1

2
SADRAJ:

SADRAJ:................................................................................................................................. 2
1.ZATITA NA RADU OPENITO....................................................................................... 3
1.1. ZNAAJ ZATITE PRI RADU..................................................................................... 6
1.2. ZAKONSKO REGULIRANJE ZATITE NA RADU .................................................. 7
1.3. KRETANJE NA RADILITU........................................................................................ 9
1.4. TRANSPORT MATERIJALA ..................................................................................... 14
1.5. OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE................................................................... 30
1.6. POAR I EKSPLOZIJE................................................................................................ 31
1.7. BUKA I VIBRACIJE.................................................................................................... 33
1.8. POMO I SAMOPOMO............................................................................................ 34
2. ZATITA KOD GRAEVINSKIH RADOVA.................................................................. 36
2.1. ZEMLJANI RADOVI................................................................................................... 36
2.2. ZIDARSKI RADOVI.................................................................................................... 41
2.3. TESARSKI RADOVI ................................................................................................... 46
2.4. ARMIRAKI RADOVI ............................................................................................... 64
2.5. RADOVI NA BETONIRANJU.................................................................................... 67
2.6. RADOVI NA PROMETNICAMA I UZ PROMETNICE............................................ 73
3. ZATITA KOD ZAVRNIH RADOVA............................................................................ 80
3.1. RADOVI NA OBLAGANJU........................................................................................ 80
3.2. FASADERSKI RADOVI.............................................................................................. 84
4. OSOBNA ZATITNA SREDSTVA................................................................................. 92
4.1 Sredstva i oprema za zatitu glave ................................................................................. 92
4.2 Sredstva i oprema za zatitu oiju i lica ......................................................................... 92
4.3 Sredstva i oprema za zatitu sluha.................................................................................. 94
4.4 Sredstva i oprema za zatitu organa za disanje .............................................................. 95
4.5 Sredstva i oprema za zatitu ruku................................................................................... 96
4.6 Sredstva i oprema za zatitu nogu.................................................................................. 97
4.7 Sredstva i oprema za zatitu runog zgloba ................................................................... 97
4.8 Sredstva i oprema za zatitu trbunih organa................................................................. 97
4.9 Sredstva i oprema za zatitu tijela.................................................................................. 98
4.10 Sredstva i oprema za zatitu od nepovoljnih atmosferskih utjecaja............................. 99
4.11 Sredstva i oprema za zatitu od pada s visine ............................................................ 100




3
1.ZATITA NA RADU OPENITO


Zatita na radu je skup tehnikih, zdravstvenih, pravnih, psiholokih, pedagokih i
drugih djelatnosti s pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti to ugroavaju
ivot i zdravlje osoba na radu i utvruju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili
smanjile te opasnosti.

Svrha zatite na radu je spreavanje ozljeda i zdravstvenih oteenja na radu i u vezi
s radom, ili bar otklanjanje odnosno umanjivanje njihovih tetnih posljedica. Pri tome
se ne ograniava samo na profesionalne bolesti, nego se nastoji sprijeiti bilo koju
bolest, a profesionalnim se bolestima poklanja vea panja.


Osnovno polazite za ustroj organizacije, ureivanje i provoenje zatite na radu u
poduzeu je PROCJENA OPASNOSTI.
Cilj je izrade procjene opasnosti po odreenim metodama utvrditi postojanje
opasnosti, vrste opasnosti te opseg opasnosti, a nakon analize opasnosti utvrditi mjere
za otklanjanje opasnosti i kontrolu provoenja tih utvrenih mjera.

Opasnosti utvrene procjenom opasnosti otklanjaju se sukladno propisanim pravilima
zatite na radu ( osnovnim i posebnim) , te priznatim pravilima zatite na radu i u
skladu s njima utvrenim pravilima ponaanja ( propisi) ,te primjenom odreenih mjera
zatite.


OSNOVNA PRAVILA ZATITE NA RADU

Pri obavljanju poslova ponajprije se moraju primjenjivati osnovna pravila zatite na
radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada.

Osnovna pravila zatite na radu sadre sljedee zahtjeve:
Opskrbljenost sredstava rada zatitnim napravama
- sva sredstva rada moraju biti opskrbljena potrebnim zatitnim napravama to se
utvruje propisanim ispitivanjima ,te o emu se izrauje i vodi propisana
dokumentacija i evidencija.
Osiguranje od udara elektrine struje
- u svim objektima te na svim strojevima i ureajima mora se provesti propisano
ispitivanje zatite od udara elektrine struje. O provedenim ispitivanjima mora se
izraivati propisana dokumentacija.
Osiguranje od udara groma
- na objektima za rad mora biti provedena zatita od udara od groma ije se ispravnost
utvruje propisanim ispitivanjima.
Sprjeavanje nastanka poara i eksplozije
- dunost je poslodavca da poduzima sve mjere zatite od poara koje su potrebne s
obzirom na poslove koji se obavljaju u poduzeu, a ako ipak do njega doe da se
opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika smanji na najmanju moguu mjeru
Osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora
4
- U svim radnim prostorijama mora biti osigurana dovoljna radna povrina i radni
prostor za zaposlenike s obzirom na poslove koje obavljaju.Ako u radnim prostorijama
vladaju normalni mikroklimatski uvjeti, veliina radne prostorije mora biti takva da na
svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m zranog prostora i 2 m slobodne
povrine poda.
Osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika
- u svim radnim i pomonim prostorijama i prostorima moraju biti osigurani potrebni
putovi za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika.
Osiguranje istoe
-u svim radnim i pomonim prostorijama i prostorima mora biti osigurana odgovarajua
istoa.
Osiguranje potrebne temperature i vlanosti te ogranienje brzine kretanja zraka
- u svim radnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajua mikroklima ija se
ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razdobljima.
Osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia
- u svim radnim prostorijama mora biti osigurana odgovarajua rasvjeta ija se
ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razdobljima.
Ogranienje buke i vibracije u radnom okoliu
- u svim radnim prostorijama za koje je utvreno da je to potrebno, mora se provoditi
propisano ispitivanje odnosno mjerenje buke ime se utvruje da li razina buke
udovoljava pravilima zatite na radu .
Osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih uvjeta
-u svim radnim i pomonim prostorijama i prostorima mora biti provedeno osiguranje
od tetnih atmosferskih i klimatskih uvjeta.
Osiguranje od djelovanja tvari i zraenja tetnih za zdravlje
- u svim radnim prostorijama i prostorima za koje je utvreno da je to potrebno, mora
biti provedena odgovarajua zatita od tetnih tvari i zraenja.
Osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu
- svi zaposlenici moraju imati na raspolaganju dovoljan broj prostorija i ureaja za
osobnu higijenu.Oprema tih prostorija ovisi o vrsti poslova koje zaposlenici obavljaju.


POSEBNA PRAVILA ZATITE NA RADU

Ako se opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne mogu ukloniti primjenom
osnovnih pravila zatite na radu, primjenjuju se posebna pravila zatite koja se odnose
na zaposlenike i na nain obavljanja radnog postupka.

Posebna pravila zatite na radu sadre sljedee zahtjeve:

Poslovi s posebnim uvjetima rada
- na osnovi provedene procjene opasnosti, kod poslodavca se utvruju poslovi s
posebnim uvjetima rada to ih mogu obavljati samo zaposlenici koji ispunjavaju
posebne uvjete glede dobi,spola,strune sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihike
sposobnosti.Poslodavac ne smije rasporediti zaposlenika na poslove s posebnim
uvjetima rada ako prethodno nije utvreno da zaposlenik ispunjava posebne uvjete. Za
zaposlenike koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada , moraju se u propisanim
rokovima provoditi lijeniki pregledi u ovlatenoj ustanovi.
Osobna zatitna sredstva
5
- kada nije mogue zatitu od tetnosti i opasnosti otkloniti mjerama zatite na
sredstvima rada, poslodavac mora zaposlenicima osigurati odgovarajua osobna
zatitna sredstva i skrbiti se da ih oni koriste pri obavljanju poslova.
Posebni postupci pri uporabi opasnih tvari
- poslodavac koji koristi odnosno prerauje opasne tvari duan je stalno unaprjeivati
stanje zatite na radu primjenom pravila zatite na radu pri koritenju odnosno preradi
tih tvari, redovito nastojati da je koncentracija opasnih tvari to nia i stalno ispod MDK
te osigurati pakiranje i oznaavanje opasnih tvari tako da ne postoji opasnost za
sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Znakovi sigurnosti i upozorenja
na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajuim instalacijama moraju se trajno
postaviti znakovi sigurnosti i znakovi opih obavijesti.

Znakovi sigurnosti mogu biti:

a)Znakovi zabrane; to su kruni znakovi iji su rub i poprena pruga crvene boje,
grafiki simboli obojeni su u crno, a tekst, ako postoji, pisan je bijelom bojom. Znakovi
zabrane postavljaju se na mjesta gdje postoji opasnost za koju je propisima ili na drugi
nain izreena izriita naredba obavljanja neke radnje, kao npr., "zabranjeno puenje"
, "zabranjena upotreba otvorenog plamena" itd.

b) Znakovi obaveza; to su kruni znakovi u kojima dominira plava boja,
a grafiki simboli ili eventualni dopunski tekst koji se postavlja uz
taj znak obojeni su bijelom bojom.Znakovi obaveza postavljaju se na mjesta gdje se
opasnosti ili teta moe sprijeiti obveznim postupkom radnika, kao npr. "obavezna
zatita oiju"..itd.

c)Znakovi opasnosti; to su znakovi u obliku istostraninog trokuta u kojem
dominira uta boja, dok je rub trokuta te grafiki simboli i eventualni dopunski
tekst obojen crnom bojom. Znakovi opasnosti postavljaju se na mjesta gdje
postoji stalna ili potencijalna opasnost od ozljeda,otrovanja,poara,eksplozije,
ili sl., kao npr. "opasnost od poara"...

d) Znakovi obavijesti; to su znakovi koji po obliku mogu biti kvadratnog ili
pravokutnog oblika, a boja koja dominira u znaku je zelena. Kontrastna boja
znaka je bijela to znai da su grafiki simboli ili tekst izvedeni bijelom
bojom, a pozadina znaka je zelena. Znakovi obavijesti postavljaju se na
mjesta koja se, zbog razloga sigurnosti ili obavjetavanja, moraju posebno
oznaavati, kao npr. "prva pomo", "izlaz" itd.

5. Nain obavljanja poslova
Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavjetavanje, moraju
se postavljati pisane upute o uvjetima i nainu koritenja prostora, prostorija
sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme. Upute se postavljaju
neposredno na mjesto uz izvor opasnosti da bi se opasnost ili teta koja bi na
tom mjestu rada mogla nastati, smanjila ili u potpunosti sprijeila. Upute za
siguran rad ili postupak izrauju se najee u obliku ploa pravokutnog
oblika na kojima je tekst koji moe biti dopunjen crteima, simbolima ili
shemama.
6
1.1. ZNAAJ ZATITE PRI RADU

Rjeavanje problema odnosno ovjeka i radne okoline jedan je od osnovnih zadataka
u prevenciji ozljeda i profesionalnih bolesti. Poznato je da radna okolina ima znatan
utjecaj na efikasnost rada, pa o ispravnom rasporedu i odravanju elemenata radne
okoline ovise i postupci radnika. Nepropisno postavljeni strojevi,loe izvedene
prometnice, nepravilno odloen ili uskladiten graevni materijal i sl., uz pogrene
radne postupke, neizbjeno dovode do nezgoda. Raznolikost poslova i ,s tim u vezi,
irok spektar izvora opasnosti ima za posljedicu i visok stupanj ozljeivanja.
Nesporna je injenica da je vrlo teko, gotovo nemogue, postii tako sigurne uvjete
rada u kojima ne bi bilo nezgoda, to vie ako se radovi ne odvijaju uvijek na istom
mjestu i istim sredstvima rada. Upravo se na takve tekoe nailazi u graevinarstvu
kao specifinoj industrijskoj grani.

Problem zatite radnika u graevinarstvu vrlo je opsean, od sastava radne snage, pa
do uvjeta rada. Kao to je poznato graevinski se radovi jo uvijek veim dijelom
obavljaju sezonski, pa dolazi do velike fluktuacije radne snage. To nepovoljno djeluje
na proizvodnju, a napose na provoenje mjera zatite na radu. Na alost, jo se ne
moe raunati sa stalnim poslovima u zimskom razdoblju, pa da se na taj nain zadri
stalni sastav.Suvremenom tehnologijom rada taj se problem polako rjeava.

Graevinski radnici uglavnom su radna snaga kod koje je velik udio subjektivnih
imbenika u uzrocima ozljeivanja. Graevinski radnici dolaze ponekad na gotovo
nepristupana mjesta, kako bi stvorili uvjete za podizanje objekata. Istovremeno, oni
se kreu i u svim pogonima i tvornicama raznih grana industrije, gdje se obavljaju
adaptacije, proirenja i sl. Oni nemaju svoje stalno radno mjesto, ve obavljaju niz
razliitih poslova. Graevinske radnike oekuju opasnosti kojih su i sami jedva svjesni.

Od takvih se radnika ne moe oekivati da e rad obavljati na siguran nain, ako ih se
ne uputi na reim rada, u kojem su doputene samo odreene, pravilne metode rada
te ako im se ne osiguraju odgovarajui radni uvjeti.

Za postizanje zadovoljavajueg nivoa zatite na radu u graevinarstvu,prije svega,
treba djelovati na ovjeka, odnosno stvoriti pretpostavke da on zna, hoe i moe
sigurno raditi. To se postie motiviranjem,stimuliranjem, odgojem i obrazovanjem,
selekcijom i sl.
Drugi je cilj, rijeiti problem ureenja radnog prostora, radne okoline u uem i irem
smislu te sigurnost orua za rad i opreme. I trei, ujedno najvaniji, cilj jest, postaviti
takvu organizaciju u kojoj se nezgode mogu dogoditi samo kao posljedica djelovanja
vie sile ili protupravnim djelovanjem treih osoba.


7
1.2. ZAKONSKO REGULIRANJE ZATITE NA RADU

Propise kojima se ureuje openito zatita na radu prikazuje slijedea shema:



Propise kojima se ureuje zatita na radu u graevinarstvu prikazuje slijedea shema:

USTAV
ZAKON O RADU POSEBNI ZAKONI OPI RADOVI
ZAKON O ZATITI NA RADU
PROVEDBENI PROPISI
HRVATSKE NORME
TEHNIKI PROPISI
USTAV
ZAKON O RADU POSEBNI ZAKONI OPI RADOVI
ZAKON O ZATITI NA RADU
PRAVILNIK O ZATITI NA RADU U
GRAEVINARSTVU
PRAVILNIK O OSIGURANJU SMJETAJA
I PREHRANE RADNIKA ODNOSNO
NJIHOVOG PRIJEVOZA OD MJESTA
STANOVANJA DO MJESTA RADA I
NATRAG
PRAVILNIK O SADRAJU PLANA
UREENJA PRIVREMENIH I
ZAJEDNIKIH PRIVREMENIH
RADILITA
INTERNI AKTI
8

U ope zakone, koji su naznaeni u shemi, a koji na izravan ili neizravan nain ureuju
i pitanja zatite na radu, ubrajaju se:

ZAKON O DRAVNOM INSPEKTORATU (N.N., Br. 76/99)
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI (N.N., br. 1/97 i 129/00)
ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU (N.N.br. 94/01)
ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU (N.N. br. 102/98)
ZAKON O LISTI PROFESIONALNIH BOLESTI (N.N. br. 162/98)
ZAKON O LISTI TJELESNIH OTEENJA (N.N. br. 162/98)
ZAKON O STAU OSIGURANJA S POVEANIM TRAJANJEM (N.N. br. 71/99)
ZAKON O NORMIZACIJI (N.N. br. 55/96)
ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA (N.N. br. 53/91, 3/94, 7/96)
KAZNENI ZAKON (N.N. br. 110/97)



Propisi posebnih zakona kojima se na izravan ili neizravan nain ureuju pitanja iz
zatite na radu:

ZAKON O ZATITI OD BUKE (N.N. br. 17/90, 26/93)
ZAKON O ZATITI OKOLIA (N.N. br. 82/94, 129/99)
ZAKON O ZATITI ZRAKA (N.N. br. 48/95)
ZAKON O ZAPALJIVIM TEKUINAMA I PLINOVIMA ( N.N. br. 108/95)
ZAKON O ZATITI OD POARA (N.N. br. 58/93)
ZAKON O VATROGASTVU (N.N. br. 106/99 i 117/01)
ZAKON O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU (N.N. br. 53/91 I 103/96)
ZAKON O VODAMA (N.N. br. 107/95)
ZAKON O PRIJEVOZU OPASNIH TVARI ( N.N. br. 97/93)
ZAKON O GRADNJI (N.N. br. 76/07)
ZAKON O RUDARSTVU (N.N. br. 27/91 I dalje)
ZAKON O PREKRAJIMA (N.N. br. 2/93 i dalje)
ZAKON O UMAMA ( N.N. br. 52/90 i dalje)
ZAKON O OTROVIMA (N.N. br. 27/99, 55/99)
ZAKON O ZATITI OD IONIZIRAJUIH ZRAENJA (N.N. br.105/99)
9
1.3. KRETANJE NA RADILITU

Graevinski radnici esto se ozljeuju prilikom padova, bilo na razini kojom se kreu,
bilo s povienih mjesta ili pak u otvore, jame, kanale i sl. Da bi se sprijeile opasnosti
od posrtanja i padova na tlu, transportni putovi,
radna mjesta, prilazi, prolazi i ostale povrine na
gradilitu moraju se uredno odravati.

Ako se prolije mort, beton, ulje ili bilo kakav drugi
tekui materijal, potrebno ga je odmah pokupiti da
se netko ne oklizne. Sav rasuti teret kao to su cigle,
montani elementi, drvena graa, ljunak i
sl.,takoer
je potrebno pokupiti ili skloniti sa svih prometnih povrina.
Osim glavnih prometnica za kretanje motornih vozila, na gradilitu se moraju izgraditi i
odgovarajui putovi za prolaz i prijevoz kolicima po tlu. Ovakvi putovi se tijekom
radova pretvaraju u neku vrstu utabane staze po kojoj se nesmetano mogu kretati
runa kolica.
Za svaki transportni put ili mjesto rada treba ostaviti prolaz irine najmanje 60 cm. U
skladu s tim zahtjevom sav materijal koji se nalazi uz radno mjesto treba se pravilno
razmjestiti. Po zavretku rada treba sav materijal, a naroito alat, sakupiti i uredno
sloiti.

Ako e se neki materijal dulje vremena nalaziti na nekom transportnom putu ili tik uz
njega, poeljno je da se on uoljivo obiljei, na primjer, postavljanjem ploe
upozorenja, postavljanjem obojenih ploa i sl.
Nisko poloeni kabeli, ice za obiljeavanje profila kod iskolavanja ili obiljeavanja
profila, cijevi koje stre, oplata stepenice i podesta itd. takoer predstavljaju opasnost
zbog mogueg udara glavom ili tijelom radnika o te predmete.

Kako bi se izbjegle navedene opasnosti, kabele poloite na visini kod koje ne postoji
opasnost od zapinjanja tijelom ili predmetima koji se prenose. Na ice za obiljeavanje
profila postavite uoljive oznake u obliku zastavica, objesite papire ili krpe. Stree
cijevi ili dijelove oplate ispod kojih se nalazi transportni put obojite ili zatraite da se
oboje utom, naranastom ili drugom uoljivom bojom, a po potrebi, ako se radi i nou,
zatraite da se na tim mjestima postave svijetlei znakovi.

Padovi mogu biti i posljedica loe izvedenih kosih transportnih putova, tj. tretina ili
kosih rampi.
Kliu li pri hodu po tretini noge, tada je nagib prevelik, odnosno na tretinu treba
postaviti poprene letvice za odupiranje. Ako su tretine ili kose rampe izvedene s
poprenim letvicama, povremeno letvice treba oistiti od blata, a zimi od snijega ili
leda, te ih posuti piljevinom, pepelom i sl.

ak i potpuno ispravni transportni putovi ili radne povrine mogu u izvjesnim
okolnostima predstavljati opasnost od padova. Zimi, za vrijeme poledica, prije nego se
nastavi s radom treba sve povrine posuti ili oistiti.

10
Ako smatrate da vam prilaz do mjesta rada nije siguran, zatraite da se rad na tom
mjestu privremeno obustavi.

Razliiti otri, iljasti i slini predmeti na gradilitu, kao to su limovi i ice, avli i sl.,
koji stre iz betonskih zidova, odnosno iz oplata ili drvene grae razbacane po tlu,
mogu ozlijediti radnika. Opasnost od ozljeda predstavljaju i
dijelovi armature koji stre, te polomljene cigle, staklo i
drugi kruti materijali, obino razbacani po tlu i po
transportnim putovima.

Da bi se sprijeile navedene opasnosti, svi takvi predmeti
moraju se odmah ukloniti, poravnati ili odsjei. Ako se po
transportnom putu ili na radnom mjestu nalaze razbacani
materijali otrih rubova, treba ih odmah ukloniti.


Kada primijetite otre ili iljaste predmete,
uklonite ih sami, odnosno obavijestite
o tome neposrednog rukovoditelja.


Opasnost od pada s visine postoji kod svih radnih podova, podova skela, prolaza i
prijelaza s jednog objekta na drugi, kod uspinjanja ili rada na ljestvama, rada na
krovovima, pojedinim etaama objekta itd. Radnik moe pasti i s dijelova gotovog
objekta, kao to su stepenice, balkoni, terase i slino. Kako bi se otklonila ova
opasnost, sva radna mjesta koja se nalaze na visini veoj od 1m od tla ili od nie
etae, moraju se zatiti postavljanjem zatitnih ograda, prihvatnih skela ili mrea,
odnosno radnici trebaju nositi zatitni pojas.

Zatitna ograda treba biti visoka najmanje 1m. Na zatitnoj ogradi moraju se nalaziti
najmanje 3 vodoravne preke. Gornja preka slui kao rukohvat i izravna zatita od
pada s visine. Srednja preka prua zatitu pri posrtanju i padu na radnom podu,
odnosno zatitu od pada kod rada u sjedeem ili ueem poloaju. Donja preka, tzv.
rubna daska zadrava nogu ako se radnik oklizne, a ujedno spreava pad materijala i
alata s visine.

11

Za zatitu od pada s visine na otvorenim dijelovima objekta ili skele kod radnih mjesta
na prihvatu tereta upotrebljavaju se prsobrani, to jest preke postavljene u visini
prsiju koje slue i kao rukohvat i kao zatita od izravnog pada s visine. Meutim,
prsobrani se smiju upotrebljavati samo uz uvjet da je radnik koji prihvaa teret vezan
zatitnim pojasom. Po zavrenom poslu prsobran treba zamijeniti odgovarajuom
zatitnom ogradom.

Nikada ne smijete raditi na prihvatu tereta kod prsobrana bez zatitnog pojasa, jer
postoji mogunost da vas teret povue, odnosno da se okliznete i padnete ispod
preke prsobrana.

Na radnim mjestima gdje se ne moe postaviti zatitna ograda, a postoji opasnost od
pada s visine, moraju se postaviti zatitne prihvatne skele ili mree.

Ako na takvom radnom mjestu, odnosno uz radno mjesto, nisu postavljene zatitne
prihvatne skele ili mree umjesto zatitne ograde, nemojte prihvatiti taj posao.

Za zatitu od pada s ljestava treba se drati odreenih pravila u pogledu postavljanja
ljestava, osiguranja od klizanja, te naina kretanja po ljestvama, uz uvjet da su ljestve
ispravne. Ljestve se moraju postaviti na vrstu podlogu pod kutom od 75 u odnosu na
podlogu.
12

Da bi ljestve bile stabilne, moraju se na gornjem kraju vezati za mjesto do kojega
vode, odnosno vezati ili na neki drugi nain uvrstiti na tlu. Gornji kraj ljestava mora
nadvisiti etau na koju vodi najmanje 75 cm mjereno okomito.

Kada silazite po ljestvama, uvijek se
okrenite licem prema ljestvama da
biste se u sluaju gubitka ravnotee
mogli za njih uhvatiti.

Drite se za ljestve s obje ruke i to
uvijek za rukohvat, a ne za preku.
Pri silaenju ili uspinjanju ne
prenosite teret, jer ljestve nisu
transportni put. Ako ljestve ne
nadvisuju etau na koju vode,
izradite produetak u obliku rukohvata
odgovarajue duine, odnosno zatraite
da se takav rukohvat izradi. Ako stojei
na ljestvama obavljate neki posao, obvezno
se veite zatitnim pojasom za konstrukciju
na koju su ljestve oslonjene.

Ljestve nemojte nikada postaviti tako da se prekom
oslanjaju na rub neke konstrukcije ili stup, jer preka pod optereenjem moe lako
puknuti.

Dvokrake ljestve moraju se osigurati od razmaknua upotrebom lanaca ili remenja za
povezivanje krakova. Krakovi na svojem vrhu moraju imati odgovarajui okov, koji
doputa razmicanje krakova, jer e u protivnom doi do pucanja krakova.

Pri radu s dvokrakim ljestvama upotrijebite samo one
koje su izvedene u skladu s navedenim zahtjevima.

