You are on page 1of 16

Sveuilite u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje

SEMINAR : MARAGING ELICI


Kolegij : Alatni materijali

Dr. sc. Franjo Cajner Dr. sc. Darko Landek

Matija Mileti 0035146546 Konstrukcijski smjer Matija Petranovi 0035148514 Raunalno inenjerstvo

Sadraj:
1.Openito o Maraging elicima...2 2.Vrste Maraging elika2 2.1 Maraging elici za hladni rad..3 2.2 Maraging elici za topli rad.4 2.3 Maraging elici poviene postojanosti na koroziju.. 5 3.Mikrostruktura...6 3.1 Svojstva maraging elika....8 3.2 Prednosti maraging elika u alatnoj primjeni.....8 3.3 Mehanika svojstva maraging elika..............9 4.Toplinska obrada...11 4.1 Ope znaajke mehanike obradljivosti i zavarljivosti..12 4.2 Primjena maraging elika..14 5.Zakljuak..................................................................14 6.Popis literature..........................................................15

1.Openito o Maraging elicima


Naziv maraging dolazi iz engleskog martensit aging (starenje martenzita).elici Maraging su po sastavu niskougljini (< 0,03 %C), visokolegirani u ternarnom sustavu : Fe-Ni-Co ili podsustavima Fe-Ni-Co i Fe-Co-Cr s dodacima Mo, Ti, Al i Co i eventualno B i Zr.Uobiajeno elici Maraging sadre: oko 18%Ni, 7...14%Co, 3...6%Mo, 0,15...2%Ti, 0,05...0,2%Al.Maraging elici imaju ultra visoku vrstou i odlina mehanika svojstva.

2.Vrste Maraging elika


Maraging elici za hladni rad (do r = 425C) X3 NiCoMo 18 8 5 X3 NiCoMo 18 9 5 X3 NiCoMoTi 18 12 4 Maraging elici za topli rad (do r = 650C) X2 NiCoMo (Ti) 12 8 8 Maraging elici poviene postojanosti na koroziju X1 CrNiCoMo 9 10 3 X2 CrNiCoMo 12 8 5 X1 CrNiCoMo 13 8 5

2.1 Maraging elici za hladni rad


Ova skupina elika se primjenjuje samo za radne temperature ispod r < 425C jer se tada Re ovih elika poinje naglo smanjivati.

Slika 1. Ovisnost granice razvlaenja elika Maraging o temperaturi ispitivanja [M. Novosel, F. Cajner, D. Krumes: Alatni materijali]

Primjena: kalupi za preradu polimera, kalupi za tlano lijevanje silumina, kalupi za tlani lijev Zn-legure, igovi za ekstrudiranje olovnih kabela, Pilger-trnovi, alati za hladno istiskivanje Al-legura, stezni platevi oko matrica za hladno udarno ispreavanje Al-,Sn-,Zn- i Pb-legura, matrice i igovi za hladno kovanje tijela i glava vijaka

2.2 Maraging elici za topli rad


Ovi elici se primjenjuju u viim temperaturnim podrujima jer imaju snieni postotak nikla. Posjeduju veliku otpornost toplinskom umoru i troenju. Posljedice snienog Ni postotka: -pojava austenita pri grijanju tek pri viim temperaturama -rastvorno arenje e se morati izvesti pri viim temperaturama -temperature starenja, kao i temperature intenzivne koalescencije estica jesu iznad onih elika s 18%Ni Kako se pri temperaturi starenja 625 C dogaaju neke intenzivne promjene (jaka koalescencija izluenih intermetalnih estica, jak porast udjela zaostalog austenita) radi sigurnosti bi trebalo ograniiti radne temperature alata od ovog elika na r 600C uzimajui u obzir da e izloenost radnoj temperaturi biti razmjerno duga.

Slika 2. Dimenzijske promjene pri starenju [M. Novosel, F. Cajner, D. Krumes: Alatni materijali] Dijagram prikazuje Maraging elik za topli rad (X2 NiCoMoTi 12 8 8 ) te njegove promjene dimenzija prilikom zagrijavanja za odreeni vremenski period.

