You are on page 1of 13

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Upravljanje znanjem
Seminar

ONTOLOGIJE

Matija Petranovi 0035148514 Dr.sc. Nenad Bojeti Raunalno inenjerstvo

Sadraj
1.Ontologije openito..2 2.Sastav ontologija.3 3.Tipovi ontologija.4 4.Razvoj ontologija5 4.1.Kreiranje ontologije..6 4.2.Sluenje ontologijom6 4.3.Odravanje ontologije...7 5.Ontology Library System7 6.Ontology Builder.7 7.Ontology Server...8 8.Formalni jezici za prikaz i primjenu ontologija...9 9.Primjer ontologije e-bankarskih transakcija....11 10.Popis literature...12

1.Ontologije - openito
Ontologije se prouavaju ve dugo vremena. Rana istraivanja iz ontologija poznata su jo iz antikog doba. Tako je prvu formalnu definiciju ontologija iznio Aristotel. Po njemu, ontologija jest metafizika studija prirode stvari i postojanja. U novije vrijeme ontologije se prouavaju unutar podruja umjetne (strojne) inteligencije, a posebno u sklopu istraivanja semantikog Weba. Moderniju, primjenjivu u podruju raunarstva, definiciju ontologije iznio je Gruber. Ontologija jest formalna, eksplicitna, zajednika specifikacija koncepata. Ovdje, koncepti oznaavaju apstraktne modele pojava u svijetu koji istiu bitna svojstva tih pojava. To to je specifikacija zajednika, oznaava da je ona dogovorena unutar neke zajednice i predstavlja dijeljeno, zajedniko znanje te zajednice. Specifikacija je formalna jer je napisana u obliku razumljivom raunalu, te eksplicitna jer su koncepti i ogranienja postavljena na koncepte eksplicitno definirani. Ontologije se esto vidi kao osnovni graevni blokovi Semantikog Web-a. Ontologije sadre ponovno iskoristive dijelove znanja o specifinim domenama. Meutim, ti dijelovi informacija nisu esto statiki, ve evoluiraju tijekom vremena. Promjene na domenama, prilagodba razliitim poslovima ili promjene u konceptualizaciji zahtijevaju modifikacije ontologija. Iz toga zakljuujemo da je potrebna podrka za podravanje tih promjena. To je jako vano u decentraliziranom i nekontroliranom okruju kao to je Web, gdje se promjene dogaaju bez obavijesti. Promjene u nekontroliranim okruenjima mogu imati vee posljedice na nepredvidivost rezultata naspram kontroliranim okruenjima. Rastom Semantikog Web-a, te nekontrolirane promjene, e imati jo vei utjecaj, jer e kompjuteri koristiti podatke. Nema vie ljudi u lancu koji koritenjem ogromnog iskustva te metodama rjeavanja problema induktivnim razmiljanjem, mogu uoiti pogrene kombinacije koje su posljedice nepredvidivih promjena. Problem podrke za podravanjem promjena je jako velik, jer postoje velike zavisnosti izmeu podataka, aplikacija i ontologija. Promjene pri kraju e imati dalekosene posljedice. U praksi je esto vrlo teko uskladiti promjene na ontologiji sa modifikacijom aplikacije i podataka koji ju koriste. Ontologije mogu poveati funkcionalnost Web-a na mnogo naina. Mogu biti iskoritene na jednostavan nain, poboljavanje preciznosti u pretraivanju Web-a pretraivaki programi mogu traiti samo one stranice koje se odnose na odreeni koncept umjesto da pronalaze stranice koje koriste jednu od neodreenih kljunih rijei. Naprednije aplikacije e koristiti ontologije za povezivanje informacija na stranicama sa strukturama znanja i pravilima zakljuivanja.

