You are on page 1of 28

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

PREVENTIVNI PREGLEDI OSOBA STARIJIH OD 50 GODINA


Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske uvelo je 2004. godine, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, novu obvezu provedbe preventivnih pregleda za osobe starije od 45 godina (2005. ta se granica pomakla na 50 godina) u djelatnosti ope/obiteljske medicine, kao i laboratorijske dijagnostike. Preventivna medicina (lat. praeventio = prethoditi, doi ispred) znanstvena je medicinska disciplina koja se bavi unapreenjem i ouvanjem zdravlja te spreavanjem bolesti. Cilj je preventivne medicine pravodobno prepoznavanje bolesti i provoenje lijeenja kojim se spreavaju smrt, invaliditet, oteenja i smanjivanje kvalitete ivota. Preventivni su pregledi cjeloviti i temeljiti zdravstveni pregledi pojedinaca koji se provode u svrhu pravodobnog otkrivanja poetnih, nama nevidljivih bolesti, odnosno bolesti koje jo ne pokazuju simptome. Tko provodi preventivne preglede Uvoenjem preventivnih pregleda za osobe starije od 50 godina, utvreno je da e svaki izabrani lijenik u djelatnosti ope/obiteljske medicine svim svojim osiguranicima u dobi iznad 50 godina, a koji ga nisu posjetili u ordinaciji najmanje tri godine, omoguiti besplatan preventivni pregled te provoenje odreenih laboratorijskih pretraga. Sastavnice preventivnog pregleda U sklopu pregleda uzimaju se opi podaci te podaci iz osobne i obiteljske anamneze, zatim se rade odreena antropometrijska mjerenja (visina, teina, odreivanje indeksa tjelesne mase) i obavlja temeljit fizikalni pregled po organskim sustavima. Osobita se pozornost posveuje palpaciji dojki i podacima o izvrenom PAPA-testu i mamografiji kod ena te digitorektalnom pregledu za oba spola, uz ciljani razgovor, usmjeren ka nespecifinim znakovima zloudnih bolesti (prisustvo oteklina, madea, promuklosti, kalja, iscjetka, krvarenja te promjena u stolici). Takoer se rade laboratorijske pretrage krvi (sedimentacija, hemoglobin, glukoza), kao i test na okultno krvarenje u stolici. Nakon provedenog preventivnog pregleda, lijenik je obvezan pregledanoj osobi uruiti pisane upute o daljem ponaanju na temelju utvrenog zdravstvenog stanja, a u sluaju patolokog nalaza, uputiti je na dalje lijeenje. Svaki lijenik koji je napravio preventivni pregled obvezan je, po izvrenom pregledu, ispuniti tiskanicu Izvje-

e o provedenom preventivnom pregledu osigurane osobe starije od 50 godina, u dva primjerka, od kojih jedan dostavlja nadlenom upanijskom zavodu za javno zdravstvo, a drugi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Cilj preventivnih pregleda Provedbom preventivnih pregleda nastoji se postii rano otkrivanje, a time i pravodobno lijeenje uestalih bolesti, kao to su visoki tlak, eerna bolest, razliite upalne i potencijalno zloudne bolesti, a koje esto ne pokazuju nikakve simptome u poetnoj fazi te se ne mogu ni otkriti bez ciljanih dijagnostikih pretraga. Ranim otkrivanjem navedenih bolesti postie se viestruka, ali teko mjerljiva dobrobit u smislu izbjegnutih patnji, ouvanih godina ivota te ouvane sposobnosti za aktivan i kreativan ivot. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je tijekom 2005. godine izvreno ukupno 10 275 preventivnih pregleda osoba starijih od 50 godina, od ega je u 2 008 ena (38,8%) i 1 940 mukaraca (38,3%) postavljena sumnja na jednu ili vie novootkrivenih bolesti. Unato injenici da se rezultati preventivnih aktivnosti esto podcjenjuju, provedba preventivnih pregleda predstavlja korak naprijed u poboljanju kvalitete zdravstvene zatite i kvalitete ivota pojedinca i zajednice. Ivana Boina, dr. med.

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Kako biti vitak

Jelo uitak, a ne izvor patnje


Sedam osnovnih tajni vitkosti kod Francuskinja
Prema amerikim istraivaima, Francuskinjama zavide sve ene svijeta, jer izgledaju jako dobro, a nikada sebi ne zabranjuju uivanje u dobroj hrani. Kako im samo uspijeva izgledati tako vitko, a da se ak ni ne trude? Wil Clouvir, neuropsiholog na univerzitetu u Pittsburgu, kae: Francuskinje jedu dosta masnoa, a skoro ih nikada neete vidjeti da se preznojavaju u teretani. Zato je to tako? Kakav odnos Francuskinje imaju prema hrani? Francuskinje u svojim genima nose zakon koji kae: Jedi mnogo, jedi dobro, jedi u pravo vrijeme. Hrana je njihov prijatelj. One i vino pijuckaju u malim gutljajima, a kako ono ima 75 kalorija po ai, manje je kalorino od visokokalorinih gaziranih napitaka koje Amerikanci piju uz svaki obrok, a istraivanja su pokazala da vino titi od sranih oboljenja i sniava kolesterol. Tajna broj 1. Uivanje u hrani Paul Rosin, profesor psihologije na univerzitetu u Pensilvaniji, objavio je rezultate opsene studije o navikama u ishrani Francuza i Amerikanaca. On kae: Kad se tipina francuska porodica skupi oko stola, cilj im je uivanje u jelu, a ne brojanje kalorija. Francuzi poinju obrok aperitivom (pojedu koju maslinu ili kreker). Kad sjednu za stol, oni ne umiru od gladi. Za njih ne postoji navika da hranu u jednom dahu saspu u eludac, da bi to prije sjeli pred televizor. Oni uivaju u hrani, tako daju svome organizmu vremena da probavi hranu i tako procijene koliko su siti. Oni prave pauze izmeu zalogaja. Preporuka je jesti sjedei, na europski nain (vilica u lijevoj, no u desnoj ruci). Progutajte ono to imate u ustima prije nego to stavite sljedei zalogaj u usta, a izmeu dva zalogaja stavite vilicu u usta. Dok jedete, sluajte laganu glazbu, jer djeluje smirujue i usporava vakanje. Tajna broj 2. Male porcije Francuskinje nemaju eljeznu volju, kako neki misle. Imaju manje porcije pa im je lake suzdravati se od hrane (francuski kroasan tei 30 g, a amerike krafne 60 g). eluci Francuskinja istrenirani su da oekuju manje hrane. One manje jedu jer ih hrana s njihovih tanjura brzo zasiti (jedu namirnice s veim postotkom masti, jaja i sve vrste mesa). Masti potiu luenje holecistokinona (CCK), hormona koji mozgu prenosi informaciju da je eludac pun. Melany, 31-godinja Amerikanka, kae: Mi u SAD jedemo namirnice bez masti s uvjerenjem da su zdravije, ali one ne zasite tako brzo i zato smo prinueni unijeti veu koliinu hrane.

Mnoge vam dijete mogu pomoi da privremeno izgubite na teini, ali vama je potrebna dijeta da se jako dobro osjeate, da ste puni energije i da imate dobro zdravlje. Ako ne jedete na pravi nain, ne moete biti zdravi, a ako jedete kako treba, tada neete patiti od prekomjerne teine. Pretilost, slabo zdravlje, boleljivost i iscrpljenost, pospani dani i besane noi lijenicima su poznate pjesmice pacijenata koji su pretili, loe ishranjeni, koji se malo kreu i koji su moderni. Gotovo sve vrste pretilosti iz metabolikih su razloga, jer debeli ljudi dobivaju na teini jedui hranu s manje kalorija od ljudi s normalnom tjelesnom teinom. Metaboliki poremeaji kod debljanja ne moraju biti vezani za metabolizam lipida koje jedete, ve s inzulinskim otporom ili hiperinzulinizmom, zato je u petom desetljeu ivota 85% dijabetiara tipa II debelo. Taj metaboliki poremeaj inzulina moe se sprijeiti smanjivanjem koliine ugljikohidrata u ishrani, to uzrokuje razgraivanje masnoa ivotinjskog podrijetla. Inzulin uzrokuje velike probleme: a) pospjeuje zadravanje soli i vode, b) pogorava visoki krvni tlak poveavajui reakciju arterija na uinak adrenalina, c) utjee na tjelesnu zalihu neurotransmitera i uzrokuje nesanicu, d) izravno sudjeluje u stvaranju aterosklerotinih naslaga, e) primarni je uzrok visokih razina triglicerida i niskih razina dobrog HDL kolesterola, f) potie jetra na veu proizvodnju LDL kolesterola. Posredstvom visokih razina inzulina vae e tijelo odluiti spremati masti. Vrijeme je da se inzulinska pipa zatvori. Pretili ljudi uli su u metaboliku zamku, iji su visoki zidovi stvoreni veim dijelom visokim razinama inzulina. Kad je osoba na niskougljikohidratnoj dijeti, oslobaa ketone jer se nalazi u stanju otapanja masti, u tzv. benignoj dijetnoj ketozi. to se vie ketona oslobodilo, vie masti se otopilo. Benigna dijetna ketoza proces je suprotan debljanju. Ona je va pojas za spaavanje, jer vam daje vitkost, zdravlje i dri vas na zdravoj udaljenosti od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Godine 1971. dr. Neil Gray i dr. David Kipnis demonstrirali su da razina inzulina pada kako se konzumiranje ugljikohidrata smanjuje. Kad ugljikohidrati padnu na ketogenske razine, vie se ne moe otkriti inzulinska abnormalnost. U ketozi sagorijevaju masti koje je inzulin spremio kad je zapoeo ciklus debljanja, a te masti daju energiju mozgu i ostalim vitalnim organima. U odsustvu ugljikohidrata, koji napadaju tijelo gorivom, ono alje signal za oslobaanje lipidnih mobilizatora, pa sagorijevanje masnih naslaga postaje prirodan mehanizam, kojim ivotinje preivljavaju hibernaciju, a naa tijela stvaraju prirodne tvari s porukama da proces mobilizacije masnoa, predvoen ketozom, zapone i protekne glatko te da podrava sam sebe. Tada proces gubljenja na teini postaje jednako bolan i osloboen gladi kao to je bilo normalno jesti u danima prije poetka debljanja.

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST


Preporua se da, kad jedete (kod kue ili u restoranu), stavite na tanjur manje hrane nego to mislite da moete pojesti. Tako izbjegavate obiaj da jedete i kada se zasitite. Ubacite u svoje obroke zdrave masti, dodajte hrani aromu (enjak, papar, maslinovo ulje), tako ete vie uivati u hrani koju jedete i bit ete zadovoljniji s manje hrane. Tajna broj 3. Slatki grijeh Ann Bavon, autorica knjige Vitke i ik, pie: Za vrijeme jedne veere u Francuskoj gledala sam kako je sitna, elegantna dama, u tijesnoj srebrnoj haljini, pojela povei komad bageta s maslacem, peenu ribu s tartarpreljevom i sir uz crveno vino (sve ono ega sam se ja odrekla da smravim). Bila sam sigurna da e rei no merci kad stigne desert, ali nije. U slast je pojela cijelu porciju karamel-kreme. Francuskinje smatraju da im nita nije zabranjeno i bez grinje savjesti uivaju u slatkiima: rijetko e kada smazati cijelo pakiranje sladoleda kod kue, kriom i u mraku. Preporua se da se jednom svakoga dana poastite svojom omiljenom poslasticom. Neete cijelu tortu pojesti danas, kad i sutra moete uivati u jo jednome komadiu. Ne predbacujte si to ste pojeli kola, zaboravite na krivicu, jer se neete udebljati od jednoga keksa, ve kad, poslije viednevne apstinencije, pojedete cijelu kutiju keksa. Tajna broj 4. Ruak Francuzi 60% kalorija unesu u organizam do 14 sati, poslije ega slijedi manje obilna veera, a kasno naveer ne jedu nita. Amerikanci se izgladnjuju cijeli dan, pa kad doe vrijeme za veeru, pojedu sve ega se doepaju. U Francuskoj nitko ne rua sendvi da bi naveer obavio pustoenje hladnjaka. Preporua vam se da se potrudite do sredine dana unijeti u svoj organizam 50% dnevne koliine hrane. Za ruak, umjesto sendvia s piletinom, jedite peenu piletinu s prilogom od povra i salatu, zatim jabuku i eventualno komadi kamembera za desert. Ako ruate za radnim stolom, poistite ga i jedite iz tanjura. Ruak zavrite kavom jer kofein suzbija apetit i ubrzava metabolizam. Tajna broj 5. Ukinuti meuobroke Francuzi imaju obilne obroke i suzdravaju se od uine ili imaju eventualno jednu uinu uz tri glavna obroka, dok se Amerikanci suzdravaju od jela tijekom glavnih obroka, a imaju tri ili vie uina, odnosno svaki slobodan trenutak koriste za jelo. Preporua se da istrenirate organizam tako da jedete samo glavne obroke (za to vam treba 5-10 dana). Kad dobijete napad gladi, poite u etnju. Tajna broj 6. Vjebanje Glavna je tjelesna aktivnost Francuza etnja. Za njih je tjelesna aktivnost zadovoljstvo u ivotu, a ne tegobno preznojavanje. Matilda Thomas kae: Francuzi e radije etati ili voziti bicikl nego vjebati fitnes. Oni esto poslije aperitiva odlaze na etnju, npr. pogledati zalazak sunca; tako su tjelesno aktivni, a to im priinjava zadovoljstvo. S prijateljima razgovarajte licem u lice, ne koristite e-mail. Pri biranju kanala na televizoru ne koristite daljinac. Ne vozite se dizalom, koristite stepenice (i gore i dolje). Planirajte aktivni drutveni ivot. Idite u diskoteku, na klizanje, mali nogomet, koarku, tranje, plivanje, skijanje ili etnju, umjesto u kino ili kafi. Tajna broj 7. Sladostrae Francuskinje su jako seksi. Zato? a) One znaju da je tajna u detaljima. Francuskinje e uvijek dopuniti svoju garderobu nekim suptilnim modnim detaljom (ik marama, upadljive naunice), a pri tome ne odaju utisak da se previe trude. One bez ikakvog napora spajaju stilove i trendove i uvijek izgledaju odlino. b) One posebno njeguju kosu. Francuskinje vie vole platiti adekvatno ianje, jer se takva kosa kasnije lako oblikuje i njeguje, nego nositi jeftinu frizuru, koja se ukrutila od laka. Galske djevojke nikada ne krtare kada je kosa u pitanju. c) One ne pretjeruju sa minkom. Francuskinje nikada ne koriste kompletnu minku. One postiu seksi uinak naglaavanjem jedne crte, npr. crvenim ruom za usne. I nikada ne zaboravljaju namirisati se omiljenim parfemom. d) One imaju savreno dranje. Francuskinje uvijek izgledaju samouvjereno, jer nikada ne hodaju pogureno, ve hodaju s visoko uzdignutom bradom, pa im i vrat djeluje dui (kao labudov vrat) i djeluju mnogo vie od Amerikanki. e) One imaju stav o svim pitanjima. Francuskinje uvijek ostavljaju utisak tajanstvene rezerviranosti. Bilo da je rije o seksepilnom polusmijeku, zavodljivom koraku ili armantnom pramenu kose, one kao da kau: Ja sam zaista vrijedna toga. Mukarci bi prodali domovinu zbog tog misterioznog oreola, samo da im se priblie. Francuskinje su uvene po svom vatrenom ljubavnom ivotu pa zbog velike ljubavne strasti koja im prolazi venama, nemaju vremena za prederavanje. Ljubav je njihova najslaa tajna vitkosti. Da biste izgledali vitko, zaljubite se! Nikad nije kasno

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Zato Francuskinje, uprkos gurmanskoj french cuisine nemaju problema s figurom? Tajnu tog fenomena otkriva novinarka Mirey Galiino u svojoj knjizi Zato se Francuskinje ne debljaju?. Autorica ukazuje na nenadmanu gracioznost Francuskinja, koju one postiu bez odricanja, bez fitnes klubova, bez estokih dijeta, ve ljubavlju prema ivotu i kulinarstvu. Mirey Galiino jo je uvijek gospoa skladne grae, bez obzira na to to godinje ode na oko 300 zvaninih veera. Pored toga, ona i sama voli pripremati hranu i veliki je sladokusac. Evo osnovnih pravila, kojih bi se trebala pridravati svaka ena da bi bila vjeno vitka: 1. Navike Tijekom tri tjedna zapisujte to i kada jedete. Tako moete dobiti pravu sliku o svojim navikama i zapoeti borbu s masnim naslagama. 2. Luk Svaka ena mata o tome da smravi trenutno. U cilju toga zaponite s luk-vikendom. To magino povre stimulira metabolizam, izbacuje vodu iz organizma i za 48 sati liava vas 1-2 kilograma. Recept je sljedei: uzmite 1 kg mladog luka, zelena perca odreite, a bijeli dio potopite u 1 litri vode i kuhajte 20 minuta. Tijekom dva dana pijte svaka dva sata po au te tekuine. Ako niste od volje to popiti, napravite salatu od luka (samo od bijelog dijela), tako da ga isjeckate i prelijete maslinovim uljem i limunovim sokom. Moete ju jesti u neogranienim koliinama. 3. Naslaujte se na francuski nain Proanalizirajte svoje biljeke, izaberite jela koja vam najvie prijaju i ne odriite ih se. Izbjegavajte jeftina i neukusna jela. Birajte samo kvalitetne namirnice i odrecite se velikih koliina. 4. Jedite kao da ste u Francuskoj Birajte hranu! Bolje je da sebe poastite biftekom nego nekim polugotovim jelom. Malu porciju hrane rairite po tanjuru i obvezno svaki dan popijte dva nemasna jogurta. ma 5. Francuskinje se ne preznojavaju u fitnes - centri-

Zato su Francuskinje vitke

Francuskinje nemaju ni vremena ni elje posjeivati fitnes - centre, jer se uvijek nalaze u pokretu. One mnogo pjeae, izbjegavaju dizala, na kat idu pjeice jer je to najbolji trening za noge i stranjicu. Pri sjedeem radu napreu trbune miie, a ujutro rade unjeve i iz razonode diu utege. 6. Stil svakodnevnog ivota Francuskinje su zaposlene ene, koje uvijek nau vremena da odu na trnicu i kupe svjee namirnice od kojih pripremaju obroke. Za vrijeme pauze za ruak one ne idu u restoran, ve uzmu sa sobom sendvi ili salatu, a veeraju s porodicom ili prijateljima. Na meniju su minimalno etiri jela i aa vina. Porcije su male, nema kruha, krumpira ni rie. Poslije veere ne idu odmah u krevet, ve u etnju.

