. Učenici ne smiju odgovarati na pitanja samo sa „da“ i „ne“. Imitacija ili radnja po obrascu – na početnom stupnju učenja jedan je od osnovnih načina učenja jezičnog izraza.

Tendencija izjednačavanja – jezična silka koja različite oblike riječi. pojave. opozicija. tako se funkcionalne jedinice prema različitim funkcijama slažu u funkcionalna polja. Kontrast (suprostnost. dizanje na viši stupanj gramatičkih apstrakcija. frekventnim riječima i oblicima. predodžba. misao ili riječ izaziva drugi. Klasifikacija – raspoređeivanje predmeta po njihovim osobinama u pojedine skupine i grupe. Prepoznavanje.leksičke jedinice u semantička. očita razlika) – dva su predmeta.www. Generalizacija (uopćavanje) – stvaranje općih zaključaka. na leksičke jedinice.. mogućnost spajanja i uključivanje jedinica niže jezične razine u višu. sličnim. 5. riječi različitog postanka izjednačuje s drugim.com. s obzirom na osobu koja ju je izgovorila. misli. koji se u cjelini razlikuju. podudaranje) – sličnost u nečemu među predmetima. s obzirom na niz popratnih okolnosti – opasnosti. Leksička jedinica može izazvati niz različitih asocijacija s obzirom na situaciju. riječima.. otkrivanje zavisnosti među dijelovima. (val-žal) 4. pojavama. 6. na riječi i morfeme od kojih su sastavljene. Specijalizacija – podjela neke aktivnosti u pojedine operacije da se ilustrira postupak tvorbe. 10. 7. Binegacija: ni A ni B 3. Implikacija: složeni implikativni <8hipotetički) sud izražava odnos: ako A onda B . Sinteza – spajanje dijelova u cjelinu (jednostavnih pojmova u složene). Suđenje po analogiji je misaoni postupak u kojem se na temelju sličnosti jedne ili više oznaka među različitim predmetima zaključuje da među njima postoji sličnost i u drugim oznakama. negacija (-A) negiranje i tvrdnja (A) potvrđivanje elementarnog suda. 9. izučavanje pojedinih dijelova kao dijela cjeline. 2. uz glazbu. Analiza – rastavljanje cjeline na sastavne dijelove. Analogija (sličnost. pojam. 3. 8. odudaraju jedna od druge.sajt.hr jedan opažaj. mislima.. način funkcioniranja. velike hladnoće.. Apstrakcija – odbacivanje od niza predmeta njihovih specifičnih elemenata i izdvajanje onoga što im je svima zajedničko (najbitinije za pojedine gramatičke funkcije – oblikovanje nove pojmovne cjeline). Konjukcija: spajanje (veznikom ili bez veznika) A i B 4... u kontrastu ako se oštro razlikuju. Logički postupci: 1. tako da se rečenice rastavljaju na funkcionalne jedinice.

gotova znanja“ koja se zatim ilustriraju različitim elementima objektivne stvarnosti. ravnodušnosti su oblici iskazivanja emocija. Emocionalnim doživljajima se regulira odnos učenika prema nastavi i njihov stupanj aktivnosti. radost. Ekvivalencija: jednaka vrijednost: A je jednako B 7. Sastoji se u zaključivanju iz općeg na pojedinačno. DedUkcija – posredni put kad se kao osnovni elementi spoznaje daju učenicima „apstraktna. motivirati ih i pridobivati za rad. Služi dobivanju općih zakona iz pojedinačnih. zavise o klimatskim uvjetima. ljubavi prema sadržajima. EMOCIONALNI DOŽIVLJAJI Svaka čovjekova životna manifestacija prožeta je različitim osjećajima. svjesna i nesvjesna htijenja učenika. pri obradi raznovrsnih tema.com.sajt. ali za učenike najlakši i najjednostavniji. 6. apstrakcijom i klasifikacijom. kod dječaka i djevojčica. standarda. nezainteresiranosti. Rijetki su trenuci apatije kada čovjek isključi sve emocije i ništa ne osjeća. jezičnih i izvanjezičnih sadržaja. Pri oba pristupa potrebno se koristiti odgovarajućim spoznajnim postupcima: analizom i sintezom. konjukcijom i alternacijom. usmjeravati njihovu aktivnost. Veže se za učenje gramtike (jezična pravila pa primjeri). pojmove i zakone. Alternacija: zamjena jednih elemenata drugima: ili A ili B Postupci se upotrebljavaju za razvijanje jezičnog izraza. Disjunkcija: razdvajanje. za sklonost učenika određenom načinu razmišljanja i zaključivanja. EKSPLIKATIVNI.www. procese. u gradu i na selu. Nastavnik će pobuđivati emocije učenika. rastavljanje dvaju ili više izraza neke cjeline. razvijati njihovu sklonost za izvršavanje zadataka. pravila i zakona. pojave koje se proučavaju. predodžbama.. Emocionalna spoznaja vezana je uz interese.. Koristi se kad su konkretne predodžbe nužni preduvjet za formiranje pravilnih pojmova. Između njih postoji uzajamna povezanost. jer i osjećaji indiferentnosti. PROBLEMSKI I ISTRAŽIVAČKI PRISTUP (ili metode – problemska nastava) . da se oslanjaju na svoje stečeno iskustvo i predznanje i na osnovi toga formiraju pravilne predodžbe. NEPOSREDAN I POSREDAN SPOZNAJNI PUT – INDUKCIJA I DEDUKCIJA Indukcija – neposredni put spoznavanja u nastavi organiziran tako da učenici neposredno promatraju predmete. gnjev.. asocijacijama i često se razlikuju od razreda do razreda. dulji je put.hr 5. klase. za one vrste psihičkih aktivnosti koje su najprirodnije u određenoj dobi..