Dvokrake ljestve ne smiju se upotrijebiti za izradu radnog poda ili bilo kakve skele, jer
je to opasno i zabranjeno. Kod postavljanja dvokrakih ljestava uz prometne povrine ili
vrata, odnosno na svim onim mjestima gdje postoji opasnost od udara ili guranja
ljestava, nuno je postaviti odgovarajue oznake ili privremeno zabraniti prolaz

Pri radu s dvokrakim ljestvama nastojte to manje hodati s
ljestvama. Na ljestvama treba stajati uvijek tako da noge
budu barem na drugoj preki odozgo, jer to omoguuje
stabilniji poloaj, pa ak i povremeno sjedanje na ljestve.

Pri radu na mjestima na visini s kojih se moe pasti, a ne mogu se postaviti nikakve
pomone konstrukcije za zatitu od pada s visine, odnosno tek se postavljaju ili su
privremeno skinute zbog prihvaanja tereta, proirenja radnog poda ili drugih
tehnolokih zahtjeva svim ugroenim radnicima moraju se staviti na raspolaganje
zatitni pojasevi. Spojno ue zatitnog pojasa ne smije biti due od 150 cm.
13

Ako morate raditi uz upotrebu zatitnog
pojasa, odaberite samo onaj kod kojeg
se spojno mjesto, tj. prsten i karabiner,
nalaze na leima, a pojas je izveden s
trakama koje prelaze preko ramena i
izmeu nogu s obje strane. Takav pojas
u sluaju pada omoguava ravnomjerno
optereenje, pa trzaj koji nastaje pri padu
ne predstavlja opasnost za oteenje
kraljenice. Bez posebne dozvole
neposrednog voditelja ne smije se produiti
spojno ue ili izvesti vodilica za ue.

Kod nekih radova upotrebljavaju se spojna
elina ueta s bubnjem za
automatsko namatanje. U sluaju pada s visine kod poveane brzine
izvlaenja ueta dolazi do automatskog koenja ueta. Ako se takvo
spojno ue vee za zatitni pojas, to predstavlja uinkovitu zatitu,
a omoguava vei radijus kretanja.

Bubanj za namatanje elinog ueta
postaviti uvijek iznad mjesta rada, jer
e jedino u tom poloaju ispravno
funkcionirati u sluaju pada. Prije
poetka rada provjeriti ispravnost
konice naglim potezanjem ueta.




Opasnost od pada u dubinu postoji pri radu uz jame, kanale, rovove,
otvore za pregled - revizijska okna, uz otvore za podizanje materijala,
uz otvore za prolaz radnika, uz okna za lift, te sa svih pomonih
konstrukcija (ljestve, rampe, stepenice) kojima se silazi u jame ili
kanale. Da se sprijee padovi u dubinu, oko takvih otvora treba
postaviti zatitne ograde ili zatitne poklopce.

Radite li u blizini otvora, prije poetka rada
provjerite da li je otvor zatien nain. Ako
nije, ogradu postaviti sami, odnosno zatraite
od neposrednog voditelja da se takva ograda
ili poklopac postave.


Zatitni poklopci moraju potpuno prekrivati otvor u tlu i moraju se tako
izvesti da je onemogueno njihovo pomicanje ili klizanje. Zatitni poklopac
mora se postaviti na svim mjestima gdje postoji mogunost propadanja
stopala.
14
Ako radite u otvorima u tlu, ili kroz otvore u
objektu podiete materijal, odnosno prolazite
za vrijeme rada, postavite oko otvora zatitnu
ogradu, a nakon rada vratite zatitni poklopac
na mjesto.

Na svim mjestima gdje transportni put prolazi
uz iskope, jame, kanale, rovove, i sl. treba postaviti
zatitnu ogradu da se sprijei pad u dubinu. Ako se
takva jama nalazi uz prometnicu, treba postaviti i
koso obojene nogare, a preko noi signalnu svjetiljku.

Kako bi se sprijeio pad radnika s mostia poloenih preko iskopa, svi mostii
iznad iskopa dubljeg od 1 m moraju imati propisanu zatitnu ogradu.

Pri radu s nekim sipkim graevnim materijalima postoji opasnost da radnik
propadne kroz otvor za usipavanje materijala. To se najee dogaa ako se
materijal kroz otvor usipava u transportno sredstvo. Radnik koji radi na
usipavanju materijala mehanikom ili obinom lopatom, moe propasti kroz
spomenuti otvor, odnosno moe ga zasuti materijal.

Ako radite na takvim poslovima, provjerite da li na otvoru,
kroz kojega se materijal usipava, postoje zatitne reetke
koje onemoguuju propadanje udova. Ujedno zatraite da
vas veu zatitnim pojasom i pridravaju na najmanje dva
konopca.



1.4. TRANSPORT MATERIJALA

Kao to je poznato, materijal se moe transportirati runo ili mehanizirano
pomou razliitih naprava. I jedan i drugi nain mogu biti opasni ako se ne
potuju osnovne norme sigurnosti pri radu. Pri runom transportu moe doi
do razliitih ozljeda zbog preoptereenja tijela ili neodgovarajueg zahvata, a
kod mehaniziranog zbog neodgovarajuih postupaka pri rukovanju ureajima
ili zbog njihove neispravnosti. Zbog toga treba poznavati postupke i tehnike pri
transportu materijala.

Prilikom runog podizanja, prenoenja i odlaganja predmeta pojavljuju se
opasnosti od ozljeda kraljenice, zglobova, tetiva i miia. Do ovih ozljeda moe
doi neispravnom tehnikom podizanja tereta, preoptereenjem ili pak noenjem
tereta na velike udaljenosti.

Da se ta opasnost izbjegne, tereti se moraju podizati, prenositi i odlagati samo
utvrenom tehnikom i u granicama doputenih teina. Na primjer, doputena
teina posude za prijenos morta, zajedno s mortom, ne smije prelaziti 20 kg po
radniku mukarcu, odnosno 15 kg po radniku eni ili za mlade. Teret koji se
15
prenosi na ramenima ili leima, a to su obino vree vapna ili cementa, najee
ve ima odreenu teinu koja iznosi 50 kg.

Takvi tereti smiju se prenositi na udaljenosti od najvie 60 m, uz uvjet da su
radnici uvjebani. Ako je transportni put u nagibu, ova udaljenost mora se
razmjerno smanjiti.

Za sigurno podizanje ili prenoenje predmeta potrebno je potovati
sljedee upute:


Procijenite od oka teinu predmeta.
Ako smatrate da je predmet preteak
za vae mogunosti, nemojte ga podizati,
ve zatraite pomo.




Zauzmite siguran poloaj nogu kako
biste postigli ravnoteu tijela. To znai
da su noge postavljene u raskorak, s
razmakom stopala od po prilici 20 do 30 cm.







Postavite stopala neposredno uz podnoje
predmeta. Na taj nain zatiujete lene
miie od preoptereenja.









Savijanje koljena i unite. Ne saginjite se,
ve drite kraljenicu ravno i to je mogue
vie uspravno. Ako je potrebno, koljena
rairite ili samo jedno koljeno vie pribliite
predmetu.

16
Zahvatite rukama predmet i ponite ga podizati,
i to snagom nogu, jer se pri tom koristite
najsnanijom skupinom miia u tijelu. Predmet
drite cijelo vrijeme potpuno uz tijelo.











Uspravite se i podignite predmet na visinu
pogodnu za prenoenje. Pri promjeni smjera
kretanja budite paljivi, ne okreite gornji dio
tijela. Smjer kretanja mijenjajte iskljuivo
promjenom poloaja nogu.









Kod odlaganja predmeta najprije stavite na
stol samo dio predmeta, a onda ga do kraja
gurnite rukama ili, ako je potrebno, tijelom.





17
Ako predmet koji ste nosili u visini pojasa
elite spustiti na pod, postupite slino kao
i kod podizanja. Uz to je mogue vie uspravnu
kraljenicu i s predmetom priljubljenim uz tijelo,
savijte koljena i sputajte predmet miiima ruku
i nogu.









Kod dizanja vrea s platforme ili rampe -
pristupite vrei okrenuti leima, uhvatite vreu
za vor objema rukama, zabacite je na lea tako
da zadrite ravnoteu, kod prenoenja vrea
nagnite se malo naprijed.









Kod podizanja vree sa zemlje i prenoenja na
ramenu pristupite vrei, razmaknite noge,
savijte ih u koljenu, lijevom rukom uhvatite
vor vree, a desnu ruku podvucite ispod vree.







Zabacite vreu na rame, to blie iji,
istovremeno se uspravljajui te tijelo
nagnite malo naprijed.



Desnom ili objema rukama drite vor
vree, vreu lagano nagnite prema natrag,
zadravajui pri tom ravnoteu.
18


Pri odlaganju vree na rampu ili platformu leima se pribliite rampi ili platformi i
pustite da vrea slobodno klizne dolje na rampu - platformu.

Kod odlaganja vree na tlo odmaknite desnu nogu, nagnite tijelo naprijed, lijevom
rukom povucite vreu, koja klizi po zgrenoj desnoj ruci, ili se pak sagnite i
istovremeno jednim zamahom stavite vreu na tlo.

Za transport teih sanduka, vrea ili baava upotrebljavajte runa kolica ili rudle.
Upotrijebite uvijek onu vrstu kolica koja je namijenjena teretu to ga upravo
transportirate.

Predmet u vrstoj ambalai ili krute predmete treba uvijek odlagati na podmetae,
kako bi se kod podizanja mogli dobro obuhvatiti rukama.

Ako rukujete predmetima otrih rubova ili
hrapave povrine, kao to su neke vrste
cigle, drvena graa neobraene povrine
i sl., nosite odgovarajue zatitne rukavice.






Kod podizanja i prenoenja greda, ipki,
cijevi i ostalih dugih predmeta, za zatitu
ramena upotrijebite titnike za rame i vrat.
Ako prenosite vree cementa ili vapna,
zatitite vrat od nagrizanja zatitnim
kapuljaama.
Za guranje, potiskivanje i premjetanje tekih tereta, kao
to su orua za
rad ili neki graevni materijali, treba upotrebljavati
poluge i valjke.

Upotrijebite samo ispravne poluge i oslonite ih na vrstu
podlogu. Drvene poluge nemojte upotrebljavati jer se lako
mogu slomiti.



Kod skupnog prenoenja dugakih tereta, prije nego se pristupi podizanju,
radnici se moraju rasporediti po visini. Obvezno se mora odrediti samo jedan
radnik koji e rukovoditi radom skupine. ak i kad teret podiu i prenose samo
dvojica radnika, trebaju se dogovoriti koji e od njih davati naredbe.

Dugaki predmeti trebaju se prenositi na ramenima ili pod pazuhom, i to tako
19
da se prednji kraj predmeta koji se prenosi uvijek podigne uvis kako se njime
ne bi ozlijedili drugi radnici.

Kod okretanja budite naroito oprezni kako ne biste
udarili nekog od prisutnih radnika. Najprije se osvrnite
oko sebe i tek tada pristupite okretanju predmeta koji
prenosite.

Dugake predmete koji se pri noenju savijaju, na
primjer ipke, armature, ponekad trebaju prenositi
najmanje dvojica radnika kako bi se sprijeilo
zapinjanje za predmete na tlu.










Prije nego krenete s takvim teretom, provjerite moete li nesmetano i bez zapinjanja
nastaviti s prenoenjem.

Materijal se moe prevoziti i kolicima. U tom sluaju kolica trebaju biti ispravna
i ne smiju se pretrpavati. Kolicima se ne mogu prevoziti dugaki predmeti, jer
e se zapinjati u prolazu ili e onemoguiti pristup rukohvatu.

Kolica treba uvijek gurati ispred sebe, a iznimno se mogu
vui uz uzbrdicu.

Za terete nepoznatog sadraja ili nepoznate teine, odnosno nepodesnih oblika,
radnici koji rade na transportu trebaju dobiti potrebne upute ili posebna prijevozna
sredstva, kao to su kolica, saonice, hvataljke itd. Rukovanje gorivom smije se
povjeriti samo posebno osposobljenim i za to odreenim osobama.

Kako bi se sprijeilo klizanje, posrtanje ili zapinjanje kolicima za vrijeme transporta,
prije nego se pristupi transportu treba urediti transportni put koji ne smije biti strm
i neravan.

Za transport tereta kolicima transportni put treba biti od
preklopljenih mosnica.

Predmeti koji nisu dobro uvreni, osigurani ili poloeni mogu pasti i izazvati
razliite ozljede i oteenja, ovisno o visini s koje padaju. Predmeti mogu pasti
i prilikom transporta, odnosno prijevoza kolicima. Opasnost predstavljaju i loe
sloeni ili odloeni predmeti i materijali. Graevinski materijal koji nije dobro
sloen, odnosno uskladiten, lako se moe zaruiti. Isto tako, nasumce i bez
20
rada odloeni predmeti uz radna mjesta ili prolaze mogu pasti i ozlijediti
radnike koji se kreu ili rade u blizini.

Uklonite iz svoje blizine, odnosno s mjesta gdje radite, sve
predmete koji su nestabilni i lako bi se mogli sruiti. Sve
uskladitene materijale sloite i osiguranje od ruenja. Ako
je potrebno, zatraite o tome upute od neposrednoj voditelja.

Opasnost predstavljaju predmeti koji padaju s visine. Do pada predmeta s visine
dolazi takoer zbog nepravilnog odlaganja materijala, preoptereenja pojedinih
radnih podova na visini, zatim prilikom ruenja objekata, ienja objekata,
prijenosa tereta iznad glava radnika itd. Navedene opasnosti mogu se otkloniti
izvedbom odgovarajuih rubnih dasaka na radnim podovima, izvedbom zatitnih
nadstrenica, uporabom zatitnih kaciga i drugim mjerama.

Zatitnu kacigu nosite u svakoj prilici. Nastojite se
naviknuti stalno nositi kacigu jer vas ona moe uspjeno
zatititi od pada predmeta s visine, bonih udaraca, pa
ak i od sluajnog dodira glave s ureajima pod
naponom.


Donja rubna daska zatitne ograde mora se postaviti na
radnom podu, kako bi
se sprijeio pad materijala s visine. Ova daska mora biti visoka najmanje 20 cm.

Ako primijetite da na radnom podu na visini nedostaje rubna
daska, upozorite na to neposrednoj voditelja, a ispod toga
mjesta nemojte raditi.

Opasnost od pada predmeta s visine pojavljuje se i pri radovima u iskopu. S
visine moe pasti materijal odloen uz rub iskopa i prireen za graenje u
iskopu, zatim iskopani materijal, a moe doi i do obruavanja ili zaruavanja
zemlje.

Ako ete obavljati radove u iskopu, najprije
provjerite jesu li stranice iskopa osigurane.
Materijal koji ete upotrebljavati za rad u
iskopu odloite na udaljenosti od najmanje
50 cm od ruba iskopa. Izbjegavajte ubacivanje
materijala u iskop, jer e se materijal otetiti,
a uvijek postoji opasnost da ozlijedite druge
radnike. Umjesto toga upotrijebite korita za
sputanje materijala.


Kod prebacivanja materijala na visinu takoer postoji opasnost od pada
predmeta koji se dobacuju rukama. Najee se tako dobacuju cigle,
spojnice, razliiti alati itd.
21

Materijal iznimno smijete dobacivati do visine prve etae
objekta. Pri tom obvezno nosite zatitnu kacigu.

Zadravanje u blizini viseih tereta ili u njihovoj neposrednoj blizini zabranjeno
je i opasno. Dizaliari ili rukovatelji strojevima za prijenos i podizanje tereta
duni su zvunim signalom upozoriti radnike na opasnost od tereta koji se
podie ili prenosi u njihovoj blizini.




Na dani signal uklonite se iz ugroenog podruja.
Ako radite na vjeanju tereta, utovaru ili istovaru,
nemojte stajati ispod tereta i pratiti njegovo kretanje,
ili pak davati signale, vee se odmah udaljite iz
opasnog prostora.







Ako se graevinski radovi obavljaju uz objekte na kojima se takoer izvode radovi,
radnici se moraju
zatititi zatitnim nadstrenicama. One se moraju postaviti uz sam objekt na
mjestima gdje se obavljaju radovi, ili se ulazi, odnosno prolazi kroz objekt.

Ako uz objekt u radu nisu izvedene zatitne nadstrenice, nemojte se kretati u tom
podruju, odnosno zatraite da se postave takve nadstrenice.

Veoma korisna mjera zatite od pada predmeta s visine je i izvoenje ograda
i postavljanje odgovarajuih upozorenja oko ugroenih prostora.

Takve ugroene zone ili prostori nalaze se uz objekte koji se rue, uz objekte
na kojima se obavljaju radovi na krovu, na dijelovima gradilita gdje se obavlja
miniranje itd.

Ne ulazite u ugroenu zonu ako izravno ne sudjelujete u radovima koji se ovdje
obavljaju. No, i u tom sluaju kreite se samo dogovorenim putom. Ako za vrijeme
rada naputate svoje mjesto, ili dolazite na mjesto rada dok ostali radnici obavljaju svoj
posao, signalima ili na drugi dogovoreni nain zatraite da se rad prekine.


estice materijala koje pri radu odlijeu predstavljaju opasnost za oi i lice
radnika; krupnije estice ili dijelovi mogu pak izazvati i tee ozljede ostalih
dijelova tijela. Ove su opasnosti prisutne prilikom obrade materijala, i to kod
odsijecanja, struganja, ienja, zatim kod probijanja, dubljenja i buenja
22
gotovih konstrukcija, kod rada s tekuim tvarima, pri strojnoj obradi materijala
itd. U svim navedenim sluajevima kao uinkovito zatitno sredstvo mogu se
upotrijebiti titnici za oi i lice, zatitne naoale, a djelomino i zatitne kape
sa titnikom - iltom.

Ovisno o vrsti estica koje odlijeu odaberite i upotrebljavajte
odgovarajue osobno zatitno sredstvo.

Nezgode koje nastaju kod odlijetanja kamenja iz drobilica za kamen, pri padu
materijala s transportnih traka, pucanju i odlijetanju dijelova strojeva i slino,
u pravilu se rjeavaju ispravnom konstrukcijom stroja ili ureaja, odnosno
osiguranjem ugroenog prostora.

Predmeti ili dijelovi ureaja koji se pokreu, takoer, predstavljaju opasnost
pri radu. Sva transportna sredstva na mehanizirani pogon, koja se kreu
gradilitem, stalan su izvor opasnosti. Stoga se transportna sredstva, to jest
vozila, moraju kretati samo utvrenim transportnim putovima. Svako kretanje
unazad ili kretanje po nestabilnim kosinama ugroava ivote radnika koji se
nalaze u blizini.

Ako radite u blizini transportnog puta, odmaknite se
na udaljenost kod koje vas vozilo ne moe zahvatiti.
Prilikom istovara materijala iz vozila obustavite rad
ako se istovar obavlja u vaoj neposrednoj blizini.
Oslukujte umove motora i vodite rauna o tome
da se vozila iz bilo kojeg razloga mogu kretati i
unazad.

Strojevi za obradu, preradu i pripremu graevnog
materijala moraju biti izvedeni i opremljeni tako da
njihovi ureaji za prijenos gibanja ili strojni alati u podruju radnog postupka budu
stalno zatieni od nekontroliranog sluajnog dodira ruku radnika koji rukuje strojem ili
se kree u njegovoj blizini. Istovremeno, ti strojevi trebaju biti tako opremljeni da ne
postoji mogunost zahvaanja odjee radnika.
Na opasnim mjestima trebaju biti postavljene odgovarajue zatitne naprave u obliku
poklopaca, pokrova, reetaka, mrea i sl.

Zatitne naprave ne smiju se skidati za vrijeme rada stroja. To je doputeno
samo rukovateljima ili radnicima koji rade na odravanju stroja, i to prilikom
popravaka, na osnovi naloga neposrednog voditelja i u drugim slinim
okolnostima, pod uvjetom da se stroj potpuno zaustavi, iskljui i osigura od
neeljenog putanja u rad.

Ako primijetite da stroj ili ureaj kojim trebate rukovati nije opremljen,
odnosno zatien na odgovarajui nain pa postoji opasnost da se ozlijedite,
nemojte zapoeti s radom.

Razni pokretni dijelovi samohodnih strojeva, dizalica i drugih ureaja za
rad predstavljaju opasnost od ukljetenja i prignjeenja. Do ukljetenja
23
lako dolazi na mjestima gdje se spajaju dva pokretna dijela, kao to su
valjci, ue koje se namata na bubanj, ili preko koloturnika i sl. Kako ne bi
dolo do ukljetenja, odnosno ozljede prstiju ruku, cijele ruke ili nogu,
takva opasna mjesta moraju se zatititi odgovarajuim napravama koje
e sprijeiti da ruka dospije u opasnu zonu u cijelom podruju dohvata
ruke. Izvan dohvata ruke takve zatitne naprave ne moraju se postaviti.

Prignjeenja koja su mogua u oknima lift-dizalica moraju se sprijeiti
postavljanjem odgovarajuih ograda.

Radite li na takvom radnom mjestu gdje postoji opasnost od
ukljetenja, prije poetka rada utvrdite, moete li rukom
dohvatiti opasno mjesto. Ako smatrate da vam rad u blizini
tog mjesta nije siguran, odmah se obratite svojem neposrednom
voditelju.

Opasnost od prignjeenja pri radu s vozilima, strojevima i ureajima pojavljuju
se takoer na mjestima gdje je transportni put veoma uzak ili u sluaju
nedoputenog kretanja radnika u ugroenom prostoru.

Ne zadravajte se uz vagonete, uz protuuteg toranjske
dizalice ili uz samohodne strojeve na mjestima gdje je
prolaz veoma uzak. Radije ih zaobiite, makar pri tom
izgubili vie vremena.





Pri radu s dizalicom, kojom se upravlja iz kabine, gotovo uvijek je potrebno
da vezanje tereta, njegovo praenje tijekom prenoenja s jednog mjesta
na drugo, te davanje signala dizaliaru obavljaju radnici koji rade ispod
dizalice. Ti radnici moraju biti upoznati s nainom vezivanja tereta, sredstvima
za vezivanje, te standardnim signalima za sporazumijevanje s dizaliarom.
Signale, meutim, moe dizaliaru davati iz skupine samo jedan radnik kako
ne bi dolazilo do nesporazuma.

Ako ste odreeni za signalistu, javite se dizaliaru i jo jednom
provjerite poznavanje signala. Nemojte se udaljavati s mjesta
rada, a da prethodno ne obavijestite dizaliara.

Ako ste odreeni za vezaa tereta, upoznajte se s tehnikom
vezanja, vjeanja i uravnoteenja tereta. Pri radu se drite
sljedeih pravila.

24
SIGNALI PRI RADU S DIZALICAMA






















Za noenje, vezanje i vjeanje tereta upotrijebiti samo onu
elinu uad na kojoj se nalaze ploice s oznakom nosivosti.

Prilikom uzimanja eline uadi iz skladita zatraite uad koja
je pregledana i za koju je utvreno da je ispravna.

Nakon upotrebe elinu uad treba vratiti u skladite ili pohraniti na mjestu
zatienom od praine i vlage.

Za vjeanje tereta moe se upotrebljavati uad kojoj su krajevi izvedeni u
obliku petlje ili uke, opletene oko posebnog limenog profiliranog prstena,
ili su krajevi privreni pomou posebnih stezaa - abica, pri emu se
moraju upotrijebiti:

* za uad promjera do 15 mm - najmanje 3 abice
* za uad promjera do 30 mm - najmanje 4 abice
* za uad promjera do 40 mm - najmanje 6 abica
* za uad promjera do 58 mm - najmanje 7 abica

Duina preklopa mjerena od osi do osi krajnjih stezaa ne smije biti
manja od:

* 20 promjera ueta - za uad od 8 do 15 mm
* 15 promjera ueta - za uad od 15 do 20 mm
* 12 promjera ueta - za uad od 21 do 32 mm
* 10 promjera ueta - za uad preko 32 mm
25
Uad od biljnih vlakana (konoplja, manila, pamuk i sl.) i uad od sintetinih
vlakana moe se primijeniti samo za vezanje i vjeanje tereta koji nema otre
rubove. Svako ue mora imati oznaku doputene nosivosti.
Za vezanje i vjeanje tereta mogu se upotrebljavati i oblikovani lanci s
oznakom nosivosti. Na lancima
se nita ne smije preinaiti.

Sva sredstva za vezanje i
vjeanje smiju se opteretiti do
doputene nosivosti jedino ako su
postavljena potpuno
okomito. U protivnom, doputena
nosivost mora se smanjiti
ovisno o kutu vjeanja:

* ako je kut izmeu dvije suprotne strane 60 - za 15%
* ako je kut izmeu dvije suprotne strane 90 - za 30%
* ako je kut izmeu dvije suprotne strane 120 - za 50%

Teret ne smijete vjeati pomoi uadi pod kutom veim od 120. Kod temperatura
niih od - 10C doputeno ili umanjeno optereenje mora se smanjiti za 50%.

elinu uad i lance zatititi podlaganjem drvenih, gumenih ili
limenih profiliranih podloaka podloenih preko otrog ruba
tereta. Ako lancem omotavate teret, namotaje postavite to
blie jedan drugome.