Kad ih pitate koliko kilograma imaju, one nemaju pojma i tvrde da se uope ne vau. Zaklet e vam se da stalno grickaju okoladu i da se ne debljaju. One jednostavno imaju zdrave navike u prehrani i nesvjesno potuju pravila koja im osiguravaju vitku liniju. Ima li nade za vas? Naravno. Evo kako: 1. Nauite se zaustaviti. Nauite oslukivati vlastito tijelo da prestanete jesti kad ste siti. Popijte au vode prije obroka da se uvjerite jeste li gladni ili edni. Jedite polako jer je mozgu potrebno 20 minuta da primi signal da ste siti. 2. Pomalo, ali esto. Mravci jedu pomalo, ali esto. Oni imaju 5-6 obroka dnevno, metabolizam im stalno radi i sagorijevaju kalorije, pa nikad nisu uasno gladni i ne prijeti im opasnost da se prejedu. 3. Ne liavajte se slatkia. Ako se liavate slatkia, jo ete vie eznuti za njima i u jednom trenutku neete izdrati. Pojest ete cijelu okoladu ili pola torte. Zato sebe redovito poastite slatkiima (komadiem okolade, vonim jogurtom, sladoledom, voem). 4. Porcija i proporcija. Vitke ene znaju odmjeriti porciju koja im je potrebna (itarice veliine ake za doruak ili puna alica tjestenine za ruak). Bitna je i proporcija namirnica na tanjuru: pola tanjura treba zauzimati povre ili salata, etvrtinu bjelanevine (ribe, jaja, grah, meso), preostalu etvrtinu ugljikohidrati (kruh, tjestenina, ria ili krumpir). Za samo pet dana va e se eludac naviknuti na tu koliinu i bit ete sasvim siti. 5. to za uinu? Stavite bananu ili jabuku u torbu, aku ljenjaka ili suhog groa u ladicu radnog stola na poslu i sjeckano svjee povre u hladnjak kod kue. Tako ete uvijek na dohvat ruke imati neto zdravo da prezalogajite. 6. Pijte pametno. Mrave ene u kafiu e naruiti din tonik s limunom (50 kalorija) umjesto kremastog koktela, ili obian espresso s malo obranoga mlijeka umjesto kave sa lagom i okoladom. Imajte na umu da alkohol potie apetit! 7. Budite tjelesno aktivni. Vitke ene navikle su se kretati. One esto siu iz autobusa ili tramvaja stanicu ranije kad idu na posao ili s posla. Nikada nemojte izabrati ono to vam je lake. Ne morate se baviti napornim sportovima, ni aerobikom, dovoljno je da redovito eete na svjeem zraku. 8. Budite umjereni. Nikada nemojte izbaciti jednu veliku grupu namirnica, kao npr. ugljikohidrate ili mlijene proizvode jer, iako ete skinuti koji kilogram, takav reim prehrane nije odriv ni zdrav. Nemojte se esto vagati jer teina varira iz dana u dan pa ete izgubiti samopouzdanje, to e vas navesti da se za utjehu najedete okolade ili ipsa. 9. Volite sebe. ak i Kate Mos nije potpuno zadovoljna svojim tijelom, ali vitka dama nikad nee kukati nad svojom sudbinom. Stvorite zdrav odnos prema svome tijelu (koncentrirajte se na svoje dobre strane, na sve ono to vam se na vama dopada), i vitka linija doi e sama od sebe. Petar Radakovi, dr.med.

Tajne vitkih ena

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Izazovi ivota

GLADNI UZ VIAK KILOGRAMA

Hormon leptin, kojega stvara masno tkivo, alje poruku hipotalamusu u mozgu da nije potrebno jesti. No, tu poruku mozak ponekad ne dobiva usprkos visokoj razini leptina u krvi. Visoka razina glukoze i inzulina u krvi poveava debljinu, to nakon nekog vremena uzrokuje ozbiljne zdravstvene poremeaje. Glukoza i energija Glukoza (vrsta eera) je ugljikohidrat potreban organizmu kao glavni izvor energije. Glukoza se u krvi stvara od hrane, koju uzimamo u obliku razliitih vrsta ugljikohidarata, bjelanevina i masti. Glavni je potroa glukoze u krvi mozak (2/3 glukoze), dok se ostala glukoza pohranjuje kao rezerva energije u druga tkiva, u obliku glikogena (jetra i miino tkivo). Mozak ne moe koristiti glikogen pohranjen u miiima, nego samo onaj pohranjen u jetrima, ponovno pretvoren u glukozu. To je razlog zbog kojeg u krvi mora biti stalno prisutna dovoljna koliina glukoze za ishranu mozga. Viak glukoze u krvi, preko rezerve u jetrima i miiima, pretvara se u masnou i pohranjuje u masnom tkivu kao rezerva energije. Inzulin i glukagon Inzulin je hormon koji lui guteraa, s osnovnom zadaom smanjivanja glukoze u krvi i njenim prebacivanjem u druga tkiva (jetra, miie i masno tkivo). Njegovo stvaranje potie poviena razina glukoze u krvi. Glukagon je hormon koji takoer lui guteraa, s osnovnom zadaom poveanja glukoze u krvi koristei zalihe masnoa u masnom tkivu. Njegovo stvaranje potie sniena razina glukoze u krvi. Leptin Leptin je vrlo snaan i utjecajan hormon, koji primarno izluuje pohranjeno masno tkivo u organizmu. Rast koliine leptina u krvi poklapa se s rastom masnog tkiva, a njegov pad s padom masnog tkiva. Leptin djeluje kao sredinji regulator apetita (signal sitosti), preko receptora u hipotalamusu i utroka energije putem direktnog djelovanja na metabolizam raznih tkiva (prvenstveno miinog). Kako inzulin smanjuje razinu eera u krvi pretvaranjem u masnoe, koje organizam odlae u masno tkivo, to je pohranjivanje ili troenje energije u stanicama tkiva pitanje ravnotee hormona inzulina (pohranjivanje energije) i hormona leptina (troenje energije). Uloga je leptina (osim djelovanja kao regulatora apetita preko hipotalamusa) metaboliziranje masnoa koje se nalaze u miinom tkivu. Leptin poveava aktivnost 5-AMP-aktivirane protein-kinaze (AMPK), koja omoguava prolaz masnih kiselina do mitohondrija u miinim stanicama, radi njihovog koritenja kao energije putem oksidacije. Inzulinska rezistencija Prevelik kalorijski unos hrane u organizam, posebice ugljikohidrata s visokim glikemikim indeksom (kao to su rafinirani i koncentrirani proizvodi od itarica, krumpir i eer, tj. koncentrirani krob i eer), brzo podie razinu glukoze (eera) u krvi. Obrana organizma od visoke razine glukoze u krvi manifestira se izluivanjem inzulina od strane guterae radi smanjivanja te razine, tj. transferiranja glukoze iz krvi u druga tkiva, kao rezerve hrane (energije). Prvo se pune spremnici u jetrima, u koja se deponira glikogen stvoren od glukoze u krvi. Nakon toga se glikogenom pune spremnici u stanicama miinoga tkiva. Ta dva spremnika hrane relativno su malog kapaciteta i brzo se napune. Ako je razina glukoze u krvi jo uvijek visoka, tada se glukoza pretvara u masnoe, koje se deponiraju u masnom tkivu smjetenom na najmanje aktivnim dijelovima tijela. Taj trei spremnik u masnom tkivu najee nije ogranien svojim kapacitetom za deponiranje. Stanice svih triju spremnika, koje primaju rezerve hrane iz krvi, omoguuju takav prihvat samo onda kada je razina inzulina u krvi dovoljna da pobudi receptore stanica tih tkiva. Ako je razina eera u krvi dugotrajno visoka, tada e i razina inzulina u krvi biti dugotrajno visoka, a inzulin u krvi stalno e pobuivati receptore stanica na deponiranje glukoze. Kako je maksimalno mogua rezerva glikogena u jetrima relativno malena (60-90 g), to se stanice jetara prve ponu braniti od visoke razine inzulina, blokadom signala inzulinskih receptora u membranama stanica (endoplasmic reticulum) i smanjivanjem koliine samih receptora, smanjujui tako svoju osjetljivost na inzulin. Stanice sljedeeg ogranienog spremnika glikogena u miiima (300400 g) takoer se u drugoj fazi visoke razine inzulina poinju braniti smanjivanjem koliine receptora, tj. smanjuju svoju osjetljivost na inzulin. Smanjivanje osjetljivosti na inzulin jetara i miia naziva se inzulinskom rezistencijom, koja zbog visoke razine glukoze u krvi rezultira daljim povienjem razine inzulina u krvi. Masne stanice najslabije djeluju na smanjivanje inzulinskih receptora, pa se javlja poveanje masnoga tkiva. Kao vanjska manifestacija inzulinske rezistencije kod ovjeka najee se javlja poveana masa i debljina. Unutarnja je manifestacija inzulinske rezistencije stvaranje poveanih masnoa u krvi, koje prelaze normalne vrijednosti. Leptinska rezistencija Debljina, kao posljedica inzulinske rezistencije, potie intenzivno izluivanje leptina, s namjerom da signalizira hipotalamusu smanjivanje apetita zbog dovoljnih zaliha energije u obliku masnoa te da omogui troenje masnoa iz krvi

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST


u miinom tkivu. Ako nema odgovarajue tjelesne aktivnosti, koja bi troila raspoloivu energiju masnoa prebaenu u mitohondrij miinih stanica, miine stanice brane se od poviene razine leptina smanjivanjem svoje osjetljivosti na njega ime se, uz inzulinsku rezistenciju, stvara i leptinska rezistencija miinoga tkiva. Modane stanice, koje bi trebale reagirati na povienu razinu leptina smanjivanjem apetita, koriste za energiju iskljuivo glukozu, jer ne mogu koristiti energiju masnoa. Meutim, njihovu osjetljivost na leptin blokiraju prevelike koncentracije masnoa u krvi, koje ne koristi miino tkivo zbog ega dolazi i do leptinske rezistencije hipotalamusa, zbog koje izostaje prestanak apetita. Posljedica je tih dviju rezistencija dalji rast debljine zajedno s apetitom. Srani mii, zbog svoje stalne aktivnosti, ne bi trebao biti niti u inzulinskoj, niti u leptinskoj rezistenciji, ali visoke masnoe u krvi ne doputaju mu koritenje glukoze (ime postaje inzulinski rezistentan), pa je njegov metabolizam usmjeren iskljuivo na masnoe, koje za svoju oksidaciju troe ogromne koliine kisika pa mogue suenje sranih arterija ozbiljno ugroava rad srca. line (EPA), a istovremeno potie stvaranje skupine hormona suprotnog djelovanja iz arahidonske masne kiseline (AA), ime izaziva izuzetno ozbiljan hormonalni poremeaj u ravnotei antagonistikih parakrinih hormona. Dulja izlaganja takvim hormonalnim poremeajima dovode organizam ovjeka u stanje koje je prekursor za mogui razvoj itavog niza bolesti. Razvoj pojedinih vrsta bolesti ovisi o genetskim predispozicijama pojedinca, a od njih su posebno opasne bolesti krvoilnog sustava te razvoj dijabetesa. U ostala nepovoljna djelovanja dugotrajno visoke razine inzulina u krvi spada i njegovo djelovanje na transport magnezija i kalcija u stanice. Kod pojave inzulinske rezistencije, smanjuje se i unos magnezija i kalcija u stanice, koji se onda izluuju iz organizma putem mokrae. Sljedee jenepovoljno djelovanje poviene razine inzulina zadravanje natrija u organizmu, a posljedica toga je zadravanje tekuina u tijelu. Inzulin je, takoer, snaan stimulator simpatikog ivanog sustava jer, u sluaju njegova naglog povienja, snano djeluje na suavanje arterija. Leptinska rezistencija mijenja metabolizam stanica i ujedno potie potrebu stalne konzumacije nepotrebne hrane, uz stalno poveavanje debljine i porast masnoa u krvi. Visoke razine inzulina, takoer, stimuliraju diobu stanica (proliferaciju) preko IgF-receptora, a ta dioba predstavlja poetni poticaj i za razvoj malignih oboljenja. Inzulin inhibira hormon rasta, neophodan organizmu za kontroliranu vlastitu obnovu stanica. Inzulinska rezistencija jetara, takoer, posredno utjee i na funkciju tiroidne lijezde, kod koje izaziva poremeaj njenih hormona koji izmeu ostalog, djeluju nepovoljno i na sranoilne bolesti. Posljedice su dugotrajno poviene razine eera, inzulina i leptina sljedee: poveana debljina (masa), bolesti krvoilnog sustava (ateroskleroza, povien arterijski krvni tlak, povieni trigliceridi, povien kolesterol LDL i smanjen HDL), s moguim sranim i modanim udarom, dijabetes tipa 2, s moguim oteenjima bubrega, vida i uz amputacije udova, razliiti oblici zloudnih bolesti, osteoporoza, osteoartritis, giht, propadanje zubiju, razni upalni procesi, razne alergije, depresija, poremeaj spavanja, migrena, smanjenje imuniteta s razvojem brojnih akutnih i kroninih bolesti. Stjepan aban, dipl.ing.

Posljedice hormonalnog poremeaja


Visok sadraj hormona inzulina u krvi ovjeka (prva razina hormonalnog poremeaja izmeu antagonistikih hormona inzulina i glukagona) nema samo opisano djelovanje uzrokujui inzulinsku rezistenciju. On ima i bitan utjecaj na cjelokupno funkcioniranje organizma ovjeka, jer inhibira (sprjeava) stvaranje itavog spektra neophodnih skupina korisnih parakrinih hormona iz skupina prostaciklina, prostaglandina, tromboksana, leukotriena i lipoksina, koji se stvaraju iz dihomo-gama linolenske (DGLA) i eikozapentaenske masne kise-

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Ne(puenje)

Teko je biti pua - jaka je konkurencija

Nedavno sretnem snudena, mrzovoljna, vrlo uzbuena i uznemirena prijatelja, inae pravog veseljaka, koji je uvijek zraio ivotnim optimizmom i radou. Nikad ga takvog nisam vidio pa ga onako, kao i stotine puta prije, prijateljski priupitah: Kako si, stari moj? Mrko me pogleda, kao da bi se tukao, i uzvrati: Nikako! Ma, jo gore, oajno! Da ga malo udobrovoljim, sa smijekom ga pitam dalje: Tko ti je tako jako stao na ulj, tko te progoni? Ona, ona, prokletnica, vrag da joj duu uzme. Gotovo 30 godina trpim njezin teror, podmukle i zle namjere. Trideset godina me progoni, izjeda, truje mi duu i tijelo. Trideset godina bio sam joj vjeran. Volio sam je vie od svega na svijetu. Prijatelji su mi stalno savjetovali da je napustim dok sve nije otilo k vragu. A ona me toliko privlaila i vezala uza se, da nisam vidio dalje od nosa. Bili smo nerazdvojni, vezani kao nokat i meso. Godinama me potiho trovala, razum mi pomutila, srce unitila Nekoliko sam je puta naputao, zbog nje patio i uvijek joj se pokorno vraao. Bez nje jednostavno nisam mogao ivjeti ni funkcionirati. Kad sam konano shvatio da e me doi ivota, prikupio sam snagu i definitivno je napustio, rekao joj zbogom zauvijek! Sad mi ne da mira, progoni me i sili na povratak. Zbog nje patim, ali trpim, pokuavam je zaboraviti jer povratka vie nema. - Ma daj, stari moj, ti si stvarno poandrcao! Nikad ti nisam rekao da si pokvarenjak i laac, a sad ti moram to rei. Napustio si onako divnu enu zbog svoje ludosti, izmiljotine i gadosti. Pa to, doista, moe uiniti samo totalno lud, pokvaren i nezahvalan ovjek. - Ne priaj gluposti. Tko kae da sam napustio svoju ljubljenu enicu? to ti pada na pamet? Napustio sam zlo to ga cigaretom zovu, i sad me toliko opsjeda da u poludjeti. - Oprosti stari moj, krivo sam te shvatio. Srea da si me prekinuo, inae bi uo jo svata. Znam da si bio strastven pua pa naprosto ne mogu vjerovati da si prestao puiti. - Da, nitko mi ne vjeruje. Svi govore da u recidivirati, kao to sam to inio i ranije. E, ovaj put neu gledati taj film. Povratka vie nema. Dosta je bilo uivanja tog otrova. - Zato i kako si najedanput prekinuo puenje i postao bivim puaem? - Nije to dolo tako brzo, najedanput, kako ti misli. Desetak sam puta prekidao i poinjao. Ne samo da nisam uspio prestati puiti, nego nisam mogao ni smanjiti broj dnevno popuenih cigareta. Stalno sam puio dvije, a nakon povratka i tri kutije, valjda da bih nadoknadio ono to sam utedio u dane apstinencije. Takav su trud i patnja odvikavanja bili uzaludni. Bio sam pravi slabi i kukavica. Ali kad je brat umro od raka plu-

a i kad mi je lijenik rekao da mogu oekivati istu sudbinu, kad sam poeo osjeati jae bolove u prsitu, stvarno sam se uplaio i ozbiljno poeo razmiljati da prestanem puiti. aa se prelila kad sam se vratio umoran s posla, legao na kau i, kao i uvijek, zapalio cigaretu da me malo opusti, odmori i relaksira. Od umora sam brzo zaspao, cigareta je pala u postelju i zapalila je. Srea da me oprila pa sam skoio kao oparen. Ugasio sam izgorjelu tkaninu, sjeo u fotelju, automatski pripalio cigaretu. Na televiziji je bila akcija koju je provela kola narodnog zdravlja Andrija tampar, pod nazivom Reci da nepuenju, u kojoj je prestalo puiti osamdesetak tisua puaa. Sluao sam pozorno i razmiljao, a cigareta je dogorijevala u pepeljari. Prisegnuo sam sam sebi i rekao: Ako su toliki uspjeli, uspjet u i ja. Ili u prestati puiti, ili u umrijeti. I, hvala Bogu, iv sam, kako vidi. Unitio sam preostale cigarete i, zajedno s pepeljarom, bacio ih iz kue. Jo sam ivan, ali presretan i ponosan na svoj uspjeh. alim to to nisam uinio ranije. Poetak odluke bio je teak, oajan, jer sam klasian tip nikotinskog ovisnika pa je izostanak nikotina u krvi naruio psihofiziku ravnoteu, poremetio metabolizam. Kriza jo traje, ali je slabijeg intenziteta. Vie mi ni nakraj pameti ne pada da zapalim. Posljednji nikotinski dim povukao sam kad sam pripaljivao onu cigaretu ije sam sagorijevanje u pepeljari trijumfalno gledao. Dvojio sam: ii u kolu nepuenja ili to uiniti bez iije pomoi. itao sam da trajno apstinira tek polovica onih koji se odvikavaju u koli, a ja sam odluio cigareti sada i zauvijek rei zbogom pa sam i tu dilemu rijeio. Kakva kola! Ve sam prestao puiti i toka. Razmiljanje i donoenje odluke trajalo je toliko koliko je izgarala cigareta. Kad se ugasila, ponosno sam uzviknuo supruzi i djeci: Ja sam osamtisua i prvi pua. Ba tako je bilo. - Koristi li neko sredstvo za olakanje krize i koliko ti je ono pomoglo? - Koristio sam tehnike oputanja i zamjensku terapiju nikotinske gume za vakanje od 2 i 4 mg. Njima sam u organizam unosio malu koliinu nikotina, a postupnim smanjivanjem prestao sam ih rabiti. Ljekarnik mi je preporuio nikotinske naljepnice (od 7, 14 i 21 mg) ali ih nisam koristio. Prijatelj iz Njemake dobio je Nico-stop, nikotinski inhalator, sprej - aparati koji sadri antinikotinski preparat okusa i mirisa cigareta i tijekom dana nekoliko puta kroz usta inhalira odreenu dozu i tako zavara organizam. ini to dok se stabilizira stanje, zatim ga prestaje koristiti. Pojedinci manjak nikotina u krvi kompenziraju i apstinencijsku krizu ublae nikotinom u tabletama.