U učenika se razvija sposobnost samostalnog stjecanja novih spoznaja.stvaranje problemske situacije (postavljanje problema i pobuđivanje interesa da se on riješi) .provjeravanje pretpostavki sistematizacija dobivenih spoznaja. METODIKA SATA .com. postepeno i jasno objašnjava pojedine činjenice da bi ih učenici što bolje shvatili i lakše upamtili. Može se i primjenjivati i parcijalno-istraživački pristup. Pridobiva učenike za rad.isticanje pretpostavki . Meotdika rada: . gramatički pravilno reproducirati nove spoznaje. nepoznate činjenice. dok u nastavnom procesu učenicima prezentiramo već istražene činjenice. statistički pistup. kulturne i druge društvene manifestacije. što uvjetuje i različit pristup znanstvenom i nastavnom procesu. Eksplikativni pristup – nastavnik na sažet i jednostavan način tumači učenicima novo gradivo. Najčešći je u starijim razredima srednje škole. da opisuju različite pojave iz svakodnevnog života. Nastavnik obavještava učenike da u nekom području postoje određene spoznaje koje oni sami mogu otkriti.hr U znanstvenom procesu se otkrivaju nove..). modeliranje. postavlja problem i pristupa njegovu rješavanju.obrazlaganje hipoteza . čitanje i analiziranje literature.formuliranje zadataka . Rad se ne ograničuje na 1-2 školska sata i ne realizira se isključivo u razredu. u jezičnim školama i fakultetima. prate sportske. logičkog izlaganja stečenog znanja. Problemski pristup – u središtu je proces stjecanja znanja.www. logičkog dokazivanja spoznaja. Istraživački pristup – ima sličnosti s problemskim pristupom samo što u njemu dolazi više do izražaja samostalna istraživačka aktivnost učenika.. dolaženja do novih spoznaja. Primjenjuju se različite znanstvene metode (promatranje. Učenike treba naučiti da umiju sažeto.sajt. poznate istine.

zajednički. tj.www. čitanje. razvijanje primarnih vještina i govornih navika. Podudaraju se često sa štivima (lekcijama) u udžbeniku. 5 sati i dijeli se u 5 nastavnih jedinica.hr Sat je osnovni oblik organizacije nastavnog procesa.com.sajt. pismo. ortoepski te etape procesa učenja – upoznavanje s različitim sadržajima. sposobne da se uključi u suvremeno društvo i svakodnevni život. Na njemu nastavnik upoznaje učenike s različitim elementima stvarnosti. Odsječke u nastavi nazivamo tematskim jedinicama. gramatički. Rad u razredu i rad kod kuće smatramo dijelovima nastavnog procesa kao i radom kojim se postižu zajednički ciljevi i izvršavaju isti zadaci. U temi nastavne jedinice označuju se leksički i gramatički elementi koje sadrže pojedine vježbe u lekciji. Formulacija obrazovnog cilja treba biti kratka i jednostavna: . Obično se kaže učenicima jer to potiče aktivnost učenika. krajnji je cilj nastave. Odgoj. jezični aspekti – leksički.. razvijanje govornog umijeća.spoznaja određenih elemenata u stvarnosti .proširivanje i usavršavanje izražajnih sredstava stranog jezika. izobrazba i formiranje kompletne učenikove osobe. primjer u knjizi Obrazovni cilj – obuhvaća izvanjezični i jezični materijal koji se obrađuje na satu. grad.Odnosi se na središnje vježbe sata. TEMA I CILJ SATA Tema Nastavni proces se tumači kao dugoročni. U metodici tematsku jedinicu zovemo nastavnom temu. kazalište) i s obzirom na jezično gradivo (leksičko i gramatičko). sustavni rad nastavnika i učenika na ostvarivanju odgojnih i obrazovnih zadataka. Ako se nastavna tema obrađuje npr. Stvarnost se spoznaje sredstvima stranog jezika pa je konkretni zadatak: . ističu se pojedine vrste govorne aktivnosti – usmeno izražavanje. Svaki sat s jedne strane čini zaokruženu nastavnu cjelinu. za svaku se nastavnu jedinicu određuju tema i cilj.. dok s druge strane je samo karika u lancu nastavnog procesa. a dio gradiva nastavne teme koji se obrađuje u tijeku jednog sata – metodička ili nastavna jedinica.razvijanje sposobnosti učenika da se ti elementi izražavaju sredstvima stranog jezika . većim ili manjim dijelovima nastavnog gradiva koji čine povezanu cjelinu s obzirom na izvanjezični materijal (sport.

