You are on page 1of 11

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA INDUSTRIJSKI DIZAJN


TEMA: PLANIRANJE I RAZVOJ PROIZVODA

prof . Boris Lapaine

Josip Kelava Matija Petranovi

1.Planiranje Planiranje proizvoda je proces koji obuhvaa temeljito istraivanje trita u doba koje prethodi procesu razvoja proizvoda, odnosno moe se rei kako se sa njim zapoinje i prije nego to je projekt i formalno odobren. Planiranje proizvoda je nulta faza u procesu razvoja proizvoda, te je mogue rei kako su ta dva procesa meusobno isprepletena.

Postoji nekoliko faza i unutar samog planiranja proizvoda: - generiranje ideja - analiza ideja i istraivanje trita - odabir ideja - pokretanje razvoja Sama ideja planiranja proizvoda je definiranje kljunih ciljeva za razvojni tim. Neka od pitanja koja se mogu postaviti su: - koji segment trita elimo pokriti? - koje emo nove tehnologije ukljuiti u proizvod? - koja su proizvodna i servisna ogranienja? - koliki je budet? - koji je vremenski okvir projekta? Oito je kako je planiranje proizvoda osnova razvojnog projekta - konaan rezultat ove faze u razvoju procesa je odluka da li e se krenuti sa razvojnim aktivnostima ili ne. Uz to, cilj planiranja proizvoda je i osigurati da su razvojni projekti u skladu sa poslovnom strategijom tvrtke. Planiranje se moe prikazati sa razliitim alatima, a jedan od najlakih naina prikaza je pomou Ganttovih dijagrama. Ganttov dijagram se koristi kako bi se lako prikazao raspored projekta, odnosno kada se sa nekim aktivnostima poinje, a kada zavrava. Ganttov dijagram je veoma pogodan za manje razvojne projekte jer se lako ita, no problemi nastaju ukoliko postoji veliki broj aktivnosti koje je potrebno prikazati jer to tada postaje teko ili gotovo nemogue.

Ganttov dijagram - primjer

Generiranje ideja Sama ideja moe potei od vie razliitih izvora korisnici, prodaja, tehnika podrka, analiza trita, razvojnog tima, potencijalnih kupaca itd. Dakle, oito je kako ideja za novi proizvod moe proizai iz bilo kojeg izvora.

Do ideja moemo doi praenjem tehnolokog razvoja, praenjem to radi konkurencija, intervjuiranjem korisnika, sustavnim prikupljanjem sugestija od strane kupaca, ali i praenjem trendova u drutvu. Oito je kako je gotovo nemogue doi do nedostatka novih ideja za proizvode kako za nove proizvode, tako i za osvjeavanje ve postojeih proizvoda na tritu. Slijedei korak je analiza ideja. Analiza ideja i istraivanje trita Prilikom analize ideja moramo razmotriti nekoliko rizika tehnoloki rizik koji se odnosi na to da li je mogue izvesti taj proizvod sa dostupnom tehnologijom, te ekonomski rizik koji nam govori da li je izrada tog proizvoda ekonomski isplativa. Meutim, nije dovoljno samo analizirati ideje, ve je potrebno i provesti istraivanje koje e nam pokazati da li je taj proizvod uope potreban tritu. Takoer, potrebno je voditi rauna i o postojeim proizvodima koji su proizvodi uspjeni, a koji ne, te zato je to tako. Odabir ideja Sam odabir ideja proizlazi iz analize ideja te istraivanja i trita, odnosno iz procjene tehnolokog i ekonomskog rizika, kao i iz zakljuka da li je tritu potreban taj proizvod. Prilikom procjene tehnolokog rizika potrebno je voditi rauna o tome da li je proizvod mogue izvesti sa tehnologijom koja je trenutno dostupna u tvrtci (odnosno da li je to mogue izvesti na postojeim strojevima), dok je prilikom procjene ekonomskog rizika potrebno voditi rauna o tome da li, uz to moemo procijeniti koliko e se proizvod dobro prodavati na tritu i da li je