Volja odluuje

Mogu i ja

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST


Jadran Pharma pustio je na trite sredstvo koje pomae toj odluci. Taj nadomjestak za cigaretu nudi pod sloganom Ne puenju, da paipou. Izgledom je slian cigareti, djelovanjem potpuno razliit. Dolazi u tri okusa: kava, spearmint i grejp. Bez obzira na to koje sredstvo pua odabere, ako oekuje da e ga izlijeiti i osloboditi puenja, bit e jako razoaran. Naime, ta sredstva imaju kompenzirajuu ili averzivnu funkciju. Ne lijee, nego pomau odvikavanju, ublaavaju apstinencijsku krizu i patnju. Djelotvorna su samo uz snanu volju i odlunost apstinenta da, bez obzira na patnju, izazov i kunju, izdri tretman do kraja i doivotno odrava apstinenciju snagom vlastite volje. - Kako se osjea kao bivi pua? Osjea li miris duhana? Smeta li ti kad drugi pue? - Brzo sam uspostavio samonadzor. Miris duhana i dim tuih cigareta ni najmanje mi ne smetaju. Ve sad, iako je prolo malo vremena od prestanka, osjeam mnoge prednosti nepuenja i poboljanja, od vanjskog izgleda do samopouzdanja. Vraa se izgubljeni okus i miris, srce ujednaenije kuca, disanje je olakano, nema vie straha od infarkta, emfizema, raka, modanog udara, dah iz usta je svje, koa svjetlija, a novanu utedu neu ni spominjati. - Jesi li se udebljao i kako se bori protiv prekomjernog poveanja tjelesne mase? - Debljanja se nisam plaio jer je ono manje zlo od puenja. Ipak sam vodio brigu o prehrani i dobio sam samo dva kilograma. Dvije kile za dvije kutije cigareta. To je prava sitnica! Radi bre denikotinizacije pio sam puno vode, aja, soka, limunade, openito tekuine. Izbjegavao sam slatkie, meso, masna jela. Na jelovniku je bilo dosta ribe, voa, povra. Svaki sam dan plivao u moru, trao, pjeaio, s djecom igrao nogomet u dvoritu. Izbjegavao sam stresne situacije, sukobe, svae. Ruke trae cigaretu i sav onaj ritual koji su izvodile kroz aktivnost puenja. Njih sam zaposlio radei goblene. Imam ih pet izraenih. - Ti bi sada mogao odvikavati druge od puenja. Razmilja li o toj mogunosti? - Drim da to nije potrebno. Svatko to moe uiniti na slian nain kao to sam ja inio. Potrebna je vrsta volja, odlunost i dobar motiv. A zar postoji bolji motiv od vlastitog zdravlja i obitelji? Jer svaki pua svoju suprugu i djecu truje dimom koji izdahne iz plua i onim koji slobodno izlazi iz cigarete. ini ih pasivnim puaima i potie na puenje. Zalaem se za vie pozornosti djeci i mladei. U kolama ih valja educirati, odgajati u nepuakom duhu, uiniti otpornima na kunju, izazov dima, nagovor i pritisak vrnjaka. Treba im osigurati mogunost bavljenja sportom, zabavom, hobijem i racionalnim koritenjem slobodnoga vremena. Najbolje je ne poinjati puiti. Lake je, bezbolnije i zdravije ponuenu cigaretu odbiti nego ju odbaciti. Odluka i mijenjanje stila ponaanja teki su, apstinencijska kriza bolna i snana. No, tko nije posluao savjet strunjaka, ve je propuio, mora izdrati patnju odvikavanja ili teke zdravstvene posljedice koje uzrokuje zloporaba duhana. Odluni ljudi prestaju puiti od prve, slabii nakon puno pokuaja, a tvrdokorni puai tek kad umru. Na televiziji ima dosta edukativnih emisija, u tisku esto piu o puenju, ima i prikladne literature o zloporabi duhana i tetnim posljedicama puenja. To sve treba znati prije dolaska u kunju i eksperimentiranja nikotinskim dimom. Puenje treba degradirati, a nepuenje promovirati kao zdrav stil ivljenja i poeljan oblik drutvenoga ponaanja. Na alost, na djecu i mlade snano i poticajnije djeluju uzori odraslih puaa, kojih imaju posvuda oko sebe, nego lijepo sroene emisije, lanci, prirunici, knjige i apeli strunjaka. Od dva utjecaja, dijete prihvaa onaj koji doivljava u praksi. A ozraje koje nas okruuje puako je. To emo ilustritrati grafitom: Teko je biti pua konkurencija je prevelika. Mladima prijeti jo jedno veliko zlo kojeg se moraju uvati. Naime, pojedinci u duhan dodaju marihuanu, neki u nju ubrizgaju drogu i tako postiu snaan opojni efekt. Zato puai kau: Ni cigarete vie nisu kao to su nekad bile. - to bi poruio onima koji ne ele ili ne mogu cigareti zauvijek rei zbogom? - Neka im dragi Bog prosvijetli pamet. Onomu tko ne prihvaa koristan savjet, ne moe se pomoi. Ako ne ele prestati puiti, a za to ne vidim razloga, poruujem: obvezno, prije vaenja cigarete, proitajte poruku koju je proizvoa napisao na svakoj kutiji; razmislite o njoj, moda vas potakne na poduzimanje preventivnih mjera; ne puite na prazan eludac, uvijek prije paljenja jutarnje cigarete neto pojedite; ne puite cigaretu do kraja; u zadnjoj je treini najvie otrovnih tvari; birajte cigarete s manje nikotina, katrana, ugljinog monoksida i drugih otrova; kad vam se javi potreba za puenjem, barem desetak minuta odgodite paljenje; ako izgubite elju za puenjem, vratite je u kutiju; drugi dan poveajte odgodu na petnaestak minuta; sljedei je korak nepuenje jedan dan; drugi tjedan produite na dva dana, trei na tri i tako redom do sedmog tjedna; ako u tome uspijete, bacite cigarete, vi ste bivi pua; koristite iskustvo onih koji su uspjeli, pridruite se pobjednicima, oni znaju to ine; ako ne moete izdrati udnju za cigaretom i krizu odluke, pokuajte reducirati broj cigareta: odbacujte jednu po jednu, redoslijedom koji sami odredite, ali tako da ih barem prepolovite u razumnom roku, koji ne bi smio biti dui od 10 tjedana; ne zaboravite: samo je nepuenje jamac zatite zdravlja, ali i redukcija ga ipak uva; kad ostvarite eljeni cilj, uspostavite samonadzor da biste izbjegli povratak na staro; uvajte se recidiva, jer on uporno eka trenutak slabosti i vraa vas tamo gdje ste bili. Mr.sc. Ivica Stani

Pa to je prava sitnica!

Poruke puaima

Znanjem i snagom volje do nepuaa

10

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

HPV - infekcija

BOLEST MODERNOG DOBA


Humani papiloma virusi (HPV) predstavljaju skupinu virusa koja je iroko rasprostranjena u populaciji. Do danas je otkriveno vie od 100 tipova HPV-a, koji uzrokuju razliite oblike konih i genitalnih (spolnih) bolesti, a neki od njih smatraju se odgovornima za nastanak dobroudnih ili zloudnih promjena na koi i sluznicama. Kako zasad ne postoji specifino lijeenje, velika se pozornost posveuje upravo prevenciji te bolesti. Kone HPV-infekcije Kone HPV-infekcije iroko su rasprostranjene i najee se oituju kao kone bradavice (pojedinane ili viestruke), kojima su osobito sklona djeca i mladi, a ponekad i pripadnici pojedinih zanimanja (u mesnoj industriji ili preradi ribe). Prenose se direktnim kontaktom sa zaraenom koom ili sluznicom. Prema izgledu bradavica razlikujemo: - obine bradavice (verrucae vulgares), koje se najee nalaze po prstima ruku ili na akama, a predstavljaju tvrde tvorbe izdignute iznad razine koe; - bradavice na stopalima (verrucae plantares), koje se pojavljuju na mjestima prekrivenima debljom koom i izloenima pritisku; - mladenake bradavice (verrucae juvenilis), plosnate bradavice koje se najee nalaze po akama i licu mladih osoba te - konaste bradavice (verrucae filiformes), koje se obino nalaze na licu, osobito na nosu, usnama i vjeama. Specifino lijeenje ne postoji, a kako su navedene tvorbe esto samo prolazne naravi, lijeenje nije ni potrebno. U sluaju da ih je potrebno lijeiti (npr. iz estetskih razloga), lijenici se najee odluuju za krioterapiju (odstranjivanje duikom ili tekuim dioksidom), elektrokoagulaciju, kirurko odstranjivanje kiretaom ili premazivanje tvorbi razliitim kemijskim sredstvima. Genitalna (spolna) HPV-infekcija Genitalna je HPV-infekcija spolno prenosiva bolest ija je uestalost u svijetu u porastu, osobito meu mlaim, spolno aktivnim osobama oba spola. Karakteriziraju je sklonost ponovnom javljanju (recidiviranju), dugotrajno lijeenje i povezanost s pojavom zloudnih novotvorina (karcinoma). Uzrokuje je 30-ak tipova HPVa, koji se dijele na niskorizine i visokorizine tipove. Niskorizini tipovi (6, 11, 41, 43, 44) uzrokuju genitalne bradavice (kondilome) ili manje abnormalnosti stanija vrata maternice (PAPA test), dok visokorizini tipovi (16, 18, 31, 35, 39, 45, 51, 52, 56) mogu uzrokovati pojavu zloudnih novotvorina (karcinoma) vrata maternice, vanjskog spolovila, rodnice, penisa ili anusa. Kako nastaje genitalna HPV-infekci-

ja

HPV-om se moe zaraziti svaka osoba koja je bila u spolnom odnosu/kontaktu s osobom koja je zaraena HPV-om. Dakle, ta se infekcija najee iri spolnim putem, a rijetko se dogaa da se tijekom vaginalnog poroda HPV prenese s majke na dijete. Naalost, zaraene osobe, koje nemaju simptome, glavni su izvori zaraze i prenose je svojim spolnim partnerima, pa se esto dogaa da ni jedni ni drugi nisu svjesni da su zaraeni HPV-om. Simptomi HPV-infekcije Veina osoba koja je zaraena HPV-om ne zna da ima HPV-infekciju jer virus ivi u stanicama koe ili sluznice i uope ne stvara simptome. Kod manjeg broja osoba pojavljuju se tzv. iljasti kondilomi (condylomata accuminata) ili bradavice na vanjskom spolovilu, po cijeloj povrini rodnice, na glavi penisa ili prepuciju te podruju oko anusa. Kondilomi izgledaju kao mekane, vlane, uzdignute ravne ili resiaste tvorbe ruiaste do crvene boje, koje se mogu pojaviti nekoliko tjedana

ili mjeseci nakon spolnog kontakta sa zaraenom osobom. Ako je broj kondiloma manji, praeni su svrbeom, a u sluaju da su njima zahvaene vee povrine, skloni su krvarenju i tada postaju vrlo bolni. Procjenjuje se da je 80 -100% djevojaka u dobi od 18 do 25 godina dolo u kontakt s HPV-om prilikom spolnih odnosa, dok se u svega 30% njih razvijaju simptomi HPV-infekcije, jer kod veine dolazi do spontanog samoizljeenja, to ovisi o imunitetu zaraene osobe. Znanstvena istraivanja pokazala su da pad imuniteta (stres, alkohol, puenje, nedostatna prehrana itd.) moe potaknuti aktivnost virusa, to moe dovesti do pojave razliitih abnormalnosti stanija i/ili zloudnih novotvorina (karcinoma) koe i sluznica. Kako otkriti HPV-infekciju U sluaju pojave HPV-infekcije sa simptomima (kondilomi uz svrbe, krvarenje i/ili bolnost), dijagnozu HPV-infekcije nije teko postaviti jer se takvi bolesnici obino

sijeanj-veljaa 2007.

11

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST


brzo jave lijeniku koji ih onda uputi na dalje uroloke ili ginekoloke pretrage. Mukarcima se za dokaz postojanja HPV-infekcije uzima bris mokrane cijevi (uroloki pregled), a enama se uzima bris vrata maternice (PAPA-test). Ako se na PAPAtestu utvrdi pojava cervikalne intraepitelne neoplazije (CIN 1 - blaga displazija, CIN 2 - srednje izraena displazija i CIN 3 teka displazija), moe se dodatno izvriti i kolposkopija (pretraga kojom se uoavaju promjene vrata maternice) te biopsija tkiva na kojem su uoene promjene. Pri sumnji na zloudnost, indicirana je citoloka i patohistoloka pretraga, kao i izravno otkrivanje HPV DNA u uzorku tkiva ili obrisku. Meutim, kako veina zaraenih nema nikakvih simptoma, osobito je bitno za ene redovito obavljanje PAPA-testova (jednom godinje), kako bi se moglo otkriti eventualno postojanje HPV-infekcije. U sluaju da se dokae postojanje HPV-a kod ena, zahtijevaju se i detaljnije uroloke pretrage njihovih spolnih partnera. Povezanost HPV-a i zloudnih novotvorina Znanstvena su istraivanja pokazala da su niskorizini tipovi HPV-a odgovorni za nastanak dobroudnih kondiloma te staninih promjena vrata maternice niskog stupnja zloudnosti (CIN1). Visokorizini tipovi HPV-a dre se odgovornima za veinu zloudnih novotvorina vrata maternice. Danas se smatra da kronina HPV infekcija povisuje nastanak zloudne novotvorine vrata maternice za 65 puta, a ako je rije o visokorizinim tipovima HPV-a, za ak 130 puta. Sreom, u veine se ena (90%), u kojih je utvreno prisustvo HPV-a, nikad ne razvije karcinom vrata maternice. Lijeenje Specifino lijeenje, naalost, ne postoji, a sam postupak lijeenja sloen je i ovisi o zdravstvenom stanju zaraene osobe (dob, ope zdravstveno stanje, oblik, veliina i lokalizacija promjena itd.). Kondilomi se mogu uklanjati kirurkim putem (laserom, krioterapijom, elektrokoagulacijom, LEEP-om) ili se premazuju razliitim kemijskim sredstvima, a ponekad se u njih ubrizgava interferon (protein koji stvara imunost na viruse). Unato svemu, HPV-infekcija ne moe se izlijeiti u potpunosti. Prevencija Najsigurniji je nain eliminacije rizika od HPV-infekcije spolna apstinencija, no ona je za veinu osoba teko prihvatljiva. Kod spolno aktivnih osoba preporua se obostrani monogamni odnos te izbjegavanje rizinog spolnog ponaanja. Kako je vrlo teko ustanoviti HPV status spolnog partnera koji je prije toga bio spolno aktivan, slijedi da manji broj spolnih partnera znai i manji

rizik od infekcije HPV-om. Svakako se preporua uporaba prezervativa (kondoma) pri spolnom odnosu. Meutim, za razliku od ostalih spolno prenosivih bolesti, prezervativ ne titi u potpunosti jer se HPV moe nalaziti na dijelu koe koji prezervativ ne pokriva. Takoer je potrebno lijeiti sve oboljele i njihove partnere, ak i u sluaju da nema znakova bolesti. Za ene je nuan redovit ginekoloki pregled s PAPA-testom (jednom godinje), kako bi se pravovremeno djelovalo na moguu pojavu raka vrata maternice. Pravu prevenciju predstavljalo bi cjepivo protiv HPV-a kojim bi se cijepila enska populacija prije poetka spolnog ivota, iako neki dre da bi trebalo cijepiti osobe oba spola. Danas postoje dvije vrste cjepiva protiv HPV-a koje su u zavrnoj fazi klinikih ispitivanja, a nedavno je jednu od njih odobrila i FDA u SAD-u. Meutim, to cjepivo jo uvijek nije u irokoj uporabi. Ivana Boina, dr. med.