2.3 Maraging elici poviene postojanosti na koroziju


Uvoenje kroma u sastav elika Maraging povisuje njihovu korozijsku postojanost ali se time uzrokuje izvjesno snienje iznosa vlane vrstoe, granice elastinosti i tvrdoe. Posjeduju veliku otpornost na pitting i na napetosnu koroziju (i u morskoj vodi). Uzroke ovom neeljenom snienju treba traiti u nioj gustoi dislokacija u Ni-Cr martenzitu i pojavi faza sa sadrajem kroma koju su manje uinkovite zapreke gibanju dislokacija nego same faze Ni 3Ti i Ni 3 Al Nunost snienja udjela nikla sa 18% na 8 do 10% u ovoj grupi elika bila je potreban kako bi se sprijeilo prejako snienje temperatura Ms i Mf jer i Cr i Ni intenzivno djeluju na takvo snienje. Ova grupa elika je prvenstveno razvijana za konstrukcijsku primjenu ali se koristi i u alatnoj primjeni u problematici izrade vitalnih dijelova kalupa za preradbu polimera kada se od kalupa trai nepromjenljivost dimenzija pri toplinskoj obradi, poviena postojanost na djelovanje kemijski agresivnih medija i visokih temperatura prerade.

3.Mikrostruktura
Maraging elici imaju ekstremno nizak udjel ugljika, stoga martenzit nije ugljini nego niklmartenzit.Za razliku od ugljinog martenzita prezasienog ugljikovim atomima nikl-martenzit nije tako tvrd niti krhak.Njegova tvrdoa nakon gaenja iznosi 280 do 320 HV za elike koji sadre 18% Ni. Fe-Ni (i Fe-Ni-Co) legura s visokim udjelima Ni (i Co) pretvara se hlaenjem iz austenitnog podruja (a 820C) proizvoljnom brzinom hlaenja u Fe-Ni (-Co) martenzit tvrdoe oko 300 HV.U tom su martenzitu otopljeni i ostali legirajui elementi.Taj je martenzit vrlo dobro obradljiv odvajanjem estica, oblikovanjem deformiranjem i vrlo je dobro zavarljiv.

Slika 3. Realni dijagram stanja Fe-Ni [M. Novosel, F. Cajner, D. Krumes: Alatni materijali] Ugrijavanjem ovako nastalog Ni martenzita M(Ni) (ili Ni-Co- martenzita M(Ni,Co)) doi e do precipitacije estica intermetalnih faza : Ni 3Ti , Ni 3 Al , Ni 3 (Ti, Al ) , Ni 3 Mo , Fe 2 Mo , ( Fe, Co) 2 Mo a ako elik sadri i Cr, jo i FeCr , Fe 7 Mo 6 , ( Fe, Co )15 Cr 8 Mo10 , ( Fe, Co) 34 Cr 12 Mo 4 . Intermetalne faze su jednolinije rasporeene nego karbidi (u ostalim vrstama alatnih elika), pa one utjeu manje negativno na svojstva duktilnosti nego karbidi.Te estice, optimalnih dimenzija 0,5 do 2 m te razmaka oko 10 m su vrlo uinkovite zapreke gibanju dislokacija, to dovodi do povienja vrstoe, granice elastinosti i tvrdoe.

Slika 4. Utjecaj reima starenja na tvrdou nekih Maraging elika [M. Novosel, F. Cajner, D. Krumes: Alatni materijali] 7

Volumenski udjel precipitiranih faza ovakvih elika ne bi trebao biti vii od 8% (obino 2 do 6%),kako ne bi dolo do prejakog utjecaja na povienje krhkosti.Posebno treba cijeniti visoki stupanj disperznosti intermetalnih estica, pa je njihova razdioba gotovo idealno jednolina.I zbog toga su njihovi utjecaji na ovrsnue i otvrdnue jai nego oni karbidni.

Slika 5. Mikrostruktura Maraging elika [http://www.diratslabs.com/metal.html]

Slika 6. Mikrostruktura Maraging elika [www.industrialheating.com]

Za detaljnije istraivanje mikrostrukture i distribuciju legirnih elemenata u matrici potrebni su ureaji velikih rezolucija kao transmisijski elektronski mikroskop (TEM) i trodimenzijalna sonda za atome (3DAP) .

Slika 7. Trodimenzionalno mapiranje atoma elemenata Al, Ni i Ti unutar analiziranog volumena elika maraging dimenzija 10x10x90 nm 3 nakon dozrijevanja pri temp.475 C u trajanju od 1 sata. [www.hmi.de/bereiche/SF/SF3/materials/ni_based_superalloys/maraging_steels]

Slika 8. Trodimenzijonalna rekonstrukcija poloaja svih elemenat unutar malog volumena dimenzija 1,5x1,5x10 nm 3 [www.hmi.de/bereiche/SF/SF3/materials/ni_based_superalloys/maraging_steels]

Slika 9. Dubina profila svih legirnih elemenata unutar promatranog volumena dimenzija 1,5x1,5x10 nm 3 [www.hmi.de/bereiche/SF/SF3/materials/ni_based_superalloys/maraging_steels]

3.1 Svojstva maraging elika


Ovi elici odlikuju se slijedeim svojstvima : ultra visoka vrstoa, visoka granica razvlaenja, visoka lomna ilavost, lako se nitrira, otporan na koroziju i naglo irenje pukotina u materijalu, male deformacije pri toplinskoj obradi,a nema niti opasnosti od razugljienja i oksidacije, laka obradljivost odvajanjem estica i hladna deformabilnost nakon rastvornog arenja, dobra zavarljivost zahvaljujui niskim udjelima C, P i S.