2.Sastav ontologija
Openito gledano specifikacija ontologije sastoji se od pet osnovnih konstrukta: razreda, instanci, relacija, funkcija i aksioma. Razredi (engl. classes) predstavljaju osnovne tipove koncepata koji postoje u nekoj domeni. Razredi su tipino organizirani u taksonomije, te ine rjenike pojmova odreene domene. Na primjer, u ontologiji sveuilita, postoje razredi: osoba, profesor, student, fakultet, semestar, ispit, itd. Instance predstavljaju same objekte, odnosno pojedine primjerke iz odreenog razreda. Tako je na primjer, student s imenom Petar jedna instanca razreda student. Relacije oznaavaju odreene veze izmeu razreda i instanci u domeni. Primjeri relacija su: jepodvrsta, je, i polae-ispit. U ontologiji sveuilita moemo utvrditi sljedee relacije: jepodvrsta(student, osoba), ime se odreuje da je svaki objekt razreda student istovremeno i objekt razreda osoba. Slino, relacija polae-ispit(student, profesor, ispit), odreuje da su objekti razreda student povezani s objektima razreda ispitii profesor relacijom polae-ispit. Relacija moe sadravati i instancu. Na primjer, relacija polae-ispit(Petar, Marko, Matematika) oznaava da student Petar polae ispit iz Matematike kod profesora Marka. Funkcije su posebna vrsta relacija za koje vrijedi da prvih n-1 argumenata relacije jedinstveno odreuje n-ti element relacije. Tako funkcija poloio-ispit(Petar, Marko, Matematika) vraa jedinstvenu vrijednost istina ako je Petar poloio ispit Matematika kod profesora Marka. Navedena funkcija ekvivalentna je postojanju tono jedne relacije poloio-ispit(Petar, Marko, Matematika, istina). Ako bi postojala jo jedna relacija poloio-ispit(Petar, Marko, Matematika, la) vrijednost zadnjeg argumenta relacije ne bi bila jedinstvena. Funkcije se mogu izraavati pomou relacija (proizlazi iz same definicije funkcije), ali jezici ontologija esto podravaju eksplicitnu definiciju funkcija. Aksiomi su tvrdnje koje su unutar odreene ontologije uvijek istinite, odnosno predstavljaju tautologije unutar domene koju ontologija opisuje. Pomou aksioma izraavaju se temeljne postavke neke domene. Primjeri aksioma su reenice: Ako je student poloio barem jedan ispit tada student nije bruco, ili Ako osoba je profesor tada osoba nije student.

3.Tipovi ontologija
Zavisno od razine openitosti kojom su definirane i uloge koje zauzimaju u radu sustava ontologije se dijele na nekoliko tipova: domenske ontologije, meta ontologije, openite ili zdravorazumske ontologije, reprezentacijske ontologije, te metodoloke ontologije. Domenske ontologije karakterizira skupljanje znanja iz odreene uske domene. Na primjer, ontologija mikroprocesora sadri koncepte bitne za gradnju raunala. Ti koncepti nisu primjenjivi u podruju prouavanja sisavaca, te je stoga navedena ontologija domenska. Meta ontologije pruaju rjenik za opisivanje on-line sadraja. Dublin Core (DC) je primjer meta ontologije koja slui za nadogradnju metoda pretraivanja Web stranica pruajui rjenik za opisivanje svojstava stranice. DC definira metapodatke koji se veu uz pojedinu stranicu, a slue za uinkovitije pretraivanje stranica. Tipini metapodaci definirani DC-om su 'Description' koji sadri kratki opis stranice i 'Creator' koji sadri ime tvorca stranice. Tvorci Web stranica nadopunjuju stranice navedenim metapodacima, metapodatke dohvaaju Web pretraivai, tumae ih na osnovu poznavanja ontologije, te koriste prilikom naprednog pretraivanja Weba. Openite ili zdravorazumske ontologije slue za pohranjivanje znanja o svijetu, te definiranje openitih koncepata i oznaka za objekte poput vremena, prostora, stanja i dogaaja . Poto su ovakve ontologije vrlo openite, mogu se koristiti u nekoliko domena. Na primjer, ontologija o mereologiji izraava znanje o relacijama dio-cjelina (engl. part-of relations). Takva ontologija primjenjiva je u mnogim tehnikim disciplinama, odnosno svugdje gdje se definiraju dijelovi, cjeline i njihovi odnosi. Reprezentacijske ontologije ne veu se ni uz jednu specifinu domenu, ve definiraju naine (formate) na koje se reprezentira znanje. Odnosno, ove ontologije slue za specifikaciju jezika pomou kojih se predstavlja znanje. Primjer ovakve ontologije jest Frame Ontology. Ova ontologija definira koncepte okvir, utinica i ogranienje utinice, koji slue za definiranje znanja u formalizmu slinom objektno orijentiranim jezicima. Metodoloke ontologije predstavljaju rjenike i znanje o standardnim metodama rjeavanja odreenog problema. Metode i problemi nisu iz odreene domene djelatnosti, ve predstavljaju openite probleme i metode rjeavanja problema. Primjer metodoloke ontologije je metodologija rjeavanja problema vremenskog rasporeivanja (engl. Scheduling task ontology).