Promidbeni prostor
u Narodnom zdravstvenom listu Ako elite oglaavati u naem listu, javite se na telefone: Urednitvo

051/ 21 43 59 051/35 87 92
12 sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Prepoznavanje rizinosti za razvoj poremeaja u ponaanju

ODRASTI NIJE LAKO

Odrastanjem, odnosno sazrijevanjem, sva djeca i mladi ljudi nailaze na razvojne zadae koje valja rijeiti. Oni ih u svom razvoju vie ili manje uspjeno svladavaju. Pri tome im pomau roditelji, lanovi ire obitelji, pripadnici mree bliskih osoba, razrednika, nastavnika i drugih strunih osoba ili institucija. Svoj je djeci i mladima potrebna pomo i podrka u razumijevanju ivotnih izazova i odgovornosti te razvijanju neophodnih vjetina za uspjeno odrastanje. Moe se rei da to vrijedi osobito danas, u vremenu tranzicijskih promjena, kada su naglaena individualna prava i slobode, ali i odgovornosti. Struno koncipirana pomo i podrka u odrastanju osobito je potrebna djeci i mladima s poremeajima u ponaanju. Radi se o mladima ije ponaanje: a) odstupa od irokog okvira uobiajenoga ponaanja mladih ljudi odreene sredine, b) predstavlja tetnost za pojedinca i (ili) za njegovu okolinu, c) iziskuje dodatnu strunu pomo. Kada se te znaajke prepoznaju kod pojedinog djeteta ili mladog ovjeka, njegov razvoj postaje drutvena odgovornost, a moda ak i mnogo prije nego do toga doe. Svima treba pomo i podrka Mladi koji ne odstupaju od irokog okvira uobiajenog ponaanja, moglo bi se rei, jesu oni koji se dobro nose sa svakodnevicom, dobro su integrirani u ivotnu sredinu, a njihovi stavovi i sustav vrijednosti korespondiraju s oekivanim vrijednostima okoline. Radi ilustracije, u jednom istraivanju srednjokolaca s podruja primorske regije (879 ispitanika, u dobi od 14 do 21 godine, oba spola, iz 10 kola), mlade bez procijenjenih poremeaja u ponaanju njihovi su razrednici opisivali odgovornima i savjesnima u ispunjavanju kolskih obveza. Oni, prema njihovim razrednicima, imaju dobar i korektan odnos s nastavnicima te su, nerijetko, povueni ili neuoljivi, a dobro prilagoeni u razrednoj zajednici. Moe se rei da mlada osoba

iz opisane skupine ima dovoljnu razinu otpornosti, kao trajnog i dosljednog naina suoavanja sa stresorima na koje nailazi tijekom odrastanja. Ima visoku razinu opeg kapaciteta, koji joj omoguava prevenirati, umanjiti i svladati tetne utjecaje nedaa. Radi se o skupini mladih za ija se ponaanja ne moe rei da odstupaju na opem podruju osobne i socijalne adaptacije. Njihovo se ponaanje ni po emu ne razlikuje od ponaanja njihovih vrnjaka i vrnjakinja i ne treba mu poklanjati osobitu pozornost. Dakle, biopsihosocijalno sazrijevanje tih mladih ljudi vrlo izvjesno, premda naravno ne ba uvijek i nuno, vodi ka kompetentnoj, drutveno korisnoj i samoaktualiziranoj odrasloj i biopsihosocijalno zreloj osobi. Osim tako, nazovimo ga operacionalno normalnog odrastanja, tijekom odrastanja djeteta ili mlade osobe moe doi do zastoja kompetentnog biopsihosocijalnog razvoja zbog nekih nerijeenih potekoa. Navedene nerijeene potekoe obino rezultiraju smetnjama socijalne adaptacije i oteavaju dalji razvojni tijek prema socijalno adaptiranom odraslom pojedincu. Smetnje mogu biti na razini osobnosti i razini okoline djeteta ili mlade osobe. Nerijeene potekoe tijekom odrastanja utjeu na rizina ponaanja, odnosno na nastanak poremeaja u ponaanju. Poznavajui uvjete i uzroke takvih poremeaja, moe se rei da do njih dovodi niz faktora rizika. Zbog faktora rizika, dijete ili mlada osoba ne prelazi iz jedne razvojne faze u drugu u okvirima normalnog biopsihosocijalnog razvoja, ve ulazi na razinu rizinog ponaanja, koje moe, vano je rei, progredirati prema teim poremeajima u ponaanju. Rizinost: unutarnji i vanjski faktori Znanstvenim radovima prepoznati faktori rizika, koji su zasluni za ometanje razvojnog tijeka odrastanja, klasificirani su na unutarnje i vanjske. Danas se razlikuju dvije velike skupine rizinih imbenika: 1) koji proizlaze iz biolokih ili psiholokih obiljeja pojedinca (takoer oznaeni kao vulnerabilitet), kao to su npr.: genetska optereenja, mala poroajna teina, teki temperament itd. i 2) psihosocijalna obiljeja okruenja pojedinca (stresori), kao to su npr.: teki materijalni poloaj, kriminalitet ili psihiko oboljenje jednog od roditelja, kronina disharmonija u obitelji i dr. Oni svojim meudjelovanjem sainjavaju rizinost za oteavanje razvoja djeteta i mlade osobe. Razumijevanje posljedica koje tijekom djetinjstva i mladenatva unutarnji i vanjski faktori rizika mogu imati na ivot, omoguava poduzimanje pravovremenih strunih postupaka. Unutarnji imbenici rizika odnose se na obiljeja osobnosti, koja mogu biti naslijeena, uroena ili steena. Vezano uz poremeaje u ponaanju, danas je poznat utjecaj genetskih faktora, endokrinih faktora, biokemijskih korelata i neuroanatomskih korelata na neka obiljeja osobnosti, kao to su: agresivnost i nasilnitvo, impulzivnost, hiperaktivnost, ravnodunost, loi vrnjaki odnosi, apatija, nedovoljna razvijenost prihvaanja odgovornosti i dr. Prema nekim su autorima, tako

sijeanj-veljaa 2007.

13

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST


Primjerice: 1. ako dijete nije uoeno, detektirano, nee dobiti strunu pomo (npr. plaljivost i povuenost kod djeteta, koja moe rezultirati kasnijom autoagresivnou i konzumiranjem sredstava ovisnosti), 2. ako je detektirano i dobije nestrunu pomo (npr. dijete kojemu treba psihoterapeutska pomo, a nudi mu se samo pedagoka pomo), 3. ako je struna pomo nepravovremena (npr. ne reagira se pravovremeno na verbalnu agresivnost u obliku prijetnji vrnjacima, koja se kasnije razvije u nasilniko ponaanje). Moe se dogoditi i da okolinski uvjeti rizika nisu prepoznati (npr. izostaje obiteljsko-pravna zatita pa se problemi intenziviraju ili se djetetu ne ponudi pravovremeno adekvatan oblik kolovanja, primjeren specifinim potrebama) itd. Kao to se ovdje ukratko pokualo prikazati, moe se dogoditi da poremeaji u ponaanju perzistiraju ili ak progrediraju u tee. Zbog nekvalitetne drutvene reakcije na razini rizika, odrastanje vie nema obiljeja zdravog biopsihosocijalnog sazrijevanja i vie nije u funkciji osobne i socijalne adaptacije. to initi Brojne vanjske imbenike za rizinost razvoja poremeaja u ponaanju moemo umanjiti ili korigirati strunim drutvenim intervencijama. Struni utjecaj na sveukupnu kvalitetu razvojnog tijeka odrastanja, a osobito razvoja djeteta u vrlo ranoj dobi u obitelji, ovisi o raznim drutvenim segmentima: zdravstvo, socijalna skrb, kolstvo, javni sektor, (npr. stavovi o nasilju u obitelji) itd. Na to da se radi o multidisciplinarnom i viesektorskom problemu, kojemu treba prvenstveno pristupiti s razine prevencije, upuuje spoznaja da je perzistentnost u devijantnom ponaanju posljedica neuropsiholokih poremeaja i nepovoljnih uvjeta u obitelji tijekom ranog razvoja djeteta. Socijalna politika, koja proizlazi iz drutvenog koncenzusa o vanosti prevencije, utjee na kvalitetu odluka o poduzimanju mjera za spreavanje rizinosti nepovoljnog razvoja kod pojedinog djeteta ili mlade osobe. Mr.sc. Nataa Mirolovi Vlah, dipl. defektolog-socijalni pedagog

npr., rani adrenalni androgeni povezani s ranojavljajuim i perzistirajuim nasilnim i antisocijalnim ponaanjem kod djeaka. Stavovi i vrijednosti smatraju se obiljejima linosti pa ih se, stoga, svrstava u okvir skupine rizinih imbenika unutar pojedinca, kao to su pretjeran stav o koritenju sredstava ovisnosti ili hedonistika vrijednosna orijentacija. Rano uoavanje i prepoznavanje faktora rizika na razini osobnosti bitno je jer se njihov utjecaj moe pojaati nepovoljnim okolinskim imbenicima. Vanjski utjecaji sagledavaju se u sredinama kao to je obitelj, vrti, kola, susjedstvo, supkultura, vrnjaka skupina i dr. To se ini kroz razliita obiljeja: socioekonomski status, obrazovanost, kvalitetu komunikacije, norme i sustav vrijednosti, socijalnopatoloke pojave i dr. Vezano uz vanjske utjecaje, navodimo neke poznate rizine faktore: zanemarivanje i zlostavljanje djeteta i adolescenta, konflikti u obitelji, nasilje u obitelji, uestale stresne situacije, nedosljedna disciplina, neadekvatna supervizija, nerealna oekivanja roditelja, visokorizina ponaanja roditelja, nedostatak socijalne podrke i socijalna izolacija obitelji. Poznato je da se antisocijalne tendencije prenose s roditelja na djecu, osobito kada rizini imbenici podupiru jedni druge. Tijekom obrazovanja poznati su problemi adaptacije na kolu i kolski neuspjeh, pored individualnih imbenika smanjene socijalne kompetencije, kao i mogui nepovoljni utjecaj susjedstva ili, nerijetko, nepovoljan utjecaj vrnjaka. Govorei o rizinosti, razmatramo svaki sluaj pojedinano, jer se sklopovi meusobnih utjecaja individualno razlikuju. U tom se smislu procjenjuju i interventne potrebe, odnosno donose odluke o najadekvatnijoj preventivnoj mjeri za spreavanje razvoja poremeaja u ponaanju prema delinkvenciji. Prepoznati na vrijeme Na razini rizika, progrediranje u tee i drutveno opasnije oblike poremeaja u ponaanju moe biti uspjeno prevenirano. To je razina u kojoj poremeaji obino nisu teki i intenzivni. Dijete ili mlada osoba moe, uz kompetentnu pomo iz okoline (obitelji, kole, zajednice i sl.), prevladati razinu rizinog ponaanja i nastaviti svoj normalni razvojni tijek odrastanja. Isto tako, moe se dogoditi da izostane pomo u djetetovoj okolini te da, zbog toga, uz druge nepovoljne okolnosti, pone razvijati tee i intenzivnije oblike poremeaja u ponaanju. Na to se pritom misli?

14

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Hiperaktivnost

Uenik u pokretu
sti: naglaen nemir, npr. uenik stoji dok drugi sjede, vrpoljenje i izraena potreba za dodirivanjem predmeta, nepotivanje pravila i dunosti, emocionalna nezrelost, neoprezno, a ponekad i antisocijalno ponaanje, pretjerivanje kod jednostavnih zadataka. Izrazito hiperaktivnu djecu ne moe zadovoljiti to da samo uju novo gradivo. Ona imaju stalnu potrebu neto dodirivati, opipati. Zbog toga je vrlo bitno razvijati i koristiti metode u kojima oni aktivno sudjeluju. Posljedice hiperaktivnosti u nastavi ponekad su blage, a ponekad dovode do nemogunosti izvoenja nastavnog procesa. U razredima u kojima se potrebe hiperaktivne djece ignoriraju, uenik moe poeti voditi igru. Medjutim, vrsta disciplina ne predstavlja rjeenje. Hiperaktivno dijete nije namjerno tvrdoglavo i ne moe kontrolirati simptome svog ponaanja. Radei s takvom djecom, uvidjela sam da je moja prva impulzivna reakcija - okrivljavanje takvog djeteta, uglavnom djelovala kontraproduktivno. Shvatila sam da je vrlo vano osmisliti nove pristupe, prilagoene hiperaktivnim uenicima. U svoj rad, pogotovo s uenicima nieg uzrasta, unosila sam to vie kretanja i praktinih aktivnosti, to je pozitivno djelovalo na sve uenike. Uenici u prvom razredu vrlo teko odravaju koncentraciju dulje od est minuta bez tjelesnog i praktinog prekida. Uvoenje kretanja, eksperimentiranja i glume u nastavni proces potkrepljuje uenje i dosjeanje. Vrlo je bitno, takoer, ukljuiti u nastavu sastavnice emocionalne inteligencije, kao to su umijee sluanja, rjeavanja konflikata, rjeavanja problema i tehnike oputanja. Uvjebavanje vjetina, u kombinaciji s naglaskom na emocionalnu inteligenciju, proiruje mogunost za uenje. Usmjeravanje iskljuivo na kolski uspjeh, na raun ivotnih vjetina, smanjuje uenikove mogunosti razvoja pa je potrebno pouavati i jedno i drugo. Kad uenik vodi igru Vrlo je bitno kod uenika poticati motivaciju za rad, jer kod motiviranog uenika dobri rezultati nikada ne izostaju. Ako je uenik motiviran za neki zadatak, kreativno i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu te nije samo pasivni sudionik nastavnog procesa, koji samo skuplja informacije, a nikada nije stavljen u situacije da te informacije praktino primijeni; rezultati njegovog rada u pravilu su uvijek bolji nego kod uenika koji su orijentirani samo na kolski uspjeh i na ocjenu. Suoavanje uenika sa situacijama u kojima se od njih trai da praktino primijene odreene informacije koje su dobili, naroito pomae hiperaktivnim uenicima koje nikada ne moe zadovoljiti to da samo vide novo gradivo ili uju o neemu, ve imaju stalnu potrebu neto dodirivati, opipati ili iskusiti iz prve ruke. Poticati i razvijati motivaciju za rad raznim aktivnostima te izmjenama tih aktivnosti tijekom nastavnoga sata, bitno je za sve uenike, a pogotovo za one hiperaktivne, koji se na taj nain lake ukljuuju u rad i lake svladavaju nastavno gradivo koje im, u klasinom nainu pouavanja, bez izmjena aktivnosti i bez njihovog kreativnog sudjelovanja u radu, znatno oteava rad i svladavanje nastavnih sadraja. Zbog toga to im njihov poremeaj hiperaktivnosti onemoguuje da due vremena budu orijentirani i koncentrirani na odreeni nastavni sadraj i odreenu aktivnost, takva djeca postaju frustrirana, u njima se javlja nemir te pokuavaju usmjeriti panju na sebe ponaanjem koje je, za ostale uenike i, naravno, za nastavnika, neprihvatljivo. Bitno je upravo sprijeiti trenutak da takav uenik pone voditi igru, jer ga je poslije teko ukljuiti u rad i motivirati zato to dolazi do konflikata izmeu njega i nastavnika koji ga pokuava okriviti i kritizirati zbog njegovog ponaanja. To kod hiperaktivnih uenika uzrokuje jo veu frustriranost i averziju prema radu i odreenim nastavnim predmetima i sadrajima. Zbog toga je jako vano preventivno djelovati i, koliko god je mogue, sprijeiti takve situacije prije nego to do njih doe.

Hiperaktivnost je dugotrajan poremeaj za koji su karakteristini kronian nemir i opstruktivno ponaanje. U nastavnoj praksi, u svom dugogodinjem radu kao profesorica engleskog i njemakog jezika, imala sam esto priliku susretati i poduavati hiperaktivne uenike koji su imali velike probleme pri svladavanju stranog jezika. Nastojala sam, tijekom godina svog rada, pronai to uspjenije metode rada s takvim uenicima. Vrlo je vano ne zamjenjivati hiperaktivnost s pretjeranom aktivnou, normalnim djejim ponaanjem koje veina djece iskazuje u odreenim stadijima razvoja. Pretjerana aktivnost ne smatra se hiperaktivnou osim ako traje nakon etvrte godine. Hiperaktivnost je esto prouzroena razlikama u mozgu uenika, dok pretjerana aktivnost esto moe biti prirodna reakcija na okolinu neprikladnu za uenje. Frontalni nain rada, koji se godinama koristio i bio najvie zastupljen u naim kolama, imao je esto za posljedicu neprikladnu aktivnost pojedinih uenika. Nasuprot tome, kad su uenici u potpunosti zaokupljeni uenjem, npr. pri radu u grupama, kad aktivno sudjeluju u nastavnom procesu, problemi s ponaanjem svode se na minimum. Tradicionalni okoli za uenje traio je od djece predugo sjedenje, koje kroz dulja razdoblja stvara posturalni stres, pojaava nemir i smanjuje dotok kisika u mozak. Paljivo s dijagnozom Takoer je bitno hiperaktivnost ne zamijeniti s ozbiljnim poremeajem koji nazivamo POREMEAJ DEFICITA PANJE (ADD- engl. Attention Deficit Disorder), koji je kronian i izljeiv poremeaj uenja, karakteriziran impulzivnou i poremeajem orijentacije u vremenu. Hiperaktivna djeca mogu biti stalno u pokretu, dok djeca koja pate od poremeaja deficita panje iskazuju vie impulzivnih obrazaca ponaanja. Ta dva poremeaja kod nekih se uenika mogu esto nai u kombinaciji, ali svi hiperaktivni uenici nemaju ADD. Vidljivi su simptomi hiperaktivno-

sijeanj-veljaa 2007.