potrebno nadograivati postojeu opremu u tvrtci. Dakle, oito je kako su ova dva vana faktora o kojima moramo voditi rauna meusobno isprepletena. Nakon to smo prikupili sve potrebne informacije (analiza ideje, potrebe trita), potrebno je odabrati (a time i odobriti) ideju (ili ideje) sa ijim razvojem elimo nastaviti. Pokretanje razvoja Nakon to smo odabrali ideju (ili ideje) koje su se pokazale pogodnima, kreemo sa razvojem proizvoda. Za to koristimo planiranje proizvoda? - za definiranje strategije kojom emo upravljati selekcijom u razvojnom procesu - za definiranje eljenog trita, kupaca, snage konkurencije te strategije konkurencije - za pozicioniranje planiranih proizvoda u odnosu na konkurentske, te identifikaciju to e razlikovati na proizvod od konkurentskih - racionalizirati te uspostaviti prioritete u razvojnim projektima - pruiti raspored visokog nivoa razliitim razvojnim projektima - procijeniti resurse potrebne za razvoj te uskladiti trokove potrebne za razvoj sa budetom sa poslovnim planom Formalni proces planiranja ne mora biti pravilo planiranje proizvoda se obino priprema na godinjoj bazi, no on bi trebao biti auriran barem kvartalno, ako ne svakog mjeseca. Razlog tome jest to e se stanje na tritu promijeniti, moi e se identificirati nove mogunosti za proizvod, ali e se pojaviti i nove tehnologije to sve moe dovesti do potencijalnih promjena u planu. Ove promijene mogu dovesti do postavljanja novih prioriteta u razvojnim projektima ili do zapoljavanja dodatnog osoblja koje e se baviti sa novom mogunosti za razvoj. 2. Razvoj proizvoda Proces razvoja proizvoda je kompletan skup aktivnosti potreban da se novi koncept dovede u takvo stanje da ga je mogue prodati. Taj skup ukljuuje sve od poetne inspiracije za novi proizvod, analize trita, napora marketinga za promociju tog proizvoda, tehnikih aktivnosti, razvoja proizvodnih planova te odobravanjem takvog dizajna proizvoda koji slijedi te planove. Kao to je ve ranije reeno, a i vidljivo je i iz prethodne reenice, razvoj proizvoda je proces koji u sebi ukljuuje i planiranje proizvoda. Postoji nekoliko vrsta novih proizvoda koje tvrtka moe proizvoditi: - poboljavanje ve postojeih proizvoda, - restrukturiranje proizvoda, - proirenje game proizvoda, - nove linije proizvoda, - repozicioniranje proizvoda na tritu, - potpuno nov proizvod. Te vrste proizvoda su prikazane slikom. 5

Ukoliko razvoj proizvoda promatramo na viem nivou, tada moemo rei kako se svaki proces razvoja proizvoda moe prikazati sa tri faze: razumijevanje prilike, razvoj koncepta te, u konanici, implementacija koncepta. Prva faza sadri sve aktivnosti koje su potrebne kako bi se donijela odluka o pokretanju razvoja novog proizvoda. Druga faza sadri sve aktivnosti koje su potrebne da bi se donijela odluka o tome kakav e proizvod biti. Trea, posljednja, faza u razvoju proizvoda sadri sve aktivnosti koje su potrebne kako bi proizvod radio dobro cijelo vrijeme svog ivotnog vijeka. Ovakav pogled na proces razvoja proizvoda se naziva i modernim procesom razvoja proizvoda. Postoji vie razliitih pogleda na razvoj proizvoda. Razvoj proizvoda generalno se moe podijeliti na 6 faza: razvoj koncepta elaboracija specifikacija (razrada) dizajn (hardware, software) izrada prototipa i testiranje pred-proizvodnja i testiranje u radnoj okolini proizvodnja

Razvoj koncepta Klijent dolazi tvrtci sa idejom koju eli komercijalizirati. Inenjeri i prikladno osoblje ocjenjuju sa li su u stanju , tj. da li posjeduju potrebno znanje i tehnologiju da preuzmu projekt. Planira se cijeli razvojni program koji ukljuuje budet projekta, popis ljudi koji rade na projektu, dodjelu