Terete koji nemaju kuke za vjeanje treba uvijek postaviti na podmetae kako
bi se mogla provui uad ili lanci za vezanje tereta.

Terete nesimetrinog oblika podignute nakon vezanja i vjeanja
do visine 10 cm od tla, ovdje zaustavite, te provjerite ispravnost
veza i ravnoteu. Ako se teret nije pomakao, odnosno ako su
veze i dalje dobre, moete dati znak za nastavak podizanja tereta.
Teret nesimetrinog oblika veite uvijek na najmanje dva mjesta.

Prije nego se daje znak za podizanje tereta treba provjeriti ima li dovoljno mjesta
da se odmakne od tereta.

Teret se vjea samo na kuke kod kojih postoji ureaj za spreavanje ispadanja
tereta za vrijeme podizanja i prenoenja.

Posude za teret, kao koare, kante i slino, ne smiju se prepunjavati. Za utovar
tereta ne smiju se koristiti posude na kojima nije obiljeena zapremina u m,
teina prazne posude i ukupno doputeno optereenje u kg.

Radnici koji postavljaju ekrke i koloturnike, odnosno upotrebljavaju ih, izloeni
su opasnosti od pada materijala i predmeta s visine. Ove opasnosti mogu se
otkloniti ispravnim postavljanjem ekrka i koloturnika.
26

Za podizanje materijala koloturnikom upotrebljavajte samo
ispravno ue. Teret nipoto ne ostavljajte da visi u zraku, a
ue nemojte vezati ili kvaiti za neki predmet, jer to moe biti
veoma opasno.

Teret koji se podie mora pasti zajedno s koloturnikom i nosaem, odnosno
moe pasti samo ue zbog ispadanja s koloturnika.

Kada postavljate koloturnik, provjerite da li je kota sigurno
privren, odnosno da li je osovina kotaa osigurana od
izvlaenja, kako se ne bi izvukla i koloturnik ispao iz leaja.

Nosa koloturnika mora se vrsto upeti i postaviti pod istim uvjetima kao i
nosai za konzolne skele, tj. mora biti upet na najmanje dva kraja i ne smije
se osigurati protuutegom.

Na ovako postavljen nosa, kuka se vrsto pribije i privrsti skobama, vijcima
ili na drugi odgovarajui nain. Nipoto ne smije postojati mogunost da spadne
kuka i kolotur. Posude za podizanje tereta ne smiju se prepunjavati. Za vjeanje
treba odabrati kuku sa zapinjaem. Za vjeanje se nipoto ne smije upotrijebiti
ica ili profiliran komad armature izvijen u obliku slova "S". Prostor na tlu treba
ipak ograditi u dovoljnoj irini da se zatite radnici koji se zateknu na tlu.

Dio objekta uz koji se podie teret pomou koloturnika treba se ograditi ili
zatititi tako da ne postoji mogunost zapinjanja, te prosipanja tereta.

Na ovaj zahtjev posebno obratite pozornost ako podiete mort ili vreli bitumen, jer je
mogunost prolijevanja tada najvea. Pri radu na podizanju tereta obvezno nosite
zatitnu kacigu.

Radnici koji rade na prihvatu tereta na objektu izloeni su opasnostima od
pada s visine, pa im mjesto rada mora biti ograeno zatitnom ogradom,
odnosno prsobranom. Ako ove zatitne mjere nisu provedene, radnici moraju
pri radu nositi zatitni pojas.
ekrk ili vitlo mora se opskrbiti ispravnim elinim uetom, kukom sa
zapinjaem i ploicom s oznakom doputene nosivosti. ekrk se mora
27
postaviti na stabilno postolje i osigurati od pomicanja. Svi pokretni dijelovi
ekrka moraju biti u zatvorenom kuitu.

Ako ekrk nije propisno opremljen, zatraite da se to uini,
odnosno uinite to sami ako ste zadueni za njegovo postavljanje.

Svaki ekrk mora se izvesti s ureajem za zaustavljanje, tj. "skakavicom"
ili posebnom konicom.

Provjerite ima li ekrk ureaje za zaustavljanje. Ako ih nema, takav ekrk nemojte
upotrebljavati, jer e ruica pobjei, a teret pasti. Prostor na tlu ispod ekrka ograditi
zatitnom ogradom. Ako radite na prihvaanju tereta, obvezno nosite zatitnu kacigu.
Kod rada s elektrinim ekrkom, zatraite da ga prije uporabe pregleda i ispita
neposredni voditelj,
odnosno strojar. Naroitu pozornost obratite na konice, te na krajnje iskljuivae, ako
se teret podie preko nekog kolotura na visini.

Pri postavljanju i rukovanju konzolnom dizalicom takoer postoji niz opasnosti.
Konzolna dizalica mora se postaviti izvan dohvata ruke ako nije potpuno zatvorena
u kuitu. Konzolna dizalica mora se uvrstiti tako da ne postoji mogunost
pomicanja, klizanja ili pada.


Ako dizalicu postavljate na stup - jarbol, vrsto ga poveite za konstrukciju objekta,
odnosno ako slobodno stoji, uvrstite ga s najmanje tri elina ueta. Jarmove dizalice
stegnite uz stup i osigurajte od klizanja.

Postavlja li se dizalica na postolje na tlu, a teret podie preko koloturnika na
visini, ispred koloturnika mora se postaviti krajnji iskljuiva, koji e sprijeiti
nekontrolirano podizanje tereta.

Ako ispred koloturnika ne postavite krajnji iskljuiva, teret
koji udari u koloturnik sruit e ga ili e povui dizalicu s tla.

Konzolna dizalica mora biti i opremljena ispravnim elinim uetom i kukom sa
zapinjaem. Posude za podizanje tereta moraju imati oznaku doputene nosivosti
i zapremnine. Prostor oko mjesta gdje se teret podie s tla mora se ograditi, a
mjesto na objektu gdje se prihvaa teret mora se osigurati zatitnom ogradom,
odnosno prsobranom, ili pak radnik mora nositi zatitni pojas.

Provjerite jesu li provedene sve mjere
zatite. Osigurajte sve to je jo potrebno.
Radnici koji rade na prihvaanju tereta
moraju upotrebljavati metalne kuke za
povlaenje tereta. Takva kuka moe
posluiti i za potezanje i okretanje dizalice u
stranu.
28

Za manipulaciju, vezanje i vjeanje tereta, te za signalizaciju, pri radu s
konzolnom dizalicom vrijede ista pravila kao i za ostale dizalice:

- ne preoptereujte dizalicu
- ne podiite teret sumnjive teine
- ne podiite teret ukoso, niti ga ne odlaite ljuljanjem
- kukom ili drugom zahvatnom napravom nemojte upati
predmete iz zemlje, odnosno nemojte skidati oplatu, vui
vagonete i slino
- ne ostavljajte teret da visi u zraku
- ne podiite ljude u koarama za teret
- ne podiite loe vezan teret
- nemojte prihvatiti rad s dizalicom ako se ne osjeate fiziki
i psihiki dovoljno sposobni za rad.


Nakon zavrenog rada dizalicu rasteretite, podignite kuku
u najvii poloaj i iskljuite sve ureaje za upravljanje.

Visea skela
Viseu skelu na motorni pogon mora postaviti posebna struna ekipa. Skela
se vjea na konzolne nosae. Nosai se u pravilu moraju vezati za kontrukciju
objekta vrstim zategama. Iznimno se smiju osigurati protuutegom, ali specijalne
konstrukcije, koji je objeen s druge strane objekta, izveden u obliku sanduka i
elinim uetima povezan s konzolnim nosaima.

Ako su konzolni nosai drugaije postavljeni, nemojte prihvatiti
rad na viseoj skeli na motorni pogon. Za svako premjetanje
skele zatraite posebnu specijaliziranu ekipu.

Svaka skela mora imati plou s oznakom nosivosti. Doputena nosivost ne
smije se prekoraiti, jer postoji opasnost od pucanja eline uadi i pada skele
s teretom.

Teret na platformi skele rasporediti jednolino. Skelom nikada
nemojte podizati i prenositi teret, jer je skela namijenjena za
rad, a ne za transport; pri stalnom pokretanju moe se pregrijati
i pregoriti motor. ee provjeravajte razinu ulja na posebnom
staklu, jer ako nema ulja moe doi do iskliznua uadi i pada
cijele skele.

Radnici koji rade na skeli moraju se za vrijeme vonje skelom i za vrijeme rada
u blizini otvora vezati zatitnim pojasom, jer postoji opasnost od pada u dubinu.
Isto tako, prilikom kretanja skele svi radnici koji se nalaze na skeli moraju se
odmaknuti od zida kako ne bi dolo do ukljetenja ili zapinjanja dijelova tijela
uz objekt.
29

Ako upravljate skelom, dajte znak za kretanje i upozorite sve
prisutne da se odmaknu od zida.

Na radnom podu skele postoji opasnost od spoticanja i pada preko neuredno
sloenog materijala ili prolivenog morta, boje, vapna itd. Isto tako, na radnom
podu skele postoji opasnost od poara ako se mijeaju boje i upotrebljavaju
razrjeivai. Radnici koji rade na skeli izloeni su i padu predmeta s visine.

Pri radu na skeli obvezno treba nositi zatitnu kacigu. Na skeli se ne smiju
mijeati boje uz upotrebu razrjeivaa. Ako je potrebno, treba stati na nekoj
etai. Sav razbacani materijal ili prolivena tekuina odmah se mora pokupiti.
Na skeli se obvezno mora postaviti prenosivi aparat za gaenje poara prahom.

Prilikom uspinjanja ili silaenja sa skele postoji opasnost od pada radnika u
dubinu. Da se to sprijei, skela se mora posebnim utezima i uetima povezati uz
objekt - usidriti, a na mjestu na kojem skela dulje stoji mora se povezati s
objektom pomou posebnih kuka koje e sprijeiti odmicanje. Ako je potrebno,
radnicima se moraju osigurati i propisane ljestve za silaenje i uspinjanje.

Budui da se skela pomie, nikada nemojte uskakati na
skelu, odnosno iskakati sa skele, jer lako moete promaiti
i ozlijediti se.

Skela mora biti opremljena krajnjim iskljuivaima, postavljenim na najviem
i najniem mjestu.

Prije poetka rada provjerite da li iskljuivai funkcioniraju,
kako bi u sluaju nekontroliranog kretanja ili kvara na
ureajima za kretanje i zaustavljanje skela stala pri dodiru
s konzolnim nosaima, odnosno s postoljem. Poslije rada
skelu obvezno spustite na tlo, to jest na posebne nosae.

Prostor oko skele na tlu, u irini u kojoj se moe oekivati pad materijala,
treba ograditi i na ogradu postaviti plou upozorenja.
30
1.5. OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE

Elektrina struja moe uzrokovati ozljede na tijelu, ali u odreenim sluajevima i smrt
zaposlenika.

Opasnost od el. Struje predstavljaju:

Direktan dodir s dijelovima pod naponom koji mogu uzrokovati:
- nepropisno poloeni goli vodii
- oteena izolacija na vodiima i prikljunim
instalacijama
- loa izvedba prekidaa, sklopki i ostalih elemenata
- nezakljuani razvodni ormari
- radovi na elektrinim ureajima nestrunih osoba
Indirektan dodir s dijelovima pod naponom

Opasnost od elektrine struje pri rukovanju strojevima za
zemljane radove pojavljuje se u onim sluajevima, kada
elektrine instalacije i pribor nisu ispravni, odnosno nisu
izvedeni ili odravani tako da se onemogui dodir s dijelovima pod naponom.
Naime, kao to je poznato, u sluaju dodira ovjeka s dijelovima pod naponom, kroz
tijelo potee elektrina struja, koja moe biti takve jakosti, da dodir uzrokuje veoma
teke, pa ak i smrtne posljedice.

Opasnost od elektrine struje pojavljuju se kod strojeva sa elektropogonom (bageri).
Najee, nezgode od elektrine struje nastaju zbog tzv. sluajnog dodira s dijelovima
pod naponom, tj. zbog dodira s onim dijelovima elektrinih instalacija koji su zbog
neodgovarajue izvedbe ili oteenja izolacije postali dostupni dodiru.

Da bi se sprijeilo oteenje izolacije prikljunih kablova, kablove treba podii na
stupove. Na mjestima gdje se kreu motorna vozila ili strojevi, kablovi se moraju podii
na visinu od oko 6 metara. Ako se kablovi ne mogu zatiti na ovaj nain, treba ih
provesti pod zemljom, kroz cijevi, ili privremenom zatitnom oblogom od dasaka.

Po zavretku posla uvijek treba skupiti sve kablove i
pohraniti ih u skladite. Na taj nain trajat e due i
bit ete sigurniji pri radu s njima.
Utikai i prikljunice takoer se mogu otetiti
neispravnim rukovanjem, pa se kod daljnjeg
koritenja radnici izlau opasnostima od udara el.
struje.
Kod rukovanja el. priborom treba biti posebno paljiv.
Posebno izbjegavati improvizacije, ne smije se
koristiti neispravan pribor. Utikae uvijek povlaiti
samo za tijelo utikaa, a ne za kabel.

Za sve to Vam nije jasno u vezi elektrine struje, obratite se odmah svom
neposrednom rukovodiocu ili deurnom elektriaru. Ako primijetite oteenje na
31
prikljunim ili produnim kablovima, prekinite rad, odnosno , upozorite na to radnike
koji koriste kabel.

Ako ovjek dodiruje kuite stroja, alate ili naprave na kojoj je nastao proboj izolacije,
a pri tome stoji na podu ili je u dodiru s uzemljenim dijelovima, to moe uzrokovati
udar elektrine struje.

1.6. POAR I EKSPLOZIJE

Poari i eksplozije mogu uzrokovati ozlijede zaposlenika i tetu na imovini i
materijalnim dobrima. Opasnost od poara predstavljaju gorive tvari u obliku krutina
kao npr. Drvo, ugljen,papir, tekstil i dr., zapaljivih tekuina, kao npr. Benzin,alkohol,
ulja, i dr. Te gorivih plinova kao npr. Zemni plin, butan-propan, acetilen i dr.

Opasnost od eksplozije predstavljaju:

krute tvari ako se nalaze u usitnjenom stanju
pare zapaljivih tekuina u smjesi sa zrakom u odreenom omjeru
gorivi plinovi u smjesi sa zrakom u odreenom omjeru

Najei izvori poara su:

otvoreni plamen, iskra
uarena tijela i vrui predmeti
elektrine instalacije
statiki elektricitet
samozapaljivost
prirodne pojave


Na gradilitima moe doi do poara zbog loe uskladitenog gorivog materijala,
nepropisno postavljenih pei za grijanje, pogrenog koritenja strojeva pri ijem radu
se pojavljuje plamen, zbog opasnih postupaka radnika, itd.

Skladita eksploziva , eksplozivnih sredstava, zapaljivih tekuina i drugih opasnih tvari
moraju se izgraditi u posebnim zonama na gradilitu, te osigurati dodatnim ogradama i
obiljeiti odgovarajuim natpisima.

Vano je pridravati se svih uputa, natpisa i upozorenja koja su istaknuta u blizini
spomenutih skladita, jer najmanja nemarnost moe izazvati poar ili eksploziju.

Poar na gradilitu nastaje i zbog loe izvedenih i odravanih razvodnih ormaria, loe
izvedene i odravane instalacije na pomonim objektima.

Drvena graa zbog svoje upaljivosti mora se odlagati na mjesta kod koji ne postoji
opasnost od irenja i prenoenja poara.

32
Na gradilitima se esto koriste razliiti upaljivi graevni materijali, kao to su stiropor,
plastine folije, bitumen, katran, ljepenka i sl. Svi navedeni materijali moraju se
smjestiti u zatvorena skladita ili ograene prostore.

Pri radu s navedenim materijalima, kao i pri transportu tih materijala, vodite rauna o
njihovoj upaljivosti.

Poar mogu izazvati i kuhala, grijai, odbaeni opuci i sl. Svi elektrini ureaji za
zagrijavanje ili kuhanje moraju se postaviti na vatrostalne podloge i odmaknuti od
upaljivih predmeta, te osigurati od prevrtanja.

Opuke ne bacajte na pod u prostoriji, a na otvorenom gradilitu ugasite ih nogom.

Poar na gradilitu nastaje i zbog loe izvedenih i odravanih razvodnih ormaria, loe
izvedene i odravane instalacije na pomonim objektima.

Ako primijetite da su oteene prikljunice,rasvjetna tijela, instalacije i pribor, upozorite
na to neposrednog rukovodioca.

U sluaju izbijanja poara svaka intervencija treba biti brza i efikasna. Zbog toga se na
gradilitu moraju nalaziti aparati za poetno gaenje poara, mora se formirati ekipa
za gaenje poara, a izvjestan broj radnika mora znati rukovati aparatom za gaenje.
Pristup do aparata za gaenje mora biti uvijek slobodan.

Ako izbije poar pristupite gaenju raspoloivim sredstvima i u okviru svojih
mogunosti i znanja. Odmah pozovite ekipu za gaenje poara.


33

1.7. BUKA I VIBRACIJE


BUKA

Djelovanje buke na organizam ovisi o jakosti buke i frekvenciji. Jaa buka niih
frekvencija manje je tetna od buke iste jakosti ali viih frekvencija.

Djelovanje buke oituje se kroz poveanu napetost, smanjenu koncentraciju, umor i
razdraljivost. Moe doi i do trajnog oteenja sluha, tj. do gluhoe. Ako je do
oteenja dolo kod zaposlenika koji je kroz due razdoblje bio izloen djelovanju tzv.
industrijske buke iznad propisane jakosti, to se smatra profesionalnom boleu.



U radnim prostorijama buka najee nastaje:

pri radu radnih strojeva i ureaja
pri radu pomonih ureaja ( ventilatori, kompresori, agregati)
pri transportu materijala
pri obradi materijala

Da bi se zatitili od previsoke buke koja tetno djeluje na itav organizam koristite
zatitna sredstva: vatu, une epie i une pokrove ovisno o jaini buke na radnom
mjestu gdje radite.





VIBRACIJE

tetne vibracije su titraji predmeta s kojima zaposlenik na radu dolazi u dodir. Pritom
se u obzir uzima frekvencija i amplituda vibracija. Smatra se da najtetnije djeluju
vibracije s frekvencijom izmeu 40 i 125 Hz, naroito ako im amplituda iznosi vie od
100 mikrometara.

tetno djelovanje na cijelo tijelo - vibracije koje se vode od nogu, odnosno od
stranjice po tijelu, npr. sjedenje profesionalnog vozaa na sjedalu teretnog motornog
vozila.
tetno djelovanje na ake i ruke - vibracije koje se vode preko ruku u tijelo, npr.
dranje na radu ruke udarne builice.

Izvori vibracija mogu biti:

- strojevi i postrojenja koja pri radu vibriraju to se prenosi na temelje ili podlogu, a
odatle na ostale strojeve, objekte i dr. Do ovjeka vibracije dolaze preko nogu i tijela.
34
- vozila i strojevi kao teretna vozila, graevinski strojevi, poljoprivredni strojevi.Na
ovjeka se vibracije prenose preko tijela
- prijenosni strojevi i ureaji kao motorne lanane pile, pneumatski strojevi i builice
kojima zaposlenik rukuje. Na ovjeka se vibracije prenose preko ake i ruku.

Izloenost vibracijama izaziva oteenje krvnih ila, miia, tetiva,kostiju i zglobova te
ivaca. Veliina oteenja ovisit e o vrsti i trajanju vibracija, hladnoi i vlazi okoline u
kojoj zaposlenik radi, nefiziolokom poloaju tijela pri radu i individualnim osobinama
ovjeka.
Ako je do oteenja zdravlja dolo kod zaposlenika koji je due razdoblje bio izloen
djelovanju vibracija, to se smatra profesionalnom boleu.

Da bi se izbjegli utjecaji vibracija potrebno je da se ruice svih strojeva pokriju
naglavcima od spuve, gume ili slinog materijala.


1.8. POMO I SAMOPOMO


Zakonska obveza pruanja prve pomoi radnicima na radu regulirana je Pravilnikom o
pruanju prve pomoi radnicima na radu (N.N. br. 56/83).

Na svakom radilitu ili u radnim prostorijama u kojima istovremeno obavlja poslove do
20 zaposlenika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen za pruanje prve pomoi,
te jo jedan na svakih daljnjih 50 zaposlenika.

Svrha je tog postupka da se zaposlenicima koji se ozlijede na radu ili koji obole na
radu odmah gotovo na mjestu dogaaja, prua brza i odgovarajua prva pomo.
Naime, pod ozljedama i bolestima na radu treba smatrati ozljede, bolesti i druga
bolesna stanja zaposlenika nastala na radu ili u svezi s radom.

Pod ozljedama na radu smatraju se rane, oteenja kostiju (prijelomi, iaenja i
uganua), krvarenja, ozljede oka, opekline, oteenja uzrokovana djelovanjem kiselina
i luina, potres mozga, smrznua i smrzline te dr.

Pod bolestima na radu smatraju se otrovanja, toplinski udar, udar elektrine struje,
nagli prestanak disanja, nagli prestanak rada srca, ok, guenje i dr.

Prvu pomo na radu pruaju posebno osposobljeni zaposlenici po pravilima
medicinske struke.
Prva pomo mora biti pruena pravodobno i pravilno ime se ozlijeenom zaposleniku
moe spasiti zdravlje, pa ak i ivot.
Ako je potrebno, nakon pruanja prve pomoi, ozlijeena osoba se prevozi u
zdravstvenu ustanovu gdje e joj se pruiti struna lijenika pomo.

Oprema za pruanje prve pomoi propisana je Pravilnikom o pruanju prve pomoi i
mora biti stavljena na raspolaganje osobama odreenim za pruanje prve pomoi.
Oprema se u zatvorenim prostorijama obino uva u ormariima koji moraju biti
35
smjeteni na lako pristupanim mjestima i s vanjske strane nositi znak obavijesti za
prvu pomo (etverokut s bijelim kriem na zelenoj podlozi). Na ormariu se moraju
nalaziti imena osposobljenih i odreenih zaposlenika za pruanje prve pomoi te
adrese i telefonski brojevi najblieg lijenika i bolnice.
U svakom se ormariu mora nalaziti uputa o nainu pruanja prve pomoi pri
ozljedama i bolestima na radu. Ormari za prvu pomo mora biti zakljuan, a klju se
mora nalaziti kod zaposlenika osposobljenih i odreenih za pruanje prve pomoi i ne
smije se iznositi van poduzea ili gradilita. Priuvni klju mora se nalaziti kod voditelja
radova. Pri radovima na terenu trasama oprema za pruanje prve pomoi dri se u
prijenosnim torbama odnosno u odgovarajuim spremnicima u vozilima za prijevoz
zaposlenika.

U svakom se ormariu uvijek mora nalaziti osnovni sanitetski materijal i to:

10 sterilnih prvih zavoja
4 kaliko zavoja duine 5m a irine 8 cm
2 komada flasterskog zavoja
4 omota sterilne gaze
2 omota vate po 25 g
1 paket stanievine za oblaganje udlaga
2 trokutne marame i 4 sigurnosne igle
4 elastina zavoja za fiksaciju udlaga razliite veliine
4 vatirane udlage razliitih veliina za imobilizaciju prijeloma kostiju ( 2 komada
Kramerovih po 100 cm i 2 kom po 50 cm duljine i 10 cm irine) ili odgovarajui
broj pneumatskih udlaga
10. 6 komada naprstaka od koe u tri veliine
11. 1 anatomska pinceta
12. 1 kare obine i 1 za rezanje zavoja sa zavrnutom glavicom
13. 2 boice 2% Dezola, 250 g natrijevog bikarbonata ( soda bikarbona ), 100 g soli,
parafinsko ulje, aktivni ugljen, 500 g 70% alkohola.




36
2. ZATITA KOD GRAEVINSKIH RADOVA

S obzirom na opseg pravila zatite na radu u graevinarstvu u ovom poglavlju bit e
obraena samo ona pravila koja se odnose na karakteristine graevinske radove,
bez obzira na podruja ili vrstu objekata. To su:

- zemljani radovi
- zidarski radovi
- tesarski radovi
- armiraki radovi
- radovi na betoniranju
- radovi na prometnicama i uz prometnice

2.1. ZEMLJANI RADOVI

U iskopima rovova, kanala, jama i pri drugim vrstama iskopa pojavljuju se
opasnosti od nenadanog obruavanja, zaruavanja, pucanja ili klizanja masa
i iskopanog materijala, prodora podzemnih voda, prodora vode u sluaju
poplave i sl. Da se to sprijei, iskop zemlje treba se obavljati odreenom
tehnikom i uz osiguranje bonih strana zemljanih masa, a na mjestima gdje
se moe oekivati prodor vode treba osigurati crpke za
izbacivanje vode.

Runo otkopavanje zemlje neka uvijek bude postupno,
odozgo prema dolje, a pri tom zemlju nipoto nemojte
potkopavati. Potkopavanje je veoma opasno i zabranjeno.

S osiguranjem bonih strana iskopa treba zapoeti ve kod
dubine od 1 m.
Osiguranjem se smatra razupiranje bonih stranica rova,
kanala ili jame,
podupiranje slijepih zidova ili nasipa, te kopanje s pokosom prema prirodnom
kutu odrona tla. Ovisno o vrsti iskopa i ostalim uvjetima treba odabrati jedan
od navedenih nain osiguranja. Radovi na osiguranju bonih strana iskopa
moraju se izvoditi na osnovi posebnih prorauna i crtea.