15

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST


Kao prvo, bitno je prilagoditi se takvom ueniku te prilagoditi nain rada tako da se i uenici koji imaju takav problem mogu aktivno ukljuiti u rad. Treba ih pokuati to vie motivirati kako bi aktivno sudjelovali u radu. Tijekom svog rada primijetila sam da su rezultati uvijek bili bolji kad sam kolski sat zapoinjala raznim tehnikama oputanja, vjebama disanja i koncentracije te razgibavanjem, to dodatno potie koncentraciju, a ujedno hiperaktivnim uenicima prua mogunost da tijekom sata to manje osjete svoj problem i pripreme se za rad. Na taj su nain uenici spremniji za svladavanje nastavnih sadraja i rezultati su, u pravilu, uvijek bili bolji. Igrom do znanja Primijetila sam da uenici, ak i oni hiperaktivni, ako su dobro motivirani te aktivno i kreativno sudjeluju u radu, spontano i s lakoom usvajaju nastavne sadraje, ne razmiljajui iskljuivo o ocjeni i kolskom uspjehu. Pogotovo u nastavi stranih jezika, vrlo je bitno postii da uenici strani jezik, koji poinju uiti, progovore spontano. Potrebno ih je staviti u razliite situacije u kojima kroz glumu, igru i aktivno sudjelovanje preuzimaju uloge tipine za situacije s kojima se susreu u svakodnevnom ivotu. Na taj se nain uenici uive u uloge koje dobivaju, ime se oslobaaju straha koji je vrlo est i karakteristian za poetnu fazu uenja stranog jezika, jer strani jezik, na poetku, za njih predstavlja veliku nepoznanicu, neto novo s ime se do tada nisu susretali. Omoguavajui uenicima da se suoavaju sa ivotnim situacijama u kojima e im strani jezik biti potreban te njihovim aktivnim sudjelovanjem i preuzimanjem uloga, omoguujemo im da, ne razmiljajui o strahu koji im je esto prepreka, progovore na stranom jeziku, spontano i postepeno svladavaju taj strah. Kao to se svaki strah najbolje svladava kada se s njim suoimo, tako je i uenike potrebno suoiti sa strahom od stranog jezika te ih aktivno izloiti situacijama u kojima e biti primorani koristiti strani jezik. Vrlo je bitno to postii u samom poetnom stadiju uenja jer, kada se uenik jednom oslobodi neega to mu je predstavljalo prepreku i konicu, u ovom sluaju straha od novog jezika, poslije s lakoom usvaja nove sadraje i bez tekoa se snalazi u novim ulogama i situacijama kojima e biti izloen tijekom nastavnih sati. esto su to simulira-

ne ivotne situacije, koje osobito pomau hiperaktivnim uenicima jer od njih zahtijevaju njihovo aktivno sudjelovanje pokret, glumu, kreativno oblikovanje, potpuno uivljavanje u zadane uloge, kreiranje novih slinih uloga na temelju ve postojeih, procjenjivanje, logiko zakljuivanje, pogaanje, prepoznavanje na osnovi osjetila dodira. Na primjer, uenici, stojei u krugu, zatvorenih oiju, dobivaju svatko svoj kameni razliitog oblika, koji predaju prijatelju do sebe, kojemu je zadatak da ponovo prepozna, na osnovi opipa i dodira, svoj kameni koji je na poetku imao. Tako se na trenutak, za vrijeme sata, zadovoljava potreba hiperaktivnih uenika za dodirivanjem i istraivanjem predmeta. Na taj nain uenici, a pogotovo oni s naglaenom hiperaktivnou, ne doivljavaju nastavne sadraje kao neto strano, ve kao neto njima blisko, u emu dolazi do izraaja njihova kreativnost i ublaavaju se simptomi koje im uzrokuje njihova naglaena hiperaktivnost. Hiperaktivna djeca imaju potrebu da se osjeaju voljenima i cijenjenima unato svojoj razliitosti te ne trebamo u odnosu na takve uenike imati nerealna oekivanja kojima se oni esto ne mogu prila-

goditi jer, ako oekujemo od djece s tim problemom da predugo mirno sjede, problem postaje jo vei. Mnogi nastavnici ve koriste nove, navedene metode i pristupe pouavanja, prilagoene hiperaktivnim uenicima. To je jedini nain kako se mi, kao odgajatelji takve djece, moemo suoiti s tim problemom. To znai da trebamo mijenjati pristupe i metode, ali i nauiti kako razumjeti, cijeniti takve uenike, bez obzira na to to su drukiji od ostalih, i uivati u njima. Ponekad se vrlo teko u nastavnoj praksi prilagoavati takvima uenicima, a da pritom ne rtvujemo potrebe ostatka razreda. Meutim, to je jedini nain na koji se moemo uspjeno nositi i suoiti s tim problemom i olakati odvijanje nastavnog procesa u okruenju u kojem su i uenici s naglaenim simptomima hiperaktivnosti. Ksenija Todorovi, prof.

16

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Mobitel i mladi uporaba i zloporaba

Beino nasilje
giju i novu generaciju 3G mobilnih telefona s pristupom internetu i kamerom. U Japanu, gdje su takvi telefoni mnogo dostupniji, zabiljeeno je 260% poveanja seksualnog zlostavljanja djece i prijenosa djeje pornografije putem mobilnih telefona. Uz to, u 90% istraenih sluajeva seksualnog zlostavljanja prvi je kontakt uspostavljen putem mobitela. Ta generacija mobitela omoguuje pedofilima i djeci pristup internetu i web-stranicama beinim putem. Na tim stranicama djeca mogu biti podvrgnuta obraivanju, gledati slike djeje pornografije te primiti poticaj da i sami sebe fotografiraju u seksualnim pozama te fotografije alju pedofilima. Tako djeca budu uvuena u pornografiju kao proizvoai i distributeri, a da toga nisu svjesna. Nije sve ala Bolji mobiteli snimaju zvuk, fotografije, to zlostavljai, ali i vrnjaci, vrlo vjeto koriste za uspostavu kontakta, ucjene, prijetnje, maltretiranja Snime razgovor ili fotografiju rtve koja ju moe kompromitirati i onda ucjenjuju i prijete putanjem u javnost. To je relativno nov oblik bullyinga koji je omoguen slanjem opscenih, uvredljivih, prijeteih, zastraujuih i ucjenjujuih poruka, govora mrnje putem mobitela. One mogu biti u obliku: 1. usmene poruke, 2. tekstualne poruke, 3. foto ili video zapisa, 4. kombinacije dviju ili vie poruka. rtva u poetku neke poruke shvati prolaznom alom pa ih nikome ne povjerava i ivi u nadi da e dosaivanje, prijetnja ili ucjena prestati. Takav dojam stjee jer poinitelj prvom porukom samo nagovijesti namjeru, potom postaje uvjerljiviji. Kad rtva shvati ozbiljnost poruka i mogue posljedice, obuz-

Sve vie djece i maloljetnika ima mobilni telefon. ak 60% uenika srednjih kola i 20% osnovaca u Velikoj Britaniji posjeduje mobitele. Slino je stanje i u drugim zemljama. Mobitel im prua odreenu sigurnost jer, u sluaju opasnosti, mogu brzo traiti pomo. On mladoj osobi slui za slanje SMS i MMS poruka, za govornu komunikaciju, sluanje glazbe, snimanje fotografija, govora, za igranje igrica, za beino spajanje na internet, zatim kao podsjetnik, kalkulator, pokazuje tono vrijeme Dosjetljivi uenici koriste mobitele kao pomo pri pisanju kolskih testova. Prijatelju poalju zadatke, on ih rijei i putem poruke vraa izraene. Zabrane unoenja mobitela u kolu, pa ak ni stroge kazne uhvaenima na djelu, nisu dale eljene rezultate. Kako sprijeiti varanje na ispitima, ne samo u osnovnoj koli, nego i u srednjoj, pa i na fakultetu pitaju se profesori. Na kineskim fakultetima samo prole akademske godine vie od 1 700 studenata kanjeno je zbog varanja na ispitima. Profesori su odluili na svim kineskim sveuilitima blokirati signale mobitela u dvoranama u kojima se piu testovi ili ispituje. Ako uinkovito sprijee varanje na ispitima, sigurno e to primijeniti profesori iz drugih zemalja koje mui isti problemi. Od poruke ne moe pobjei Pojedinci alju prijetee i zastraujue poruke rtvama. Te neodgovorne mladenake poruke putem interneta ili mobitela zastrauju i ine nesigurnom rtvu ak i u njezinoj najintimnijoj sredini u roditeljskom domu. To psihiko nasilje SMS porukama posebno je prisutno u Skandinaviji, gdje je poprimilo zabrinjavajue razmjere. Ono brine djecu i roditelje, a pedagozi su nemoni u borbi protiv tog neobinog fenomena psihikog nasilja meu tinejderima. Norveki istraivai proveli su istraivanje na uzorku od 4 700 ispitanika i utvrdili da je taj oblik psihikog nasilja bezimenim SMS porukama posebno zabrinjavajui prema djevojicama. Prema izvjeu, jedna djevojica je od tih zastraujuih poruka doivjela none more koje su je toliko progonile da je pomiljala i na samoubojstvo. Njena vrnjakinja je, umjesto roendanskih estitki, primila 25 pakosnih SMS poruka koje su je toliko uzdrmale i potresle da se vie nije usudila ii u kolu, pa je ukljuena u tretman psihologa. U Danskoj djeca SMS porukama nasilnike naravi teroriziraju vrnjake. Evo poruka koje izazivaju strah kod djece i mladei: Gubi se!; Nitko te ne podnosi!; Odvratna, glupa kravo, to trai ovdje? Umri! i slino. To psihiko nasilje, teror i maltretiranje na suvremen nain ine zloesti i nevidljivi muitelji mladei. Djeca s mobitelom mamac su za pedofile koji se postupno preorijentiraju s fiksnih internetskih veza na mobilne. Sanderson (2005., prema OConnell, 2003.) tvrdi da u cilju nalaenja i obraivanja djece pedofili sve vie koriste suvremenu tehnolo-

sijeanj-veljaa 2007.

17

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST


me je strah, panika, nikome se ne smije povjeriti zbog bojazni da e naii na nerazumijevanje i osudu, nai se u jo veoj krizi i problemu. Plai se osvete i odmazde kojima joj je poinitelj zaprijetio ako bilo komu kae za poruke. Usto, ona ne zna ni tko je poinitelj. Zato obino mjesecima trpi to maltretiranje i nasilje ili pristane na ispunjenje ucjene. No, ucjenjivaa se nije lako rijeiti. On obino rtvu iskoritava dokle god je mogue. Da bi bili uvjerljiviji, ucjenjivai u potanski sandui ili elektroniki pretinac rtve ubace dokazni materijal (fotokopija pisama, slike, audio i/ili video zapis) s napomenom: ako ne ispuni zahtjev, objavit e to na internetu. Ucjenjivaki materijali mogu biti originalni ili montirani, dogaaj stvaran, poluistinit ili izmiljen, ali djeluje uvjerljivo, esto izuzetno kompromitirajue. to initi to initi u takvim situacijama? Jedino je pravo rjeenje da dijete ili tinejder, odmah po prijemu rune, uznemirujue poruke, obavijesti roditelje, nastavnike ili policiju, uz predoenje dobivenih poruka. To e uiniti djeca koja imaju povjerenja u nastavnike i roditelje i koja bez straha od posljedica, represije i prodika sve svoje probleme mogu povjeriti tim dragim osobama. Rana detekcija, otkrivanje uznemiravanja u poetnoj fazi, pravo je rjeenje, jer e policija iz pisane ili elektronike poruke otkriti poinitelja. Usto, kad poinitelj doe sa rtvom u kontakt, policija e ga iz zasjede uhititi. U poetnoj fazi problem se uspjeno rjeava i ako rtva kae ocu da je i tko je uznemirava telefonskim pozivima i predlaganjem opscenih razgovora i ispituje je o intimnim stvarima, ili je moli da mu uputi nekoliko njenih rijei dok masturbira, da joj pojedinci prijete ili je ucjenjuju, ili da vode telefonski razgovor uz obostranu masturbaciju i slino. Primjerice, jedna srednjokolka dola je na razgovor zbog vrlo sloenog problema s roditeljima (mjesecima s njom ne govore i utjet e sve dok ne popravi negativne ocjene). Tijekom razgovora zazvonio je mobitel. Problijedila je u licu i od nelagode se tresla. Da bih je umirio, rekao sam joj da obavi razgovor jer idem po neke papire. Nemojte, molim vas! Jako mi je neugodno jer me neki nepoznati mladi svakodnevno zove, pria mi razne bezobratine i trai da i ja njemu priam ili e me premlatiti. Predloio sam da mu se javi i kad se on raspria da mi preda mobitel. Uinila je to. Drei da je na vezi ona, nabrajao je zahtjeve. To je kanjivo djelo. Ponovi li prijetnju, prijavit emo te policiji - otro sam rekao. Nemojte, molim vas - rekao je. Nije se vie javljao, niti prijetnju izvrio. Kad policija otkrije ucjenjivae, obino se pravdaju time da su se samo alili, a da nikad prijetnju ne bi izvrili. No, praksa pokazuje da neke rtve nastradaju upravo zbog toga to uznemiravanje, prijetnje i ucjene ne prijave, pa se on okurai i nastavi nasilje. Najvanije je ne odgovarati na njegova pitanja, prijedloge, ucjene i prijetnje. Treba ga zamoliti da to vie ne ini jer to ne elite sluati. Ako to ne pomogne, prekinite razgovor. Bude li i dalje dosaivao, prijavite ga policiji i predajte raspoloive dokaze. S poiniteljem rtva ne smije voditi razgovore jer on moe shvatiti da prihvaa tu zabavu. On dobro pozna rtvu. To je obino susjed, kolega iz razreda. Savjeti djeci i roditeljima Nema univerzalnih odgovora ni naputaka koji bi vaili za svu djecu i sve situacije, ali evo nekoliko savjeta koji mogu pomoi onima koji rade s djecom: ako dobije prijeteu, ucjenjivaku ili uvredljivu poruku putem mobitela, ne odgovaraj i ne uputaj se u dvoboj, jer bi to bio poetak vrijeanja bez kraja, nisi ti kriv, nego onaj tko ti je uputio poruku i, ako ga prijavi, odgovarat e, - odmah poruku pokai roditeljima koji e poduzeti potrebne mjere i zatititi te, - ako te poruka uznemirila, potresla, zastraila, okirala, obvezatno se javi i razgovaraj s psihologom ili defektologom u koli ili u savjetovalitu za mlade, - procijeni li poruku opasnom, boji se da e napasnik izvriti prijetnju ili ucjenu, prijavi sluaj policiji, bez obzira na to to ti je poinitelj nepoznat. Dr. Sanderson preporua to roditelj moe djeci savjetovati kao mjeru opreza: Naglasite im da paljivo odlue kome e dati broj svoga mobitela. Oprezno koristite neku od chat - usluga preko mobitela ljudi obino nisu ono to tvrde da jesu. Ako dobiju poruku s nepoznatog broja, neka ne odgovaraju. Ne treba odgovarati ni na poznate brojeve ako se zbog sadraja poruke osjeaju loe ili neugodno. Objasnite djeci kako ala moe lako od smijene postati uvredljiva, pa ako su ljuti, moe se dogoditi da uine neto to poslije mogu poaliti. Recite im da budu paljivi kad alju poruke drugima. Potaknite ih da se prije slanja poruke zapitaju moe li ona uvrijediti ili na bilo koji nain natetiti prijatelju. Postavite pravilo prema kojemu nije doputeno slati fotografije ili videozapise drugih ljudi bez njihova doputenja, kao ni slati sadraje koji mogu uvrijediti druge ljude. Dajte podrku djeci i potaknite ih da odmah razgovaraju s vama ili s drugom odraslom osobom u koju imaju povjerenja (poput nastavnika, kolskog psihologa), kako se problem ne bi pogorao. Ako je rije o ozbiljnim oblicima nasilja, osobito ako poruka sadri zastraujue prijetnje, razmislite o tome da sve prijavite policiji. U takvim sluajevima dobro je sauvati poruke u mobitelu, ili negdje drugdje zapisati podatke o datumu, vremenu i sadraju poruke.

Djecu treba savjetovati da ne odgovaraju na poruke, nego da ih, ma kako bile rune, pokau roditeljima, koji e pronai rjeenje. Svaki odgovor, uvjeravanje poiljatelja da lae, uzvraanje uvrede, prijetnja policijom znai obraun, koji ne bi imao kraj i tetan je za sve sudionike.
Mr. sc. Ivica Stani

18

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Djeca izmeu stvarnog ivota i cyber-lifea

ZANIMLJIVO

Internet je otvorio djeci vrata u novi svijet, pouan, informativan i, iznad svega, zabavan. No, svjesni smo da bi pedofili suvremenu tehnologiju mogli koristiti zlorabei povjerenje koje im djeca poklanjaju i obraivati ih u brbljaonicama.
Internet je danas velik izazov za djecu i mlade, u koji moraju razborito ui. Sutra, to je njihova budunost s kojom e ii ukorak. Kako najbezbolnije odgovoriti izazovu i zdravo uploviti u cyber-life, a pritom ne zamijeniti stvarne s online - prijateljima, ne prijei iz realnog u virtualni svijet? Samo znanjem, mudro, oprezno! Poetak uz sigurnu ruku Internet je suvremeno tehnoloko sredstvo za komunikaciju i prijenos informacija koje ti, ako se njime pravilno slui, moe puno pomoi u uenju, izradi projekata, referata, kolskih zadaa, ali jednako tako moe te uvaliti u probleme ako ga ne bude odgovorno koristio. Iako je izuzetno vano vladanje raunalom, to nije dostatno za surfanje internetom. Pa to onda treba uiniti da se sprijee negativne i tetne posljedice, a surfanje bude sigurno? Valja znati zatititi se od tetnih posljedica koje mogu nastati olakim ulaskom u chat i dijalog s nepoznatim sugovornikom. Da bi to izbjegli, potrebno je ee se savjetovati s roditeljima, drati se pravila ponaanja i sve snage usmjeriti k ostvarenju postavljenog cilja. Ciolin P. Sisson tvrdi: Ono to ivo zamislimo, vatreno poelimo, za to se oduevljeno zalaemo, mora se neizbjeno dogoditi. Kad se radi s ciljem, voljom i eljom, onda je uspjeh zajamen. Ne treba se plaiti ni sitnih pogreaka, jer se one dogaaju u svakom radu. Njih treba korigirati i nastaviti put k cilju. Maxwell Mltz kae: Jedan je korak nainjen u pogrenom smjeru bolji od stajanja na mjestu cijelog ivota. Kad krenete naprijed, moete u hodu ispravljati korake. Va vas sustav automatskog navoenja ne moe voditi kad stojite na mjestu. Dakle, treba uiniti taj odluujui prvi korak, ali ne nepromiljeno se upustiti u lutanje nepoznatim stranicama interneta, ve uenjem, vjebom, usvajanjem zakonitosti rada na internetu i ovladavanjem njegovom tehnikom mogunou. Mark Twain otkriva tajnu kako postii uspjeh i kae: Tajna napredovanja u neemu jest u tome da zaponete. Tajna zapoinjanja je u tome da razlomite svoje sloene, zastraujue zadae u manje zadatke koje ete moi svladati pa prionete uz onaj prvi. Visoka cijena za nepotivanje pravila igre Treba biti svjestan svojih sposobnosti, ne oekivati nemogue, ii sigurno korak po korak k cilju. Iluzorno je oekivati nemogue, tetno je ne crpiti znanje s tog izvora, ali je opasno uputati se u avanturu u kojoj su mnogi stradali. Veli: Proli put sam na rizik iao u zabranjene stranice i nita se nije dogodilo, opet u ii. Moda se zlo i ne dogodi, ali jednom e pasti u klopku i sve platiti. Onda e biti kasno za kajanje. Da to ne doivi, prvo naui zatititi se od eventualnih grabeljivaca u chatu, povui se na vrijeme. Postoje odreene moralne norme, pravila, prirodni i drutveni zakoni koji imaju trajnu vrijednost. Ako ih ne potuje, plaa veliku cijenu. Krenje tih zakona rezultira onim to najmanje eli, a ne onim emu se nada. Mudar ovjek ih uvaava. Nemoj druge kriviti za svoj promaaj, neuspjeh, probleme, ak ni one koji su te nagovarali. Ima pametnu glavu, razmisli i ne nasjedaj izazovu niti nagovoru. Ne sluaj one koji te nagovaraju da ini ono to je rizino. Horacije kae: Ako te zli pozivaju, nemoj ih slijediti. Ako bi ti netko rekao da skoi u provaliju, sigurno to ne bi uinio. Ako te pozove u privatni chat, postupi na isti nain, izbjei e rizik. U chat se ide s

OPASNO

Hilary Benn, britanski ministar unutarnjih poslova (2003.)


prijateljima, ne s nepoznatima. Budi mudar, koristi um. Ako si toliko znatieljan, zamoli kolegu koji radi u chatu da te poui i promatraj kako to ini. Problemi nas prate kroz cio ivot. Njima moramo upravljati. Ako izmaknu naoj kontroli, upravljat e oni nama. Zato svladaj tehniku, upoznaj probleme na koje moe naii i oprezno surfaj, pod paskom starije osobe. Znaj, sve ima svoje vrijeme i cijenu. Kratkoronu elju uini dugoronim planom interneta i njegove tajne postavi u status projekta. Osvajaj ih sigurno, korak po korak do cilja. Teren se osvaja uei, istraujui, a ne srljajui bez cilja i plana. Kad ovlada tehnikom, kad upozna mogue opasnosti, bude spreman oduprijeti im se, onda e sebi moi dopustiti i neke pustolovine na internetu. Do tada mora uiti, uvati se klopki pedofila, govora mrnje. Pitaj one koji znaju. Nije sramno pitati, ve grijeiti. Koristi iskustvo drugih. Ne trai put bez prepreka, nego ih svladaj ulaui maksimum napora, vjeto koristei znanje i iskustvo. Obino se iza njih krije uspjeh i cilj. Harriet Beecker Stove tvrdi i mudro savjetuje: Pronaete li put bez prepreka, on vjerojatno ne vodi nikamo. Kad se naete u nezgodnu poloaju i sve se urotilo protiv vas pa vam se ini kao da vie ni minute neete moi izdrati, ne predajte se, jer upravo ondje i u tom trenu sve e se iz osnova promijeniti. Upute mladim korisnicima interneta: - pridravaj se pravila: prvo zadaa i kolske obveze, a zatim surfanje po internetu, - prije nego to se ukljui na pretraivanje interneta, razgovaraj s roditeljima i zamoli ih da ti pokau kako e nai ono to te zanima, a to treba izbjegavati, - im ti neto postane sumnjivo ili krene

sijeanj-veljaa 2007.