aktivnosti i djelatnosti tih ljudi, njihovu satnicu, rok do kojeg sve mora biti gotovo. Raspravlja se o detaljima ugovora. Generiraju se osnovne specifikacije i procjene cijene koncepta. Elaboracija specifikacija (razrada) Dogovorom i uz odobrenje klijenta razrauje se i formira lista potrebnih specifikacija koje se zahtijevaju od koncepta. Traene specifikacije se pretvaraju u tehniki izvedive specifikacije. Za ostvarivanje ove liste specifikacija inenjeri su suoeni s mogunou dodatnog istraivanja i prouavanjem osnovnog dizajna da bi to bolje razumjeli i ostvarili potrebe i elje kupaca. U ovoj fazi raspravlja se i o metodama testiranja koncepta. Generiraju se skice i crtei koncepta. Na kraju ove faze svi ugovori vezani za projekt moraju biti gotovi. Inenjeri se trude postii optimalnu funkcionalnost uz minimalnu cijenu. Dizajn Ova faza ukljuuje sve aspekte inenjerskog posla. Sudjeluju inenjeri strojarstva, inenjeri elektrotehnike, programeri, industrijski dizajneri itd. Svi oni meusobno surauju s ciljem izrade kompletne tehnike dokumentacije proizvoda. Generiraju se elektronike i mehanike sheme. Po potrebi razvija se i popratni software. Generiraju se liste s cijenama materijala koritenih u projektu. Inenjeri nastoje da istodobno postignu suvremeni dizajn, mogunost lake proizvodnje i funkcionalnu upotrebljivost proizvoda. Izrada prototipa i testiranje Praenjem izraene dokumentacije naruuju se i izrauju elektronike i mehanike komponente. Nakon to se prikupe sve komponente inenjeri sastavljaju i testiraju prototip. U ovoj fazi jo je mogue ispraviti uoene nedostatke. Ako bilo koja komponenta ne funkcionira ili je tehniki neispravna odmah se zamjenjuje novom te slijedi ponovno testiranje. Pred-proizvodnja i testiranje u radnoj okolini Klijent sudjeluje u demonstraciji rada prototipa u radnoj okolini. Ako je zadovoljan vienim odobrava se proizvodnja male pokusne serije tog proizvoda u cilju provjere konanog proizvoda i cijelog proizvodnog procesa. Ova faza ukljuuje i generiranje konane dokumentacije proizvoda i proizvodnog procesa. Proizvodnja Ovo je zadnja faza u razvoju proizvoda u kojoj se odobrava nastavak proizvodnje. Tvrtka moe nastaviti s proizvodnjom ili u skladu s ugovorom klijent moe odluiti da li e druga tvrtka nastaviti s proizvodnjom tog njihovog proizvoda.

Obrnuti inenjering Kao to je ve spomenuto, u razvoju proizvoda je mogue i raditi samo poboljanja ve postojeih proizvoda. Kao primjer poboljanja moemo navesti redizajn proizvoda (blage kozmetike promijene mogu osvjeiti proizvod koji je ve due vremena na tritu primjer automobilske industrije), No, obrnuti inenjering je mogue primijeniti i na proizvode koje se izrauju u drugim tvrtkama. tovie, ne da je mogue ve je to i glavna primjena obrnutog inenjeringa ukoliko tvrtka A na trite izbaci proizvod X, a tvrtka B eli izbaciti svoj proizvod Y koji u osnovi treba raditi ono to radi proizvod X, tada se posee za obrnutim inenjeringom. to je obrnuti inenjering? To je proces otkrivanja tehnolokih principa nekog objekta analizom njegove strukture, funkcije i operacije. Obino ukljuuje rastavljanje proizvoda na osnovne dijelove radi njegove bolje analize, ime se pokuava doi do novog objekta koji radi isto ali bez kopiranja ve postojeeg, to je zapravo i svrha obrnutog inenjeringa. Primjer obrnutog inenjeringa je sovjetski bombarder TU-4, koji je zapravo kopija amerikog bombardera B-29.

Strategija razvoja proizvoda Strategija razvoja proizvoda postavlja granice kojima se tvrtka slui za orijentaciju razvojnih projekata te samoga procesa razvoja proizvoda. Strategija u obzir uzima mogunosti tvrtke, mogunosti konkurencije, trine potrebe i mogunosti, ciljeve te financijske mogunosti. Kao poetnu toku u odabiru strategije razvoja proizvoda, tvrtka mora odrediti svoju primarnu orijentaciju potrebno je shvatiti kako se tvrtka ne moe orijentirati na to da njihov proizvod odgovara ba svima (npr. auto koji malo troi, malo kota, malih vanjskih dimenzija ali velike prostranosti iznutra, velike konane brzine itd.) te je potrebno orijentirati se na jedan segment trita. Postoji est primarnih orijentacija strategije razvoja proizvoda: - time-to-market - niska cijena proizvoda - niska cijena razvoja - preformanse proizvoda, tehnologija i inovacije - kvaliteta, pouzdanost, robusnost - usluge, odgovornost i fleksibilnost Time-to-market Ova strategija razvoja proizvoda ukljuuje orijentaciju proizvoda na brzi izlazak na trite. Ova strategija je tipina za tvrtke koje djeluju na trite gdje postoje brze promijene tehnologije ili gdje se brzo mijenjaju trendovi na tritu. Ukoliko elimo koristiti ovu strategiju, tada je nuno napraviti neke kompromise u optimiziranju performansi, cijene i pouzdanosti proizvoda. Razvoj tehnologije se u ovom sluaju odvija neovisno od razvoja proizvoda te se tehnologije ''umeu'' na modularnom principu, to vodi do estih nadogradnji proizvoda koje omoguavaju uspjenost ove strategije. Niska cijena proizvoda Kao to je vidljivo iz naziva, ova strategija se bazira na razvijanju proizvoda koji e imati najniu moguu cijenu. Ovo je tipino za tvrtke koje se bave proizvodnjom specifinih proizvoda, proizvodima koji doseu zrelu fazu razvoja tokom njihovog ivotnog perioda, ili gdje postoji konsolidacija ili smanjivanje trita. Ova orijentacija obino zahtijeva dodatno vrijeme i razvojne trokove za optimiziranje trokova proizvoda i proizvodnog procesa. Niska cijena razvoja Ova se strategija fokusira na minimiziranje trokova razvoja proizvoda, ili na razvoj proizvoda unutar zadanog budeta. Iako ova orijentacija nije toliko esta koliko druge, ona se koristi kada tvrtka razvija proizvod za druge strane tj. tamo gdje postoje striktna financijska ogranienja. U neku ruku, ova strategija je kompatibilna sa time-to-market strategijom, ali ukljuuje kompromise sa performansama proizvoda, inovacijom, cijenom i pouzdanou.