Ako kopate rov ili kanal, kod dubine od 1 m zatraite
da vam se postave razupore. Istovremeno, za nesmetan
rad i prolaz u iskopu ostavite istu irinu od najmanje
60 cm. Razupiranje provedite tako da sprijeite uruavanje
zemlje. Ako je teren vlaan, sipak, podloan klizanju ili
izloen trenji zbog blizine nekog prometnog puta, oplatu
razupora postaviti potpuno "sljubljeno", ili upotrijebite
eline ploe.

Prije poetka rada na iskopu zemlje u rovu ili kanalu, koji je uslijedio nakon
duljeg prekida rada, odnosno nakon kie, mraza, snijega ili drugih vremenskih
nepogoda, stanje iskopa i razupora mora provjeriti voditelj iskopavanja.
37



Ako ocijenite da su uvjeti rada iz bilo kojeg razloga nesigurni,
zatraite da se provede kontrola i po potrebi poduzmu dodatne
mjere osiguranja bonih stranica iskopa.

Osipanje iskopanog materijala i optereenje ruba iskopa spreava se
odbacivanjem iskopanog materijala na udaljenost od najmanje 50 cm od
ruba iskopa. Oplata, odnosno daska koja se nalazi uz rub iskopa, mora se
iz istog razloga postaviti tako da nadvisuje teret za 20 cm. Ako je iskop zemlje
dublji od 2 m, pa je izbacivanje iskopanog
materijala iz iskopa jednim zamahom
nemogue jer se materijal osipa natrag, treba
izraditi posebne platforme za
etano prebacivanje zemlje. Ove platforme
moraju imati zatitnu rubnu dasku
visine 20 cm kojom e se takoer sprijeiti
osipanje materijala s etae.


Materijal odbacujete na navedenu udaljenost. Provjerite da li je etaa za prebacivanje
materijala stabilna, odnosno poloena na posebne pribijene oslonce ili stupie, a ne na
klinove ili neosigurane razupore.

Za silaenje ili uspinjanje u iskope moraju se postaviti propisne
ljestve ili se moraju izvesti odgovarajue rampe s nagibom koji
doputa kretanje bez klizanja ili pretjeranog naprezanja.

Ne uspinjite se i ne silazite u iskop po oplati bonih
strana ili po razuporama, jer moete naruiti stabilnost
i izazvati ruenje oplate i zemlje.

Kada se iskop za rov ili kanal radi sa strojevima za iskop, bone
strane iskopa
moraju se takoer osigurati od zaruavanja. To se postie sputanjem gotovih
formiranih oplata i razupiranjem pomou tipskih zglobnih, hidraulikih i drugih
razupora.

Ako ste odreeni za rad s takvom oplatom, zatraite da vam
se potanko objasne sve faze rada i kritini momenti. Sve dok
potpuno ne shvatite i ne savladate tehniku rukovanja takvim
sredstvima rada, nemojte zapoinjati posao.

Ponekad se rovovi i kanali iskopani strojevima za iskop ne razupiru, ve se
cijevi sputaju u iskop strojevima, a rad se obavlja samo na mjestu spajanja cijevi.



38
Ako ste odreeni za rad na spajanju cijevi u neosiguranom
rovu, zatraite da vam se osigura mjesto rada pomou oplate
bonih strana, ili da vam se stavi na raspolaganje specijalna
metalna koara za rad u neosiguranom rovu.

Iskop u stijeni obino se radi miniranjem, razbijanjem kamena, a bone strane
iskopa gotovo redovno se ne osiguravaju zbog kompaktnosti i vrstoe materijala.
Meutim, ako je stijena slojevita, pa su izmijeani slojevi zdrave i trone stijene,
ako su slojevi u nagibu itd., radnici koji rade u takvom iskopu mogu biti izloeni
opasnostima od klizanja i odrona pojedinih dijelova bonih strana.

Ako prilikom iskopa u stijeni naiete na takve
slojeve, zatraite da se osiguraju bone strane.

Iskop zemlje u slojevitom tlu (glina, ljunak, pijesak i sl.) takoer zahtijeva
posebnu tehniku osiguranja bonih strana iskopa, a osiguranje treba provesti
kao da je cijeli iskop izveden u najrastresitijem tlu.

Podupiranje zasjeenog zemljita provodi se takoer kod visinske razlike od
najmanje 1 m. Pri tome se umjesto razupora upotrebljavaju podupore. Podupore
se ponekad mogu pojaati vezanjem vertikalnih stupova oplate za vrsta uporita.
Raspored i nain izvedbe oplate i stupova ovisi o vrstoi zemlje, pa i ovdje oplata
moe biti s razmacima ili puna.

Podupiranje zasjeenog tla izvedite na osnovi posebnih
crtea, prema uputama neposrednog voditelja.

Kod iskopa koji se ne kopa okomito, a to su najee iroki otkopi, ne postoji
opasnost od uruavanja zemlje ako se ona kopa s pokosom, odnosno
stepeniasto. Pri tome treba voditi rauna o visini stepenica, irini prolaza
za transport materijala i kutu pod kojim se kopa.

Kada kopate zemlju s pokosom ili stepeniasto, kut
pod kojim kopate ne smije biti strmiji od 60. Kopajte
tako da pravite stepenice kojima e se transportirati
iskopani materijal. Za prolaz ostavite irinu od oko
120 - 150 cm. Stepenice ne smiju biti vie od 2 m.

Kopanje bunara i slinih jama smije se izvoditi samo na osnovi posebnog
projekta. Bone strane bunara u pravilu se razupiru jednako kao i rovovi ako
se bunar ne kopa s betoniranim ili zidanim prstenovima. Ako se upotrebljavaju
navedeni prstenovi, doputeno je potkopavanje zbog sputanja prstena, ali
samo u visini od 20 cm. Prsten treba stalno dozidavati ili pak betonirati tako
da iznad tla bude visok najmanje 1 m i da ujedno predstavlja zatitnu ogradu.
U bunaru treba napraviti zatitnu nadstrenicu koja e tititi radnika za vrijeme
podizanja materijala. Oko bunara, kanalizacijskih otvora i jama treba osigurati
punu zatitnu ogradu visine najmanje 1 m.


39
Drite se ovih pravila, jer e va rad biti sigurniji. U bunar
se sputajte posebnim ljestvama, a ne u posudama za
podizanje iskopanog materijala. Veite se konopcem za
spaavanje, a drugi konopac upotrijebite kao signalni
konopac. Pri radu u bunaru neprekidno nosite zatitnu kacigu.

Mora li se iskop zemlje obaviti uz neki objekt ili uz slobodno stojei zid, prethodno
treba provjeriti dubinu temelja tog objekta, odnosno zida, kako ne bi dolo do
ruenja. Ako e iskop biti dublji od dubine postojeih temelja, takav rad treba
obaviti na osnovi posebnog projekta, uz osiguranje, podupiranje i saniranje
postojeeg objekta. Na postojeem objektu moraju se postaviti kontrolne
markice od gipsa ili stakla koje e pucanjem upozoriti na opasnost od ruenja.

Bez posebnog naloga, uputa i stalne kontrole neposrednog
voditelja ne smije se zapoeti s radom na iskopu uz postojei
objekt, odnosno na podbetoniranju temelja susjednog objekta.


Radnici koji rade na iskopu izloeni su i opasnostima od eksplozije, udara
struje, te drugim nezgodama ako naiu, odnosno otete instalacije poloene
pod zemljom.

Ako pri iskopu naiete na neke instalacije, odmah
prekinite posao i zatraite detaljne upute od
svojeg neposrednog voditelja, te po njegovom
nalogu, ili po nalogu osobe koju odredi voditelj
gradilita nastavite s radom u skladu s primljenim
uputama.
Ukoliko takve upute niste dobili, ili nisu dovoljno
jasne, nemojte nastavljati s radom.

Kada se iskop zemlje obavlja strojevima, tada
svaki rad radnika u iskopu gdje
se nailo na instalacije treba obustaviti, ili
nastaviti na drugom dovoljno udaljenom
mjestu.

Izbjegavajte svakog kretanje i zadravanje u blizini strojeva za
iskop zemlje. Najmanja doputena udaljenost od zahvatnih
naprava strojeva za iskop zemlje smije iznositi 5 m.

Skidanje oplate i zasipanje iskopa treba se obavljati po strogo utvrenom
redoslijedu i pravilima. Osnovno je pravilo da se oplata moe i mora ostaviti
u iskopu i zasuti zemljom, ako postoji opasnost da se prilikom skidanja
poremeti stabilnost tla i da doe do zaruavanja. Ako se radi o bunaru,
oplata se moe zazidati ili zabetonirati. Ukoliko se oplata vadi, treba je
vaditi postupno, odozdo prema gore, uz istovremeno zasipavanje zemljom.


40
Postupajte uvijek samo na siguran nain, jer jedino tako
moete izbjei nezgode. Odluku o zasipavanju oplate
moe donijeti samo voditelj.

Prilikom iskopa zemlje pojavljuje se jo jedna opasnost koja nije vezana za
ruenje zemljanih masa. ice za obiljeavanje profila napete preko "nanosne
skele" mogu biti veoma opasne, jer se slabo vide, pa se o njih lako zapinje
i pada.

Na ice za obiljeavanje profila obvezno postavite zastavice,
papire ili krpe.

U kategoriju zemljanih radova ubrajaju se i svi radovi na oblikovanju terena,
na izradi kosina, kanala itd. Meutim, kod tih radova opasnosti nisu tako
izraene kao kod iskopa, pa za njih i ne postoje posebne mjere zatite, ve
opa pravila ponaanja pri radu.

Za zemljane radove upotrebljavaju se razliite vrste alata, kao to su lopata,
motika, kramp, poluga i nabijai. Pri radu s ovim alatima pojavljuju se opasnosti
od pada i prevrtanja alata, ispadanja dijelova alata, pucanja ruice, odlijetanja
dijelova i sl. Sve vrste lopata - irokih, uglastih, reetkastih i sl. - moraju imati
glatke, oble i pravilno oblikovane drke. Drke moraju dobro prianjati uz alat,
te ih avlom ili vijkom treba osigurati od ispadanja.

Drke ne smiju biti masne. Motika, budak, kramp i podbijai osiguravaju se
od ispadanja alata uklinjenjem i metalnim trakama. I ovdje drke moraju biti
oble i bez ivera.

Prije poetka rada pogledajte alat i odaberite samo onaj koji
je ispravno izveden i siguran. Oteeni alat s napuknutim
drkama, izvijenim ili tupim udarnim plohama, neuklinjen
ili neuvren alat, vratite i zatraite da se popravi.

Poluge za odvaljivanje i razbijanje kamenja, iako rijetko, upotrebljavaju se
jo i danas. Kod rada s polugom najee dolazi do gnjeenja prstiju ako
se ona isklizne, padne ili prevrne.

esto se dogaa da vertikalno odloene poluge padnu na radnika. Isto tako,
horizontalno poloena poluga na transportnom putu ili kraj radnog mjesta
moe uzrokovati spoticanje ili klizanje.

Kod rada s nabijaima postoji opasnost od ozljeda nogu. Ove opasnosti
mogu se izbjei pravilnom tehnikom rada i upotrebom ispravnog alata.
Nabijai s drvenim batom moraju imati dobro pribijene drae, a metalni
nabijai vrsto usaene drae.


41
2.2. ZIDARSKI RADOVI

Zidari, odnosno radnici koji obavljaju zidarske radove, pripremaju materijal
za ugradbu. Pri tome se obavljaju radovi na "gaenju" vapna i izradi morta.
Ovaj posao predstavlja opasnost od poara u skladitima negaenog vapna,
te prskanja vapna i morta u oi radnika. Da bi se ove opasnosti sprijeile,
negaeno ("ivo") vapno mora se drati u posebno izvedenim spremitima
ije je dno iznad tla. Naslage vapna trebaju se pregledavati, a zajedno s njima
ne smiju se nalaziti zapaljivi predmeti (krpe i sl.). Jama u kojoj se gasi vapno
mora biti ograena propisanom zatitnom ogradom, a uz nju se mora nalaziti
radni pod na kojemu stoji radnik koji gasi vapno.



Za gaenje i vaenje vapna iz jame upotrebljavajte samo
alate s dugom drkom, jer ete na taj nain izbjei prskanje
vapna u oi i udisanje para.

Ako se mort izrauje runo, za izradu morta takoer se moraju upotrebljavati
alati s drugom drkom. Radnik koji radi na izradi morta obvezno mora nositi
osobna zatitna sredstva za zatitu oiju i lica. Mjesto rada treba se zatititi od
pada materijala s visine odgovarajuom nadstrenicom.

Prilikom zidanja u iskopima postoji opasnost od pada materijala na zidare koji
se nalaze u iskopu, te opasnost od zaruavanja zemlje.

Prije nego ponete raditi u iskopu kanala ili na drugom mjestu
ispod razine tla provjerite jesu li osigurane bone strane iskopa,
te da li je materijal odloen dovoljno daleko od ruba. Ako radite
na zidanju bunara, veite se zatitnim pojasom i uetom, te
upotrijebite i posebno ue za signalizaciju. Prema potrebi
ponesite i plinsku masku.

Za rad na visini od 4,50 m zidari mogu upotrebljavati pomone lako prenosive
ili pokretne skele i ljestve. Za rad na veim visinama zidari moraju upotrijebiti
odgovarajue radne skele.

Ako radite s ljestava, obvezno se veite zatitnim pojasom i
ljestve upotrebljavajte samo za kratkotrajan privremeni rad.
Prije upotrebe skela provjerite njihovu ispravnost kako bi
eventualne nedostatke mogli odmah prijaviti.

Svi zidarski radovi ne mogu se izvoditi samo sa skela ili ljestava, odnosno sa
stalno zatienih povrina, pa se u takvim sluajevima zidari moraju zatititi
upotrebom zatitnog pojasa.

Zidanje s tla ili radne skele smije se obavljati do visine 1,5 m od poda. Kada
konstrukcija koja se zida prijee tu visinu, radnik mora upotrebljavati radnu
skelu ili drugu radnu povrinu. Na taj nain spreava se pad materijala koji
42
se ugrauje zbog nepodesnog poloaja i visine. Sav materijal i alat treba
odloiti uredno i paziti da se ne preoptereti radna povrina.

bukanje predstavlja jedna od najopasnijih zidarskih radova. Naime, zbog
pada estica morta u oko prilikom nabacivanja morta na zid ili strop este
su ozljede oiju.

Prilikom bukanja, bilo runog, bilo strojnog, upotrijebite
titnik za oi i lice, te zatitne gumene rukavice.


Zidarski radovi na uzidavanju, buenju, dubljenju ili probijanju konstrukcija
mogu biti opasni zbog leteih estica betona, cigle, kamena itd.

Pri radu na buenju, dubljenju ili probijanju obvezno
upotrijebite titnike za oi i lice. titnici mogu biti od ianog
pletiva. Za rad odaberite samo ispravan alat bez "rascvjetanih"
udarnih ploha.


Pri izvoenju zidarskih radova este su nezgode pri radu na dvostranim
ljestvama. Da bi rad na ovim ljestvama bio siguran, one moraju imati ureaj
za zatitu od razmicanja krakova.

Odaberite ispravne ljestve i upotrebljavajte ih samo za svrhu
kojoj su namijenjene.

Zidarskim radovima smatraju se i svi radovi na ruenju
objekata. Kod toga su ugroeni radnici koji rade na ruenju,
kao i svi radnici koji se kreu ili zadravajuu blizini tog
objekta.
Opasnosti se mogu izbjei samo dobrom organizacijom rada
i potovanjem odreenih pravila.

Prostor oko objekta koji e se ruiti treba ograditi i na ogradu
postaviti odgovarajua upozorenja.
Pri runom ruenju objekata zabranjen je istovremeni rad na
vie etaa ili rad na razliitim visinama.
Svi zidovi, stupovi i dimnjaci moraju se ruiti paralelno,
a ne naknadno i pojedinano, jer postoji opasnost od zaruavanja.

Ako je potrebno da se udaljite s mjesta rada, javite se
najprije svojem neposrednom voditelju. Bez obzira na
kojem dijelu objekta radite, pri ruenju obvezno nosite
zatitnu kacigu.

Ruenje zidova potkopavanjem ili prevaljivanjem veoma je opasno, pa je takav
nain ruenja zabranjen.
43

Slobodno stojee zidove ruite
postupno, odozgo prema dolje,
samo s odgovarajuih skela.


Teki demontirani dijelovi ograde, metalne konstrukcije i sl. ne
smiju se s objekta
bacati, ve se moraju polagano sputati uetima ili
dizalicama. Sipki materijal ne
smije se bacati s objekta, ve se mora sputati posebnim
koritima. Na kraju korita
postaviti "vreu bez dna" i stalno je polijevati da se sprijei
praenje.

Sav materijal koji se sakupi prilikom ruenja treba odmah ukloniti kako bi se
sprijeilo nagomilavanje, jer se tako preoptereuje strop i moe doi do ruenja
konstrukcije. Stropovi, odnosno meukatne konstrukcije mogu se ruiti samo kada
su na istoj etai porueni svi zidovi, stupovi i dimnjaci.

U pojedinim sluajevima dijelovi objekta koji e se ruiti moraju se poduprijeti
(meukatne konstrukcije) kako bi se nesmetano mogli obavljati radovi na ruenju
gornjih etaa.

Za sve faze na ruenju mora postojati utvreni program.
Nita ne poduzimajte sami bez posebnog naloga.

Pri ostalim zidarskim radovima pojavljuju se uglavnom opasnosti koje su vezane
za transport materijala, za radove na visini, za rukovanje alatom i sl. to je ve
obraeno pri radovima zidanja, bukanja itd.

Za pripremu i nabacivanje morta danas se sve ee upotrebljavaju strojevi
posebno konstruirani za tu svrhu. Rad s tim strojevima nije opasan, ali radnici
koji ih posluuju moraju znati njima rukovati i biti upoznati sa svim opasnostima
i mjerama zatite pri radu.

Mijealice za mort bez obzira na tip i izvedbu u veini sluajeva su pokretne,
to jest postavljene na kotae. Ako kotai nisu podloeni, ili na drugi nain osigurani
od pokretanja, mijealica se moe pomaknuti i prignjeiti ili udariti rukovatelja i
radnike koji se nalaze u njezinoj blizini.

Prije nego zaponete s radom na mijealici za mort provjerite
da li je osigurana od pokretanja i pomicanja.

Radnici koji rukuju mijealicama za mort iji se bubanj okree najee su
izloeni opasnosti da im pojedine dijelove tijela zahvate zupanici za pokretanje
bubnja. Ista opasnost prisutna je i kod mijealica s "punom osovinom" i
lopaticama.

44
Svi zupanici na mijealici moraju biti prekriveni zatitnim pokrovom, a preko
korita s punom osovinom mora se postaviti zatitna reetka.

Zatitne naprave na pokretnim dijelovima mijealica nikada
nemojte skidati. Ako nisu postavljene, nemojte poeti s radom.
elite li oistiti mijealicu s punom osovinom zbog ega treba
skinuti reetku, najprije iskljuite stroj, izvadite osigura i
zakljuajte mehanizam za pokretanje stroja.

Prilikom usipavanja gaenog vapna u mijealicu, za vrijeme dolijevanja vode
ili samog mijeanja, postoji opasnost od prskanja vapna ili morta u oi
rukovatelja. Da se to sprijei, rukovatelji moraju za vrijeme rada nositi titnike
za oi i lice. Isto tako, za vrijeme usipavanja hidratiziranog vapna stvara se
praina koja nagriza sluznicu i dine organe. Rukovatelji zbog toga moraju
upotrebljavati respiratore za zatitu dinih organa ili gaze poloene preko
ustiju i nosa.

Upotrebljavajte navedena osobna zatitna sredstva jer ete
jedino na taj nain izbjei nezgode i obolijevanja.

Elektrine ureaje nemojte nikada sami popravljati, ve za
za sve traite pomo elektriara.

Ako mijealica za beton ima motor na tekue gorivo, ne prilazite
spremniku za gorivo s otvorenim plamenom, a za vrijeme
pretakanja goriva nemojte puiti.

Radnik koji rukuje strojem za automatsko bukanje izloen je opasnostima
zbog pucanja posuda pod tlakom, te cijevi i pribora, opasnostima od prskanja
morta, kao i opasnostima od elektrine struje.

Kada rukujete strojem za automatsko bukanje, kontrolirajte
mjerne ureaje ako oni postoje i odmah prijavite svaki kvar.
Za svaki popravak obvezno zatraite pomo strojara. Ako su
mjerni ureaji u kvaru, nemojte zapoeti s poslom. Doe li do
zaepljenja cijevi, oslobodite najprije cijevi i tlanu komoru od
tlaka, a zatim oslobodite pojedine spojeve.

Prilikom oslobaanja spojeva, kao i za vrijeme rada oko stroja za automatsko
bukanje, rukovatelj stroja mora stalno nositi titnik za oi i lice.

Svaki stroj za automatsko bukanje mora imati zatitnu mreicu na mjestu
usipavanja morta. Ako mreica ne postoji, ili je oteena, u stroj e prodirati
krupniji komadi kamena, a postoji i opasnost da budu zahvaene ruke radnika.

Radnici koji rukuju mlaznicama za trcanje i nabacivanje morta i betona
izloeni su opasnostima od prskanja morta u oi i lice. Ove se opasnosti
mogu otkloniti samo upotrebom odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava
i pravilnom tehnikom rada.
45

Mlaznica mora biti udaljena od zida najmanje oko 1,5 m. Ako se priblii zidu,
pojaat e se prskanje i odbijanje estica od zida.

Doe li do kvara na dovodnim cijevima, o tome
treba odmah obavijestiti
rukovatelja stroja.



Pri radu s mlaznicama obavezno upotrebljavajte
titnike za
oi i lice, zatitne kapuljae i nepropusna odijela i
gumene izme.

Kvarove ne otklanjajte sami. Cijevi nipoto
nemojte oplitati
oko nogu ili tijela.


Zidari pri svojem radu upotrebljavaju razliite alate kao to su ekii, posude
za mort, lice, gladilice, strugae i mijealice za mort. Pri radu s ovim alatima
pojavljuju se opasnosti od ispadanja i odlijetanja dijelova alata, uboda na
stree ili oteene dijelove i sl.

Iako postoje razliite vrste ekia, kao to su obian zidarski eki, eki za
kamen, eki za ozrnjavanje, eki sjeka i sl., svi oni slue za udaranje, pri
emu postoji opasnost od ispadanja ekia iz ruku radnika. eki moe
ispasti zbog masne drke, polomljene ili sasuene, odnosno neuklinjene drke.

Kada odabirete eki za rad, uzmite samo onaj koji je propisno
uklinjen i ija je drka ispravna.

Udarna ploha ekia zbog upotrebe gubi svoj oblik i zaobljuje se, udubljuje,
odnosno "rascvjeta". Takav eki ne smije se upotrebljavati, jer otkinuti dio
moe ozlijediti oko ili lice radnika koji rukuje ekiem.

Zidarske posude za mort, lice i strugai predstavljaju opasnost od uboda ako
su bez drke. Ovaj alat takoer moe iskliznuti ili ispasti iz ruke ako je drka
mokra, masna, ili nije dobro uvrena. Budui da se i ovim alatom zamahuje,
drke moraju biti dobro nasaene i osigurane spojnim prstenom.

Sve gladilice za izradu betonske kouljice, ljebova, za fugiranje, za zaribavanje
i slino, moraju imati oble drke. Metalne gladilice moraju imati drvene drke.

Alat za mijeanje morta mora imati dugu drku. Drke se moraju osigurati od
izvlaenja ili ispadanja s alata pribijanjem avla ili vijkom.
46
2.3. TESARSKI RADOVI

Tesarski radovi obuhvaaju radove na pripremi konstrukcija na tlu, postavljanje
i skidanje oplata, skela, tretina, mostova, ljestava itd.

Kod pripreme materijala pojavljuju se opasnosti od posjekotina raznim alatima,
od uboda na limove, ice, avle, od upala koe zbog tetnog djelovanja ulja za
premazivanje oplate i sl. Navedene opasnosti otklanjaju se ispravnim rukovanjem
alatima, te redovnim ienjem grae nakon betoniranja, uz vaenje i odsijecanje
avala.

Kod premazivanja oplate uljima, zatraite da vam se osiguraju
zatitne rukavice otporne prema naftnim derivatima.

Svi ostali tesarski radovi odnose se na izradu, postavljanje i skidanje pomonih
konstrukcija, pa o njihovoj ispravnoj izvedbi ovisi sigurnost ostalih radnika koji te
konstrukcije primjenjuju. Tesari su pri tom izloeni opasnostima od pada s visine.

Padovi s visine za vrijeme postavljanja ili skidanja pomonih konstrukcija mogu
se sprijeiti ako se potuju odreena naela.

Kada postavljate oplatu, prethodno se zatitite od pada s visine
prihvatnim ili konzolnim skelama, mreama, ili iznimno, zatitnim
pojasevima.