19

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST


po zlu, obavijesti roditelje, - odaberi virtualno ime kojim e se predstavljati na internetu, - pravo ime, osobne podatke, adresu, kolu nikad ne reci sugovorniku, - ne odaj imena svojih prijatelja, - ne slui se runim rjenikom, ne govori prostote, - ne uputaj se u sukobe i svae, ne uzvraaj uvrede, - ne predstavljaj se svojim imenom, nego imenom odabranim za internet, - poznanike s interneta prihvati s rezervom, ne razgovaraj telefonski s njima, - svoju lozinku ne govori ni najboljim prijateljima jer bi mogla biti zloupotrebljena, - ne prepisuj materijale s interneta da bi ih objavio kao svoje radove, - titi tuu privatnost, - razmisli prije unoenja teksta, jer to napie, to e svi itati, - ne alji uvredljive, sramne, blamirajue i provokativne poruke, - ne objavljuj lane niti pravne podatke o drugoj osobi, ma koliko na nju bio ljut, - naui se samodisciplini i respektiraj pravila ponaanja na internetu, - ne odlazi u privatni chat, ostani tamo gdje je vie korisnika, - ne alji nepoznatim virtualnim sugovornicima svoju fotografiju ni lanova obitelji, - ne zakazuj s nepoznatim osobama sastanak niti prihvaaj njihov poziv, - ne prihvaaj poklone, CD, knjigu i druge stvari, jer to je trik da ti otkrije adresu, - budi vrlo oprezan, nikad ne zna tko je s druge strane i kakve su mu namjere; ako netko u tebi izaziva negativne osjeaje, prekini komunikaciju s njime, - ignoriraj one koji ti dosauju, ne odgovaraj na njihove provokacije, - na internetu ima mnogo dragih i dobronamjernih ljudi: s njima razgovaraj, ali oprezno, jer se ponekad iza te dobrote moe skrivati vrlo zao ovjek, - ne odgovaraj na sramne prijedloge, pitanja, sugestije, uvredljive i pornografske sadraje, seksualne poruke; ne vodi opscene razgovore, - ignoriraj nemoralne i drske poruke i onoga tko ih je uputio, - ponaaj se pristojno i dobro promisli prije nego to poalje poruku ili odgovor, - s onima koji su neuljudni, drski ne razgovaraj, prijei na drugu stranicu interneta, - potuj svoje virtualne sugovornike pa e i oni tebe potovati, - prijetnje, govor mrnje, nagovor na drogu, kriminal, prostituciju prijavi policiji, - o online- prijateljima informiraj svoje roditelje, a njima predloi da ih upoznaju, - ne odlazi na sastanke s nepoznatim online-prijateljima, ako ih dobro ne pozna, - ne zanemari stvaran ivot zbog cyberlifea; nai vrijeme za druenje s vrnjacima, - ne otvaraj sumnjive web-siteove, moda kriju viruse i druge opasnosti, - ne koristi seksualne i druge potencijalno tetne sadraje na internetu, - o problemima na koje tijekom koritenja interneta naie, obavijesti roditelje, - ponekad pozovi oca ili majku da vide neku zanimljivost, obradovat e ih time, - ako na temelju ponuda posumnja da si u chatu s pedofilom, prekini razgovor, - ako u elektronikoj poti nae okantne pornografske sadraje, poruke, ponude, ne itaj ih i na njih nikad ne odgovaraj, pokai ih roditeljima. Svjei zrak zdraviji je Osim navedenih preporuka i mjera opreza, internet valja racionalno koristiti: ne provoditi nepotrebno previe vremena i ne odlaziti na pornografske stranice i druge koje se skupo plaaju. Time e postii nekoliko korisnih stvari: - utedjet e dosta novca i time roditeljima olakati plaanje rauna, - ostat e ti dovoljno vremena za druenje s prijateljima iz kole, - izbjei e zamku da ti internet postane nadomjestak za roditelje, - moi e vei dio vremena koristiti za zabavu, sport i zdravu rekreaciju; umjesto u zatvorenom prostoru, boravit e vie na svjeemu zraku, - odmorit e oi koje su dugo izloene napornom gledanju u ekran, - izbjei e eventualnu dosadu i osjeaj potrebe za drugim ivotnim radostima, koji se javljaju zbog stalnog i upornog bavljenja istom aktivnou, - nee postati ovisnikom o internetu,

to se nekima dogaa, - izbjei e tetne posljedice koje internet ostavlja na zdravlje, - radi na kompjutoru, ali i zadovolji osjeaj za druge ivotne radosti. Mora znati: rad na internetu donosi puno radosti, zabave i koristi, ali i tete. Pravilna uporaba jami veu korist i manje rizika. Zato proui i ove naputke: - uvijek koristi tua, ali obvezatno stvaraj vlastita iskustva, - ne lutaj besciljno internetom, zadaj si cilj, - ne kvari odnose s roditeljima poriui problem na koji si naletio surfajui, - ako ode u zabranjene stranice interneta, kriv si za sve probleme koji ti se dogode, - ako si u krizi, povjeri se roditeljima jer e nastaviti tonuti dalje u opasnost, - dokai roditeljima da se ne uputa u probleme na internetu, pitaj ih ako ima neku nepoznanicu, osvoji njihovo povjerenje, - krei se unutar zadanih ogranienja, lake e nadzirati situaciju i njome upravljati, - zamke koje ekaju naivne na internetu mogu biti svuda (web, chat, email), - u sluaju da nisi siguran kako postupiti, pitaj odrasle (roditelji, uitelji, knjiniari), - upozna li nekoga putem interneta i dogovori susret, neka bude na javnom mjestu i obvezno prvi put povedi nekoga od starijih, - uvijek dobro i zrelo zakljuuj, donesi promiljene odluke. Svi imaju pravo na slobodu pristupa informacijama na internetu, to ne znai i pravo vrijeati, iskoritavati ili zlostavljati druge, sluiti se govorom mrnje, pozivati na nasilje, pornografiju, seksualno iskoritavati djecu Ako naleti na takav sluaj, zatvori stranicu.

20

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Od ljutnje do nasilja

Mr. sc. Ivica Stani

Tko se danas nee naljutiti


ovjek je bie koje se ne moe uvijek kontrolirati, to predstavlja veliku potencijalnu opasnost za njega i okolinu. Iz iskustva znamo da se ljutnja pojavi naizgled niotkuda, poput oluje, napravi potop i nestane kao da je nikada nije ni bilo, dok njene posljedice mogu trajati jo dugo nakon toga. Akumulacija ljutnje traje mnogo due no to moemo i zamisliti. Ona je poput vatre: zapoinje iskricama, kojima obino ne pridajemo vanost, a kad se pretvori u poar, postajemo bespomoni. Na slian nain, kada se ljutnja pojavi u naem umu, ne pridajemo joj vee znaenje, mislei da je normalna pojava, esto zdrava i poeljna. No, znanstvenici su tijekom prologa stoljea dokazali povezanost dugotrajno akumulirane ljutnje s nekim bolestima, kao to su ir na elucu ili rak. Ljutnja je nekontrolirano stanje uma koje nuno prizvodi lou posljedicu, istovremeno uzrokujui patnju nama i svima oko nas. Odraz nemoi Dakle, iako nam se ini da nas poneki izljev ljutnje moe rasteretiti, on ostavlja za sobom samo lo osjeaj. Nema ovjeka kojega nasilje ini istinski sretnim. Ono je samo odraz njegove nemoi, unutarnje pustoi i potpunog gubitka kritinosti i samokontrole. Kako ljudsko bie funkcionira na vie razina, vano je prepoznati kakav bi individualni pristup, za odreenu osobu, bio najuinkovitiji. Znani su primjeri mnogih poznatih osoba koje su sklonost ljutnji i nasilju zamijenile kreativnim djelovanjem i vrhunskim dostignuima u sportu, umjetnosti, znanosti itd. Za takvu transformaciju potrebno je znati kako pristupiti rjeavanju problema. Za poetak je vano osvijestiti tetnosti ljutnje, jer e to u nama prirodno pobuditi elju da se oslobodimo tog opasnog stanja uma. Ljutnja je vatra koja izgara drvo nae vrline. Ona proviruje iz pozadine svih sukoba, bilo da su obiteljske svae izmeu mua i ene ili ratovi izmeu naroda. Ljutnja unitava dobre odnose i naruava sreu u obitelji, meu prijateljima i izmeu kolega na poslu. Ona brzo uzrokuje da budemo odvojeni od onih koji su nam dragi. Nema zla veeg od ljutnje. Kad god smo svladani ljutnjom, smjesta gubimo sav mir uma i ak nam i nae tijelo postaje neudobno. Mueni smo nemirom, a hrana koju jedemo ini nam se neukusnom. Teko nam je zaspati, a kada zaspemo, san nam je grevit. rtva vlastite zablude Ljutnja redovito pretvara obino atraktivnu osobu u demona runog crvenog lica. Postajemo sve jadniji i, bez obzira na to koliko se trudili, ne moemo kontrolirati svoje osjeaje. Jedna je od najtetnijih posljedica ljutnje to to nam otima razum i razumnost. Gubimo svu slobodu izbora i, tjerani tamo-amo osvetom ili bijesom, esto se izlaemo velikoj osobnoj opasnosti. Ponekad je naa ljutnja usmjerena ak i prema naim voljenima i dobroiniteljima. U napadu ljutnje, zaboravljajui neizmjernu ljubaznost koju smo primili od naih prijatelja, obitelji, uitelja, moemo vikati ili ak udariti one koji su nam najdrai. Nije udno da ljutitu osobu uskoro izbjegavaju svi koji je poznaju. Mi openito pretpostavljamo da se naljutimo kao odgovor na susret s nekim koga ne volimo, ali uistinu je situacija esto upravo obrnuta: ljutnja unutar nas pretvara osobu koju sretnemo u zamiljenog neprijatelja. Netko tko je sklon ljutnji, ivi unutar mree sumnje i paranoje, okruen neprijateljima koje je sam stvorio. Iskrivljeno vjerovanje da ga drugi mrze moe postati tako prevladavajue da osoba moe ak poludjeti, kao rtva svoje vlastite zablude. Nakon sagledavanja tetnosti ljutnje, potrebno je prepoznati i prihvatiti istinu da nae misli odreuju naa djela. Um je poput polja na kojem sijemo. Ako ne posijemo cvijee, prirodno e niknuti korov, bez ulaganja truda. Dok ne nauimo biti odgovorni prema svome umu poput vrtlara koji brino obrauje svoj vrt i ne doputa da ga prekrije korov, neemo rijeiti niti jedan problem. Prihvaanje takvoga gledita kljuno je u rjeavanju mnogih naih problema. Uvianje o funkcioniranju uma suoava nas s potrebom da vodimo rauna o tome to sijemo u njemu. Kako sijemo, tako emo i njeti.. Ako cvijeem prekrijemo itavo polje, ima li prostora za korov? Ako pozitivno stanje uma, poput suosjeanja, vjere, radovanja, strpljenja i brige za druga iva bia, prekrije polje naeg uma, ima li mjesta ljutnji? Neophodno je stalno odravati budnost i panju nad svojim umom. Znanstvenici su takav trajni aktivan pristup nazvali svjesnou. Velika veina ljudi spava i dok je budna, a vrlo rijetki su budni i kada spavaju. Svi imamo potencijal da se probudimo, no potrebno je uloiti trud da se to i dogodi. Igor Papi, dr. med.

sijeanj-veljaa 2007.

21

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

TIJELO U CENTRU AFEKTIVNOG IVOTA


esto upravo tjelesnim reakcijama izraavamo nae osjeaje i naa raspoloenja: oboljeti od tuge ili umrijeti od alosti, nisu nikakve nove ideje za poeziju. Homer je o svojim herojima pisao kao o najobinijim ljudima, koji su prije borbe (iz straha) imali teke smetnje probavnog trakta. Pa i u mnogim naim popularnim frazama moemo prepoznati kako se jezikom organa opisuju razna emocionalna stanja. Ima mnogo takvih primjera: ne mogu ga progutati, cijelo se moje raspoloenje oituje tu (bolesnik pokazuje eludac) ili srce mi se stegne kad se sjetim; govori se: gladan sam ljubavi, ali i sit sam ljubavi...itd. Bolesni dua i tijelo Ve je dugo vremena u medicini poznato miljenje da postoji veza izmeu psihikih i tjelesnih inilaca. Postojali su samo periodi medicine kad su se vie priznavali organski pristupi bolesti i periodi kad se favorizirao emocionalni faktor u bolesnom. Time se znanstveno potvrdilo miljenje da postoje bolesti koje su emocionalnog podrijetla, ali koje imaju somatsku jeku. Psihosomatske bolesti su bolesti psihogenog podrijetla: simptomi se manifestiraju na razini organa i mijenjaju njegovu funkciju, stvarajui najprije stanja koja se mogu ispraviti, ili odreena emocionalna stanja mogu dovesti do promjena neurovegetativnih funkcija. Tjelesne promjene, koje nastaju zbog tih disfunkcija, samo su popratni simpto-

Psihosomatske bolesti

Tijelo je organ ekspresije psihe. Sve se emocije izraavaju preko fiziolokih procesa: radost smijehom, alost suzama, bol grem, stid crvenilom itd. I obratno, u svim je emocijama ovjek prisutan cijelim svojim tijelom. mi emocijama. Funkcija eluane sekrecije, na primjer, regulirana je dvostrukom intervencijom: sistemom simpatikusa i parasimpatikusa. Obje intervencije ine jedan balansirajui mehanizam. Ta je ravnotea opet uvjetovana nadraajem i impulsima iz hipotalamusa. Promjena eluane sekrecije moe biti izazvana na nivou eluane sluznice, tj. lokalno, npr. veim uzimanjem hrane. Ona, meutim, moe biti izazvana i centralno, to znai emocionalno, na razini hipotalamusa. Srdba ili strah takoer izazivaju sekreciju eluane sluznice. Promjene i na jednoj i na drugoj razini izazvat e funkcionalne smetnje eluca. Kad je linost suoena s aktualnom opasnosti, pokree se stimulacija simpatikusa. Srdba, bijes i strah emocije su koje mogu biti snane stimulacije za aktivnost simpatikusa. Potraju li te emocije dulje vremena, fizioloke promjene na organima postat e permanentne, pa ak i nepovratne. Simptomi i linost Problem zato je pogoen jedan organ, odnosno ba odreeni organ, jedno je od centralnih pitanja u psihosomatskom istraivanju. Konstitucionalni ili genetski faktori mogu uvjetovati da je organska veza nekog organa slabija, pa je dispozicija za slabiju funkciju vea. Navodi se tako da je konstitucionalno slabija stijenka crijeva jedna od predispozicija za mukozni kolitis. Smatra se da je i nasljedni faktor odgovoran za neke bolesti, kao to su ponavljanje hipertenzije i dijabetesa kroz generacije. Prethodna bolest moe uvjetovati da organ patoloki reagira. Navodno ima dovoljno opravdanosti da se prihvati da emocionalni konflikti provociraju disfunkcije u organskim sistemima. Tako smatram da bijes i strah imaju veze s cirkulatornim aparatom, glad za ljubavlju s peptikim ulkusom, potisnuti krik za pomo s astmatinim atakom itd. Tako npr. funkcionalne smetnje u predjelu srca ne moraju biti samo odraz straha. Poznato je da je srce simboliki organ ljubavi, pa smetnje u