Da bi se jedna tema obradila.razvijanje interesa za raznovrsne manifestacije društvenog života .razvijanje ljubavi prema materinskom jeziku (stranom..razvijanje discipline .) .razvijanje poštovanja prema odraslima .odgajanje učenika da budu pošteni .sajt...com.razvijanje dara opažanja u učenika (sposobnosti promatranja.. potrebno je u .učenje novog leksika.razvijanje osjećaja ponosa za djela naših ljudi (znanstvenika. ..odnos prema društvenoj imovini .čuvanje društvene imovine od oštećivanja KLASIFIKACIJA SATI U SKLOPU NASTAVNE TEME Nastavne teme čine zaokružene cjeline u razvijanju govornih sposobnosti i učenju jezičnog gradiva. razvijanje vještine upotrebe novog leksika u usmenom izražavanju ..odgoj ljubavi prema domovini .razvijanje prijateljstva i drugarstva između dječaka i djevojčica .upotreba novog leksika u rečenicama tipa. emocija.razvijanje govornih vještina i učenje novog leksika pri opisu slike.razvijanje pozitivnih crta karaktera . Odgojni cilj Formulacija (uvijek vezana za temu – jezični materijal i govorne vježbe i navike) ... učitelja.hr .upotreba novog leksika u svakodnevnim situacijama i u životu učenika .. pažnje.i sljedećim jezičnim strukturama.pismena vježba – kompaktiranje jezičnog materijala u situacijama. .) razvijanje ljubavi prema prirodi .www.razvijanje ljubavi prema učenju ..) ..... pamćenja.

tip sata – slobodni sat (priprema za ekskurziju. U osnovnoj i srednjoj školi ne postoje sati stranog jezika koji bi se poistovjetili s pojedinim etapama nastavnog procesa.. Tematsko učenje materijala ostvaruje se tako da se pojedine etape nastavnog procesa u okvirima teme mnogostruko isprepliću. Što potpunije izvršavanje obrazovnog cilja (spoznajnog. Ako se nastavna tema sastoji od 3 nastavne jedinice. U svim vježbamam se istovremeno (nastava se odvija na stranom jeziku) razvijaju govorne vještine i navike stranog jezika. tip sata – sat ponavljanja 5.zahtijeva precizno planiranje rasporeda vježbi u okvirima jednog sata i planiranja izovđenja svake pojedine vježbe. a u drugoj razvijanje govornih vještina i navike stranog jezika. Sati se razlikuju po početnim. tip sata – sat učenja novih izvanjezičnih i jezičnih sadržaja 2.. njenim sadržajem i zadacima određuje se i mjesto pojedinog sata u okvirima nastavne teme. posjete. usmenog i pismenog izražavanja. Tematska obrada nastavnog materijala je prvi i osnovni princip nastave stranih jezika..hr nekoliko sati provesti s učenicima više raznih vježbi u kojima su predviđene sve aktivnosti potrebne da se izvanjezično i jezično gradivo solidno nauči. a ako se sastoji od pet. središnjim i završnim vježbama. komunikacijskog i akumulacijskog) i cjelovitije razvijanje govornih sposobnosti. njeguje se i produbljuje jezični izraz. moguće su razne kombinacije.sajt. Klasifikacija sati u okvirima nastavne teme omogućuje da se što preciznije i pravilnije rasporedi sadržaj izvanjezičnog i jezičnog materijala u okvirima nastavne teme.) Središnjom vježbom. tip sata – sat razvijanja govornih sposobnosti 4.. u jednoj vježbi je cilj upoznavanje s novim leksikom. Na svakom se satu u različitim vježbama kombiniraju pojedine etape nastavnog procesa: npr. razvijaju govorne vještine i navike. ponavljaju i memoriraju nastavne sadržaje. čitanja.com. jedan 2. . u njoj se obično provodi jedan sat 1.. Središnja vježba određuje karakter sata: 1.. Nastavni proces – obrada nastavne teme. tip sata – kombinirani sat (različite vrste vježbanja – početni stupanj učenja) 6. tipa. prevođenja. Na svakom satu i u svakoj vježbi učenici steču nove spoznaje.. i jedan 3. tip sata – sat učenja govornih navika i uvježbavanja jezičnoga gradiva 3. izlete.www. kombiniraju i dopunjuju.