Radnici koji postavljaju zatitne konstrukcije, tj. izvlae konzolu iznad praznog
prostora, ili vjeaju mreu na kuke takoer iznad praznog nezatienog prostora,
prvenstveno se moraju zatititi zatitnim pojasevima.

Za ovaj posao odaberite zatitni pojas kojemu je mjesto vjeanja
na leima, a spojno ue dugako najvie 1,5 m. Iznimno, uz
odobrenje neposrednog voditelja i prema njegovoj uputi,
moete upotrijebiti dugako elino ue s automatskom konicom.

Tesarima koji postavljaju oplatu treba osigurati ispravan radni pod za nesmetano
i sigurno obavljanje posla.

Prilikom postavljanja oplate ne kreite se po cijevima metalne
skele, po uskim mosnicama, gredama ili zidiima, ve najprije
postavite odgovarajui radni pod.

Radnici koji se prvi uspinju do mjesta gdje treba postaviti radni pod moraju
upotrebljavati ljestve i zatitne pojaseve, jer ne postoji druga, sigurna, mogunost
za kretanje, odnosno stajanje. Isto tako, za uspinjanje na oplate zidova ili stupova
moraju se primjenjivati ljestve.

Ne uspinjite se po oplati ili armaturi, jer upravo pri tome dolazi
do nezgoda.

47
Radnici koji rade na prihvatu tereta s dizalica izloeni su opasnostima od udara
teretom i pada tereta s visine. Da bi se to sprijeilo, potrebno je osigurati propisno
izveden radni pod i zatitnu ogradu.

Kada skidate oplatu, potujte propisane postupke. Oplatu ne
smijete "ruiti", ve je demontirati i sloenu ili u dijelovima
spustiti na tlo pomou dizalice, konopcima i ekrcima i sl.

Danas se na gradilitima u veini sluajeva koriste moderne tehnologije oplatnih
sistema, koje su jednostavnije, bre a istovremeno i sigurnije ( sistem PERI, DOKA i
sl.)

Navedene moderne tehnologije razvile su u potpunosti sisteme zidnih i stropnih oplata,
ukljuujui istovremeno i elemente radnih platformi sa zatitnim ogradama.

Umjesto inae izvoenih tekih cijevnih skela, postavljanja fosni, uvrivanja zatitne
ograde, danas koristimo oplate kompletirane sa postoljem ve spremnim za
betoniranje, oplate sa mogunou brzog montiranja konzolnih skela za betoniranje, te
raznih konzola i stupova ograde za bonu zatitu kod stropnih oplatnih sistema.
48




Kod postavljanja skela osnovno je pravilo da se radnik koji prvi stupa na do tada
nezatieno mjesto osigura zatitnim pojasom, da za uspinjanje upotrijebi ljestve,
te da stoji na njima, a ne na cijevima skele ili na uski gredama.

Na jednoj mosnici moete stajati privremeno, dok ne postavite ostale mosnice radnog
poda; po jednoj mosnici nipoto ne smijete hodati.

Na ljestve se mogu poloiti i privrstiti klupice s kukama za zakvaivanje, pa
se na taj nain moe dobiti maleni podest. Radnik koji privremeno radi s tog
podesta mora se takoer vezati zatitnim pojasom za vrsto uporite.

im ste na skeli postavili radni pod propisane irine, odmah
postavite zatitnu ogradu, a tek nakon toga ponite s nastavljanjem
stupova nosaa i spajanjem ostalih dijelova konstrukcije. Sav
potreban materijal primajte s donje etae. Zatitni pojas, odnosno
spojno ue, nemojte osloboditi sve dok niste do kraja postavili
zatitnu ogradu sa svim elementima popune.

Budui da je kretanje zatitnim pojasom i spojnim uetom dugim svega 150 cm
oteano, na skeli se moe po duini napeti elino ue za koje se mogu zakvaiti
spojna ueta. Isto tako, moe se u povoljnim situacijama upotrebljavati elino
spojno ue s bubnjem za namatanje i s automatskom konicom.
49

Kada ste postavili kompletnu zatitnu ogradu, moete pristupiti
vezanju skele za objekt, osiguranju skele od izvijanja itd. Ako skelu
skidate i demontirate, potujete sva navedena pravila, samo
obrnutim redoslijedom. im na jednom dijelu skele, ili na jednom
polju, skinete zatitnu ogradu, morate se odmah vezati zatitnim
pojasom. Odmah zatim skinite i radni pod na tom, nezatienom
dijelu skele.



Sav demontirani materijal mora se sa skele sputati pomou konopaca i ekrka,
ili pomou dizalica, a nikako bacati s visine, jer e se otetiti i ugroziti ostale
radnike.

Kod postavljanje nosivih skela, otvori izmeu pojedinih elemenata moraju se
zatititi prihvatnim mreama. Prilikom skidanja nosivih skela treba upotrijebiti
pomone podupirae.

Mjesta vjeanja i nain ovjeenja zatitnih mrea, te broj i
raspored pomonih podupiraa, uvijek mora odrediti neposredni
voditelj.

Pomone konstrukcije tesari trebaju izvesti tako da uz primjenu navedenih pravila
osiguraju i drugim radnicima siguran rad i kretanje. Ulazi, prilazi i prolazi kroz
objekt u radu moraju se zatititi prihvatnim nadstrenicama od pada materijala
s visine, nadstrenice se moraju postaviti i iznad graevinskih strojeva.


Krov nadstrenice uz objekte izradite od dva reda krino
poloenih mosnica. Nadstrenica mora biti na odgovarajuoj
visini, ali nikad nie od 220 cm iznad tla.








Rampe, kosi prilazi i prolazi moraju se izvesti od poloenih i povezanih mosnica
u irini od najmanje 60 cm i pod nagibom od najvie 40%. Vei nagib doputa se
jedino kada se rampa postavlja izmeu podesta u objektu za vrijeme dok se ne
izrade stepenice, ili za vrijeme njihovog betoniranja. No, u tom se sluaju po rampi
koja ima vei nagib od 40% ne smije obavljati transport materijala.

Mosnice poda rampe spojite "na sudar", ako to nije
mogue,preklop izvedite s umetnutom trokutastom
letvom.
50

Da se sprijei klizanje po kosini, na pod od mosnica moraju se pribiti poprene
letvice dimenzija 28 x 48 mm, i to na jednakim razmacima do najvie 35 cm.
Kada rampa dosegne visinu iznad 1 m, na tom mjestu mora se postaviti
propisna zatitna ograda.

Poprena letvice moraju se redovno istiti od blata, a zimi od snijega i leda.


Sve polomljene letvice odmah zamijenite novima. Za prolaz japanera ili kolica letvice
presijecite u irini od oko 10 do 15 cm, koliko je potrebno za prolaz kotaa. Ako se
rampa uvija, izradite poduporu.

Ljestve za brzo i lako prenoenje, koje se upotrebljavaju za svladavanje
visinskih razlika, moraju se izraditi od vrstog drveta s usjeenim ili urezanim
prekama. Preke se ne smiju pribijati avlima, jer e se vrlo brzo izvui i otpasti.
Ljestve treba izraditi tako da im unutarnja ista irina iznosi najmanje 45 cm, a
razmak od nogostupa do nogostupa ne bude vei od 32 cm.

Oteene preke ili krakove odmah zamijenite novima. Krakove
nemojte nastavljati pribijanjem nastavaka sa strane.

Radni pod osnovna je pomona konstrukcija. Mora se izraditi od vrstih i zdravih
mosnica ukupne irine najmanje 60 cm. Ako e se na radnom podu odlagati neki
materijal, irina potrebna za prolaz uvijek mora iznositi najmanje 60 cm.

Na radni pod koji se nalazi na visini iznad 2 m od tla postavite
plou s podacima o nosivosti i doputenom optereenju radnog
poda. Podatke o nosivosti zatraite od voditelja gradilita.

Svaki radni pod postavljen na visini iznad 1 m od tla mora imati propisnu zatitnu
ogradu. Mosnice radnog poda treba spojiti "na sudar", odnosno preklopiti i umetnuti
trokutastu letvu. Ukupna duina preklopa mosnice preko nosaa ne smije nipoto
biti vea od 20 cm, jer e se u protivnom sluaju, prilikom optereenja slobodnog
kraja prevelikog preklopa, mosnica podii uvis. Radni pod smije biti udaljen od zida
ili drugog nepokretnog objekta najvie 20 cm.

Ako se radni pod iz tehnolokih razloga mora odmaknuti za vie
od 20 cm od zida, na njemu treba postaviti zatitnu ogradu, s obje
strane, odnosno radnici koji rade na tom mjestu moraju se vezati
zatitnim pojasom. Primijetite li da se radnici ne veu, odnosno da
zatitna ograda nije vraena na svoje mjesto, upozorite na to
neposrednog voditelja.


Zatitna ograda mora se postaviti na svim mjestima na visini iznad 1 m od tla ili
od etae. Zatitna ograda mora biti visoka najmanje 100 cm. Razmak elemenata
popune ne smije biti vei od 30 cm kod drvene ograde, odnosno 35 cm kod ograde
od cijevi. Svaka zatitna ograda mora imati rubnu dasku visoku najmanje 20 cm.
51
Umjesto srednje preke na zatitnoj ogradi moe se postaviti iana mrea s
okcima veliine 2 x 2 cm.

Preke zatitne ograde moraju se pribiti ili privrstiti samo s unutarnje strane zatitne
ograde. Preke uvrene samo klinovima izmeu okvira nisu ispravne i ne mogu se
smatrati ogradom.



Preke zatitne ograde smiju se nastavljati samo
naizmjenino, a ne sve tri na istom mjestu. Za
postavljanje ograda koje nisu tipske traite uvijek
od neposrednog voditelja detaljno objanjenje.

Umjesto zatitnih ograda za zatitu otvora koji slue za podizanje materijala,
za prolaenje i sl., mogu se izraditi zatitni poklopci, tako da s donje strane
imaju izboeni okvir kojim se spreava pomicanje poloenog poklopca.

Otvori koji se ne mogu zatititi zatitnim ogradama ili poklopcima moraju se
zatititi prihvatnim mreama.

Prihvatne mree postavite prema uputama neposrednog
voditelja na osnovi crtea ili skica. Prihvatnu mreu ni na
jednom mjestu ne smijete postaviti nie od 3 m od mjesta
s kojeg se moe pasti.

Skele, kako radne tako i nosive, zahtijevaju najsloenije tesarske radove.
Skele su konstrukcije koje se moraju izvoditi na osnovi posebnih projekata
i strogo utvrenih pravila.

Skela se mora postaviti na ravnu, nabijenu i po potrebi nasutu
podlogu. Stupovi skele ne smiju se postaviti na balkone, istake,
nesigurne grede, ili na slobodne mosnice poloene na nosaima.

Prije nego se pristupi postavljanju skele moraju se ukloniti sve
prepreke, na primjer drvee, strei dijelovi, zrani vodovi i sl.

Skele se smiju izvoditi samo uz upotrebu tipskih sredstava za
vezanje, kao to su avli, spojnice, vijci, skobe i dr., koja su
predviena hrvatskim normama.

Radni pod skele mora biti irok najmanje 80 cm. Ovaj zahtjev
odnosi se na istu irinu poda. Pod skele mora biti pun, to jest
izveden od zbijenih mosnica, bez otvora i razmaka.

Ako je skela, odnosno radni pod skele, udaljen od zida ili drugog
objekta vie od 20 cm, zatitna ograda se mora postaviti s obje
strane radnog poda.

52
Na svim mjestima na skeli kod kojih je radni pod vie od 1 m
iznad tla ili etae, mora se postaviti propisna zatitna ograda.

Na svaku etau skele mora se osigurati pristup, i to ljestvama
s donje etae, spojenim mostiem s objekta, ili na drugi
siguran nain.

Skele postavljene uz javnu prometnu povrinu ili iznad nje
moraju se po cijeloj vanjskoj strani pokriti trskom, jutenim
vreama, plastinim folijama i sl.


Sve skele treba pregledavati prije upotrebe, tijekom uporabe
svakih mjesec dana, odnosno nakon svakog popravka,
proirenja ili dopune, nakon nezgoda na skeli ili poslije
vremenskih nepogoda. Podaci o pregledu skele moraju se
upisivati u kontrolnu knjigu skele ili ovjeriti potpisom odreene
strune osobe na gradilitu.

Skele na nogarima izrauju se od drvenih ili metalnih teleskopskih nogara.
Nastavljanje nogara ili podlaganje nogara nije doputeno. Iznimno se smiju
nastaviti graom iste dimenzije i oblaganjem daskama. Nogari se smiju
postaviti na najvei doputeni razmak od 2 m, mjereno od osi do osi, uz uvjet
da e se na njih poloiti mosnice debljine najmanje 50 mm.

Ako nogare postavite na vei razmak, ili umjesto mosnica
postavite daske, moe doi do uvijanja i pucanja radnog poda.
Upotrijebe li se za popunu radnog poda daske debljine 24 mm,
razmak nogara treba proporcionalno smanjiti.

Nogari se smiju postaviti najvie u dva reda jedna iznad drugo, odnosno
najvie do 4 m visine.

Nogari se smiju postaviti najvie u dva reda jedan iznad drugog, s tim da visina radnog
poda gornje skele ne bude na visini veoj od 4 m od tla ili nie etae.

53
Mosnice radnog poda skele na nogarima moraju biti sljubljene osigurane od
razmicanja. Da se to postigne, krajnja mosnica radnog poda mora se zakovati,
ili klanfama (skobama) uvrstiti za nogar. Skele na nogarima ne smiju se
postavljati na konzolne ili uz visee skele.

Ako se na skelu na nogarima postavljaju sredstva za dizanje tereta, skela se
mora izraditi prema posebnom projektu i proraunu.

Osim spomenutih zahtjeva, na ovu skelu odnose se i svi opi zahtjevi
zajedniki za sve skele.


Skele na ljestvama upotrebljavaju se samo za lake graevinske radove na
odravanju i popravcima objekata. Ljestve za skelu moraju biti od vrstog drva
s usaenim prekama i eljeznim zategama koje e sprijeiti razmicanje krakova.


Oteene, produljene ljestve, ili ljestve s pribijenim prekama
ne smiju se upotrebljavati ni za kratkotrajne radove.


Ljestve se moraju ukopati ili poloiti na mosnice, te blago nagnuti prema objektu.
Mosnice koje slue kao podloga moraju se postaviti tako da oba kraka ljestava budu
oslonjena na jednu mosnicu, kako bi u sluaju slijeganja tla skela ravnomjerno
slijegala.

Ljestve na vrhu poveite za isputenu krovnu gredu, a
po mogunosti i za nekoliko isputenih greda iz objekta.
Na taj nain sprijeit ete nagibanje skele.

Ljestve se po potrebi smiju produljivati pod uvjetom da je duina preklopa
najmanje 1,5 m i da je preklop izveden vrstim zategama. Ve prema namjeni
skele ljestve se mogu postavljati na horizontalnom razmaku od najvie 3 m.
Okomit razmak izmeu radnih podova najee je odreen razmakom preaka
ljestava i iznosi 2 m.

Skelu na ljestvama ukrutite po vanjskoj strani dijagonalnim prekama pod kutom
od 45. Pri tome nastojte ostvariti vezu izmeu dijagonalnih preki i isputenih
veznih greda. Jednom neprekinutom dijagonalnom prekom treba obuhvatiti
najmanje troje ljestve ili dvoje i dvoje ako se skela izrauje u obliku tornjeva. Ostali
zahtjevi za izvoenje ove skele jednaki su onima za ostale skele.

Skele na drvenim stupovima za zidarske radove ili za odravanje i popravak
objekta trebaju se izraivati od vrstog zdravog drveta. Za stupove - nosae
mogu se upotrijebiti drvene grede ili oblice.

Ako ste odabrali oblu grau, svaki stup mora na tanjem kraju
imati promjer najmanje 8 cm. Deblju stranu okrenite prema
dolje, poloite je na mosnice i blago nagnite prema objektu.
54

Svi susjedni popreni stupovi moraju se poloiti na zajedniku mosnicu kako
bi se u sluaju slijeganja tla ravnomjerno slijegali.

Kutne stupove, odnosno stupove koji se nalaze na
spoju koji je smjeten na spoju dviju skela, obvezno
udvostruite i ukopajte do dubine od oko 50 cm. U
iskop poloite plou od mosnice. Taj dio stupa prije
ukopavanja impregnirajte, odnosno premaite
katranom, bitumenom i sl.

Preklopi stupova moraju iznositi najmanje 2 m, a izvode se naizmjenino
s obje strane. Horizontalni razmak stupova smije iznositi najvie 2,5 m ako
je skela namijenjena za zidarske radove, a 3,5 m ako je skela namijenjena
za lake radove na popravcima. Okomiti razmak radnih podova odreen je
preklopom stupova koji se nastavljaju, a obino iznosi 2 m. Stupovi moraju
nadvisiti objekt u kojem se izvode radovi kako bi se mogli vezati za isputenu
krovnu gredu. Isto tako, stupovi se moraju povezati za objekt na isputene grede.

Skelu na drvenim stupovima ukrutite po vanjskoj strani
dijagonalnim letvama pod kutom od 45. Pri tome nastojte
ostvariti vezu izmeu dijagonalno postavljenih preki i
isputenih greda.

Radni pod na ovoj skeli polae se na poprene grede. Poprene grede
poloene su na razmaku od 120 do 150 cm po uzdunoj gredi. Uzduna
greda mora imati svoj leaj na nosivom stupu. Uzdune grede smiju se
nastavljati samo iznad leaja na stupu.

Kod jednorednih skela od drvenih stupova, umjesto leaja
na drugoj uzdunoj gredi, za poprenu gredu, mora se u
zidu objekta postaviti leaj duine najmanje 20 cm. Svaku
drugu poprenu gredu treba vrsto vezati za objekt.





Poprene grede morate obvezno poloiti
na leaj, a nipoto poduprijeti mosnicama.
Isto tako, za poprene grede nemojte
upotrijebiti mosnice.

Ostali zahtjevi za izvoenje ove skele
jednaki su onima za ostale skele.




55

Metalne skele ili cijevne skele izrauju se od beavnih cijevi raznih duina,
specijalnih trnova i spojnica. Ravne neoteene cijevi polau se na podloene
ploice, a podloene ploice prikuju se avlima na podnu mosnicu.

Ako podloena ploica ima rupu, avao
zabijte kroz tu rupu. Ako je nema, avao
pribijte i presavijte preko ruba podloene
ploice. Na taj nain sprijeit ete klizanje
i pomicanje cijevi po mosnici ili podlozi.


Cijevi se nikada ne smiju polagati izravno na tlo, bez obzira na to jesu li postavljene na
podloenu ploicu ili nisu. Cijevi se moraju nastavljati umetanjem trnova i stezanjem
spojnicama.

Svaki spoj koji je izveden samo sa spojnicom bez trna nije
ispravan i veoma je opasan. Improvizacije, umetanje drvenih
trnova i klinova umjesto metalnih, nisu doputene. Ako na
gradilitu nema dovoljno trnova, skelu ne treba raditi.

Spojevi cijevi moraju se izvodit naizmjenino kako bi se izbjegao oslabljeni
presjek, to jest tako da se, na primjer, za dva susjedna stupa - nosaa odaberu
prve cijevi razliite duine kako spoj ne bi bio na istoj visini. U nastavku se zatim
mogu odabirati cijevi iste duine.

Za stupove - nosae uvijek odaberite to due cijevi, kako bi
se smanjio broj nastavaka, jer je tada cijela skela vra i
stabilnija.

Razmak izmeu stupova nosaa u horizontalnom smjeru, okomiti razmaci
izmeu uzdunih cijevi, te poprenih cijevi radnog poda, odreuje se projektom.
Meutim, u praksi se esto primjenjuju slijedee mjere:

56

Najvei doputeni razmaci (cm)
Vrsta skele
Doputeno
optereenje
(kg/m)
Okomiti
stupovi
Uzduna
ukruenja
Poprena
ukruenja
Skele za
odravanje
objekata i
popravke



60


300


350


150
Skele za
bukanje


200

240

300

120
Skele za
zidanje


300

200

300

100

Naelo naizmjeninog nastavljanja cijevi vrijedi i kod spajanja uzdunih cijevi.
Spoj cijevi mora uvijek biti uz nosivi stup, i to s jedne strane stupa za jednu
uzdunu cijev, a s druge strane drugog stupa za drugu uzdunu cijev.

Cijevnu skelu poveite uz objekt na svakih 6 m
u vodoravnom i okomitom smjeru. Po cijeloj
vanjskoj strani cijevnu skelu ukrutite dijagonalno,
pod kutom od 45. Dijagonalno kruenje potrebno
je i na kraju svake etae. Svi ostali zahtjevi za
izvoenje cijevne skele jednaki su onima za
ostale skele

Konzolne skele u pravilu se primjenjuju samo za lake graevinske radove,
kada postavljanje drugih skela nije praktino, odnosno ako postoje mogunosti
sigurnog uvrivanja ove skele za objekt ili konstrukciju, to se dokazuje
crteima ili proraunom.

U pravilu, konzolu za konzolnu skelu treba
upeti, uvrstiti na najmanje dva mjesta, ali
tako da se ne primjenjuju nikakvi protuutezi.
Za nosae konzole odaberite drvene grede
ili tipske metalne okvire. Mosnice se nipoto
ne smiju upotrijebiti za nosae konzole.

Na konzolnoj skeli treba se na vidljivom mjestu istaknuti ploa s podacima o
doputenom optereenju (odnosno broju osoba) kojim se skela smije opteretiti.

Podatke o nosivosti zatraite od voditelja gradilita, odnosno
od neposrednog voditelja.
57

Razmaci nosaa konzola odreeni su projektom skele. Meutim, u praksi
vrijedi pravilo da se konzole, koje zapravo predstavljaju poprene grede
radnog poda, trebaju postaviti na meusobnom razmaku od oko 100 do
150 cm, to ovisi o namjeni skele i predvienom optereenju. Metalni okviri
konzolne skele smiju se upotrebljavati samo ako se mogu lako demontirati,
bez opasnosti za zaposlene radnike.

Konzolne skele ne moraju se uvijek nalaziti samo na objektu. One mogu
biti sastavni dio nekih oplata, kao to su klizne oplate, montane i druge
oplate. U tom sluaju se uvjeti rada, montaa i demontaa posebno opisuju.

Ako na takvoj oplati trebate postaviti konzolnu skelu, a nije
vam objanjen postupak, zatraite da vam se stave na uvid
nacrti, odnosno da vam se daju odgovarajua objanjenja.

Ostali zahtjevi za izradu i postavljanje ove skele jednaki su
onima za ostale skele.

Prihvatne skele postavljaju se pod istim uvjetima kao i nosive skele. Prihvatna
skela slui za zatitu od pada predmeta s visine i istovremeno zatiuje radnike
koji bi mogli pasti s povienih mjesta. irina poda ove skele ovisi o mjestu
postavljanja, pa kod dubine od 200 cm pod mora biti irok najmanje 130 cm,
a kod najnie doputene dubine postavljanja od 300 cm irina poda prihvatne
skele mora iznositi najmanje 150 cm.

Prihvatnu skelu za zatitu od pada s visine
smijete skinuti tek kada se iznad nje postavi
nova prihvatna skela. Pod prihvatne skele
moe se izraditi od mosnica, ali isto tako i
od mree.

Ako je pod prihvatne skele izveden od mosnica, a
slui ujedno za zatitu od
pada predmeta s visine, materijal koji se nakupio u
prihvatnoj skeli povremeno
treba uklanjati. Da bi do kraja ostvario svoju
funkciju, pod i dio ograde ove skele
moraju se izvesti s potpuno sljubljenim mosnicama, odnosno daskama. Ako je
umjesto popune od dasaka postavljena mrea, kretanje ispod takve skele treba
ograniiti.

Ostali zahtjevi za izvoenje ove skele jednaki su onima za ostale skele.

Nosivim skelama nazivaju se sve one skele koje slue na noenje oplata,
za oblaganje zidova kamenom i sl. Nosiva skela uvijek se mora izvesti prema
posebnom projektu i nacrtima. Ako se za podupirae primjenjuju cijevi s
nastavcima u obliku vilica, spojnica, vijaka itd., moraju se potovati pravila
koja vrijede za postavljanje cijevnih skela.
58

Ako postavljate podupirae oplate, ija vam konstrukcija,
nain spajanja ili privrenja nije jasan odmah zatraite
sve potrebne upute od svojeg neposrednog voditelja.

Upotrebljavaju li se za podupirae drvene oblice, moraju se odabrati samo
one koje na tanjem kraju imaju promjer najmanje 8 cm.

Ukupan broj nastavljenih podupiraa na jednom polju
za podupiranje oplate ploe smije iznositi najvie jednu
polovinu od ukupnog broja podupiraa. Broj nastavljenih
podupiraa za betonsku gredu smije iznositi najvie jednu
treinu od ukupnog broja podupiraa.

Drveni podupirai smiju se nastaviti samo na jednom mjestu.

Drvene podupirae nipoto ne nastavljajte u drugoj treini
visine. Isto tako podupirae ne podlaite ciglom, drvenim
sanducima itd.

Svi podupirai moraju se meusobno povezati, odnosno
ukrutiti, prema crteima i proraunu skele.


Ostali zahtjevi za izvoenje ove skele jednaki su onima za
ostale skele.