3.2 Prednosti maraging elika u alatnoj primjeni


U izradi alata elici Maraging imaju odline prednosti u odnosu na ostale alatne materijale. Niski udjel ugljika uzrokom je da se ovi elici uope ne razugljiuju, pa ih se smije rastvorno ariti, meko ariti i stariti i u atmosferama pei bez zatitnih plinova. Proizvoljna brzina (intenzivnost) ohlaivanja s temperature rastvornog arenja doputa postignue stanja bez zaostalih naprezanja tj. i bez deformacija zbog temperaturnih razlika po presjeku alata. Obradljivost proizvoda odvajanjem estica omoguava sigurnu bezdeformacijsku toplinsku obradu u cjelini, jer pri iduem postupku starenja pri razmjerno niskim temperaturama ne dolazi do transformacija martenzita pa zato niti do transformacijskih napetosti i deformacija. U ovom je stanju elik dobro zavarljiv. Maraging elici nisu prikladni za izradu alata za obradu odvajanjem estica, jer im je otpornost na troenje slaba strana. U sluaju kalupa ta njihova mana se moe smanjiti izvedbom nitriranja pri oko 500 C.

Slika 10. Krivulje tijeka tvrdoe po presijecima nitriranih epruveta od maraging elika [M. Novosel, F. Cajner, D. Krumes: Alatni materijali]

10

3.3 Mehanika svojstva Maraging elika:


Tablica 1. Mehanika svojstva Maraging elika

[www.fsb.hr/zavod_za_materijale/html/index.php?name=Downloads&req=getit&lid=2 ]

Slika 11. Lomna ilavost u odnosu na ugljine elike [www.fsb.hr/zavod_za_materijale/html/index.php?name=Downloads&req=getit&lid=2 ]

11

4.Toplinska obrada
Kako se pri toplinskoj obradi elika maraging radi o pretvorbi austenita u martenzit, moglo bi se osnovne postupke nazvati i austenitizacijom odnosno poputanjem, no kako su svojstva, postignuta tim postupcima gotovo jednaka onima rastvornog arenja odnosno starenja, uobiajili su se ovi posljednji nazivi. elik se prvo rastvorno ari na temperaturu od oko 820 C, u trajanju od 15-30 minuta za tanke presjeke i 1 sat po 25 mm debljine za guste presjeke s ciljem da se osigura potpuno austenitna struktura. Nakon toga elik se mora intenzivno gasiti u vodi ili na zraku u cilju dobivanja prezasienog masivnog (ne igliastog) nikl-martenzita. U takvom stanju izradak se oblikuje ne eljeni konani oblik i dimenzije, jer je elik dobro obradljiv odvajanjem estica i plastino deformabilan. Starenjem u nikl-martenzitu precipitira niz fino disperziranih intermetalnih spojeva. To traje oko 3 sata pri temperaturi od 480-500 C to daje za rezultat finu disperziju intermetalnih spojeva uzdu dislokacija koje su nastale martenzitnom transformacijom.

Slika 12. Dijagram postupka toplinske obrade elika tipa maraging. (R - rastvorno arenje, S - starenje) [M. Novosel, F. Cajner, D. Krumes: Alatni materijali]

12

Svi eventualno potrebni korekcijski postupci toplinske obrade (razliita arenja) svode se u sluaju elika maraging na ponovno zakaljivanje. Raskaljivanje (ekvivalent mekom arenju) sastojat e se od ponovne austenitizacije rastvornog arenja pri oko 820 C i hlaenja (na zraku ili u pei). Tim se putem postie i najnia tvrdoa (300 do 350 HV) i najbolja obradljivost odvajanjem estica (a i oblikovljivost deformiranjem te zavarljivost). Najuinkovitija redukcija napetosti izvodi se takoer ponovnom austenitizacijom pri oko 820 C te sporim hlaenjem (veinom u pei).Kako se time alat ujedno i raskali, treba ga ponovno stariti. Drugi nain (manje efikasan) sastoji se od kratkotrajnog dranja alata pri temperaturi 20 do 30 K nioj od one starenja, uz takoer sporo ohlaivanje. Od termokemijskih obradbi elika maraging izvodi se nitriranje, a u tijeku je ispitivanje primjenjivosti boriranja. Svrha je ovih obradbi povienje otpornosti na razliite vrste troenja kalupnih dijelova izreenih od elika nesklonog deformacijama pri otvrdnuu.