Performanse proizvoda, tehnologija i inovacije Kod ove orijentacije je bitno imati najvii nivo performansi proizvoda, najvii nivo funkcionalnosti ili funkcija i znaajki, najnoviju tehnologiju ili najvii nivo inovacija. Ovako orijentirana strategija ukljuuje vee rizike sa novim tehnologijama te prihvaa kompromise koje se tiu vremena i trokova kako bi se zadani ciljevi postigli. Kvaliteta, pouzdanost, robusnost Fokusiranost je na osiguravanje visokih nivoa kvalitete, pouzdanosti i robusnosti proizvoda. Ova orijentacija je tipina kod industrija kod kojih se zahtjeva visoka kvaliteta jer ukljuuje visoke trokove za ispravak problema, zbog potreba za visokim nivoima pouzdanosti, ili pak tamo gdje postoje znaajni sigurnosni problemi. Ova orijentacija trai dodatno vrijeme i trokove za planiranje, testiranje, analizu i odobravanje. Usluge, odgovornost i fleksibilnost Kod ove orijentacije, fokus je stavljen na visoku razinu usluge, pri emu je veoma bitno biti to vie u doticaju sa zahtjevima kupaca prilikom razvoja proizvoda, te na odravanje fleksibilnosti prema novim kupcima, novim tritima te novim prilikama. Ova orijentacija trai dodatne financije kako bi se moglo pruiti eljene usluge. Nefokusirani poetak Nefokusirani poetak je startni period razvoja proizvoda. On predstavlja stanje gdje organizacija formulira koncept proizvoda koji e biti razvijen te odluke da li uloiti resurse u daljnje razvijanje ideje. Ukljuuje sve aktivnosti od potrage za novim mogunostima kroz formulaciju ideje do precizne formulacije koncepta. Nefokusirani poetak zavrava kada poinje formalni poetak razvoja koncepta. Iako nefokusirani poetak ne predstavlja dio razvoja proizvoda koji je financijski zahtjevan, on moe oduzeti i do 50% razvojnog vremena te predstavlja dio razvoja u kojem se trebaju donijeti bitne odluke koje ukljuuju vrijeme razvoja, novac potreban za razvoj itd. ime se zapravo utjee na sam tok projekta. Oito je kako se ova faza mora smatrati kljunom prilikom razvoja proizvoda, a ne kao samo jedna od stvari koja se odvija prije samog poetka razvoja proizvoda, te iji bi vremenski ciklus trebao biti ukljuen u konano vrijeme potrebno za razvoj. Moemo razlikovati pet razliitih elemenata nefokusiranog poetka: 1. identifikacija mogunosti 2. analiza mogunosti 3. zaetak ideje 4. odabir ideje 5. razvoj koncepta i tehnologije Moemo povui paralelu izmeu nefokusiranog poetka te planiranja proizvoda zapravo se radi o razliitim nazivima na poetnu fazu (fazu 0) u razvoju proizvoda, koja se jo naziva i predprojektnom aktivnou.

10

Popis literature: http://en.wikipedia.org/wiki/New_product_development http://www.npd-solutions.com/pdforum.html http://www.scottish-enterprise.com/sedotcom_home/services-to-business/ideas-andinnovation/how_to_develop_a_new_product.htm http://www.pdma.org/library/glossary.html http://www.intellidesign.com.au/quality/development.html Product Design napisat autore

11