Radove na razupiranju, podupiranju, podgraivanju i osiguranju zemljanih masa,
te radove na podupiranju i osiguranju objekata uz koje se rade iskopi, obavljaju
tesari. Svi navedeni radovi moraju se izvoditi na osnovi posebnih projekata i
crtea.

Kada ste rasporeeni na jedan od navedenih radova, zatraite
odgovarajue nacrte i upute. Ako radite na osiguranju zemljanih
masa, odmah zaponite s razupiranjem i podupiranjem, a ne
naknadno. Ako razupore trebate postaviti naknadno, cijelu
oplatu priredite na tlu i spustite je u iskop bez silaenja,
odnosno zatraite da vam se osigura zatitna metalna koara.
U svemu ostalom postupite u skladu sa zahtjevima za osiguranje
zemljanih masa.

Osim navedenih radova, tesari izrauju i postavljaju drvena krovita, vrata,
dijelove baraka, drvene stepenice itd. Pri svim ovim radovima koriste se
raznovrsnim alatima i skelama, odnosno drugim pomonim konstrukcijama
za zatitu od pada s visine.

Tesari pri radu upotrebljavaju razliite rune i mehanizirane alate i strojeve.


59
Tesarski alat kao sjekire, pile, dlijeta i sl. naroito je opasan zbog otrih
reznih ploha. Tesarske sjekire raznih oblika s ravnim i zaobljenim rezom
moraju biti uklinjene i dobro naotrene. Neuklinjen alat lako moe ispasti.
Ako je sjekira tupa, ona nee zasjei drvo ve e se odbiti, pa pri tom
postoji opasnost od ozljeda.

Sjekire prenositi u konim tobolcima. Za
vrijeme rada ne odlaite ih na tlu s otricom
prema gore, niti na mjesta iznad glave. Ako
trupce obraujete tesanjem, zatitite noge
konim potkoljenicama.





Rune pile za obradu profila i ljebova uvijek moraju biti otre i s odvrnutim
zupcima. Svaka runa pila mora imati ispravno oblikovanu glatku ruicu.
Runa pila za rezanje balvana takoer mora biti otra, a obje ruice
pravilno oblikovane, te dobro usaene u pilu.

Pile prenosite i odlaite uvijek samo u odgovarajue kutije
ili tobolce.

Runa bila za obradu dasaka i oble drvene grae, koja se sastoji od okvira,
konopca i lista pile, takoer mora biti otra i s odvrnutim zupcima. Nakon rada
zupce na listu pile treba okrenuti prema okviru.

Tesari koji rade na postavljaju ili skidanju cijevnih skela upotrebljavaju
kljueve za stezanje spojnica. Budui da se radi na visini, pad alata moe
biti opasan za radnike koji se nalaze ispod skele ili u blizini skele.

Kljueve za stezanje spojnica veite oko zgloba ake da vam
ne ispadnu. Kljueve nemojte nastavljati polugama ili cijevima,
jer tako postignutom silom moete slomiti glavu vijka.

Kod tesarskih radova u novije vrijeme esto se upotrebljava pitolj za
upucavanje avala s eksplozivnim punjenjem koji moe biti veoma opasan
ako se njima nestruno rukuje, ili ako nije opskrbljen odgovarajuim zatitnim
kapama. To ustvari vatreno oruje moe teko ozlijediti kako radnika koji njime
rukuje, tako isto i okolne radnike koji se nau na radu u neposrednoj blizini.

Zbog toga treba upotrebljavati samo ispravne pitolje s osiguraem koji
iskljuuje mogunost nepredvienog ispaljivanja, te s zatitnim kapama
odgovarajueg oblika za razliite radne situacije, u svrhu zatite pri
eventualnom skretanju avala od eljene putanje.

Upotrebljavajte pri radu samo one zatitne kape na pitolju za upucavanje avala koje
odgovaraju vrsti rada kojega obavljate.
60

Pitoljem mogu raditi samo one osobe koje poznaju siguran postupak pri
radu, te sve opasnosti i mjere zatite.

Ne upotrebljavajte pitolj ako niste sigurni kako se njime
rukuje. Za upute obratite se vaem voditelju.

Pri radu s pitoljem postoji opasnost od sluajnog opaljivanja, pa se zbog
toga cijev nikada ne smije usmjeriti prema ljudima. Osim toga, rukovatelj
mora voditi rauna o tome da neovlatene osobe ne smiju upotrebljavati
pitolj. Zbog toga se pitolj, njegov pribor, naboji i avli moraju uvati i
transportirati u specijalnim sanducima koji se mogu zakljuati. Za zatitu
od estica koje pri radu s pitoljem mogu upasti u oko trebaju se nositi
zatitne naoale, a za zatitu sluga od prekomjerne buke pri opaljivanju,
titnik za zatitu sluha.

Pri punjenju cijev pitolja nemojte nikada usmjeriti prema
sebi ili prema drugim osobama, ve uvijek od sebe, koso
prema dolje. Napunjeni pitolj ne ostavljajte bez nadzora.
Pri radu nosite zatitne naoale i titnik za zatitu sluha.

Za zatitu okolnih radnika potrebno je ograditi prostor na kojem se radi
s pitoljem, a na prilaze tom prostoru postaviti plou upozorenja s tekstom:
Pozor, ovdje se puca pitolje za ispaljivanje avala, ulaz i prolaz
strogo zabranjen.

Ne upotrebljavajte pitolj u prostoru gdje je doputen pristup drugim osobama.

Pri radu se upotrebljava i prenosiva elektrina kruna pila, kod koje naroitu
opasnost predstavlja alat koji rotira. Ako radnik doe u dodir s rotirajuim listom
pile, on moe biti teko ozlijeen. Da bi se to je mogue vie sprijeile nezgode,
list pile mora biti zatien na propisani nain.

Prenosivu elektrinu krunu pilu nemojte upotrebljavati ako
nije opremljena vrstom zatitnom kapom iznad podlonog
stola i pominom zatitnom napravom ispod podlonog stola
koja prekriva list pile i kada pila nije u pogonu.

Velika opasnost postoji i od iskakanja pile iz reza, odnosno vraanje pile
prema radniku. Da bi se sprijeile ove opasnosti, krune pile moraju biti
s donje strane opremljene razdjelnim klinom koji vodi list pile i spreava
ukljetenje, a prema tome i povratni udar.

Ne upotrebljavajte prenosivu elektrinu krunu pilu ako nije
opremljena razdjelnim klinom.

Pri radu s krunom pilom pojavljuje se opasnost od izravnog dodira ruke
radnika i lista pile. Ova opasnost spreava se postavljanjem zatitne kape
iznad lista pile.
61

Zatitnu kapu namjestite tako da se nalazi
najvie 5 mm iznad predmeta koji se obrauje.

Predmeti koji se obrauju mogu se vratiti i udariti radnika u trbuh ili prsa.
Da bi se sprijeile ovakve nezgode, iza lista pile mora se postaviti razdjelni
klin koji e iriti i razdvajati predmet obrade, te tako sprijeiti da ga zupci
pile zahvate i vrate.


Razdjelni klin postavite iz lista pile na
udaljenost od 3 do 10 mm, tako da se vrh
klina nalazi pri dnu najvieg zupca.

Poneki sitan predmet moe upasti izmeu lista pile i raspona u stolu pile,
te na taj nain sprijeiti normalno kretanje lista, odnosno izazvati povratni
udar. Da se to sprijei, raspor u stolu za prolaz lista pile smije iznositi
1 do 3 mm vie od irine raspora zubaca pile.

Provjerite da li je raspor odgovarajue irine. Ako utvrdite
da nije, obavijestite o tome neposrednog voditelja.

Obrada malih komada drva na krunoj pili veoma je opasna, jer se prsti
ruku sasvim pribliavaju listu pile. Da bi se sprijeio dodir ruku s listom pile,
moraju se upotrijebiti posebni potiskivai.

Kod obrade malih komada upotrebljavajte potiskivae.
Ujedno skinite zatite rukavice, jer onemoguuju osjeaj
opipa, pa list pile moe zahvatiti rukavicu i povui prste.
Palce uvijek drite stisnute uz aku.

Predmet koji se obrauje moe skliznuti s radnog stola, pa ruke radnika
dospiju u opasan prostor. Ova nezgoda moe se izbjei ako se za
oslanjanje predmeta i odreivanje irine rezanja upotrijebi vodilica.

Vodilicu uvijek podesite prema potrebnoj irini. Ujedno
radni stol povremeno istite od hre i smole.

estice koje odlijeu pri obradi drva mogu ozlijediti oi i lice
radnika.
Zbog toga radnici koji rade s krunom pilom moraju nositi
titnike za
oi i lice.

Osim titnika za oi i lice nosite i zatitnu pregau s
dvostrukom koom i zakovicama za zatitu trbuha i
prsiju od eventualnog povratnog udara predmeta
koji se obrauje.

62

Radnici koji rade na krunoj pili mogu se ozlijediti na listu pile ako nije zatien i s
donje strane radnog stola. Opasnost predstavlja i mjesto ukljetenja kod klinastog
remenja koje nije u zatvorenom kuitu ili ispod pokrova od mree.

Prije nego ponete raditi na pili, provjerite jesu li na spomenutim
mjestima postavljene zatite naprave.

Nezgode pri radu s krunom pilom mogu se izbjei i pravilnim radnim
postupcima. Na primjer, list pile ne smije se zaustavljati rukom ili komadima
drveta, pila se mora istiti samo posebnom metlicom, a radnik mora uvijek
stajati malo ukoso kako bi izbjegao eventualni povratni udar predmeta koji
se obrauje.

Pri radu s tranom pilom pojavljuje se opasnost od dodira ruku s dijelom pile
koji se smatra radnim dijelom. Opasnost se izbjegava zatiivanjem dijela
trake iznad predmeta koji se obrauje. Ista opasnost pojavljuje se i na dijelu
trake koji nije u podruju radnog postupka. Taj ostali, neaktivni, dio trake mora
biti potpuno zatvoren.

Prije poetka rada provjerite da li je
traka pile zatiena po cijelom obodu,
osim na dijelu kojim se ree, jer se time
postie zatita od dodira, ispadanja trake
s kotaa, te odlijetanja.

Zatitnu napravu na mjestu gdje se ree
namjestite tako da se donji rub naprave
nalazi neposredno iznad predmeta kojeg
reete.




Radnici koji rade na tranoj pili, ili se nalaze u njezinoj blizini, izloeni su i opasnostima
da ih zahvati kota, naroito ako je izveden s rebrima. Da
se to sprijei, cijeli kota se mora zatititi, odnosno postaviti u zatvoreno
kuite.

I kod trane pile postoji opasnost od odlijetanja estica u oi i lice.
Odlijeu estice piljevine, ali postoji i mogunost odlijetanja zubaca pile.
Zupci pile pucaju i ispadaju ako se traka namjesti tako da su joj zupci
na kotau.

Kod namjetanja trake, zupce trane pile ostavite izvan
kotaa, a traku dobro zategnite. Pri radu nosite titnike
za oi i lice.


63
Opasnost od dodira ruku s trakom ne rjeava se uvijek samo podeavanjem
zatitne naprave, ve i pravilnim radnim postupcima i poloajem ruku.

Za vrijeme potiskivanja komada obrade, ruke drite
izvan zahvata trake s palcima povijenim uz aku.


Ako reete okrugle komade, upotrijebite posebne
drae, a za rezanje kratkih komada obvezno
upotrijebite potiskivae.

Za ienje pile upotrebljavajte posebnu metlicu.
Traku ne zaustavljajte rukom ili komadima drva,
ve saekajte da se sama zaustavi.

64
2.4. ARMIRAKI RADOVI

Opasnosti koje se pojavljuju kod armirakih radova vezane su uz pomonu
radionicu, sortiranja te uz mjesto rada na samom gradilitu, tj. uz mjesto
ugradbe armature. Sortiranje uz mjesto rada na samom gradilitu, tj. uz
mjesto ugradbe armature.

Armirai koji rade na pripremi armature mogu se ozlijediti ve prilikom
ienja armature ianim etkama od hre i masnoe. Ozljede nastaju
kao posljedica odlijetanja hre u oi radnika.

Pri ienju armature ianim etkama obvezno upotrijebite
titnike za oi i lice, te kone rukavice i dugaku pregau.

Podruje na kojemu se armatura istee iz koluta predstavlja opasnu zonu.
Ovu zonu treba ograditi, jer postoji opasnost od pucanja napetih ipki i
odlijetanja slobodnog kraja. Ograda uz ovu zonu treba biti to punija i po
mogunosti via od 1 m iznad tla. Za radnike koji rade na istezanju ipki
armature iz koluta treba osigurati i zaklone u obliku kuica, pregrada,
kabina i sl.

Uvijek kada se poinje s istezanjem armature sklonite se
na sigurno mjesto; bez obzira na to, kod tog posla ipak
nosite titnik za oi i lice, te kone rukavice i dugu konu
pregau.

Armatura se moe savijati runom pomou poluge na stolu za savijanje,
ili strojno u specijalnim strojevima.

Ako armaturu savijate runo, polugu ploe za savijanje
gurajte od sebe, a ne prema sebi, jer e vas udariti ako
armatura isklizne. Prije poetka rada provjerite jesu li
poluga i ploa za savijanje vezane vijcima uz radni stol.

Za sjeenje manjih profila armature mogu se upotrebljavati kare, a za
vee profile runi sjekai ili strojevi za sjeenje.

Polunim karama na postolju radite uvijek s jo jednim
armiraem koji e umetati ipke, a vi ih povlaenjem
ruice sijecite.

U kare ulaite uvijek samo jednu ipku, jer ete na taj
nain izbjei prignjeenje prstiju ipkama koje pridravate.

kare se moraju privrstiti na podlogu kako bi se sprijeilo njihovo pomicanje
ili ruenje. Ako kare nisu privrene, one moraju imati podlonu plou na
koju e stati armira koji povlai ruicu za odsijecanje.

65
Radnik koji rukuje strojevima za sjeenje i savijanje armature izloen je
opasnosti oda mu dijelovi koji rotiraju zahvate odjeu i udove, da ga
ozlijede noevi za sjeenje, ili pak zahvati mehanizam za savijanje.
ipke koje radnik pridrava mogu mu prignjeiti prste, a mogu je i
niz drugih ozljeda.

Prije poetka rada na ovim strojevima provjerite jesu li
oni stabilni, te jesu li im svi ureaji za prijenos gibanja
smjeteni u zatvoreno kuite ili posebno zatieni
poklopcima ili pokrovima. Ako strojevi nisu tako
opremljeni, nemojte zapoeti s radom.

Radnik koji umee ipke u stroj za sjeenje ili savijanje smije to uiniti samo
kada stroj miruje, a nikako za vrijeme praznog hoda, kada se noevi odmaknu
ili poluge proire.

Za vrijeme rada stroja, kada su ipke uloene, ruke treba odmaknuti najmanje
30 cm od mjesta obrade, odnosno drati ih uz tijelo.

Za prinoenje ipki do mjesta obrade trebaju se postaviti posebni stolovi s
valjcima. Dranje ipki u rukama za vrijeme prinoenja i obrade na stroju
opasno je, jer se ipke pri tom pomiu i mogu prignjeiti prste radnika.
ipke mogu ispasti s noeva, odnosno mogu odletjeti i ozlijediti radnika ako
se odjednom umee vie ipki nego to to stroj moe primiti. ipke e
odletjeti i ako se reu kratki komadi.

Ako nisu postavljeni stolovi za prinoenje ipke, ipke
poloite preko drvenih nogara ili ih pridravajte posebnim
alatima, kao to su klijeta ili razne kuke, a nikako rukama.

Armatura se poslije odsijecanja i savijanje mora povezati u snopove i
odloiti, odnosno pripremiti za transport. Transport, to jest utovar i istovar
iz vozila, te runi prijenos, predstavljaju opasnost zbog moguih ozljeda
kraljenice, pada tereta na noge radnika, ozljeda kljune kosti i miia ramena.

Za transport armature uvijek nosite podstavljeni koni titnik
za rame i vrat, zatitne cipele sa elinom kapicom te kone
rukavice i dugu pregau. Terete podiite samo uvjebanom
tehnikom i po nalogu voe skupine.

Armirai su ponekad izloeni opasnostima od zaruavanja zemljanih masa
prilikom rada u iskopu. Isto tako, armirai i drugi radnici mogu biti ozlijeeni
prilikom ubacivanja ili sputanja armature u iskop.

Prije nego stupite u iskop provjerite jesu li zemljane mase
osigurane na odgovarajui nain. Ako smatrate da postoji bilo
kakva opasnost od zaruavanja ili obruavanja, ne silazite u
iskop dok se takva opasnost ne otkloni. Za sputanje armature
uvijek upotrebljavajte samo korita ili koso poloene grede po
66
kojima e ipke kliziti. Bez obzira na sve mjere zatite, pri radu
u iskopu nosite i zatitnu kacigu.

Armirai koji rade na ugradbi armature u oplate moraju se pri radu kretati svim
pomonim konstrukcijama na gradilitu, a za obavljanje posla ponekad im je
potreban odgovarajui radni pod postavljen iskljuivo za njih.

Nipoto se ne uspinjite po armaturi, jer se lako moete
okliznuti, odnosno moete povui armaturu i pasti sami
ili zajedno s njom.

Ako odjea armiraa zapne za stree dijelove armature, to moe dovesti
do pada, posjekotina ili drugih ozljeda. Stoga krajevi rukava i nogavica na
hlaama moraju biti podvijeni i stegnuti, a odijelo ne smije biti poderano.

O ispravno poloenoj i zatienoj armaturi esto ovisi i sigurnost drugih
radnika na gradilitu. Ako armatura nije poloena na podmetae, ako je
savijena, pa se ne nalazi u zoni predvienoj statikim proraunom,
prilikom skidanja oplate moe doi do ruenja cijele konstrukcije. Da bi
se ove nezgode izbjegle, armatura se mora postavljati na podmetae od
betonskih kockica, plastinih koluta itd., a po poloenoj armaturi ne smije
se dopustiti kretanje niti transport.

Ako se preko poloene armature mora prenositi ili prevoziti
neki teret, zahtijevajte da se iznad armature na posebnim
stupcima postavi odgovarajui radni pod.

Osim navedenih opasnosti armirai su izloeni i opasnostima od elektrine
struje pri podizanju, prenoenju i odlaganju dugih ipki kojima bi mogli
dodirnuti vodove pod naponom. Isto tako, ako su duge ipke armature
odloene uz vod visokog napona, postoji mogunost stvaranje tzv.
"induciranih napona".

Kada prenosite i odlaete ipke, provjerite da li postoji
opasnost da one zapnu za gole zrane vodove. U blizini
vodova visokog napona ne odlaite ipke armature. Ako
su tamo ve odloene, pa ih treba podii, zatraite da ih
prethodno ispita deurni elektriar.



67
2.5. RADOVI NA BETONIRANJU

Prilikom pripreme betona radnici koji rade na posluivanju strojeva za pripravljanje
betona izloeni su opasnostima od nagrizanja cementa, zaruavanja agregata,
zahvata strojeva, pada koara za utovar materijala i sl. Navedene opasnosti otklanjaju
se ispravnom konstrukcijom stroja, upotrebom titnika za rame i vrat, odnosno
zatitnih kapuljaa za prenoenje vrea cementa, te sredstva za zatitu dinih organa
u iznimnim sluajevima. Ruenje i zasipavanje agregata moe se sprijeiti samo dobro
izraenim pregradama za granulate, te pravilnim odlaganjem i deponiranjem agregata.

Ako primijetite da se neka stijena, stup, ili bilo kakva druga konstrukcija u koju je
smjeten agregat iskrivila, popustila, odmah o tome obavijestite svojeg neposrednog
voditelja ili rukovatelja stroja.

Radnici koji rade na prihvatu betona, pretovaru i utovaru u kolica ili vozila,
izloeni su opasnostima od prskanja betona u oi i lice. Isto tako, radnici
koji rade s ureajima za automatski transport i ugradbu betona, kao to su
betonske pumpe i torkret aparati, izloeni su opasnostima od udara smjese
betona prilikom prskanja cijevi, poputanja spoja cijevi, odbijanja smjese od
oplate te prskanja u oi.

Ako radite na spomenutim mjestima, obvezno nosite titnik
za oi i lice, a po potrebi i kompletno nepropusno odijelo, te
gumene izme. Na taj nain bit ete zatieni od leteih
estica, vlage i mokrine.

Betonirci za svoj rad upotrebljavaju sve vrste skela, radne podove, kose
prilaze i prolaze te druge pomone konstrukcije. Samo ispravnom izvedbom
ovih konstrukcija mogu se sprijeiti padovi s visine.

Prije poetka rada provjerite jesu li na vaem radnom mjestu
osigurane sve propisane mjere zatite. Ako postoje bilo kakve
opasnosti od pada s visine, nemojte pristupiti radu dok se te
opasnosti ne otklone. Isto tako, zahtijevajte da se uklone svi
strei predmeti iz oplate, kao to su avli, limovi i ice.

Kod nosivih skela potrebno je, uz kontrolu izvedbe, provoditi stalnu kontrolu
slijeganja za vrijeme betoniranja. Kontroliraju se podupirai i sama oplata.
Za vrijeme betoniranja stupova ili zidova takoer treba provoditi kontrolu
podupora, okvira, stezaa i sl., kako bi se u sluaju opasnosti rad mogao
obustaviti dok se ne izvre dodatna podupiranja, ili osiguranja i sanacije oplate.

Slijeganje podupiraa moete kontrolirati tako da uz njih
postavite dvije letve privrene na dvije razliite strane
i na istom mjestu zacrtane. Ako se oznake razmaknu, to
e biti dovoljan znak da odmah o tome obavijestite
neposrednog voditelja.

68
Pomone oplate, kao to su tzv. "penjajue oplate" ili "klizne oplate",
predstavljaju novi izvor opasnosti. Pogreka u montai ili u sustavu
podizanja moe lako izazvati pucanje stijenki objekta, izvijanje oplate,
te pad radnika koji se nalaze na njoj.

Ako primijetite da se za vrijeme podizanja oplate svi dijelovi
ne podiu istovremeno, ili je armatura zapeta za oplatu pa je
dolo do potezanja i upanja, odmah o tome obavijestite
rukovatelja hidrauline dizalice za podizanje oplate i svojeg
neposrednog voditelja.

Prilikom ulijevanja betona u oplatu betonirci esto stoje na samoj oplati,
na cijevima, gredama ili zidiima, pa je opasnost od pada stalno prisutna.
Na svim takvim mjestima treba postaviti radne podove ili konzolne skele
privrene na samu oplatu. Isto tako, ako je to potrebno, treba postaviti
i prihvatne skele ili mree ispod mjesta pada koje se na drugi nain ne
moe zatititi. Za betoniranje stupova treba izraditi lako pokretne propisne
skele s vie etae za prebacivanje betona, odnosno skele s dobro
zatienom koarom iz koje radnik moe usmjeravati posudu s betonom
u pripremljen lijevak.

Zahtijevajte da se osiguraju takve pomone
konstrukcije.
Nemojte se uspinjati ili stajati na armaturi ili oplati, jer
ete veoma lako pasti. Ako radite na potpuno
nezatienom mjestu, upotrijebite zatitni pojas.


Betonirci ponekad sudjeluju kod skidanja oplata,
ruenja objekata i transporta
materijala, pa se od opasnosti koje su prisutne prilikom
tih radova moraju
zatititi na odgovarajui nain propisan za te radove.

Betonirci su izloeni opasnostima od uboda na stree avle. Budui da se
za rad na betoniranju zahtijevaju gumene izme, zatita se moe provesti
samo prethodnim uklanjanjem, povijanjem ili pribijanjem avala.

Betonirci koji rade u iskopu takoer su izloeni opasnostima od obruavanja
i zaruavanja zemljanih masa, te ruenja zidova ili dijelova objekata koji se
betoniraju.

Prije nego zaponete s betoniranjem u iskopu, provjerite
jesu li provedene sve propisane mjere zatite od ruenja
zemljanih masa, odrona i obruavanja susjednih objekata,
materijala itd. Ako to samo ne moete ocijeniti, zatraite da
to uini neposredni voditelj.

Kod radova na pripremi betona i njegovoj ugradbi upotrebljava se niz alata,
69
kako runih tako i mehaniziranih, a koriste se i strojevi. Da bi se sprijeile
nezgode pri radu s alatima i strojevima, prvenstveno je potrebno da radnici
budu upoznati s nainom rukovanja, opasnostima i mjerama zatite.

Danas se na gradilitima sve vee koliine betona iskljuivo betoniraju uz pomo
AUTO-BETON PUMPE, a koja takoer moe postati izvor povreda ako se njome ne
rukuje na ispravan nain.
Betonirci prilikom ugradnje betona uz pomo auto-beton pumpe moraju koristiti sva
potrebna osobna zatitna sredstva i to : zatitu za oi zbog eventualnog prskanja
betona,zatitne rukavice, gumene izme, zatitnu kacigu itd.
Posebnu pozornost moraju posvetiti cijevima da se ne zapletu u njih, te da samu cijev
prilikom isputanja betona prihvate na ispravan nain, kako nebi postojala mogunost
udaranja cijevi o tijelo radnika, a posljedino tome i pada samog radnika.