Sastoji se od 3-4 kratke govorne vježbe koje se temelje na već naučenom jezičnom materijalu koji se u njima ponavlja. Sve se može ukomponirati u kratki razgovor koji ne mora trajati više od jedne minute i koji može svaki sat varirati. POČETNI DIO SATA Da bi se pravilno vodio sat. središnji dio u kojem se učenici upoznaju s novim jezičnim gradivom i završni dio u kojem se izvodi rekapitulacija. nastavne metode i u tančine poznavati obrazovni cilj. leksičke i jezične lemente i ispisuje ih u posebnu bilježnicu (npr.). odabire tipične situacije. .sajt. 2. ulica.. Svaki dio sata sastoji se od jedne ili više vježbi pa razlikujemo početne. Uvijek je povezana sa središnjim dijelom sata. Pogodna je za razvijanje elementarne jezične baze. Ako se na satu obrađuje novo štivo. ali se nedovoljno ponavljaju i zaboravljaju. U njoj se ograničeni jezični materijal iz sata u sat ponavlja da učenici solidno upamte određene jezične strukture kojima nastavnik popunjuje i širi elementarnu bazu. one jezične strukture koje učenici već poznaju. STRUKTURA SATA Najčešće se prema rasporedu i učenju jezičnog materijala razlikuju tri dijela sata: početni (uvodni) u kojem se razvijaju govorne vještine i navike na osnovi već naučenoga jezičnoga gradiva na prethodnim satima. jasno odrediti zadatke svake pojedine vježbe. novi jezični materijal. a koji će poslužiti kao primjeri za ilustraciju. U njoj se ponavlja bazični leksik i jezične strukture naučene na prethodnim satima. Kad se redovito provodi vježba. Pohvala treba biti ocjena. Registracija sata – sve ono što nastavnik radi na satu treba imati karakter govorne ili pismene vježbe. u njoj će sudjelovati i slabiji učenici jer je gradivo i leksik već obrađeno i poznato.hr Cijeli sat se sastoji od niza različitih vježbi.com. 1. stan. u vježbi se može ponavljati srodna tematika.. pa vježbu smatramo osnovnim organizacijskim elementom sata. kratko ponavljanje bitnih elemenata novonaučenoga gradiva i ističe se odgojni cilj. Animacijska vježba – prva govorna vježba sa svim karakteristikama vježbe: tekst-zadatak-metoda-cilj.www. razvijaju govorne sposobnosti učenika. učvršćuje. nastavnik treba planirati tijek sata. Nastavnik treba promišljeno postavljati pitanja i tražiti da odgovori budu pravilno formulirani. središnje i završne vježbe. Nastavnik za njih stalno sakuplja novi materijal. Moraju biti lake i privlačne jer nastavnik već poznati jezični materijal daje na lagan i zanimljiv način te ih tako spretno ukjlučuje u novi artikulacijski sustav.

a neke riječi koje učenici krivo izgovaraju i ponoviti u koru. pet prstiju.se lako uključuju i najčešći su leksik i tematika vezani za svakodnevni život.sajt. dva prsta. ostali paze da nije što pogriješio. Kontrolom treba obuhvatiti što veći broj učenika.. čestim ponavljanjem uče se i teže leksičke jedinice i gramatičke strukture. da sastave plan štiva.www. U animacijskim vježbama najlakše se uklanja interferencija materinskog jezika. nepravilni glagoli. Najbolji radovi se čitaju na idućem satu. Nastavnik često traži od učenika da kod kuće nauče čitati štivo. Ponavljanje gradiva – u raznim se oblicima obavlja neprekidno u svim govornim vježbama i na svakom dijelu sata. nastavnik će sakupiti bilježnice učenika. leksička gimnastika. s novim padežom.. Prvi kontakt s učenicima na početku sata odlučujući je za rad u toku čitavog sata. 4. Razvijaju se govorne sposobnosti učenika na stranom jeziku. Dobro je šalom i dosjetkom započeti sat. Provjerava što su upamtili. mnogo prstiju. gramatička. Dok jedan učenik čita zadatak. Stereotipne situacije iz svakodnevnog života i leksik vezan uz njih moraju učenici odlično poznavati jer se na bazičnom leksiku temelje sve govorne vještine i navike. organizirati tako da u njoj sudjeluje što veći broj učenika. te premještajući ih ispod različitih brojeva ili predmeta sastavljati rečenice... U nižim se razredima mogu izgraditi i kartice sa slikama i imenima učenika koji se susreću u štivima. Tko zna brojiti na prste? Jedan prst. Konkretan zadatak „kontrola domaće zadaće“ daje vježbi nužnu težinu i ozbiljnost. nađu nove vrste riječi. posebni oblici. Animacijska vježba treba biti aktivizator pažnje.com.. prevedu tekst. Imaju oblik drila: nastavnik traži da učenici za njim 2-3 puta u koru ponove riječi s novim glasom. memorije svih učenika. Svaki učenik se individualno osjeća odgovoran ako domaći rad nije izradio. Provjeravanje domaće zadaće – započeti sat s provjeravanjem domaće zadaće nije nepravilno. Na tipičnim pogreškama najbolje se odmah zaustaviti i pokušati ih objasniti.. 3. Npr.pa se takve vježbe prema cilju zovu: fonetska gimnastika.hr Izuzeci.. četiri prsta. Provjeravanje treba organizirati uvijek kao govornu vježbu – usmenu ili pismenu. ali najbolje je ako slijedi animacijsku vježbu. kako su to upamtili. da nauče pjesmicu napamet ili kratki dijalog. To je kratkotrajna vježba u kojoj se ne smije požurivati učenike. tri prsta. mora se izvoditi s čitavim razredom. je li većina učenika .Ako su rješenja individualna.. Nastavnik organizira govornu vježbu u kojoj se sažeto ponavlja ono što se radilo na prethodnom satu.