22

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST


predjelu srca mogu imati i simboliko znaenje ugroenosti i uzdisaja. Srce me boli i stee kad se sjetim nje simbolizira, dakle, i emocionalno stanje jedne linosti. Dominantnu ulogu u razumijevanju psihosomatskih bolesti imale su psihoanaliza i druge teorije dubinske psihologije. Psihosomatikom se, naime, najvie bave autori koji uglavnom zastupaju stav dubinske psihologije. Psihoanalitika istraivanja okrenuta su prema samome bolesniku, prema njegovom psihikom ivotu, njegovom svjesnom miljenju i jo vie njegovom nesvjesnom. Ta su istraivanja pokazala da linost koja boluje od psihosomatskih bolesti ima emocionalne smetnje jo od ranog djetinjstva. Linost je, dodue, tijekom svog ivota izgraivala obrambene mehanizme, ali ne dovoljno adekvatno. Psihiki su konflikti, istina, otupljivali, gubili vezu s primarnom traumom, ali se nisu izgubili. Bolesnik je povrno djelovao kao stabilna linost, sposobna da gradi dobre odnose s drugima. No, on je i dalje ostajao osjetljiv i, kad bi kod novih psihikih trauma obrambeni mehanizmi (modeli) popustili, linost bi ponovo odgovarala intenzivnom somatskom i psihikom reakcijom, kao nekada u ranijim godinama ivota. Primjer Strah i sklonost anksioznosti smatraju se centralnim problemom psihosomatske bolesti. Te reakcije mogu izrasti i iz problema oko elje biti voljen i cijenjen. Odnosi izmeu majke i djeteta podvlae se kao vane odrednice u razvoju psihosomatske bolesti. Nerijeeni odnos majka-dijete otkriva se kao uzroni faktor u mnogim studijama o hipertireozi, astmi, ekcemu i kolitisima. Prikazat u na jednom primjeru kako se psiholokim pristupom moe pribliiti i donekle otkriti kako psihiki konflikti mogu uvjetovati somatske smetnje. D.M., tridesetgodinji ekonomist, boluje ve tri godine od mukoznog kolitisa. Smetnje su se najprije javile u obliku kolika, a kasnije i mnogobrojnih mukoznih stolica. Nakon godinu dana medikamentnog lijeenja osjea poboljanje. Povremeno bi ipak patio od zatvora, ali se sjea da je takve tegobe imao i u svojim ranijim godinama. Posljednjih se est mjeseci broj mukoznih stolica penje i do deset na dan. Poeo je gubiti na teini, postao je razdraljiv i veoma nesiguran. Bolesnik je na prvi pogled davao sliku uurbanog, poslovnog ovjeka, s kretnjama koje su odavale nemir. Sadanje pogoranje bolesnik odmah povezuje s problemom na radnom mjestu. Izvjesne tenzije u poduzeu, koje opet proizlaze iz nekih nerazumijevanja, njega osobito smetaju. Mnoge ta tenzija ne smeta, podvlai bolesnik, ali on jako trpi. Ne smatra se krivim, izgubio je, meutim, svoju sigurnost, atmosfera radnog mjesta postala mu je teka. Realno nije bio ugroen (on je dobar slubenik, ima priznanja), ali svaki sastanak znai za njega nemir, pogoranje u crijevima, a to opet budi osjeaj manje vrijednosti. Kao teku traumu bolesnik navodi razvod braka. Prije tri godine razveo se i vratio majci. ena mu je zamjerala da je previe zaposlen, angairan raznim aktivnostima, a premalo prisutan u kui. eljela je nastaviti studij, to je opet njega smetalo, jer je smatrao da se ena treba brinuti za dijete. Ona je esto spominjala rastavu, a on nije imao vremena da o tome razmilja. Bio je zateen kad mu je rekla da se upisala na fakultet i uvrijeen kad je izjavila da dijete nee dati njegovoj majci na uvanje. Imali smo sve, stan, auto, ja sam mnogo radio i tedio, mislio sam da treba biti zadovoljna. Njemu se ini da je veoma brzo zatraila rastavu i zbog toga se vratio majci. U to se doba javljaju smetnje s crijevima, pa se neko vrijeme tjeio da e vie njege imati kod majke. Postupno je uviao da jako trpi zbog ene i djeteta. Zbog tekog psihotikog i somatskog stanja bio je est mjeseci na bolovanju. Sada se ve sasvim smirio. Misli da mu je majka u tome mnogo pomogla. Naao je zadovoljstvo i afirmaciju na poslu. Uiva u tome to ima mnogo zaduenja jer je to potvrda njegove vrijednosti. Ve orijentacija o linostima roditelja naeg pacijenta ukazuje na dvije oprene figure. Oca bolesnik opisuje kao autoritativnog, veoma strogog (ibao me ako nisam dobio dobru ocjenu) i netolerantnog roditelja, a majku kao blagu i dobru. Bio je jedinac. Jaka emocionalna zaokupljenost majkom prisutna je u svim njegovim razvojnim fazama. U braku je bolesnik svoju ljubav prema eni premjetao u pretjeranu brigu za afirmacijom i isticanjem. Dobiva se utisak da se manje emocionalno uivljavao u njene potrebe. Slian model ljubavi razvio je prema svom sinu. Jaka emocionalna veza s majkom vjerojatno je prijeila da se bolesnik dublje vee za svoju obitelj. Bolesnik navodi da je kao dijete u situacijama straha, i kad se od njega neto oekivalo, imao greve u trbuhu ili proljeve. Majka ga je podsjeala da je kao dijete esto patio od zatvora i da je ona zbog toga proivjela mnogo straha. Bolesnik nam, dakle, otkriva kako u situacijama straha i nesigurnosti reagira funkcionalnim smetnjama u podruju sluznice crijeva. Tako se njegova unutarnja ravnotea ponovo remeti u doba kad atmosfera radne sredine postaje nesigurna. Prije tri godine raskid braka bio je traumatizirajui faktor, koji je naruio njegovu dugogodinju ravnoteu. Smetnje sa stolicom, prisutne u ranom djetinjstvu, mogu biti jedan od odgovora zato bolesnik reagira tim izborom organa. Reakcija majke (zbog moje konstipacije proivjela je mnogo straha) kazuje nam da je ve tada postojala neurotina okupacija oko bolesnikove probave. Bolesnik je pretjerano uredan, pedantan, optereen ekonomikom. Kod mene mora biti sve sloeno, programirano, vrijeme je novac. Lijeenje: preporuena je psihoterapija. Mr.sc. George Salebi, dr. med.

sijeanj-veljaa 2007.

23

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

PROBLEMI SA SPAVANJEM
Mnogi se ale da loe i vrlo malo spavaju, da nemaju zdrav i okrepljujui san, da ne sanjaju lijepe s nove koji bi ih punili energijom. Suvremeni tempo ivota ne ostavlja dovoljno vremena za spavanje, a velike i nagle promjene klimatskih uvjeta uzrok su nesanici, nervozi i uznemirenosti.
Smatra se da 30% populacije pati od poremeaja spavanja. Nedostatak sna vrlo brzo dovodi do smanjenja koncentracije, brzine reakcija, sposobnosti opaanja i pamenja, do poveanja nervne iscrpljenosti, fizikog umora, pretjerane razdraljivosti. Oni koji spavaju samo etiri sata dnevno imaju pokrete usporene za 45%. Ako se ne spava 48 sati, vid je poremeen, a poslije tri dana bez sna ljudi gube pamenje i imaju halucinacije. Ako su deset dana lieni sna, linost im je potpuno dezorijentirana i gotovo dezintegrirana. Dugoroni manjak sna slabi imunosni sustav pa je organizam podloan infekcijama. Manjak sna utjee i na pojavu i razvoj dijabetesa, gojaznosti te pogoduje razvoju kancerogenih oboljenja, prije svega dojke. Lagana glazba Zamor se lijei samo odmorom. Treba slijediti prirodni ritam, koji nam je genetski odreen, a to znai danju biti budan i aktivan, a nou spavati. Spavanje danju ne preporua se, ak ni poslije besanih noi, jer razbija ritam smjenjivanja budnog stanja i sna. Treba nastojati ustajati i lijegati u isto vrijeme. Poznato je jo u drevnoj medicini da je razdoblje izmeu 23 sata i 1 sata vrijeme najzdravijeg sna, koji se ne moe niim nadoknaditi. Tada centralni nervni sustav radi na najnioj razini i drugi se sustavi najbolje relaksiraju, a osobito imunosni. Za dobar san bitan je polusatni period izmeu budnog stanja i lijeganja. Pola sata prije odlaska u krevet ne slua se buna glazba, a preporua se ona lagana i harmonina, koja usporava frekvenciju srca, smiruje duh i oslobaa pozitivne snage podsvijesti. Na taj se nain stvara blagotvorna akustina barijera o koju se odbija eventualna buka s ulice ili glasan govor iz susjedne sobe. Snimljeni umovi iz prirode: valovi mora, ubor rijeke, cvrkut ptica, cijuk vjetra, pjesma cvrka i slino, pogoduju pojavi modanih alfa i teta valova, koji su karakteristini za stanje oputanja i uspavljivanja. Tuiranje ili kupanje u mlakoj vodi povoljno utjee na dobar san, jer mlaka voda potie pojavu modanih alfa valova. Pretopla voda ima suprotan uinak i spreava dobar san. Ako u vodu dodate nekoliko kapi aromatinog ulja (od narane ili umbira), koje ima smirujue djelovanje, to vas jo dodatno priprema za dobar san. Na spavanje morate ii dobro i pozitivno raspoloeni, s nadom i vjerom da e vas spavanje okrijepiti i donijeti vam lijepe snove. Oni koji se nerviraju i uzbuuju tijekom dana, ne mogu zaspati ili ih mue neugodni snovi. Da biste izbjegli takve situacije, prije lijeganja u krevet pozitivnim sugestijama morate otjerati neugodne, crne misli i potom se osloboditi straha da neete moi zaspati, jer je on glavni uzrok nesanice. Dogaaji iz dana ne smiju se prenositi u no. Tjelesnim oputanjem i kontrolom disanja otklanjajte posljedice stresa i napetosti i pripremite se za dobar san. Ako vas neki problem opsesivno mui i ne da vam odmora, izbjegavajte stanje zabrinutosti i straha. Preko svoje podsvijesti u snu potraite rjeenje svog problema. Pred spavanje je dobro popiti alicu aja, toplog mlijeka ili jogurt. Poznato je da jaki ajevi i jaka kava ugroavaju san, ali postoje ajevi koji poboljavaju san (lipa, kamilica, valerijana, lavanda, matinjak itd.). Naite vremena da pred san popijete alicu vaeg aja i potpuno se koncentrirajte na njegov okus i osjeaj topline. Zagrljaji umiruju Uivajte u ljubavi jer su zagrljaji, milovanja i maenja blagotvorna prirodna umirujua sredstva. Rekreacija, etnja i sport oslobaaju organizam od nervne napetosti, ali s tim aktivnostima treba prekinuti najkasnije etiri sata prije odlaska na spavanje, da bi pozitivno djelovale na san. Intelektualni radovi moraju se prekidati u ranim veernjim satima, da se srede utisci poslije napornog i uzbudljivog dana. Prije spavanja treba izbjegavati gledanje filmova s nasilnim i tekim sadrajima jer stresne scene pune vae snove strahom. Na prvi znak pospanosti (zijevanje) idite odmah u krevet jer, ako propustite priliku i ne zaspite u sljedeih 15 - 20 minuta, morate saekati sljedei ciklus koji nastupa za oko 90 minuta, pa je zato najbolje ustati i pozabaviti se nekim poslom, a nikako ne ostati u krevetu, jer ete se do sljedeeg ciklusa nepotrebno izmuiti prevrtanjem s jedne strane na drugu i mislima koje e vas, mimo vae volje, salijetati, a to vas ak moe rasaniti da ne moete zaspati sve do jutra. Ne idite u krevet gladni, ali nemojte se ni prejedati jer ete imati problema sa spavanjem (nesanica, trzanje iz sna, prekidanje sna, komari i sl.). Izmeu veere i spavanja treba proi nekoliko sati, a ako u meuvremenu ogladnite, pokuajte zavarati apetit jabukom, suhom smokvom, groem ili sokom od jabuke, breskve, kajsije. Prije spavanja ne treba jesti previe masnoa, peenih jela, sokova i slatkia (torta, keks, puding). Jake ajeve, kavu, okoladu, gazirane napitke, cigarete, alkohol treba izbjegavati prije spavanja. Kuhinjska sol veliki je neprijatelj sna. Zbog nje bubrezi moraju prekovremeno raditi, a javlja se i e, pa se budite da biste pili vodu. Prije spavanja na minimum treba smanjiti unoenje hrane koja sadri dosta soli, kao to su npr. suhomesnati proizvodi i senf. Prirodna smirujua sredstva nalaze se u tjestenini, crnom kruhu, zelenoj salati, bijelom i crvenom luku i zelenom radiu. Sveti Ivan Lestvinik govorio je: Post je gaenje plamena tjelesne poude, odstranjenje hravih misli, spas od ogrubjelosti olakica sna. Ako nou s ulice dopire previe buke, spavanje je povrno, izostaje tzv. duboki san koji odmara. Nagli zvukovi ne samo da remete san, ve vas mogu i probuditi i zbog toga, ako moete treba izbjegavati spavanje u sobi s pogledom na ulicu. Buka negativno utjee na kvalitetu ivota, posebno u centrima velikih gradova, jer se ljudski organizam nikada nee naviknuti na prekomjerne decibele. U takvim sluajevima bolje je drati prozor zatvoren, iako se tako smanjuje potrebno strujanje zraka. Odgovarajua atmosfera bitna je

24

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST


za dobar san. Mrak i tiina pospjeuju luenje melatonina, koji ne samo da usporava proces starenja, ve pomae i obnavljanje ivotne energije i odravanje biolokog sata. Ako se izloimo svjetlosti usred noi, ona e remetiti na bioloki sat, ak i ako se ne probudimo. Potpuna tiina, kao i potpuni mrak, takoer ometaju san. Mirisan san Pozitivno naelektrizirani teki ioni izazivaju nesanicu, razdraljivost i napade nonoga straha, a to izazivaju betonske zgrade, mjesta oko grijanih tijela koja sue zrak, umjetne podne obloge, prostori u kojima se koriste klima-ureaji. Zrak mora biti dovoljno vlaan, pa spavae sobe treba provjetravati ili koristiti aparate koji proizvode negativno naelektrizirane ione koji pozitivno djeluju na ljudski organizam. Spavaa soba mora biti dobro provjetrena i odgovarajue temperature (ni pretopla ni prehladna), jer mozak dobro snabdjeven kisikom bolje misli i bolje spava, a soba nema ustajali miris, jer i mirisi utjeu na san. Zato se u spavaoj sobi ne pui i ne ostavljaju se u njoj pune pepeljare. ak i tijekom zime prozor mora biti barem djelomino otvoren, pa makar se zbog toga dodatno pokrivali. Spavanje e biti ugodnije ako se u sobi dri posuda s toplom vodom u koju ste kapnuli nekoliko kapi ulja od lavande, koje djeluje smirujue. Ako u sobi spavaju oboljeli od gripe ili prehlade, dodajte i nekoliko kapi eterinoga ulja od bora, cedra, rumarina, limuna ili eukaliptusa. Za ugodan san i odmor bitan je odgovarajui krevet, koji treba u svojoj grai imati to manje metala. Treba ga postaviti u smjeru sjeveroistok-jugozapad, a jastuk se postavlja na sjevernoj strani zbog zemljinog magnetskog polja. Odgovarajui madrac nudi 50 minuta due spavanje. Mravim osobama preporua se meki madrac, a gojaznima vri i deblji. Oni koji pate od kriobolje, trebaju koristiti ravan i vrst leaj. Spavanje bez jastuka ne preporua se jer vrat mora imati potporu, inae je kraljenica napeta, a to ugroava san. Srani bolesnici trebaju imati postelju s visokim uzglavljem. Mnogi su zadovoljni s fitojastucima, koji su napunjeni ljekovitim biljem, koje zbog topline tijela oslobaa mirise, to djeluje smirujue i omoguava kvalitetniji san. Elektromagnetno zraenje ometa san i kodi zdravlju, pa krevet treba barem 50 cm udaljiti od zida. Izbjegavajte spavati

pored izvora elektromagnetizma, kao to su kompjutor i televizor. Ako ih ne moete odstraniti iz sobe u kojoj spavate, barem ih iskljuite iz zida, a radio-budilicu postavite barem jedan metar od kreveta. Tablete za spavanje osiguravaju neprekidan san, ali ga ine povrnim i plitkim, odnosno, krai je duboki san, koji okrepljuje, zbog ega noni odmor nije djelotvoran, a esto izostaje i faza u kojoj se sanja. Ljudi koji su primorani piti te tablete ne znaju osjeaju li se bolje poslije umjetnog sna ili poslije neprospavane noi. Tablete za spavanje najnovije generacije ne mijenjaju strukturu sna i ne stvaraju ovisnost, ali ne mogu omoguiti san identian fiziolokom snu. Droge onemoguavaju paradoksalni san u kojem se sanja,

to izaziva fenomen ponovnog poremeaja. Mozak ima potrebu sanjati, a u tome je sprijeen zbog uzete droge, pa se to nadoknauje stvaranjem jakih i neugodnih snova, komara i fantazija. Alkohol izaziva kontradiktorne uinke (sanjivost i nesanicu). Kronini alkoholiari loe spavaju, nemaju paradoksalnog sna, javljaju im se halucinacije tijekom dana, pate od mentalne konfuzije i rastresenosti. Oni to uzimaju alkohol prije spavanja imaju lo san, isprekidan, s dugim periodima neeljene budnosti. Kombinacija alkohola i barbiturata mora se izbjegavati jer su tetni uinci u tom sluaju mnogostruki. Dr. Petar Radakovi

sijeanj-veljaa 2007.