4.Razvoj ontologija
Iako nema jedinstvene metodologije, u literaturi predloene metodologije za razvoj ontologija mogu se sumirati opisom triju glavnih faza ivotnoga ciklusa ontologija: kreiranje, upotreba (sluenje) i odravanje ontologije.

Slika 1. ivotni ciklus ontologije

4.1.Kreiranje ontologije
etiri su koraka karakteristina za ovu fazu: Organiziranje i specifikacija definiranje svrhe, granica i planova za upotrebu ontologije. Valja odgovoriti na pitanja kao to su: to je podruje upotrebe ontologije? Koja je njezina svrha? Zato se gradi ontologija? Koji su naini upotrebe? Tko su krajnji korisnici? Kako izgleda scenarij upotrebe? Prikupljanje podataka i analiza pronalaenje osnovnih pojmova i veza te njihova klasifikacija. Izvori za pronalaenje pojmova mogu biti: eksperti, knjige, prirunici, tablice, druge ontologije itd. Poetna formalizacija eksplicitno prikazivanje pojmova koji su definirani u prolom koraku. Takav formalni prikaz mora imati jasno definiranu sintaksu i semantiku. Sintaksa opisuje pojmove i veze koje ine rjenik ontologije te pravila sprezanja. Semantika formalno povezuje tvrdnje i elemente ontologije. etiri su razine mogue formalizacije ontologija: Visoko neformalno elementi ontologije izraeni u prirodnim jezicima Strukturirano neformalno elementi ontologije izraeni u ogranienom i strukturiranom obliku iz prirodnih jezika Poluformalno elementi ontologije izraeni u umjetno formalno definiranim jezicima Strogo formalno elementi ontologije definirani formalnom semantikom, teoremima i dokazima o potpunosti. Nadopuna i vrednovanje primjena ontologije da bi se zaokruio razvojni proces. Struktura ontologije istancira se sa stvarnim podacima i realnim primjerima. Primjedbe i dopune ukljuuju se kako bi se dobila potvrena ontologija.

4.2. Sluenje ontologijom


U ovoj fazi treba definirati jezik i mehanizme pretraivanja i pregledavanja injenica koje su na temelju ontologije zapisane u bazi znanja. Ovdje valja naglasiti postojanje jezika za prikaz ontologije i jezika za pretraivanje ontologije. Kod veine sustava koji nude usluge vezane uz kreiranje ontologije ova su dva jezika ista.

4.3. Odravanje ontologije


Ontologiju tijekom njezina ivotnoga ciklusa treba sintaktiki i leksiki analizirati, dodavati i brisati pojedine definicije te imati mogunost prevoenja ontologije iz jednoga jezika za opis ontologije u drugi. To znai da trebaju postojati mehanizmi za mijenjanje ontologija, kao i za praenje verzija ontologija koje se proiruju ili evoluiraju.

5.Ontology Library System


Ontoloki knjinini sistem je knjinini sistem koji omoguuje razne funkcije za upravljanje, prilagoavanje i standardizaciju grupa ontologija. Ovaj sistem bi trebao ispuniti potrebe za ponovnu uporabu ontologija. U tom smislu, ontoloki knjinini sistem bi trebao biti lako pristupaan i pruati efikasnu potporu za ponovnu uporabu ve postojeih bitnih ontologija i standardizirat ih po upper-level ontologijama i ontoloki reprezentativnim jezicima. Upper-level ontologija obuhvaa i modelira osnovne koncepte i znanja koja bi mogla biti ponovno iskoritena u kreiranju novih ontologija i u organiziranju ontolokih knjinica. Prisutna je u veini ontololih knjinica. Npr., u ontolokoj knjinici DAML te u Ontolokom serveru (Vrije Universiteit, Brussels), se NE nalazi, a u nekima (WebOnto, SHOE) imaju svoje bazine ontologije. Moglo bi se rei da je upper-level ontologija u veini sluajeva roditeljska ontologija. Veina se ontologija poziva (extends) na upper-level ontologiju. One su jako bitne za bolju organizaciju ontolokih knjininih sistema. Najpopularniji ontoloki knjinini sistemi: WebOnto, Ontolingua, DAML Ontology library system, SHOE, Ontology Server, IEEE Standard Upper Ontology, OntoServer, ONIONS

6.Ontology Builder
Ontology Builder je vie korisniki kolaborativni stvaraoc ontologija i sredstvo odravanja, stvoren da ujedini najbolje dijelove ve postojeih ontolokih alata s ciljem da prue jednostavan, snaan i iskoristiv alat. Napisan je potpuno u Javi pa prema tome Ontology Builder se moe pokretati na mnogim platformama. Baziran je na J2EE (Java 2 Enterprise Edition) platformi, koja je standard za implementiranje i lansiranje enteprise aplikacija. Termin enteprise oznaava: rastuu, stalno dostupnu, visoko pouzdanu te sigurnu aplikaciju.