Pri radu s betonskim mijealicama prisutan je niz opasnosti. Betonske
mijealice postavljaju se na posebne podeste kako bi se olakalo istresanje
betona, pa radnici mogu pasti s takvog podesta ili sa stepenica za uspinjanje.

Mijealica s kotaima moe se lako pomaknuti ili pasti i pri tom ozlijediti
rukovatelja i radnike koji rade na posluivanju. Stoga se s betonske
mijealice na kotaima oni moraju skinuti ili pak podloiti kako bi se sprijeilo
svako pomicanje. Nadalje, podest i stepenice obvezno se moraju izvesti sa
zatitnom ogradom ako se podest nalazi vie od 1 m iznad tla.
70

Prije poetka rada provjerite jesu li ovi
osnovni zahtjevi ispunjeni. Ako nisu,
zahtijevajte da se to odmah uini.

Bubanj betonske mijealice i zupanici koji ga pokreu
stvaraju mjesto ukljetenja.
Preko ovog mjesta, kao i preko cijelog bubnja iznad
zupanika,mora se postaviti zatitni pokrov.
Odjeu radnika moe zahvatiti nezatieni
dio kolotura za namatanje elinog ueta kojim se podie
koara s materijalom, kao i nezatieni zamanjak.
Stoga se na oba ova mjesta treba postaviti
zatvoreno kuite ili pokrovi od pletene mree.

Ako navedeni pokretni dijelovi nisu zatieni na odgovarajui
nain, nemojte prihvatiti rad na mijealici.

Koara ili kanta za usipavanje materijala u bubanj mijealice, koja se sputa
po vodilicama ili samo preko zgloba, predstavlja opasnost za sve radnike koji
se zadravaju u njezinoj blizini, bilo da rade na utovaru materijala, bilo na
ienju prostora ispod koare. Rad ispod koare za vrijeme rada mijealice
ne smije se dopustiti. Ako se prostor ispod koare mora oistiti, rad treba
obustaviti i obavijestiti o tome neposrednog voditelja pod ijim e se nadzorom
ovaj posao obaviti.


Prije ienja prostora
ispod koare treba
zaustaviti rad
i posebnim zapinjaem
zakvaiti koaru.
Ako se ispod koare nalazi
i jama, iznad jame
postavite jo i jaku
drvenu gredu.

Rukovatelji mijealice izloeni su opasnosti da ih zahvate lopate u bubnju ako
za vrijeme rada mijealice rukom ispituju vlanost smjese. Ista opasnost
pojavljuje se ako rukovatelj ili drugi radnik podmazuje ili "naftira" mijealicu
za vrijeme njezinog rada.

Za vrijeme rada mijealica se ne smije istiti li polijevati
vodom, ne smije se strugati beton i sl. Prije ienja
mijealicu obvezno zaustavite, iskljuite struju i izvadite
osigura, te postavite plou upozorenja. Ako mijealica
ima pogon na tekue gorivo, iskljuite motor.


71
Pokretanje motora na tekue gorivo okretanjem ruice moe biti veoma opasno
ako se ruica povrati, ispadne ili ostane u zamanjaku, a stroj pone raditi. Zbog
toga treba uvijek upotrijebiti ispravne ruice s drkom.

Pri runom pokretanju motora pomou ruice prste postavite
tako da su svi na jednoj strani ruice. Ruicu za pokretanje
okreite odozdo prema gore, nipoto obrnuto.

Kod mijealica na pogon tekuim gorivom moe doi do poara goriva zbog
prinoenja otvorenog plamena spremniku za gorivo, prolijevanja goriva u
blizini mijealice i sl.

U blizini ovakve mijealice treba se nalaziti aparat za gaenje
prahom. Ako aparata nema, obavijestite o tome neposrednog
voditelja.

Radnici koji prihvaaju beton i utovaruju ga u kolica, vozila, u kante ili koare,
izloeni su i opasnostima od prskanja estica betona u oi. Svi radnici koji rade
na posluivanju mijealice, kao i rukovatelj mijealice, izloeni su opasnostima
od udisanja cementne praine, pada cementa u oi i sl.

Za zatitu od navedenih opasnosti nosite titnike za oi i lice
od nepropusnog materijala, te respiratore za zatitu dinih
organa.

Rukovatelji i radnici na posluivanju mijealica izloeni su i opasnostima od
zaruavanja loe deponiranog agregata. Te opasnosti izbjegavaju se samo
solidnom izvedbom pregrada i boksova.

Rukovatelji betonske mijealice stoje esto i dugo na vlanom tlu, pa im se
za rad moraju staviti na raspolaganje gumene izme.

Radnik koji rukuje mehanikom lopatom izloen je opasnostima od
elektrine struje, spoticanja i pada, te opasnostima od zaruavanja agregata.

Spomenute opasnosti mogu se otkloniti amo pravilnom tehnikom rukovanja.

Mehanikom lopatom zahvaajte samo odgovarajue koliine
agregata. Materijal nipoto ne potkopavajte, jer e se lako
zaruiti. Povremeno provjeravajte da li se elino ue i
elastini kabel za dovod elektrine struje namataju, odnosno
da li negdje zapinju. Ako primijetite bilo kakav kvar, odmah
prekinite rad i o tome obavijestite neposrednog voditelja.

Vibratori za beton, bez obzira na tip i mogunost uporabe, moraju biti tako
opremljeni da su im svi ureaji za prijenos gibanja zatieni poklopcima i
pokrovima, odnosno da su smjeteni u zatvoreno kuite.


72
Prije upotrebe vibratora za beton svakako provjerite je li on
tako opremljen da ne postoji opasnost od zahvaanja odjee
ili udova.

Vibratori za beton izloeni su oteenjima zbog estog premjetanja, bacanja,
guranja, nepravilnog ukljuenja i uporabe.

Radnici koji rade s previbratorom izloeni su prskanju betona zbog trenje,
rotacije i sl. Preporua se da ovi radnici prilikom rada s vibratorima za beton
nose titnike za oi i lice.

Budui da se vibratori za beton upotrebljavaju za rad u vlazi i mokrini, kod njih,
ako su na elektrini pogon, postoje poveane opasnosti od udara elektrine
struje. Zbog toga se i vibratori moraju prikljuivati na smanjeni napon.

Od neposrednog voditelja zatraite da vam stavi na raspolaganje
vibrator za prikljuak na mali napon do 42 volta.

Pri radovima na obradi betona ili ruenja objekata esto se primjenjuje prenosivi
pneumatski udarni alat kao to su eki nabija i slino. Pri radu s takvim alatom
este su ozljede zglobova na akama i laktovima. Laki udarni alati izazivaju
oteanu cirkulaciju i osjeaj bola u prstima, naroito pri hladnom vremenu. Da bi
se izbjegli utjecaji vibracije, potrebno je da se ruice alata prekriju naglavcima od
spuvaste gume ili slinog materijala.

Ne upotrebljavajte pneumatske udarne alate ako ruice alata nisu
obloene gumom ili nekim drugim materijalom kojim se smanjuje
djelovanje vibracije. Ruice alata moraju se drati sigurno, ali ne
sa vrsto stisnutim akama kako bi se smanjio zamor aka i ruku.

Pri radu veoma esto dolazi do ispadanja ili izbacivanja alata iz odgovarajue
vodilice, to moe dovesti do teih ozljeda. Da bi se to sprijeilo, alat treba imati
ispravne vodilice s osiguraem za zatitu od ispadanja alata.



Prije poetka rada s pneumatskim
udarnim alatom
pregledajte da li je alat osiguran od
ispadanja.

Budui da su kod rada s udarnim alatom
naroito izloeni ozljedama oi i
stopala, radnici moraju pri radu nositi osobna zatitna sredstva, kao to su
zatitne naoale i cipele sa elinom zatitnom kapicom.
Veliku opasnost pri radu predstavljaju i neispravni spojevi, odnosno prikljuci
na gumenim cijevima za zrak. Ako doe na spoju ili prikljuku do prekida, cijev
e se nekontrolirano pokretati tamo - amo, to moe uzrokovati ozljede radnika.

73
Prije poetka rada pregledajte sva spojna mjesta na
gumenim cijevima za zrak. Na spojevima cijevi moraju
biti stegnute obujmicama. Za stezanje cijevi ne
upotrebljavajte icu.

Za betoniranje, te za skidanje oplate ili obradu betona
upotrebljavaju se i
razni alati, kao to su lopate, poluge, dlijeta i sl.

Posebne poluge za skidanje oplate predstavljaju opasnost u sluaju pada s
visine, spoticanja ili klizanja po polugama i sl.

Poluge ne odlaite iznad glave, niti po tlu kraj radnog mjesta.
Ako vam nisu potrebne, odloite ih u neki kut.

Sjekai za dubljenje, buenje i probijanje takoer predstavljaju opasnost u
sluaju iskliznua i pada s visine, a kod sjekaa s oteenim ("rascvjetanim")
glavama postoji i opasnost od odlijetanja estica u oi i lice.

Za dubljenje, buenje ili probijanje odaberite samo pravilno
oblikovane alate sa zaobljenom obraenom glavom i ispravnim
kaljenim otricama. ekii za udaranje takoer moraju imati
ravne udarne plohe i ispravnu drku. Pri ovom radu upotrijebite
zatitne naoale ili titnik za oi i lice.

2.6. RADOVI NA PROMETNICAMA I UZ PROMETNICE

Radove na javnoprometnim povrinama smiju samostalno izvoditi samo radnici koji su
prethodno osposobljeni za siguran rad bez ugroavanja vlastitog ivota i zdravlja, te
ivota i zdravlja ostalih radnika.

Radovi na javnoprometnim povrinama smatraju se postavljanje i skidanje
horizontalne signalizacije, manji popravci kolnika, pjeakih hodnika i ivinjaka,
prekopi, popravci i postavljanje svih vrsta podzemnih komunalnih instalacija, kao i
popravak i ienje slivnika i ahtova.

Opasnosti pri radu na javnoprometnim povrinama javljaju se:
opasnosti od vozila u prometu
opasnosti od pada u dubinu
opasnosti od zaruavanja
opasnosti od podzemnih plinova
opasnosti od podzemnih voda
opasnosti od dodira s dijelovima pod naponom (oteena izolacija podzemnog voda)
opasnosti od pada materijala ili alata na radnika koji se nalazi u ahtu ili rovu
opasnosti od ispunih plinova iz vozila i praina
opasnosti od prekomjerne buke


74

Dijelovi javnoprometne povrine, na kojima se izvode radovi, moraju se na vidljiv nain
obiljeiti. Na taj se nain osiguravaju svi sudionici u prometu, ukljuujui i radnike koji
izvode radove. Dijelovi javnoprometne povrine na kojoj se izvode radovi obiljeavaju
se postavljanjem odgovarajuih prometnih znakova zabrane, ogranienja, upozorenja
ili obavjetavanja, te postavljanjem branika naizmjence obojenih crvenom i bijelom
bojom, a nou reflektirajuim staklima ili svjetlima naranaste boje.



Ta se svjetla postavljaju na posebne branike ili stalke na kolniku. Na mogu biti
neprekidna (stalna) ili titrava. Uz sve ostale potrebne prometne znakove, jedno se
svijetlo postavlja na kraj branika, s one strane na kojoj je cesta slobodna.



75
l

Ako se branik postavlja na sredinu ceste tako da razdvaja smjerove vonje, tada mora
biti postavljen po jedan svjetlosni znak na oba kraja branika.




Kada opseg poslova zahtijeva da se cesta zatvori za promet, tada se branik postavlja
itavom irinom ceste. Branik se mora oznaiti s najmanje tri svjetlosna znaka. Jedan
se postavlja u sredinu, a druga dva na krajeve branika.
76



Za zatitu od pada radnika s razine tla u bunare, ahtove, jame i sl. Moraju se postaviti
zatitne ograde. Zatitne ograde koje tite od pada u dubinu postavljaju se uz otvore u
tlu koji su dublji od 1 metra. Zatitna ograda mora ispunjavati odreene zahtjeve u vezi
konstrukcije, naina izvedbe i materijala. Zatitne ograde mogu biti drvene, metalne i
iane.
Radnici koji rade na javnoprometnim povrinama duni su za vrijeme rada nositi prsluk
ute (ili naranaste) boje s prugama od reflektirajueg ili fluoroscentnog materijala, a u
ljetnim mjesecima odgovarajui pojas i odgovarajuu kapu s prugama od
reflektirajueg materijala.


Pri izvoenju radova na nogostupima minimalna irina prolaza za pjeake mora
iznositi 150 cm. Uz obavezan prolaz treba izvesti i zatitnu ogradu. Zatitna ograda
mora se nou obiljeiti naranastim svijetlom na strani prema kolniku, a prolaz
osvijetliti.

77




Da bi se uz normalno odvijanje radova na javnoprometnim povrinama mogao
regulirati promet vozila postavlja se odreena signalizacija. Regulacija prometa pri
radovima koji se izvode na jednoj prometnoj traci dvosmjerne ulice s manjim
prometnim optereenjem.
Prije no to se zaponu radovi na javnoprometnoj povrini, u okviru pripreme gradilita
planira se i vrsta i koliina prometne signalizacije. Prometnu signalizaciju planiraju
radnici koji obavljaju poslove i radne zadatke neposrednog rukovoenja, u suradnji sa
strunim slubama.

Za postavljanje prometne signalizacije prije poetka izvoenja radova, kao i
eventualne potrebe za dopunom i izmjenom, ako njihovo znaenje ne odgovara
izmijenjenim uvjetima, brinu radnici koji obavljaju poslove i radne zadatke
neposrednog rukovoenje.
Izmjene ili dopuna prometne signalizacije doputena je samo na prijedlog strune
slube u poduzeu ili neposrednog rukovoditelja.
Radnici koji rade na javnoprometnoj povrini nisu ovlateni za samostalno reguliranje
prometa ili izmjene bez znanja neposrednog rukovoditelja.
Nakon zavretka radova radnici su duni po nalogu neposrednog rukovoditelja ukloniti
s javnoprometene povrine ostatke materijala, sredstava rada, prometne znakove,
branike i druge predmete koje su postavili prije izvoenja radova.


78


Oznaavanje i osiguranje radnog vozila na cesti danju


Ako se pri izvoenju odreenih vrsta poslova na javnoprometnoj povrini koristi radno
vozilo, potrebno ga je oznaiti i osigurati.
Radno vozilo mora biti na vidljiv nain oznaeno tako da je uoljivo za sve sudionike u
prometu u svim uvjetima (nou, pri slaboj vidljivosti i danju). Dobro osiguranim i
oznaenim radnim vozilom na javnoprometnoj povrini omoguuje se potpuna
sigurnost radnika koji izvode radove.


Regulacija prometa pri izvoenju radova na sredini ulice
79



80
3. ZATITA KOD ZAVRNIH RADOVA


3.1. RADOVI NA OBLAGANJU
(keramiarski, kamenarski, parketarski, gips-suha montaa)


Keramiari, kamenari, parketari i monteri suhe gradnje poslove obavljaju na
gradilitima, gdje se kreu u nivou trena, na visinama, ispod dizalica koje prenose
terete, a u radu koriste brojne rune i mehanizirane alate, a to sve rezultira brojnim
opasnostima i to :
a) opasnost od kretanja na radu u razini tla
b) opasnost pri radu na visinama
c) opasnost od pada predmeta
d) mehaniki izvori opasnosti
e) opasnost od elektrine struje
f) opasnost od tetnog djelovanja praine
g) opasnost od poara i eksplozije

Sve navedene opasnosti obraene su u prethodnim poglavljima, dok emo u ovom
malo detaljnije obraditi mehanike izvore opasnosti, te opasnost od tetnog djelovanja
praine kod izvoenja radova na oblaganju.

Mehaniki izvori opasnosti javljaju se prilikom upotrebe strojeva i alata za mijeanje
materijala za izradu posloge, za rezanje i bruenje materijala, za buenje i sl.

Keramiari kamenari za mijeanje materijala mogu koristiti male elektrine ili
benzinske mijealice ali prilikom rukovanja s njima moraju voditi rauna o slijedeem:
rukovati samo sa potpuno ispravnim strojem pregledanim od strane strunih osoba
prilikom rada s benzinskom mijealicom NE PUITI pri toenju goriva
gorivo za mijealicu drati u skladitu lakozapaljivih materijala, a ne u baraci za dnevni
odmor radnika na gradilitu.
el. mijealicu prikljuiti na ispravan razvodni ormara ( pregledan i ispitan)
utinica i kablovi moraju biti ispravni, voeni zrano, a ne po zemlji
nikada ne vriti popravke elektrinog dijela mijealice, ve o kvarovima obavijestiti
neposrednog rukovodioca

Rad s brusilicama
Prilikom rada sa brusilicom postoji opasnost od otkidanja brusnog tijela bilo uslijed
nepravilnog montiranja brusnog tijela, nepravilnog rukovanja ili greke u materijalu
brusnog tijela. Zbog toga radnik koji namjeta brusno tijelo vri potrebno ispitivanje u
vidu probe na zvuk kod brusne ploe i vizualnog pregleda brusnog papira.
Kod postavljanja brusnog tijela potrebno je obratiti panju da li ono pravilno nalijee na
vreteno i dali je propisno zategnuto odgovarajuom maticom, Zabranjeno je skidanje
metalnog titnika brusnog tijela. Prilikom bruenja obavezno nositi zatitne naoale od
stakla koje ne prska.
81
Da bi se izbjegla opasnost od pojave previsokog napona dodira upotrebljavajte alat sa
dvostrukom izolacijom i plastinim kuitem. Ukoliko je na brusilici montiran brusni
papir za bruenje parketa zabranjuje se upotreba brusilice u druge svrhe: bruenje
metala i sl.

Kruna pila ( cirkular)
Pri radu s krunom pilom pojavljuju se opasnosti od izravnog dodira ruke radnika i lista
pile. Ova opasnost spreava se postavljanjem zatitne kape iznad lista pile. Zatitna
kapa mora biti tako konstruirana da se ona moe lako podeavati (dizati i sputati), to
ovisi o debljini predmeta kojega reemo.
Zatitnu kapu namjestite tako da se nalazi najvie 5 mm iznad predmeta koji se
obrauje (sl.1.). Ispod stola list krune pile takoer treba biti zatien zatitnom
napravom, a otvor za izbacivanje piljevine redovito treba poslije svakog rada oistiti
kako ne bi dolo do zaepljenja. Predmeti koji se obrauju mogu se vratiti i udariti
radnika u trbuh ili prsa. Da bi se sprijeile ovakve nezgode, iza lista pile mora se
postaviti razdjelni klin koji e iriti i razdvajati predmet obrade i tako sprijeiti da ga
zupci pile zahvate i vrate.
Razdjelni klin postavite iza lista pile na udaljenost od 3-10 mm, tako da se vrh klina
nalazi pri dnu najvieg zupca (sl.3.). Prije postavljanja lista pile pregledajte ga da ne bi
bio oteen. Oteen list pile ne smije se postavljati na stroj (sl.4).
Na stroju se ne smije raditi ako nije ispravno uzemljen ili ako mu je neispravan
prekida.
Obrada malih komada drva na krunoj pili veoma je opasna, jer se prsti ruku sasvim
pribliavaju listu pile.Da bi se sprijeio dodir ruke s listom pile moraju se upotrijebiti
posebni potiskivai (sl.2). Kod obrade malih komada potiskivae obavezno koristiti.

Prilikom rada na krunoj pili skinite zatitne rukavice jer one onemoguuju osjeaj
opipa, pa list pile moe zahvatiti rukavice i povui prste zbog ega su se desile mnoge
teke nesree. Palce uvijek drite stisnute uz aku (sl.5).
Upotrebljavajte vodilice da vam predmet koji se obrauje ne sklizne s radnog stola i
ruke ne dospiju u opasan prostor. Vodilice uvijek podesite prema potrebnoj irini, a
radni stol ujedno povremeno istite od re i smole.
estice koje odlijeu pri obradi drveta mogu ozlijediti oi i lice radnika, zbog toga
radnici koji rade s krunom pilom moraju koristiti titnik za oi i lice.
Prije nego ponete raditi na krunoj pili, provjerite da li su na spomenutim mjestima
postavljene zatitne naprave. Piljevinu uklanjajte s radnog stola etkom ili metlicom.
Nakon iskljuenja stroja list pile ne zaustavljaj rukom ili drvetom, ve knicom. Ako
stroj nema konicu, priekaj da se list pile zaustavi sam.

Zabranjen je rad na krunoj pili radnicima koji nisu osposobljeni za takav rad.

Za siguran rad na krunoj pili obavezno potujte slijedee upute:

list pile podigni iznad radnog stola toliko da se drvo moe rezati
prije poetka rada namjesti odgovarajuu zatitnu napravu, koja moe biti najvie 5
mm iznad komada koji se ree.
Pri rezanju malih komada upotrijebi potiskivae
piljevinu uklanjaj sa radnog stola etkom ili metlicom
82
namjesti ispravno razdvojni klin kako ne bi dolo do vraanja komada. Klin mora biti
udaljen 3-10 mm od zuba pile. Visina klina mora biti u visini zuba pile
nakon iskljuenja stroja list pile ne zaustavljaj rukom ili drvetom, nego konicom. Ako
stroj nema konice treba ekati da se list pile zaustavi sam.
Prije postavljanja lista pile pregledaj da li nije oteen. Oteen list pile ne smije se
postaviti na strojevi. Za vrijeme potiskivanja komada, ruke moraju biti van zahvata lista
pile. Palci moraju biti stisnuti uz aku
Ne radi na stroju ako nije ispravno uzemljen ili ako mu je neispravan prekida



s

Runi alati
Za radove na oblaganju podova, zidova i stropova koristi se brojni runi alat koji
predstavlja specifine izvore opasnosti.Najee ozljede kod rada s runim alatom su
udar alatom, posjekotine uslijed otrih dijelova, povrede oka zbog odlijetanja estica,
materijala i sl. Nesree se najee dogaaju zbog:
upotrebe neispravnog alata
upotrebe alata u pogrene svrhe
neispravnog naina rada
neispravnog odlaganja i prenoenja alata

Da se ne bi upotrebljavao neispravni alat, potrebno ga je stalno odravati. Kontrolu
ispravnosti obavljaju alatniari ili skladitari koji izdaju alat. Sam radnik duan je
takoer prije poetka rada prekontrolirati da li sa svojim alatom moe sigurno raditi.

Ukoliko primijetite da vam je alat oteen ili na bilo koji drugi nain neispravan, odmah
ga zamijenite ispravnim i sigurnim.

Kod ostalih uzroka mjere zatite se svode na siguran postupak radnika, tj. da uvijek
upotrebljava alat u ispravne svrhe, koristei kod toga osobna zatitna sredstva:
zatitne naoale (za zatitu od leteih estica)
zatitne rukavice ( za zatitu ake od mehanikih udaraca, posjekotina, povrinskih
ozljeda)
83

Opasnosti od tetnog djelovanja praine

Opasnost od tetnog djelovanja praine javlja se kod svih radova na oblaganju.
Kod keramiarsko- kamenarskih radova susreemo se sa prainom anorganskog
porijekla ( gline, pijeska, kremena) a koje uzrokuju plune bolesti. Ta praina moe
izazvati i bolesti drugih dijelova i organa tijela, ali s obzirom da ona lebdi u zraku
najvie djeluje na organe za disanje (nos, plua), pa onda na oi i kou.

Mjere zatite od djelovanja praine:
hermetizacija prostora
ventilacija prostora
vlaenje materijala prilikom rezanja ili bruenja
osobna zatitna sredstva : 3M filterska maska, 3M respirator

Kod bruenja parketa prijeti opasnost radnicima po zdravlje od drvene praine koju oni
udiu prilikom rada. Drvena praina moe biti vrlo fina i gruba u obliku piljevine.
Fina i skoro nevidljiva praina javlja se prilikom bruenja parketa u zatvorenim
prostorijama, a gruba prilikom rezanja parketa i kutnih letvi na krunoj pili.
Sitna praina ulazi u ovjeji organizam udisanjem kroz usta i nos, taloi se u pluima i
nakon nekog vremena moe izazvati pluna oboljenja. Da se to ne bi dogaalo na
strojevima za bruenje treba postaviti vreu za usisavanje praine, a radnici moraju
koristiti sredstva za zatitu organa za disanje (respirator s odgovarajuim filterom).

Kod parketarskih radova odreenu opasnost predstavljaju lakovi koji se koriste kod
lakiranja parketa ako sadre otrovna otapala razrjeivae. Ova otapala su lako
hlapljiva i isparavaju ve kod sobne temperature, a pri tome se stvaraju otrovne pare.
Pare otapala u poveanoj koncentraciji nadrauju sluznice oiju i dinih puteva, a
mogu dovesti do kroninih upala i tekih oteenja organizma. Zbog toga kada radite
na lakiranju koristite plinsku masku oznake A. Filter kod maske promijenite im osjetite
da proputa miris pare ili kada disanje postane oteano. Ne zadravajte se bez
potrebe u blizini mjesta gdje se obavlja lakiranje.








84
3.2. FASADERSKI RADOVI

Radnici koji obavljaju finalnu obradu ploha graevinskog objekta ( fasaderi
soboslikari) esto se ozljeuju prilikom padova. Padovi su mogui na svim radnim
povrinama koje su klizave, neravne, uske i slino.