Učenici moraju znati što rade. stekla određene govorne vještine. da lakše procijene što su novo naučili te to lakše povežu sa starim znanjem i iskustvom. Realiziraju se spoznajni. zbog čega i kakav rezultat treba biti. Mora biti sažeto..hr razumjela i naučila novo gradivo. ima li propusta u znanju i treba li što naknadno objasniti. da sve što učenici nauče treba postati njihovo vlasništvo. Tijekom samostalnog rada nastavnici učenicima pomažu. Učenici uvijek moraju znati rezultate svog rada – metode upoznavanja s rezultatom unaprijed se upoznaju. Ponekad se priopćuje u tijeku vježbe. Ostvaruje se frontalnim razgovorom koji mora obuhvatiti što veći broj učenika. sadržajno i planski vođeno. kritički se odnose prema metodama i aktivnostima u razredu. Stjecanje novih spoznaja povezano je s razvijanjem primarnih vještina i navika – novo gradivo se uči u manjim dijelovima. Stječu se nove izvanjezične i jezične spoznaje. SREDIŠNJI DIO SATA Sastoji se od 1-2 vježbi – središnje vježbe. Prava govorna vježba je ona u kojoj je aktivnost učenika potpuna. Nije ograničeno samo na materijal s prethodnog sata. Aktivnost učenika najviše potiče izmjenjivanje različitih oblika rada. Prema osnovnom cilju središnje vježbe precizira se i tema. Zauzimaju oko dvije trećine nastavnog vremena na satu. Prelazeći na središnju vježbu nastavnik najavljuje učenicima temu i obrazovni cilj sata i zapisuje temu na ploču (naslov štiva. kroz govor i pismo i kao rezultat govorne aktivnosti. produbljuju i šire govorne vještine i navike. komunikacijski i akumulacijski ciljevi nastave. da nastava mora biti zorna. odmah se provjerava stupanj spoznaje u odgovorima učenika i tako se razvijaju govorne vještine i navike. upućuju ih i kontroliraju.. Tema može imati oblik kratkog plana. da je situativnost jedan od osnovnih principa razvijanja govornih sposobnosti. Isticanje teme i cilja sata pomaže učenicima da koncentriraju pažnju na bitno. Navikavaju učenike da ako naiđu na teškoću da im se obrate pogledom. ali je sadržajno povezano sa središnjim dijelom sata. da svjesno prate tijek sata. vježbe ili gramatička jedinica)..sajt. Svaki oblik samostalnog rada nastavnik solidno priprema. Uz frontalni rad postoji i rad u grupama i u parovima. a nakon prvog ponavljanja i dalje količina novog gradiva se povećava.www. Katkad uvode i . sustavna. Sve središnje vježbe imaju neke zajedničke karakteristike uvjetovane osnovnim principima metodskog sustava. Najbolje je primjenjivati iste ili slične metode s kojima su upoznati u frontalnom radu. Aktivnost učenika jedan je od osnovnih principa svake vježbe. rad s knjigom i samostalan rad učenika. U njima se stječu nove spoznaje skupa s razvijanjem govornih vještina i navika. Količina gradiva se određuje prema učenikovim sposobnostima.com.

. Učenici su za određeni stupanja pažljiviji nego na ostalim vježbama. Žurba je česta pogreška u samostalnom radu.. datum i tema sata 2. 1..com. sve što nastavnik diktira ili izričito traži da se zapiše 4. Vježbe u središnjem dijelu sata: pripremni razgovor.Ne smije biti pretežak. Učenici savjesnije pristupaju ako znaju da će nastavnik njihov rad kontrolirati zato on pregleda i bilježnice koje su ogledalo rad učenika. prepričavanje štiva po planu. razgovor o štivu po ključnicama. proširivanje teme. .www.Svaki domaći rad treba organizirati kao govornu vježbu. sve što učenici smatraju da im je potrebno pribilježiti U nižim razredima učenici ne samo čuju i zapisuju novi leksik već ga i glasno u rečenicama izgovaraju. sažeto prepričavanje. Zadavanje domaćeg rada – govorna vježba povezana s ostalim u kojoj se razvijaju govorne vještine i navike učenika. odgovori na pitanja. U razredima s velikim brojem učenika odgovaraju u koru.Nastavnik planira vrijeme. Ako se radi o vježbi u kojoj se u određenoj mjeri samo ponavlja ono što se radilo u prethodnim vježbama s posebnom namjerom da se samostalni rad učenika produlji i poslije završetka sata. . ZAVRŠNI DIO SATA Sastoji se od vježbi u kojima se u sažetom obliku ponavlja ono što se radilo u prethodnim vježbama.hr natjecateljske elemente. Svaki učenik na svakom satu mora nešto izgovoriti. ona spada u završni dio sata.Mora biti organski vezan uz gradivo. sve što se u toku sata zapisuje na ploču 3. jezična analiza.sajt. . a i nastavnika. U njih se obično zapisuje: 1. Pravila: . Jedan od osnovnih zahtjeva je pravilan izobr zadataka. te se nastavlja i kod kuće u samostalnom radu.