Ontology Builder podrava koncept ponovne uporabe i ukljuivanje ontologija kroz relaciju uses (koristi). Relacija uses omoguuje da sve klase, instance, svi slotovi i facet-i iz ukljuene ontologije budu vidljivi i koriteni u ontologiji. Relacija uses se moe lagano dodavati i izbacivati iz ontologije. Kad se relacija uses izbaci, moe doi do nekonzistentnosti u trenutno aktivnoj ontologiji jer koncepti definirani u izbaenoj uses ontologiji su jo uvijek referencirani iako se ta ontologija vie ne koristi. Promjene na ontologiji su propagirane u stvarnom vremenu na sve ontologije koje koriste tu promijenjenu ontologiju. Relacija uses je tranzitivna ( a uses b, b usesc povlai a uses c).

Ontology Builder takoer nam prua: import and export baziran na XOL-u (Ontology Exchange Language baziran na XML-u). verifikaciju osmiljenu da odrava konzistentnost terminologije u jeziku Sigurnosni model za sigurnost podataka i pristupa ontologijama

7.Ontology Server
Ontoloki server je server s velikom performansom i velikom mogunosti rasta. On je kritina komponenta komercijalne aplikacije koja zahtjeva ontologiju da pokree njihovu uslugu. Ontoloki server koristi potpuno istu arhitekturu i reprezentaciju kao i Ontology Builder i prua XML i Java RMI suelja za pristup podacima u ontologijama. Optimiziran je za pristup samo itanja (read-only) pa je za operacije itanja podataka iz ontologija puno bri od Ontology Builder-a. Ontoloki server definira svoje vlastito suelje, koje je jednostavnije i prikladnije za komercijalnu aplikaciju negoli openito OKBC (Open Knowledge Base Connectivity Working Group) suelje. Zanemarujui umreavanje, serijalizaciju i vrijeme traenja, vrijeme procesiranja Ontolokog servera je samo 1-3 milisekunde (PIII 800MHz 512 RAM) i kad se jednom frame uita u bazu podataka to vrijeme ne varira previe bez obzira na broj klijenata. Inicijalno vrijeme uitavanja svakog frame-a je oko 20-250 milisekunde, ovisno o broju slot-ova, facet-a, klasa, roditelja, djece i relacija metaklasa koji se trebaju dohvatiti. Kad su dohvaeni, server aplikacija pohranjuje (cache) frame-ove i sljedovi zahtjeva koji su potrebni za dohvatiti taj frame traju samo 1-3 milisekunde bez obzira na broj klijenata koji potrauju taj frame. Broj pohranjenih (cached) frame-ova moe biti specificirano kao parametar. Frame-ovi koji nisu bili dohvaeni neko vrijeme e biti izbaeni i zamijenjeni sa novijim frame-ovima im se limit dostigne (caching limit).