25

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Komunikacija izmeu suradnika

Pohvala javna, kritika u etiri oka


Problem svijeta je u tome, ree uitelj s uzdahom, to ljudska bia odbijaju postati odraslima. Kad se moe rei za nekoga da je odrastao?, upita jedan uenik. Onog dana kad mu vie nitko ni o emu nema potrebe lagati. Osnovna pravila uspjene komunikacije Anthony de Mello Preesto ljudi znaju to ele rei, ali ne znaju kako. N.N. Osnovna pravila svake ljudske komunikacije, a poglavito komunikacije izmeu suradnika, jesu: 1. Kolegi mora dopustiti da svoje osjeaje izrazi bez prekidanja, ispravljanja, primjedbi i neslaganja. Sve to bi bilo manje od toga gui komunikaciju. 2. Izjave ne valja zapoinjati sa ti (ili vi), nego govoriti o vlastitim osjeajima. Npr. ne: Ti si me povrijedio!, nego: Osjeam se povrijeenim! 3. Treba izbjegavati uporabu dviju rijei koje gue svaku komunikaciju, a to su: uvijek i nikada. Pohvale i kritike Pogledajmo kakve bi trebale biti pohvale meu suradnicima, a kako bismo trebali izrei kritiku: POHVALE Ljudi vie vole pohvale nego kritike. Kolega koji je iskreno pohvaljen osjea se dobro i sklon je ponavljati ponaanje za koje je dobivena pohvala. Takoer je sklon ugaati osobi od koje je dobio pohvalu. Pohvale su osobito znaajne za sposobne ljude koji dobro rade, ali imaju nisko samopotovanje. Oni e se bolje osjeati i bolje raditi pokae li da cijeni njihove vrijednosti. Pohvala ne stoji nita, a donosi velike rezultate. Pohvale su djelotvorne samo kada su iskrene, inae mogu djelovati sasvim suprotno. Nisi li iskren, kolega e osjetiti prijevaru i tvoje htijenje da samo izvue osobnu korist. Suprotno tome, iskrenoj pohvali kolega vjeruje, osjeat e se dobro i njegovo e samopotovanje rasti. Vrlo je vano da pohvala ne sadri nikakvu kritiku. Mnogi ljudi skloni su dati pohvalu, ali s neizbjenim ali. Takva pohvala onda vie nije pohvala i ovjek se osjeti prevarenim. Pohvale ne moraju biti samo verbalne. Mnogi neverbalni znakovi, kao to su osmijeh i klimanje glavom, djeluju kao pohvale. KRITIKE Nitko ne voli kad ga kritiziramo. Situacija je jo tea ako kritiku dobije pred drugim ljudima. Na taj nain ugroeno je ne samo njegovo samopotovanje, nego i status. Takva kritika nije kritika, to je ponienje. Osoba e te poeti mrziti, a svjedoci tvoje kritike osjeat e se neugodno. Stoga je kritiku najbolje izrei u etiri oka. Kolegu pohvali pred drugima, ali kritiziraj uvijek nasamo. Uini li kolega to loe, izreci kritiku to prije. Tada je najdjelotvornija. to dulje eka i potiskuje svoje osjeaje, to e oni biti intenzivniji. Primjeuje li dulje vrijeme da kolega ne radi neto dobro, a dri to u sebi, vjerojatno e jednoga dana eksplodirati zbog sitnice. Tvoja reakcija bit e neprimjerena, svi e se uditi to ti je odjednom, a osoba o kojoj je rije shvatit e to kao napad na linost. Budi odreen! Reci osobi tono to nije dobro uradila. Stoga je dobro kritiku planirati unaprijed. Ne uradi li tako, moda e izrei i ono to nisi mislio i zbog toga poslije poaliti. Ne kritiziraj osobu zbog neega to je izvan njene kontrole.

26

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST


Usmjeri kritiku na ponaanje osobe, nikada na njezinu linost! Ponaanje i linost potrebno je razdvojiti. Osoba moe uiniti neto loe, ali to ne znai da je lo ovjek. Mi elimo zadrati kolegu, ali ne i njegovo loe ponaanje. Napadnemo li njegovu linost, nastojat e braniti i sebe i svoje ponaanje, pa makar morao izmiljati ili izvrtati injenice. To je prirodna reakcija. Ljudi koji su napadnuti ne uju to im govori pa ni ne mogu ispraviti svoje ponaanje. Usmjeri li se na problem, a ne na ovjeka, ima veu mogunost izazvati pozitivnu promjenu u njegovom ponaanju. Izreci kako si se osjeao zbog toga to je osoba o kojoj je rije uinila neto loe (jesi li bio ljut, frustriran, nesiguran pred drugim kolegama i slino). To moe biti vrlo kratko, ali je bitno da bude iskreno i poteno. I ne zaboravi na kraju ukljuiti pohvalu! Iako je tom prilikom kolega uradio neto loe, vjerojatno puno toga radi dobro. Reci to! Npr.:Ja znam da si ti uvijek tona, zato sam se i osjeao ljutito kad si upravo danas, kad je jako vano, zakasnila! Savjeti za dobro osjeanje na poslu Ovdje je nekoliko savjeta koji nam, primjenjujemo li ih, mogu pomoi da se dobro osjeamo: - biti zaokupljen i to vie aktivan, - provesti to vie vremena u socijalizaciji (u druenju s drugim osobama), - biti produktivan u korisnom radu, - biti dobro organiziran i dobro planirati, - zaustaviti misli o brigama, ne brinuti, - smanjiti oekivanja i ambicije, - razviti optimistino i pozitivno miljenje, - biti orijentiran na sadanjost, - raditi na razvoju zdrave linosti, - razviti se u ekstravertiranu i drueljubivu linost, - biti onakav kakav jesi, - ukloniti probleme i negativne osjeaje, - njegovati intimne veze jer su vrlo vane za postizanje sree, - vlastitu sreu smatrati vanim ciljem. Savjeti za mijenjanje sebe

Samo kad ljudi sami sebe mijenjaju, i drugi e se sami mijenjati. Phil Bosmans drugoga. Ako se osjea tako, to je stoga to si dao mogunost drugom da ti bude muitelj. - Ne troi svu energiju na analiziranje ponaanja ili stavova drugoga. Radije ispituj sebe i prema tome djeluj. - Ne mataj o moguem boljem kolegi od tvojeg. To je samo nain da pobjegne od vlastite odgovornosti. - Ne dopusti da te uvjetuju reakcije kolege. Nastavi svojim putem koji je takav da e uzeti u svoje ruke svoj ivot. - ini da se drugi osjea prihvaen i ljubljen. Samo e tako uspjeti promijeniti ga. Mr.sc. Dario Mileti, prof.

Kompromis? Treba li u odnosu ii na kompromis i kada? U bilo kojoj odgovornoj vezi ne moe se ne ii na kompromis. Ali kompromis koji ograniava mogunost psiholokog i duhovnog rasta, koji prijei da se bude u miru sa sobom, koji ograniava vlastitu unutarnju slobodu, koji ini da se gube vrednote na kojima se temelji vlastita osobnost (npr. ast, potenje, iskrenost, osjeaj prijateljstva, nepotkupljivost) - takav kompromis treba odbaciti. Na poslu smo esto i sami krivi za mnoge frustrativne situacije. Ali, ako mi sami postanemo savreni, ako smo mi sami svjetlost koja e obasjavati druge, onda emo tako i utjecati na promjenu svoje okoline. Evo nekoliko savjeta: - Nikad ne ekaj da se drugi promijeni. Zaponi ti prvi. - Problemi su osobni. Ne oekuj izvan sebe njihovo rjeavanje. - Uvijek budi u stvarnosti. Ne prepusti se iluzijama i idealiziranjima. - Promatraj drugoga onako kako bi promatrao sebe. Budi objektivan. - Nikad se ne osjeaj rtvom

sijeanj-veljaa 2007.

27

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Deset savjeta mukarcu kako da ivi bez stresa

Ne potiskujte djetinjaste elje


2. Vie puta dnevno, nadasve u napetim situacijama, provodite vjebu relaksirajueg disanja: etiri duboka udisaja, svaki po sedam sekundi, etiri izdisaja, svaki po osam sekundi. Izdisaji su posebno vani. 3. Mnogi mukarci na sebe natrpaju previe briga i planova, i vanih, i manje vanih. Pri stvaranju novih planova, prije odluke, dobro promislite da li e ostvarenje toga plana imati za vas bilo kakvu vanost poslije nekog vremena, da li e vas ispuniti zadovoljstvom. Ako zakljuite da nee, odmah odbacite taj plan! 4. Ljudi si prave previe briga sa eljama da neto promijene na bolje: svoje zvanje, seksualni ivot, novane prilike i materijalna dobra, nered u okolini, nezadovoljstvo politikim stanjem, sportom itd. emu te brige? Ako vidite da ne moete postii da se neto promijeni, zaboravite na to, koristite vae moi za ono to ste u stanju mijenjati. 5. Kad neto radite, na poslu ili u kui, povremeno odloite sve na samo pet minuta. Kroz to se vrijeme mirno opustite, meditirajte, sanjarite, mislite na drutvo itd., samo ne na aktualni posao. 6. Klonite se stalnog pesimizma, gledajte na stvari vie pozitivno. Svojstvo je mukaraca da u procjenama pretjeruju, oni u svemu vide neku greku, neki problem, predosjeaju konfliktnu situaciju. U srijedu nemojte misliti kako ste tek u pola napornoga tjedna, nego mislite kako su pred vama jo samo dva radna dana. 7. Mukarci vole potiskivati svoje, kako se njima ini, djetinjaste elje. Nisu u pravu. Radost s malim djetinjastim eljama prava je relaksacija duha. Matajte da ste voza formule jedan. Proitajte neki lagani krimi. Pogledajte u kinu neki oputajui film. Igrajte se s djetetovom igrakom. Kupite sebi neku nepotrebnu glupost. Uivajte u tim malim radostima, ne uvijek u Dostojevskom ili Shakespeareu. 8. Imajte u rezervoaru auta barem do pola benzina. Ako ga je samo pri dnu, stalno ete biti napeti da ete stati na putu. 9. Ne zaboravite na neophodni odmor! Odvojite dva puta po pola sata dnevno za omiljenu glazbu, ili za ah, ili za kartanje, ili za vrlo brzu etnju u prirodi, ili za sjedenje u drutvu, bez puenja itd. Vikend je za odmor, ne za posao. Koristite ga za izlet, ne autom u gostionicu i autom iz gostionice kui, nego brdima pjeice, ili za plivanje i slino. 10. Jedna amerika znanstvena statistika pokazala je da najvie branih svaa ima srijedom! To je zato to je taj dan u sredini radnoga tjedna, daleko i od proteklog i od dolazeeg vikenda. etvrtak je pravi dan, dan kada se sutra popodne vie ne radi, dan kada je najmanje naporno stvarati planove i voditi ljubav, pravi dan relaksacije u radnom tjednu. Ostvari li mukarac ove savjete, tada enama i ne treba puno slinih savjeta, a obitelj e biti sretna! Prim. Ivica Ruika, dr.med.

Najvei neprijatelj suvremenom zaposlenom mukarcu, njegovu tjelesnom i duevnom zdravlju, jest stres. Stres je opa reakcija organizma na tetne vanjske podraaje, na stalna uzbuenja i napetosti.

Na psihikom podruju, stres je vrlo esto frustracija. Frustraciju izaziva dugotrajno neispunjavanje elja, potreba, nagona, to dovodi do veih ili manjih psiholokih trauma. One se oituju kao neuroza ili kao neka psihosomatska bolest, npr. ulkusna bolest eluca ili dvanaesnika. Raznoliki neurotski simptomi zadaju bolesniku tekoe u svakodnevnom funkcioniranju u kui, na radu i u drutvu. Neuroze znatno ograniavaju pojedinca u aktivnostima i u meuljudskim odnosima. Temelj neurozi moe biti strah, strah od neuspjeha na poslu, od zakazivanja u postelji, od novanih neprilika, od stalnih briga itd. Pola rezervoara benzina to uiniti da frustracije ne rode stres i neurozu? Treba se relaksirati svakodnevno, stalno. Evo deset savjeta kako to initi: 1. Naveer, prije spavanja uzmite si malo vremena za pripremu svega to ujutro morate ponijeti sa sobom na posao: odjea, kljuevi, torbica s radnim materijalima, i pripremite pribor i hranu za zajutrak. Tako ete ujutro biti mirniji, utedjet ete urbu i traenje zaboravljenoga. Da urbe ujutro bude manje, svakako ustanite 15 minuta ranije.

28

sijeanj-veljaa 2007.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Ope mjere 1. Perite ruke ee nego inae. 2. Izbjegavajte dodirivanja nosa ili oiju. 3. Zraite prostoriju. 4. Kiite i kaljite u papirnatu maramicu koju odmah bacite. 5. istite povrine dezinfekcijskim sredstvom. Prehrana vitaminom C Tekuina

to uiniti kod prehlade

Pri prvim znakovima prehlade zaponite s namirnicama bogatim (ipak, kivi, ribizl, borovnice, agrumi, kelj, rajica, zelena salata, radi, ananas) i cinkom (morska riba, plodovi mora, pivski kvasac, gljive, zob, itne klice, sueno voe). Jedite enjak jer olakava istjecanje sluzi i jaa imunoloki sustav. Unosite dovoljne koliine tekuine (ajevi, voni sokovi, juhe).

Tjelesna aktivnost Ako nemate povienu tjelesnu temperaturu ostanite umjereno tjelesno aktivni. Mr. sc. Sanja Musi Milanovi, dr. med.

Kivi

Voe bogato vitaminom C


malo vie od 6 dekagrama kivija, u organizam se unese ista koliina vitamina C kao kada se pojede kilogram jabuka. Osim vitamina C, kivi sadri i vitamin A, B1 i B2 te mnogo fosfora, eljeza i kalcija. Kivi najee, uzimamo svje (dovoljno mu je oguliti tanku kou), ali se moe jesti i u slasticama (kolaima ili sladoledu). Takoer, od tog vrlo vrijednog i korisnog voa moemo praviti sirupe, likere i marmeladu. Kivi se posebno preporuuje u dijetnoj prehrani. Sa stabla se bere dok je jo tvrd (ali zreo), a jede se kada omeka.

Kivi aktinidija voe je egzotinog okusa. U novije vrijeme ta voka osvaja svijet, a od posljednje etvrtine prologa stoljea mnogi je sade i u nas, bilo za veu proizvodnju ili za potrebe domainstva. Kivi ima nisku kalorinu vrijednost i bogat je vitaminima, mineralima i drugim sastojcima koji su znaajni za zdravu prehranu. To voe, neugledna izgleda, posebno se preporuuje djeci, starijim osobama i rekonvalescentima. Kivi poveava otpornost protiv gripe, povoljno utjee na zacjeljivanje rana, stvaranje hemoglobina i poveava snagu miia. Kivi na 100 grama teine ima 390 mg vitamina C, a sadri 16 puta vie vitamina C nego jabuka, 8 puta vie nego ribizl i 6 puta vie nego limun! Primjerice, kada se pojede samo

Osvjeavajui napitak od kivija Priredite: 25 dekagrama kivija, 1 naranu, 2 liice eera, 3 klinia, na vrhu noa samljevenog cimeta te po jednu litru bijelog i crnog vina. Kiviju treba oguliti kou pa ga narezati na ploke i staviti u staklenu zdjelu. Zatim dodajte sok jedne narane, cimet, klinie, eer i pola litre bijeloga vina. Sve dobro izmijeajte, pokrijte (poklopiti) i stavite u hladnjak da odstoji 24 sata. Zatim, u mikseru sve dobro izmijeajte, ostavite da odstoji pola sata te procijedite i dodajte ostalo vino. Taj osvjeavajui napitak (za odrasle) posluuje se hladan, uz kolae, poslijepodne ili naveer, dakako u umjerenoj koliini. Razumljivo, ne preporuuje se dijabetiarima i vozaima koji se spremaju sjesti za upravlja automobila ili na motorkota. Borislav Ostoji

sijeanj-veljaa 2007.

29

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Indijac koji je osvojio Europu


Drvo divljeg kestena potjee iz Indije i unutranjosti Azije, odakle se proirio po itavoj Europi. Raste

Divlji kesten

brzo, nema nikakvih posebnih zahtjeva, uspijeva u svakoj zemlji, a dostigne starost i vie od dva stoljea! Plod mu je nejestiv, a drvo se sadi po gradskim parkovima i drvoredima jer ima slikovit i lijep cvijet te velike listove koji, s bogatom kronjom, prave, ljeti poeljni, osvjeavajui hlad. Dri se da je divlji kesten autohtona vrsta u Makedoniji, Grkoj, Albaniji i Bugarskoj. U tijeku XVI. stoljea proirio se itavim Balkanskim poluotokom, a zatim i junom i srednjom Europom, uglavnom kao ukrasno drvee. Plod divljeg kestena otpoetka je imao razliitu primjenu - kao stona hrana i zimska hrana za divlja te kao sirovina za dobivanje kroba. U narodu postoji praznovjerje da noenje u depu tri ploda divljeg kestena pomae kod raznih bolesti. Prava vrijednost ljekovitosti divljeg kestena poznata je od 1896. godine kada je, u Francuskoj, neki lijenik napravio tinkturu od ploda divljeg kestena koja se pokazala vrlo djelotvornom u lijeenju hemoroida i krvnih ila. Divlji kesten nije otrovan, ali Netono je da je divlji kesten otrovna biljka (kako se dri u narodu), ve je vrlo ljekovita i uinkovito pomae kod raznih bolesti. Tinktura i mast pripravljeni od ploda divljeg kestena pomau kod hemoroida, liajeva, ozeblina i proirenih vena. Pripravci iz ploda, kore i cvjetova divljeg kestena prikladni su za lijeenje crijevnih oboljenja, proljeva i katara dinih organa. Kod katara svih vrsta uzima se (dva puta dnevno) na vrhu noa prah pripremljen od oguljenih plodova divljeg kestena. Puka medicina preporuuje uvarak od kore divljeg kestena za pranje gangrenoznih rana, kod krvarenja hemoroida i kroninoga proljeva.

Danas nije potrebno pripravljati tinkture ili masti od ploda divljeg kestena jer se u svim bolje opremljenim biljnim (i opim) ljekarnama mogu dobiti galenski preparati od ploda divljeg kestena u obliku: masti, tinktura, tableta, kapsula, injekcija i epia. Budui da suvremeni ovjek (zbog sve dueg sjedenja, leanja i stajanja) sve vie i ee pati od bolesti krvoilnog sustava, plod divljeg kestena daje nam vrlo uinkovite i nezamjenjive pripravke za lijeenje tih suvremenih i opasnih bolesti. U ljekovite svrhe koriste se plod, cvijet i kora divljeg kestena. Zreli plodovi divljeg kestena prerauju se odmah nakon sabiranja. Bez obzira na to to u lijeenju pripravcima od ploda divljeg kestena nisu zabiljeene popratne (loe) pojave i posljedice, kod njihove uporabe valja se drati savjeta lijenika ili navoda priloenih u svakom omotu s lijekom. Dakako, iz razumljivih razloga ne preporuuje se kupovanje i uzimanje pripravaka od ploda divljeg kestena koje prodaju divlji proizvoai i samozvani ljekarnici na trnicama, osim ako imaju atest slubene kontrole. U strunoj literaturi opisan je sluaj trovanja djece koja su jela zelene mesnate dijelove tobolca divljeg kestena. Smetnje su se manifestirale jakim proljevom, smetnjama vida, pospanou i proirenjem zjenica. Borislav Ostoji

30

sijeanj-veljaa 2007.