broj vježbi . Moraju obuhvaćati i svakodnevni život učenika. Najbolje je da se rješavaju slični zadaci kao u prethodnim vježbama. Sažetak i isticanje odgojnog cilja – dobar nastavnik osvješćuje kod učenika čitav njihov rad i svaki pojedini jezični govorni element.Učenici osnovne škole rad kod kuće izrađuju 20-30 min. Ako postoje različita mišljenja treba ih iskoristiti za konstruktivnu govornu vježbu. biti formuliran tako da učenici osjete potrebu da iskažu svoje mišljenje. na koji način i kakav treba biti rezultat.Naslov se upisuje u bilježnice za domaći rad (datum i zadatak).cilj i zadatak sata . Domaći rad je najčešće vezan za udžbenik i radnu bilježnicu. ARIKULACIJA SATA (unutrašnja organizacija sata) Sastoji se od pravilnog rasporeda vježbi kao strukturnih elemenata sata. Nastoji da učenici potpuno shvate nastavnog gradivo.. Ne smije biti upadljiv. jesu li se trebali tako ponašati. Cilj je sažetka da ne ostane ni jedan učenik koji u kratkim crtama ne bi umio ponoviti što je na satu naučio.hr . pravilnim rečenicama. što su radili. optimalno usvoje. kada su učenici već naučili novi leksik i nove strukture. u sažetom obliku ponovi ono što se radilo na satu. 2. Valja ga napisati isti dan kad je i zadan. npr. Osvještavanje odgojnih elemenata u vezi sa štivom često se provodi na drugom ili trećem satu obrade štiva. Odgojni cilj – kako su se u štivu ljudi ponašali. U kratkim. . uvjetovana nizom raznih faktora koje nastavnik uzima u obzir pri planiranju sata.Nastavnik mora objaniti učenicima što trebaju raditi.www. nametnut. Izrada domaćeg rada mora biti samostalni rad učenika.com. zbog čega. .sajt. . već mora prirodno slijediti iz situacije. Nastavnik provjerava efikasnost svog rada..sadržaj vježbi . Može i u parovima. Provjeravanje domaćeg sata se može spojiti s animacijskom vježbom. pravilnost planiranja i primijenjenih metoda. točno reproduciraju i vješto primjenjuju u iskazivanju svojih misli na stranom jeziku. U sažetku kratko i jednostavno najavljuje temu sljedećeg sata pobuđujući interes. Svaki nastavni sat je kombinacija različitih vježbi. ali se u razredu moraju dogovriti s kim će ga izgrađivati.tip sata .

središnjeg i završnog dijela sata. godišnji plan. Nastavnik izgrađuje 1.. pažljivo proučava udžbenik.kombinacija nastavnih metoda i spoznajnih postupaka . Središnji dio traje tridesetak minuta. Nakon upoznavanja s nastavnim programom. a blok-sati umanjuju tu mogućnost. U artikulaciju sata spada i pravilno doziranje vremena između početnog. učenici bi ga trebali češće slušati. nastavnik sastavlja koncept godišnjeg plana – .com. Pri nepravilnoj artikulaciji nastavnik može završiti sat pet ili deset minuta prije zvona pa se u pripremi za sat uvijek planiraju i dodatne vježbe (razgovor učenika i zapisivanje pojedinih odgovora na ploču što rade srednji ili slabiji učenici – utječe na razvijanje govornih navika i pismenu kulturu učenika).hr . 2.organizacija učeničkog rada na satu. Obično nastavnik na kraju središnjeg dijela pogleda na sat da vidi koliko je ostalo do zvona. Vježbe ne smiju biti pretrpane jezičnim materijalom. govorne vježbe jasno izražene. Susreću se i blok-sati. zadaci i metode obrade svake vježbe. dijafilmove i sav ostali materijal kojim će se koristiti tijekom godine i nakon što je provjerio da li odgovaraju zahtjevima programa i broju tjednih sati. Ako nastavnik planirane vježbe izvede točno do kraja sata. Da nauče strani jezik.sajt. Sastavljaju se dva plana koji izlaze jedan iz drugoga i služe tome da se što točnije i pravilnije planira provedba pojedine nastavne teme i jedinice. Mora biti jasno artikuliran. Nisu tipični za nastavu stranih jezika i u stručnim školama više se organiziraju radi usklađivanja rasporeda sati. TV-emisije.. dopunsku literaturu. tematski plan. PLANIRANJE NASTAVNOG GRADIVA I PRIPREMANJE ZA SAT GODIŠNJI PLAN Sastoji se od niza uzajamno povezanih etapa koje sve skupa tvore cjelovit sustav planiranja. radni priručnik za učenike. Samo precizno planiranje kompletnog nastavnog materijala jamči pravilnu organizaciju nastavnog rada.znanje učenika i njihove govorne sposobnosti . priručnik za nastavnike.suodnos raznih vrsta govorne aktivnosti u vježbama . Mogu biti štetni. moraju biti predviđeni tekst.www. ali potrebno je tolerirati i veće otklone. Nema nastavnika koji je u svom radnom vijeku ponovio isti sat zbog raznih nepredviđenih situacija u razredu Nastavnik treba predvidjeti ne samo sadržaj i metode već i približno trajanje svake vježbe da ih pravilno rasporedi u 45 min. govorimo o pravilnoj artikulaciji.