8.Formalni jezici za prikaz i primjenu ontologija


Poetkom 1990-ih godina 20. stoljea poeo je razvoj itavoga skupa jezika za prikaz i primjenu ontologija. U iduim ulomcima poblie emo pogledati njihove znaajke. KIF je jezik zasnovan na logici prvoga reda, kreiran kao format za razmjenu znanja izmeu razliitih sustava. Na temelju KIF-a razvijen je jezik Ontolingua koji kombinira paradigmu za prikaz znanja koja postoji u okvirnim sustavima s izrazima logike prvoga reda. Ontolingua je najiri jezik od svih koji postoje te omoguuje prikaz pojmova, taksonomija, relacija izmeu vie pojmova, funkcija, aksioma, instanci i procedura. No proces zakljuivanja nije podran ovim jezikom. LOOM se poeo razvijati istodobno s Ontolingua jezikom te inicijalno nije bio namijenjen za primjenu ontologija, nego za prikaz znanja openito. Omoguuje prikaz pojmova, taksonomija, relacija izmeu vie pojmova, funkcije, aksiome te pravila. FLogic je razvijen 1995. Taj jezik ima znaajke logike prvoga reda, omoguujui na taj nain prikazivanje pojmova, taksonomija, binarnih relacija, funkcija, instanci, aksioma te deduktivnih pravila. Jezik ukljuuje i mehanizme zakljuivanja, koji se mogu rabiti za provjeru ogranienja i dedukciju novih informacija. S razvojem interneta pojavila se potkraj 90-ih godina 20. stoljea itava nova grupa jezika za kreiranje ontologija, prilagoenih znaajkama mrene radne okoline. Takvi se jezici najee nazivaju "ontology markup languages" i jo se uvijek razvijaju. SHOE je nastao prvi, kao proirenje standardnoga HTML jezika, i to tako da su definirani novi tagovi koji omoguuju ukljuivanje znaajki ontologije u standardne HTML dokumente. SHOE jezik kombinira okvirne sustave i deskriptivnu logiku, omoguujui prikaz pojmova, njihovih taksonomija, relacija izmeu pojmova, instanci i deduktivnih pravila zakljuivanja. SHOE izvorna sintaksa modificirana je i moe rabiti XML sintaksu, poto je XML postao standardnim jezikom za razmjenu informacija u mrenoj okolini. RDF je razvijen od konzorcija W3C koji se brine za standarde u mrenoj okolini, kao jezik zasnovan na semantikim mreama. RDF Schema dodana je kasnije kao proirenje osnovnih elementa RDF-a i poznata je kao RDFS. Ova grupa jezika nije previe ekspresivna, pa samo omoguuje prikaz pojmova, taksonomija te binarnih relacija. Na temelju RDFS-a razvila se grupa jezika s namjerom da podri semantike mree: OIL, DAML+OIL, te OWL. OIL je dodao prikaz znanja temeljen na okvirnim sustavima te formalnu semantiku zasnovanu na deskriptivnoj logici. DAML+OIL dodaje takoer deskriptivnu logiku osnovnom RDFS-u. Zadnji je na ovoj listi OWL, potpuno nov jezik za prikaz i primjenu ontologija, razvoj kojega je zapoeo 2001. godine.
10

Slika 2.Stablo tehnologija koje su ukljuene u jezike za prikaz i implementaciju ontologija

Slika 3.Jezici za prikaz ontologija u mrenoj okolini

11

9.Primjer ontologije e-bankarskih transakcija


Na osnovu e-bankarskih servisa napravljen je prvi hijerarhijski nivo ontologije e-bankarskih transakcija. Ontologija je razvijana u ontolokom editoru Protg-2000 , verzija 2.0, u jeziku OWL (Web Ontology Language). Izgled ove ontologije je prikazan na Slici 4.

Slika 4. Ontologija bankarskih transakcija u ontolokom editoru Protg-2000 Klasa Transactions obuhvaa slijedeu hijerarhiju podklasa: CustomerServices, AlertsStockMarket, Payments-Transfers, ApplicationForms, PortfolioManagement S obzirom da su e-bankarske transakcije neposredno povezane sa e-plaanjem, e-karticama i efinancijama, ontologija sadri i ove segmente e-poslovanja kao posebno oznaene i ontoloki implementirane klase (e-Payment, e-Card, e-Finance). Podklasa CustomerServices odnosi se na slijedee vrste servisa dostupne klijentima: Izbor UserID i PIN-a, i njihova eventualna izmjena; Upravljanje aplikacionim formama; Izmjena izgleda aplikacionih formi; Provjera korisnih informacija Podklasa Payments-Transfers obuhvaa slijedee vrste servisa:Transfer na vlastiti raun klijenta;Transfer na raun tree strane;Odreena financijska institucija zahtjeva plaanje;Transfer na raune platnog spiska;Plaanje produenja vanosti kreditne kartice;Viestruki prijenos novca;Prikaz izvrenog prijenosa novca

12

10.Popis literature:
http://bs.wikipedia.org/wiki/Ontologija http://spvp.zesoi.fer.hr/seminari/2005/JovicOgnjen_SemantickiWeb.pdf http://www.zemris.fer.hr/predmeti/mr/arhiva/2002-2003/seminari/finished/pdf/semantic_web.pdf www.fsb.hr/PhD/Mario_Storga_disertacija.pdf http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/text/Slavic_2004.pdf http://www.zemris.fer.hr/predmeti/krep/Benc.pdf http://www.24x7.co.yu/default.aspx?cid=600&fid=400&pid=WebInteligencija %5CPrimenaTrendova

13