4.1 Ope znaajke mehanike obradljivosti i zavarljivosti


Obradljivost odvajanjem estica najbolja je u gaenom (martenzitnom) stanju. U tom stanju vlana je vrstoa maraging elika oko 1000 do 1100 N/mm 2 , pa su obradljivi alatom od brzoreznog elika s tim, da stranji kut noa bude 20 (u sluaju primjene alata od tvrdog metala 12) . Za alate od brzoreznog elika primjenjuju se brzine rezanja 20 do 25 m/min, a za alat od tvrdog metala 70 do 100 m/min (uz posmak 0,40,5 mm/okretaj). Hladno oblikovanje deformiranjem dolazi kod alata u obzir eventualno pri hladnom utiskivanju matrica (npr. za preradbu polimera ili za kalupe za tlani lijev silumina). elici maraging najlake se daju hladno utiskivati u austenitnom stanju, a to je mogue ili pri temperaturama oko 800 C ili pri obustavljenog gaenju s te temperature (npr. pri izotermi 300 C kada elik ima samo oko 180HB). Iako se moe utiskivati i nakon pretvorbe u martenzit (pri 20 C), ipak je povoljnije ono prvo, jer je taj austenit manje sklon ovrsnuu nego martenzit, a i sposobnost promjene oblika znatno je bolja u austenitnom stanju. Eventualno ugrijavanje martenzita malo koristi u tom smislu, jer ve pri 200 C poinju procesi precipitacije intermetalnih faza i ovrsnue. Nakon utiskivanja u austenit treba raunati s pozitivnim promjenama dimenzija tijekom idueg hlaenja (i pretvorbe u martenzit) i to ak 0,2 % (linearno).

13

Slika 13. Ovrsnua hladnim oblikovanjem (elika X2 NiCoMo 18 8 5) [M. Novosel, F. Cajner, D. Krumes: Alatni materijali] Slika prikazuje razlike u sklonosti prema ovrsnuu za sluaj hladnog oblikovanja deformiranjem razliitih strukturnih stanja.Razlika ordinata krivulja jest ovrsnue starenjem. Zakljuuje se o razmjerno malom utjecaju prethodnog hladnog oblikovanja na konano ovrsnue starenjem.

Zavarljivost elika maraging postaje u alatnoj primjeni vana tek u sluaju potrebe reparaturnog zavarivanja. Ova je skupina elika zavarljiva metodom REL (s obloenom elektrodom), te medodama MIG i TIG. Iako je zavarljivost zadovoljavajua i u ostarenom stanju alata, ipak se preporua zavarivanje u martenzitnom (austenitnom) neostarenom stanju. Naime zavarivanjem postie se u ZUT-u 300 do 350 HV, pa bi sam ZUT trebalo stariti. Kako je ipak jednostavnije stariti cijeli alat, to treba prije zavarivanja rastvorno ariti i ohladiti, ili pak zavariti pri visokoj temperaturi cijelog alata. Ako se ne radi pri visokim temperaturama moe se zavariti bez predgrijavanja. Obino se uzimaju za reparaturno zavarivanje elektrode od istovrsnog materijala od kojeg je izraen (oteeni) alat.

14

4.2 Primjena maraging elika


Alatna primjena: -koriste se za izradu kalupa, ukovnja i kokila Konstrukcijska primjena: -gradnja zrakoplova i helikoptera: za pogonske osovine, okvire pilotskih sjedala, hidrauline odbojnike -za dijelove trkaih automobila: koljenaste osovine, kardanske zglobne glave Primjenjuju se i za izradu sportskih rekvizita: palice za golf, maevi za sportska natjecanja Koristi se i za izradu kuita za nuklearne projektile.

5. Zakljuak

15

6. Popis literature
[1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] M.Novosel, F.Cajner, D.Krumes: Alatni materijali T.Filetin, F.Kovaiek, J.Indof: Svojstva i primjena materijala www.fsb.hr/zavod_za_materijale/html/index.php?name=Downloads&req=getit&lid=2 www.hmi.de/bereiche/SF/SF3/materials/ni_based_superalloys/maraging_steels www.key-to-steel.com/default.aspx?ID=CheckArticle&LN=EN&NM=103 http://en.wikipedia.org/wiki/Maraging_steel www.clubmaker-online.com/mw.html

16