kao i sva nastavna sredstva i pomagala kojima će se nastavnik koristiti. Navodi se i broj sati potrebnih za obradu pojedine teme i označuje u kojem se vremenskom roku.www. za tjedan ili mjesec dana. Tema – navodi se opća tema kako je prikazano u godišnjem planu. Planirajući obradu teme. mikroplaniranje. operativni plan. . Uz naziv teme. mjesecu i tjednu predviđa obrada teme. U obrazovnom cilju treba uvijek naznačiti koje se govorne vještine i navike razvijaju u radu s konkretnim jezičnim materijalom. Dio odgojnog cilja je razvijanje različitih oblika ponašanja učenika prema tim sadržajima. dva mjeseca. Godišnji se plan obično sastavlja na početku školske godine za čitavu godinu. Izvanjezični obrazovni cilj obično je upoznavanje s novim sadržajima vezanim uz temu i odnos učenika prema tim sadržajima. a u zagradama se mogu navesti i naslovi štiva i dopunskog materijala. makroplan). učenike. 1. kratkoročni plan). Kada je orijentacijski rasporedio nastavni materijal po mjesecima tijekom čitave godine. Nastavno se gradivo raspoređuje po nastavnim jedinicama i vježbama. nastavnik ima pred očima konkretan razred. navodi sav jezični materijal koji se uz temu obrađuje. stilistički) materijal koji se obrađuje u pojedinim nastavnim temama. SRED – središnje i ZAV – završne. detaljni plan. Cilj – obrazovni (izvanjezični i jezični) i odgojni cilj sata. razvijanje vještina i navika usmenog i pismenog izražavanja. kao i broj sati predviđenih za obradu pojedine teme. Raspored programskog materijala – upisuju se vježbe koje čine strukturu sata. T-4 – sat ponavljanja). označuju se naslovi svih programskih sadržaja koji ulaze u temu. Nastavna jedinica – navodi se redni broj nastavne jedinice i tip sata (T-1 – prvi ili drugi sat obrade štiva.hr orijentacijsku shemu – raspoređuje lekcije u udžbeniku i ostali materijal po mjesecima.sajt. 4. Sastavlja temtski plan (mikroplan.com. precizni plan. leksički. TEMATSKI PLAN Na temelju izrađenog godišnje gplana nastavnik započinje detaljnije planiranje. Daje se kratka formulacija svih nastavnih tema. Sastavlja se za kraće razdoblje unaprijed. označuje se i jezični (fonemski. gramatički. T-2 – sat stjecanja jezičnih spoznaja. Planira se obrada novog jezičnog materijala. Navodi se nasatvno gradivo koje ulazi u temu te odgojni i obrazovni ciljevi koji se obradom žele postići. POČ – početne vježbe. i prema razini njihova znanja podešava obrazovni cilj. Jezični materijal čini sastavni dio lekcije i u udžbenicima je posebno naznačen. 2. 3. nastavnik sastavlja godišnji plan (globalni plan. ističući svake godine razvijanje onih govornih vještina koje će najoptimalnije pridonijeti učenju konkretnih jezičnih sadržaja u tom razredu. od. T-3 – sat razvijanja vještina i navika. ponavljanje i provjeravanje već naučenog izvanjezičnog i jezičnog gradiva koje se obrađivalo u prethodnim temama. pravopisni.

na njegov sadržaj i metodiku izvedbe.hr Navode se samo naslovi.com. Najprije se navodi tema. Nastavna sredstva – izdvajaju se nastavna pomagala i sredstva. ali ne kao u temtskom planu samo naslovi vježbi i jezičnog gradiva. nastojeći da oni budu što raznolikiji. pismene kulture. odgojni i obrazovni cilj sata i nastavna sredstva.www. 5. Na osnovi razrađenog tematskog plana nastavnik izrađuje planove nastavnih jedinica. da vodi brigu o rezultatima rada poslije svake obrade teme. Središnje mjesto zauzima prikaz tijeka sata. jezični materijal i način njegove obrade. razvijanje govornog umijeća. izvodi pripremu za rad.sajt. PRIPREMA ZA SAT Slijede iz „planiranja nastavnog gradiva“. Planiranje zadataka pruža nastavniku mogućnost da razradi strukturu čitavog niza sati. središnji i završni. pojedini dijelovi sata: početni. U rubrici „tema“ navodi se samo onaj dio jezičnog gradiva koji se odnosi na konkretan sat.. Ne opterećuje učenike nastavnim materijalom već daje izbor koji će u najvećoj mjeri osigurati optimalno izvršenje postavljenih zadataka. da što pažljivije organizira rad učenika. b) praktični cilj obrade jezičnog gradiva: razvijanje vještina i navika čitanja i pisanja. ponavljanjem u dubljim i kraćim razdobljima. tj. Potrebno je istaknuti i odgojni cilj. Mora biti kratak i sadržajan. TEMATSKI PLAN Nastavnik pažljivo odabire i planira onaj jezični materijal koji će najbolje poslužiti za obradu teme i realizaciju postavljenih ciljeva. .. Upućuje na osnovnu strukturu sata. a potrebne napomene iznose se u pripremi nastavnika za sat. već se u svakoj vježbi sažeto daju najbitniji konkretni elementi vježbe. U rubrici „cilj“ označuje se a) razlog upoznavanja učenika s određenim izvanjezičnim materijalom.