Sve materijale, pribor i alate rasute po podu potrebno je odmah pokupiti, a ako je
netko drugi rasuo materijal ili zakrio prolaz, o tome je potrebno obavijestiti
neposrednog rukovoditelja.

Pri radu na skeli postoje opasnosti od pada ako je prolaz preuzak. Zbog toga irina
prolaza treba biti najmanje 60 cm.

Ako na skeli odlaete svoj materijal i pribor, ostavite pri tom prolaz odgovarajue
irine.

Padovi na gradilitu mogui su i zbog zapinjanja tijelom za nisko poloene cijevi,
vodove, te druge stree predmete. Prilikom zapinjanja esto se jo prije pada ozlijedi
glava.

Pri kretanju gradilitem obvezno nosite zatitnu kacigu i obratite pozornost na sve
predmete kraj kojih prolazite.

Ozljedu mogu uzrokovati i otri rubovi lima, ice ili avala koji stre iz oplate, te na
druge sline predmete.
Iako se takvi predmeti moraju ukloniti jo za vrijeme izvoenja objekta, dunost je
soboslikara, liilaca i fasadera prije poetka rada pregledati povrine koje e obraivati
i ukloniti sve takve predmete, naravno, oni ne slue za vezanje materijala.
Drite se ovog pravila, jer ete tako izbjei mnoge nezgode. Za rad upotrebljavajte
odgovarajue zatitne cipele. Izbjegavajte sve otre i iljaste predmete koji se nalaze
na tlu.

Neispravan alat, takoer, moe uzrokovati ozljedu. Strugai i lopatice bez drke, s
polomljenom drkom ili izvijenim metalnim dijelom, mogu ozlijediti radnike.

Lopatice i strugae s izlomljenim ili oteenim dijelovima odmah zamijenite. Poslije
rada sav alat oistite i pohranite na odgovarajue mjesto.

Veliku opasnost pri fasaderskim i liilakim radovima predstavljaju padovi s ljestava,
zajedno s ljestvama, padovi sa skela, platformi, rampi, balkona, padovi u jame, u
otvore u objektu i sl. Da se sprijee padovi s visine sva radna mjesta koja se nalaze na
visini veoj od 1m od tla ili nie etae moraju se ograditi propisnom zatitnom
ogradom.

Provjerite da li je zatitna ograda postavljena kraj mjesta na kojem ete raditi.Zatitna
ograda mora biti visoka najmanje 1m i izvedena s tri vodoravne preke. Gornja preka
posluit e kao rukohvat i izravna zatita od pada s visine.
85
Srednja preka zatitit e vas u sluaju
posrtanja i pada na radnom podu,
odnosno od pada kod rada u sjedeem
ili ueem poloaju.
Donja preka, tzv. Rubna daska, zadrat
e vam nogu u sluaju iskliznua, a ujedno
e sprijeiti pad materijala i alata s visine.
Rubna daska mora uvijek biti
visoka najmanje 20 cm.


Radni pod skele smije biti udaljen od zida objekta najvie 20 cm. Ako se zbog
premalog prostora potrebnog za obradu zida radni pod skele odmakne od zida za vie
od 20 cm, zatitna ograda mora se postaviti s obje strane skele.



Ako ete raditi sjedei, zatitnu
ogradu na dijelu do zida moete,
po potrebi, skinuti. No, pri tom se s
obvezno veite zatitnim pojasom
i spojnim uetom duine najvie
1,5 m.

Na radnim mjestima gdje se ne mogu postaviti zatitne
ograde moraju se postaviti prihvatne skele ili mree.

Prije poetka rada sami ocijenite postoji li opasnost od
pada s visine i jesu li provedene odgovarajue mjere
zatite. Ako je prisutna ova opasnost, a nije osigurana odgovarajua zatita, nemojte
prihvatiti takav rad.

Pri radu na mjestima gdje se za zatitu od pada s visine ne mogu postaviti zatitne
ograde ili mree, kao to su prozori, ograde, ispusti i podesti ve postojeih starih
objekata, radnici koji rade na obradi fasade obvezno moraju upotrijebiti zatitne
pojaseve.

Prilikom kretanja gradilitem uz iskope, jame, kanale, revizijska okna, uz otvore u
objektu za sputanje materijala, uz otvore za lift i sl. - postoji opasnost od pada u
dubinu. Za zatitu od pada u dubinu na navedenim mjestima moraju se postaviti
zatitne ograde ili posebni poklopci.

Ako primijetite da ne postoji zatitna ograda ili poklopac, obavijestite o tome
neposrednog rukovoditelja. Koristite li neki otvor za prolaz ili provlaenje materijala,
nakon obavljenog posla vratite poklopac na mjesto.

Na radnike koji obavljaju obradu fasada esto padaju predmeti s viih dijelova
objekta.Da bi se to sprijeilo, prije poetka rada treba provjeriti obavljaju le se neki
drugi radovi iznad mjesta gdje e se bojiti ili obraivati fasada.
86

Kada radite na fasadi obvezno upotrijebite zatitnu kacigu.

Radnici na fasadi izloeni su takoer prskanju morta ili boje u oi i lice, padanju ute,
praine i stare boje za vrijeme struganja, te slinim opasnostima.

Kod radova gdje dolazi do prskanja boje ili morta obvezno upotrijebite titnike za oi i
lice. Ove titnike upotrijebite i prilikom ienja i struganja starih zidova.
Za zatitu od prskanja moe posluiti i kapa sa titnikom. Ako su vam boja ili mort
prsnuli u oko, odmah ga isperite istom vodom.

Radnici koji rade na obradi fasadnih ploha mogu biti izloeni opasnostima od pada
loe sloenih materijala u blizini mjesta rada, pada predmeta s objekta kraj kojih
prolaze, pada tereta s transportnih sredstva i sl.

Prije nego pristupite radu provjerite
jesu li materijali ili dijelovi ureaja za
rad u vaoj blizini osigurani od
pokretanja, ruenja i sl.
Ako to sami ne moete utvrditi, traite
od neposrednog rukovoditelja
da on to uini

Prilikom kretanja gradilitem ne prilazite
objektima u radu koji nisu izvedeni sa
zatitnim nadstrenicama.
Izbjegavajte prolaenje ispod viseih
tereta.


Fasaderski radovi uglavnom se obavljaju na povienim mjestima, uz uporabu
pomonih konstrukcija kao to su skele i ljestve. Pri tom postoji poveana opasnost od
pada radnika i materijala.

Da bi rad s ljestvama i na skeli bio siguran, treba odabrati ispravne ljestve i skelu,
postaviti i upotrebljavati na odgovarajui nain.

Jednokrake ljestve moraju se izvesti s usaenim ili usjeenim prekama. Sama irina
ljestava mora iznositi najmanje 45 cm, a razmak izmeu preaka ne smije biti vei od
32 cm. Ljestve ne smiju biti nastavljene pribijenim letvama, a preke se ne smiju
popravljati vezanjem letvica.

Kad postavljate ljestve, nemojte ih poloiti na sanduke, vree, klizave ili labave
podloge. Ljestve nikada nemojte gornjim krajem, odnosno zadnjom prekom, nasloniti
na zaobljene predmete, uglove zidova, prozorska krila i sl.
Ako ljestve vode na drugu etau, postavite ih tako da nadvisuju rub
za najmanje 75 cm (mjereno okomito).

87
Loe postavljene ljestve mogu se prevrnuti ili klizati. Ljestve se ne smiju postaviti
previe uspravno, ali ni previe koso. Poeljno je da se ljestve veu na gornjem i
donjem kraju za neku konstrukciju: Da se sprijei klizanje, ljestve se mogu izvesti i s
posebno opremljenim papuama.


Ljestve postavite pod kutom od oko 75 u odnosu na podlogu. Tada nee postojati
mogunost klizanja ili prevrtanja. Ako su ljestve kratke i treba ih produiti, obavijestite
o tome neposrednog rukovodioca, ne radite sami.
Na dugim ljestvama provjerite jesu li prva i posljednja preka osigurane
steznim vijkom.

Da se sprijei pad s ljestava, radnici koji
ih koriste moraju se uspinjati i silaziti tako
da su uvijek licem okrenuti prema ljestvama.


Pri silaenju ili uspinjanju rukama se
hvatajte za upore, a ne za preke.
U rukama ne prenosite nikakav materijal,
jer se neete moi vrsto uhvatiti.
Ako radite s jednokrakih ljestava,
priveite se zatitnim pojasom, a spojno
ue privrstite na neku konstrukciju
ili za same ljestve.




Dvokrake ljestve moraju biti izvedene u skladu sa zahtjevima za jednokrake ljestve.
Preke obvezno moraju biti usjeene. Kod ovih ljestava na gornjem dijelu mora se
postaviti ispravan arnir koji vee oba kraka. Dvokrake ljestve ne smiju se
upotrebljavati kao da su jednokrake.


A za radove na fasadi esto se upotrebljavaju lako pokretne skele na kotaima,skele
na nogarima, eline fasadne skele, visee skele, visee koare, montane konzolne
skele.


Lako pokretna skela.
Odaberite samo onu skelu koja ima propisno izvedene ljestve za uspinjanje na radni
pod. Radni pod mora biti zatien propisnom zatitnom ogradom. Kada ste zaustavili i
namjestili skelu, kotae okrenite na razliite strane, podloite ih i konicom osigurajte
od pokretanja. Ako skela na kotaima nije ovako opremljena, nemojte je koristiti. Kada
skela na kotaima ima teleskopsku platformu, izvlaite platformu samo odgovarajuim
dizalicama.Platformu osigurajte od nekontroliranog sputanja posebnim trnovima.


88

Skele na nogarima.
Skele na nogarima mogu se izvesti od drvenih ili metalnih teleskopskih nogara. Nogari
se ne smiju postaviti na sanduke, cigle, bave i druge nestabilne predmete.


Ako primijetite da su nogari nastavljeni letvama ili
postavljeni na sanduke, koare, sloene cigle i sl.
Nemojte se uspinjati na takvu skelu jer se lako moe
sruiti.
Nogari se smiju postaviti na najvei doputeni razmak
od 2m mjereno od osi do osi uz uvjet da e se na njih
poloiti mosnice debljine najmanje 50 mm.




Ako nogare postavite na vei razmak, ili pak umjesto mosnica upotrijebite daske, doi
e do uvijanja i pucanja radnog poda.
Nogari se smiju postaviti najvie u dva reda jedan iznad drugog, odnosno najvie 4m
visine.


Skelu na nogarima koja je sastavljena
u vie redova ili od vie nogara ukrutite
dijagonalnim prekama, a nogare
gornjeg reda osigurajte od pomicanja slika
zabijanjem drvenih pakni ili klanfi
uz nogar.



Mosnice radnog poda na skeli, izvedene u irini od najmanje 80 cm, moraju se
osigurati od pomicanja i moraju dobro prianjati. Krajnje mosnice radnog poda moraju
se zakovati ili klanfama zabiti za nogar. Skele na nogarima ne smiju se postavljati na
konzolne skele ili visee skele. Za pristup na svaku etau skele moraju se postaviti
ispravne ljestve..

89
Ako sami postavljate skelu, postavite je u skladu s navedenim s navedenim
zahtjevima, jer e jedino tako biti ispravna, a rad na njoj siguran.

Ostale vrste skela trebaju postavljati posebno obueni radnici, no fasaderi moraju znati
kako se koriste takve skele, te ocijeniti jesu li izvedene ispravno i sigurno.

Prije nego zaponete s radom na skeli, bez obzira na vrstu skele, provjerite sljedee:

Skela mora biti postavljena na radnu podlogu. Stupovi skele ne smiju biti oslonjeni na
balkone, ispuste, sumnjive podove, natrule grede isl.

Skela mora biti okomita, a stupovi
ne smiju propadati u teren.
Drvee, zrani vodovi i svi ostali predmeti
moraju biti odmaknuti od skele i ne smiju
je dodirivati.


Radni pod skele mora biti irok najmanje
80 cm, a svi prolazi uz odloeni materijal
moraju iznositi najmanje 60 cm. Pod mora
biti pun, bez rupa i napuklina.


Skela ne smije biti udaljena od zida vie od 20 cm. Ako je udaljenost vea, zatitna
ograda mora se postaviti s obje strane radnog poda skele.

Na svim mjestima na skeli, gdje je radni pod na veoj visini od 1 m od tla ili nie etae,
mora se postaviti zatitna ograda.

Na svaku etau skele mora se osigurati pristup, i to ljestvama s nie etae ili spojnim
mostiem s objekta.

Na skeli koja se nalazi uz javnu prometnu povrinu ili iznad nje, moraju se po cijeloj
vanjskoj strani postaviti prekrivai od trske, jute ili plastine folije, da se prolaznici
zatite od prskanja materijalom, pada materijala i alata.



Visee skele i visee koare
Pri uporabi ovih pomonih konstrukcija postoji opasnost od pada na tlo, od pada u
otvore prema objektu, od prignjeenja itd. Viseu skelu mogu postavljati samo struni
radnici. Skela se vjea na nosae konzole koji su vrsto vezani upeti za konstrukciju
objekta.

Ako su nosai konzole privreni protuutegom od poloenih vrea, sanduka i drugog
tereta prebaenog preko nosaa, nemojte prihvatiti rad na takvoj skeli, jer je rad na
njoj opasan i zabranjen.
90
Iznimno se doputa upotreba protuutega izvedenog u obliku posebnog sanduka,
prema projektu i uputi proizvoaa viseih skela na motorni pogon. Takav protuuteg
mora visjeti s druge strane objekta, a za nosa je vezan elinim uetom.

Svaka visea skela mora na ogradi imati plou s podacima o doputenom optereenju.
Doputeno optereenje ne smije se prekoraiti jer postoji opasnost od pucanja uadi i
pada skele. Teret na viseoj skeli treba rasporediti jednolino. Visea skela na motorni
pogon ne smije se upotrebljavati za prenoenje tereta, uz stalnu vonju i rad skele, jer
e se u protivnom pregrijati i pregorjeti motor. Ona je namijenjena iskljuivo za rad na
visini, a ne za prijevoz materijala.
Svaku skelu prije poetka rada treba pregledati struna ekipa i o tome se mora voditi
evidencija u kontrolnoj knjizi visee skele.
Visea skela mora sa svih strana imati propisanu zatitnu ogradu. Visee skele na
motorni pogon mogu na dijelu prema objektu biti izvedene bez zatitne ograde, ali se
svi radnici moraju vezati zatitnim pojasom. Na viseoj skeli koja ima ogradu sa sve
etiri strane, ograda se po potrebi moe skinuti na dijelu do objekta pod uvjetom da
skela miruje, da je vezana za objekt, te da radnici koji na njoj rade upotrebljavaju
zatitne pojaseve.

Kod rada na viseoj skeli obvezno upotrebljavati zatitni pojas i zatitnu kacigu.


Rukovatelj podizanja skele duan je svaki put upozoriti sve prisutne da se odmaknu od
objekta kako ne bi o njega zapeli dijelovima tijela, alatom ili drugim predmetima.

Prije podizanja skele, odmah u blizini
tla provjerite ureaje za koenje i
zaustavljanje. Ako za vrijeme rada
na viseoj motornoj skeli nestane struje, slika
ostanite mirni i priekajte da vam s vrha
objekta spuste mornarske ljestve.


Opasnost od pada radnika sa skele postoji i u momentu izlaska sa skele na etau
objekta. Da bi se ova opasnost izbjegla, skelu treba umiriti, vezati za objekt i
upotrijebiti ispravne ljestve. Skela se u sluaju jaeg vjetra treba spustiti na tlo.

Poslije rada viseu skelu obvezno spustite na tlo, odnosno na posebno postolje.
Nikada ne uskaite, odnosno ne uskaite sa skele dok je jo u pokretu.

Prostor oko skele na tlu, u irini u kojoj se oekuje pad materijala, treba ograditi i na
ogradu postaviti odgovarajuu plou upozorenja.

Visee koare upotrebljavaju se pod istim uvjetima kao i visee skele.

Ako trebate obaviti neki posao na
nepogodnom mjestu do kojega
se ne moe dosei, zatraite rjeenje slika
od svojeg neposrednog rukovoditelja.
91

Veliku opasnost kod izvoenja fasaderskih radova na proeljima zgrada predstavljaju
neizolirani zrani vodovi elektrinih instalacija, te zrani vodovi na kojima je izolacija
oteena. Zbog toga se slobodni zrani vodovi moraju postavljati na takvu visinu i na
takve udaljenosti od mjesta rada da dodir s njima bude onemoguen.

Iz tog razloga se zrani el. Vodovi moraju postavljati na dovoljnu visinu iznad najvie
etae skele i na dovoljnu udaljenost od najistaknutijeg bonog dijela skele.
Istovremeno treba voditi rauna i o prostoru potrebnom za rukovanje, a da se pritom
ne pojavi opasnost od dodira elektrinog voda.



Ako zrani vodovi nisu postavljeni na dovoljnim udaljenostima od skele, nemojte
zapoeti s radovima dok se to ne osigura, odnosno dok se vodovi ne iskljue. Budite
veoma oprezni, ak i onda kada su vodovi propisno postavljeni naroito ako rukujete
dugakim predmetima.

92

4. OSOBNA ZATITNA SREDSTVA


Radi zatite organizma i dijelova tijela, osobama koje su za vrijeme rada izloene
odreenim vrstama opasnosti i tetnosti stavljaju se na raspolaganje sredstva osobne
zatite i osobna zatitna oprema ako se djelovanje opasnosti tetnosti ne moe
otkloniti drugim mjerama zatite na radu.

4.1 Sredstva i oprema za zatitu glave:
Zatitni ljem mora potpuno pokrivati gornji i zadnji dio lubanje i mora imati obod za
zatitu ela i vrata. ljem mora imati ugodnu kolijevku, koja se moe podeavati
prema veliini glave i mora sa obje strane imati trake za vezanje ispod brade, koje
omoguavaju vrsto leanje ljema na glavi s tim da razmak unutranje povrine
ljema od tjemena glave iznosi najmanje 25 mm


4.2 Sredstva i oprema za zatitu oiju i lica
Zatitne naoale od standardnog okvira i prozirnih stakala za zatitu od dolijetanja
sitnih estica prilikom turpijanja, bukanja, mijeanja i prosijavanja materijala


93
Zatitne naoale od okvira sa bonom zatitom i prozirnih stakala za zatitu od
dolijetanja sitnih estica koje dolijeu veim brzinama iz eonog i bonog pravca

Zatitne naoale s tamnim staklom za zatitu oiju od jake svjetlosti, leteih iskri i
slabijeg toplotnog i ultraljubiastog zraenja

Zatitne naoale od iane mree za zatitu od leteih estica obraivanog
materijala (kamen, metal isl.)

titnik za elektrozavarivae moe biti runi i naglavni.
Runi titnik sastoji se od tita sa konim nastavkom ili bez njega, okvira sa tamnim i
prozirnim staklom i ruke za dranje titnika.
Naglavni titnik sastoji se od preklopnog tita sa konim nastavkom ili bez njega,
okvira sa tamnim i prozirnim staklom i obrua za noenje titnika na glavi





94
4.3 Sredstva i oprema za zatitu sluha
Radi zatite osjetila sluha od prekomjerne buke na radu odnosno na radnim mjestima
na kojima se buka ne moe tehnikim sredstvima sniziti ispod dozvoljene granice
propisane postojeim propisima osobama koje su za vrijeme rada izloene buci daju
se na koritenje odgovarajua sredstva odnosno oprema, i to zavisno od intenziteta
buke:
vata za zatitu sluha od buke jaine do 75 dB (decibela)
uni ep za zatitu sluha od buke jaine do 85 dB
uni titnik za zatitu sluha od buke jaine 150 dB


95
4.4 Sredstva i oprema za zatitu organa za disanje
Radi zatite organa za disanje za vrijeme rada u atmosferi zagaenoj tetnim
plinovima i drugim aerosolima (dim, magla, praina) u koncentracijama iznad
maksimalno doputenih koncentracija (MDK) propisanih postojeih HRN osobama
koje rade u takvoj atmosferi daju se na koritenje odgovarajua sredstva odnosno
oprema za zatitu organa za disanje i to:
respirator za zatitu organa za disanje od grube, neagresivne i neotrovne praine
respirator za zatitu organa za disanje od fine industrijske praine
respirator za zatitu organa za disanje od fine industrijske praine, dima i magle
respirator za zatitu organa za disanje od fine industrijske praine ili od tetnih para u
manjim koncentracijama
cijevna maska za zatitu organa za disanje od tetnih plinova, pare, magle, dima ili od
praine u velikim koncentracijama, odnosno u atmosferi koja sadri manje od 16%
kisika
cijevna maska sa kapuljaom ili ljemom za zatitu organa za disanje, kao i glave i
vrata, za vrijeme rada u atmosferi sa visokim koncentracijama tetnih plinova, magle
dima i praine
plinska maska za zatitu organa za disanje od tetnih plinova, pare, dima, magle i
praine
aparati s kisikom i komprimiranim zrakom za zatitu organa za disanje u radnoj
atmosferi u kojoj postoje ili se mogu oekivati visoke koncentracije tetnih plinova,
pare i dima, odnosno u kojoj je sadraj kisika ispod 16%





96

4.5 Sredstva i oprema za zatitu ruku
Radi zatite ruku od odreenih opasnosti ili tetnosti, zavisno od vrste rada, koriste se
zatitne rukavice, i to:
obine kone rukavice
kone rukavice sa elinim zakovicama ili ploicama
podstavljene kone rukavice
rukavice od nesagorive tkanine
rukavice za zavarivae i rezae metala
rukavice od prirodne ili sintetike gume
rukavice od plastinog materijala otpornog prema razrjeivaima
gumene rukavice za elektriare
zatitni prsti od koe, gume ili plastinog materijala
titnik za dlan i nadlanicu



97
4.6 Sredstva i oprema za zatitu nogu
Radi zatite nogu i stopala radnicima se daju na koritenje zatitna potkljenica,
zatitna natkoljenica, te zatitna obua ovisno o vrsti poslova koji se obavljaju.
Zatitnu potkoljenicu koriste tesari, umski radnici, rudari i sl.
Zatitnu natkoljenicu koriste kamenari, keramiari, parketari. U pravilu radnici koji
posao obavljaju u kleeem poloaju.

Graevinski radnici koriste slijedeu zatitnu obuu:
kone ili gumene cipele odnosno izme sa elinom kapicom ili kapicom od tvrde
gume i sa ugraenom elinom tabanicom za zatitu od mehanikih povreda nogu (
npr. Pad tekih predmeta na prste, probijanje potplata iljastim predmetima, avlima
isl.)




4.7 Sredstva i oprema za zatitu runog zgloba
Radi zatite runog zgloba od povreda pri rukovanju predmetima sa otrim rubovima i
od vibracija koje se sa runog mehaniziranog alata (pneumatski eki i sl.) prenose na
ruke, kao i radi osiguranja stabilnosti runih zglobova pri tekim transportnim radovima
daje se na koritenje koni titnik za runi zglob.

4.8 Sredstva i oprema za zatitu trbunih organa
Radi zatite trbunih organa od mehanikih povreda pri radu na strojevima za obradu
drva sa runim dodavanjem (povratni udar materijala na cirkularu, ravnalici i drugim
strojevima), kao i pri runoj ili strojnoj obradi metala ili armature daje se na koritenje
koni pojas ili specijalno ojaana kona pregaa.

98
4.9 Sredstva i oprema za zatitu tijela
Graevinskim radnicima daje se na koritenje zatitna odjea i to:
odijelo od platna (kepera i sl.) kroja kombinezona ili iz dva dijela (bluza i hlae) za
rad pri kojem su radnici izloeni prljanju ili praini




99
4.10 Sredstva i oprema za zatitu od nepovoljnih atmosferskih
utjecaja
Graevinskim radnicima, obzirom da rade na otvorenom prostoru izloeni nepovoljnim
atmosferskim utjecajima (kia, snijeg, niske temperature i sl.)
daju se na koritenje sredstva odnosno oprema za zatitu od
nepovoljnog djelovanja atmosferskih utjecaja i to:
kina kabanica od nepremoivog materijala
kapuljaa za zatitu glave, vrata, oiju
bunda za zatitu od hladnoe zimi pri radu na otvorenom
podstavljeno odijelo za zatitu od hladnoe zimi
podstavljeno odijelo za zatitu od hladnoe
titnik za ui za zatitu od niskih temperatura
podstavljene rukavice, cipele, izme



100
4.11 Sredstva i oprema za zatitu od pada s visine

Radi zatite od pada s visine na radnim mjestima koja se zbog prirode posla ne mogu
ograditi ili na drugi pogodan nain zatititi radnicima se daje na koritenje zatitni
opasa opremljen prihvatnim uetom za vezivanje.
Materijal od kog je izraen zatitni opasa, kao i dimenzije i izrada opasaa i njegovih
dijelova, moraju odgovarati probnom statikom i dinamikom optereenju propisanom
postojeim HRN.




LITERATURA:


Sigurnost pri graevinskim radovima; ZIRS
Sigurnost pri gradnji objekata; dr.sc.Nenad Kacian, IPROZ
Sigurnost pri rukovanju strojevima za zemljane radove; ZIRS
Prirunik Strunjaka zatite na radu; IPROZ
Katalozi oplata i skela