metodski sustav. označavaju se sve vježbe i metode rada. Sadrži: glavu. tijek sata. pokazat će to u konspektu tako da to označi sa „Plan ploče I“. Grafičkoj slici riječi treba prethoditi glasovna slika riječi. Plan ploče: zorno se prikazuje raspored napisanoga naploči točno po dimenzijama ploče u razredu u kojemu će se sat održati.. nastavna jedinica u okviru nastavne teme. priručnik za nastavnike. suvremene metode.na kojima se sastaju nastavnici iz raznih škola i prenose iskustva jedni drugima. oblici ponavljanja. nastavnik će to u konspektu označiti. a ako se briše čitava ploča da bi se mogao napisati novi tekst.www.hr Plan nastavne jedinice nastavnik nosi sa sobom u razred i drži pred sobom.. Sve ono što se tijekom sata zapisuje na ploču. što je potrebno učiniti da se iduće godine uklone nedostaci. jesu li učenici svladali materijal. stručnim tečajevima. Na ploču se može zapisati samo ono što su učenici prije toga naučili u usmenom obliku. način nastavnikova izlaganja. upotreba tehničkih i drugih pomagala. razred i datum održavanja sata. Svi nastavnici koji prisustvuju uzornom satu dobivaju po jedan primjerak konspekta. nastavničkim aktivima. Ako se nešto za vrijeme sata briše. Navodi se tip sata. nastavna pomagala. nastavne metode.. koji se oblici rada primjenjuju. Još jednom ponavlja i glasno izgovara sve ono što zapisuje. Nastavnik planira i gdje će i što učenici . nastavnik piše detaljnu pripremu za sat ili konspekt uzornog sata. Održavaju se na pedagoškim seminarima. dopunski nastavni materijal i korištena literatura. Glava: opći podaci o satu. udžbenik. Uzorni sati su posebno pripremljeni sati na kojima se demostriraju suvremena nastavna dostignuća. u konspektu se potcrtava. Poslije sata unosi u rubriku „zapažanja“ kratke napomene o tome kako je sat proveo. Detaljna priprema za rad sastavlja se za svako uzorno predavanje.com. pa tijek sata prate i po predavanju i po konspektu. a s desne odgovore učenika što ne dopušta da ih nepredviđeni odgovori skrenu s teme. vrste razgovora. Ako se radi o metodi razgovora nastavnik s lijeve strane zapisuje pitanja. a ono što se piše poslije brisanja „Plan ploče II“.. KONSPEKT UZORNOG SATA ILI DETALJNA PRIPREMA ZA SAT U izvanrednim situacijama kad priprema za sat nije dovoljna da se u tijeku održavanja sata prikaže rad nastavnika u svim pojedinostima. Potrebno je navesti ime nastavnika koji drži sat. plan ploče i primjedbe.sajt. Održavaju ih stariji nastavnici kako bi prenijeli svoje iskustvo mlađim nastavnicima i nastavnicima početnicima. što i kada se zapisju na ploču. Tijek sata: izlaže se detaljno. odgojni i obrazovni cilj. Za vrijeme zapisivanja na ploču nastavnik nastoji svesti na minimum i šutnju u razredu.

je li razred bio aktivan.hr pisati na ploči. istiće što mu je na satu uspjelo po planu. kako su bile raspoređene vježbe. nove postupke i tehniku rada koju je primijenio na satu. ali nastavnik prije sata mora pogledati koga želi ispitati. kakvi su bili prijelazi.sajt. je li sat na vrijeme završio.. Napomene: navode se dodatne vježbe koje je nastavnik planirao u slučaju da završi rad koju minutu prije zvona. PRIKAZ ILI ANALIZA SATA Provodi se nakon uzornog sata.www. je li je bilo zastoja. U konspekt se ne unose imena učenika koje nastavnik namjerava za vrijeme sata pitati. Obraća pažnju na nove metode . da li ih je uspio zainteresirati. kakva je bila disciplina. U analizi sata na prvom se mjestu razmatra da li je predavač uspio uspostaviti kontakt s učenicima. na koji način.com. a što nije te navodi razloge za to. Ističe pozitivne i negativne strane.. Od njih traži da ono što pišu glasno izgovaraju jer tada kontroliraju pogreške. . Zatim se osvrće na artikulaciju sata.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful