dr.

Louann Brizendine

ŽENSKI MOZAK
s engleskoga prevela Mirna Vilišić

PROFIL

l o u a n n brizendine
Dr. Louann Brizendine završila je dodiplomski studij neurobiologije na kalifornijskome sveučilištu Berkeley te magistrirala na Medicinskome fakultetu Sveučilišta Yale. Na poslijediplomskome studiju na Sveučilišnom koledžu (University College) u Londonu izučava filozofiju uma te povijest znanosti i medicine. Specijalizirala je psihijatriju na harvardskome Medicinskom fakultetu. Dr. Brizendine nastavlja se baviti kliničkim, pedagoškim, spisateljskim i istraživačkim radom na Medicinskome fakultetu Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu (UCFSF). Godine 1994. utemeljila je Kliniku za raspoloženja i hormone žena pri Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu (UCSF Women's Mood and Hormone Clinic), kojoj je ravnateljica. Klinika za raspoloženja i hormone žena jedinstvena je psihijatrijska klinika za procjenu i liječenje žena svih dobi koje imaju problema s promjenama raspoloženja, padom energije, tjeskobom, spolnom disfunkcijom i zdravljem, koji su povezani s djelovanjem hormona na mozak. Tinejdžerice koje pate od naglih promjena raspoloženja, tjeskobe, poremećaja hranjenja, problema s koncentracijom ili simptoma depresije povezanih s hormonalnim promjenama tijekom mjesečnoga ciklusa te, PMS-a, mogu posjetiti Kliniku za raspoloženja i hormone tinejdžerica, otvorenu 2006. Dr. Brizendine živi u zaljevu San Francisca sa suprugom i sinom.

ZAHVALE UVOD

8

Podjela neurohormonalnih uloga Faze u životu žene Što nas čini ženama
PRVO POGLAVLJE

15 17 20 32 58 91 117 139

Rođenje ženskoga mozga
DRUGO POGLAVLJE

Mozak tinejdžerice
TREĆE POGLAVLJE

Ljubav i povjerenje
ČETVRTO POGLAVLJE

Seks: mozak ispod pojasa
PETO POGLAVLJE

Mamin mozak

SADRŽAJ .

ŠESTO POGLAVLJE

Emocije: mozak koji osjeća
SEDMO POGLAVLJE

166 188 217 233 244 247
251

Zreli ženski mozak
EPILOG

Budućnost ženskoga mozga
PRVI DODATAK

Ženski mozak i hormonsko liječenje
DRUGI DODATAK

Ženski mozak i postporođajna depresija
TREĆI DODATAK

Ženski mozak i spolna orijentacija
BIBLIOGRAFIJA

ZAHVALE

ZAMISAO ZA OVU KNJIGU

sinula mi je dok sam se školovala na kalifor-

nijskome sveučilištu Berkeley, Yaleu, Harvardu te Sveučilišnom koledžu u Londonu, stoga bih željela zahvaliti profesorima i kolegama studentima koji su najviše utjecali na moja razmišljanja u tome razdoblju: Franku Beachu, Mini Bissel, Henryju Blacku, Billu Bynumu, Dennisu Charneyju, Marion Diamond, Marilyn Farquar, Carol Gilligan, Paulu Greengardu, Tomu Guteilu, Lesu Havensu, Florence Haseltine, Marjorie Hayes, Peteru Hornicku, Stanleyju Jacksonu, Valerie Jacoby, Kathleen Kells, Kathy Kelly, Adrienne Larkin, Howardu Levitinu, Melu Lewisu, Charlotte McKenzie, Davidu Mannu, Danielu Maziji, Williamu Meissneru, Jonathanu Mulleru, Fredu Naftolinu, Georgeu Paladeu, Royu Porteru, Sherry Ryan, Carlu Salzmanu, Leonu Shapirou, Ricku Sheltonu, Gunteru Stentu, Franku Thomasu, Janet Thompson, Georgeu Vaillanut, Rogeru Wallaceu, Clydeu Willsonu, Fredu Wiltu i Richardu Wollheimu.

8

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

Tijekom godina provedenih na fakultetu u Harvardu i Kalifornijskome sveučilištu u San Franciscu, na moja su razmišljanja utjecali Bruce Ames, Cori Bargmann, Regina Casper, Francis Crick, Mary Dallman, Herb Goldings, Deborah Grady, Joel Kramer, Fernand Labrie, Jeanne Leventhal, Sindy Mellon, Michael Merzenich, Joseph Morales, Eugene Roberts, Laurel Samuels, Carla Shatz, Stephen Stahl, Elaine Storm, Marc Tessier-Lavigne, Rebecca Turner, Victor Viau, Owen Wolkowitz i Chuck Yingling. Moji kolege, nastavnici, specijalizanti i studenti medicine te pacijentice Klinike za raspoloženja i hormone žena i tinejdžerica (Women's and Teen Girls' Mood and Hormone Clinic) na mnoge su načine pridonijeli ovoj knjizi: Denise Albert, Raya Almufti, Amy Berlin, Cathy Christensen, Karen Cliffe, Allison Doupe, Judy Eastwood, Louise Forrest, Adrienne Fratini, Lyn Grade, Marcie Hall-Mennes, Steve Hamilton, Caitlin Hasser, Dannah Hirsch, Susie Hobbins, Faima Imara, Lori Lavinthal, Karen Leo, Shana Levy, Katherine Malouh, Faina Nosolovo, Sarah Prolifet, Jeanne St. Pierre, Veronica Saleh, Sharon Smart, Alia Spivak, Elizabeth Springer, Claire Wilcox i Emily Wood. Također zahvaljujem ostalim kolegama, studentima i nastavnicima na Psihijatrijskome institutu Langley Porter i UCSF-u čija mi je pomoć bila dragocjena: Alison Adcock, Regini Armas, Jimu Aspu, Renee Binder, Kathryn Bishop, Mikeu Bishopu, Aliji Borik, Carol Brodsky, Marie Caffey, Lin Cerles, Robin Cooper, Haileu Debasu, Andrei DiRocchi, Glennu Elliottu, Stuu Eisendrathu, Leonu Epsteinu, Lauri Esserman, Ellen Haller, Dixie Horning, Marcu Jacobsu, Nancy Kaltreider, Davidu Kessleru, Michaelu Kirschu, Laurel Koepernick, Ricku Lannonu, Bev Lehr, Descartesu Liu, Jonathanu Lic-

Zahvale

9

Lynn Shroeder. Robertu Malenki. Johnu Rubensteinu. Andreasa Bartelsa. Marthe McClintock. Renee Valdez. Larryja Cahilla. Dona Pfaffa. Victoru Reusu. Erin McClure. Eleanor Maccoby. Shelley Tay- 10 L. Lee Cohen. Theresi McGinness. Marciji Barinagi. Lindi Pastan. Dani Slatkin. Davida Rubinowa. Ovoj su knjizi naročito pridonijela istraživanja. Michaela Meaneyja. Barbare Sherwin. Diane Cirrincione. Sari Hrdy. Melu Grumbachu. Elizabeth Barondes. Jaya Giedda. Anne Campbell. Sare Hrdy. Toma Insela. Sue Carter. Rachel Llanes. Millicent Tomkins i Myrni Weissman. Niraa Shaha. Jill Becker. Johnu Youngu i Leonardu Zegansu. Bryni Segal. Jill Goldstein. Theresi Crivello. Anne Poirier. Anni Spielvogel. Susan Voglmaier.htmacheru. Louisi Llanes. Barbare Parry. Liz Perle. Andyja Guaya. Lucy Brown. Mela Grumbacha. Pat Dodson. Veoma sam zahvalna svima koji su pročitali i kritički komentirali rukopise za ovu knjigu: Carolyn Balkenhol. Susan Smiga. Elizabeth Spelke. Chadu Petersonu. Melisse Hines. Jennifer Cummings. Alanu Louiju. Simona Barona-Cohena. Cynthiji Kenyon. Nancy Milliken. Janet Durant. Diani Brizendine. Judith Martin. Davidu Tayloru. Sarah Cheyette. Miriam Martinez. Arthur a Arona. Adrienne Larkin. Eleanor Maccoby. Larryju Tecottu. Brucea McEwena. Charliju Marmaru. Sue Carter. Marku Van Zastrowu. Helen Fisher. Roberta Sapolskyja. Craigu Van Dykeu. Johnu Sikorskom. Jimu Leckmanu. Cathy Roca. članci i savjeti Martyja Altemusa. Astrid Prackatzch. Jayu Gieddu. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Susan Davis. Kim Norman. Elaine Lonnergan. Boba Jaffea. Craigu Nelsonu. Davida Bussa. Judeu Langeu. Petera Schmidta. Rachel Rokicki. Lisi Queen. Cathy Olney. Diane Middlebrook. Nancy Hopkins. Danni Hirsch.

zakladi Stanley Foundation te Odjelu za psihijatriju UCSF-a. Sandre Witelson. Tomu Kornbergu. Johnu Searleu. dobrotvornoj organizaciji Staglin Family Music Festival for Mental Health. Barbari Willenborg. američkome Nacionalnom centru za zdravlje žena (National Center for Excellence in Women's Health) pri UCSF-u. Marilyn Yalom i Jody Kornberg Yeary. Alanu Goldbergu. Garenu Staglinu. zakladi Salesforce. Jeanne Robertson. Shari Staglin. Miltonu Friedmanu. Zahvale 11 . Melanie Craft Ellison. Judy Rapoport. Jimu Watsonu. Marguerite Lederberg. zakladi Lawrence Ellison Medical Foundation. Željela bih zahvaliti i pojedincima i privatnim zakladama koje su podržali moj rad: Lynne i Marcu Benioff. Laurene Powell Jobs. Cathy Fink.com Foundation. Giovanni Ames. Jessici Barondes. Dugujem joj najveću zahvalnost. ReVeti Bowersu. zakladi Osher Foundation. Kristin Uvnas-Moberg. Joan Ryan. Hope Frye. Meredith White. Lynne Krilich Benioff.lor. Steveu Finku. Marcu Benioffu. Sharon Agopian Melodia. Larryju Ellisonu. Ova je knjiga ponajprije nastala zahvaljujući stručnosti i darovitosti Susan Wels koja mi je pomogla napisati prvi rukopis i organizirati goleme količine materijala. Anne Hoops. Dagmar Searle. Elizabeth Barondes. Evi Grove. Donni Furth. Millicent Tomkins. Jerryju Jampolskom. Kimberly Yonkers i Elizabeth Young. Također zahvaljujem svima koji su mi pružali potporu i tijekom prošlih nekoliko godina sa mnom vodili uzbudljive i nadahnjujuće razgovore o ženskom mozgu: Bruceu Amesu. Joshu Lederbergu. Deborah Leff. Andyju Groveu. Sama Yena. Shannon O'Rourke. Sandy Robertson.

Veoma sam zahvalna Liz Perle. Marcu Haeringeru i Rachel Rokicki. uredničkim savjetima. Deborah Chiel. Rachel Lehmann-Haupt. koja me prva nagovorila da napišem ovu knjigu. Osobito sam zahvalna Amy Hertz. dopredsjednici i urednici izdavačke kuće Morgan Road Books. kao i ostalima koji su vjerovali u nju i uložili velika nastojanja da do nje dođe: Susan Brown. Moja agentica Lisa Queen iz agencije Queen Literary pružila mije veliku potporu i dala mnoge briljantne savjete. koja je od početka imala viziju ovog projekta te ustrajno zahtijevala izvrsnost i uporno revidirala rukopise kako bi dobila pripovijest u kojoj je znanost prikazana na zanimljiv način. ljubavi i podršci. beskrajnom strpljenju. 12 L. Najviše od svih zahvaljujem svojemu suprugu i srodnoj duši Samu Barondesu na njegovoj mudrosti. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . znanstvenim zapažanjima. Također želim zahvaliti svojemu sinu Whitneyju. koji je pristojno podnosio ovaj dugotrajan i zahtjevan projekt te uvelike doprinio poglavlju o tinejdžerima.

donosi odluke. AMIGDALA: 6.i neće vam dopustiti ni da ih vi zaboravite.ŽENSKI MOZAK 1. 4. 5 . središte nagona koje može ukrotiti samo predfrontalni korteks (PFC). PREDNJI CINGULARNI KORTEKS (ACC): Odmjerava opcije. Kod žena ranije počinje s izlučivanjem. romantičan susret ili trenutak nježnosti . Divlja životinja smještena duboko u mozgu. lučenja mlijeka i brižnosti. aktivira gonade. Veća je u muškaraca. Pomaže aktivirati mamin mozak. PREFRONTALS KORTEKS (PFC): Kralj koja vlada osjećajima i ne dopušta im da podivljaju. 3. Veći je i aktivniji u žena. Obuzdava amigdalu. HIPOTALAMUS: Dirigira hormonalnom simfonijom. HIPOFIZA: Proizvodi hormone plodnosti. U žena je veći i sazrijeva godinu-dvije ranije no u muškaraca. HIPOKAMPUS: Div koji nikada ne zaboravlja svađu. INSULA: Centar koji obraduje instinktivne osjećaje. 2. To je centar za zabrinutost i veći je u žena nego u muškaraca. 7. Ženski mozak 13 . Veći je i aktivniji u žena.

strastven. inače djeluje opuštajuće. pojavljuje se na mahove i ponekad predstavlja olujni oblak koji poništava djelovanje estrogena. pilula za smirenje).brz. mazna. agresivan. Ovom hormo- Podjela neurohormonalnih uloga 15 . svime upravlja. neosjetljiv.UVOD PODJELA. moćan zavodnik. TESTOSTERON . nema vremena za maženje. acetilkolina i norepinefrina (kemikalija u mozgu odgovornih za dobro raspoloženje). katkad sav u poslu. prijatelj dopamina. NA KOJI NAČIN H O R M O N I DJELUJU NA ŽENSKI MOZAK) Oni za koje vaš liječnik zna: ESTROGEN . odlučan. no moćni brat estrogena. majka alopregnanolona (moždani Valium. oksitocina. katkad agresivan zavodnik. npr. NEUROHORMONALNIH ULOGA ( D R U G I M R I J E Č I M A . dobra vještica Glinda u Čarobnjaku iz Oza. asertivan. Oni za koje vaš liječnik možda ne zna da također djeluju na mozak žene: OKSITOCIN . brižna boginja Zemlja.pahuljasti mačić koji prede.kralj hormona: moćan. muževan.u pozadini. silovit. serotonina. PROGESTERON .

sve se pretvara u razdražljivu apstinencijsku krizu. prozvan „majkom svih hormona". bez njega smo mrzovoljni.opojan. na rubu živaca. gasi se s jajnicima. fizički i emocio- nalno izuzetno osjetljiv. a postupno iščezava u starosti.nu pričinja zadovoljstvo pomagati i biti na usluzi. ANDROSTENEDION . brat je vazopresina (muškoga hormona socijalizacije) i estrogena. snažno prisutan kod mladih.otac testosterona u jajnicima. Vazopresin . opuštajući sin progeste- Neobuzdan u mladosti. DHEA . skrivene agresivne muževne snage. pod stresom. slabi u menopauzi. brat oksitocina (budi u vama želju za povezivanjem na aktivan. muški način. 16 L. Zeus i Hera hormona. Njegov nagli odlazak glavni je zaplet PMS-a tri-četiri dana prije početka mjesečnice.rezervoar svih hormona. ispunjava energijom. sveprisutan.u grču. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . čini spokojnim. prijatelj dopamina (još jedne kemikalije zadužene za dobro raspoloženje). opušta. no čim se povuče. prodoran. KORTIZOL . održa- va tajanstvenost života. Smiruje.tajnovit. u pozadini. neutralizira sav stres. kao i oksitocin). brat testosterona. izvor drskosti. Otac i majka testosterona i estrogena. . ALOPREGNANOLON rona. umirujući.

priređivati ili posjećivati zabave. HORMONI ODREĐUJU čime će mozak biti zaokupljen.FAZE U ŽIVOTU ŽENE . biti natjecateljski raspoloženi. maziti. društvenom. Mogu utjecati na to hoćete li biti brbljavi. spolnom i agresivnom ponašanju. koketni. pisati zahvalnice. masturbirati ili inicirati seks. tetošiti. brinuti o tome da ne povrijedite tuđe osjećaje. Oni pridonose brižnom. planirati dječju igru. Faze u ž i v o t u ž e n e ICNJI2NICA iavsvi GAJ 17 .

visoka razina FSH/LH. progesterona i testosterona koji se počinju ciklički pojavljivati svakoga mjeseca.mi sa spavanjem. promjene raspoloženja. ŽENA BEZ PARTNERA Razine estrogena. Moždane su stanice XX. na to kako će obitelj biti zbrinuta. POSTMENOPAUZA Niske. Rastu razine estrogena.FAZE U ŽIVOTU ŽENE ŠTO ŽENE IMAJU. 24 mjeseca. pronalaženje životnog partnedana u mjesecu. a zatim juvenilna pauza (juvenile pause) deaktivira hormone. prolaktin. A MUŠKARCI NEMAJU GLAVNE HORMONALNE PROMJENE FETALNA FAZA Rast i razvoj mozga ne ometaju visoke razine testosterona kao u muškome mozgu. Golem porast razine progesterona. valovi vrućine i razdražljivost. progesterona i testos. Veća smirenost. mozak djevojaka sazrijeva 2 godine prije mozga dječaka. estrogen. više brige za djecu. što znači više gena za brz razvoj mozga i krugova specifičnih za žene. TRUDNOĆA DOJENJE Oksitocin. niža razina oksitocina. DJETINJSTVO Estrogen se izlučuje u ogromVisoka razina estrogena sve do dobi nim količinama u dobi od 6 do od 2 godine. B r i z e n d i n e : Ž E N S K I M O Z A K . MENOPAUZA Posljednja nagla promjena u mozgu izazvana hormonima. zabrinutosti. probleestrogena. više umaranja. terona. a progesterona nema. Viša razina estrogena i manje testosterona. J Niske razine estrogena. ra i odabir karijere ili posla uskladivog s osnivanjem obitelji. 18 L. Isključiva usredotočenost na dojenče. progesteron i testosteron pojavljuju se ciklički. PUBERTET SPOLNA ZRELOST. PERIMENOPAUZA Neredovito cikličko pojavljivanje Promjenjiv interes za seks. estrogena. a manje na karijeru i nadmetanje. ODGOJ DJETETA Oksitocin. Manje interesa za seks. Veća usredotočenost na kućenje. progesterona i Veća usredotočenost na ljubavne testosterona mijenjaju se svakoga veze. postojane razine estrogena i testosterona.

oksitocin i Glavni je interes ostati zdravom. izlaženje na kraj s povećaemocionalno vezanje. iščitavanje emocija. Smanjena osjetljivost na estrogen u nekim Glavni je interes svakodnevno preživljavanje i izlaženje na kraj s fizičkim i emociomoždanim krugovima. progesteron smiruje mozak. ljubav. Glavni je interes pronalaženje partnera. Krugovi za stres još su uvijek potisnuti. smanjena je briga o drugima. manje Glavni je interes raditi ono što vi želite. emocije i seks. kako izdržati sljedeća 24 sata. lučenjem mlijeka. mozak se smanjuje. izlaženje na kraj s umorom. Glavni je interes igranje i zabava s drugim djevojčicama. lakomisleni ljubavni interesi. Krugovi koje pokreću estrogen. Ranije sazrijevanje krugova za donošenje odluka i emocionalnu kontrolu. Krugovi su manje osjetljivi na stres. Glavni je interes privlačnost suprotnome spolu. ali ne i dječacima. Usredotočenost na to kako izaći na kraj s umorom. Verbalni su i emocionalni krugovi poboljluni. odgoj i sigurnost djece. Glavni je interes vlastito zdravlje. nje dobrobiti i prihvaćanje novih izazova. ivor. izgradnja karijere. razvoj. Još moždanih krugova za komunikaciju. izbjegavanje roditelja. brigu o drugima. opstanak na radnome mjestu i planiranje rodiljskoga dopusta. briga da ništa ne našteti fetusu. poboljšaprogesteron slabe. nalnim usponima i padovima. su emocionalni. Pojačana funkcija krugova za stres. društvene nijanse. sposobnost korištenja obiju strana mozga. nim stresom i poslom. Faze u ž i v o t u ž e n e 19 . bolnim bradavicama. brigu i Glavni je interes dobrobit. krugovi za stres potisnuti su.PHIIMJI:NE U MOZGU SPECIFIČNE ZA ŽENE PROMJENE u DOŽIVLJAJU STVARNOSTI Krugovi u ženskom mozgu za komunikat l|ii. Povećana osjetljivost i rast centa za stres. krugove za seks i emocije zaposjela je skrb za dijete. mučninom i gladi. intuiciju. i niiice. emocionalno pamćenje i |«iliskivanje bijesa nesmetano se razvijaju nema visokih razina testosterona kao u muškome mozgu koje bi razorile sve te • . hormoni iz fetusa i posteljice preuzimaju kontrolu nad mozgom i tijelom.

Brizendine: ŽENSKI MOZAK . osjećaje i emocije.čvrsto stisnute u manjoj lubanji kao u korzetu..od naših živaca koji registriraju užitak i bol. do neurona koji prenose zapažanja. U usporedbi s trideset tisuća gena u ljudskome genomu. neznatna je. Promotrimo li pozorno. uočit ćemo da ženski i muški mozak nisu jednaki. misli. čak i kada se njegovu veličinu korigira razmjerno veličini ženskoga tijela. No žene i muškarci posjeduju jednak broj moždanih stanica. razlika među spolovima. manja od jedan posto. U devetnaestom su stoljeću znanstvenici vjerovali kako to znači da su mentalne sposobnosti žena slabije od onih u muškaraca. Muški je mozak veći za oko devet posto. ŠTO NAS ČINI ŽENAMA VIŠE OD 9 9 posto genetskoga koda žena i muškaraca posve je je- dnako. uz iznimku njihovih reprodukti- 20 L. Tijekom gotovo čitavog dvadesetog stoljeća većina je znanstvenika tvrdila da su žene u neurološkome i svakom drugom smislu zapravo samo manji muškarci. No taj postotak razlike utječe na svaku pojedinu stanicu u našim tijelima . Samo su u žena te stanice zbijenije .

Zavirimo li malo dublje u razlike među mozgovima. Kako sam počela studirati u vrijeme kada je feministički pokret bio na vrhuncu.. izjavivši: . U taj sam se previd imala prilike osobno uvjeriti tijekom dodiplomskoga studija neurobiologije na Berkeleyju 70-ih godina. premda jedva zamjetne. Kada nam je jednom prilikom na Yaleu profesor govorio o jednome istraživanju životinjskog ponašanja.vnih funkcija.U tim istraživanjima nikada ne koristimo ženke .njihovi bi mjesečni ciklusi samo unijeli zbrku u podatke. Zauzela sam tipično stajalište 70-ih godina . Nitko nije nudio nikakav jasan razlog za takav nerazmjer. podigla sam ruku i upitala ga za otkrića vezana uz ženke u tome istraživanju. studija medicine na Yaleu i specijalizacije iz psihijatrije u Massachusettskome centru za mentalno zdravlje (Massachusetts Mental Health Center) pri Harvardskome medicinskom fakultetu. Pohađajući svaku od navedenih institucija. neuroanatomiji i psihologiji zasebno od one muške. znatne. Kao specijalizanticu psihijatrije zaintrigirala me činjenica da žene dvaput češće obolijevaju od depresije nego muškarci. a muškarce muškarcima. Sve do 90-ih godina prošloga stoljeća istraživači su poklanjali malo pozornosti ženskoj fiziologiji.da je za sve kriva patrijarhalna zapadnjačka kultura. naučila sam malo ili ništa o ženskoj biološkoj i neurološkoj različitosti. one će nam otkriti ono što žene čini ženama. Ona je zasigurno sputavala žene i učinila ih manje Š t o nas č i n i ž e n a m a 21 . Profesor je odbacio moje pitanje. Ta je tvrdnja dovela do trajnih zabluda vezanih uz žensku psihologiju i fiziologiju. uz iznimku trudnoće. moja su se vlastita objašnjenja kretala od onih političkih do psiholoških." No ono malo dostupnih istraživanja nalagalo je da su razlike u mozgovima.

To katkad može biti neugodno. imala izobrazbu iz tradicionalne psihoanalitičke teorije koja je propitkivala iskustva iz djetinjstva. Kada sam pri psihijatrijskoj procjeni počela voditi računa i o hormonalnom stanju žene. no nikada nije razmatrala mogući utjecaj specifične kemije ženskoga mozga. nešto više biološke naravi. Pomislila sam kako u tom pitanju mora biti nešto značajnije. Malo je znanstvenika u to doba istraživalo tu povezanost. Kod svih žena koje imaju mjesečnicu. na koje utječu spolni hormoni.funkcionalnima od muškaraca. došla kada sam počela liječiti žene s onim što ja nazivam sindromom ekstremnoga predmenstrualnog mozga. ali većina žena te promjene uspijeva držati pod kontrolom. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . elementarnije. mozak se svakoga dana pomalo mijenja. stajališta. Neki se dijelovi mozga svakoga mjeseca mijenjaju i do 25%. otkrila sam da u različitim fazama ženina života hormoni imaju golem utjecaj na oblikovanje njezinih želja.kada djevojčice počinju dobivati mjesečnicu. pa i samoga načina na koji doživljava stvarnost. No činilo se da to objašnjenje samo po sebi nije zadovoljavajuće: nova su istraživanja ukazivala na taj isti omjer depresije u čitavome svijetu. Do svojeg sam prvog otkrića o različitim doživljajima stvarnosti. Potom sam uočila da se stope depresije kod muškaraca i žena počinju razlikovati tek u dobi od dvanaest-trinaest godina . Većinu 22 L. a većina je psihijatara. No neke su mi se pacijentice obraćale jer su osjećale da određenih dana njihovi hormoni upravljaju njima do te mjere da nisu bile u stanju raditi niti i s kim razgovarati jer bi briznule u plač ili se na nekome istresle. poput mene. Činilo se da su kemijske promjene u pubertetu napravile nešto u mozgu čime su izazvale depresiju u žena.

jednako bi trebalo vrijediti i za goleme hormonalne promjene koje se događaju tijekom njihova života. Čim bi se razina hormona spustila. godine utemeljila sam Kliniku za raspoloženja i hormone žena (Women's Mood and Hormone Clinic) na Odjelu psihijatrije pri Kalifornijskome sveučilištu u San Franciscu (University of California.tjedana u mjesecu bile su usredotočene. Želeći istražiti te pretpostavke na većem uzorku žena. Taj ekstremni oblik PMS-a.djetinjstvo. ponovo bi bile u svojem najboljem izdanju. inteligentne. Otkrili smo da hormoni toliko snažno djeluju na ženski mozak da se za njihov utjecaj može kazati da oblikuje doživljaj stvarnosti u žene. San Francisco). i ponašale su se kao da su one stvarnost i kao da će trajati zauvijek .premda su bile izazvane isključivo hormonalnim promjenama u njihovu mozgu. Tim su se ženama takve misli činile realnima i utemeljenima.pospješuje razvoj različitih neuroloških veza odgovornih Š t o nas č i n i ž e n a m a 23 . doba traženja partnera. no zbog puke promjene u dotoku hormona u njihov mozak određenih dana. iz dana u dan. koji se javlja samo kod maloga postotka žena. 1994. Svako hormonalno stanje . adolescencija. Ako se doživljaj stvarnosti u žena može radikalno mijenjati iz tjedna u tjedan. a one bi mrzile i sebe i svoj život. njezine prioritete. Bila je to jedna od prvih klinika u Sjedinjenim Državama koja se bavila promatranjem stanja ženskoga mozga i načina na koji neurokemija i hormoni utječu na promjene raspoloženja kod žena. ukazao mi je na to kako se doživljaj stvarnosti ženskoga mozga može u trenutku promijeniti. budućnost im se činila turobnom. majčinstvo i menopauza . Oni utječu na ženine stavove i želje te određuju. Utjecaj hormona prisutan je u svim životnim fazama od samoga rođenja. produktivne i optimistične.

Zahvaljujući tome.za nastajanje novih misli. znanstvenici su dokumentirali zapanjujuće mnoštvo strukturalnih. no zahvaljujući napretku u genetici i neinvazivnim tehnikama snimanja mozga.neprestano se mijenja i teško ju je predvidjeti. emocija i interesa. Njezina je više nalik samome vremenu . 24 L. opaža izraze lica. oblikuje riječi. Njegova je poput planine koju su neprimjetno tijekom tisuća godina iskrzali ledenjaci. Saznali smo da mozak muškarca drugačije reagira na stres i sukob od mozga žene. Žene će možda pamtiti i najmanje pojedinosti s njihovih prvih sastanaka kao i njihove najveće svađe. neurološka stvarnost žene nije postojana kao u muškarca. sada nam omogućavaju uvid u ljudski mozak u realnome vremenu. hormonalnih i funkcionalnih razlika u mozgovima žena i muškaraca. vremenske nepogode i duboki tektonski pomaci Zemlje. priziva sjećanja. strah i tjeskobu. iskustva i pohranjivanje jedne te iste snažne emocije. uspostavlja povjerenje. NOVA ZNANOST O MOZGU naglo je promijenila naš pogled na temeljne neurološke razlike između muškaraca i žena. zaljubljuje se. Muškarci i žene koriste različita područja mozga i moždane krugove za rješavanje problema. Nove metode snimanja. došlo je do potpune revolucije u neuroznanstvenome istraživanju i teoriji. a traju i nakon menopauze. Zbog fluktuacija koje počinju već u dobi od tri mjeseca. poput pozitronske emisijske tomografije (PET) i funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI). kemijskih. Znanstvenici su te razlike prije mogli istraživati samo proučavajući mozgove leševa ili simptome kod pojedinaca s oštećenjem mozga. obradu jezika. dok rješava probleme. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . genetskih. sluša dječji plač te osjeća depresiju.

Između muškaraca i žena nije bilo razlika u uspješnosti. no iste ciljeve i zadatke izvršavaju i postižu koristeći različite krugove. kao i moždani krugovi za jezik i zapažanje emocija kod drugih. no bilo je značajnih razlika specifičnih za njihov spol u moždanim krugovima koje su aktivirali za rješavanje zadatka. To znači da žene. u prosjeku. Muškarac u prosjeku pomisli na seks mnogo puta tijekom dana. bolje izražavaju emocije i pamte pojedinosti o emocionalnim događajima. U jednome njemačkom istraživanju istraživači su snimali mozgove muškaraca i žena dok su oni mentalno rotirali apstraktne. kao i veće moždane centre za djelovanje i agresivnost.također je veći u ženskome mozgu. Primjerice. Žene su aktivirale moždane putove povezane s vizualnim prepoznavanjem i utrošile više vremena od muškaraca na predočavanje predmeta u glavi. a Što nas čini ženama 25 . Naši različiti ženski i muški moždani operativni sustavi uglavnom su kompatibilni i sposobni. Struktura i kemija mozga glavni su razlog tome. Također je ukazala na to da žene izvršavaju sve kognitivne zadatke kao i muškarci . Ženski i muški mozak na drugačije načine obrađuju podražaje.hipokampus . osjećaju i procjenjuju što drugi misle. imaju dvostruko veći prostor u mozgu zadužen za spolni nagon. Glavno središte za oblikovanje emocija i sjećanja . Muškarci. u moždanim centrima za govor i slušanje žene imaju 11% više neurona od muškaraca.no pritom koriste različite moždane krugove. Pod mikroskopom ili na MR snimci razlike između muškoga i ženskoga mozga pokazale su se složenima i široko rasprostranjenima. naprotiv. čuju. Ta je činjenica samo značila da je ženama potrebno više vremena da dođu do istoga rješenja.dok će ih se njihovi muževi jedva sjećati. vide. trodimenzionalne likove.

Brizendine: ŽENSKI MOZAK .oni su tu scenu doživjeli kao uvod u mogući spolni odnos. Muškarci također imaju veće procesore u središtu najprimitivnijega područja mozga. Ženski su mozgovi tu situaciju doživjeli kao običan razgovor dvoje ljudi. Ove temeljne strukturalne razlike mogle bi objasniti razlike u percepciji. strukturalne razlike u njihovim mozgovima 26 L. U jednom su istraživanju snimani mozgovi muškaraca i žena dok su promatrali neutralan prizor muškarca i žene koji razgovaraju. Muški mozak to neće tako doživjeti osim ako prijetnju ne predstavlja neposredna. no koji su zadržali duboko usađene nagone razvijene kao odgovor na stres u nekadašnjoj divljini. Možda tri do četiri puta u dane kada je najviše raspoložena za seks. naša su tijela stvorena za život u divljini i svaki ženski mozak još uvijek sadrži drevne moždane krugove naših najjačih pramajki. fizička opasnost. konstruirane za genetski uspjeh. Na područjima za seks u ženskim mozgovima nije došlo ni do nikakve aktivnosti.žena jednom dnevno. To ženski mozak navodi da reagira kao da obitelji prijeti opasnost od nadolazeće katastrofe. Njihova je svrha izazivanje reakcije na fizičku opasnost i po život opasne situacije. Pridodajte tome suvremene izazove balansiranja između kućanstva. Te osnovne. dok će mnoge žene učiniti sve da izbjegnu sukob. Područja za seks u muškim mozgovima odmah su se aktivirala . To je razlog zašto je nekim muškarcima dovoljno samo nekoliko sekunda da se ni zbog čega upuste u tučnjavu. Premda živimo u modernome urbanom svijetu. i dobit ćemo situaciju u kojoj žene nekoliko neplaćenih računa mogu doživjeti kao nešto što ugrožava njihov opstanak.amigdali. koje registrira strah i potiče agresivnost . djece i posla bez dostatne tuđe pomoći.

no MUŠKARCI I ŽENE doživljaj stvarnosti ženskoga mozga često se pogrešno tumačio kao manjak sposobnosti za neka područja. Ništa nije posve nepromjenjivo. Lawrence Summers. a mi ćemo pred njom biti bespomoćne. Taj doživljaj stvarnosti možemo mijenjati i iskoristiti svoju inteligenciju i odlučnost kako bismo istodobno uživale i. Ako priznamo da na našu biologiju utječu drugi čimbenici. Biološki nagoni ključ su za razumijevanje načina na koji smo genetski ustrojeni i oni su ključ našega današnjeg uspjeha. no ne čini ga nepromjenjivim. No prvo moramo naučiti prihvatiti da je ženski mozak genetski strukturiran i oblikovan evolucijom. započet ćemo borbu protiv svoje vlastite prirode.i sudbinu. biologijom i kulturom. Ako to ne prihvatimo. Mozak je tek darovit stroj za učenje. Biologija snažno utječe na naš doživljaj stvarnosti. uključujući naše spolne hormone i njihove neprestane promjene.i političke korektnosti . promijenile djelovanje spolnih hormona na strukturu mozga. imaju jednaku prosječnu razinu inteligencije. možete odlučiti ne djelovati ili djelovati drugačije nego što se možda osjećate ponukani. Ako ste svjesni činjenice da biološko stanje mozga upravlja vašim porivima. možemo je spriječiti u stvaranju nepromjenjive slike stvarnosti koja će nama upravljati. U siječnju 2005.temelj su mnoštva svakodnevnih razlika u ponašanju i životnim iskustvima muškaraca i žena.pokušamo zanijekati utjecaj biologije na mozak. doživljaj stvarnosti. biologija postaje sudbinom. kada je potrebno. No ako u ime slobodne volje . ponašanje. tadašnji rektor Har- to nas čini ženama 27 . Biologija doista predstavlja temelj naših osobnosti i ponašajnih sklonosti. kreativnost . poput matematike i znanosti.

Summers je istodobno imao i nije imao pravo.i slušateljstvo ." Slušatelji su pretpostavili kako je on želio kazati da su žene stoga po svojoj prirodi manje prikladne od muškaraca za vrhunske matematičare i znanstvenike. Znamo da. dok se mladićima lakše povući u osamu svojih soba i provoditi sate ispred računala.u igrama.vardskoga sveučilišta. To vrijedi za atribute koji mogu i ne moraju biti kulturalno uvjetovani. bez obzira na razliku u prosjecima . nema razlike u njihovim matematičkim i znanstvenim sposobnostima.postoji razlika u standardnom odstupanju i varijabilnosti muške i ženske populacije. ali i na stražnjem sjedištu automobila. što se tiče velikoga mnoštva različitih ljudskih atributa . U trenutku kada mladići i djevojke počinju odlučivati o odabiru svojega budućeg zanimanja. dječaci postaju sve manje komunikativni i postaju opsjednuti postizanjem rezultata . No kako estrogen preplavljuje ženski mozak. kada djevojčice i dječaci tek uđu u svoje tinejdžerske godine.matematičke sposobnosti. šokirao je i razljutio svoje kolege . 28 L. djevojčice se počinju intenzivno usredotočivati na svoje emocije i komunikaciju .o kojoj bi se dalo raspravljati . U tome Summers nije imao pravo.razgovarajući telefonom i komunicirajući sa svojim prijateljicama u trgovačkim centrima.kada je govoreći pred američkim Nacionalnim uredom za ekonomska istraživanja (National Bureau of Economic Research) izjavio: „Doista se čini da. Istodobno.postoje relativno neosporni dokazi da. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . djevojke počinju gubiti interes za zanimanja koja zahtijevaju više rada u samoći i manje interakcija s drugima. znanstvene sposobnosti . Sudeći prema aktualnim istraživanjima. kako testosteron počinje upravljati muškim mozgom.

iskreno rečeno. Činjenica da manji broj žena završi u znanosti nema veze s nedostatnim sposobnostima ženskoga mozga za matematiku i znanost. gotovo telepatsku sposobnost iščitavanja emocija i raspoloženja s lica i iz tona glasa. No to je već tema za neku drugu knjigu. U tome je Summers doista pogriješio. kao i sposobnost smirivanja sukoba. Ženski mozak posjeduje izvanredne jedinstvene sposobnosti . To su odluke o prioritetima na koje utječe djelovanje hormona na ženski mozak koje potiče na povezivanje i komunikaciju. no s dvadeset osam godina borila se sa željom za bavljenjem nekim zanimanjem koje bi bilo više usmjereno na ljude i koje bi joj omogućilo da ima i obiteljski život. Sve je to genetski usađeno u ženski mozak. Moja prijateljica znanstvenica Ćori Bargmann kazala mi je da su mnoge od njezinih najinteligentnijih prijateljica odustale od znanosti kako bi radile na područjima koja su smatrale društvenijima. stoga je razmišljala o promjeni zanimanja. Muškarci se rađaju s drugim sposobnostima koje oblikuju njihovu vlastitu hormonalnu stvarnost. ne. no nedostajao joj je svakodnevni kontakt s ljudima. Postala je inženjerka. a muškarci. To za žene nije neuobičajena dvojba.Moja je pacijentica Gina od najranije dobi bila izuzetno nadarena za matematiku. To su sposobnosti s kojima se žene rađaju.izuzetnu verbalnu okretnost. sposobnost povezivanja u čvrsto prijateljstvo. ali imao je posve krivo smatrajući da žene ne završe u tim zanimanjima jer nisu dovoljno sposobne. Gina je uživala u mentalnim zagonetkama pri rješavanju inženjerskih problema. Imao je pravo tvrdeći da je na najvišim položajima u znanosti i tehnici malo žena. Što nas čini ž e n a m a 29 .

Koristila sam svaku priliku kako bih žene i djevojke neposredno educirala o njihovu jedinstvenom sustavu mozak-tijelo-ponašanje i pomogla im da u svakoj svojoj dobi budu u najboljoj formi. Nudi primjeri iz neuropsihologije. Tek su se na prijelazu u novo tisućljeće počela provoditi uzbudljiva istraživanja koja su pokazala na koji način struktura. Nadam se da će ova knjiga pomoći puno većem broju žena 30 L. nastavnike. fetalne i pedijatrijske endokrinologije te neurohormonalnoga razvoja. s nestrpljenjem išče- kivala napredak u saznanjima o ženskome mozgu i ponašanju.DVADESET SAM GODINA. konačno ulazimo u doba kada žene mogu početi razumijevati svoju drugačiju biologiju i njezin utjecaj na njihove živote. ljekarnike i njihove pripravnike kako bi pomogli ženama i tinejdžerkama radi kojih su ondje. U njoj se razmatraju primatologija. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . medicinske sestre. Moja je misija bila educirati zainteresirane liječnike. Nadahnuta je mojim dvadesetogodišnjim kliničkim iskustvom neuropsihijatrice. molekularne neuroznanosti. kognitivne neuroznanosti. liječeći svoje pacijentice. snimanja mozga i psihoneuroendokrinologije. Ova knjiga predstavlja vodič kroz nova istraživanja ženskoga mozga i neurobihevioralnih sustava koji nas čine ženama. psihologe. energiju. funkcija i kemija ženina mozga utječe na raspoloženja. U njoj ćete pronaći presjek podataka dobivenih golemim napretkom u našemu razumijevanju genetike. Zahvaljujući tome napretku. istraživanja životinja i promatranje dojenčadi tražeći uvide u način na koji su pojedina ponašanja. spolni nagon. kombinacijom prirode i odgoja. ponašanje i dobrobit žene. programirana u ženski mozak. dječjeg razvoja. procese mišljenja.

Što nas čini ž e n a m a 31 . Nadam se da će ženski mozak biti doživljen i shvaćen kao fino ugoden i sposoban instrument što on zapravo i jest.i djevojaka od onih s kojima mogu osobno doći u doticaj u klinici.

i to sam. 32 L. trčkarala po igralištu. Kao i ostale male djevojčice. „Kupovina". no njezina bi radost bila kratka vijeka. komunici- rala s drugom djecom bez obzira je li ih poznavala ili ne. Leila se uvijek radovala kada bi ugledala svojega rođaka Josepha koji bi joj se pridružio na igralištu. Nastajala je sićušna zajednica koja je brujala od čavrljanja. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . rekla bi jedna.ROĐENJE ŽENSKOGA MOZGA PRVO POGLAVLJE LEILA JE BILA neprestano u pokretu. One su se željele u miru zajedno igrati lutkama. Dječaci bi gurali djevojčice. Do kraja jutra Leila bi se s ostalim djevojčicama povukla na drugi kraj igrališta. On je želio sagraditi raketu. odbijajući se izmjenjivati u igri i ne bi se obazirali na njihove molbe da prestanu ili im vrate igračku. a itekako je komunicirala. kazala bi druga. pa je za komuniciranje uglavnom koristila svoj zarazni osmijeh i empatično kimanje glavom. Joseph bi zgrabio kocke od kojih bi ona i njezine prijateljice gradile kuću. Njegovi bi drugovi razorili sve što bi Leila i njezine prijateljice načinile. Malo joj je nedostajalo da progovori u rečenicama od dvije-tri riječi. igara i zamišljenih obitelji. „Lutkica".

Mozak utječe na način na koji vidimo. sviđa li nam se današnje vrijeme ili nas rastužuje te jesmo li raspoloženi za izvršavanje dnevnih obveza. pa čak i njihovim doživljajem stvarnosti. Ta mala djevojčica nije tetošila svoj „kamiončić" zato što je okolina oblikovala njezin uniseks mozak. a oni su ti koji upravljaju njihovim porivima. Imamo se u to prilike uvjeriti svakoga dana kod kuće. zatekla ju je kako privija uza se kamion umotan u dječju dekicu. Djevojčice se rađaju genetski predodređene kao djevojčice. a dječaci dolaze na svijet već genetski predodređeni kao dječaci. Živci iz naših osjetila vode izravno u mozak. osjećamo miris i okus. a mozak sve to interpretira. Jedna je moja pacijentica svojoj troipolgodišnjoj kćerkici dala mnoštvo uniseks igračaka.na to smatramo li nekoga dobrom ili lošom osobom. Porivi su u djece toliko duboko usađeni da se aktiviraju čak i ako ih mi odrasli pokušamo drugačije usmjeriti. čujemo. No mozak čini mnogo više od toga." Tu nije u pitanju socijalizacija. na igralištima i u učionicama. ljulja ga amo-tamo i govori mu: „Ne brini se. uključujući i jarko crveni vatrogasni kamion umjesto lutke. Ako se osjećate malo potišteno i popijete čašu dobroga Rođenje ženskoga mozga 33 . Kada je jednoga popodneva ušla u njezinu sobu. sve će biti u redu. Uniseks mozak ne postoji. Njihovi se mozgovi razlikuju već u trenutku rođenja. Jak udarac u određeno mjesto na glavi može značiti da nećete biti sposobni osjetiti miris ili okus. stajalištima.Iskustvo nam govori da se dječaci i djevojčice različito ponašaju. Ne morate biti neuroznanstvenik da biste to znali. On snažno utječe na naš doživljaj svijeta . Ona je rođena sa ženskim mozgom koji je već sadržavao svoje vlastite porive. No ono što nam kultura nije kazala jest da to različito ponašanje diktira mozak. kamiončiću.

emocionalna osjetljivost i responzivnost budu primarne vrijednosti. vaše se raspoloženje može promijeniti. Oštećenje mozga. moždani udari. Ako kemikalije koje djeluju na mozak mogu dovesti do drugačijeg doživljaja stvarnosti. a ljutnja na dragu osobu nestati zahvaljujući načinu na koji kemikalije u tim tvarima djeluju na mozak. Siv. što će se dogoditi ako dva mozga imaju različite strukture? Njihovi će doživljaji stvarnosti nesumnjivo biti različiti. povezivanje. od prijazne u mrzovoljnu. Uglavnom. Ta bi osoba te kvalitete cijenila više od ostalih i bila zbunjena osobom čiji mozak nije shvatio važnost tih kvaliteta. Kada sam 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća pohađala medicinski fakultet. Vaš doživljaj neposredne stvarnosti može se trenutačno promijeniti. No to ne znači da svi započinjemo život s jednakom strukturom mozga. Što ako je komunikacijski centar u jednome mozgu veći nego u drugome? Što ako je centar za emocionalno pamćenje u jednome mozgu veći no u drugome? Što ako jedan mozak razvije veću sposobnost iščitavanja neverbalnih znakova kod drugih ljudi no onaj drugi? U tom bismo slučaju imali osobu čiji bi doživljaj stvarnosti diktirao da joj komunikacija. ali ne i životinje. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Razmislite o tome. prefrontalne lobotomije i ozljede glave mogu promijeniti naše prioritete. imali bismo nekoga sa ženskim mozgom. Mogu promijeniti čak i našu osobnost od agresivne u blagu. oblačan dan može postati vedrim. mislili da je rod kulturalna izmišljotina stvorena za ljude. Muški i ženski mozgovi različiti su po svojoj prirodi. a pritom mislim na nas liječnike i znanstvenike. već je bilo otkriveno da se mozgovi mužjaka 34 L. Nekoć smo.vina ili pojedete komadić čokolade.

taj će uniseks mozak pretvoriti u muški. ugledat ćete golemo. U samo trideset osam tjedana. Danas znamo da to nije u potpunosti točno i. Kada konačno uđete u maternicu. Recimo da spermatozoid koji je predvodio napad nosi kromosom X. vidjeli bismo da su sheme njihovih moždanih krugova oblikovane u skladu s nacrtom koji su zajedno načinili geni i spolni hormoni. Golem porast razine testosterona do kojega dolazi u osmome tjednu trudnoće. Sve do starosti od osam tjedana mozak svakoga fetusa izgleda kao ženski . kojim se oblikuju moždani krugovi specifični za spol. slika postaje znatno jasnija. To znači da je oplođeno jajašce djevojčica. No učili su nas da kod ljudi razlike među spolovima uglavnom proizlaze iz toga što su nekoga roditelji odgajali kao dječaka ili kao djevojčicu. što je nalagalo da su nagoni poput parenja te donošenja na svijet i podizanja mladunaca genetski usađeni u životinjski mozak. Kada bismo promatrali razvoj ženskog i muškog mozga pomoću fotografija kojima se postiže efekt protjecanja vremena. vratimo li se ondje gdje je sve počelo. razarajući određeni broj stanica u komu- Rođenje ženskoga mozga 35 . ta će se djevojčica iz skupine stanica koje bi mogle stati na glavicu pribadače razviti u dijete koje u prosjeku teži tri i pol kilograma i posjeduje sve što joj je potrebno za život izvan majčina tijela.i ženki kod životinja počinju različito razvijati u maternici.žensko je unaprijed zadani spol. a ne Y. lelujavo jajašce koje čeka na onog sretnog punoglavca koji ima dovoljno petlje da prodre kroz njegovu površinu. događa se u prvih osam tjedana trudnoće. No najveći dio razvoja mozga. Zamislite na trenutak da se nalazite u mikrokapsuli koja juri vaginalnim kanalom i sumanutom brzinom prolijećete kroz grlić maternice ispred tsunamija od sperme.

Sa samo nekoliko tjedana Leila je proučavala svako lice koje bi ugledala. zbog svojega većeg komunikacijskog centra.automobile. Kako ta fetalna raskrsnica utječe na nas? Kao prvo. Voljeli smo promatrati kako se Leila mijenja odrastanjem i imali smo je prilike promatrati gotovo od rođenja pa sve do vrtića. to raskrižje određuje našu biološku sudbinu. svjetla i kvake na vratima . Jako mi se sviđalo što me ta djevojčica voli promatrati i željela sam da i moj sin bude jednako zainteresiran za moje lice. Ako ne dođe do naglog porasta testosterona. ženski će se mozak nastaviti nesmetano razvijati. Moje osoblje i ja često bismo s njom uspostavljali kontakt očima. Uspostavlja- 36 L. Međusobno bismo oponašale izraze lica i zvukove i bilo je zabavno zbližavati se s njom. a ona bi nam ubrzo uzvratila osmijehom. određujući boju naočala kroz koje svatko od nas gleda na svijet i izlazi s njime na kraj. osobito stoga što sa svojim sinom nisam imala takvih iskustava. No on je bio potpuna suprotnost. U većini društvenih situacija koristit će mnogo više oblika komunikacije od njega. Moja bivša studentica Cara redovito nas je posjećivala i sa sobom bi uvijek dovela svoju kćerkicu.nikacijskim centrima i potičući rast stanica u centrima za seks i agresivnost. Moždane stanice u fetusa djevojčice stvaraju još veza u komunikacijskim centrima i područjima za obradu emocija. Volio je promatrati sve ostalo . djevojčica će biti razgovorljivija od svojega brata. Kao drugo. IŠČITAVANJE EMOCIJA JEDNAKO JE DOŽIVLJAJU STVARNOSTI Jedna od prvih stvari na koju ženski mozak potiče bebu jest proučavanje lica. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Željela sam je povesti kući.samo ne mene.

Male djevojčice ne trpe bezizražajna lica. dodira i svake reakcije onih s kojima dođu u kontakt. dok se sposobnosti za promatranje lica kod dječaka tijekom toga razdoblja neće uopće povećati. Pokušat će sve ne bi li izmamila kakav izraz lica. Djevojčice se rađaju s usađenim zanimanjem za izražavanje emocija. Smatralo se da je svim bebama urođeno promatranje lica. male će djevojčice uporno promatrati lice sve dok ne izazovu neku reakciju. One iz pogleda. Promatrajte malu djevojčicu kada se približava pantomimičaru. One bezizražajno lice pred sobom tumače kao znak da nešto ne rade kako treba. i mjesecima sam bila uvjerena kako s mojim sinom nešto doista nije u redu. prosuđuju o sebi. Iz tih neverbalnih znakova one otkrivaju jesu li važne. Poput pasa koji love frizbi. zapažanje i obradu emocija. Djevojčicama. Tada se nije znalo za mnoštvo razlika u mozgu specifičnih za pojedini spol. uklonit ćete glavni kriterij ženskoga mozga za doživljaj stvarnosti. Na medicinskome su me fakultetu učili da se sva mala djeca rađaju s potrebom za međusobnim promatranjem jer je to ključno za razvoj veze između majke i djeteta. no čini se da su se sve teorije o najranijim fazama djetetova razvoja zasnivale na promatranju djevojčica. simpatične ili dosadne.nje kontakta očima bila je posljednja stvar koja ga je zanimala. urođeno je međusobno promatranje. no ne i dječacima. stoga je njihov potencijal za razvijanje sposobnosti na tim područjima nakon rođenja veći no u dječaka. Kod djevojčica se ne događa nagli porast testosterona u maternici zbog kojega se smanjuju centri za komunikaciju. Djevojčice razmišljaju na Rođenje ženskoga mozga 37 . U prvih nekoliko mjeseci života sposobnosti djevojčica za kontakt očima i međusobno promatranje lica povećat će se za više od 400 posto. Uklonite li orijentire koje pruža neko izražajno lice.

Brizendine: ŽENSKI MOZAK .pa čak i lica u koje je ubrizgano previše injekcija botoksa . POSTIĆI ODOBRAVANJE I BITI SLUŠANA Dobro razvijeni moždani krugovi za iščitavanje poruka s lica i iz tona glasa djevojčice također potiču da već zarana shvate važnost društvenoga odobravanja drugih osoba. Izostanak izraza na licu njoj je veoma zbunjujući pa. Cara je bila iznenađena što je Leilu mogla voditi na javna mjesta: „Nevjerojatno. a osobito da će se ženske bebe emocionalno vezati na načine na koje to muške bebe neće učiniti. znaju da se oni različito razvijaju. možemo 38 L. Naposljetku će svoja nastojanja usmjeriti na izražajnija lica. ili ih promatrali kako odrastaju.na razvoj djevojčičina doživljaja sebe.ovaj način: ako sve napravim kako treba. Ta je sposobnost urođena mozgu koji je pri rođenju zreliji od mozga dječaka i brže se razvija sve do prve ili druge godine. on će me voljeti". Stoga možete zamisliti negativan učinak ravnodušnoga. stoga što ne uspijeva postići očekivanu reakciju na svoju molbu za pažnjom ili nježnošću. Češće promatranje lica ne ukazuje na potrebu. To je ista vrsta poriva koji odraslu ženu navodi da pokuša osvojiti narcističnoga ili na neki drugi način emocionalno nedostupnog muškarca . mogla bi pomisliti da je njezina majka ne voli. već na urođenu sposobnost zapažanja. No psihoanalitička je teorija krivo tumačila tu razliku među spolovima i iznijela hipotezu da češće promatranje lica i poriv za vezanjem znači da djevojčice imaju veću potrebu za simbiozom sa svojim majkama. SLUŠATI.„učinim li sve kako treba. bezizražajnog lica depresivne majke . Svi koji su odgajali dječake i djevojčice. postići ću očekivanu reakciju.

Snimana je svaka kretnja. Potom će se ponovo uhvatiti u koštac s vilicom. čak i kada bi im majke viknule da to ne čine: „Ne!" Jednogodišnji dječaci. djevojčice dolaze na svijet osposobljenije za čitanje lica i raspoznavanje različitih tonova ljudskoga glasa. djevojčice su sposobne čuti širi raspon zvučnih frekvencija i tonova u ljud- Rođenje ženskoga mozga 39 . tjerani muškim mozgovima oblikovanim testosteronom. Jedno istraživanje Sveučilišta u Teksasu provedeno na dvadesetomjesečnim djevojčicama i dječacima ukazalo je na razliku u želji i sposobnosti zapažanja. Samo je mali broj djevojčica dotaknuo zabranjeni predmet. Dječaci su. pogled i riječ. A primijetila sam i da će. zna da. . imaju poriv istraživati svoju okolinu. u dobi od osamnaest mjeseci. premda im majke to nisu izričito zabranile. mora prestati posezati za mojom čašom vina. Češće su doticali zabranjeni predmet.iko podignem ruku. Kao što šišmiši mogu čuti zvukove koje čak ni mačke ni psi ne mogu čuti. pa čak i one njezine dijelove koje im je zabranjeno dirati.sjediti u restoranu. tražeći znakove odobravanja ili neodobravanja. naprotiv. U tom su istraživanju dijete i majka ostavljeni sami u sobi uz naputak da dijete ne smije dirati predmet koji se ondje nalazio." Te kratke interakcije pokazuju da Leila uočava neverbalne znakove na licima svojih roditelja koje njezin rođak Joseph vjerojatno ne bi ni tražio. Djevojčice su majčino lice pogledale deset do dvadeset puta češće no dječaci. trčkarali uokolo i tek bi rijetko pogledali u majčino lice. ako se njezin otac i ja prepiremo. jesti prstima sve dok je netko od nas ne pogleda. Budući da njihovi mozgovi u maternici nisu bili natopljeni testosteronom te da su njihovi centri za komunikaciju i emocije ostali netaknuti. Majka je stajala sa strane. a Leila.

Kod svakoga je od nas tražila odobravanje. što pak pridonosi njezinu doživljaju sebe kao uspješne.prije vas . Slušaju li je drugi ili ne. Ako ne uspije uspostaviti komunikaciju. Cara i njezin suprug Charles bili su zabrinuti jer se činilo kako Leila inzistira na tome da kod kuće bude uključena u svaki razgovor. ona će sebe doživjeti kao uspješnu i važnu. Čak i dok je sasvim mala. djevojčici je dovoljno čuti neznatnu napetost u glasu svoje majke kako bi znala da ne smije otvarati ladicu sa šarenim ukrasnim papirom. Ali nisu. On nije fizički u stanju čuti taj isti ton upozorenja.skome glasu nego dječaci. udarila nogom i ljutito zagunđala. Bila je tako zahtjevna da su pomislili kako su je previše razmazili. ona razumije više no što izražava i ona zna . To ne znači da on ignorira svoju majku. doživjet će se neuspješnom. Djevojčica je pronicljiva u iščitavanju izraza lica bez obzira sluša li je netko ili ne. Nismo razumjeli ništa od onoga što nam je pokušavala reći. Ona zna razumije li je odrasla osoba ili ne. „Slušaj!" viknula bi. Ako bismo pokazali makar i samo mrvicu nezainteresiranosti ili na sekundu odvratili pogled. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Ako je ne bismo gledali. za nju bi to značilo da je ne slušamo. Mozak njihove kćeri samo je tražio način potvrđivanja njezina doživljaja sebe.jeste li na trenutak odlutali mislima. Ako je odrasla osoba na istoj valnoj duljini. stavila bi ruke na bokove. maloj će djevojčici kazati shvaćaju li je ozbiljno. Premda njezine jezične vještine nisu razvijene. Charles je posebice bio iznenađen time koliko mora biti 40 L. Dječaka ćete morati fizički spriječiti da ne uništi ukrasni papir za sljedeći Božić. S osamnaest mjeseci Leilu se nije moglo ušutkati. no ona bi se dogegala do svakoga u uredu i pustila bujicu riječi koje su se njoj činile jako važnima.

Uzela je moje lice u svoje ruke. kada je pozorno sluša.i ljudsko lice .usredotočen da bi održao blizak odnos sa svojom kćeri. Popela mi se u krilo i igrala se mojim naušnicama. No vjerojatno je u pitanju bila i razlika među spolovima u urođenoj sposobnosti mozga za empatiju. Jednom sam se osjećala malo potišteno i spomenula to Cari. Rođenje ženskoga mozga 41 . pogledala me ravno u oči i odmah sam se osjetila bolje. ona postaje samopouzdanijom. Mislila je da je u pitanju samo temperament. to je zapazila iz tona mojega glasa. nemirniji karakter. Djevojčice stare tek godinu dana u većoj mjeri reagiraju na patnju drugih. Leila. EMPATIJA Takva vrhunska osposobljenost mozga za komunikaciju i emocionalne tonove već zarana igra važnu ulogu u ponašanju ženske bebe. No uvidio je da. Ženska je beba u stanju lakše doći na istu valnu dužinu sa svojom majkom i brzo reagirati na smirivanje te prestati plakati. Zapažanja dobivena jednim istraživanjem na Harvardskome medicinskom fakultetu otkrila su da ženske bebe uspješnije od dječaka dolaze na istu valnu dužinu sa svojim majkama. koja je tada imala osamnaest mjeseci. Mnogo godina poslije Cara nije mogla shvatiti zašto se njezin sin ne bi smirio tako brzo kada bi ga uzela na ruke kao njezina kći Leila. osobito onih koji djeluju tužni ili povrijeđeni. kosom i naočalama. Ta je mala djevojčica dobro znala što radi.negoli muška novorođenčad. Jedno je drugo istraživanje pokazalo da tipična ženska novorođenčad stara manje od dvadeset četiri sata više reagira na plač druge djece .

Sheili je dodijavao suprug žene s kojom je njezin muž imao aferu. Sve je postalo još i gore. djevojčica zapravo inkorporira majčin živčani sustav u svoj vlastiti. No ta velika količina estrogena također potiče ubrzano stvaranje moždanih krugova. NE NASLJEĐUJU SE SAMO M A M I N I GENI Zahvaljujući svojoj sposobnosti promatranja i uočavanja emocionalnih znakova. koji kod dječaka traje samo devet. a kod djevojčica čak dvadeset četiri mjeseca. Lisu i Jennifer. situacija se jako promijenila. Estrogen priprema te krugove specifične za ženski spol kako bi mala djevojčica mogla ovladati svojim sposobnostima za društvene nijanse i reklamirati svoju plodnost. Bila je sposobna i veoma brižna majka.usporedive s razinom u odrasle žene .Leila je tada bila u hormonalnoj fazi koja se naziva infantilnim pubertetom (infantile puberty). No kada se osamnaest mjeseci poslije rodila Jennifer. Stimulira rast i razvoj neurona u ženskome mozgu. dodatno pospješujući krugove za zapažanje. Zato se ona još u pelenama tako dobro snalazila s emocijama. instinktivne osjećaje. Znanstvenici vjeruju kako je taj porast razine estrogena u dječjoj dobi neophodan za poticanje razvoja jajnika i mozga u reproduktivne svrhe.koje natapaju mozak male djevojčice. Sheila mi se obratila tražeći pomoć kako bi izašla na kraj sa svojom djecom. Sheilin je nevjerni muž 42 L. komunikaciju. Tijekom toga razdoblja jajnici počinju proizvoditi goleme količine estrogena . Njezin je muž postao neskriveni ženskar. Sa svojim je prvim suprugom imala dvije kćeri. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Kada se Lisa rodila. stalnu brigu i skrb o drugima. Sheila je još uvijek bila sretna i zadovoljna u svojemu prvom braku.

može prenositi preko nekoliko naraštaja. No u Jenniferin se živčani sustav trajno utisnula nesigurna perceptivna stvarnost iz njezinih najranijih godina.imao moćna i bogata oca koji joj je zaprijetio otmicom djece pokuša li napustiti državu kako bi otišla zatražiti pomoć od svoje obitelji. Istraživanje na sisavcima koje je provela skupina Michaela Meaneyja pokazalo je da na žensku mladunčad bitno utječe to koliko su njihove majke smirene i brižne. Prema svima je bila sumnjičava i u dobi od šest godina počela je svojoj starijoj sestri govoriti kako njihov nježni i dragi očuh sigurno vara njihovu majku. Obje je sestre odgajala ista majka. a njihove ženske bebe inkorporiraju živčani sustav Rođenje ženskoga mozga 43 . ali u različitim okolnostima. stoga su joj se čak i dobre osobe činile nepouzdanima i prijetećima. Takva je korelacija također uočena kod ljudskih ženki i ženki nečovjekolikih majmuna. „Okoliš živčanoga sustava" koji djevojčica upije u prvim dvjema godinama života postaje pogledom na stvarnost koji će utjecati na nju do kraja njezina života. Njihov je očuh bio jedan od onih muškaraca koji jednostavno ne mogu počiniti preljub i Sheila je to znala. Jennifer je svoje najranije djetinjstvo provela u okolini ispunjenoj stresom. a moždani krugovi druge bojažljivu i tjeskobnu mamu. pa su moždani krugovi jedne kćeri inkorporirali brižnu i sigurnu mamu. Lisa je napokon otišla majci i upitala ju je li to istina. Nije joj bilo jasno zašto je njezina mlađa kći postala tako opsjednuta umišljenom nevjerom njezina novog supruga. Jennifer je u to bila uvjerena i često je spominjala svoje sumnje. Majke koje su izložene stresu automatski postaju manje brižne. za razliku od mirne inkorporacije . Istraživanja na sisavcima danas pokazuju da se taj stres iz rane dobi.koja se naziva epigenetskim imprintingom .

To je rezultat tisućgodišnjega genetskog i evolucijskog usađivanja koje je nekoć bilo . prepoznavanje emocionalnih tonova u glasu i reagiranje na tuđe neverbalne znakove? Razmislite o tome. Ovdje nije riječ o nečemu naučenom kognitivnim putem . Zato. Ženska mladunčad koja je u maternici bila izložena stresu pokazala je daleko više emocionalne uznemirenosti od ženske mladunčadi koja nije bila izložena stresu.izložen stresu koji kod djevojčica mijenja doživljaj stvarnosti. Taj je učinak razmatran kod jarića. onda možete znati što treba malo- 44 L. planirajte da vas rodi majka koja nije izložena stresu i koja ima smirenoga partnera punog ljubavi te obitelj koja joj pruža podršku.itekako važno za opstanak. Majčin stres tijekom trudnoće utječe na emocionalne reakcije i lučenje hormona stresa. Neurološko inkorporiranje počinje u trudnoći. Čini se da dječaci možda u tolikoj mjeri ne inkorporiraju živčani sustav svojih majki. osobito kod ženskog potomstva. nemojte se uzrujavati kako bi se vaša kći mogla opustiti. A ako ste buduća majka koja će nositi ženski fetus.već o nečemu što se usvaja putem staničnih mikrokrugova na neurološkoj razini. ako ste djevojčica koja se upravo sprema ući u utrobu. To bi moglo objasniti zašto neke sestre imaju iznenađujuće različite poglede na svijet. NEMOJ SE SVAĐATI Zašto se onda djevojčica rađa s tako fino ugođenim mehanizmom za čitanje lica. Ako ste u stanju čitati lica i glasove. Takav je mehanizam stvoren za komuniciranje. To je glavni zadatak mozga djevojčice koji je na to potiče od samoga rođenja.a vjerojatno je još i danas . Brizendine: ŽENSKI MOZAK .

A budući da ste vi manji.ružičaste hlačice sa zelenom bluzicom i zelene hlače s ružičastim bluzicom. čak i ako to u dvadeset prvom stoljeću i nije toliko važno. Od svoje najranije dobi. tekao bi njihov razgovor. vjerojatno ćete se morati udružiti s ostalim ženama kako biste odbile napade bijesnoga spiljskog čovjeka . Svakog bi se jutra sestrice penjale na komodu kako bi dohvatile odjeću obješenu u ormaru. Njihova se majka smijala svaki put kada bi vidjela da su zamijenile bluzice . Možete predvidjeti što će učiniti muškarac koji je veći i agresivniji. Jedna je imala ružičasto. najugodnije se osjećaju i najsretnije su u carstvu spokojnih međusobnih odnosa. Za mozak je to pitanje života i smrti. programirani ste za održavanje društvenoga sklada. a ti možeš uzeti moju zelenu". izazovu odobravanje i dobiju ohrabrenje. već njima upravlja estrogen.ili više njih. Takav scenarij vjerojatno ne bi bio moguć da je jedan od blizanaca dječak. „Mogu posuditi tvoju ružičastu bluzicu? Vratit ću ti je poslije. Brat bi samo uzeo bluzicu koju bi želio. Tako je bilo s Leilom i njezinim novim prijateljicama na igralištu. Dvogodišnje izlaganje estrogenu u infantilnom pubertetu kod djevojčica potiče poriv za društvenim vezama koje se temelje na komunikaciji i kompromisu. One radije izbjegavaju sukobe jer se nesloga kosi s njihovom potrebom da ostanu povezane. Ako ste djevojčica. a sestra bi ga pokušala odgovoriti riječima. veoma se trude očuvati skladne odnose. no naposljetku bi završila u suzama jer njegove jezične vještine jednostavno ne bi bile napredne kao njezine. Rođenje ženskoga mozga 45 . Blizanke bi to izvele bez svađe. a druga zeleno dvodijelno odijelce. To je vidljivo iz ponašanja troipolgodišnjih blizanki.me djetetu. Tipične djevojčice koje nisu pod utjecajem testosterona.

rabe jezik kako bi postigle dogovor. A kada imaju svoje vlastite zamisli. Mozak je taj koji kod male djece potiče razlike u govoru među spolovima. Ona je primijetila da u istraživanjima govora dvogodišnjakinja do petogodišnjakinja djevojčice obično iznose zajedničke prijedloge započinjući svoje rečenice s „hajdemo". Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Jednako je bilo i kada je druga mala djevojčica kazala „lutkica". I dječaci znaju koristiti takav afilijativan stil govora. može?" Njihovi geni i hormoni u njihovim su mozgovima stvorili takav doživljaj stvarnosti koji im kazuje da je društveno povezivanje u samoj srži njihova bića. ignorirali prijedloge svojih partnera i uskakali jedan drugome u riječ. nešto postigli. iznijet će ih u obliku pitanja. Pronašle su zajednički jezik koji je doveo do međusobne igre i mogućeg prijateljstva. U istraživanjima je zapaženo da djevojčice zajedno sudjeluju u odlučivanju. Umjesto toga. utječući na druge. primjerice: „Ja ću biti učiteljica. hvalili se. a na koje je ukazala Deborah Tannern. kao u: „Hajdemo se igrati lutkama. prijetili. sukobe ili isticanje statusa. a da im izravno ne govore što da rade. kazala je „kupovina" predlažući čime bi se ona i njezine družice mogle igrati. zapravo. One često izražavaju slaganje s prijedlozima svojih prijateljica. zajedno se zabavljale i stvorile malu zajednicu. 46 L. Kada je Leila došla na igralište. govor će uglavnom rabiti kako bi drugima naređivali. uz najmanji mogući pritisak. Sjećate li se Josephova bučnog dolaska na igralište? Obično bi im pokvario dan i narušio sklad kojemu su težili mozgovi djevojčica. Nedugo nakon što bi Joseph došao na igralište.Samo nekoliko minuta nakon upoznavanja već su predlagale što će se igrati. no istraživanja pokazuju da se oni njime obično ne služe." Djevojčice.

1 . I uglavnom ignoriraju komentare ili naredbe djevojčica. Znanstvenici danas vjeruju da tipičan muški mozak. Dječaci će to učiniti jedan drugome . Nadmetanje je dio njihova ustroja.eila bi završila u suzama. Bujica estrogena iz jajnika privremeno je zaustavljena.tzv. ONA ŽELI ZAJEDNIŠTVO. poremećaji iz autističnoga spektra i Aspergerov sindrom .osam su puta češći u dječaka. NO SAMO POD SVOJIM UVJETIMA Infantilni pubertet završava u dobi od dvije i pol godine kada djevojčica ulazi u mirnije razdoblje juvenilne pauze.premda djevojčice još uvijek imaju šest do osam puta više estrogena od dječaka.njih ne zabrinjava mogući sukob. poremećaji koji nekim osobama onemogućuju zapažanje društvenih nijansa . Moguće je da višak testosterona kod osoba s tim poremećajima uništava neke od moždanih krugova za emocionalnu i društvenu osjetljivost. Rođenje ženskoga mozga 47 . na koji način. sa samo jednom dozom X kromosoma (kod djevojčice su dva X-a). Zapravo. to još uvijek ne znamo. Joseph je uzimao Leiline igračke kad god bi to poželio i obično bi razorio sve što bi Leila i druge djevojčice načinile. Kada žene govore o „djevojčici koju su ostavile za sobom". Mozak dječaka oblikovan testosteronom jednostavno ne teži društvenome povezivanju na jednak način kao mozak djevojčice. tijekom razvoja biva preplavljen testosteronom i na neki način postaje podložniji društvenome hendikepu. U toj dobi dječaci će odmah krenuti u akciju ili uzeti nešto što žele. No znamo da razine estrogena i testosterona u djetinjstvu postaju veoma niske i kod dječaka i kod djevojčica .

To je mirno razdoblje prije razularenosti puberteta. Počela 48 L. Moja se obitelj doselila u kuću do Mikeyjeve u Quincy ulici u Kansas Cityju i naša su se dvorišta nalazila jedno pored drugoga. ne dopuštajući mi da uzmem njegovu. Istraživanja pokazuju da to vrijedi za djevojčice u dobi između dvije i šest godina u svim proučavanim kulturama. No. Moja mi je majka naposljetku u našemu kvartu morala potražiti drugo društvo za igru. gotovo uvijek kada bismo se Mikey i ja igrali u pješčaniku. Djevojčica je tada privržena svojoj najboljoj prijateljici i uglavnom ne uživa igrajući se s dječacima. Svojeg sam prvog druga za igru. uvjeravala u prednosti međusobnoga dijeljenja.obično misle na ovu fazu. a Mikey bi vrištao i bacao pijesak na nas dok bi mu njegova majka pokušavala oduzeti moje igračke.grdila ga. djevojčice koje bi katkad preotimale igračke. koje bi možda rekle nešto grubo. I njegova i moja majka uvijek su iznova pokušavale jer su se voljele družiti. a on gotovo tri godine. a ljuljačke su se nalazile posred nevidljive linije koja je dijelila naše okućnice. Mikeyja. ona bi me morala spašavati jer bi mi on uvijek preoteo lopaticu ili kanticu. Naše su se majke ubrzo sprijateljile i uvidjele prednosti zajedničkog igranja njihove djece dok one čavrljaju ili nas na smjenu čuvaju. Ja bih cmizdrila protestirajući. upoznala kada sam imala dvije i pol. no nikada ne bi dignule ruku da udare. nametala svakojake kazne .nije ga mogla natjerati da promijeni svoje ponašanje. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . no uvijek bi se dale urazumjeti. Prema riječima moje majke. Pješčanik je bio u našem dvorištu. izricala zabrane. što god Mikeyjeva majka učinila .

izražen igrom i utvrđen razvojem njihova mozga. po mogućnosti neku u kojoj neće sudjelovati niti jedan razuzdani dječak. Rođenje ženskoga mozga 49 . a manje su skloni od djevojčica međusobno dijeliti igračke i izmjenjivati se u igri. jednostavno će prekinuti igru. društveni položaj. mačevima. pištoljima i bučnim . branjenje teritorija i fizička snaga. Istraživanja su pokazala da se djevojčice izmjenjuju u igri dvadeset puta češće nego dječaci. a njihova se igra obično zasniva na odnosima uzajamne brižnosti ili pružanja podrške.po mogućnosti eksplozivnim . Tipični dječaci uživaju u hrvanju. Društveni je cilj djevojčica.koji se samo zabavljaju . kamionima. Također su skloni prijetiti drugima i češće ulaziti u sukobe nego djevojčice i to već u dobi od dvije godine. kada djevojčice njihovi vršnjaci . no znanstvenici nagađaju da bi jedan od razloga mogle biti temeljne razlike među mozgovima.sam strahovati od svakodnevnih borbi s Mikeyjem i bila sam sretna zbog te promjene. vjerojatno je rezultat tih razlika medu mozgovima. Naprotiv.već igra ili sama igračka.igračkama. Prema tvrdnji Eleanor Maccoby. formiranje bliskih odnosa jedan-na-jedan.ako dođe do previše trvenja. hinjenim borbama i grubom igranju autićima. moć. verbalne i međuljudske vještine kod djevojčica razvijaju se nekoliko godina prije no u dječaka. Društvene. Uzrok te sklonosti drugovima za igru istoga spola ostaje u velikoj mjeri nepoznat. povući će se s igrališta i smisliti drugu igru. tipične djevojčice ne vole grubu igru . Razvoj tipičnoga ženskog mozga čini temelj takvoga ponašanja.počnu previše omalovažavati. To što su njihovi načini komuniciranja i interakcije posve različiti. kod dječačke igre nije važan odnos . Naprotiv.

Tim su istim četverogodišnjacima prethodno u maternici mjerene razine testosterona između dvanaestog i osamnaestog tjedna. penjalice i igračke za sastavljanje. Nadalje. dok su se njihovi mozgovi razvijali u muške ili ženske. takvo djelovanje testosterona na mozak prisutno je kod rijetkoga enzimskog defekta koji se naziva adrenalna hiperplazija (KAH). Do- 50 L. imali su najbolju kvalitetu društvenih odnosa u dobi od četiri godine. Kada istraživači blokiraju estrogen kod mladih ženki primata tijekom infantilnoga puberteta. Male su djevojčice premoćno pobijedile. u dobi od dvije i pol godine. Ta je usporedba uključivala skalu popularnosti na kojoj su ocjenjivani prema tome koliko se druge djece željelo igrati s njima. ili ubrizgali testosteron u ljudske fetuse. a koji se javlja kod jednoga na tisuću djece. Ako biste je.U jednome istraživanju provedenome 2005. kako ju je prozvala majka. Jednako je i kod ljudi. odgovorila bi vam da je dječak i udarila vas. u Engleskoj uspoređena je kvaliteta društvenih odnosa malih dječaka i djevojčica u dobi od četiri godine. Istraživanja na ženkama nečovjekolikih majmuna također su ukazala na to da su te razlike među spolovima urođene i zahtijevaju odgovarajuće djelovanje hormona da ih potakne. Voljela je kamione. To su bile djevojčice. tim se ženkama gruba igra svidi više nego prosječnim ženkama. običavala naglo potrčati i zaletjeti se u svakoga tko bi ušao u sobu. Emma se nije željela igrati lutkama. Ta bi „mala ragbijašica". Oni koji su bili najmanje izloženi testosteronu. kada istraživači fetusima ženki primata ubrizgaju testosteron. Premda nismo izvodili pokuse pri kojima bismo blokirali estrogen kod malih djevojčica. upitali je li dječak ili djevojčica. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . ženke ne razvijaju svoj uobičajeni interes za mladunče.

Bila je gruba. a da prethodno nije dobio sredstvo za umirenje? No zato se iz ponašanja dade puno toga zaključiti. kada je dovela Emmu kod mene. a djevojčice iz predškolske skupine nisu se željele s njome igrati.a upravo je to trenutak u kojemu se njegov mozak počinje oblikovati u muški ili ženski. Kažem „vjerojatno" jer mozak maloga djeteta nije tako jednostavno proučiti. inače strastvena biciklistica. Promotrimo li genetske žene čiji su mozgovi bili izloženi navali testosterona tijekom toga razdoblja. Istraživanja kongenitalne adrenalne hiperplazije pokazala su da testosteron kod djevojčica razara inače snažne moždane strukture. Njezina me majka Lynn. no tako bi ih snažno bacala da bi ih bilo teško uhvatiti. No Emma je voljela haljinice i obožavala je kada bi joj njezina teta radila frizure.davala bi se plišanim životinjama. spolnog hormona i hormona agresivnosti oko osmoga tjedna nakon začeća . U dobi od jedne godine djevojčice koje imaju KAH osjetno manje kontaktiraju očima nego druge djevojčice iste dobi. je li možda na ponašanje njezine kćeri utjecalo to što je ona sportašica. Možete li zamisliti dvogodišnjaka koji bi nekoliko sati mirno sjedio pod uređajem za magnetsku rezonanciju (magnetic resonance imaging). No Emma je imala kongenitalnu adrenalnu hiperplaziju (KAH). a vjerojatno i strukture mozga. sportašica i nastavnica prirodne skupine predmeta upitala. sličnije muškome negoli ženskome mozgu. Kako te Rođenje ženskoga mozga 51 . Kongenitalna adrenalna hiperplazija potiče adrenalne žlijezde fetusa da počnu proizvoditi velike količine testosterona. Također je malo zaostajala za drugim djevojčicama u jezičnome razvoju. vidjet ćemo da je ponašanje tih djevojčica. U većini slučajeva djevojčice poput Emme čine jednu od deset djevojčica koja je samo muškobanjasta.

Želite li naučiti svirati glasovir. sasvim prirodno reagiramo na sklonosti svoje djece.tipično ženskih značajki. Svaki put kada vježbate. grubim igrama i igranju s čudovištima i akcijskim junacima.djevojčice izložene testosteronu odrastaju. vježba i interakcija s drugima mogu preoblikovati neurone i moždane strukture. morate vježbati. Lynn je odahnula što je dobila znanstveno objašnjenje za neka ponašanja svoje kćeri s obzirom da joj se nitko nije potrudio objasniti što se događa u mozgu koji boluje od KAH-a. Implikacije su te da na sustav za društveno povezivanje u muškim i ženskim mozgovima znatno utječu ne samo geni. vaš mozak toj aktivnosti dodjeljuje sve više neurona. Također su bolje od drugih djevojčica na prostornim testovima na kojima postižu jednake rezultate kao i dječaci. kada sjednete za glasovir.koja našega malenoga ili malenu potiču na gugutanje ili smiješak. sviranje postalo poput navike. sklonije su tučnjavama. Kao roditelji. već također i količina testosterona koja dospijeva u mozak fetusa. Takvo ponavljanje jača one neurone i krugove u bebinu mozgu koji obrađu- 52 L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . no zato su manje uspješne na testovima verbalnoga ponašanja. Ponekad ćemo do besvijesti ponavljati neku aktivnost . brižnosti i bliskosti .majčinski smiješak ili glasan zvižduk drvenoga vlaka . RODNI ODGOJ Naravno da priroda ima najviše utjecaja na pojavu ponašanja specifičnog za svaki spol. empatije. no iskustvo. nego pretvaranju da se brinu o svojim lutkama ili preoblačenju u kostim princeze. dok konačno između tih neurona ne nastanu novi krugovi kako bi vam.

Da je na licu svoje majke iščitala neodobravanje ili strah. vjerojatno bi bila odmah odustala. nikada se nije zamarao provjeravanjem njezine reakcije. Lice joj je obasjao smiješak koji je izražavao ponos i uzbuđenje te je odmah potrčala svojoj majci i čvrsto je zagrlila. a Wendy je kod svoje kćeri Samanthe mogla sve upropastiti da je popustila pred svojim predrasudama kako su djevojčice krhkije i manje odvažne od dječaka. naravno. Očekivanja odraslih od ponašanja djevojčica i dječaka igraju važnu ulogu u oblikovanju moždanih krugova. a njezin će mozak toj aktivnosti dodjeljivati sve više i više neurona. Ta će aktivnost pospješiti njezinu vještinu proučavanja lica. kada se prvi put sama popela na tobogan. Ciklus se nastavlja i djeca na taj način usvajaju ponašajne navike svojega roda. stoga je Wendy uspjela suzdržati svoj strah i svojoj kćeri pružiti potrebno odobravanje. ne mareći ako Wendy ne bi odobravala takav samostalan korak. Prvi temelj organiziranja mozga čine. Samantha se očito osjetila spremnom da načini taj korak i postane „velika". Kada je Wendyn sin bio iste dobi. a ona će sve uspješnije na njih reagirati. odmah od nje pogledom zatražila dopuštenje. Wendy mi je kazala da je Samantha. mama i tata će zasigurno raditi mnogo različitih grimasa.kao što bi to učinilo 90 posto malih djevojčica. Kaže mi da joj je žao što uz sebe nije imala kameru da snimi trenutak u kojemu se Samantha uz tresak dočekala na stražnjicu.ju i reagiraju na ono što je prvotno zaokupilo njezinu pozornost. Budući da djevojčica tako dobro reagira na lica. geni i hormoni. Rodni odgoj i biologija zajedno nas čine onime što jesmo. sišla s tobogana i zatražila majčinu pomoć . no ne smijemo zanemariti ni dodatno oblikovanje mozga kao re- Rođenje ženskoga mozga 53 .

a ne s mamom?" „Zato. Suprotno pretpostavkama. tatice. pa ćemo ih morati presvući". Očekivanja mnogih roditelja pokažu se tlapnjama kada njihova kći stane provoditi svoju volju. dodir i riječi roditelja ili skrbnika pridonose organiziranju djetetova mozga i utječu na njegov doživljaj stvarnosti. sada lutkice idu na ručak. neka su istraživanja pokazala da muški i ženski mozgovi možda nisu jednako genetski podložni utjecajima iz okoline.zultat svojih interakcija s drugim ljudima i svojom okolinom. M O Z A K KOJI VOLI NAREĐIVATI Ako ste roditelj male djevojčice. U svakom slučaju. Znanstvenici još uvijek ne znaju u kolikoj se mjeri može preoblikovati mozak koji nam je dala priroda. Ton glasa. „Tatice! Ne!" vrisnula je Leila. Učinit ću to. kazala je Leila svojemu ocu Charlesu koji je poslušno preodjenuo lutkice ." „U redu. Leila. Moraš kazati ono što sam ti rekla da kažeš. 54 L. „Ne svečanu haljinu! Odjeću za ručak! I one tako ne govore." Charles je bio malko osupnut tim odgovorom. Sada to reci kako treba. iz vlastitog iskustva znate da ona nije uvijek tako poslušna i dobra kako nam to nalaže kultura. dovoljno znamo da nam bude jasno da bi trebalo obustaviti zapravo pogrešno protumačenu debatu o prirodi nasuprot odgoju: i jedno i drugo neraskidivo su vezani uz razvoj djeteta. „Dobro. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .u svečanu odjeću. No reci mi zašto se voliš igrati lutkicama sa mnom. tatice. što se ti igraš onako kako ti kažem. I on i Cara bili su zapanjeni Leilinom drskošću.

No agresivnost bi mogla otjerati druge od nje. plasira to na takav način da će druga sestrica. neizbježno. organiziranje i upravljanje svojim svijetom tako da ona bude u njegovu središtu. Dobila je što je željela ne žrtvujući pritom njihov odnos. Sjećate li se ormara onih dviju blizanki? Kada jedna traži od druge da joj posudi rozu bluzicu u zamjenu za zelenu. Rođenje ženskoga mozga 55 .kako bi dobila ono što želi. ispasti zločesta. Koji su to ciljevi koje diktira mozak djevojčice? Povezivanje.Nije sve savršeno mirno tijekom juvenilne pauze. a to bi potkopalo cilj ženskoga mozga. Djevojčice možda. i mogu se pretvoriti u male tiranine kako bi postigle svoje ciljeve. koristi svoj najbolji skup vještina . ako je odbije. Ona je kod djevojčica samo suptilnija i vjerojatno je odraz njihove jedinstvene mreže krugova u mozgu.on štiti ono što mu je važno. Umjesto da jednostavno uzme bluzicu. hrvanjem i udaranjem onako kako to čine dječaci. Agresivnost kod oba spola važna je za opstanak i oba spola posjeduju moždane krugove za nju. empatiju i emocionalnu inteligenciju od dječaka . stvaranje zajednice. Ona računa na to da njezina sestra ne želi ispasti sebična i sestra joj doista ustupa rozu bluzicu.no nemojmo se zavaravati. Zato djevojčica balansira na tankoj liniji između postizanja toga da bude središte svojega svijeta odnosa i riskiranja da upropasti te odnose. a to je uvijek. posjeduju bolje društvene vještine. u prosjeku. To se naziva agresivnošću u ružičastom. odnos. Tu dolazi do izražaja agresivnost ženskoga mozga . Djevojčice obično ne pokazuju agresivnost grubom igrom. To ne znači da mozgovi djevojčica nisu osposobljeni iskoristiti sve što je u njihovoj moći kako bi dobile ono što žele.jezik .

Leila bi vikala kada bi njezina prijateljica Susie nacrtala žutoga umjesto plavog klauna kako joj je naložila. Cara 56 L. Biti isključena bilo je više no što su njezini moždani krugovi mogli podnijeti. u granicama razuma. Za njezin je mozak iz kamenoga doba . Žensko zaziranje od sukoba gotovo me navelo na pogrešnu pomisao kako agresivnost jednostavno nije dio našega ustroja.biti isključena moglo značiti smrt. Žene nemaju potrebu jedna drugu nokautirati. To se nije zaustavljalo na naređivanju ocu kako se igrati lutkama. Nisam željela reći Cari i Charlesu da je ono što proživljavaju s Leilom samo sitnica. Prema svim standardima. Objasnila sam to Cari i Charlesu i oni su odlučili pričekati da ta faza završi umjesto da pokušaju promijeniti Leilino ponašanje . bili su na niskoj razini i njezin je doživljaj stvarnosti bio prilično stabilan. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . stoga. u svima nama još uvijek čuče spiljski ljudi . Njezin je ženski mozak zahtijevao da sudjeluje u svakome odnosu ili komunikaciji koja se odvijala u njezinoj nazočnosti.a priznajmo to. a ne daj Bože da razgovor za večerom ne bi uključivao Leilu. djeluju manje agresivno od muškaraca. što će potvrditi letimičan pogled po zatvorima. muškarci su u prosjeku dvadeset puta agresivniji od žena. naravno.Društveno i znanstveno stajalište o urođenom dobrom ponašanju djevojčica pogrešan je stereotip proizašao iz njihove različitosti od dječaka.naravno. a juvenilna pauza završi. Baš kao i to da djevojke uvijek prođu nekažnjeno. Cara i Charles nisu znali što učiniti s Leilinom sklonošću naređivanju. uljuljkana u osjećaj ugode koji su u mene izazvali komunikacijski i društveni krugovi mojega ženskog mozga. Njezini su hormoni bili stabilni. Agresivnost sam gotovo izostavila iz ove knjige. Kada se hormoni ponovo aktiviraju.

a svaka značajka koja se u djetinjstvu uspostavila u ženskome mozgu . stanja njezina mozga često će njezin doživljaj stvarnosti učiniti. da uvijek ima pravo i bude slijepa za posljedice. osobito za tinejdžericu. hm. želja za odobravanjem. Doživljaj stvarnosti tinejdžerice doživjet će eksploziju. Tjerat će je da ignorira roditelje. To je razdoblje u kojemu djevojka postaje najkomunikativnija u društvu svojih prijateljica i stvara čvrsto povezane društvene skupine kako bi se osjećala sigurno i zaštićeno. privuče partnera.komunikacija. Mozak tinejdžerice potaknut će je da se osjeća moćnom. iščitavanje neverbalnih znakova s lica kao orijentira što misliti ili osjećati . koja uključuje predmenstrualni sindrom.intenzivirat će se. društveno povezivanje. pomalo paklenskim. Bez toga poriva ona neće moći odrasti. No uz taj novi doživljaj stvarnosti potaknut estrogenom. napusti dom i nešto postigne u životu. Rođenje ženskoga mozga 57 . veliku ulogu također igra i agresivnost. no to razdoblje. Tada će si dati maha njezin mozak koji se voli izlagati opasnosti. spolno nadmetanje i dominiranje u djevojačkim skupinama. Kako tinejdžerica počinje u potpunosti osjećati svoju „djevojačku moć".i Charles neće morati izlaziti na kraj samo s Leilinim zapovjedničkim mozgom. nije lako.

U pubertetu je djevojčin jedini smisao postojanja taj da postane spolno privlačna. a imam golemu bubuljicu i nemam korektor. TO je ono što se događa u životu i mozgu tinejdžerice. užas! Kako si uopće mogla pomisliti da ću ići?" „Zadaća? Rekla sam ti da je više neću pisati dok mi ne obećaš da ćeš me poslati na školovanje u internat. nema šanse da idem u školu. osjeća i djeluje . 58 L. Takvo je stanje mozga posljedica navale novih hormona koji nadziru drevni ženski genetski nacrt. Upravo sam otkrila da se sviđam Brianu.i biva opsjednuta svojim izgledom. reorganizira i pročišćava živčane krugove koji utječu na način na koji ona razmišlja. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Njezin mozak otvara drevne upute o tome kako biti ženom. DRAMA. nisam završila razgovor s Eve." Eto što dobivate ako suvremena verzija mozga tinejdžerice živi s vama pod istim krovom.DRUGO POGLAVLJE • MOZAK TINEJDŽERICE DRAMA." „Ne. „Mama. Tinejdžerske su godine burno doba. Počinje se uspoređivati sa svojim vršnjakinjama i slikama ostalih privlačnih žena u medijima. Nisu prošla dva sata i neću se skinuti s telefona. DRAMA. Mozak tinejdžerice stvara. Više ne mogu podnijeti život s tobom ni minute.

Ako roditelji razumiju biološke promjene koje se zbivaju u moždanim krugovima tinejdžerice. a naročito za to hoće li se svidjeti dečkima koji nastavaju njihove stvarne i izmišljene svjetove. mogu pridonijeti samopoštovanju svoje kćeri i pomoći joj da lakše prebrodi te teške godine. Djevojke bi vjerojatno radile takvo što bez obzira postojali mediji koji utječu na njihovu sliku o sebi ili ne. želeći da im se stražnjica smanji. Mozak tinejdžerice 59 . što u svome domu imaju tri kupaonice jer njezine kćeri provode sate pred zrcalom. a struk se stanji. Hvala nebesima. Tko su one uopće? One razvijaju dijelove sebe koji ih najviše čine ženama .svoju sposobnost za komuniciranje. Hormoni bi njihove mozgove tjerali da razviju takve porive čak i da nisu vidjele mršave glumice i modele na naslovnici svakoga časopisa. Razine hormona koji utječu na njihovu osjetljivost na društveni stres rastu do neba.Privlačenje muške pozornosti novootkriven je i uzbudljiv oblik samoizražavanja kćeri tinejdžerica moje prijateljice Sally. Bile bi opsjednute time sviđa li se dečkima njihov izgled ili ne jer hormoni u njihovim mozgovima proizvode doživljaj stvarnosti prema kojem je najvažnija stvar na svijetu biti privlačna dečkima. kaže Shelley. čupkajući obrve. Njihovi se mozgovi nastoje restrukturirati i to je razlog što će sukobi biti sve brojniji i intenzivniji kako se tinejdžerice budu borile za neovisnost i identitet. otuda im njihove „morske" ideje . a visokooktanski estrogen koji juri njihovim moždanim putovima potiče tu opsjednutost.te razlog zašto se stalno promatraju u zrcalu. Gotovo su isključivo zainteresirane za svoj izgled. grudi narastu veće. stvaranje društvenih veza i brigu o bližnjima. pregledavajući pore. sve samo kako bi privukle dečke.i izbor odjeće .

iz tjedna u tjedan mijenjati. završili. Ti će se valovi iz dana u dan. koje su bile zauzdane još od najranijega djetinjstva. Do čitave te drame dolazi jer su djetinjstvo. temperamentnog i neposlušnog djeteta. Sada roditelji odjednom moraju hodati kao po jajima u blizini svojega mušičavog. Zapravo. to je prvi put da će njezin mozak doživjeti navalu estrogena-progesterona koja u redovitim mjesečnim valovima pristiže iz njezinih jajnika. a hipofiza njihove kćeri iznenada se aktivirala jer su otpuštene kemijske kočnice s pulsirajućih stanica njezina hipotalamusa.JAHANJE NA VALOVIMA ESTROGENA-PROGESTERONA Mirna plovidba djetinjstvom završena je. Tim oslobađanjem stanica aktivira se rad sustava hipotalamus-hipofiza-jajnici. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Ovo je prvi put još od infantilnog puberteta da će mozak njihove kćeri biti preplavljen visokim razinama estrogena. 60 L. odnosno juvenilna pauza.

glavni centar za kontrolu tjelesnih organa (hipotalamus) i glavni centar za emocije (amigdalu). Filtar kroz koji ona doživljava povratnu informaciju od drugih također ovisi o tome koji je dan u njezinu ciklusu . Jednoga joj dan možete kazati da su joj traperice malo prenisko krojene i ona će vas ignorirati. svi njezini moždani krugovi specifični za žene postat će još osjetljiviji na emocionalne nijanse poput odobravanja ili neodobravanja. Zbog toga naglog porasta hormona. Istodobno se. prihvaćanja ili odbacivanja. Ti će se usavršeni moždani krugovi krajem puberteta i početkom odrasle dobi ustaliti u svojemu odraslome obliku. a drugih visi o tankoj niti.jesu li to odobravajući ili neodobravajući pogledi? Jesu li njezine grudi dovoljno velike? Nekih je dane njezino samopouzdanje snažno. Sada se ta razlika još povećala. ono što će ona čuti bit će to da je nazivate droljom ili joj govorite da je predebela za te traperice. zbog dizanja i spuštanja razine estroge- Mozak tinejdžerice 61 .u neke će dane ta povratna informacija potaknuti njezino samopouzdanje. No uhvatite li je pogrešnoga dana njezina ciklusa. Čak i ako to niste kazali niti namjeravali kazati. njezin će mozak tako protumačiti vaš komentar. Kao dijete bila je u stanju razabrati širi spektar emocionalnih tonova u tuđim glasovima nego dječaci. Znamo da to novo estrogensko i progesteronsko gorivo posebice snažno djeluje na mnoge dijelove ženskoga mozga . Ono izoštrava kritičko mišljenje i fino ugađa emocionalnu responzivnost.među ostalima na važno središte za pamćenje i učenje (hipokampus). ona možda neće znati na koji način protumačiti novootkrivenu pozornost suprotnoga spola . dok će ga u druge razoriti. A kako se njezino tijelo bude razvijalo.Navala estrogena i progesterona u mozgu tinejdžerice počinje aktivirati mnoštvo krugova koji su se oblikovali u fetalnoj fazi.

Fluktuacije estrogena i progesterona u mozgu odgovorne su za tu drugačiju responzivnost na stres u ženskome hipokampusu. Ona mora biti društveno povezana. Djevojke počinju više reagirati na stresove vezane uz odnose. a estrogen nizak. Moždanim krugovima djevojke upravlja. kada je estrogen visok. Kod djevojaka su reakcije bile intenzivnije. u mozgu adolescentice. djevojka će najvjerojatnije biti zainteresirana za druženje i opuštena u tuđem društvu. i pokreće ih. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Nakon što uđu u pubertet. Porast i pad razine estrogena tijekom mjesečnog ciklusa mijenja tu osjetljivost na psihološki i društveni stres na tjednoj bazi. Muškarci i žene počinju reagirati na drugačije vrste stresa. Sukobi u odnosima ono je što sustav za stres tinejdžerice dovodi do ludila. počinju javljati tjedne promjene u osjetljivosti na stres koje će se nastaviti sve dok ona ne prođe kroz menopauzu. kada je progesteron visok. Prva dva tjedna ciklusa. a naročito u hipokampusu. Posljednja dva tjedna ciklusa.na i progesterona. Istraživači u Pitsburškome centru za psihobiološka istraživanja ( Pittsburg Psychobiologic Studies Center) promatrali su napredovanje kroz pubertet zdravih dječaka i djevojčica u dobi od sedam do šesnaest godina. Reakciju njezina mozga na stres u velikoj mjeri izaziva društveno odbacivanje. a dječaci na ugrožavanje njihova autoriteta. dok se responzivnost na stres kod dječaka smanjila. ispitujući njihovu responzivnost na stres i njihove dnevne doze kortizola. ženska tijela i mozgovi drugačije reagiraju na stres od muških. Ona mrzi sukobe u odnosima. tinejdžer mora biti poštovan i na što višem položaju u muškoj hijerarhiji. estrogen kako bi na stres reagirala pružanjem podrške i stvaranjem zaštitnih društvenih mreža. vjerojatno će reagirati razdražljivije i željet će da je se ostavi 62 L.

Kao što smo vidjeli u prvom poglavlju. KAKO ĆE SE SMIRITI? Kada sam jedan razred petnaestogodišnjaka podučavala razlikama u mozgovima između muškaraca i žena. Tijekom juvenilne pauze u djetinjstvu. Estrogen i progesteron svakoga mjeseca reakciju mozga na stres vraćaju na početnu razinu. ideš sa mnom na WC?" Ta scena zorno ukazuje na glavnu razliku između mozga muškaraca i žena. a u sljedećemu krhko. počinje se povećavati i njezina responzivnost na stres i bol. osobito one za raz- Mozak t i n e j d ž e r i c e 63 . Djevojčino samopouzdanje u jednome tjednu može biti snažno.na miru. no djevojke su odgovorile: „To je jedino mjesto u školi na kojemu možemo u miru razgovarati!" Naravno. moždani krugovi za društveno i verbalno povezivanje prirodnije su usađeni u tipičan ženski nego tipičan muški mozak. U tinejdžerskim godinama navala estrogena u mozgu djevojke aktivirat će oksitocin i moždane krugove specifične za ženski spol. Kada razine estrogena i progesterona u pubertetu počnu rasti. napeta i počinje tražiti načine za opuštanje. Dječaci su upitali: „Zašto djevojke idu zajedno na zahod?" Očekivali su da će odgovor uključivati nešto seksualno. Veoma je podložna stresu. djevojčin je sustav za stres mirniji i postojaniji. zatražila sam od dječaka i djevojčica da jedni drugima postave neko pitanje koje su oduvijek željeli pitati. jasno je da dječaci ne mogu ni zamisliti da bi drugome dječaku kazali: „Hej. kada su razine estrogena stabilne i niske. a sve je to obilježeno novim reakcijama u mozgu na hormon stresa kortizol.

Dječaci ih s vremenom sustignu u vokabularu. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . očijukanje i socijalizaciju. Stoga ne iznenađuje što su neka verbalna područja u mozgu žena veća no u muškaraca te što žene. u prosjeku. po čitav dan. Djevojčice u prosjeku govore brže. Muškarci nisu uvijek cijenili tu verbalnu superiornost. koriste svaki od sedamnaest vokalnih tonova svoje vrste za međusobnu komunikaciju. da ne ispuste ni glasa. Znamo da djevojčice ranije progovore te u dobi od dvadeset mjeseci imaju dvostruko ili trostruko više riječi u svojemu rječniku od dječaka. Naprotiv. zagnjurili bi ih pod vodu i gotovo utopili . Brojke variraju. U kolonijalnoj Americi žene su zatvarali u gradska skladišta s drvenim štipaljkama na jeziku ili ih mučili pomoću „stolca za gnjurenje". Čak i među našim rođacima primatima postoji velika razlika u glasovnoj komunikaciji između mužjaka i ženki. Primjerice. Mnoge žene nalaze biološku ugodu u međusobnom druženju.govor. ženke rezus majmuna nauče se glasati mnogo ranije od mužjaka i svakodnevno.one s drugim djevojkama. Zvuči li vam to poznato? Zašto djevojke odlaze u zahod razgovarati? Zašto toliko vremena provode na telefonu zatvorene u svoje sobe? Međusobno razmjenjuju tajne i tračeve kako bi se povezale i zbližile sa svojim vršnja- 64 L. mužjaci rezus majmuna nauče svega tri do šest tonova i kada odrastu mogu proći dani. a govor je ljepilo koje jednu ženu povezuje s drugom. no djevojke u jednome danu prosječno izgovore dva do tri puta više riječi nego dječaci. Srednjoškolke koje se druže po zahodima na taj način cementiraju svoje najvažnije odnose .jer su počinile zločin „previše pričanja". osobito kada se nalaze u društvu.što su bile kazne koje nisu nikada izricane muškarcima . pa čak i tjedni. mnogo više govore i slušaju od muškaraca. no ne i u brzini.

razgovor. Shana je imala gotovo drogiran pogled dok je sjedila u mojoj čekaonici i iščekivala sljedeći SMS od svoje prijateljice Parker. Ovdje nije riječ o maloj. lupala vratima i počela razbijati po sobi . Oksitocin je neurohormon koji potiče i kojega potiče bliskost. Porast razine estrogena tjera mozak Mozak tinejdžerice 65 . pa čak ni na razgovor o školi. budući da više nije imala gdje voditi povjerljive razgovore.vrištala je.da je Lauren popustila i svakog joj dana dopustila dvadeset minuta kontaktiranja mobitelom. Međusobno dijeljenje tajni koje imaju romantične i seksualne implikacije još i više aktivira te centre. Dopamin je neurokemikalija koja u mozgu stimulira krugove za motivaciju i ugodu. pored orgazma.kinjama. Za takvo ponašanje postoji biološki razlog. Shana je pribjegla slanju SMS-ova. no Shanina je reakcija na izoliranost od svojih prijateljica bila tako burna . O tome da večera s njima za stolom više nije bilo ni govora. Shanine ocjene nisu bile blistave i njezino je ponašanje počelo predstavljati problem u školi. Njezina majka Lauren također joj je zabranila uporabu mobitela i računala. Vidjela sam to na Shaninom licu. Povezivanje razgovorom aktivira centre za ugodu u mozgu djevojaka. U tim novim skupinama. najveća neurološka ugoda koju možete osjetiti. Riječ je o snažnoj navali dopamina i oksitocina. Njezina mi se majka žalila da svoju petnaestogodišnjakinju ne može natjerati da se usredotoči na rad. otkrivanje tajni i ogovaranje često postaju omiljenim aktivnostima djevojaka . stoga joj nije bilo dopušteno posjećivati prijateljicu. One formiraju usko povezane klike s tajnim pravilima.njihova sredstva da prebrode i olakšaju si uspone i padove te stresove u životu. Estrogen u pubertetu kod djevojaka povećava proizvodnju dopamina i oksitocina. već o golemoj količini ugode. a to je. No.

tinejdžerice da proizvodi još više oksitocina - i dobije dodatni poticaj za društveno povezivanje. Na sredini ciklusa, kada je proizvodnja estrogena na vrhuncu, dopamin i oksitocin kod djevojke vjerojatno su također na najvišoj razini. Ne samo da je njezina verbalna vještina na svojemu vrhuncu, već je i njezin poriv za bliskošću tada najsnažniji. Zahvaljujući bliskosti luči se još više oksitocina koji potiče želju za povezivanjem, a povezivanje tada izaziva osjećaj zadovoljstva i sreće. Proizvodnju oksitocina i dopamina stimulira estrogen iz jajnika kad nastupi pubertet - pa sve do kraja ženina fertilnoga razdoblja. To znači da tinejdžerice počinju osjećati još veću ugodu u povezivanju i zbližavanju - međusobnom igranju kosom, ogovaranju i zajedničkom kupovanju - nego prije puberteta. Ta je navala dopamina jednaka onoj kod ovisnika o kokainu ili heroinu kada uzmu drogu. Kombinacija dopamina i oksitocina, sa svojim djelovanjem koje smanjuje stres, čini biološki temelj toga poriva za prisnošću. Ako vaša kći tinejdžerica neprestano razgovara telefonom ili preko interneta komunicira sa svojim prijateljicama, to je jednostavno nešto što rade sve djevojke i pomaže joj prebroditi stresne društvene promjene. No ne smijete dopustiti da njezini porivi diktiraju vaš obiteljski život. Lauren su trebali mjeseci pregovaranja da pridobije Shanu da večera s njima za stolom bez neprestanog dopisivanja SMS-om. Budući da komunikacija u djevojčinu mozgu izaziva tako snažnu ugodu, morat ćete obuzdati duboko ukorijenjenu naviku.

66

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

DEČKI ĆE UVIJEK BITI DEČKI

Znamo da razine estrogena kod djevojaka u pubertetu rastu i naglo uključuju prekidače u njihovim mozgovima kako bi više govorile, družile se sa svojim vršnjakinjama, više razmišljale o dečkima, više brinule o svome izgledu, bile više izložene stresu i više sklone preuveličanome izražavanju emocija. Vodene su porivom za povezivanjem s drugim djevojkama - i dečkima. Navala dopamina i oksitocina koju kod njih izazivaju razgovor i povezivanje navodi ih da neprestano teže takvim bliskim odnosima. Ono što ne znaju jest to da je to njihov zaseban djevojački doživljaj stvarnosti. Većina mladića ne dijeli tu snažnu želju za verbalnim povezivanjem, stoga pokušaji verbalnoga zbližavanja s njihovim vršnjacima mogu donijeti razočaravajuće rezultate. E>jevojke koje od svojih mladića očekuju da s njima čavrljaju poput njihovih prijateljica čeka neugodno iznenađenje. U telefonskim bi razgovorima moglo doći do mučnih stanki dok ona dočeka da on nešto kaže. Najbolje čemu se obično može nadati jest to da je on pozoran slušatelj. Ona možda neće biti svjesna toga da je njemu jednostavno dosadno i da se želi vratiti svojoj videoigrici. Ta bi razlika također mogla biti uzrokom najvećega razočaranja koje žene osjećaju čitavoga života spram svojih bračnih partnera on nije raspoložen za druženje, on ne žudi za dugim razgovorima. No on nije za to kriv. Dok je tinejdžer, njegove razine testosterona počinju naglo rasti, i on se „gubi u adolescenciji", što je fraza koju je uporabila jedna moja prijateljica psihologinja kako bi opisala zašto njezin petnaestogodišnji sin više uopće ne želi s njome razgovarati, zašto se zatvara u svoju sobu zajedno sa svojim drugovima ili s njima igra igrice preko interneta i ne skriva nelagodu na pomisao

Mozak t i n e j d ž e r i c e

67

o obiteljskoj večeri ili izletu. Više no išta, želi da ga se ostavi na miru u njegovoj sobi. Zašto dotada komunikativan dječak, kada ude u tinejdžerske godine, postaje tako šutljiv i škrt na riječima da to graniči s autizmom? Navala testosterona iz testisa preplavljuje njegov mozak. Dokazano je da testosteron smanjuje razgovorljivost kao i interes za druženje - osim ako to ne uključuje sport ili stjecanje spolnih iskustava. Zapravo, seks i dijelovi tijela postaju gotovo opsesijom. Kada sam podučavala onaj razred petnaestogodišnjaka i kada je bilo vrijeme da djevojke postave svoje pitanje mladićima, željele su saznati sljedeće: „Sviđaju li vam se više djevojke s rijetkom ili bujnom frizurom?" Pomislila sam da se pitanje odnosi na kosu. No ubrzo sam shvatila da misle na to sviđa li se mladićima kod djevojaka više ili manje stidnih dlaka. Momci su jasno i glasno odgovorili: „Bez frizure." Stoga budimo otvoreni. Mladi tinejdžeri često su posve i isključivo opsjednuti seksualnim fantazijama, ženskim dijelovima tijela i potrebom za masturbiranjem. Razlog njihova opiranja razgovoru s odraslima jest pomisao da će odrasli nekom čarolijom pročitati između njihovih izgovorenih redaka, pogledati im u oči i znati da njihov um, tijelo i dušu opsjedaju misli o seksu. Tinejdžer se osjeća usamljen u takvim mislima i stoga je posramljen. Sve dok njegovi drugovi ne počnu zbijati šale i iznositi komentare na račun tijela djevojaka, on misli da samo njega opsjedaju takve intenzivne seksualne maštarije i neprestano je u strahu da će netko primijetiti erekcije nad kojima se čini da nema nikakve kontrole. Mnogo puta dnevno obuzima ga neodoljiva potreba za masturbacijom. On živi u strahu da će biti „otkriven". Još i više zazire od verbalne bliskosti s djevojkama, premda danonoćno sanja

68

L . B r i z e n d i n e : Ž E N S K I MOZAK

o drugim vrstama bliskosti s njima. Tijekom nekoliko tinejdžerskih godina, mozak tinejdžerice i tinejdžera ima veoma različite prioritete kada je riječ o zbližavanju.

STRAH OD SUKOBA

Istraživanja nalažu da su djevojke motivirane - na molekularnoj i neurološkoj razini - za ublažavanje pa čak i sprječavanje društvenoga sukoba. Cilj je ženskoga mozga sačuvati odnos pod svaku cijenu. To bi moglo posebice važiti za mozak tinejdžerice. Sjećam se da su Elana, starija kći tinejdžerica moje prijateljice Shelley, i njezina prijateljica Phyllis gotovo svake noći spavale jedna kod druge - a kada nisu, razgovarale bi telefonom sve dok ne bi morale otići na spavanje. Planirale su što će odjenuti, razgovarale o tome u koje su dečke zaljubljene i zajedno preko telefona gledale TV. Jednog je dana Phyllis počela ogovarati manje popularnu djevojku u razredu, s kojom je Elana bila dobra u osnovnoj školi. Njezina je zloba u Elani izazvala nelagodu i bijes, no kada bi pomislila na sukob s Phyllis, njezin bi mozak i tijelo preplavio val tjeskobe. Shvatila je da bi, pokaže li Phyllis makar i tračak neodobravanja, moglo doći do svađe koja bi prekinula njihovo prijateljstvo. Umjesto da riskira gubitak prijateljstva s Phyllis, Elana je odlučila ne kazati ništa. To je film koji se odvrti u mozgu svake žene pri pomisli na sukob, pa čak i na malo neslaganje. Ženski mozak daleko negativnije reagira na upozorenje o mogućem sukobu i odbacivanje nego muški. Muškarci često uživaju u međusobnom sukobljavanju i nadmetanju, to kod njih čak može biti poticajno. Kod žena će su-

Mozak t i n e j d ž e r i c e

69

kob najvjerojatnije pokrenuti niz negativnih kemijskih reakcija, izazivajući osjećaj stresa, uzrujanosti i straha. I sama pomisao na to da bi moglo doći do sukoba, u ženskome će mozgu biti protumačena kao prijetnja odnosu i izazvati bojazan da bi sljedeći razgovor s njezinom prijateljicom mogao biti posljednji. Kada je odnos ugrožen ili prekinut, neke neurokemikalije u ženskome mozgu - poput serotonina, dopamina i oksitocina (hormona povezivanja) - padaju na najnižu razinu, a hormon stresa kortizol preuzima kontrolu. Žena počinje osjećati tjeskobu, gubitak i bojazan da će biti odbačena i ostati osamljena. Ubrzo počinje osjećati silnu žudnju za tom blagotvornom drogom bliskosti, oksitocinom. Navala oksitocina u njoj izaziva osjećaj bliskosti, koji je dodatno potaknut društvenim kontaktom. No čim se taj društveni kontakt prekine, a oksitocin i dopamin padnu na najnižu razinu, ona se nade u emocionalnoj nevolji. Čim ženini osjećaji budu povrijeđeni, hormonalna promjena kod nje izaziva zastrašujuću ideju da će odnos završiti. Zato je Elana odlučila ne reagirati na Phyllisine zlobne komentare o svojoj staroj prijateljici kako ne bi morala riskirati svađu koja bi mogla okončati prijateljstvo. To je zastrašujući doživljaj stvarnosti koji se odigrava u ženskome mozgu. To je razlog zašto je prekid prijateljstva, ili samo pomisao na društvenu izolaciju, tako stresna, osobito za tinejdžerice. Velik broj moždanih krugova zadužen je za nadziranje bliskosti, a kada je bliskost ugrožena, mozak oglasi uzbunu za opasnost od napuštanja. Robert Josephs sa Sveučilišta u Teksasu zaključio je da muško samopoštovanje više proizlazi iz njegove sposobnosti očuvanja neovisnosti od drugih, dok na žensko samopoštovanje, djelomice, utječe sposobnost održavanja bli-

70

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

skog odnosa s drugim ljudima. Kao rezultat toga, možda najveći izvor stresa u mozgu žene ili djevojke može biti strah od gubitka bliskih odnosa i nedostatak po život važne društvene podrške koji bi mogao uslijediti. Pojačana reakcija na stres i tjeskobu kod djevojaka u pubertetu mogla bi čak biti povezana sa stvaranjem klika i kružoka. Štoviše, stvaranje klika moglo bi biti rezultat njihove reakcije na stres. Sve donedavno pretpostavljalo se da ljudska bića na stres odgovaraju reakcijom „bori se ili bježi", koju je 1932. opisao W. B. Cannon. Prema toj teoriji, osoba izložena stresu ili opasnosti napast će izvor opasnosti ako postoje ikakvi izgledi da pobijedi; u protivnom će pobjeći od opasne situacije. No takvo ponašanje možda nije karakteristično za sve ljude. Profesorica psihologije s UCLA-a Shelley Taylor tvrdi da će to vjerojatno biti muška reakcija na opasnost i stres. Naravno, kada su izloženi akutnome stresu, kod oba spola dolazi do snažne navale neurokemikalija i hormona koji ih pripremaju za suočavanje s neposrednom opasnošću. A ta navala hormona muškarca može potaknuti na djelovanje - njegovi su putovi za agresivnost izravniji od onih u žene. No borba za žene možda nije bila tako evolucijski pogodna za usvajanje kao za muškarce jer žene imaju manje izgleda da fizički savladaju muškarce koji su krupniji od njih, pa čak i kada su jednako snažne kao i njihovi protivnici, upuštanje u borbu moglo bi značiti ostavljanje bespomoćnog i ranjivog djeteta samoga. U ženskome mozgu krugovi za agresiju tješnje su povezani s kognitivnim, emocionalnim i verbalnim funkcijama nego u muškim putovima za agresiju, koji su više povezani s područjem mozga za fizičko djelovanje.

Mozak t i n e j d ž e r i c e

71

stojeći rame uz rame i tjerajući ga uz prijeteće krikove. kod nekih će vrsta majmuna. Članice skupine mogu jedna drugu unaprijed upozoriti na sukob i time im omogućiti da se maknu od moguće opasnosti i u sigurnosti nastave skrbiti za svoje bespomoćne potomke. ženke su općenito manje sposobne za trčanje kada su trudne. dijeliti 72 L. Jedna od takvih reakcija mogla bi biti oslanjanje na društvene veze. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Primjerice. ženke su možda stvarale društvene mreže za podršku kada bi im zaprijetila opasnost od mužjaka. Rano u evoluciji sisavaca. Takve ženske mreže također nude i druge vrste zaštite i podrške. Ženke mnogih vrsta primata međusobno će čuvati mladunče i brinuti se za njih. Ženke u međusobno povezanoj društvenoj skupini vjerojatnije će jedna drugoj priteći u pomoć u situaciji kada su izložene opasnosti ili stresu. pomaganje se odnosi na stvaranje i održavanje društvene mreže koja bi pritom mogla biti od pomoći.Što se tiče bijega. Štićenje uključuje zaštitničko ponašanje koje pridonosi sigurnosti i smanjuje razinu stresa kod majke i njezinih potomaka. koje im omogućavaju da zaštite sebe i svoje bespomoćne potomke. naš moderni ženski mozak još uvijek posjeduje drevne krugove naših najuspješnijih pramajki. Istraživanja su otkrila da ženke sisavaca izložene stresu rijetko napuštaju svoje mladunče kada se jednom uspostavi veza među njima. Stoga se čini da ženke imaju i neke druge odgovore na stres osim reakcije „bori se ili bježi". kako nalažu istraživanja na nekim nečovjekolikim majmunima. Ne zaboravite. ako je mužjak previše agresivan prema ženki. Takav obrazac ponašanja naziva se „štiti i pomaži" i mogao bi predstavljati isključivo žensku strategiju. doje ili skrbe za svojeg nejakog potomka. druge ženke iz njezine skupine doći i zaskočiti mužjaka.

one dostižu optimalnu plodnost. Njezino je šesnaestogodišnje istraživanje pokazalo da društveno najpovezanije majke imaju najveći broj preživjelih mladunaca. a mlade će se ženke od njih ličiti materinskome ponašanju. i ti i tvoje potomstvo osuđeni ste na propast. Lauren ju je teže budila za školu. kamenoga doba koji se nalaze u njima preplavljeni su neurokemikalijama koje im kazuju da se povežu s drugim ženama kako bi i in pomogle zaštititi potomke. a ona nije znala zašto. MOZAK HODA U R I T M U ESTROGENSKOG BUBNJA Kada je Shana imala deset godina. Shana se počela osjećati deprimirano jer ju je majka neprekidno nazivala lijenom propalicom.i povezanost oslabi. Nije čudo da se djevojkama tako teško nositi s osjećajem da su izostavljene. Bila je umorna i željela je spava- Mozak t i n e j d ž e r i c e 73 .Informacije o tome gdje pronaći hranu." To je snažna poruka. Antropologinja Joan Silk s UCLA-a i »Ikrila je izravnu vezu između stupnja društvene povezanosti ženki pavijana i njihove reproduktivne uspješnosti. 11 biološkome smislu. Primitivan im mozak kazuje: „Ako l. Mozgovi i/. Lauren je bila uvjerena kako je taj obrazac spavanja odraz Shaninih loših navika čekala bi posljednji trenutak za dovršenje školskih projekata i voljela bi ostati dugo budna i gledati televiziju. Shana je vikendom počela spavati do podneva. Tinejdžerice automatski grade i prakticiraju takvu prijateljsku povezanost svojim intimnim razgovorima po školskim zahodima. što povećava njihovu uspješnost u prenošenju svojih gena.

Brizendine: ŽENSKI MOZAK .sat za spavanje u mozgu počinje mijenjati svoje postavke. Znanstvenici su zaključili da to nalaže da mozgovi djevojčica brže sazrijevaju. Te skupine stanica upravljaju dnevnim. U pubertetu estrogen određuje vrijeme za sve u ženskome mozgu . kasnijeg ustajanja i općenito duljega spavanja. Estrogen čak izravno utječe na moždane stanice koje kontroliraju disanje. tjelesne temperature.i godinu dana ili nešto kasnije kod dječaka . poput lučenja hormona. Ženski mozak. Estrogen djeluje na gotovo sve što tinejdžerica proživljava. Jedno je istraživanje pokazalo da u dobi od devet godina mozgovi dječaka i djevojčica imaju posve jednake moždane valove tijekom spavanja. Slično se do- 7 L. dovodeći do kasnijeg odlaska na spavanje. majka i kći bile su u neprekidnom sukobu. Pročišćavanje prekobrojnih sinapsa u mozgovima tinejdžerica počinje ranije no u tinejdžera. On aktivira jedinstveni ženski ciklus spavanja kao i njezin hormon rasta. kod djevojčica . djevojčice su imale 37-postotnu promjenu u moždanim valovima tijekom spavanja u usporedbi s dječacima.ti. sazrijeva dvije-tri godine prije muškoga. Valovi estrogena iz Shaninih jajnika u pubertetu zapravo su vratili stanice za spavanje u njezinu mozgu u početno stanje. Kada sam ih prvi put susrela. uključujući osjetljivost na svjetlo i svakodnevni ciklus svjetlo-tama. U dobi od dvanaest godina. U dobi od oko osam do deset godina. dovodeći do bržeg sazrijevanja svih njihovih moždanih krugova. Estrogenski receptori aktiviraju se u stanicama mozga za 24-satni ritam koje se nalaze u suprahijazmatičnoj jezgri.ženski i muški mozak naposljetku će marširati u ritmu različitih bubnjara. mjesečnim i godišnjim tjelesnim ritmovima. u prosjeku. spavanja i raspoloženja.

Ženska sklonost malo ranijem lijeganju i ustajanju od muškaraca predstavlja razliku koja će se održati sve i lok ne završi menopauza. u dobi od četrnaest godina. Shana". To je samo početak neusklađeno• ti sa suprotnim spolom. hipijevskom smislu.on stimulira djevojčin mozak i tijekom prva dva tjedna čini je društveno opuštenijom. kada se Shana već naviknula na svoj novi ritam koji je estrogen uspostavio u njezinu mozgu. Rekla sam ti da mi se ne sviđa što se razbacuju novcem i prilično sam sigurna da se drogiraju. pravo uzorno dijete. Estrogen na stanice djeluje poput gnojiva . Ne možeš podnijeti što sam pametnija i bolja od tebe. Bio je dvadeset šesti dan njezina ciklusa i Shana nije samo vikala. Shanu i njezinu majku susrela sam još mnogo puta. no njihova je faza spavanja. Ti si obična stara krava!" Lauren je izgubila kontrolu. već stoga što mjesečni ciklus svakoga mjeseca obnavlja i osvježava neke dijelove mozga djevojčice. Nikad ga nisi imala.K«iđa u mozgovima dječaka nekoliko godina poslije. Ti si glupa stara konzervativka koja nema svoj život. ne u nezv-ageovskom. i samo me želiš podčiniti. Kada djevojčica dobije prvu mjesečnicu. to može biti uzbudljivo i zbunjujuće. pomaknuta za još jedan Kat kasnije nego ona u djevojčica. „Sutra idem na plažu i ne možeš me spriječiti. To je trenutak koji valja proslaviti. Bila si ružna i dosadna. Ona H" histerično urlala. Ciklus kojim estrogen najočitije upravlja jest mjesečni ciklus. Ne bi znala što je to cool ni da te opali po faci." „Nemaš pojma o čemu govoriš. Samo me pokušaj zaustaviti!" „Ne. Sve je postalo još gore nakon nekoliko godina. odgovorila je Lauren. „ne ideš nikamo s tom skupinom klinaca. Prvi put u životu ošamarila je svoju kćer. U prva dva Mozak t i n e j d ž e r i c e 7 .

Do odrasle dobi nauče kako se s time nositi. a to mozak čini malo budnijim. Brže i okretnije mislite. Mozak malo bolje funkcionira. negativno. U mojoj klinici te dane nazivamo „danima plakanja nad reklamama za pseću hranu" jer u tom kratkom razdoblju čak i smiješne. kada progesteron opada. zahvaljujući progesteronu. agresivno. iz jajnika počinje šikljati progesteron i poništavati djelovanje estrogena. djelujući više poput herbicida na nove veze u hipokampusu. izloženim stresu i razdražljivim. Shana je bila u toj fazi ciklusa kada je urlala na svoju majku. napeto. Bistriji ste i bolje pamtite. oko četrnaestog dana. hormoni koji se pojavljuju ciklički mogu djelovati na njihov mozak. a potom i malo usporeniji. Tijekom posljednja dva tjedna ciklusa. pa čak i beznadno i deprimirano. a zatim postupno sve razdražljiviji. Posljednjih nekoliko dana mjesečnoga ciklusa. To bi mogao biti jedan od glavnih razloga za promjenu u osjetljivosti na stres u drugoj polovici mjesečnog ciklusa. Potrebno se priviknuti na zamisao da čak i kada nema krvarenja. manje usredotočen. Zatim pri ovulaciji. ostavljajući mozak nakratko uznemirenim. U početku ta nagla promjena raspoloženja iznenadi djevojke poput Shane. Tinejdžerice misle da je sve što trebaju znati o mjesečnome ciklusu to da ne zaborave svoje tampone i uzmu Advil ili Aleve za grčeve na dan kada počne krvarenje. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . uništava progesteron u posljednja dva tjedna. to umirujuće djelovanje naglo se povlači. sentimentalne stvari mogu izazvati plačljivu reakciju. mozak najprije postaje smireniji. Mnoge žene kažu da se neposredno prije početka mjesečnice lakše rasplaču i često se osjećaju mrzovoljno. Većina 7 L.tjedna (estrogenska faza) dolazi do 25-postotnoga porasta veza u hipokampusu. neprijateljski. Dodatne veze koje nastaju u tjednima u kojima je estrogen u porastu.

ž. a kočnice u njezinu mozgu bile su podmazane i radile punom parom. To bi mogao biti jedan od bioloških razloga boljih verbalnih sposobnosti u tjednu kada je estrogen na najvišoj razini .ili manjak . Vaš je mozak bio prilično stabilan. njezina je razdražljivost počela iščezavati.hormona.dječaci je katkad jednostavno nisu mogli pratiti. Shani je trebalo još nekoliko dana da shvati da nije smjela onako razgovarati sa svojom majkom.hipokampus . a već je sljedećega nazivate starom kravom.ili supruge koje žele nadjačati svoje muževe u svađi. |cdan od dijelova mozga koji su najosjetljiviji na estrogen . Možda bi to trebale primijeniti i tinejdžerice koje polažu prijamni ispit za fakultet . kada su njihove verbalne sposobnosti na vrhuncu. A posljednja stvar koju kao tinejdžerica želite izazvati jest Mozak t i n e j d ž e r i c e 7 . što ju je malko dovodilo u nepriliku .predstavlja glavnu relejnu postaju za obradu sjećanja u riječi. u trećem i četvrtom tjednu. Ubrzo je sve iznenađivala svojim duhovitim primjedbama i inteligenInim zapažanjima. bijesni porivi potpadaju pod pravilo o dva dana. a među djevojkama se isticala. Moždane sposobnosti kod nekih žena mogu fluktuirati zajedno s hormonalnim promjenama unutar mjesečnoga ciklusa. A kako je njezin progesteron opao. Jednoga se dana s mamom igrate čajanke. Čitavog ste divota imali ujednačen dotok . U hipokampusu su ponovo počele nicati veze. Z A Š T O M O Z A K T I N E J D Ž E R I C E ŠIZI Razmislite o tome.ena zna da. Često se šalim sa svojim studenticama da bi usmene ispite trebale polagati dvanaestog dana ciklusa.u drugome tjednu njihova ciklusa. Pričekat će dva dana i vidjeti žele li i dalje reagirati u skladu s njima. a estrogen ponovo narastao.

u Marylandu. Premda kod 80 posto žena te mjesečne hormonalne promjene imaju tek blago djelovanje. Sve što ste mislili da znate o sebi. A kada ga ne dobije. To pomaže objasniti zašto se žene često osjećaju razdražljivije tijekom potpunoga povlačenja hormona. koju većina nas doživljava kao nervozu. čak i kod odrasle žene. naravno.sukob. Žene čiji jajnici proizvode * Refleks „plašenja" (moro refleks) ispituje se tako da se dijete izloži iznenadnoj stimulaciji . Kod nekih žena problem predstavlja povlačenje estrogena i progesterona iz mozga. bit će vam lakše. Na taj način napetost i emocionalna osjetljivost mogu naglo porasti nekoliko dana prije početka krvarenja. uz široko otvaranje prstiju. ali i vrlo jednostavna kemijska reakcija. vizualnoj ili naglom promjenom položaja. To se. No. (nap. no nije nimalo ugodno. Ti hormoni naglo padaju na najnižu razinu i mozak počinje žudjeti za njihovim umirujućim djelovanjem. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . izmjerenu refleksom „plašenja" (startle reflex)*. To je velik udarac djevojčinu samopoštovanju. kao da se više ne možete pouzdati u tu osobu. a sada. Nekoć ste se osjećali kao dobra djevojčica. ur.toliko razdražen da se intenzitet nelagode može mjeriti s napadajem.) 7 L. ispitivali su promjene raspoloženja vezane uz mjesečni ciklus. David Rubinow i njegovi kolege s američkoga Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje u Bethesdau. što je također povezano i s reakcijom na stres. do kojega dolazi u četvrtome tjednu ciklusa. odjednom je nestalo. znate li što se pritom događa. iznenada. Pronašli su izravan dokaz da fluktuacije hormona tijekom mjesečnoga ciklusa povećavaju osjetljivost moždanih krugova. postaje razdražen . Postupno nestaje s trećim mjesecom života. događa kod maloga broja žena. Pri tome refleksu dijete naglo širi ruke i noge. oko 10 posto žena tvrdi da postanu krajnje razdražljive i lako se uzrujaju.bilo zvučnoj.

nekontrolirane emocije mogu se lakše probiti iz primitivnih dijelova mozga. beznadni osjećaj depresije. Jedna je nastavnica zapazila da je Shanino ponašanje najgore tijekom dva tjedna svakoga mjeseca. najosjetljivije na stres. Neprestani sastanci s ravnateljem i školskim savjetnikom nisu nimalo suzbili njezine ispade. vršnjaci i nastavnici počeli pribojavati.više-manje tipična tinejdžerica . Za te žene. napadaji panike. posljednji i lani prije početka krvarenja mogu biti pravi pakao. Shanine promjene raspoloženja i osobnosti. straha i izljevi plača ili bijesa koje nije moguće kontrolirati.i j više estrogena i progesterona najotpornije su na stres jer imaju više serotoninskih stanica (kemikalije zahvaljujući kojoj se osjećate opušteno) u svojim mozgovima. bila bi neprestano u nevolji jer bi govorila kada je nitko ne bi ništa pitao i prekidala nastavu.iteljstvo. Slušajući svoju intuiciju. U jednom bi trenutku bila bezobrazna i agresivna. a kada su je roditelji konačno poslali pedijatru. i on je bio zbunjen njezinim ekstremnim ponašanjem. razmišljanje o samoubojstvu. ta me nastavnica nazvala u kliniku tvrdeći da Shana pati od teškog PMS-a. Žene koje imaju najmanje estrogena i progesterona osjetljivije su na stres i imaju manje serotonin• kih stanica u mozgu. Tjedan ili dva prije početka mjesečnice. U dvadesetogodišnjoj praksi u psihijatriji i žen- Mozak t i n e j d ž e r i c e 7 . a u drugome briznula u plač. Muči ih nepri|. premda ekstremne.n. no uglavnom pomirljiva.katkad mušičava i pretjerano osjetljiva. nisu me iznenadile. Shana je pripadala toj kategoriji. Ubrzo su njezine promjene raspoloženja postale nekontrolirane i njezini su je se roditelji. a burne. Promjene hormona i serotonina mogu rezultirati narušenim funkcioniranjem centra za mišljenje u mozgu (prefrontalnog korteksa). Ostatak vremena bila je ona stara .

Neke su godinama odlazile na psihoterapiju pokušavajući otkriti razlog svoje tuge ili bijesa koji se redovito ponavljaju.skome zdravlju. dokazavši da su bile privremeno neuračunljive. Moguće je.također su izazvani povećanom osjetljivošću moždanih krugova i smanjenim umirujućim učinkom neposredno prije početka mjesečnice. zaključuju istraživači. jest predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD).poput menstrualne migrene . iz tjedna u tjedan. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Većina ih za svoje ispade ružnoga ponašanja okrivljuje sebe. susrela sam na stotine djevojaka i žena sa sličnim problemima. mijenja sama struktura njihovih mozgova. Prije pedeset godina jedino uspješno liječenje PMDD-a bilo je kirurško uklanjanje jajnika. Istraživači iz Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje otkrili su da promjene emocija i raspoloženja koje te žene osjećaju tijekom mjesečnoga ciklusa. iz dana u dan. da su žene s PMDD-om na neki način „alergične" ili previše osjetljive na fluktuacije estrogena i progesterona tijekom ciklusa. nestaju kada se u jajnicima zaustavi proizvodnja fluktuirajućih hormona. Mnoge od njih često su bile optuživane za zloporabu droga. negativnost i zlonamjernost. Kod tih se adolescentica i odraslih žena događaju nagle promjene raspoloženja i ponašanja jer se. zapravo. L. Žene koje su počinile zločine dok su patile od PMDD-a u Francuskoj i Engleskoj uspješno su to iskoristile u svoju obranu. Medicinski naziv za ekstremnu emocionalnu reakciju u tjednima koji prethode mjesečnici. U to je doba to bio jedini način za otklanjanje hormonalnih fluktuacija. Većina je takvih pretpostavki nepravedna i sve one posve promašuju bit. Drugi učestali problemi . a koju izazivaju estrogen i progesteron iz jajnika.

dečka svoje kćeri. to joj se više sviđao. a njezini jajnici spriječili velike lluktuacije hormona koje su uznemiravale njezin mozak. drugim riječima. Shana je već spavala s njim. Jeffovi su im roditelji dopuštali da to rade u njihovoj kući. a Shana je to tajila roditeljima sve dok se nije uplašila da je trudna.vesela i dobra učenica. propisala sam joj uzima11 ji. IZLAGANJE OPASNOSTI I A G R E S I V N O S T KOD TINEJDŽERICA Onoga dana kada je Shana vrištala da želi ići na plažu. mama. stvarno sam pod velikim pritiskom. Uz estrogen i progesteron na postojanim razinama. a ako on Mozak t i n e j d ž e r i c e . Lauren je hila zabrinuta zbog Jeffa. a Shana bi bila sretna kad bi on bio u blizini.kako bi se njezin estrogen i progesteron održali na umjereno visokim. u dobi od petnaest godina. Lauren je shvatila kako će biti najbolje da ga bolje upozna.koji mogu dodatno stabilizirati i povisiti razinu serotonina u mozgu.tzv. njezin je mozak bio smireniji.Umjesto uklanjanja Shaninih jajnika. no nije ga željela povrijediti).kontinuiranu pilulu za kontrolu začeća . Sa svojim bi se roditeljima često nagodila: „Daj. no postojanim razinama. Jeff je bio iz veoma bogate i liberalne obitelji i. selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina . I što ga je više upoznavala.hormona svakoga dana . Jeff je Shanu obasipao darovima (čime Lauren nije bila oduševljena. Sljedećeg me mjeseca Shanina nastavnica nazvala kako bi mi javila da je Shana ponovo postala ona stara . a razine serotonina stabilizirale su se. Nekim djevojkama propisujem još i lijekove poput Zolofta . Budući da je Jeff i dalje bio sa Shanom. poboljšati raspoloženje i pridonijeti da se bolje osjećaju.

promjene raspoloženja u tinejdžerice. momkom za kojega se zaklinjala da su samo prijatelji. nakon škole se kod kuće pojavila s Mikeom. „divlje žvale". nekoć je bio u popravnome domu i sa šesnaest go- 82 L. Osjećaju bijes spram svakog autoriteta koji želi obuzdati njihove nagone. Sustav za kontrolu emocija i nagona u njezinu mozgu . Kao posljedica toga. To je razlog zašto tinejdžerice često uvrte u glavu neku zamisao i odmah je provedu u djelo. prema njezinim riječima. Kada se Lauren uspela do Shanine sobe kako bi vidjela što rade. Lauren nije znala što učiniti. Bilo je jasno da Shanini nagoni izmiču kontroli. Obećavam da ću dovršiti posao čim ode. Shana se s Jeffom viđala osam mjeseci. Dan nakon što je svojoj majci kazala koliko ga voli. no bila je u vezi s lokalnim momkom koji nije završio srednju školu. no te su veze još uvijek tanke i nezrele. Bila je odlična učenica.do dobi od dvanaest godina proizvest će još mnoštvo stanica. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Budući da je Shani dopustila spolne odnose s Jeffom.dođe na sat vremena. Kada ih je otvorila. brže su i naglije. vrata su bila zatvorena. Primjerice. osjećat ću se bolje. moja pacijentica Joan ostala je na sjeveru države New York onoga ljeta kada je ondje završila internat.prefrontals korteks . On nije u stanju savladati povećani promet iz amigdale pa često postane prezagušen. ne zastavši kako bi razmislile o posljedicama. Emocionalni centri djevojčice u pubertetu postaju izuzetno osjetljivi. Njezin prefrontalni korteks nalik je starome dial-up modemu koji prima širokopojasne signale." Često bi ga prokrijumčarila natrag i njih su dvoje bili nerazdvojni. zatekla ih je kako se. koje su djelomice posljedica pojačanih emocionalnih impulsa koje odašilje amigdala.

neniijelinizirane . ali prošlo je puno vremena I >rije no što je ponovo uljudno razgovarala sa svojim roditeljima. neuljuđenim ponašanjem i preopterećenjem moždanih krugova. Da su samo /nali da se zbog njihovih spolnih hormona moždane stanice mno}. Željela je ostati s njim. NaI »osljetku se urazumila i otišla na studij. mora obaviti tvar koja se naziva mijelin.produžne kabele. najisturenije u vezama između centra za emocije u amigdali i centra za kontrolu u prefrontalnom korteksu. II takvim je situacijama tinejdžerskome mozgu teško postupiti razumno.uitomobil i odvući je na fakultet.ti ina dobio dijete. Kada se amigdalu tinejdžerice uzruja neželjenim roditeljskim ograničenjima poput „Znamo da si pila na tulumu. To će se možda dogoditi tek u kasnim tinejdžerskim ili ranim odraslim godinama. Joan se s njim družila čitavo ljeto i kada je došlo vrijeme da ode na studij. Kada su njezini roditelji zaprijetili da će doći onamo. uzeti joj . a koja omogućava brzo sprovođenje impulsa prije no što budu u stanju pouzdano lunkcionirati pod stresom.e i stvaraju produžetke te da će trebati nekoliko godina da obliku|ii strukturalno zdrave veze nakon što ti produžeci budu utaknuti u odgovarajuće utičnice u zrelome prefrontalnom korteksu.ilnim korteksom velike količine impulsa često mogu rezultirati ishitrenim.iuliettin bi mozak sazrio dvije ili tri godine prije Romeovog . i tvoje su ocjene sve lošije. zato si odsad u kazni". Sjećate li se Romea i Giuliette? Da su samo znali da se na njihovim moždanim krugovima vrši velika rekonstrukcija. počela se premišljati. i previše se dru/iš s dečkima. pobjegla je sa svojim dečkom. Mozak t i n e j d ž e r i c e 83 . Te nedovršene . Bez brze veze s prefronl.sto»i bi se ona možda bila urazumila prije njega. No (.

a i što će joj fakultetska diploma kada će je ionako vjerojatno netko „napumpati" prije dvadesete godine? Njihovo omalovažavanje učinilo je Karen samo još odlučnijom da pronađe izlaz. Nisu imali novaca da je pošalju na studij. Karen je očajnički željela otići od kuće. No Karen je zaradila dovoljno novca da plati prvi semestar na fakultetu. a nakon toga njezine su ocjene bile nagrađene punom stipendijom.možda će reagirati samo s „Mrzim vas. liječnik i knjižničar završili fakultet. Roditelji su joj prigovarali da živi u svijetu mašte. S osamnaest je godina željela nastaviti školovanje i završiti fakultet. To baš nije uobičajen posao za jednu buduću profesoricu biokemije. kada je i sama majka troje tinejdžera. Karen. moja bivša pacijentica koja je sada redovna profesorica biokemije. Pronaći će ona neki drugi način kako bi vam prkosila. što je bila radikalna zamisao u gradiću u kojemu su samo učitelji. Počela je živjeti s dečkom i noću raditi u baru. No bila je dovoljno stara da se zaposli kao go-go plesačica u jednome od lokalnih barova u koji su zalazili drvosječe koji bi došli u grad potrošiti plaću. Njezine su se prijateljice zapošljavale kao kuharice ili tajnice u logorima za drvosječe ili su se udale i gotovo odmah zatrudnjele. koje bi joj mušterije ugurale u tangu. još je uvijek uspijevala zaraditi dvadesetak dolara napojnice. Danas. Premda je bila premlada da nastupa u toplesu. dviju 84 L." No pripazite na suptilne znakove pobune koji mogu uslijediti. Do drugoga razreda srednje škole. u kojemu su mnogi učenici napustili srednju školu kako bi radili u lokalnim drvnim tvrtkama. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Karen je odrasla u malenome gradiću u državi Washington. ispričala mi je priču koja ilustrira takav tinejdžerski doživljaj stvarnosti. Odlučila je poći na studij.

izazvavši pretjerano emocionalnu reakciju i nekontrolirano ponašanje. posebice na područjima koja su osobito osjetljiva na hormonalne promjene. Kada nije iz. Da estrogen i progestei on samo porastu u tinejdžerskim godinama i ostanu na toj novoj. a njezino ponašanje primjereno. Mozak t i n e j d ž e r i c e 85 . pubertet za mnoge djevojke može biti krajnje impulzivno razdoblje. no on još nije istražen. No neki stres . I 'KOMJENJIVA HORMONALNA STANJA U mozgu djevojke tijekom mjeseč- noga ciklusa sve to čine još nepostojanijim. S obzirom na to da mozak tinejdžerice doživljava velike promjene. Mnoge se djevojke pod stresom okreću drogama. no njezini su go-go nastupi mogli i drugačije završiti. Zbog nagloga porasta razina hormona u toj dobi. dužni ste zanemariti mnogo od onoga što oni kažu. ti hormoni dolaze u valovima. Kao roditelj tinejdžera. alkoholu i hrani (bilo da prestaju jesti ili se prejedaju).na dan PMS-a mogao bi prefrontalni korteks izbaciti iz takta.ložen stresu u dobrome tjednu mjesečnoga ciklusa. No. Smirivanje razjarene amigdale tinejdžerice može se pokazati teškim zadatkom. što u mojoj kući nazivamo raspadom sustava. ženski bi se mozak tome trajno prilagodio. poput vikanja i lupanja vratima. kao što smo vidjeli. U lome bi razdoblju ona mogla biti razumna. višoj razini. Ona je uspjela izbjeći sve opasne incidente. prefrontal™ bi korteks u mozgu tinejdžerice trebao funkcionirati normalno. Karen pokušava zamisliti kako bi ona reagirala da joj njezina osamnaestogodišnja kći objavi kako se upravo zaposlila kao barska plesačica. Nagli porast testosterona kod tinejdžera mogao bi imati sličan učinak na mozak. čak i blagi stres ili naizgled beznačajan događaj može biti doživljen kao katastrofa.djevojaka i jednoga dječaka.poput razočaranja ili loše ocjene .

Pisala je za školske novine. No ne zaboravite.i doživljavaju . Njihova je dužnost bila pokazati razboritost koja je njoj u to doba nedostajala. Shana je jako smršavjela. I nekoliko je Shaninih prijateljica također bilo bijesno na nju zbog toga kako se ponijela prema Jeffu. Ako je preko noći odbacila Jeffa. Sviđalo vam se to ili ne. Nije bila u stanju usredotočiti se ni napisati zadaću. mogla bi se predomisliti i u vezi njega. Shana je bila dobro. Tinejdžeri svoje namjere izražavaju . sve se ozbiljnije bavila kiparstvom i smiješio joj se dobar izbor fakulteta. Popustila je u učenju i počela zapostavljati školske novine jer ne bi napisala članke koji su joj bili dodijeljeni. bila je opsjednuta svojom težinom i izgledom te nije mogla natjerati svoj mozak da prestane razmišljati o njemu. DEPRESIJA Čak je i Mike ubrzo uvidio da su Shanini nagoni izmaknuli kontroli. Ostanite smireni. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Nastavnici su voljeli njezinu kreativnost i njezin živahan duh. Sve dotad. nije mogla spavati. morate uvesti kontrolu ondje gdje to nije u stanju učiniti njezin mozak. Bila sam veoma zabrinuta s obzirom da 86 L. stoga je odlučio prekinuti s njom. kazala mi je nakon puno godina. stoga je postajala izoliranom. „učinili su ono što je ispravno". No kada je Mike prekinuo s njom. sve se promijenilo. Primijetila sam nekoliko porezotina na njezinoj ruci i shvatila da se reže. Premda je Joan mrzila svoje roditelje jer su prijetili da će doći i oduzeti joj automobil. moždani krugovi za kontrolu nagona kod vaše kćeri tinejdžerice ne mogu izaći na kraj s količinom impulsa.Nemojte uzimati ozbiljno impulzivne ili emocionalne tirade.s toliko strasti da biste mogli reagirati i protiv svoje volje.

Genetika bi također mogla igrati ulogu u ženskoj depresiji. Kada se žene nadmeću s drugim ženama. No to nadmetanje kod njih ima drugačija pravila nego nadmetanje kod tinejdžera. a to je da su te klike zaraćene. Te su je činjenice izlagale ozbiljnome riziku. BIOLOGIJA ZLOBNIH DJEVOJAKA Nagli porast hormona može dobroćudnu djevojku začas pretvoriti u zlobnu. a to može učiniti i spolno nadmetanje koje je kod tinejdžerica snažno . Shanine su majka i baka u svojim tinejdžerskim godinama patile od teške depresije. poput širenja glasina kako bi uništile Mozak t i n e j d ž e r i c e 87 .no ne i tinejdžera . ostala s njom u bliskome kontaktu i jednom tjedno provodila kognitivnu terapiju. u nekim obiteljima s velikim brojem slučajeva depresi|o istraživači su otkrili mutaciju gena pod nazivom CREB-1 koja mozgove tinejdžerica . I'rimjerice.|i' to razdoblje u kojemu se omjer pojave depresije kod žena udvostručuje u odnosu na muškarce. No već u dobi od petnaest godina djevojčice imaju dvostruko više izgleda da će patiti od depresije. a jedna je njihova rođakinja počinila samoubojstvo. Znamo da tinejdžerice mogu biti nevjerojatno zlobne.i od presudne važnosti. Shana je bolovala od prave kliničke depresije.izlaže većem riziku za kliničku depresiju. često koriste suptilnija sredstva. Za četiri do šest tjedana opet se bila u stanju usredotočiti i položiti završne ispite te je prestala biti opsjednuta Mikeom i svojom težinom. Dječaci i djevojčice imaju jednak rizik od razvijanja depresije I >rije navale hormona u pubertetu. Stavila sam je na terapiju Zoloftom. ali to ima i svoje naličje. Djevojke imaju poriv okupljati se u klike.

bila je ondje jedna jako lijepa djevojka. One na taj način mogu prikriti svoje tragove . Hormoni koji se i kod muškaraca i kod žena obično vezuju uz agresivnost jesu androgeni. ne samo da je imala akne i potpuno razvijene grudi. No za opstanak je ključno i spolno nadmetanje.„Nisam željela ispasti zlobna." Takve taktike umanjuju rizik od gubitka povezanosti koju mozak tinejdžerice smatra ključnom za opstanak. Lijepa djevojka nesvjesno je tako upetljala žvaku u kosu da je jedini način da je izvadi bio rezanje njezinih zavodljivih kovrča. odnosno dvadeset godina kod muškaraca. Jednom je jedna ne tako lijepa djevojka koja je sjedila iza nje izvadila iz usta žvakaću gumu i zalijepila joj je u kosu. Djevojke s visokim razinama testosterona i DHEA-om također često ranije stupaju u spolne odnose. a ostale su djevojke bile veoma ljubomorne što joj dječaci poklanjaju toliku pozornost. Njezin biološki imperativ za nadmetanjem u spolnoj privlačnosti odnio je trenutačnu pobjedu. koja je tada imala petnaest godina. Akne su dobar pokazatelj da su razine androgena u vašega tinejdžera ili tinejdžerice visoke. Shana. zbog čega su ostale mislile da je snob.suparnicu. DHEA i androstenedion. Kraljica zlobe koja joj je stavila žvaku u kosu osjećala se pobjedonosno. Tri glavna androgena koje proizvode žene jesu testosteron. Sjećam se kada sam pohađala sedmi razred. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . U jednome istraživanju na Sveučilištu u Utahu otkriveno je da najagresivnije tinejdžerice imaju visoke razine androgena androstenediona. nego je već godinu dana imala i spolne odnose. Njihove razine počinje rasti rano u pubertetu i nastavljaju rast sve dok ne dosegnu vrhunac u dobi od devetnaest godina kod žena. Žao mi je. 88 L. Kada sam je upoznala. Ta je djevojka bila također i vrlo sramežljiva.

I jednako kao što u mozgu nema niti jed- Mozak t i n e j d ž e r i c e 89 .Agresivni porivi mogu fluktuirati zajedno s hormonima u mjeM'i' nome ciklusu. A te su mlade žene ostali redovito ocijenili kao najuobraženije. stoga oni proizvode manje androgena.nad mladićima i ostalim djevojkani. no možda su Shanine povišene razine androgena u pojedinim l jednima ciklusa bile uzrokom njezinih agresivnih ispada. Hormoni s. Manjak empatije. Također su sebe ocijenile bolje no što su ih ocijenili njihovi vršnjaci. ivanja i osjećaja pripadnosti kod oba su spola dovođeni u vezu s povišenim razinama androgena. Premda i muškarci i žene proizvode lestosteron. IJ istome istraživanju na Sveučilištu u Utahu žene koje su bile naji/. Tinejdžerice koje uzimaju oralne kontraceptive manje su agresivne i imaju smanjeni spolni nagon jer kontraceptivi zaustavljaju aktivnost jajnika. sami hormoni nisu uzrok nekog ponašanja. To navodi na zaključak da više razine androgena koje proizvode jajnici u drugom i trećem tjednu ciklusa kod žena i tinejdžerica povisuju razine agresivnosti. muškarci ga proizvode više nego deseterostruko više što znači da je njihov spolni nagon mnogo jači od spolnoga nagona žena.ravnije i imale najviše samopoštovanja također su imale najviše razine estrogena. Kada su razine androgena niske. testosterona i androstenediona. Naravno. društvenoga pove. ne smanjuje se samo agresivnost. već je to vjerojatno i estrogen. Ne možemo to znati sa sigurnošću.i. Znanstvenici znaju da ne pridonose samo androgeni agresivnosti i ambicioznosti kod žena. već se smanjuje i spolni nagon. U nekim tjednima ciklusa tinejdžerica će biti zainU'resiranija za društveno povezivanje. U drugim će pak tjednima I iil i više zainteresirana za moć .imo povećavaju izglede da će pod određenim okolnostima doći do određenog ponašanja.

asertivnih i neovisnih bića. 90 L. Njezini moždani krugovi sada će se moći pokazati u punoj snazi. Ti hormoni mijenjaju doživljaj stvarnosti tinejdžera i njihov doživljaj sebe kao spolnih. I kamo će je oni natjerati? Ravno u naručje muškarca. To je kao da je dobila čitav niz produžnih kabela i mora otkriti kojega utaknuti u koju utičnicu.noga centra za agresivnost. tako ne postoji niti jedan hormon za agresivnost. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . No postizanje uspjeha i stjecanje moći u društvu zahtijeva određenu agresivnost kod oba spola. Tijekom tinejdžerskih godina krugovi u mozgu djevojke doživljavaju golem rast i pročišćavanje.

Njezina je karijera napokon napredovala ustaljenim ritmom i u dobi od trideset dvije godine bila je spremna za prelazak na sljedeću fazu u svojemu životu. no ni s jednim od njih nije osjetila leptiriće u trbuhu ili onu snažnu. no Leslie je bila nepopuslljiva i Melissa je naposljetku pristala. doista se željela zaljubiti.intilop cipele s visokom potpeticom i stavila crveni ruž koji joj je istaknuo usnice. Sada je željela obitelj i trajnu vezu s muškarcem koji bi ostao s njome dulje od nekoliko seksom nabijenih mjeseci. PRODORNA filmska producentica iz San Francisca.TREĆE POGLAVLJE LJUBAV I POVJERENJE MI LISSA. I ubav i p o v j e r e n j e 91 . Jedne ju je večeri njezina najbolja prijateljica Leslie nazvala i pozvala da odu plesati salsu. Željela je ostati kod kuće. odjenula zvonoliku suknju. Sjela je u taksi i odvezla se do plesnoga kluba. Jedini je problem bio taj što nije uspijevali upoznati onoga pravoga. opustiti se i gledati TV. Melissa nije bila raspoložena. iracionalnu potrebu da stalno bude u njegovoj blizini. Razbarušila je svoju kovrčavu kosu da izgleda seksi. obula nove . Odlazila je na bezbrojne sastanke koje I'i joj dogovorili prijatelji ili s muškarcima koje bi upoznala na inlernetu.

Je li ovdje sam ili s nekime . Što joj je bliže prilazio. no nije ugledala ni jednu. Dok su se opuštale za odlazak na plesni podij. Osjetila je kako se zaljubljuje. „Hm.Kada je stigla Melissa. kazala je. Sve je ostalo palo u drugi plan dok je njezin mozak žudio za uspostavljanjem kontakta. zgodnog muškarca lijepih crta lica. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . dok je korteks njezina mozga pretraživao arhive njezina sjećanja. njegove seksi crne hlače od samta. maslinaste puti i razbarušene gotovo crne kose.pitala se. tko li je to?" tiho je upitala Leslie. njegovom čulnom mirisu i njegovim vragolastim zelenim očima. Melissa nije mogla odvojiti oči od toga neznanca. Potražila je pogledom neku od onih prekrasnih žena za koje se čini da su uvijek u blizini takvih muškaraca savršena izgleda. upijajući svaku pojedinost . „Jesmo li se već negdje sreli?" Melissa nije bila u stanju čuti njegove riječi. Već im je prilazio. Melissa je na drugome kraju prostorije ugledala visokoga. Čvrsto je zgrabila svoje piće.njegove kožnate Armanijeve cipele. Nije pronašao podudarnost. a na prstu lijeve ruke nije nosio vjenčani prsten. „Hej. To nije osjetila u svim onim mjesecima neuspjelih sastanaka. Samo je uživala u njemu. divan je". Bio joj je nekako poznat. Njezin je pogled bio prikovan uz njega. to je Melissa bivala sve manje usredotočena na priču svoje prijateljice. „Bok. Val energije prostrujio joj je leđima. 92 L. no svi su njezini krugovi za pozornost bili u „stanju pripravnosti za sparivanje". kazao je on. Glas mu je bio poput baršuna. Okrenula se natrag prema Leslie i šapnula joj neka baci pogled na njega. Obuzeo ju je poriv za sparivanjem. ja sam Rob". no bilo je prekasno. A on je još uvijek išao prema njoj. nervozno se naslanjajući na šank. Leslie je već bila unutra i pila margaritu.

usmjeravaju prema partnerima koji mogu povećati naše izglede na lutriji ljudske reprodukcije. Dok joj on govori da je marketinški savjetnik te da stanuje u potkrovlju u Potrero Hillu i prikuplja hrabrost zamoliti je za ples. Rob se počinje trajno utiskivati u Melissin mozak. njih se dvoje sele na plesni podij i provode sljedećih nekoliko sati zabavljeni znojnim ritmovima salse. Rob također pozorno odmjerava Melissu. Preplavljuju je hormoni. Oni nas suptilno. brže od superračunala. Stojeći na uglu. kretnje koje nas zavode i strast privlačnosti od koje nam srce divlje tuče evolucijom usađeni u ljubavni nagon u našemu mose činiti slučajnom. Ako se njegove procjene pokažu pozitivnima. U dva sata ujutro glazba postaje sporija i klub se počinje prazniti. hormona koji potiče spolnu želju. Bila je to biologija Melissina mozga. Znamo da su simetrija tijela i lica kojima smo očarani. vrući valovi privlačnosti i želje od kojih joj klecaju koljena preplavljuju njezino tijelo s naglom navalom dopamina .Počeo je ples udvaranja. i bum. a njegov koreograf nije bio ni jedan od njezinih prijatelja niti kakav bračni posrednik.izazivajući ushit i uzbuđenje. K |ubav i p o v j e r e n j e 93 . ali odlučno. Dok govori. Nakon što su uzajamno podražili svoje ljubavne krugove. no činjenica je da su naši mozgovi unaprijed programirani da znadu bolje od nas. Melissa govori da i ona mora poći i koketno se okreće zgu. Njezin je mozak također naredio da mu se pošalje i malo testosterone. Nešto joj već kazuje da je za to prikladan. proračunava njegove kvalitete koje bi ga mogle učiniti kandidatom za mogućeg partnera. Leslie je već davno otišla kući. njezin mozak. i on će dobiti svoju dozu neurokemikalija koje će ga potaknuti na pokušaj sparivanja s njom.

Kao što je zapazio Darwin. Obrasci zadani prije više tisuća godina utječu čak i na gradu tijela. To je sofisticiran sustav. To je naše naslijede od predaka koji su. dobivamo dozu kemikalija koje nas omamljuju naletom precizno usmjerene privlačnosti. Nazovite to ljubavlju ili zaludenošću. Želio bih te opet vidjeti. a ženke obično biraju medu svojim udvaračima. To nisu spolni stereotipi." „Potraži me preko Googlea i pronaći ćeš me". „Čekaj". koju su oblikovali reproduktivni pobjednici evolucije. Istina je ta da smo predvidljiviji nego što to mislimo. Kod kratkoročnih veza. Melissa možda 94 L. To je prvi korak na drevnome putu stvaranja para. naši su mozgovi naučili kako uočiti najzdravije partnere. „Nemam tvoj broj. Lov je počeo. To je arhitektura ljubavi u mozgu. kazuje joj Rob. naučili kako prenijeti svoje gene. Kod žena i muškaraca početna su očekivanja od ljubavne veze nesvjesna i često veoma različita. Otvorena su vrata programu udvaranja-sparivanja-roditeljstva u mozgu. Prisutni su od našega rođenja. Naš mozak procjenjuje mogućeg partnera pa ako se on podudara s popisom želja naših predaka. odgovorila mu je s osmijehom i uskočila u taksi. a aktiviraju se u pubertetu brzodjelujućim koktelom neurokemikalija. mužjaci svih vrsta stvoreni su za snubljivanje ženki. a žene one koje biraju. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Tijekom svoje evolucije kao vrste. primjerice.na svojim visokim petama. miris i dob partnera koje biramo. Ove lekcije koje su naučili rani muškarci i žene kodirane su duboko u našim modernim mozgovima kao neurološki ljubavni krugovi. one koji imaju najviše izgleda podariti nam potomstvo i one čiji resursi i predanost mogu pomoći našemu potomstvu da preživi. tijekom milijuna godina. lice. muškarci su lovci.

naši su se mozgovi razvili kako bi rješavali probleme s kakvima su se susretali rani ljudski preci. Toj je djeci trebalo i omogućiti da požive dovoljno dugo kako bi svoje gene prenijeli dalje. Kada je ugledala Roba na drugome kraju prostorije. prijetnjama i omamljujućim radostima.ta rekla mu je naziv svojega posljednjeg filma. Rani ljudi kojima je odabir partnera omogućio preživljavanje većega broja potomaka. uspjeli su svoje gene prenijeti dalje. nad kojima imaju malo kontrole jer sada biologija gradi njihovu zajedničku budućnost. Nije bilo u pitanju samo rađanje djece. nalaže teorija. Tijekom gotovo 99 posto razdoblja od više milijuna godina koliko je ljudskim bićima trebalo da evoluiraju. No upravo je tako. Njihovi sustavi u mozgu za odabir partnera bili su uspješniji. očekujući da Rob pronađe njezin broj na njezinoj web-stranici . Kao rezultat toga.nije željela nikoga upoznati te večeri. i imala je sreće što je njegov mozak mislio isto.teško je povjerovati da se unutar njezine lubanje nalazi mozak iz kamenoga doba. pijucka kavu s mlijekom ili pretražuje internet u potrazi za mogućim partnerima. Svatko od njih suočit će s tjeskobom. duboko usađene i primitivne planove. u njezinu je mozgu zasvijetlio signal za sparivanje i dugoročno vezivanje. tvrde znanstvenici koji proučavaju sustav za odabir partnera u ljudskome umu. Najvažniji izazov s kojim su se suočili bila je reprodukcija. živjeli smo u primitivnim uvjetima. no njezin je mozak imao druge. pa će je pronaći ako je pametan . Naši preci koji su napravili pogrešne reproduktivne poteze nisu ostavili traga ubav i p o v j e r e n j e 95 . NEODOLJIV PORIV ZA SPARIVANJEM Dok Melissa samodopadno šeće ulicama grada.

na budućnosti vrste. bez obzira na njihove vlastite prihode i sposobnost zarađivanja. Melissa možda jest ekonomski neovisna jedinka. Bussova otkrića mogla bi biti nezgodna u današnje doba kada mnoge žene ostvaruju zavidne karijere i ponose se svojom društvenom i financijskom neovisnošću. a Melissa je znala da je dosta njih propalo. u čitavome svijetu. Nije bila svjesna toga da joj ta misao otežava procjenu je li Rob onaj pravi. Bilo kako bilo. Ti su krugovi za odabir partnera poznatiji pod nazivom „zaljubljivanje". otkrio je da u svih trideset sedam kultura žene drže do tih kvaliteta kod partnera mnogo više od muškaraca. kod dugoročnih partnera traže iste idealne kvalitete. Možda mislimo da smo mnogo sofisticiraniji od Freda ili Wilme Kremenko. a više su zainteresirane za njegov materijalni i društveni status.od zapadnih Germana i Tajvanaca do Mbuti Pigmejaca i aleutskih Eskima. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . možda bi moglo objasniti zašto žene. Ženke ptica iz porodice vrtlarica dijele tu preferenciju odabirući parenje s mužjakom koji je sagradio najljepše gnijezdo. Stoga se fiziološka struktura mozga iz kamenoga doba onih koji su bili najuspješniji u reprodukciji pretvorila u standardne moždane krugove kod modernih ljudi. Otkrio je da u svakoj kulturi žene manje drže do tjelesne privlačnosti potencijalnoga supruga. no naš temeljni mentalni svjetonazor i sposobnosti jednaki su. Rob je rekao Melissi da je marketinški savjetnik . Više od pet godina Buss je proučavao preferencije pri odabiru partnera više od deset tisuća pojedinaca u trideset sedam kultura diljem svijeta . Moj se suprug šali da je na- 96 L. To što se naši mentalni instinkti nisu promijenili već milijunima godina. tvrdi evolucijski psiholog David Buss. no ona želi i da njezin partner privređuje.u San Franciscu ih je bilo čitavo mnoštvo.

Stoga su. opasnosti porođaja.lik ptici vrtlarici jer je nekoliko godina prije no što smo se upoznali sagradio prekrasnu kuću. tek ostaje vidjeti koliko će taj model biti uspješan. odabir partnera na temelju navedenih atributa predstavlja strategiju pametnog ulaganja. one dio naslijeđene arhitekture sustava za odabir partnera u ženskome mozgu . barem deset centimetara viši i tri i pol godine stariji od njih. Zato Melissa nije odmah prve noći uskočila s Robom u krevet. pionira evolucijske biologije sa Sveučilišta Rutgers. Ljudske ženke posjeduju ograničen broj jajašaca i mnogo više ulažu u rađanje I podizanje djece nego muškarci. Prema tvrdnjama Roberta Triversa. To je razlog i zašto je sačuvala telefonske brojeve drugih muškaraca. zaključuju znanstvenici. Stoga je za žene najsigurnije za dugoročne-partnere odabrati mu- ubav i p o v j e r e n j e 97 . Dok muškarac može oploditi ženu samo jednim jedinim snošajem i potom otići. premda mu je zbog navale dopamina i testosterona u svojim krugovima za privlačnost jedva odoljela. Premda je samohrano majčinstvo postalo moderno kod nekih skupina suvremenih žena. ženu čeka devet mjeseci trudnoće. Žene. Čak i danas u nekim primitivnim kulturama nazočnost oca utrostručuje stopu preživljavanja djece. Pretkinje koje su se morale same suočiti s tim izazovima imale su manje izgleda da će uspjeti prenijeti svoje gene. mjeseci dojenja i zastrašujuća zadaća da lome djetetu pokuša osigurati opstanak. koja je bila spremna i čekala me.i trebale bi služiti toj svrsi. stoga im se isplati biti osobito opreznima sa svojim „obiteljskim draguljima". otkrili su istraživači. u prosjeku. također traže partnere koji su. Ove su preferencije žena prema mogućim partnerima univerzalne.

što je Robov mozak tražio na dugoročnoj partnerici? Prema tvrdnjama Bussa i drugih znanstvenika. stariji i činio se financijski situiran. zaklon i druge resurse. sjajnu kosu i figuru zaobljenu poput pješčanoga sata. koje su prosječno dvije i pol godine mlađe od njih. Činjenica da te preferencije vrijede za svaku kulturu ukazuje na to da su one dio genetski usađenoga naslijeđa muškaraca od njihovih pradavnih predaka. Melissa je bila dovoljno pametna da ne žuri i uvjeri se je li Rob dobra prilika. Zadovoljavao je sve zahtjeve što se tiče velike sheme iz kamenoga doba. KEMIJSKA PRIVLAČNOST Ako su Melissini drevni moždani krugovi tražili financijsku sigurnost i zaštitu. sve navedene osobine.škarce koji će ostati uz njih. u dobi između dvadeset i četrdeset godina. kao što je to njezin otac bio njezinoj majci. Zašto bi baš ti kriteriji bili na vrhu muškarčeva popisa? S praktičnoga gledišta. pune usne. Nije bila stvar samo u tome što su Roba privlačile djevojke sjajnih kovrča. no nije jasno znala je li on tip za dugoročnu vezu. Također žele da njihove moguće dugoročne partnerice imaju čistu kožu. štititi njih i njihovu djecu te im učiniti dostupnijima hranu. U čitavome svijetu muškarci daju prednost atraktivnim suprugama. Melissina je kosa aktivirala njegov drevni sustav za odabir partnera. Njezin je san bio imati muža kojeg će voljeti i koji će nju voljeti i obožavati. ma kako se činile izvanj- 98 L. blistave oči. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . nešto posve drugo. Rob je bio viši. Najviše se pribojavala da bi joj muškarac mogao biti nevjeran. Nakon večeri u plesnome klubu uočila je velik broj pozitivnih pokazatelja.

naravno. tijekom milijuna godina. budući da trudnoća drastično mijenja njezine obrise.bez obzira na umetke za grudi. Sparivanje s neplodnim ženama značilo bi traćenje njihove genetske budućnosti. Tanak struk također odmah ukazuje na to je li žena slobodna za reprodukciju. Muškarci ubav i p o v j e r e n j e 99 . plodnosti i zdravlja. s obzirom da reproduktivno najuspješniji muškarci moraju odabrati žene kojima će oni biti jedini partner. vrlo dobar pokazatelj plodnosti . mladenački hod. njihovi mozgovi znaju da im ženska plodnost pruža najveću reproduktivnu naknadu za njihovo ulaganje. No nakon što se aktiviraju reproduktivni hormoni. a struk im postane otprilike za trećinu uži od bokova. muškarci su sposobni proizvesti gotovo neograničen broj potomaka dok god su u stanju pronaći dovoljno plodnih žena s kojima će spolno općiti. Prije puberteta. dječaci i djevojčice imaju vrlo sličan oblik tijela i omjer struk-bokovi. S desecima milijuna spermija. glatka koža. kod zdravih djevojčica razviju se obline. zdravlje je drugi. u muškome mozgu razvio moždani sustav za traženje očitih vizualnih znakova plodnosti na ženama. simetrična tjelesna obilježja. Društvena reputacija čest je čimbenik pri muškoj procjeni žene. Žene s takvom građom tijela imaju više estrogena te zatrudne lakše i u mlađoj dobi od onih čija se širina struka toliko ne razlikuje od širine bokova. Obline su.skima. snažni su vizualni pokazatelji plodnosti. Visoka razina aktivnosti. Stoga ne čudi što žene posežu za napučenim učinkom kolagenskih injekcija i ravnanjem bora pomoću botoksa. Bili muškarci toga svjesnii ili ne. I tako se. sjajna kosa i usne napućene djelovanjem estrogena lako su uočljivi znakovi dobi. također. Dob je. Stoga je njihov glavni zadatak spariti se s plodnim ženama i razmnožavati se. jedan važan čimbenik.

nije planirala s njim otići u krevet dok ga bolje ne upozna. jedno je istraživanje otkrilo da mlađi studenti priznaju kako se prikazuju boljima.u njezinoj su amigdali krugovi za strah još uvijek radili punom parom.žele osigurati svoje očinstvo. stoga. Bio je nevjerojatno zabavan i šarmantan te se činilo da ima sređen život. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Muško zavođenje i napuštanje stara je smicalica koja seže još do početaka naše vrste. Neki antropolozi nagađaju da je prirodni odabir dao prednost muškarcima koji bi uspješno obmanuli žene i time ih privoljeli na spolni odnos. morale izvještiti u uo- 100 L. njegov bi mozak iz kamenog doba možda procijenio da bi ona mogla biti nevjerna ili da je na lošem glasu. To što je na plesnome podiju bila strastvena i u pristojno doba otišla kući taksijem pokazalo mu je da je ona istinska dama za dugoročnu vezu. no žene osobito rano i pomno procjenjuju muškarčevu moguću razinu predanosti tražeći partnera. no ona je čekala potvrdu svoje intuicije da mu može vjerovati. iskrenijima i pouzdanijima no što to uistinu jesu. U nazočnosti stranaca obično se aktiviraju moždani krugovi za tjeskobu . Da je Melissa odmah pošla u krevet s Robom ili mu se pohvalila svim muškarcima s kojima je bila. Prirodan oprez prema strancima usađen je u mozak i muškaraca i žena. I premda su se poljubili na prvome sastanku. a Melissa je pričekala nekoliko dana prije no što ga je nazvala. Žene su se. P R O C J E N J I V A N J E P O T E N C I J A L N E O P A S N O S T I Rob joj je ostavio poruku na telefonskoj sekretarici. no također i moći računati na ženine majčinske sposobnosti kako bi bili sigurni da će njihovo potomstvo biti uspješno.

putovi u mozgu za oprez i kritičko mišljenje isključuju se. Jedno istraživanje koje je na Sveučilištu Stanford provela psihologinja Eleanor Maccoby pokazalo je. primjerice. Do odrasle će dobi moderne žene fino ugoditi svoju izvanrednu sposobnost iščitavanja emocionalnih nijansa Iz. tona glasa. no često im treba više vremena da priznaju da su zaljubljene te se opreznije od muškaraca u prvim tjednima ili mjesecima veze. tipičan ženski mozak nije spreman priznati da ga je obuzela luda zaljubljenost ili tek uzbuđenje izazvano spolnim ponašanjem kao što je to spreman učiniti muški mozak. smatra Helen Fisher. pogleda i izraza lica. pozornost i pamćenje. Žene mogu doseći jednaku ili višu krajnju točku u ljubavi. Moguće je da je evolucija stvorila te moždane krugove za zaljubljenost kako bi se pobrinula da pronađemo partnera i zatim se usredotočimo isključivo na tu osobu. Kao rezultat te posebne opreznosti. Muški mozgovi drugačije su neurološki strukturirani za ljubav.i ženski je mozak sada dobro prilagoden tome zadatku. da djevojčice ranije od dječaka nauče razlikovati stvarnost i bajke ili „pretvaranje". U njezinu istraživanju zaljubljenosti više je žena nego muškaraca ubav i povjerenje 101 .čavanju muških laži i pretjerivanja . osobito u krugovima za instinktivne osjećaje. antropologinja na Sveučilištu Rutgers. Kada se netko zaljubi. Istraživanja snimki mozgova zaljubljenih žena pokazala su veću aktivnost na mnogo više područja. Te snažnije vizualne veze mogle bi također objasniti zašto se muškarci lakše zaljubljuju „na prvi pogled" od žena. dok je kod zaljubljenih muškaraca zapažena veća aktivnost na područjima za naprednu vizualnu obradu. Ne odveć kritičko razmišljanje o manama naših voljenih pridonijet će tome procesu.

zaluđenost danas predstavlja dokumentirano stanje mozga. doslovce slijep za mane voljene osobe. Taj prestanak emocionalne vezanosti s Ruth nagovijestila je Melissi da Rob nije s njom samo kako bi zaliječio rane nakon ljubavnoga razočaranja i da se spreman usredotočiti samo na nju. zaljubila u njega. Ona se već. manije. posve očarani jedno drugim. Naposljetku. Ona dijeli moždane krugove sa stanjima opsjednutosti. Strastvena zaljubljenost ili tzv. Rob i Melissa završili su u krevetu obuzeti strašću nakon što su čitav dan proveli ležeći u parku na suncu. ali ona pojačava ili ublažava druge emocije. Zaljubljivanje je i kod muškaraca i kod žena jedno od najracionalnijih ponašanja ili stanja mozga. Par je odjednom prešao u fazu zrele konzumirane ljubavi. a žene su postigle i bolje rezultate na testu strastvene ljubavi. To je nehotično stanje. dopuštajući svojemu spolnom nagonu da sustigne njezin ljubavni nagon. i protiv svoje volje. žeđi i gladi. no s 102 L.izjavilo da im mane njihovih partnera pretjerano ne smetaju. To nije emocija. koji se razlikuje od područja za spolni nagon u mozgu. intoksikacije. ali mu to još nije priznala. Mozak postaje „nelogičan" hrvajući se s novom ljubavi. Rob je bio siguran u svoj posao i konačno je prestao govoriti o bivšoj djevojci Ruth. ZALJUBLJENI M O Z A K Melissa i Rob gotovo su se svake večeri čuli telefonom. Svake bi se subote našli u parku i izveli Robova psa u šetnju ili bi u Melissinu stanu gledali dnevne snimke njezina najnovijeg filma. Počela se zagrijavati za njegove dodire. Krugovi za zaljubljenost ponajprije predstavljaju motivacijski sustav. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . nakon tri mjeseca.

To je toliko intenzivno stanje da su nam interesi. U toj ranoj fazi ljubavi Melissa je snažno pamtila svaku pojedinost vezanu uz Roba. i prednji cingularni korteks. Slično se događa kad se uzme escstasy. Pri fizičkome I |ubav i p o v j e r e n j e 103 . Amigdala. Moždani krugovi koji se aktiviraju kada smo zaljubljeni slični su onima ovisnika o drogi koji očajnički žudi za sljedećim fiksom. kokaina te opijata poput heroina. To nije bilo tek umišljanje. Takvu grozničavu moždanu aktivnost potiču hormoni i neurokemikalije poput dopamina. Zapravo. Ti narkotici aktiviraju moždani krug za nagrađivanje. A. morfija i OxyContina. počinju se isključivati kada krugovi za ljubav rade punom parom. moždani sustav za zabrinutost i kritičko mišljenje. normalna opreznost koju ljudi osjećaju spram stranaca deaktivira se. a krugovi za ljubav se aktiviraju. žude za ekstazom koju osjećaju kada su zajedno i mogu se osjećati bespomoćno ovisnima jedno o drugome. osobito u prvih šest mjeseci. moždani sustav za uzbunjivanje. oboma im je teško pala razdvojenost. ima neke istine u tvrdnji da se može postati ovisnim o ljubavi. Istraživanja strastvene ljubavi pokazuju da to stanje mozga može potrajati otprilike šest do osam mjeseci. estrogena. izazivajući lučenje kemikalija i djelovanje slično djelovanju ljubavi. romantična je ljubav nalik prirodnoj drogiranosti escstasyjem. već bol zbog povlačenja neurokemikalija. Kada je na tjedan dana otišla u L. oksitocina i testosterona. Ljubavni partneri. Klasični simptomi rane ljubavi također su slični početnome djelovanju droga poput amfetamina. Dakle. dobrobit i opstanak voljene osobe jednako važni ili važniji od svojih vlastitih.njime se preklapa. kako bi na jednoj konferenciji prikazala dio svojega novog filmskog projekta.

Aktivnosti poput milovanja. Sjećam se početaka hodanja sa svojim mužem. Mozak se gotovo nalazi u stanju apstinencijske krize. osobito kod žena. ljubljenja. Tu smo čežnju naviknuli smatrati samo psihološkom. kazala bi vam vaša majka kada biste kukali jer je on odsutan. no ona je zapravo tjelesna. Njegov samodostatan i neovisan muški mozak konačno je obratio pozornost na njegovo srce. gotovo glad. Također je veća vjerojatnost da ćete povjerovati svemu 104 L. Navala oksitocina-dopamina još će jednom potisnuti tjeskobu i sumnjičavost te aktivirati krugove za ljubav u mozgu. za voljenom osobom.odvajanju. „odlučio" je da se trebamo vjenčati . kada sam već znala da je „onaj pravi". no on to još nije znao. Majke često upozoravaju svoje kćeri da se u početku previše ne zbližavaju s novim dečkom i taj je savjet možda mudriji no što se njima čini. kazat će vam njegovi prijatelji i obitelj. Kada dođe do ponovnoga sjedinjenja. grljenja i orgazma mogu obnoviti kemijsku vezu za ljubav i povjerenje u mozgu. i vjerojatno potiče sklonost vjerovanju onome tko vas grli. „Zbog odsutnosti će ti biti još draži". dopamin i oksitocin iznova mogu uspostaviti sve elemente prvobitne veze među ljubavnicima.hvala nebesima na povlačenju dopamina i oksitocina. gledanja. Rob je sredinom tjedna tako očajnički čeznuo za fizičkim dodirom s Melissom da je doletio na jedan dan kako bi je vidio. Neki ljudi nisu ni svjesni koliko su se vezali ili zaljubili sve dok ne osjete taj snažan poriv kada voljena osoba bude odsutna. Za jedne kratke odvojenosti. nastupa snažna čežnja. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . kada dodirivanje i milovanje nije moguće. Grljenjem i maženjem u mozgu se luči oksitocin. Tijekom odvojenosti poriv za ponovnim sjedinjenjem u mozgu može dosegnuti nekontrolirani intenzitet.

Upravo bi takav dodir mogao pridonijeti uključivanju prekidača na moždanim krugovima za ljubav. Dodirivanje. Ubrizgavanje hormona oksitocina ili dopamina u mozak kod ljudi može čak izazvati maženje i vezanje para bez uobičajenih preduvjeta poput romantične ljubavi i spolnoga ponašanja. Estrogen i progesteron također potiču vezanje u ženskome mozgu jer povisuju razine oksitocina i dopamina. pozitivna emocionalna interakcija.i svačemu što vam on kaže. Skupina koja je dobila oksitocin bila je spremnija vjerovati strancu koji je glumio financijskoga savjetnika . Ulagači koji su dobili oksitocin ponudili su dvostruko više novca od skupine koja je dobila samo placebo. ako cirkuliraju visoke razine oksitocina i Ljubav i povjerenje 105 . Razmotrimo i švicarski pokus u kojemu su istraživači jednoj skupini „ulagača" dali nazalni sprej koji je sadržavao oksitocin i usporedili ih s drugom skupinom koja je dobila placebo sprej. Stoga nemojte dopustiti da vas muškarac zagrli ako mu ne namjeravate vjerovati. Jedno je istraživanje pokazalo da u različitim tjednima mjesečnoga ciklusa žene dobivaju veću količinu ugode od svojih kemikalija u mozgu. Drugim riječima. To je istraživanje zaključilo da oksitocin aktivira krugove za povjerenje u mozgu. posebice kod ženki. gledanje. ljubljenje i orgazam pri snošaju također izazivaju lučenje oksitocina u ženskome mozgu.čime se pečati veza između onih koji se grle i aktiviraju se moždani krugovi za povjerenje.bili su uvjereniji u to da će se njihovo ulaganje isplatiti. a deaktiviraju krugove za oprez i odbojnost. Iz jednoga pokusa s grljenjem također znamo da se oksitocin obično počinje lučiti u mozgu nakon dvadeset drugog partnerova zagrljaja . Ti hormoni zatim aktiviraju moždane krugove za ljubav i brižnost.

Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Temeljni poriv za privrženošću u ljubavnoj vezi genetski je usađen u mozak. Ti hormoni isključuju skeptični um. Stres iz okoline može potaknuti ili spriječiti takvo vezanje.dopamina. s vašom je sposobnošću rasuđivanja gotovo. Melissa je znala da je njezin otac ženskar i to ju je učinilo još skeptičnijom prema zaljubljivanju i vezanju. doslovno je inkorporirajući u svoju sliku 0 sebi putem moždanih krugova za privrženost i emocionalno pamćenje. a potom i na emocionalno vezanje. pouzdanim. potrebna je manja stimulacija oksitocina i dopamina da se održi ta emocionalna povezanost. Stoga više nije potrebno provoditi dvadeset četiri sata u neprekidnom zagrljaju. razmjer brižnosti koju smo primili u ranome djetinjstvu i emocionalna iskustva. No zaljubljenost zahtijeva da u svojemu životu i mozgu načinite mjesta za voljenu osobu. Kako se taj proces odvija. Te prve figure skrbnika postaju dijelom naših moždanih krugova pomoću procesa pojačavanja zahvaljujući opetovanim iskustvima fizičke i emocionalne brižnosti ili njihovu izostanku. Krugovi za sigurnost oblikuju se na temelju tih iskustava s brižnim. Na spremnost pojedinca na zaljubljivanje. zaštitničkim figurama. sve to utječe na varijacije u moždanim krugovima za ljubav i povjerenje. Emocionalna privrženost i vezanost za figure skrbnika iz našega najranijeg djetinjstva traju čitavoga života. Poriv za zaljubljivanjem uvijek je prisutan negdje u pozadini. stoga mogu utjecati varijacije u moždanim krugovima koje su rezultat iskustva 1 hormonalnog stanja mozga. Razvoj mozga u maternici. Bez tih iskustava u mozgu će se oblikovati samo mali broja krugova za sigurnost ili se oni uopće neće obliko- 106 L.

opet ti. dok bi krugovi za privrženost i vezanje zasjali jarkožutim sjajem.Oh. Objasnila mi je da su.vati. u prvih pet mjeseci. Sada su živjeli zajedno.. a neke osobe gubitak intenzivnosti može zbunjivati. Posjetila me nakon što je godinu dana bila u vezi s Robom. No ona je počela „osjećati splašnjavanje oduševljenja" njihovom vezom. M O Z A K KOJI SE SPARIO Na koji se način neodoljivi poriv tipa „Moram ga imati svake minute u danu" u mozgu pretvara u stanje duha tipa . radili zahtjevne poslove i počeli razgovarati o braku i osnivanju obitelji. Što „nije bilo u redu" s njome? Je li Rob onaj pravi? Je Ljubav i povjerenje 107 . osobito u usporedbi s prvih pet mjeseci njihove veze. Njezina je intuicija nije više činila tako sigurnom da je to prava stvar. Tako sam i upoznala Melissu. uzbudljiv seks i s nestrpljenjem iščekivali svaku minutu koju će provesti zajedno. kako ide"? Navala dopamina u mozgu postupno se smiruje. Jednostavno je. Bila je zabrinuta zbog činjenice što više nije bila toliko zainteresirana za seks. sada nedostajalo strasti i uzbuđenja na koje se naviknula. Znamo da ekstatični osjećaji strastvene ljubavi ne traju zauvijek. vidjeli bismo da bi krugovi za nagrađivanje-ugodu i krugovi za snažnu glad-žudnju potamnjeli. bok. Takva bi se osoba još uvijek mogla kratkoročno zaljubiti. Da imamo uređaj za magnetsku rezonanciju kojim bismo mogli vidjeti promjene u mozgu koje se događaju kada žena prelazi iz stanja rane romantične ljubavi u stanje dugoročne veze. ona i Rob svakoga dana imali prekrasan. Ne stoga što je susrela ili poželjela nekoga drugoga. no bilo bi joj teže ostvariti i održati dugoročnu emocionalnu vezu. srce.

3 godine. na koju ga potiču dodatni neurološki krugovi. oksitocina. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . kao što je dopamin. skrb o djetetu bila bi gotovo nemoguća kada bi partneri i dalje bili isključivo usredotočeni jedno na drugo. Naposljetku. sustav za privrženost i vezanje para redovito potiče lučenje veće količine kemikalije za vezanje. poput Melisse.onaj koji uzbudljiv intenzitet zanesenosti nadomješta trajnijim osjećajem spokoja. poput onih vezanih uz kritičko mišljenje. Čini se da je svrha opadanja ljubavnog zanosa i seksualnog intenziteta upravo pridonošenje opstanku naših gena. potičući partnere da i dalje traže zadovoljstvo u međusobnom društvu. smirenosti i povezanosti. važnu.li ona normalna? Hoće li uopće moći biti dugoročno sretna s njim ako je u njihovoj vezi nestalo one seksualne iskre i instinktivnih osjećaja? Mnogi. umjesto moždanih krugova za strastvenu ljubav koji proizvode dopamin. otkrili su da se. Znanstvenici tvrde da je „mreža za privrženost" zasebni moždani sustav . Kada su istraživači sa Sveučilišnog koledža u Londonu skenirali mozgove osoba koje su bile u ljubavnoj vezi prosječno 2. dugoročniju fazu veze. aktiviraju druga područja mozga. To nije znak da se ljubav 108 L. No zapravo je moguće da par samo prelazi u jednu. S praktičnoga gledišta. pored kemikalija sustava za nagrađivanje. koje izazivaju uzbudljivu ugodu. Sada. taj pomak s lude zaljubljenosti na smireno vezanje para ima smisla. Ti krugovi u mozgu za dugoročno vezanje i održavanje povezanosti postaju aktivniji. misle da je gubitak romantičnoga zanosa rane ljubavi znak da je veza na silaznoj putanji. Aktivnost u moždanim krugovima za privrženost održavat će i poticati u mjesecima i godinama koje će uslijediti zajednička ugodna i pozitivna iskustva. a sva ona izazivaju lučenje oksitocina.

koje proizvode hipofiza i hipotalamus. čak i pogled na njezina ljubavnika kod žene može potaknuti lučenje oksitocina. Žene su se. vazopresin i oksitocin. naprotiv. Muški mozak za društveno povezivanje i roditeljstvo uglavnom rabi vazopresin. usredotočeni su isključivo na svoju dragu i neprestano misle na nju. S vremenom. dok ih žene imaju znatno više za oksitocin. Poput ljudi. Možda održavanje mojih nogu toplima nije glavni zadatak mojega supruga u krevetu. Ti hormoni. vazopresin u muškarca izaziva porast energije. No za razliku od ljudi. Muškarci imaju više receptora za vazopresin. Kada zaljubljeni muškarci osjete djelovanje vazopresina. kemijske promjene u mozgovima voluharica moguće je proučavati izravno tijekom te razuzdane zabave.hladi. Smatra se da su muškarcima potrebna oba ta hormona kako bi se uspješno vezali uz ljubavnu partnericu. zahvaljujući vezama medu partnerima koje su uspostavila dva neurohormona. već je to znak da ona prelazi u novu. sposobne vezati uz ljubavnoga partnera čim kod njih dođe do lučenja dopamina i oksitocina. Iznimnu vezujuću moć oksitocina i vazopresina detaljno je istražila Sue Carter na onim malim krznatim sisavcima zvanim prerijske voluharice koje stvaraju doživotna partnerstva. Stimuliran testosteronom i potaknut orgazmom pri snošaju. potaknutog dodirivanjem te pružanjem i primanjem spolnog zadovoljstva. održiviju fazu na dulje razdoblje. Ta su Ljubav i p o v j e r e n j e 109 . čak i kada ona nije nazočna. pozornosti i agresivnosti. voluharice su pune tjelesne strasti kada se prvi put susretnu i provedu dva dana uživajući u gotovo neprekidnom seksu. dok ženski mozak ponajprije koristi oksitocin i estrogen. no maženje kako bi se potaknulo lučenje oksitocina jest. kontroliraju društveno povezivanje.

istraživanja pokazala da se prilikom snošaja u ženkinom mozgu luče velike količine oksitocina, a u mužjakovom vazopresina. Ta dva neurohormona pak povisuju razine dopamina - kemikalije ugode - koji dvije voluharice čini ludo zaljubljenima jednu u drugu. Zahvaljujući tome snažnom neurokemijskome ljepilu, par ostaje doživotno zajedno. I kod muškaraca i žena oksitocin izaziva opuštenost, neustrašivost, povezanost i zadovoljstvo jednog partnera drugim. A kako bi dugoročno održao njegovo djelovanje, sustav za privrženost u mozgu potrebno je opetovano, gotovo svakodnevno aktivirati putem oksitocina koji stimuliraju bliskost i dodir. Muškarce treba dodirivati dva do tri puta češće nego žene kako bi održali istu razinu oksitocina, tvrdi se u istraživanju švedske istraživačice Kersin Uvnas-Moberg. Bez čestog dodirivanja - primjerice, kada su partneri razdvojeni - moždani krugovi i receptori za dopamin i oksitocin mogli bi osjećati glad. Parovi možda nisu svjesni toga koliko su ovisni o uzajamnoj fizičkoj nazočnosti sve dok se malo ne razdvoje; oksitocin u njihovim mozgovima potiče ih da se vraćaju jedno drugome, uvijek iznova, radi ugode, utjehe i spokoja. Nije čudo što je Rob odletio u L. A.

SEKS, STRES I ŽENSKI MOZAK

Istraživanja na voluharicama također su skrenula pozornost na razlike u privrženosti između mužjaka i ženki. Kod ženki prerijskih voluharica vezanje para najbolje funkcionira u uvjetima niskoga stresa. Kod mužjaka bolje funkcionira uslijed visokog stresa. Istraživači sa Sveučilišta u Marylandu otkrili su da se ženka prerijske

110

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

voluharice, ako je izložena stresnoj situaciji, neće vezati uz mužjaka nakon parenja s njime. No ako je mužjak prerijske voluharice izložen stresu, brzo će formirati par s prvom dostupnom ženkom na koju naiđe. I kod ljudi muški krugovi za ljubav dobivaju dodatni poticaj kada su razine stresa visoke. Nakon intenzivnoga fizičkog napora, primjerice, muškarci će se brzo seksualno vezati uz prvu voljnu ženu koju ugledaju. To bi moglo biti razlogom zašto vojnici izloženi ratnome stresu često doma dovode nevjeste. Žene će, naprotiv, odbiti udvaranja ili izraze naklonosti i želje kada se nalaze pod stresom. Razlog bi tome mogao biti taj što hormon stresa kortizol blokira djelovanje oksitocina u ženskome mozgu, naglo dokidajući ženinu želju za seksom i tjelesnim dodirom. Za nju devet mjeseci trudnoće, nakon kojih slijedi briga za dijete, u stresnim uvjetima ima manje smisla, nego što za muškarca ima brzinsko odlaganje sperme.

GEN

ZA

M O N O G A M I J U

Ljubavni životi različitih podvrsta voluharica također nude uvide u moždane mehanizme za monogamiju, što je značajka koju dijeli svega pet posto sisavaca. Prerijske voluharice prvaci su sparivanja, uspostavljajući monogamne, doživotne vezu medu partnerima nakon svojega maratonskog parenja. Naprotiv, planinske voluharice nikada ne ostaju sa samo jednim partnerom. Znanstvenici su otkrili da je razlika u tome što prerijske voluharice posjeduju nešto nalik genu za monogamiju, sićušni odsječak DNK-a koji planinske voluharice ne posjeduju. Kako je njezina veza s Robom postajala

Ljubav i povjerenje

111

ozbiljnijom, Melissa se počela brinuti. Je li Rob prerijska ili planinska voluharica? Koliko je istraživačima poznato, ponašanja koja ljudski mužjaci pokazuju kreću se od onih posve poligamnih do onih posve monogamnih. Znanstvenici nagađaju da bi za takvu varijabilnost mogle biti odgovorne razlike u genima i hormonima. Postoji gen koji kodira jednu posebnu vrstu receptora za vazopresin u mozgu. Prerijske voluharice koje nose taj gen imaju više tih receptora u svojim mozgovima od planinskih voluharica, stoga su mnogo osjetljivije na djelovanje vazopresina na vezanje para. Kada su istraživači ubrizgali taj „manjkavi" gen u mozgove planinskih voluharica, inače promiskuitetni mužjaci odmah su se preobrazili u monogamne očeve vjerne partnerici i domu. Mužjaci koji posjeduju dužu verziju gena za vazopresinski receptor pokazali su veću monogamnost i provodili više vremena tetošeći i ližući svoje mlade. Također su pokazali veću sklonost prema svojih partnericama - čak i kada su dobili priliku pobjeći s nekom mladom, plodnom i koketnom ženkom. Mužjaci s najdužom varijacijom toga gena najpouzdaniji su i najodaniji partneri i očevi. Taj gen kod ljudi postoji u barem sedamnaest različitih dužina. Stoga je među znanstvenicama aktualna šala da bi nam kod naših muškaraca trebala biti važnija dužina gena za vazopresin od dužine ičega drugoga. Možda će se jednom u ljekarnama moći kupiti test - sličan testu trudnoće - kojim će se moći ustanoviti dužina toga gena, kako bismo bile sigurne da dobivamo najboljeg mogućeg momka prije no što se vežemo. Dakle, muška bi monogamija kod svakoga pojedinca mogla biti na neki način predodređena i prenositi se genima s naraštaja na naraštaj. Moguće je da su

112

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

odani očevi i vjerni partneri takvi rođeni i da ih nije takvima učinio ni oblikovao očev primjer. Naša dva najbliža rođaka primata, čimpanze i bonobosi, također posjeduju različite dužine toga gena, u skladu s njihovim društvenim ponašanjem. Čimpanze, koje posjeduju kraći gen, žive u teritorijalno utemeljenim zajednicama kojima vladaju mužjaci koji često predvode smrtonosne ratne pohode na susjedne čopore. Bonobosima vladaju hijerarhije ženki, a svaka se društvena interakcija zapečaćuje s malo genitalnog trljanja. Izuzetno su društveni i imaju dugačku verziju gena. Ljudska verzija toga gena više je nalik onoj u bonobosa. Čini se da su oni koji imaju duži gen društveno responzivniji. Primjerice, taj je gen kraći u ljudi s autizmom - stanjem teškoga društvenog deficita. Razlike u ponašanju partnera po pitanju vjernosti stoga bi mogle biti povezane s našim individualnim razlikama u dužini toga gena i u hormonima. Budući da mogu imati samo jedno dijete svakih devet mjeseci, žene žele za partnera vjernoga muškarca koji će im pomoći podići djecu. No stvarnost nije tako jednostavna. Sada znamo da i žene varaju. Istraživači su otkrili da ženke „monogamnih" ptičjih vrsta imaju ljubavne afere kako bi osigurale najbolje gene za svoje potomstvo. Evolucijski znanstvenici dugo su nagađali da ono što vrijedi za vrapce i pijetlove, vrijedi i za ljude.

PREKID

Jedne večeri Rob nije nazvao Melissu kao što je obećao. To mu nije bilo nalik i ona je počela gubiti živce od brige. Je li ozlijeđen? Je li s nekom drugom ženom? Melissa je svoj strah mogla fizički osjetiti. Začudo, prijetnja ili strah od gubitka partnera - ili od ostavljanja

Ljubav i povjerenje

113

- može iznova potaknuti stanje romantične ljubavi. Ostavljenost intenzivira fenomen strastvene ljubavi u moždanim krugovima i muškaraca i žena. To područje mozga očajnički, silno čezne za voljenom osobom. Dolazi do apstinencijske krize - kao pri odvikavanju od droga. U tim vam se trenucima čini kao da je u pitanju sam vaš opstanak, a u amigdali se javlja stanje krajnje uzbunjenosti. Prednji cingularni korteks - dio mozga zadužen za zabrinutost i kritičko mišljenje - počinje generirati negativne misli o gubitku voljene osobe. U tome visoko motiviranome, budnome stanju, počinju se javljati opsesivne misli o ponovnome sjedinjenju. To stanje ne izaziva povjerenje i emocionalno vezanje, već bolnu, snažnu žudnju za voljenom osobom. Melissu je počela izluđivati pomisao na gubitak Roba. Dio nje koji je postao prožet i produžen njegovim stajalištima, interesima, vjerovanjima, hobijima, ponašanjem i karakterom, sada se nalazio u akutnoj emocionalnoj, fizičkoj i kognitivnoj apstinencijskoj krizi, duboko u područjima mozga koje aktivira ugoda. Stimulativni produžetak nje same do kojega je ubrzo došlo u romantičnoj fazi ljubavi sada se nalazi u bolnome povlačenju. A kada žene dožive izdaju ili gubitak ljubavi, one na to drugačije reagiraju od muškaraca. Nakon gubitka ljubavi, ostavljeni muškarci tri do četiri puta češće počine samoubojstvo. Žene će, naprotiv, potonuti u depresiju. Ostavljene žene ne mogu jesti, spavati, raditi ili usredotočiti se; neprestano plaču, izbjegavaju društvene aktivnosti i razmišljaju o samoubojstvu. Primjerice, moja osamnaestogodišnja pacijentica Louise dvije je godine bila nerazdvojna od svojega dečka Jasona, sve dok jednoga poslijepodneva on nije otišao na studij. Naglo je okončao njihovu vezu, kazavši joj da želi biti slobodan

114

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

kako bi se mogao viđati s drugim djevojkama dok je odsutan. Četiri dana poslije primila sam hitan poziv Louisina oca. Louise je ležala na podu neutješno jecajući, nije jela niti spavala, dozivala je Jasona i jadikovala da će radije umrijeti nego biti bez njega. Louise je - doslovno - patila zbog gubitka ljubavi. Sve donedavno mislili smo da su fraze poput „povrijediti osjećaje" i „slomljeno srce" samo pjesničke metafore. No nova su istraživanja snimanjem mozga otkrila koliko su one vjerne istini. Odbacivanje, pokazalo se, doista boli poput tjelesne boli jer aktivira iste krugove u mozgu. Snimke mozgova osoba koje su upravo ostavili njihovi partneri također pokazuju kemijsku promjenu s intenzivne aktivnosti romantične ljubavi na jednoličnu biokemiju gubitka i tugovanja. Melissa još nije bila došla do te točke. Bez navale dopamina koju izaziva ljubav, nad mozak će se poput crnoga oblaka nadviti reakcija u obliku depresije i očaja. To je ono što se dogodilo Louise, ali ne i Melissi. Rob te večeri nije ni znao da je treba nazvati i izašao je na poker s prijateljima. Kada je shvatio koliko je povrijedio Melissu, ispričao se i obećao da će je uvijek nazvati. Ta je epizoda i Melissi i Robu omogućila da shvate koliko su jedno drugome postali neophodni i potaknula ih da načine sljedeći korak kako bi njihova veza postala trajnom. Zaručili su se. Moguće je da se „moždana bol" zbog izgubljene ljubavi razvila kao fizičko upozorenje na opasnosti društvene separacije. Bol zaokuplja našu pozornost, negativno se odražava na naše ponašanje i motivira nas da se zaštitimo i prekinemo svoju patnju. S obzirom na to koliko je za ljudski opstanak važno pronalaženje partnera, reprodukcija te osiguravanje hrane, skrbi i zaštite, bol od gubitka i odbacivanja vjerojatno je genetski usađena u naše mozgove pa će-

Ljubav i povjerenje

115

mo je izbjeći .zahvaljujući opijenosti dopaminom i oksitocinom. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . 116 L. Što izaziva tu euforiju? Seks. euforičnome zanosu . koji će nas oboriti s nogu u novome.ili barem brzo pronaći drugoga partnera.

Centar za tjeskobu u njezinu mozgu isključivao se.vezana uz posao. Paljba. deaktiviranjem mozga. Žensko spolno uzbuđenje aktivira se. Bez posla. telefona i e-maila. svaka briga u posljednji trenutak . On je bio seksi . što je ironično. Prije no što se amigdala isključi.deaktivirana. Na odmoru je uvijek bilo najbolje mjesto. Marcine misli nisu imale kamo pobjeći. Čak su i njezina stopala bila topla i nije pomišljala obuti čarape.ČETVRTO POGLAVLJE SEKS: MOZAK ISPOD . Mogla se opustiti i prepustiti. planove. Impulsi mogu navaliti u centre za užitak i potaknuti orgazam samo ako je amigdala . djecu. Masaža je postigla željeni uči- nak. Područje za svjesno donošenje odluka nije se tako snažno aktiviralo.može prekinuti napredovanje prema orgazmu. briga. NAPOSLJETKU JE SVE BILO kako treba.i odličan ljubavnik. Neurokemijska i neurološka konstelacija posložile su se za orgazam. Činjenica da je ženi potreban taj dodatni neurološki korak mogla bi objasniti zašto joj je potrebno u prosjeku tri do deset puta Seks: mozak ispod pojasa 117 .centar u mozgu za strah i tjeskobu . spremanje večere .

stres ili krivnja ometaju podražavanje.više vremena no tipičnome muškarcu da dosegne orgazam. Jednom je Marcie otišla liječniku zbog jakoga grča u vratu i on joj je propi- 118 L. recite svojim muškarcima da uspore i budu strpljivi. imaju više izgleda za začeće. otkrila je da njezino tijelo ne reagira tako spremno. no ona nije potrajala premda je Glenn bio privlačan. To je osjetljiv sustav. Istraživači su dokazali da je biološki razlog za to što muškarci svršavaju brže taj što žene koje doživljavaju orgazam nakon što je muškarac ejakulirao. klitoris će naglo prestati reagirati. stoga se osjećala napeto i nije mogla postići orgazam. njihovu spolnome životu i uvijek je s njime doživljavala intenzivne orgazme. no on nije bio muškarac za kojega se željela udati. No John nije bio Glenn. vrhunac! Ako se stimulacija klitorisa prerano prekine. John je bio nov. Bio je zabavniji. djevojke. imala u ranim dvadesetima. Ah. a veza postala opuštena i u njoj se osjećala posve sigurnom. Živci na vrhu klitorisa izravno su vezani s centrom za spolni užitak u ženskome mozgu. Kada je ponovo počela izlaziti s drugima i prohodala s Johnom. Kada se te živce podražava. Nije bila stvar u tome što je John bio loš ljubavnik ili nije bio odgovarajuće obdaren. oni stimuliraju elektrokemijsku aktivnost sve dok ona ne dosegne određeni prag. oksitocina i endorfina. Marcie me posjetila kada je upoznala Johna. Svoju je prvu dugu. no veza s mozgom ne može biti izravnija. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Baš naprotiv. osobito ako pokušavate zatrudnjeti. čovjek s kojim se osjećala opušteno i sigurno. ako klitoralni živci nisu dovoljno osjetljivi ili ako strah. potakne provalu impulsa i izazove lučenje neurokemikalija za vezanje i ugodu poput dopamina. Stoga. Doista je uživala u. s Glennom. pa čak i zgodniji od Glenna. duboku vezu.

priključuju na njih žice i promatraju.sao Valium za opuštanje mišića. Kako orgazam jenjava. ženski je orgazam zbunjenim ljubavnicima .i znanstvenicima bio neuhvatljiv. povijenost leđa. istraživači su otkrili da ženama mora biti ugodno i da moraju imati topla stopala kako bi bile raspoložene za seks.pridonosi njihovoj sposobnosti doživljavanja orgazma. nije joj bio problem postići orgazam. nehotično ispuštanje zvukova i po- Seks: mozak ispod pojasa 119 . zbog širenja krvnih žila. Valium joj je opustio mozak. toplo i udobno. čak i s partnerima s kojima se ne osjećaju sasvim opušteno. Kod mnogih žena. Ako niste opušteni. Kod nekih žena.pomoću vruće kupke. Veoma zaljubljene žene i žene u ranim fazama strasti. njezina se amigdala deaktivirala i lako je dostigla neurokemijski prag orgazma. intervjuiraju. Žene su desetljećima dobrovoljno pristajale da ih znanstvenici podražavaju. Strah i stres su potisnuti. valovi oksitocina izazivaju crvenilo grudi i lica. toplina stopala. koje osjećaju da ih njihovi partneri žele i vole. trljanja stopala. ako vam nije ugodno. grimase. vjerojatno nećete doživjeti orgazam. Ženu okružuje osjećaj zadovoljstva i zadovoljenja. Za večerom je uzela pilulu i kada su ona i John završili u krevetu i vodili ljubav. mjere. odmora ili alkohola . imaju više izgleda za doživljavanje orgazma. U jednome istraživanju ženskoga orgazma pomoću skeniranja mozga. No na koji se način sve to događa. opuštanje . snimaju. ostaje tajnom za muškarce oko nas. Svaka je žena imala iskustvo ležanja u krevetu s momkom koji pita: „Jesi li svršila?" Njemu je to često teško ocijeniti. Zabilježeni su zadihanost. Zbog delikatne psihološke i fiziološke međusobne povezanosti. sigurnost koju nudi stalna veza ili brak može omogućiti mozgu lakše dosezanje orgazma nego s nekim novim partnerom.

Da smo načinili MR snimku Marcina mozga dok je odlazila u spavaću sobu s Johnom. privila uz Johna i počela s ljubljenjem i grljenjem. zahvaljujući uređajima za magnetsku rezonanciju koji pokazuju aktivirana i deaktivirana područja u mozgu. Kada bi John počeo dodirivati njezin klitoris. A kako bi ona postajala još uzbuđenija i privlačila ga u sebe. Krv mora navaliti u jedan ključni ud da dođe do spolnog vrhunca. Najvažnije je to da ona mora vjerovati onome s kim je.krv navali u penis i izazove erekciju . pulsirajući valovi orgazma ne bi preplavili njezin mozak i tijelo. područje u njezinu mozgu zaduženo za zabrinutost i strah . amigdala bi se potpuno deaktivirala i centri za ugodu pulsirali bi crveno sve dok .amigdala . znamo mnogo više o tome kako ženski mozak kontrolira orgazam.ubrzani. otkrili bismo da su mnogi njezini moždani krugovi snažno aktivirani.pogodak . 120 L. a kako bi ona postajala sve uzbuđenija dok bi joj on trljao klitoris.deaktiviralo bi se u spokojno plavo. neka bi područja u njezinu mozgu postala smirenija. Kod žena se moraju posložiti neurokemijske zvijezde.istraživači su neumorno tragali za takvim istim jednostavnim mehanizmom kod žena. Kod muškaraca su orgazmi jednostavniji.rast krvnoga tlaka tijekom ženskoga orgazma. Brizendine: 2 E N S K I MOZAK . Liječnici su nagađali da problemi žena sa spolnim uzbuđenjem proizlaze iz slaboga dotoka krvi u klitoris. aktivna područja u njezinu mozgu postala bi crvena. Kad bi se udobno smjestila pod tople plahte. A danas. Budući da muški model spolnog uzbuđivanja tvori najelementarnija hidraulika . a područja za osjetljivost genitalija i dojki počela bi se aktivirati.

Zasad su njihova nastojanja da pronađu ružičastu Viagru za žene doživjela neuspjeh. ako muškarac ne može postići erekciju. Neke žene to područje nazivaju „vatrenim prstenom". Pfizer je službeno okončao svoja osmogodišnja nastojanja da dokaže kako Viagra potiče dotok krvi u klitoris i time pridonosi spolnom užitku kod žena. Znanstveno razumijevanje ženske spolne reakcije još i danas desetljećima . Liječnici još uvijek smatraju da je. Farmaceutske su se kompanije natjecale pokušavajući pronaći pilulu ili flaster koji bi pouzdano mogao potaknuti žensku spolnu želju. tako ni klitoris nije mali penis.stoga su sva ta tkiva zajedno odgovorna za uzbuđenje koje dovodi do orgazma. pomoću nezgrapnih metoila kao što je vaganje tampona prije i nakon što bi sudionice istraživanja gledale erotske filmove. kao što ni ženski mozak nije manja verzija muškoga. živcima i krvnim žilama povezan je s vrhom klitorisa . Čitav prsten tkiva koji okružuje vaginalni otvor. dok se opis penisa proteže na tri stranice. godine. riječ o zdravstvenome problemu koji nužno zahtijeva liječenje. Umjesto toga. poput vlaženja.ako ne i stoljećima . Pouzdano znamo da. Od prve pojave Viagre 1998. no čini se kako nitko ne uviđa jednaku nužnost glede spolnog zadovoljenja kod žena.zaostaje za istraživanjem muške erekcije. a napredak je i dalje frustrirajuće spor. Godine 2004. ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 121 . znanstveni se interes za razlike među spolovima zahuktao.i niti ji-dan istraživač nije nikada otkrio način za mjerenje fizičkih promjena u podraženom klitorisu. koje je podignulo veliku prašinu. naslijepo su tragali za drugim pokazateljima.No nikada se nije pojavio ni jedan dokaz da je to istina . Čak je i u suvremenim udžbenicima anatomije posve izostavljen opis klitorisa. mokraćovod i vanjsku trećinu vagine.

NE TREBA PUNO DA SE POKVARI R A S P O L O Ž E N J E Loš zadah. koji je povezan s centrima za ugodu u mozgu. Naposljetku je otkrila da ju je kao dijete zlostavljao stric i da zbog tog iskustva osjeća odbojnost prema seksu. osjećala se krajnje tjeskobno. nespretna kretnja koljenom. Freud. Poput Julie. rukom ili ustima pri predigri. Klitoris je doista mozak ispod struka. Loša iskustva iz prošlosti mogu početi zaokupljati ženine moždane krugove. Gotovo su se čitavo jedno stoljeće zbog te teorije žene osjećale manje vrijednima ili nepotpunim ženama ako su doživljavale samo klitoralne orgazme. naravno. nelagodu ili nedostatak sigurnosti. Dvadesetosmogodišnja Julie došla je u moju ordinaciju tvrdeći kako ne može postići orgazam. nije ništa znao o anatomiji klitorisa ili ženskoga mozga. četiri od deset djevojčica u djetinjstvu su doživjele neku vrstu muč- 122 L. naglo dokidajući spolni interes i onemogućavajući postizanje orgazma. niti na njega utječu samo psihološki čimbenici. Kada bi vodila ljubav . odviše slinav poljubac. izazivajući osjećaj srama.Također ne postoji ni vaginalni nasuprot klitoralnom orgazmu.to su samo lice i naličje jednog te istog problema. Brizendine: ENSKI MOZAK . No to se djelovanje ne odvija isključivo ispod struka. Neuroznanstvenici su otkrili da je vagina povezana s klitorisom. svaka sitnica može ponovo aktivirati ženinu amigdalu. kao što je to Freud pogrešno mislio. stoga ženski orgazam u potpunosti dolazi iz toga jednoga organa. Za današnjega neuroznanstvenika nema razlike između psihološkog i fiziološkog .čak i sa svojim privrženim i nježnim zaručnikom.

zaokuplja njihove moždane krugove i ometa spolnu želju. ega svojega partnera. Vibrator prislonjen na klitoris često može brže i lakše dovesti do orgazma.zakopala je vibrator u vrtu kako bi se prisilila naviknuti na pravi penis. To što zabrinutost i stres ometaju spolno zadovoljenje također može biti jedan od razloga zašto žene vole vibratore. Moja druga pacijentica . Nije imala nimalo vremena za opuštanje sa svojim suprugom i počela je glumiti orgazme kako ne bi povrijedila njegov ego. jedna moja druga pacijentica počela je imati problema s postizanjem orgazma.razvedena i u četrdesetim godinama . Ne morate brinuti zbog svoje veze. Naposljetku je poduzela drastične mjere . Prije seksa mora doći do smirivanja napetosti i izglađivanja nesuglasica u ks: mozak ispod pojasa 123 .a nesposobnost postizanja orgazma jedan je od najčešćih simptoma. Kod žena osobito. smatrala da on jednostavno nije tako dobar kao njezina mehanička sprava. Ženama koje običavaju odjednom raditi više poslova više toga odvlači pozornost. Nekoliko mjeseci poslije nazvala me da mi kaže kako je doživjela svoj prvi orgazam.toliko se naviknula na svoj vibrator da je. kada je ponovo imala vezu s muškarcem. Julie je počela više uživati u seksu nakon što se podvrgnula i seksualnoj i traumatskoj terapiji.nog spolnog iskustva koje nastavlja zaokupljati njihove mozgove prilikom spolnih odnosa u odrasloj dobi . i biologija i psihološki čimbenici utječu na sposobnost spolnoga uzbuđivanja. Tri mjeseca nakon što je prihvatila novi posao koji je zahtijevao da radi po čitave dane. hoće li on prerano svršiti ili kako izgledate u krevetu. Brige i napetost zbog novoga posla nisu joj dopuštale da se opusti. osjeti sigurnom i omogući svojoj amigdali da se deaktivira. Žena mora biti dovedena u pravo raspoloženje.

muškarci. SVRHA ŽENSKOGA ORGAZMA S evolucijskoga gledišta. Zato su njoj potrebna dvadeset četiri sata da bude dovedena u pravo raspoloženje i zato je odlazak na odmor tako snažan afrodizijak. što veći broj oplođivanja muškarac postigne. Stoga. To joj omogućava isključivanje iz stresa svakodnevice. recite svojim muškarcima da. Brizendine: ENSKI MOZAK . ona mora biti dovedena u pravo raspoloženje ponajprije opuštanjem i ponovnim pozitivnim povezivanjem sa svojim partnerom. čokoladom i slatkim riječima .vezi. Za muškarce je to sve što se događa tri minute prije penetracije. On je tek nešto više od biološki jednostavne ejakulacije popraćene gotovo ovisničkim porivom za novim spolnim snošajima. i ona se mora moći prestati ljutiti na njega.to će imati učinka. Mnogi seksualni terapeuti tvrde kako ženama predigra predstavlja sve što se događa u dvadeset četiri sata koja prethode uvođenju penisa.i lako ga je od- 124 L. namjeravaju li vas kritizirati ili započeti svađu na dan u kojemu se nadaju da će im se posrećiti. žene. Budući da su mnogi dijelovi ženskoga mozga istodobno aktivni. A vi. Ljutnja na partnera jedan je od najčešćih uzroka spolnih problema. Žena ne može biti ljuta na svojega muškarca i istodobno s njime voditi ljubav. Ženski je spolni vrhunac složeniji i skriveniji . dođite s cvijećem. Morat će pričekati da se vaš sat za 24-satni ritam vrati na početak prije no što budete spremne. Prema teoriji. neka još jednom razmisle. muški orgazam nije nikakva velika tajna. to su veći njegovi izgledi da će njegovi geni biti zastupljeni kod budućih naraštaja. samo naprijed.

Znanstvenici vjeruju da bi orgazam mogao predstavljati „natjecanje spermija" pomoću kojega ženska tijela i mozgovi odabiru pobjednika. on služi tome da ženu zadrži u ležećem položaju nakon seksa kako bi pasivno zadržala spermu. čime se povećavaju njezini izgledi za začeće.čak i nesvjesno .glumiti. Drugi su znanstvenici tvrdili da se ženski orgazam razvio kako bi osnažio partnerske veze među ljubavnicima. Odavno je poznato da stezanje mišića i usisavanje u maternicu. premda on tome pripomaže.kojemu će od njihovih ljubavnika biti omogućeno oploditi njihova jajašca. pomaže spermi u prolasku barijerom sluzi na grliću maternice. vezano uz ženski orgazam. Ubrzano disanje. stenjanje.upravo je to Majka priroda imala na umu. Žene ne moraju doživjeti orgazam kako bi začele. U jednome objavljenom izvješću o snazi orgazmičkoga usisavanja u grlić maternice. navodi vas da to uvijek iznova ponavljate . budeći u ženi osjećaje bliskosti i povjerenja prema njezinu partneru. Orgazam je znak ženina spolnog zadovoljstva njezinim ljubavnikom i njezine odanosti prema njemu. stezanje i grčenje mišića te gotovo halucinatorna stanja uživanja koje izaziva orgazam mogli bi sačinjavati složeni biološki događaj sa sasvim određenom svrhom. a sve što je ugodno. Usprkos vjerovanju nekih znanstvenika da ženski orgazam nema svrhu. lupanje srca. Mnogi su evolucijski psiholozi na ženski orgazam također počeli gledati kao na sofisticiranu prilagodbu koja ženama omogućava da utječu na to . jedan je liječnik izvijestio kako su materničke i vaginalne kontrakcije pacijentice prilikom njezina snošaja s jednim mornarom skinule njegov kon- ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 125 . Da ne govorimo da orgazam predstavlja intenzivan užitak.

manje je sperme usisano u grlić maternice. Pregledom je kondom pronađen u sićušnome cervikalnom kanalu. To znači da je svrha ženskog orgazma možda privlačenje sperme bliže jajašcu. Bihevioralni ekolozi također su zamijetili da ženke životinja .od kukaca iz reda kljunastih mrežokrilaca do lastavica . postizanje orgazma s njim postaje ozbiljnim pitanjem. stoga će ženski nesvjesni moždani krugovi odabrati najprivlačnijega muškarca jer će joj on pružiti snažnije orgazme. pa čak i repnog perja kod ptica. I dok muškarca zabrinjava je li žena zadovoljna njime kao ljubavnikom . vrata maternice u kojoj čeka jajašce. Ako ne dođe do orgazma. Ako Marcin mozak iz kamenog doba smatra da je John dovoljno seksi i privlačan da bude dobra genetska prilika za njezino potomstvo.žene koje doživljavaju orgazam moglo bi zaokupljati nešto puno lukavije.strahujući da će ona zastraniti ili neće više željeti snošaj s njim . očiju. Razlog zašto bi savršeno jednaki dijelovi tijela mogli biti važni jest taj što bolest. nego u slučaju kada ne doživi orgazam. što znači da su obje strane tijela posve jednake. a to su vizualna obilježja na temelju kojih naši žen- 126 L. Biologija ima svoje načine za pridobivanje naših svjesnih umova.dom. Brizendine: ENSKI MOZAK . pothranjenost ili genetski nedostaci mogu omesti translaciju gena u dijelove tijela.daju prednost mužjacima s visokim stupnjem dvobočne tjelesne simetrije. Loši geni ili bolest mogu izazvati odstupanje od dvobočne simetrije obilježja poput šapa. Znanstvenici su otkrili da žena koja doživi vrhunac zadržava u sebi znatno više sperme u razdoblju između jedne minute prije i četrdeset pet minuta nakon što je njezin ljubavnik ejakulirao. manipulirajući našim doživljajem stvarnosti kako bi osigurala evolucijski opstanak. Pomoću svojih orgazama žena odlučuje s kojim će partnerom začeti djecu.

ako su njihovi orgazmi prilagodba za osiguravanje dobrih gena za svoje potomstvo. John je bio najprivlačniji muškarac s kojim je Marcie ikada izlazila. ramena i drugi dijelovi tijela simetričniji. Ovdje nije riječ o pukoj estetici. Stoga. istraživači su promatrali osamdeset šest spolno aktivnih heteroseksualnih partnera. I ljudi dijele te sklonosti. U istraživanjima žene redovito odabiru muškarce čija su lica. Veliki i rastući korpus medicinske literature potkrjepljuje tvrdnju da su simetrični ljudi fizički i psihički zdraviji od svojih manje simetričnih srodnika. Znanstvenici su smatrali da bi žene. I ženke životinja žele privlačnoga partnera kako bi s njime začele potomstvo. Zatim su uzeli fotografije svih sudionika i pomoću računala analizirali simetričnost njihovih crta lica. Na Sveučilištu u Albuquerqueu. ako vam momak s kojim izlazite izgleda pomalo čudno i to vas odbija.ski pandani u životinjskome carstvu odlučuju o izboru partnera. Istraživači su od svake osobe zatražili da u tajnosti. simetričnim partnerima. odgovori na pitanja o svojim spolnim iskustvima i orgazmima.imaju simetričnija tijela. Najbolji mužjaci . Također su izmjerili različite dijelove tijela ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 127 .stoga je odnos povjerenja već bio uspostavljen. trebale prijaviti više orgazama s privlačnim. i anonimno. Njihova je prosječna dob iznosila dvadeset dvije godine i živjeli su zajedno dvije godine . pa to možda ima neke veze s njezinom željom da on bude otac njezine djece. možda vam to priroda skreće pozornost na kvalitetu njegovih gena. ruke. /'.oni čiji su imunosni sustavi snažni i koji predstavljaju zdrave hranitelje .enke koje odaberu simetrične udvarače time svojemu potomstvu osiguravaju dobre gene.

Istraživanja su pokazala da udvaranje prije spolnoga odnosa sa ženom s kojom izlaze najkraće traje kod simetričnih muškaraca. Osim toga. brižnim partnerima doživjeti najviše orgazama. no nažalost. ruku. oni u žene s kojima izlaze ulažu manje vremena i novca. znanost pokazuje da bi to mogle biti samo tlapnje.navodno stoga što im omogućuju da se pri snošaju osjećaju opuštenije. ručnih zglobova. nitko nije savršeno simetričan.. I doista. ali svi mi one najsimetričnije smatramo i najprivlačnijima.ukazivale su na to da su one čiji su partneri najsimetričniji znatno učestalije postizale orgazam prilikom spolnoga odnosa od onih s manje simetričnim partnerima. suprotno popularnom vjerovanju da kontrola začeća i zaštita od spolnih bolesti povećavaju broj orgazama kod žena . Žene neprestano čeznu za tim da istodobno imaju oboje. Na iznenađenje istraživača. No činjenica je da se muškarci dijele samo u dvije kategorije. gležnjeva. B r i z e n d i n e : ENSKI MOZAK . Tvrdnje žena . jedino je to koliko partner dobro izgleda korelirano s velikom uče- 128 L. Umjesto toga. Umjesto toga. kostiju nogu te duljinu drugog i petog prsta na ruci. Osim toga. stopala. One za vrući seks i one za sigurnost. opuštenost i odgoj djece. Naočiti muškarci znaju to iz vlastitog iskustva. Naravno. romantična strast žena prema njihovim partnerima nije povećala učestalost orgazama. koja tvrdi da će žene s nježnim. To nije ono u što bismo mi žene željele vjerovati. sklone smo hipotezi o emocionalnoj vezanosti. A ti zgodni muškarci češće varaju svoje partnerice od muškaraca s manje simetričnim tijelima. pretpostavka o povezanosti između muške simetrije i ženskoga orgazma pokazala se točnom.opseg laktova. nije ustanovljena nikakva povezanost između ženskoga orgazma i uporabe kontracepcije.i njihovih ljubavnika .

suviše nedavni da bi promijenili način na koji doživljavamo emocije i seks. pa čak i satu. Ženski nosovi i moždani krugovi osobito su osjetljivi neposredno prije ovulacije . Mirisi su. kada su žene pred ovulacijom. naši su mozgovi ustrojeni za opstanak u kamenom dobu kada nije bilo kontracepcije. U evolucijskim razmjerima. već također i na neprimjetno djelovanje muških feromona. Feromoni su socijalne kemikalije koje kod ljudi i životinja u zrak luče kožne i znojne žlijezde. Primjerice. BIOLOGIJA ŽENSKE NEVJERE Majka priroda koristi sve što ima na raspolaganju kako bi se pobrinula da se parovi sjedinjuju i rađaju djecu. Feromoni mijenjaju percepciju i emocije u mozgu te utječu na porive . pamćenjem i spolnim ponašanjem. Dovoljna je samo mala količina feromona. No ono što industrija mirisa ne zna jest to da taj učinak ovisi o danu.ne samo na uobičajene mirise. a preduvjet za to jest da se snošaj dogodi u pravo vrijeme u mjesecu. primjerice. količina koja se izluči u jednoj stotini dijela kapljice ljudskoga znoja dovoljna je da izazove snažan učinak. Muški znoj sadrži feromone. koje se tada nalaze na vrhuncu svoje mjesečne plodnosti. Osjetljivost na mirise u mozgu mijenja se kako nagli porast estrogena dovodi do ovulacije.stalošću ženskoga orgazma pri snošaju. kondomi i pilula samo su čudo od tri dana . Naposljetku. Stoga ne čudi što industrija parfema ulaže tolike napore pokušavajući dodati feromone parfemima i losionima poslije brijanja. čvrsto povezani s emocijama.poput želje za seksom. mjesečnoga ciklusa. izložene feromonu iz muških znojnih žlijezda koji se it'ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 129 .

više sviđa miris drugih dominantnih muškaraca. Istraživanja obrazaca parenja kod ptica za koje se smatralo da doživotno ostaju s jednim partnerom pokazala su da su biološki očevi čak 30 posto ptića drugi mužjaci. najvažnijega androgena koji proizvode jajnici). Havliček tvrdi da njegova otkrića potkrjepljuju teoriju da žene bez partnera priželjkuju brižnoga muškarca koji će im pomoći podići obitelj. Brizendine: ENSKI MOZAK .naziva androstadienon (bliski srodnik androstenediona. imaju biološki poriv iskrasti se s muškarcima koji posjeduju najbolje gene. Još jedan udarac mitu o ženskoj vjernosti predstavlja prljava mala tajna genetičkih istraživanja kod ljudi . Otkrio je da se ženama koje ovuliraju i već imaju partnera.čak 10 posto navodnih očeva koje su istraživači testirali nisu genetski povezani s dje- 130 L. No kada jednom osiguraju dom. samo su ženski mozgovi. Pomoću tjelesnoga mirisa muškaraca i ženskih nosova. Moguće je da androstadienon djeluje na emocije žena tijekom njihovoga mjesečnog reproduktivnog vrhunca kako bi utro put društvenim . u stanju detektirati feromon androstadienon i osjetljivi su na njega samo u određenim razdobljima mjeseca. ali i da žene bez partnera ne pokazuju takve sklonosti. Ti će feromoni koji se prenose zrakom još satima nakon toga ženu čuvati od zapadanja u loše raspoloženje. no ne i muški.interakcijama. u samo šest minuta njihovo će se raspoloženje poboljšati. a njihov mentalni fokus izoštriti. Zanimljivo je da mi je Marcie na prvoj seansi spomenula da ju je osvojilo nešto u Johnovu mirisu. a ne oni koji se brinu za njih i žive s njihovim majkama. Jan Havliček s Karlova sveučilišta u Pragu osmislio je kontroverznu teoriju o feromonima i ženskome mozgu.i reproduktivnim . Počevši od puberteta.

com za koju su ti muškarci uvjereni da su njihova vlastita. Muškarci s razlogom imaju biološki poriv za traženjem znakova spolnoga zadovoljenja . orgazam s privlačnijim muškarcem pruža veće izglede da će spermij uspjeti doći do jajašca. kada se upuste u seks izvan braka. supruga) i doživljavaju više kopulatornih orgazama prilikom svojih ljubavnih sastanaka. Glumljenje orgazma sa stalnim partnerom bilo je još i češće kod žena koje su izjavile da samo očijukaju s drugim muškarcima. zadržavaju u sebi manje sperme svojega glavnog partnera (u mnogo slučajeva. Ti veći izgledi za začeće sa spolno privlačnim partnerom mogli bi biti razlogom zašto žene obično više privlače drugi muškarci u drugome tjednu njihova mjesečnoga ciklusa . Glumljenje orgazma moglo bi služiti tome da žena odvrati pozornost glavnoga partnera sa svoje nevjere. Drugo je istraživanje otkrilo da žene koje imaju ljubavnika češće počinju glumiti orgazam sa svojim stalnim partnerom. Etička ograničenja znanstvenicima ne dopuštaju da ikome otkriju tu poli dinost. Zašto se to događa? Ima li ženski mozak više izgleda za izazivanje orgazma i začeće s muškarcem koji nije njezin uobičajeni partner? Smatra se da postizanje orgazma s osobito poželjnim partnerom donosi reproduktivnu prednost. Istraživači su pokazali da žene. zadržavajući u sebi više sjemena svojega tajnog ljubavnika. Budući da se ženskim orgazmom sperma usisava visoko u njezin reproduktivni trakt.to je zadovoljenje jamstvo ženine vjernosti.upravo prije ovulacije . ova otkrića nalažu da ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 131 . Uglavnom. Muškarcima je glumljenje spolnoga interesa za svoju glavnu partnericu stara varka za zavaravanje žena o svojoj vjernosti .u njihovu najplodnijem i najkoketnijem razdoblju u mjesecu.katkad i tijekom mnogih godina braka.

Čak je i očijukanje povezano s testosteronom. Kada toga goriva ima u dovoljnim količinama.je kod ženskoga orgazma manje važno emocionalno vezanje samo uz dobre momke za koje se želite udati od promoćurne. Muškarci ga proizvode u testisima i nadbubrežnim žlijezdama. Što se tiče ljudi. Žene nisu nimalo više stvorene za monogamiju od muškaraca. izazivajući erotske osjećaje i potičući seksualne fantazije i tjelesne osjete u erogenim zonama. Brizendine: ENSKI MOZAK . a žene u jajnicima i nadbubrežnim žlijezdama. Taj se proces odvija na jednak način i kod žena i kod muškaraca. što je kod glodavaca vjerojatno ekvivalent za spolno izazivanje. no postoje velike razlike medu spolovima u količini testosterona raspoloživog za „uzbuđivanje" mozga. Stvorene su za to da svoje opcije drže otvorene. Istraživanja su otkrila da su ženke štakora s visokim razinama testosterona zaigranije od drugih i upuštaju se u više „trčkaranja". testosteron podražava hipotalamus. Muškarci u prosjeku imaju deset do stotinu puta veću količinu testosterona od žena. podsvjesne procjene izvanjskih genetskih kvaliteta ljubavnika. I kod muškaraca i kod žena testosteron je kemijsko gorivo koje pokreće seksualni motor u mozgu. kemikalija koju neki pogrešno nazivaju „muškim hormonom". pojava spolnih osjećaja i prvi spolni odnos kod djevojaka koreliran je s 132 L. To je zapravo spolni hormon i hormon agresivnosti. a orgazam glume kako bi odvratile pozornost partnera sa svoje nevjere. GORIVO LJUBAVI Pokretač spolne želje kod oba spola jest androgen testosteron. a imaju ga u velikim količinama i muškarci i žene.

njihovim razinama testosterona. tinejdžeri obično imaju trostruko snažniji spolni nagon od svojih vršnjakinja .to je razlika koja će potrajati tijekom čitavoga njihova života. četrdesetdvogodišnja školska učiteljica pred menopauzom. Jill. još uvijek postoje značajne razlike u njihovu libidu i spolnome ponašanju. Sa svim tim dodatnim raketnim gorivom. Ako testosteron kod žene opadne ispod određene razine. Jedno istraživanje na djevojkama između 14 i 16 godina otkrilo je da su povišene razine testosterona povezane s učestalijim mislima o seksu i češćom masturbacijom. no njezina razina testosterona povisuje se samo oko pet puta. I dok u pubertetu kod dječaka razina testosterona neprestano raste. Kako bih pratila njezinu reakciju na testosteron. Kod dječaka između devet i petnaest godina razina se testosterona povisuje dvadeset pet puta. ona će sasvim izgubiti spolni interes. Usprkos naglom porastu spolnoga interesa i kod tinejdžerica i kod tinejdžera potaknutog testosteronom.mijenjajući njihov spolni interes gotovo iz dana u dan. Drugo je istraživanje na adolescenticama otkrilo da je porast razine testosterona siguran pretkazatelj prvoga spolnog odnosa. U dobi između osam i četrnaest godina razina estrogena u djevojčica povisuje se deset do dvadeset puta.što joj je stvaralo probleme u braku. Da smo pratili samo to koliko je puta imala snošaj. došla je k meni žaleći se na nedostatak libida . to bi nam vjerojatno ukazalo na to koliki je libido njezina supruga. stoga sam je počela liječiti testosteronskom terapijom. ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 133 . zamolila sam je da zabilježi koliko je imala spolnih maštarija ili snova te koliko je masturbirala ili bila zainteresirana za masturbiranje. Njezina razina testosterona u krvi bila je vrlo niska. razine spolnih hormona kod djevojčica svakoga tjedna rastu i opadaju .

134 L. Testosteron obično raste . Estrogen žene obično čini zainteresiranijima za seks i neophodan je za ovlaživanje vagine. I kod žena se zanimanje za seks smanjuje dok je progesteron visok u posljednja dva tjedna njihova mjesečnoga ciklusa. drugi bi hormon u njezinu mjesečnome ciklusu djelomice interferirao s navalom testosterona u njezinu tijelu. Estrogen sam po sebi ne povećava spolni nagon. Kazala mi je: „To je postalo uistinu neugodno.zajedno sa spolnim nagonima . koji se povisuje u drugoj polovici mjesečnoga ciklusa. lice joj je bilo obliveno rumenilom. U razdoblju između naših seansa. suzbija spolnu želju i djelomice poništava djelovanje testosterona u ženinu organizmu. no zajedno s testosteronom doseže najvišu razinu sredinom mjesečnoga ciklusa. Neki seksualni prijestupnici dobivaju injekcije progesterona kako bi se smanjio njihov spolni nagon. U neprilici mi je priznala svoju pogrešku i kazala da su njezini spolni nagoni sada tako snažni da je između satova morala trčati u zahod kako bi masturbirala. Progesteron. Brizendine: ENSKI MOZAK .Zamolila sam je da me ponovo posjeti za tri tjedna kako bih ocijenila njezin napredak. Testosteron je glavni okidač koji je potreban mozgu za poticanje spolne želje i reakcije.u drugome tjednu ciklusa. no sada znam kako se moraju osjećati devetnaestogodišnji momci!" Da je Jill još malo pričekala. Kada je došla na kliniku. Jill je zabunom uzela dvostruku dozu testosterona. neposredno prije ovulacije na vrhuncu plodnosti.

To bi moglo objasniti zašto osamdeset pet posto dvadesetogodišnjih do tridesetogodišnjih muškaraca o seksu razmišlja mnogo puta tijekom dana. koji se događa u pubertetu. Te strukturalne promjene u mozgu pojavljuju se već osam tjedana nakon začeća. Baš kao što za obradu emocija žene imaju autocestu s osam traka. Muškarce seks. veličina jest bitna za način na koji žene i muškarci razmišljaju o seksu. To obično nije prva stvar o kojoj žene razmišljaju. Drugi veliki porast razine testosterona. tako za obradu misli o seksu muškarci imaju golemu zračnu luku. reagiraju na njega i doživljavaju ga. Muškarci često moraju nagovarati žene na seks. uključujući vidni. osjetilni i kognitivni sustav. a žene o njemu razmišljaju tek jedanput dnevno . kada se pod djelovanjem testosterona kod muškoga fetusa povećavaju moždani centri za seks u hipotalamusu. a žene tek pokrajnje uzletište za male i privatne zrakoplove.ili najviše tri do četiri puta u svoje najplodnije dane. To dovodi do zanimljivih interakcija među spolovima. Kada je riječ o mozgu. preokupira mnogo više nego žene. doslovno.VELIKA PODJELA MEĐU SPOLOVIMA Centri za seks u muškome mozgu zapravo su dvostruko veći od takvih struktura u ženskome mozgu. Dvadesetpeterostruki porast testosterona u dobi od devet do petnaest godina opskrbljivat će gorivom te proširene veze za seks u muškome mozgu sve do završetka njegove mladosti. Muškarci posjeduju dvostruko veći prostor u mozgu i dvostruku procesorsku snagu za obradu seksa od žena. Ako učestalo ne ejakuliraju. osjećaju pritisak u svojim gonadama i prostati. njušni. a muškarci malu seosku cestu. ks: m o z a k i s p o d p o j a s a 135 . ojačava i proširuje ostale moždane veze kod muškarca koje te centre za seks opskrbljuju informacijama.

Žene. no upola su manje. kada bi Evan konačno zagrijao Jane. Ne zaboravite. Njezin je suprug bio zbunjen jer je on. ona bi uživala u seksu i uspijevala postići orgazam. par u tridesetim godinama. Muški moždani sustavi za seks stavljaju se u stanje pripravnosti sa svakim daškom parfema i svakom ženom koja prođe. Ako ona ne želi seks. ali stvarno. kada je počeo raditi na novome. Njoj se jednostavno nikada nije dalo započeti seks. ŠTO ŽENE NE R A Z U M I J U O TOME ŠTO M U Š K A R C U ZNAČI SEKS Jane i Evan. ulagala je sve svoje vrijeme i energiju . Brizendine: ENSKI MOZAK .kako bi na poslu ostavila dobar dojam. on o seksu razmišlja doslovno svake minute. to za njega mo- L. A njihov spolni interes raste i pada zajedno s njihovim mjesečnim testosteronskim ciklusima. Na to se najčešće žale zaposlene žene koji dođu u moju ordinaciju. nabacila je nekoliko kilograma i počela veoma naporno raditi. No. no duboko u njemu. Nisam jela. Otkrila je da jednostavno više nije raspoložena za seks. rado bih se malo mazila. danas je na poslu bilo doista naporno. iscrpljena sam. Je li to u redu?" On će možda kazati da jest. zahtjevnome poslu. samo želim pojesti. jednostavno posvećuju manje mentalnoga prostora razmišljanjima o seksu. Jane je upravo počela raditi na novome poslu.a moglo bi se reći i svoj libido . Zvuči sasvim bezazleno: „Dušo. posjetio me zbog obiteljskoga problema. drevni moždani sklop preuzima kontrolu. imao još i veću želju za seksom nego inače. s biološkoga gledišta. gledati TV i otići na spavanje.Mnoge od tih struktura i veza postoje također i u ženskome mozgu.

no Evanov je mozak opsjela pomisao da ona više nije zaljubljena u njega. Kada je Jane sve to shvatila. Uhvatit će je panika da ga gubi. Jedna je stvar vodila drugoj i Jane je zatrudnjela. da ima ljubavnu aferu. još gore. znak da nestaje ljubavi. Jednako je sa ženom i verbalnom komunikacijom." Jane je počela bolje shvaćati što seks znači njezinu mužu. Raspravljajući o razlikama između muškoga i ženskog mozga.>e biti znak da je nestalo privlačnosti ili da je riječ o drugom muškarcu. Jane je shvatila da je njezino pomanjkanje želje za seksom izazvalo neočekivanu reakciju u doživljaju stvarnosti Evanova mozga. Njegov je mozak njezin nedostatak tjelesne želje za njim protumačio kao: „Ona me više ne voli. Počeo je biti ljubomoran i posesivan jer ga je njegov biološki doživljaj stvarnosti natjerao da posumnja u postojanje drugog muškarca. ona misli da mu se više ne sviđa. Njezin će se doživljaj stvarnosti uskoro ks: mozak ispod pojasa 137 . Drugim riječima. Onda više komunicirajmo na muški način. kazala je Evanu kako je naučila da je muškarcu seks jednako važan kao ženi komunikacija i dodala kroza smijeh: „Odlično. I tako su više „komunicirali na muški način". Jane je uistinu bila umorna i nije se osjećala privlačnom. Evan je inzistirao da dođu k meni na bračno savjetovanje jer je bio uvjeren kako ga Jane više ne voli ili. Ako ona ne želi seks s njim. Čak bi mogla pomisliti kako on ima ljubavnu aferu. sigurno to radi s nekim drugim. Naposljetku." Evan je tada shvatio da je Jane potrebno više vremena za zagrijavanje. a Jane je shvatila da Evanu mora pokazati da je voljen. Ako partner prestane s njom razgovarati ili emocionalno reagirati. on bi tako postupio na njezinu mjestu. da je učinila nešto pogrešno ili da je on više ne voli.

dospjeti još malo niže na njezinu popisu stvari koje treba napraviti. 138 L. Brizendine: ENSKI MOZAK .žalimo. Evane . Mamin mozak počeo je preuzimati kontrolu. a seks će .opet promijeniti.

Invaziji kradljivaca mozga . aktivirao porod i potaknuo bliski. Otkako sam rodila dijete. a kao liječnica.PETO POGLAVLJE MAMIN MOZAK „MAJČINSTVO TE ZAUVIJEK promijeni". Kao u Invaziji kradljivaca tijela ili. fizički kontakt s mojim djetetom. dugo nakon trudnoće. priroda osigurava opstanak vrsta.osjetila rođenom da bude majka nakon što sam došla k sebi od omamljenosti lijekovima pri teškome porodu? Neurološki gledano. vezom koja je snažnija no što sam ikada mogla zamisliti. Kako inače objasniti zašto bi se osoba poput mene . točnije.vezana za svoje dijete. Imala je pravo. Duboko u mojemu genetskome kodu zakopani su okidači za temeljno majčinsko ponašanje koje su pripremili hormoni u trudnoći. mogli bismo kazati.strukturalno.majku iznutra mijenja slatki mali alien kojega nosi. ja još uvijek živim i dišem za dvoje . nepovratno. Na taj način. Majčinstvo vas promijeni jer ono doslovno mijenja ženski mozak . tijelom i dušom. znam i zašto. ja sam druga žena. funkcionalno i.koju dotad nisu nimalo zanimala djecu . upozorila me majka. I sada. u mnogo pogleda. Ta nam je Mamin mozak 139 . bila je to činjenica.

neko vrijeme radila u finan- 140 L. ignorirat će. u mozgu nastaju novi putovi koji stvaraju i jačaju majčinske moždane krugove pomoću kemijskoga utiskivanja i golemoga porasta oksitocina. Nicole. okuplja oko sebe svoju koprcavu novorodenčad. Prije no što postane skotna. U pitanju su život i smrt.rast fetusa u utrobi. hrčcima. ženku sirijskoga hrčka. kao i u mozak drugih sisavaca. Ona će se uz tu novu osobu vezati onako kako se još nikada nije ni za koga vezala u svojemu životu. Brizendine: ENSKI MOZAK . primjerice. Rezultat je tih promjena motiviran. Uzmite. Čak i očevi. Ljudi nisu baš u tolikoj mjeri biološki određeni. pa čak i jesti bespomoćne mladunče. tetoši i liže kako bi potaknula tjelesne funkcije nužne za njihovo preživljavanje. U modernome društvu. rođenje djeteta. majmunima i pavijanima. te promjene u mozgu dovode do najdubljeg konflikta u životu majke. U ženski je mozak. izuzetno budan i agresivno zaštitnički mozak koji novu majku navodi na promjenu svojih reakcija i prioriteta. Nakon fakulteta proputovala je svijet. adoptivni roditelji i žene koje nisu nikada bile trudne mogu majčinski reagirati nakon bliskoga. Na udaju nije ni pomišljala. svakodnevnog kontakta s malim djetetom. hrani ih i grije. genetski usađen sklop koji reagira na temeljne podražaje .značajka zajednička s ovcama. već i rade izvan kuće kako bi ih mogle prehraniti. tridesetčetverogodišnja investicijska bankarica. dodir i miris te učestali kontakt „koža na kožu" s djetetom. u kojemu žene nisu odgovorne samo za rađanje djece. godinama je marljivo učila u srednjoj školi kako bi se upisala na Harvardsko sveučilište i ostvarila prestižnu karijeru koja će joj pružiti financijsku sigurnost i neovisnost. Čim se okoti. njegovo sisanje. Zahvaljujući fizičkim podražajima koje odašilje fetus.

No uskoro je upoznala Charlija. gdje se zaposlila kao stručna suradnica u jednoj investicijskoj banci. Ondje je provela četiri godine magistriravši poslovno upravljanje i međunarodne odnose kako bi se pripremila za karijeru u globalnome gospodarstvu. njezin je mozak dodjelu zadataka stanicama počeo raspoređivati između njezine veze s Charlijem i njezine karijere. i svojega zahtjevnog posla. meko novorođenče. Uskoro će u njezin život ući treća mala osoba i njezine će se moždane stanice ponovo morati podijeliti. „Čežnja za djetetom" . Odjednom. to će više stanica mozak dodijeliti tome zadatku. i svoj je um. koja je s vremenom prerasla u brak. tijelo i dušu uložila u vezu sa svojom karijerom. i mnoge žene osjete prve simptome „mamina mozga" puno prije no što uistinu začnu dijete. Tako je Nicole svoje rane tridesete provela učeći balansirati između svoje veze.i ijskoj četvrti u San Franciscu.može obuzeti ženu nakon što je u naručju držala nečije toplo. a Nicolini su moždani krugovi postajali u potpunosti usredotočeni na njezin posao i karijeru. a zatim upisala poslovnu školu na kalifornijskome sveučilištu Berkeley. Sljedeće su dvije godine uključivale naporne no isplative osamdesetosatne radne tjedne. Što se više nečime bavite.snažna potreba da ima dijete . S dvadeset osam godina završila je Berkeley i nastanila se u New Yorku. BEBA NA PAMETI Biologija može zaposjesti moždane krugove usprkos našim najboljim namjerama. čak i one žene koje su Mamin mozak 141 . zgodnoga odvjetnika s juga koji je radio s njome i zaljubila se u njega. posebice ako to već neko vrijeme pokušavaju. Željela je ostaviti dojam.

dovodeći do kemijske reakcije koja izaziva čežnju za djetetom.najmanje usredotočene na djecu. mijenjajući način na koji razmišljaju. jajašce se čvrsto usađuje u stijenku maternice i veže na Nicolin krvotok. Preobrazba u mamin mozak počinje u trenutku začeća i može zagospodariti moždanim krugovima čak i onih žena koje su isključivo usmjerene na karijeru.od svoje nove nećakinje: to je napad iz zasjede kojim priroda želi potaknuti želju za vlastitim djetetom. Dva tjedna nakon oplodnje. Nakon što se njezin krvotok i krvotok fetusa spoje. Ona i Charlie tek su se bili vratili s ljubavnog vikenda na sjeveru države New York kada se to počelo događati. Tijekom cijele trudnoće ženski je mozak natopljen neurohormonima koje proizvode fetus i posteljica. no pravi je razlog taj što je došlo do promjene u mozgu i pojavio se novi doživljaj stvarnosti. Moglo bi se reći da sam oboljela od zarazne bolesti koju sam dobila . osjećaju i određuju prioritete. Slatkasti miris djetetove glavice sadrži feromone koji stimuliraju ženski mozak na proizvodnju jakog ljubavnog napitka oksitocina . dugo sam vremena bila posve opsjednuta bebama. Brizendine: ENSKI MOZAK .doslovno i fizički . u njezinu tijelu i mozgu počinju hormonalne promjene. Možda će to pripisati otkucavanju biološkog sata ili utjecaju prijateljica. Kada bismo imali uređaj za magnetsku rezonanciju kojim bismo zavirili u Nicolin mozak. očaravajućim dodirom i mirisom beba. 142 L. vidjeli bismo samo njezin normalan ženski mozak dok spermij oplođuje jajašce. Nicole će uskoro iz prve ruke osjetiti djelovanje tih hormona. Nakon što sam prvi put posjetila novorođenče svoje sestre Jessice kada je bilo staro tri mjeseca. počnu žudjeti za nježnim.

Odsad će morati proizvoditi dvostruki volumen krvi no inače. za koje će možda prvo pomisliti da su izazvani obilnim obrokom. No njezin ih mozak registrira kao pokrete njezine bebe. Vidjeli bismo da su njezini moždani krugovi postali blago omamljeni zbog čega se osjeća uspavano i imat će potrebu odmarati se i jesti više no obično. Njezin se mozak naviknuo na te goleme hormonalne promjene i sada može jesti normalno. Zbog porasta razine hormona. pa čak i halapljivo. no tek je sada Ni- Mamin mozak 143 .ili barem osjećati poriv za povraćanjem . Nicole teškom mukom izdržava te prve mjesece trudnoće. a mozak smiren kao da je pod sedativima. Mamin su mozak mjesecima pripremali hormoni. No u četvrtome mjesecu dolazi do velike promjene. postaju preosjetljivi jer mozak drugačije reagira na pojedine mirise. biti u blizini slavine ili kupaonice. Istodobno. Uskoro će joj dojke postati osjetljive. Možda će i svakoga jutra povraćati .U Nicolinu krvotoku i mozgu počinju rasti razine progesterona. Uvijek treba uza se imati bocu s vodom. osobito ujutro. signali za jedenje u njezinu mozgu. Zato je njezin mozak pretjerano osjetljiv na miris. Na poslu može samo sjediti i buljiti u spravicu za klamanje i truditi se da ne povrati. centri za žeđ i glad u njezinu mozgu rade punom parom. I njezin svjesni i nesvjesni mozak sada je usredotočen na ono što se događa u njezinoj maternici. U petome mjesecu u trbuhu počinje osjećati male mjehuriće plina. zbog čega će možda većinu vremena osjećati mučninu. Pazit će kako slučajno ne bi pojela nešto što bi moglo naštetiti njezinu osjetljivom fetusu u prva tri mjeseca trudnoće.sve to zato što su njezini moždani krugovi za miris doživjeli goleme promjene zahvaljujući hormonima trudnoće. naročito miris hrane.

poput kortizola. no ipak za tim čezne. prehranu i okolinu te učiniti je manje 144 L. a mozak postati natopljen tim hormonom. To je također i prvi put da bi se Charlie mogao zainteresirati za svoje dijete koje se razvija . U prva dva do četiri mjeseca trudnoće progesteron će naglo porasti od deset do dvadeset puta u odnosu na svoju normalnu razinu. Brizendine: ENSKI MOZAK . Sada je spremna da u njezinu mozgu narastu krugovi za ljubav. Sa svakim njezinim novim udarcem ili pokretom. Umirujuće djelovanje progesterona i visok estrogen tijekom trudnoće štite od hormona stresa. žed i glad. Začudo. Beba će mu možda čak i uzvratiti kuckanjem i. očevi obično maštaju o dječaku.cole svjesna da u njoj raste dijete. a u hipotalamusu blokirale pulsirajuće stanice koje inače potiču njezin mjesečni ciklus. U kasnoj trudnoći razine toga stresnog hormona u ženskome su mozgu jednako visoke kao i kod napornoga vježbanja. čije je umirujuće djelovanje slično djelovanju Valiuma. u velikim količinama proizvode fetus i posteljica. pa je majčino tijelo preplavljeno njima. Sjećam se one snažne želje za neobičnom hranom i osjećaja da ću sasvim sigurno povratiti čak i od mirisa masne hrane. istina je. Te kemikalije za „borbu ili bijeg". počinje upoznavati svoju bebu i čeznutljivo sanjariti o tome kakav će biti osjećaj držati njega ili nju u naručju. Ne može to u potpunosti zamisliti.osjećajući ritanje i osluškujući male srčane otkucaje kroz Nicolin trbuh. Njihov je zadatak potaknuti trudnicu da pazi na svoju sigurnost. Sve su to signali kojima vam mozak poručuje da je nešto ili netko zauzelo vaš organizam. Trudna je već gotovo pola godine i u njezinu su se mozgu promijenili i proširili krugovi za miris. ti hormoni ne rezultiraju osjećajem stresa u trudnoći. a majke o djevojčici.

smanjio sam ti mozak. reakcije svake žene ovise o njezinu psihološkom stanju i onome što se događa u njezinu životu. MR snimke mozga pokazale su da se između šestoga mjeseca i kraja trudnoće mozak trudnice doista smanjuje. To ne znači da žena gubi moždane stanice. Još od puberteta u njezinu se mozgu nije odjednom događalo toliko promjena." Mamin mozak 145 . Znanstvenici još ne znaju točno zašto se veličina mozga mijenja. no čini se kako bi to mogao biti znak golemoga restrukturiranja mozga i metaboličkih promjena. dok tijelo dobiva na težini. korteks. U protivnome bi prve djetetove riječi morale biti: „Mamice. povećava. Posljednjih tjedan-dva prije poroda mozak se ponovo počinje povećavati. što ukazuje na složenost i fleksibilnost mozga ženki. mozak zapravo gubi na njoj. zaboravljivo i odsutno duhom. dok se drugi smanjuju . izgrađujući velike mreže majčinskih krugova. To je razlog zašto se otprilike u posljednjim mjesecima trudnoće Nicole počinje osjećati rastreseno. Razlog tomu mogao bi biti taj što se neki dijelovi njezina mozga povećavaju. no one su biološki temelj njezina doživljaja stvarnosti koji se mijenja u trudnoći. Istraživanja na životinjama pokazala su da se u trudnoći dio mozga zadužen za mišljenje. Naravno. Neki znanstvenici vjeruju da se mozak majke smanjuje zbog promjena u metabolizmu stanica nužnih za restrukturiranje moždanih krugova .a to se stanje postupno vraća u normalu šest mjeseci nakon poroda.usredotočenom na druge zadatke poput konferencijskih poziva i organiziranja svojega rasporeda. Dakle. Istodobno se mijenjaju i veličina i struktura ženskoga mozga.kako bi bili spremni neke jednotračne ceste pretvoriti u autoceste.

Sada počinje odbrojavanje do rođenja. koji se rijetko podudara s njihovim planovima. Preplavljuju je valovi energije. a da pritom ne ubije sebe ili njega. Nicolin je vodenjak pukao. razina progesterona kod trudnice naglo pada. ne toliko samim procesom rađanja. Navala oksitocina aktivira mamin mozak odmah pri porodu. To je zato što svaka beba postaje spremna za rođenje svojim vlastitim ritmom. Brizendine: ENSKI MOZAK . koliko materijalnim stvarima . Dugoočekivani dan konačno je stigao. Nicolin će mozak postati isključivo zaokupljen bebom i razmišljanjima o tome kako će izdržati sav bol i muke kako bi iz sebe istisnula zdravo dijete. a plodova voda iscurila niz njezine noge. izazivajući kontrakcije maternice.poput uređivanja dječje sobe i nabavljanja sve potrebne opreme. premda se osjeća poput nasukana kita i u stanju se samo gegati.ROĐENJE MAMINOGA MOZGA Kako se približava termin poroda. Beba je okrenuta glavom nadolje i spremna. a valovi oksitocina preplavljuju njezin mozak i tijelo. Nicole je dobila termin poroda. Krugovi u tatinu mozgu ubrzano se povezuju u očekivanju velikoga događaja. Potaknuta signalima koje odašilje potpuno razvijeni fetus kada je spreman za rođenje. koju je on uglavnom nabavio još prije puno mjeseci. no rečeno joj je da on može biti i dva tjedna prije i dva tjedna poslije njega. 146 L. To će biti prvi od mnogo puta kada će Nicole i Charlie biti taoci urođenoga razvojnog ritma svojega djeteta. Odjednom mu padaju na pamet još neke stvari koje će biti potrebne. Charlie također postaje zaokupljen. Krugovi u njezinu maminom mozgu sada se nalaze u stanju najveće pripravnosti.

a već u sljedećem imate dojam kao da vam se maternica diže u grlo i ne možete vjerovati da je vaša zdjelica u stanju izvesti ekvivalent istiskivanja lubenice kroz nosnicu. čineći ga naročito osjetljivim na miris njezina mladunca. odbijajući ostale. izazvana oksitocinom i dopaminom.Kako bebina glavica prolazi kroz porođajni kanal. ovcu. mozak preplavljuje dodatna količina oksitocina. kemijski će se utisnuti u njezin mozak . U svijetu sisavaca takve promjene u mozgu pri porodu nisu ništa neobično. u mozak ovce utisnut će se miris njezina janjeta. Ako ne upozna miris svojega mladunca u prvih pet minuta. Što se tiče ljudske majke. Okot izaziva ubrzane neurološke promjene kod ovce uočljive u anatomiji. Nakon toga samo će njemu dopuštati sisanje. neće ga prepoznati te će i njega odbijati. dodira. valovi oksitocina u samo nekoliko minuta restrukturiraju mozak ovce. kao i izuzetno izoštrena osjetila sluha. kože. primjerice. U najviše pet minuta. vida i njuha.i ona će biti u stanju prepoznati miris svoje bebe među svima ostalima s točnošću od oko 90 posto. divni mirisi glavice. aktivirajući nove receptore i stvarajući na tisuće novih veza medu neuronima. nasukani kit.muke su završene i vaš su život i mozak zauvijek promijenjeni. ispljunutoga mlijeka i drugih tjelesnih tekućina njezina novorođenčeta koji su je preplavili u prvih nekoliko dana. To vrijedi i za plač te kretnje njezine bebe. Uzmimo. Kada janje prolazi majčinim porođajnim kanalom. kakice. U jednom trenutku ležite ondje osjećajući se kao bespomoćni. nepoznata mirisa. Dodir bebine kože. Nakon za većinu nas previše sati . pogled na njezi- Mamin mozak 147 . Posljedica toga može biti euforija pri porodu. odmah nakon poroda. neurokemiji i ponašanju njezina mozga.

njezini jecaji i soptaji .ne sićušne prstiće. To je možda najveća promjena u doživljaju stvarnosti u životu žene. majke počinju voditi brigu o svim aspektima svojega kućnog teritorija. zbog suprugove sposobnosti zarađivanja i nedovoljnih zdravstvenih beneficija. Osjeća se sposobnom vlastitim tijelom zaustaviti jureći kamion kako bi zaštitila svoje dijete. U prvoj je godini braka doživjela spontani pobačaj.sve je to sada urezano u majčin mozak. Njezin se mozak promijenio. zaštitničkog nagona. U roku od šest mjeseci ponovo je zatrudnjela. zaštitnički majčinski mozak bio je strogo usredotočen na sposobnost njezina supruga da skrbi za obitelj. Ubrzo nakon rođenja kćerkice počela je dobivati „napadaje". Brizendine: ENSKI MOZAK . tridesetdevetogodišnja majka po prvi put. sluh i kretanje posve su usredotočeni na 148 L. majčini moždani centri za vid. dvije je godine bila sretno udana za samozaposlenoga trgovačkog putnika. posebice o djetetovoj sigurnosti. Zbog svojega posve razvijenoga agresivnog. Zapravo se njihova financijska situacija nije nimalo promijenila i ona nikada prije nije imala takvih bojazni. i njezin novi. Javlja se majčinska agresivnost. poput stavljanja zaštitnih poklopaca na utičnice i ugradnje zasuna na vrata kuhinjskih ormarića te vode računa da svi dobro operu ruke prije diranja bebe. Nalik ljudskome globalnome sustavu za određivanje položaja. Njezina snaga i odlučnost da se brine za to malo biće i zaštiti ga posve su obuzeli njezine moždane krugove. Kada me posjetila Ellie. gotovo preko noći. Za nekoliko sati ili dana mogao bi je preplaviti neodoljiv zaštitnički osjećaj. a time i njezin doživljaj stvarnosti. kako ih je nazvala. No sada je bila strahovito bijesna na svojega supruga što njoj i njihovoj djevojčici ne pruža sigurniji dom. Njezine potrebe i doživljaj stvarnosti radikalno su se promijenili.

No nakon tri tjedna trudnoće Joan je počela osjećati užasnu jutarnju mučninu. TATIN MOZAK Budući očevi prolaze kroz hormonalne i moždane promjene koje se otprilike mogu usporediti s onima kod njihovih trudnih partnerica. Čak i ponovna procjena uloge njezina supruga kao hranitelja nije neuobičajena. vaš će mozak lučiti oksitocin i oblikovati krugove nužne za nastanak i održavanje mamina mozga. Do trećega se mjeseca njezino stanje postupno poboljšalo . Ona i njezin suprug Jason bili su oduševljeni kada se test na trudnoću pokazao pozitivnim. ovisno o opasnosti za koju majka smatra da prijeti sigurnosti i stabilnosti njezina „gnijezda". imaju smanjenu aktivnost u centrima za strah u svojim mozgovima. To bi moglo objasniti neobično iskustvo moje pacijentice Joan. Majčinski moždani krugovi mijenjaju se i na druge načine. Sve dok se nalazite u neprestanom fizičkom kontaktu s djetetom. Sve su to vještine i sposobnosti koje će im biti potrebne kako bi nadzirale i štitile svoju djecu. Primjerice. prilagodljivije i hrabrije. Istraživači su otkrili da te promjene traju doživotno. a zajedničke su i ljudskim majkama. Ta se preobrazba događa čak i kod adoptivnih majki.no tada je. Ta pojačana budnost može poprimiti sve moguće oblike. na njezino iznenađenje. Majke mogu imati bolje prostorno pamćenje od žena koje nisu rodile i mogu biti fleksibilnije. Jason počeo ujutro osjećati mučninu tako da nije mogao doručkovati Mamin mozak 149 . postižu bolje rezultate na testovima prolaženja kroz labirint jer bolje pamte i do pet su puta uspješnije u hvatanju plijena.nadziranje i praćenje djeteta. ženke štakora koje su imale barem jedno leglo hrabrije su.

150 L. Kod očeva koji pate od Couvadeova sindroma razine prolaktina više su no kod ostalih očeva. izazivajući povećanu osjetljivost i budnost. putem mirisa . Testosteron i kod žena i kod muškaraca dokida majčinsko ponašanje. Te hormonalne promjene pripremaju njihove mozgove za emocionalno vezanje s njihovim bespomoćnim malim potomkom.nekima od posebnih skrbničkih mehanizama mamina mozga. premda nastoje reagirati čim dijete zaplače. no ne čuju ga tako dobro kao majke. smatraju znanstvenici. I doista. pripremajući ga da postane nježan otac i oboružavajući ga . U tome razdoblju niže razine testosterona kod muškaraca također smanjuju i spolni nagon. No ono od čega je Jason zapravo patio bio je Couvadeov sindrom. U tri je tjedna izgubio dva i pol kilograma i zabrinuo se da ima kakvog nametnika. muškarci s nižim razinama testosterona bolje čuju dječji plač. Kada bebe. očevi sporije reagiraju od majki. hormona za dojenje i lučenja mlijeka.potajice. tiho plaču. Brizendine: ENSKI MOZAK . a razina estrogena povisuje iznad uobičajene razine. primjerice. da te neurokemijske promjene kod partnera izazivaju feromoni koje luči trudnica. Istodobno se udvostručuje njihova razina stresnog hormona kortizola. a testosteron im naglije pada pri interakciji sa svojom bebom. u prvim tjednima nakon poroda. Istraživači su otkrili da u tjednima prije poroda kod očeva dolazi do 20-postotnog povišenja razine prolaktina. na koji se često žale budući očevi (čak 65 posto u čitavome svijetu) koji imaju iste simptome trudnoće kao i njihove partnerice. Moguće je.i jedva bi se uspio nekako izvući iz kreveta. kod muškaraca razina testosterona naglo snižava za trećinu. Zatim se.

Istraživači su novopečene majke priključili na opremu za promatranje mozga i pokazali im fotografiju njihova djeteta. Kad se rodio moj sin . beznadno zaljubila u svojega sina. izraz koji mnoge majke rabe kako bi opisale ono što osjećaju za svoju bebu. epiduralne anestezije i morfija .Z A P O S J E D A N J E K R U G O V A ZA U G O D U Za razliku od ovaca. uključujući anesteziju. no njima će se za to pružiti i više prilika . a zatim fotografiju njihova partnera. Stoga ne iznenađuje što na snimcima mozga majčinska ljubav u velikoj mjeri nalikuje romantičnoj ljubavi. deaktivirajući kritičko mišljenje i negativne emocije te aktivirajući krugove za ugodu koji izazivaju osjećaj ushićenosti i povezanosti. Nije to bio topao val raspekmežene majčinske ljubavi koji sam očekivala da ću odmah osjetiti za svoje dijete. Sada znam zašto sam osjećala takvu strast prema svojemu djetetu i zašto je moj suprug katkad bio ljubomoran. osjetila sam budnost i zaštitničke osjećaje.srećom po žene poput mene. porast dopamina i oksitocina u mozgu dovodi do vezanja. Kod obiju vrsta ljubavi. Snimci su pokazali da su kao reakcija na obje fotografije zasvijetlila ista ona područja u mozgu koja aktivira oksitocin. koje nemaju baš idealna iskustva s poroda.nakon trideset šest sati trudova. preuranjene trudove i porod. Tek nakon što sam došla k sebi od omamljenosti.osjećala sam se malo ošamućeno i nisam bila naročito znatiželjna da vidim tog momčića. većini žena potrebno je više od pet minuta da uspostave vezu sa svojim novorodenčetom. uistinu. djelomice i zbog toga što su anestezija i morfij prigušili djelovanje oksitocina. pak. Znanstvenici s londonskoga Mamin m o z a k 151 . svim svojim majčinskim ustrojem i osjećajima.. carski rez ili. Ubrzo sam se neodoljivo. „Zaljubljenost" je..

To ne znači da sam bila pošteđena svih onih briga i muka vezanih uz skrb o novorođenčetu .primjerice. Nježna zaštitnička reakcija u krugovima za oksitocin rezultat je osjećaja ugode izazvanog navalom dopamina.Sveučilišnog koledža otkrili su da se dijelovi mozga koji su obično zaduženi za donošenje negativnih. (Novopečene majke u prvoj godini nakon poroda prosječno izgube sedamsto sati sna. kritičkih prosudbi o drugima . prednji cingularni korteks . koje je svakodnevno bivalo poticano ugodom. To je isti onaj krug za nagrađivanje koji se u ženskome mozgu aktivira intimnom komunikacijom i orgazmom. Kod većine žena koje doje svoju djecu ono izaziva još jedan dodatni povoljan učinak: redovitu stimulaciju nekih dijelova mamina mozga koji pružaju najviše ugode. a vezanost postaje sve čvršća što je fizički kontakt s djetetom duži. Biti beznadno zaljubljena u moje dijete uskoro je za mene postalo trajno stanje duha." Dobro je što se u većini slučajeva prekidač za majčinsku ugodu uvijek iznova uključuje. a s dvoje život završava. „Sada znaš zašto kažu da ti se s jednim djetetom život promijeni. jedna od mojih najboljih prijateljica koja je također bila upravo rodila. Toj sve snažnijoj povezanosti pridonosi i dojenje.) Kao što je to prokomentirala Janet.isključuju gledajući voljenu osobu. kemikalije za ugodu i nagrađivanje. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .poput toga da se čitav dan nemate vremena istuširati ili da prethodne noći niste oka sklopili. Estrogen i oksitocin povisuju razinu dopamina u maminu mozgu. Što mislite da su radije odabrale? Doza oksitocina u mozgu svaki bi put dobila prednost 152 L. U jednome istraživanju majkama štakora dana je mogućnost da pritisnu polugu i dobiju malo kokaina ili da pritisnu polugu pa izađe mladunac koji će ih sisati.

dojenjem ćete moći smiriti svoje uplakano dojenče i opustiti se.osim ako vam nedostaje toliko sna da ste dan jedino u stanju izgurati u snenom stanju. No u jednom ćete trenutku u prvih nekoliko mjeseci možda shvatiti da je dojenje postalo jednostavno i da u njemu doista. opisala mi je predivan osjećaj koji je obuzme pri bliskome tjelesnom kontaktu sa svojom malom djecom ili kada ih drži na prsima. doista uživate. Kada dijete primi majčinu dojku svojim sićušnim ručicama i stane sisati njezinu bradavicu. Mlijeko počne navirati. izranjenih bradavica može nagnati na pomisao da nećete uspjeti izdržati još jedan dan mučenja zvanog dojenje. u majčinu mozgu izazove navalu oksitocina. I to ne samo zbog prestanka boli. No nakon nekoliko tjedana . njezine su se oči ispunile suzama kada mi je ka- Mamin mozak 153 . pa čak ga i ljutiti. dopamina i prolaktina. Stoga možete zamisliti kakvu ugodu pruža dojenje. No mojemu mužu počinje ići na živce." Kada sam upitala Lisu kako stoje druge stvari u njezinu životu. Štoviše. „Vođenje ljubavi". osjećate se smireno i opušteno te uživate u valovima ljubavi prema svojemu djetetu koje izaziva oksitocin. ravnodušno mi je kazala. Vaš se krvni tlak snižava. što meni seks nije prioritet. U početku vas sve to navlačenje vaših bolnih. Radije bih nadoknadila san ili napravila gomilu kućnih poslova koje nikako ne uspijevam dovršiti. Majčinska ljubav i dojenje često suzbijaju želju novopečene majke za njezinim partnerom. Lisa me posjetila godinu dana nakon rođenja svojega drugog djeteta.pred dozom kokaina. Nakon tri-četiri mjeseca. Počinjete se veseliti dojenju . to postaje u potpunosti ugodno iskustvo. „više se ne nalazi na mojemu popisu deset stvari koje moram napraviti.pod uvjetom da od muke niste izveli harakiri . Ono mora biti tako ugodno kako bi osiguralo opstanak naše vrste.

Premda je stanje smetenosti prilično učestalo nakon poroda. Nije čudno što nema potrebe za spolnim kontaktom. Ponekad bih željela da me jednostavno ostavi na miru. Mnogi pozitivni osjećaji koje joj inače pruža spolni odnos. „Volim svojega muža".zala koliko voli i koliko je „zaljubljena" u svoje mališane.opijen oksitocinom i dopaminom zahvaljujući kojima se osjeća duboko voljenom." Lisino iskustvo nije neuobičajeno i temelji se na genetski usađenim reakcijama njezina majčinskoga mozga. Kathy. Lisin je mozak . nekoliko puta dnevno. a jedna od loših strana dojenja može biti nedostatak mentalnoga fokusa. uvjeravala me Lisa. Kazala mi je: „Ono što me stvarno zabrinjava jest to 154 L. snažno povezanom te tjelesno i emocionalno zadovoljenom. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . DOJENJE I SMETENI MOZAK No svako zadovoljstvo ima svoju cijenu. nesebičan osjećaj vezanosti uz drugo biće.poput mozgova svih žena koje doje dijete i s njime ostvaruju kontakt „koža na kožu" . Postajala je sve rastresenija i čak je „zaboravila" otići po svojega sedmogodišnjeg sina u školu. javljaju zahvaljujući zadovoljavanju temeljnih fizičkih potreba njezina malog djeteta. Još je uvijek dojila svoju osmomjesečnu kćerkicu i primijetila je da iz dana u dan postaje sve „smušenija". dojenje može potencirati i produžiti to stanje opijenosti i blage rastresenosti. Svoje je jednogodišnje dijete još uvijek dojila dva-tri puta dnevno i rekla mi je kako nikada nije mogla zamisliti tako potpun. sada se. stara trideset dvije godine. posjetila me preplašena stanjem svojega pamćenja. „no trenutačno su mi mnoge druge stvari važnije od zadovoljavanja njegovih spolnih potreba.

Zapravo. istaknuta znanstvenica. Kathy se prisjetila da je bila zaboravljiva i nakon rođenja prvoga djeteta te da je to stanje rastresenosti prošlo ubrzo nakon što je prestala dojiti sina.što dođem u sobu po nešto i ne mogu se sjetiti po što sam došla ne jednom. pored nedovoljno sna. kada ga začuje. Hormoni koji se luče dojenjem i kontaktom „koža na kožu" potiču majčin mozak na stvaranje novih veza. Neposredne su koristi za dijete hrana i ugoda. dijete je ključni partner u neurološkome procesu dojenja. Uskoro bi majka mogla osjetiti trnce u dojkama i curenje mlijeka pri pogledu na svoje dijete." Kathy je bila osobito zabrinuta jer je njezina majka imala Alzheimerovu bolest i mislila je da bi to mogli biti rani simptomi te bolesti. grijući dijete koje putem mlijeka dobiva i sastojke koji u njemu izazivaju ugodu. to se u maminu mozgu luči više prolaktina i oksitocina. Jedna je moja poznanica. ženski mozak vraća na normalnu veličinu tek šest mjeseci nakon poroda. Dotad. bila je bistra kao i uvijek. čim je prestala dojiti. kao što je to otkrila Kathy. No nakon nekoliko mjeseci. deset dana nakon poroda bila zaprepaštena otkrivši da se nije u stanju prisjetiti ni najosnovnijih riječi i fraza kako bi mogla voditi inteligentan razgovor. razina smetenosti može biti zabrinjavajuća. A u tim učincima jednako uživaju i bebe. Ne zaboravite ni da se. dodirne ili samo prođe pokraj njega. Oksitocin širi krvne žile u majčinim grudima. Što dulje i češće dijete siše. Mamin mozak 155 . Za većinu bi žena malko smušenosti mogla biti mala cijena koju valja platiti za povoljne učinke dojenja. već čak dvadeset puta dnevno. Razgovarajući. U prvih šest mjeseci dijelovi mozga odgovorni za usredotočenost i pribranost zaokupljeni su zaštitom i nadziranjem novorođenčeta.

tjeskobu pa čak i napade panike. već i neurokemijsko stanje. Možete li zamisliti kako se moraju osjećati majke koje doje nakon što osam ili više sati provedu na poslu? Kod kuće. Mamin je mozak ipak fino ugođen instrument. Na poslu više ne dobivaju uobičajenu količinu oksitocina jer se on u krvotoku i mozgu zadržava samo jedan do tri sata. Mnoge majke osjećaju simptome „apstinencijske krize" kada su fizički odvojene od svojih beba. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Sjećam se snažne želje da odem kući svojoj bebi koju bih osjetila oko tri sata većinu dana. svakih nekoliko sati njihove mozgove preplavi navala oksitocina. Danas je poznato da to nije samo psihološko. možda zbog opadanja razina oksitocina u mozgu koje smanjuju stres.Dok dijete siše. a odvajanje. Majke osjećaju simptome apstinencijske krize i kada svoje bebe odbijaju od sise. Mnoge majke otkriju da te simptome mogu ublažiti izdajajući mlijeko na poslu što je dulje moguće. može uzrujati majku. Zatim mogu polako smanjivati učestalost dojenja i nastaviti dojiti uvečer i vikendom kako bi održale stvaranje 156 L. mlijeko rasteže njegov želudac i u njegovu mozgu potiče lučenje oksitocina.ne samo zahvaljujući obroku koji je dobilo. a ja sam pakirala svoju pumpicu za izdajanje kako bih je ponijela sa sobom. već također i zahvaljujući djelovanju tih opuštajućih valova hormona. no mislila sam da je razlog tome samo stres zbog toga što radim puno radno vrijeme u bolnici i pored toga još pokušavam voditi kućanstvo. To umiruje dijete . Većinu sam dana bila slomljena. osjećaju strah. zahvaljujući dojenju. Budući da se odbijanje od sise često događa istodobno s povratkom na stresno radno mjesto. majke znaju zapasti u stanje uznemirenosti i tjeskobe. osobito od dojenčeta. Sjećam se povratka na posao kada je moj sin imao pet mjeseci.

Njezina bi majka odlazila na poslovna putovanja. izrazila je bojazan da bi i ona mogla biti takva majka.mlijeka. Sada kada je Veronica bila trudna sa svojim prvim djetetom. Pored toga. činilo bi se da se njezina majka emocionalno zatvara umjesto da joj pruži toplu podršku. Istraživači su otkrili da ako majke. iz bilo kojeg razloga . Kazala bi da ima previše posla i rekla Veronici da se ode igrati u drugu sobu. a zatim ga prenose na svoje kćeri Mamin mozak 157 . Ima li razloga za zabrinutost? Možda. Kroz njezinu mi je priču postalo jasno da je njezin silan bijes spram majke izravno povezan s nedovoljnom brižnošću njezine prezaposlene majke dok je Veronica bila dijete. financijskoga pritiska ili karijere koja im ne ostavlja dovoljno vremena za bavljenjem djetetom . bilo ono dobro ili loše. a kad god bi Veronica bila potištena. ostavljajući Veronicu i po tjedan dana s dadiljom. žene od svojih majki „nasljeđuju" majčinsko ponašanje. a veza je između njih i djeteta slaba.prevelikog broja djece. s obzirom na svoj zahtjevan posao art-direktorice u jednome časopisu. to kod djece može imati negativne posljedice na njihove moždane krugove za povjerenje i sigurnost.nisu dovoljno brižne. Odmah se prisjetim svoje tridesetdvogodišnje pacijentice Veronice koja je tada baš bila nedavno zatrudnjela. U svojoj praksi često slušam pritužbe na majke. To im omogućava da i dalje uživaju u ugodnim učincima oksitocina i dopamina kako bi ostale povezane sa svojom bebom. JEDAN DOBAR MAMIN MOZAK ZASLUŽUJE DRUGI Naličje toplog. Dvije generacije zaposlenih majki koje nemaju vremena za svoju djecu. brižnog majčinskog iskustva također je poznato.

Mamin se mozak oblikuje arhitekturom. onime što znanstvenici sada nazivaju negenomskim ili „epigenetskim" . može odraziti ne samo na djecu. no istraživači kod ljudi već pronalaze sličnu povezanost između stupnja vezanosti majka-kći i kvalitete brižnosti te čvrstine vezanosti između majke i djeteta kod sljedećeg naraštaja. 158 L Brizendine: ŽENSKI MOZAK . već i na unuke. Kod mladih su ženki uočene najveće promjene u moždanim krugovima.tipom naslijeđa. Takvo nedovoljno brižno majčinsko ponašanje može se prenijeti kroz tri naraštaja osim ako prije puberteta ne dođe do kakve povoljne promjene u okolini. već kao majka koja ju je othranila. Kanadski psiholog Michael Meaney otkrio je da se ženka štakora koju je okotila brižna majka. Znanstvenici također nagađaju da visoke razine stresa koje izaziva balansiranje između zahtjeva na radnome mjestu i vođenja kućanstva mogu smanjiti kvalitetu . Mozgovi mladunaca štakora mijenjaju se u skladu s time koliko im je brižnosti pruženo. poput amigdale.da ne spominjemo kvantitetu . nova istraživanja pokazuju da se sposobnost za brižnost doista prenosi.i unuke. no othranila nedovoljno brižna majka. Premda se ponašanje samo po sebi ne može prenijeti genima. neće ponašati kao njezina genetska majka. Te promjene izravno utječu na sposobnost ženki štakora da se brinu za sljedeću generaciju mladunaca. Za mnoge bi od nas pomisao da smo posve iste kao svoje majke mogla biti veoma zabrinjavajuća.što znači „fizički iznad gena" . a ne oponašanjem. To otkriće ima goleme implikacije čak i ako samo dio njega vrijedi za ljude: koliko ste dobra majka svojoj kćeri odredit će koliko će ona biti dobra majka vašoj unučadi. naravno. A to se ponašanje. koje koriste estrogen i oksitocin.brižnosti koju su majke u stanju pružiti svojoj djeci.

nepažljiva. Istraživanja djelovanja na mozak veoma brižnih ljudskih majki nasuprot nedovoljno brižnih ljudskih majki rijetka su. Često slušam živopisne priče o bakama . zdravijima i sposobnijima za nošenje sa stresom. Zahvaljujući baki po ocu. Veronica se osjećala posebnom.o tome kako su bile pune ljubavi i podrške prema mojim pacijenticama koje su imale iscrpljene. kao odrasle će osobe biti podložnije stresu. djeca kojima su majke pružile manje brižnosti. neurotična i bojažljiva. koja ulijeva povjerenje . prezaposlene ili deprimirane majke. na snimcima učinjenim pomoću pozitronske emisijske tomografije (PET) pokazuju hiperaktivne reakcije mozga na stres.Znanstvenici su također pokazali da velika brižnost . To bi mogao biti razlog zašto se Veronica uvijek osjećala podložnija stresu na poslu i kada bi imala problema u vezi te zašto je razmišljanje o majčinstvu kod nje izazivalo takvu paniku. Te će ih kvalitete pratiti tijekom čitavoga njihova života i života njihove vlastite djece. Istraživači su otkrili da se kod takvih odraslih osoba u krvotok luči više stresnog hormona kortizola nego kod njihovih vršnjaka čije su majke bile veoma brižne u njihovu djetinjstvu. no jedno je istraživanje pokazalo da odrasle osobe studentske dobi čije majke nisu bile dovoljno brižne u njihovu djetinjstvu. Veronica je zaplakala kada mi je kazala kako je njezina baka po ocu znala prekinuti pripreme za večeru na koju je pozvala goste da bi s njom crtala ili se igrala lutkama. Oni čije majke nisu bile dovoljno brižne iskazuju povećanu tjeskobu. hiperaktivna.bebe može učiniti inteligentnijima. premda je njezina baka po majci bila jednako emocionalno suzdržana kao i njezina majka. Baka bi pekla palačinke s bo- Mamin mozak 159 .od strane bilo koje odrasle osobe pune ljubavi. a njihovi su mozgovi bili budniji i strašljiviji. Naprotiv.

To je dovoljno kako bi se prekinuo ciklus nedovoljne majčinske brižnosti. mučile su je slične brige. 160 L. kada je Veronica navratila kako bi mi pokazala svoju novorođenu kćerkicu. baka bi je povela u kupovinu i često joj dopuštala da sama odabere haljinu koja joj se sviđa znajući da joj majka to ne bi dopustila. majka koja je na Berkeleyju diplomirala poslovno upravljanje. Veronicina baka po ocu vjerojatno je dovela do generacijske promjene. Kada bi Veronica morala poći na kakvu zabavu i trebala novu odjeću. Puno godina poslije. Morala se vratiti na posao i. visoku plaću i mnoštvo prilika za napredovanje.rovnicama i toplim sirupom te pomogla Veronici napraviti krevet i pospremiti svoju sobu. Imala je odličan posao s velikim povlasticama. makar joj je bilo teško zamisliti da bi svoju kćer ostavila nekoj stranoj osobi. Postala je toliko vezana za svoje dijete da je proživljavala psihički slom zbog povratka na posao. premda nerado. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . ipak je to učinila. omogućavajući djevojčici da jednoga dana svojemu vlastitom djetetu pruži više brižnosti.može poništiti negativan učinak nedovoljne brižnosti majke izložene prevelikom stresu. bilo je jasno da među njima postoji veza puna ljubavi te da nije svojoj kćeri prenijela negativan primjer svoje majke. a ona i njezin suprug imali su toliko troškova da su im bile potrebne dvije plaće. već primjer brižnosti i pružanja podrške svoje bake. POREMEĆAJ POZORNOSTI I PROBLEMI S POSLOM Kada me posjetila Nicole. takva vrsta posebne brižnosti od strane bilo koje osobe koja zamjenjuje majku . Ako je dovoljno učestala.

U pravilu. a ona stići na jutarnji sastanak . kada bi sin bio bolestan. odgovornosti te pritisaka zbog odgoja djece i svoje vlastite potrebe za financijskim i emocionalnim resursima. Nije bila sigurna mogu li to ona i njezin sin više izdržati. Mnoge majke majmunice uspješno usklađuju skrb o mladuncu sa svojim osnovnim „poslom". veoma praktični što se tiče svojega ulaganja u majčinstvo. primati u divljini vrlo su rijetko majke s punim radnim vremenom. a to su pribavljanje hrane te aktivnosti vezane uz hranjenje i odmaranje. a možda nije. Mamin mozak 161 . Kazala mi je: „Moj život jednostavno više ne funkcionira. no nije si mogla priuštiti napuštanje posla." Rekla mi je da njezin sin katkad ima strahovite. Stoga. Nicole me ponovo posjetila točno nakon što je njezin sin napunio tri godine.Većina se majki u određenoj mjeri osjeća razapeto između zadovoljstava. Čekao ju je i beskrajan niz sinovih poludnevnih boravaka u školi kad će morati moliti nezaposlene majke ostale djece iz njegova razreda da joj se pobrinu za sina dok ona ne uspije izaći s posla. jedno bi rješenje za te moderne probleme moglo doći od naših predaka primata. Znamo da ženski mozak na ovaj konflikt reagira pojačanim stresom. a ona ima na raspolaganju samo dva sata da smisli što će napraviti s njim i raspakira namirnice prije odlaska na posao. a suprug na putu. možda jest. Takva situacija i djecu i majke svakodnevno dovodi u duboku krizu. I da se. je li zaposlena majka osuđena na neuspjeh? Pa. pojačanom tjeskobom i smanjenim mentalnim sposobnostima za obavljanje posla i odgoj djece. beskrajne izljeve bijesa u trgovini. Zapravo.te je zime zbog njega često bila na bolovanju i strpljenje njezina šefa bilo je pri kraju. Primjerice. primati su. uključujući ljude. znala u ponoć moliti da mu vrućica popusti do jutra kako bi mogao ići u vrtić.

druge će majke spremno prigrliti i skrbiti za posvojene mladunče. Kada bi žene morale poći u lov. No istraživanja kultura u kojima žene odlaze u lov ukazuju na iznimke koje potvrđuju pravilo. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . S djetetova gledišta. skrbljenja i nošenja djece. Nicole se uspjela izboriti za fleksibilnije radno vrijeme kako bi njezin sin pola dana mogao pohađati vrtić sa svojim prijateljem koji je stanovao do njih i dvije su majke jedna drugu zamjenjivale.Također rado uskaču kada se treba pobrinuti za tuđe potomstvo . Mnogi sisavci posjeduju sposobnost da se vežu za tuđe potomke. Za lovne se pohode naročito smatralo da narušavaju ženine sposobnosti dojenja. Skrb o djetetu ne mora nužno biti dužnost samo jedne osobe niti ograničena samo na biološku majku kao u urbanim sredinama. pa čak i one iz drugih čopora ili vrsta. Žene naroda Agta aktivno sudjeluju u lovu upravo stoga što im na raspolaganju stoje druge žene koje preuzimaju brigu o djetetu. bez obzira koji je skrbnik pun ljubavi i tko pruža podršku. 162 L.to se naziva zamjenskim roditeljstvom (alloparenting). u vremenima obilja. hrane ih i skrbe za njih. Jedno zanimljivo istraživanje o lovu među ženama naroda Agta Negrito s otoka Luzon (Filipini) skreće pozornost na ulogu ženskih srodničkih mreža. skrb je skrb. one bi nosile svoje dojenče sa sobom ili ga ostavile na brizi svojoj majci ili starijim sestrama. Zapravo. Ženski se lov uglavnom držao biološki nepraktičnim jer se lov smatra nespojivim s dužnostima brige o djetetu.

a u druge malo hrane. a bebe pokazuju znakove depresije. Pritom nije važna količina raspoloživih resursa. Mališani se drže svojih majki i mnogo su manje zainteresirani za istraživanje i igru s drugima . no ujednačenim količinama hrane bile su gotovo jednako brižne. a i one u okolišu s malim. To istraživanje potkrjepljuje razborito mišljenje da će se majke najviše potruditi u predvidljivome okolišu.a te će se značajke zadržati i tijekom adolescencije i odrasle dobi.IDEALAN OKOLIŠ ZA MAMIN MOZAK Okolišni čimbenik koji je ključan za dobru majčinsku skrb kod životinja jest predvidljivost. s obiljem hrane. No ne samo da su majke mladunaca iz nepredvidljivoga okoliša bile najmanje brižne. U nepredvidljivome ljudskom okolišu majke postaju bojažljive i plahe. Majke u najboljem okolišu. već koliko su redovito oni dostupni. Stoga sve ono što čine majka i ostali koji joj pomažu. već su prema njima bile grube i agresivne. a u trećemu je u neke dane bilo obilje. Koliko su majke u tim okolišima brižne prema svojim mladuncima svakoga je sata snimano videokamerom. bile su najbrižnije prema svojim mladuncima. u domu ili izvan njega. Majke i mladunci majmuna iz nepredvidljivoga okoliša imali su povišene razine stresnih hormona i niže razine oksitocina od njihovih srodnika iz drugih okoliša. u drugome je svakoga dana bilo malo hrane. Primatologinja Sarah Hrdy smatra da su se ljudi razvili zajednički odgajajući potomke u uvjetima u kojima su se majke uvijek oslanjale na majčinsku pomoć drugih. kako bi osigurali predvidljivost i Mamin mozak 163 . U jednome su istraživanju majke rezus majmuna stavljene zajedno s mladuncima u tri različita okoliša: u jednome je svakoga dana bilo obilje hrane.

Majčin emocionalni i mentalni razvoj u velikoj mjeri ovisi o situaciji u kojoj skrbi o djetetu. siguran okoliš za mamin mozak. a vašemu djetetu nekoliko „zamjenskih majki" bit će ključ vašega uspjeha kao majke.dostupnost resursa . Ako možemo osigurati pouzdan. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Promjene koje se događaju u maminu mozgu najdublje su i najtrajnije u životu žene jer sve dok dijete živi pod njezinim krovom. trebati. Za rad i skrb o djetetu neophodno će trebati stvoriti predvidljiv okoliš ispunjen ljubavlju i podrškom. Znati da će vam biti potrebna dodatna podrška. ŽIVJETI ZA DVOJE Sjećam se svoje zaprepaštenosti kada sam otkrila da moj neovisan i samodostatan način života više ne funkcionira nakon rođenja djeteta. Više nisam uspijevala tako dobro isplanirati svoj život. Nisam znala koliko ću pomoći drugih osoba.financijskih. Budući da je majčin mozak zapravo proširio definiciju sebe kako bi uključio i svoje dijete. Uvijek sam mislila da ću se uspjeti organizirati i najveći dio brige o djetetu obaviti sama. Jako sam se prevarila. Niti jedan drugi životni izazov ne može toliko stimulirati rast vaših moždanih krugova. moći ćemo zaustaviti efekt domina majki pod stresom i nesigurne djece izložene stresu. pored svojega muža. djetetove će potrebe za majku postati biološkim imperativom koji će njezinu mozgu biti možda važniji od njezinih vlastitih potreba. 164 L.može u konačnici osigurati dobrobit njezine djece. Svaka nova majka mora razumjeti biološke promjene koje će se dogoditi u njezinu mozgu i unaprijed planirati svoju trudnoću i dinamiku skrbi o djetetu. emocionalnih i društvenih .

interpretiranja tonova glasa i primjećivanja emotivnih nijansa predstavljaju značajke koje je evolucija odabrala još u kameno doba. Te značajke ženskome mozgu omogućuju uočavanje neverbalnih znakova kod djece koja još ne znaju govoriti i predviđanje njihovih potreba. Ako je udana ili ima partnera s muškim mozgom. Što oboje više znaju o razlikama u emocionalnom doživljaju stvarnosti muškoga i ženskog mozga. A to je upravo ono što je maminom mozgu potrebno kako bi bio u najboljoj mogućoj formi. to je više izgleda da će se to partnerstvo preobraziti u vezu i obitelj koja pruža zadovoljstvo i podršku. Možda je to razlog zašto toliko majki osjeća veliku tugu i paniku kada izgube svakodnevni kontakt s osobom za koju im njihov mozak kazuje da je produžetak njih samih. Mamin mozak 165 . Sustav za praćenje nastavlja svoj rad još dugo nakon što odraslo dijete napusti gnijezdo.njezin GPS sustav moždanih krugova bit će predan praćenju toga ljubljenog djeteta. u svakom će od njih dvoje obitavati drugačija emocionalna stvarnost. Ženski će mozak tu izvanrednu sposobnost aktivirati u svim njezinim odnosima. Razvojni psiholozi vjeruju da izuzetne sposobnosti ženskoga mozga za povezivanje putem čitanja lica.

činilo joj se da ona budi 166 L. Kako je to mogao učiniti njoj i njihovoj kćerkici? Namrštena je hodala po kući. Objašnjenje za naše drugačije mentalne sklopove leži u biologiji naših mozgova. Kada bi joj uz blistav osmijeh izložio svoje najskrivenije misli. Moja pacijentica Sarah bila je uvjerena da se njezin suprug Nick viđa s drugom ženom. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Nije mogla shvatiti zašto je njezin muž ne pokušava utješiti. Prvo nije bila sigurna u svoje sumnje.ŠESTO POGLAVLJE EMOCIJE: MOZAK KOJI OSJEĆA IMA LI IMALO istine u kulturalnom stereotipu da su žene emociona- lno osjetljivije od muškaraca? I da će muškarac prepoznati emociju samo ako ga opali po glavi? Muž mi je kazao da nam nije potrebno posebno poglavlje o emocijama. Ja pak nisam znala kako bih mogla napisati ovu knjigu bez toga poglavlja. Prestala se smijati. Zar ne vidi koliko je nesretna? Nick je za Saru oduvijek bio poseban . Nekoliko je dana šutke razmatrala tu pomisao.tako nadaren i inteligentan . više nije mogla oteti instinktivnome osjećaju da je prevarena.stoga je bila počašćena što mu je žena. Zatim se. kada je njezin mozak ponovo razmotrio njezin bijes zbog mogućnosti da je muž vara.

Sarin će mozak početi stimulirati svoje vlastite krugove kao da su muževi tjelesni osjeti i emocije njezini vlastiti. Prisjetila se svih onih trenutaka kada bi joj ukazivao toliku pozornost i kako se zbog toga uvijek divno osjećala .ono najbolje u njemu. Živjela je za te trenutke u kojima bi joj on obraćao svu svoju pozornost. Ovako bi to moglo izgledati u Sarinu mozgu i tijelu dok obrađuje svoj razgovor s Nickom: dok ga pita viđa li neku drugu. Njezino držanje i napetost mišića usklađeni su s njegovima.često i prije no što je Emocije: mozak koji osjeća 167 . Danima je hladna prema njemu. znanstvenici nagađaju da bi u mozgu žene moglo biti više zrcalnih neurona nego u mozgu muškarca.zato što je on iskreno voli i što mu je stalo do nje. Je li se prevarila glede toga . kada je Sarah briznula u plač. Je li mu lice napeto ili opušteno? Steže li usta ili ništa ne odaje? Njezine oči i mišići lica automatski će oponašati svaki njegov izraz lica. Na taj način ona može prepoznati i predvidjeti što on osjeća .ili mu više nije privlačna? Kako može biti tako ravnodušan spram njezina emocionalnog stanja? Zamislite na trenutak da posjedujemo MR uređaj. njezin vizualni sustav počinje na Nickovu licu pažljivo tražiti znakove emocionalne reakcije na njezino pitanje. Taj se proces naziva „zrcaljenjem" i sve ga osobe ne mogu izvesti jednako dobro. Njezino tijelo i mozak primaju njegove emocionalne signale. Do njega je bilo prilično teško doprijeti. No kada je bila riječ o emocionalnoj interakciji. Brzina i dubina njezina disanja počinju se podudarati s njegovima. Sarah nije mogla shvatiti zašto je tako iznenađen. Nick bio zapanjen. Te se informacije šalju kroz njezine moždane krugove kako bi pretražile njezine arhive sjećanja radi pronalaženja podudarnosti. bila je to druga priča. Premda je većina istraživanja na tu temu vođena na primatima. Stoga je jedne večeri.

Ako se ton i značenje ne podudaraju. B r i z e n d i n : ŽENSKI MOZAK . Nickovo se lice čini smeteno. otkrio mi je da provodi mnogo vremena s jednom kolegicom. Kada je shvatio da je Sarah točno pročitala što on osjeća i misli. Suze se kotrljaju niz njene obraze. Osjeća njegovu napetost u svojoj utrobi. područje za analitičko mišljenje. njezin mozak brižljivo pretražuje ne bi li ustanovio je li ono što on govori u skladu s tonom njegova glasa.njegovo je uvjeravanje u svoju nevinost i vjernost malko pretjerano. Sarah je imala pravo. no on je prešao granicu flerta i počeo se emocionalno vezivati. Kako on počinje govoriti. Njegove oči malo je previše krišom pogledavaju da bi ona povjerovala njegovim riječima. Značenje njegovih riječi. jednako držanje . pokušat će dati smisao tome nepodudaranju. On nije pratio Sarine emocionalne nijanse . Ona zna da on laže. u svakoj stanici svojega tijela. Njezin mozak pronalazi emocionalno podudaranje: tjeskobu. Sarah je to znala. još je jednom pomislio kako se oženio vješticom. strah i kontroliranu paniku. doslovno. Nick je mislio kako ona nema razloga sumnjati u njega. no ona je samo radila ono 168 L.on sam toga svjestan.inače bi znao da će briznuti u plač. Veza nije bila konzumirana. No brana popušta.ona postaje ljudskim detektorom za emocije. Jednako disanje. U njegovu glasu uočava neznatnu nedosljednost . no budući da je nije tehnički prevario. njegova se vilica steže napinjanjem njezina vrata. Kada me Nick posjetio u sklopu bračnoga savjetovanja. Njezin korteks. njezin će se mozak snažno aktivirati. ton njegova glasa i izraz u njegovim očima ne podudaraju se. Ona sada koristi čitavu emocionalnu mrežu u svojemu mozgu kao i krugove za kognitivno i emocionalno potiskivanje kako bi se suzdržala od plakanja.

Nakon puberteta. muškarci shvaćaju.a on se žali na činjenicu da ona očito ne shvaća da je on voli. Porast estrogena E m o c i j e : m o z a k koji o s j e ć a 169 . muževe neuhvatljive misli o njegovoj karijeri. Instinktivni osjećaji nisu tek nevezana emocionalna stanja. nije sposoban za čitanje izraza lica i emocionalnih nijansi . Nick.pokazujući time jasan znak tuge i patnje koje muškarci ne mogu ignorirati. već stvarni tjelesni osjeti koji prenose poruku u neka područja mozga. Naprotiv. ti se osjećaji pojačavaju.one na instinktivnoj razini osjećaju probleme svojega djeteta tinejdžera. Manevrirajući poput lovačkoga zrakoplova. da nešto nije u redu. Za to su odgovorni različiti doživljaji stvarnosti muškoga i ženskog mozga.s obzirom da je njezina tako fino ugođena . Sarin mozak predstavlja vrhunski emocionalni stroj . BIOLOGIJA INSTINKTIVNIH OSJEĆAJA Žene znaju mnogo toga o svojim bližnjima . interpretirala tonove glasa i procjenjivala emocionalne nijanse.za što je ženski mozak stručnjak: čitala lica. tvrde znanstvenici. sreću prijatelja što je postigao neki cilj ili suprugovu nevjeru. Neki od tih pojačanih instinktivnih osjećaja mogli bi biti povezani s brojem stanica u ženskome mozgu zaduženih za praćenje tjelesnih osjeta. Parovi poput Nicka i Sare neprestano mi dolaze na savjetovanje.opremljen za otkrivanje. iz trenutka u trenutak. neverbalnih znakova najskrovitijih tuđih osjećaja. Tek kada ugledaju suze. Možda je to razlog zašto se evolucija pobrinula da žene četverostruko lakše brižnu u plač od muškaraca .osobito znakova očaja i patnje. instinktivno. kao i većina muškaraca. Ona se žali na nedostatak emocionalne osjetljivosti .

Brizendine: ŽENSKI MOZAK . premda nije gledao u nju. Kada žena počne primati emocionalne podatke putem leptirića u trbuhu ili grča u utrobi . koji je kod žena veći i lakše se aktivira. Ona je takvo ponašanje svojega supruga odvjetnika vidjela već mnogo puta i upitala ga: „O čemu razmišljaš? Koga si sada potukao na sudu?" Evan je odgovorio: „Ne razmišljam ni o čemu.znači da djevojke više osjećaju instinktivne osjete i tjelesne bolove od dječaka. kontroliranje i integriranje negativnih emocija. u njezinu se želucu stvara čvor .kao što se dogodilo Sari kada je konačno upitala Nicka viđa li neku drugu ženu . Insula je područje u starome dijelu mozga u kojemu se obraduju instinktivni osjećaji.a mozak to interpretira kao intenzivnu emociju. prosuđivanje. ključno je područje za predosjećanje. kako one bivaju registrirane u tijelu. Snimke mozga pokazuju da su područja koja prate instinktivne osjećaje veća i osjetljivija u ženskome mozgu. Njezino se bilo naglo ubrzava. vjerovanja i namjera na temelju najneznatnijih nagovještaja. Neki znanstvenici nagađaju da ta povećana tjelesna osjetljivost kod žena pridonosi također i sposobnosti mozga za praćenje i osjećanje bolnih emocija. Biti sposoban pogoditi što druga osoba misli ili osjeća. A ženski je mozak općenito sposoban za brzu procjenu tuđih misli.njezino tijelo šalje poruku natrag u insulu i prednji cingularni korteks. Držao je u ruci novine. Jednog je jutra pri doručku moja pacijentica Joan dignula pogled i vidjela da se njezin suprug Evan smiješi. predstavlja čitanje misli. Stoga je povezanost između instinktivnih osjećaja i intuitivnih predosjećaja kod žena biološki utemeljena. zapravo. a njegove su se oči brzo kretale amo-tamo. no gledao je iznad njih. Prednji cingularni korteks." No zapravo je nesvjesno 170 L.

Evanova je prijateljica samo jednom pogledala Jane. U tom je trenutku Evanova prijateljica uspostavila emocionalnu usklađenost s Jane .neznatna stanka prije no što je progovorio. Ona mu je kazala da odviše navaljuje. Nakon nekoliko dana objavio je da napušta svoju tvrtku i postaje sudac. To je kod njega često izazivalo nervozu.kada je rekao da ide u ured. stoga su te misli bile registrirane samo kao instinktivni osjećaji. Čini se kako muškarci ne posjeduju jednaku urođenu sposobnost iščitavanja emocionalnih nijansa s lica i iz tona glasa. A kasnije. Ta je razlika bila itekako uočljiva u nekoliko prvih tjedana nakon što su se Jane i Evan upoznali. ona je osjetila da je na pomolu velika promjena u njegovoj karijeri. Jane bi promatrala Evanove oči i izraze lica.nešto što žene. Janeina su zapažanja bila tako podrobna da se Evanu činilo kako ona čita njegove misli. Spomenula mu je to. Jedno istraživanje uspješnosti psihoterapeuta kod njihovih pacije- Emocije: mozak koji osjeća 171 . i točno zaključila što se događa u njegovu mozgu. rade sasvim prirodno i za što je otkriveno da je ključno za uspješnu psihoterapiju. On je nije poslušao i to je imalo gotovo katastrofalne posljedice. no Evan je kazao kako ne razmišlja ni o čemu takvome. Janeina su zapažanja bila podsvjesna. kada joj se činilo da pokazuje oklijevanje . no on nije bio svjestan njezine nelagode. čini se.uvježbavao debatu sa suparničkim odvjetnikom koju će vjerojatno održati kasnije toga dana . Jane je to znala prije njega. zapazila njezinu usplahirenost i upozorila Evana da malo uspori.imao je odličan argument i već se unaprijed radovao što će svojim suparnikom obrisati pod sudnice. napetost oko njegovih usta te tih i jednoličan ton glasa .

brzine disanja. držanja tijela. Takvom vrstom aproksimacije Jane je shvatila kako se Evan osjeća jer je to mogla osjetiti svojim tjelesnim osjetima. Svi su terapeuti koji su pokazali takvu reakciju slučajno bili žene.a žene su osobito uspješne u takvoj vrsti emocionalnoga zrcaljenja. Sada je to već svima poznato. Doista. bit ženske sposobnosti čitanja misli. pogleda i izraza lica kao sredstva za intuitivno naslućivanje onoga što te osobe osjećaju. moja je pacijentica Roxy teško disala svaki put kada bi vidjela kako se ozlijedila neka njoj draga osoba . Roxyni su zrcalni neuroni preburno reagirali. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . Djevojke su godinama ispred dječaka po svojim sposobnostima za prosudbu toga na koji način izbjeći povrjeđivanje tuđih osjećaja ili kako bi se lik u nekoj pripovijesti mogao osjećati. istraživanja sa snimanjem mozga pokazala su da sam čin promatranja ili zamišljanja druge osobe u nekom osobitom emocionalnom stanju može automatski aktivirati slične obrasce u mozgu promatrača .čak i ako bi to bilo nešto tako neznatno poput udarca u nožni prst . Do takvoga bi zrcaljenja došlo kada bi se terapeuti uživjeli u svijet svojih klijenata uspostavivši s njima dobar odnos. Ponekad ženu mogu preplaviti tuđi osjećaji.nata Kalifornijskoga državnog sveučilišta u Sacramentu pokazalo je da terapeuti koji postižu najbolje rezultate uspostavljaju najveću emocionalnu usklađenost sa svojim pacijentima u značajnim trenucima tijekom terapije. Ta bi sposobnost mogla biti rezultat ispaljivanja zrcalnih neurona. Nema u tome ničega mističnoga. Primjerice. To je tajna intuicije. no ona je1 iskazivala ekstreman oblik onoga što ženski mozak radi prirodno 172 L. koje djevojkama omogućava ne samo zapažanje. već također i oponašanje ili zrcaljenje tuđih kretnji rukama.kao da je mogla osjetiti njezin bol.

Velik je broj evolucijskih psihologa nagađao da je ta sposobnost osjećanja tuđe boli i brzog iščitavanja emocionalnih nijansa ženama kamenoga doba služila kako bi ih upozorila na moguće opasno ili agresivno ponašanje kako bi one na taj način izbjegle posljedice po sebe i zaštitile svoju djecu. a ne samo u nečijoj tuđoj koži. Žene su osjećale bol svojih partnera. Ženama je signalizirano je li elektrošok dan u ruku njihovih ljubavnika slab ili jak.osjeća bol druge osobe. žene su češće patile od nesanice nego muškarci. kazala mi je kako satima ne bi mogla zaspati nakon gledanja napeta akcijskog filma. a još više u odrasloj dobi . Takva emocionalna osjetljivost ima svojih dobrih i loših strana. Zatim su na ruke njihovih ljubavnih partnera priključili žice za isti pokus. Pored toga. ponekad slabe.od djetinjstva. lakše preplaše i reagiraju s više straha. Slično kao da ste u nečijem tuđem mozgu. inače odvažna i hrabra osoba. zasvijetlila bi kada bi saznale da su njihovi partneri primili jak elektrošok. Jane. no čak i onda. ista ona područja za bol u njihovim mozgovima koja su se aktivirala kada bi same primile šok. Istraživači nisu uspjeli izazvati slične moždane reakcije kod muškaraca. Ispitanice nisu mogle vidjeti lica ili tijela svojih partnera. još od djetinjstva. ta sposobnost ženama omogućuje predviđanje fizičkih potreba male djece koja još ne znaju govoriti. Istraživanja su pokazala da se žene. Na Institutu za neurologiju londonskoga Sveučilišnog koledža istraživači su stavili žene u MR uređaj i davali im na ruku kratke elektrošokove. U jednome istraživanju posljedica gledanja strašnih filmova. sudeći prema mjerenjima električne provodljivosti kože. Evan je morao promijeniti svoje navike gledanja filmova ako je želio uključiti l'inocije: m o z a k k o j i o s j e ć a 173 . a ponekad snažne.

Na trećem joj je sastanku kazao da misli kako je ona prava. Do drugog je tjedna želio da zajedno žive i planiraju budućnost. Evan objavio da se želi vjenčati i osnovati obitelj te da je siguran da je upravo ona prava za njega. Evan nije obraćao pozornost na signale koje mu je ona slala o tome da se uistinu boji vezanja. uočiti stisnute usne. Provala suza često može zaokupiti pozornost muškoga mozga. to moralo biti usred dana. Zatim joj je trećega tjedna. a više racionalnog razmišljanja. žena mora izvesti ekvivalent vikanju: „Diži periskop! Emocija na vidiku. Evan je shvatio da je previše navaljivao. KAKO DOPRIJETI DO MUŠKOGA MOZGA U muškome mozgu većina emocija izaziva manje instinktivnih osjećaja. no suze muškarcu gotovo uvijek predstavljaju potpuno iznenađenje . Stoga je. dok su jeli pizzu.Jane. izgledala je preplašeno poput jelena zaslijepljenog svjetlima automobila. Brizendine: ŽENSKI M O Z A K . Kada je Jane toga tjedna došla na seansu.i krajnju nelagodu. zbog svoje izvanredne sposobnosti čitanja lica. Nije se obazirao na upozorenje svoje prijateljice i sada je bio u velikoj nevolji. stezanje oko očiju i drhtanje kuto- 174 L. Objasnila mi je da se opekla u prethodnoj vezi i bila je veoma oprezna kada je tek počela izlaziti s njim. kada bi predložio da gledaju Kuma. Tipična reakcija muškoga mozga na emociju jest izbjegavanje pod svaku cijenu. Žena će. Jane je odmah problijedjela i otrčala u zahod. Svi mornari na palubu!" Jane je dugo trebalo da Evana uvjeri da previše navaljuje. Kako bi izazvala emocionalnu pozornost muškoga mozga. Tek kada je na njoj zapazio očite znakove uzrujanosti.

Nakon nekoliko godina Evan je E m o c i j e : m o z a k koji o s j e ć a 175 . Simon Baron-Cohen sa Sveučilišta u Cambridgeu vjeruje da se upravo to događa kod muškaraca s ekstremnim oblikom muškoga mozga koji je karakterističan za Aspergerov poremećaj. Polako su počeli raditi na kompromisu kako bi Jane mogla dobiti potrebnu utjehu. kada je vidi da pati. bila je zapanjena što je od njega dobila brzinski zagrljaj i malo tapšanja po leđima popraćenog riječima." To je naizgled odbacujuće ponašanje postalo jabukom razdora u njihovoj vezi. a kamoli s njega čitati." Istraživači zaključuju da ovaj tipični scenarij znači da muški mozak mora proći duži proces kako bi interpretirao emocionalno značenje. a drugom držao časopis ili knjigu kako bi odvratio misli od svoje vlastite nelagode. Kada je Jane prvi put plakala pred inače nježnim Evanom. a takav im trenutak može biti krajnje teško podnijeti. stoga je njegova reakcija obično: „Zašto plačeš? Molim te nemoj ni iz čega raditi problem. Uzrujavanje je gubljenje vremena. Moguće je da ženske suze kod muškaraca izazivaju moždani bol. Evan bi sjeo na kauč s kutijom papirnatih rupčića u krilu. osjeća nemoćnim što joj ne može pomoći. Jednom bi je rukom zagrlio. a Evan ublažiti bol koji bi osjećao.va usana kao uvod u plakanje. Ti muškarci postanu nesposobni gledati u lice.U redu.. Većina muškaraca jednostavno odbija uložiti napor u odgonetavanje emocija i postaje nestrpljiva jer im je za to potrebno suviše vremena. Količina emocionalnih ulaznih podataka s tuđega lica u njihovim se mozgovima registrira kao nepodnošljiv bol. Evan je Jane želio objasniti da mu je gotovo nemoguće podnijeti kada je vidi kako plače jer se. Kada bi Jane bila potištena. Muški mozak registrira bespomoćnost pred bolom. . Muškarac neće zapaziti tu rastuću napetost. dosta je bilo. Posjetili su me zajedno radi hitne seanse u paru.

Brizendine: ŽENSKI M O Z A K . Djevojčice stare samo godinu dana osjetljivije su na patnju drugih osoba. I dok se i muškarci i žene osjećaju ugodno u fizičkoj blizini sretne osobe. Muškarci zapažaju te suptilne znakove tuge kod žena u 40 posto slučajeva. Činile su sve što su mogle kako mi ne bi bilo dosadno. Pitat će vas kada se to dogodilo. muški bi mi prijatelji na brzinu izjavili: „Nadam se da se osjećaš bolje". te: „Želiš li da dođem k tebi?" Za njih su detalji važni.i ljudska lica . Jedno je istraživanje pokazalo da novorođene djevojčice. Razlog bi prije mogao biti u drevnim strukturama mozga. posebice onih koje se doimaju tužnima ili povrijeđenima. više reagiraju na plač drugih beba . Sjećam se kada sam prije nekoliko godina slomila gležanj. dok žene te znakove mogu zapaziti u 90 posto slučajeva. Naprotiv.bio u stanju prepoznati kada se Jane treba dobro isplakati i uskoro ju je bio u stanju samo zagrliti i tješiti je dok se ne bi smirila. što je rečeno.od dječaka. To ne znači da su namjerno neosjetljivi. jeste li spavali ili jeli. Znale su kako pomoći. samo žene tvrde da se osjećaju jednako ugodno u blizini nekoga tko je tužan. a moje bi prijateljice navratile i donijele mi kakav mali dar za koji su znale da će me razveseliti. stare manje od dvadeset četiri sata. Muškar- 17 L. Sjetite se samo svojih prijateljica koje će ostati uz vas kada ste povrijeđeni ili tužni. pa bi prekinuli vezu ili otišli. KADA ON NE REAGIRA ONAKO KAKO BI ONA ŽELJELA Sposobnost „pružanja podrške" u emocionalno teškim trenucima ženama je genetski usađena i to je razlog zašto su one često zbunjene nesposobnošću svojih muževa da se suoče s tugom i očajem.

briznula je u plač. Je li se predomislio? Zar je više ne voli? Tri ga je sata slijedila po kući dodijavajući mu. ustrajat će sve dok naposljetku ne zaključi da je nešto skrivila ili da se toj osobi ne sviđa ili da je ona više ne voli. Jane je shvatila da i ona s njim želi provesti ostatak života. Slična prividna neosjetljivost može izaći na vidjelo i pri drugim emocionalnim razmjenama. Namjeravao sam kupiti prsten i planirao lijepu romantičnu večeru. to je dobro znati". rekla mu je jednoga popodneva. „Spremna sam za brak". Posve frustrirana i ponižena. Jane je počela hvatati panika.spominjanja djece. a Evan nije mogao shvatiti zašto je Jane bila tako uzrujana zato što joj on nije odmah odgovorio. Sjećate se one male djevojčice koja se neće smiriti sve dok ne izmami neki izraz lica kod pantomimičara? Ako ne postigne očekivanu reakciju. Hoćeš li se udati za mene?" Jane nije mogla shvatiti kako Evan nije zapazio njezine znakove da je spremna. E m o c i j e : m o z a k koji o s j e ć a 17 . ali vidim da mi ti to ne dopuštaš. zajedničke kupovine kuće. u panici. grada u koji bi se mogli odseliti . Jane i Evan počeli su zajedno živjeti i nakon nekoliko mjeseci bez Evanovih pritisaka. No dobro. Evan je odgovorio: „U redu.Evan nije napravio ništa. Na našoj sljedećoj seansi Jane mi je kazala da je. Odlučila mu je to dati do znanja. „Kako ti je to palo na pamet? Ovo je prvi put da mi daješ do znanja da si spremna. podmornica zaranja na dubinu od dvadeset hvati kako bi to sama riješila. a zatim otišao gledati košarkaško doigravanje.ci su navikli izbjegavati kontakt s drugima kada sami prolaze kroz emocionalno teške trenutke. pitajući ga namjerava li je napustiti. Oni sami rješavaju svoje patnje i misle kako i žene žele činiti to isto. „Što?" viknuo je Evan. odlučila biti izravna. Nakon dva mjeseca njezinih diskretnih nagovještaja . Spuštaj periskop.

Kada je Evan nije odmah zaprosio i nije reagirao na njezin izravan pristup.Nešto slično događalo se Jane. Njegova će verzija najvjerojatnije. dobrovoljci promatrali emocionalne prizore dok su im snimani mozgovi. i to ne njegovom krivnjom. dok su se kod muškaraca aktivirala samo dva. Također su otkrili i da su veze između centara za emocije kod žena aktivnije i proširenije. u ženskome su mozgu oni nalik autocestama. Zamislite na trenutak kartu koja pokazuje područja za emocije u mozgovima oba spola. Istraživanja također pokazuju da se žene obično sjećaju emocionalnih događaja . No Evan je samo pokušavao dobiti na vremenu kako bi sve učinio kako dolikuje. na Sveučilištu Stanford. Njezina će biti poput cjelovečernjega filma.življe i dulje ih pamte od muškaraca. EMOCIONALNO PAMĆENJE Bilo bi zanimljivo pratiti Evana i Jane tijekom godina i vidjeti na koji način pamte te rane dane. praznika i velikih svađa .poput prvih sastanaka. Ona će to shvatiti kao znak da je on prestaje voljeti. Kako bismo shvatili njihovu različitost. biti nalik filmskoj najavi. Žene će također znati što je on rekao. Kod žena se aktiviralo devet različitih područja u mozgu. on neće znati o čemu ona govori. dok muškarci koriste samu jednu. Kada mu ona to spomene. zaključila je da je on više ne voli. U jednom su drugom istraživanju. što 17 L. U muškome su mozgu putovi koji povezuju ta područja nalik seoskim cestama. Brizendine: ŽENSKI M O Z A K . moramo razmotriti kako se emocije pohranjuju kao sjećanje u ženskome mozgu. Istraživači sa Sveučilišta u Michiganu ustvrdili su da žene koriste obje strane mozga kako bi reagirale ne emocionalna iskustva.

ubrzavaju otkucaje srca i disanje te potiču reakciju „bori se ili bježi" nakon primanja izvješća od tijela. budući da imaju relativno veći hipokampus. lice.probavni. kožu. sva se obrada podataka u mozgu odvija iza kulisa. analizira je i utvrđuje koliko joj treba posvetiti pozornosti. Ako osjeti dovoljan emocionalni intenzitet.sada može odlučiti kako će reagirati. dok bi muškarci mogli zaboraviti sve osim toga je li ona izgledala seksi. Moždani centar za odlučivanje. oči. korteks signalizira amigdali da uzbuni svjesni mozak kako bi obratio pozornost. mišiće. Kod oba je spola čuvar emocionalnih vrata amigdala. odgovoran je za koordinaciju pokretanja sustava koji povisuju krvni tlak. bolje pamte Emocije: mozak koji osjeća 17 . Prva relejna postaja za emociju koju tijelu šalje amigdala jest hipotalamus. bademasta struktura smještena duboko u mozgu. Amigdala je nešto poput moždanoga sustava za uzbunjivanje i koordiniranje. je li na njihovu godišnjicu vani bilo hladno ili je kišilo. To je trenutak kada nas preplavi svjestan emocionalni osjećaj.su oboje jeli. ona aktivira ostale tjelesne sustave . poput nezgode ili opasnosti. poput romantične večere. uši i nadbubrežne žlijezde . Poput šefa glavnoga stožera. srce. Znanstvenici vjeruju da žene. to će više pojedinosti hipokampus označiti za pohranu u sjećanje o tome iskustvu. koja procjenjuje emocionalnu situaciju.prefrontalni korteks . Prije no što se to dogodi. ili nekoga ugodnog događaja. ili izvršna služba . Što je snažnija reakcija amigdale na stresnu situaciju. Amigdala također uzbunjuje korteks. Djelomičan razlog zašto ona bolje pamti emocionalne pojedinosti jest taj što se ženska amigdala puno lakše aktivira pri emocionalnim nijansama. moždanu obavještajnu službu.kako bi bili pripravni za nadolazeće emocionalne podražaje.

1 L. Ne stoga što Evan ne voli Jane. kakvo je bilo vrijeme. no sada je on blijedo gleda kada ona prepričava pojedinosti. to bi se sjećanje utisnulo u njegove moždane krugove baš kao i u njezine. Da je ona aktivirala njegovu amigdalu prijetnjom vezi ili fizičkom opasnošću. no ne sjeća se kako ju je naposljetku zaprosio. Jane mi je kazala da je. Prije su se svemu tome neprestano smijali. Prijetnja odlaskom ili fizička prijetnja začas će pobuditi njegovu pozornost. kakav je miris vladao u restoranu . Njegov će odgovor na agresivnu prijetnju biti jednako brz kao i njezin i izazvat će gotovo trenutačnu mišićnu reakciju. Evan je bio toliko traumatiziran da ju je zamolio da mu više nikada ne prijeti odlaskom ako to ne misli ozbiljno. Bila je to svađa koju nije nikada zaboravio. On se prisjeća da je njoj pozlilo kada je prvi put spomenuo brak. trodimenzionalnih. osjetilnih snimaka. tijekom jedne svađe Evanu kazala da više ne može podnositi njegovu tvrdoglavost i da će ga ostaviti. tko je bio prisutan.kada su se dogodila. Nije pohranio u svoje sjećanje niti jednu od tih njima dragih pojedinosti. pa se one ne utiskuju u njegovo dugoročno pamćenje. Evan počinje zaboravljati kako se sve to dogodilo.u obliku detaljnih. muškarac će biti sposoban iščitati tu emociju jednako brzo kao i žena. već stoga što njegovi moždani krugovi nisu sposobni zadržati takve informacije. premda to nije ozbiljno mislila. no kako vrijeme prolazi. I nakon trinaest godina Jane se prisjeća svake minute onoga dana kada su se ona i Evan odlučili vjenčati. Brizendine: ŽENSKI M O Z A K . Ako osoba s kojom se on nalazi u interakciji otvoreno pokazuje bijes i prijeti. Postoje dvije iznimke pri kojima muškarci registriraju emocije. a time i detaljna sjećanja.pojedinosti i ugodnih i neugodnih emocionalnih iskustava .

straha i agresivnosti . Velik broj žena koje počnu uzimati testosteron također opaža da odjednom brže planu. Kada se žena „ugrize za jezik" kako bi izbjegla iskazivanje bijesa. osobito nakon porasta razine testosterona u pubertetu. nije riječ samo o socijalizaciji. Starenjem se kod muškaraca prirodno smanjuje razina testosterona. Amigdala je moždani centar za strah. izražavanje bijesa i agresivnosti nesumnjivo je učestalije kod muškaraca. lako planu. Stoga je muškarce lakše razbjesniti. Premda muškarci i žene tvrde da osjećaju jednaku količinu bijesa. dok je centar za kontrolu bijesa. To bi moglo biti popraćeno naglom promjenom razine nekih neurokemikalija u mozgu. Muška amigdala posjeduje velik broj testosteronskih receptora koji potiču i pojačavaju njezinu reakciju na bijes. amigdala postaje manje osjetljiva.PROBLEMI ŽENSKOGA MOZGA S BIJESOM Još jedna velika razlika između muškoga i ženskog mozga jest u tome na koji način obrađuju bijes.relativno veći kod žena. plašeći se da se druga osoba ne naljuti i ne dođe do prekida odnosa. bijes i agresivnost i obično je veća kod muškaraca nego kod žena.prefrontalni korteks . Osim toga. Odrasla sam slušajući majku da se kakvoća i dugovječnost braka mogu mjeriti brojem tragova ugriza na ženinu jeziku. uključujući i mlađe muškarce. Zato muškarci s visokim razinama testosterona. dopamina E m o c i j e : m o z a k koji o s j e ć a 1 . poput serotonina. prefrontalni korteks stječe veću kontrolu i oni se ne razbješnjuju tako lako. Mnogo udjela u tome imaju i moždani krugovi. ženski mozak veoma zazire od sukoba. njezini će moždani krugovi često pokušati zaustaviti tu reakciju kako bi najprije o tome razmislili iz straha od moguće osvete. Čak i da žena želi odmah iskazati svoj bijes. Žene imaju mnogo manju izravnu vezu s bijesom.

Inače će izbjeći iskazivanje bijesa i sukobljavanje jednako kao što će muškarac izbjeći emociju. Oni su neka vrsta dodatnoga želuca za prežvakavanje bijesa u ženskome mozgu. Brizendine: ŽENSKI M O Z A K . U divljini je prekid veze sa zaštitničkim muškim hraniteljem mogao značiti propast. Kao što smo vidjeli ranije. a ja sam 1 L. Oprezno obuzdavanje bijesa moglo je ženu i njezino potomstvo spasiti od muškarčeve osvete . Sjećam se jednom kada se jedan kolega ružno ponio prema meni. Ta osobito velika područja u ženskome mozgu jesu prefrontalni korteks i prednji cingularni korteks. niz krugova koji zaustavljaju tu emociju i pretresaju je. dok se dječaci obično nastavljaju grubo igrati . iz nje će smjesta provaliti bijes i ona će biti spremna za okršaj. Djevojke i žene možda neće uvijek osjetiti snažan početni nalet bijesa izravno iz amigdale koji osjećaju muškarci.i norepinefrina . jednako kao što krava ima dodatni želudac koji ponovo prežvakava hranu prije no što je probavi. Istraživanja su pokazala da kada u igri dođe do sukoba ili prepirke.ako bi se suzdržala. Ako žena izgubi živce otkrivši da je muž vara ili da joj je dijete u opasnosti. Možda je kao odgovor na tu krajnju nelagodu ženski mozak razvio jedan dodatni korak u obradi i izbjegavanju sukoba i bijesa. djevojčice obično odlučuju prekinuti igru kako bi izbjegle svađu. imala je manje izgleda da izazove žestoku reakciju nagloga muškarca. nadmećući se i prepirući o tome tko će biti glavni ili tko će dobiti željenu igračku.kada se u vezi pojave bijes ili konfliktni osjećaji. žene ta područja aktiviraju češće od muškaraca iz straha od gubitka ili boli.satima se pokušavajući izboriti za položaj.što dovodi do nepodnošljive aktivacije u mozgu gotovo jednakoga intenziteta kao pri kakvome napadaju .

često je problem u tome što muškarca njegovi moždani krugovi učestalo i brzo tjeraju na bijesnu. ako pobjegne. Umjesto da u mozgu izazove brzodjelujuću reakciju. to kod nje može izazvati bujicu bijesnih riječi s kojom se muškarac ne može mjeriti. Drevni moždani sklop govori joj da je to opasno. agresivnu reakciju. On je odmah pobjesnio na tu osobu i nije mogao shvatiti zašto i ja nisam bijesna. Prosječni muškarci izgovore manje riječi i manje su verbalno fluentni od žena. Kada svojim pacijentima pomognem da shvate kako se emocionalni krugovi za bijes i sigurnost u muškim i ženskim mozgovima razlikuju. No znanstvenici nagađaju da. to zna biti od pomoći. Moždani krugovi i tijela muškaraca mogli bi se lako vratiti fizičkome izražavanje bijesa isfrustrirani što se nisu u stanju mjeriti sa ženskom rječitošću. a žena se preplaši i zašuti. Žene najprije razgovaraju s drugima kada su bijesne na neku treću osobu. E m o c i j e : m o z a k koji o s j e ć a 1 . Ako se par ne uspije odmaknuti od ovoga konflikta iz kamenog doba. neće moći riješiti problem. Morala sam još malo razmisliti o nemilome događaju prije nego reagiram. bijes kod djevojčica i žena prolazi kroz krugove za instinktivne osjećaje i predosjećanje boli zbog sukoba te verbalne krugove u mozgu. izgubiti svojega hranitelja i vjerojatno se morati sama prehraniti. Kada susretnem neki par koji nema dobru komunikaciju. no ona predosjeća da će.došla kući i to ispričala mužu. stoga bi mogli biti hendikepirani pri bijesnim raspravama sa ženama. premda žena sporije djeluje potaknuta bijesom. kao kod muškaraca. jednom kada se njezini brži verbalni krugovi pokrenu.

a snimke pokazuju da se mozgovi djevojaka i žena više aktiviraju kada predosjećaju strah ili bol. pa ipak je ona patila od nesanice. Prema istraživanju sa Sveučilišta Columbia. Sarah je bila uvjerena da je Nick flertovao pred njom toga vikenda kada su imali goste na večeri. no činilo se kako Nick za to uopće ne mari. Nije se doimao kao da mu je neugodno kod kuće u njezinoj blizini. a Nick nije? Muškarci i žene imaju različite emocionalne krugove za sigurnost i strah. bila je pripravna za sljedeću svađu i postajala je uvjerena da se njezin brak raspada. podjela imovine i dodjela skrbništva nad djetetom. no svađe su Sarin mozak ostavljale u stanju akutne neurokemijske tjeskobe. Nick se činio posve smirenim. Brizendine: ŽENSKI M O Z A K . To nije bilo točno. Svi su njezini moždani krugovi bili u stanju potpune pripravnosti. činilo se kako se u Sarinu mozgu neprestano vrti jedan te isti film: razvod. ojačane našim vlastitim životnim iskustvima. Zašto se Sarah osjećala nesigurno i preplašeno. Posvađala se Nickom s zbog žene s kojom je on flertovao na poslu. odlazeći kao i obično srijedom uvečer na košarku. a o tome što je sigurno kada se pokrenu krugovi za ugodu-nagrađivanje.TJESKOBA I DEPRESIJA Sarah mi je jednom došla drhteći u ordinaciju. rastanak s njegovom obitelji i odlazak iz toga grada. Bilo joj je teško usredotočiti se. po čitave dane plakala i postajala sve očajnijom. svijet se bližio kraju. Kad god bi on prekinuo raspravu i napustio sobu. mozak uči o tome što je opasno kada se aktiviraju putovi za strah. Ženama je teže potisnuti strah koji osjećaju kao odgovor na pre- 14 L. Nick se veoma trudio. Prema Sarinom doživljaju stvarnosti. Osjećaj sigurnosti ugrađen je u moždane strukture.

Zbog svojega izuzetno osjetljivoga okidača za stres. s naglim porastom progesterona i estrogena. posjeduje maleni prekidač kojim se aktivira estrogenom. čini ih gotovo dvaput podložnijima depresiji i tjeskobi od muškaraca. Premda su psiholozi isticali kulturalna i socijalna objašnjenja za taj „depresijski jaz među spolovima". stres. Sjeverne Amerike i Azije do Bliskoga istoka. kod žena aktiviraju podložnost depresiji. Ovaj zabrinjavajući fenomen javlja se u svim kulturama. osobito u njihovim reproduktivnim godinama. od Europe. Zato je samo Sarah gubila živce. kod žene će se tjeskoba pojaviti puno brže no kod muškarca. Gen CREB-1. progesteron i specifična biologija mozga. Smatra se da mnoštvo genskih varijacija i moždanih krugova na koje djeluju estrogen i serotonin povisuju rizik od depresije kod žena. Znanstvenici nagađaju da bi to mogao biti jedan od nekoliko mehanizama koji u pubertetu. koji se razlikuje kod nekih žena kojima je dijagnosticirana depresija. sve više neuroznanstvenika nalazi da važnu ulogu igraju osjetljivost na strah. Istraživačima je poznato da E m o c i j e : m o z a k koji o s j e ć a 15 .dosjećaj opasnosti ili bola nego muškarcima. Tjeskoba je četiri puta češća u žena. Djelovanje estrogena također bi moglo objasniti zašto trostruko više žena nego muškaraca pati od „zimske potištenosti" ili sezonskoga afektivnog poremećaja. I premda se to ne čini adaptivnom osobinom. Nažalost. estrogen. to njezinu mozgu zapravo omogućuje da se usredotoči na neposrednu opasnost i brzo reagira kako bi zaštitio njezinu djecu. kao i tinejdžerica. geni. ta velika osjetljivost odraslih žena. potičući mozak da svu svoju svjesnu pozornost usmjeri na neposrednu opasnost. Tjeskoba je stanje koje se pojavljuje kada stres ili strah aktiviraju amigdalu.

doživljaj stvarnosti. Čini se kako još jedan gen. serotoninski prijenosnik. Iz slučajeva mnogih žena koje posjećuju moju kliniku znam da je veliki stres izazvan prekidom veze često ono što kod genetski podložnih žena izazove kliničku depresiju. uključujući i one koje su . postporođajna depresija. Znanstvenici nagađaju da ta genska varijacija možda doprinosi većoj učestalosti depresije kod žena jer je aktiviraju opasnost i veliki stres.trudnoća. perimenopauza .naročito muškarci . Drugi hormonalni događaji . tzv. predmenstrualni sindrom.također mogu narušiti emocionalnu ravnotežu u ženskome mozgu i u teškim životnim razdobljima žene će možda trebati kemijsko ili hormonalno rebalansiranje. reakcije i sjećanja od muškaraca i te su razlike . stječu više životnog iskustva i postaju sigurniji u sebe.temeljene na moždanim krugovima i funkcioniranju mozga . također potiče depresiju kod žena koje naslijede određenu njegovu verziju. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . SHVAĆANJE RAZLIKA Kako muškarci i žene ulaze u srednju i stariju dob.kod ženskih članova njezine obitelji bilo je pojave depresije.estrogen djeluje na cirkadijski ritam tijela. stoga su često opušteniji u iskazivanju potpunijeg spektra emocija. Svake godine znanstvenici lociraju varijacije gena povezane s depresijom u nekim obiteljima. To bi mogao biti slučaj kod Sare . No ne može se zaobići činjenica da žene imaju drugačiju emocionalnu percepciju.dugo potiskivali.uzrok velikome broju zanimljivih nesporazuma. 5-HTT. izazivajući „zimsku potištenost" kod genetski podložnih žena. Evan i Jane uspjeli su 186 L. ciklus spavanja i buđenja koji stimuliraju danje svjetlo i tama.

Kada bi ona iznenada briznula u plač. Kada bi on postao razdražljiv i posesivan. U ženskome doživljaju stvarnosti dogodit će se još jedna velika promjena. Kada bi ona bila umorna i ne bi željela voditi ljubav. Emocije: mozak koji osjeća 187 . on bi potisnuo svoje nagone i držao je za riječ. Konačno su počeli shvaćati jedno drugo. on bi se pokušavao prisjetiti je li na neki način bio neosjetljiv.shvatiti međusobne doživljaje stvarnosti. ona bi shvatila da je previše zanemarila njegove spolne potrebe. no to neće dugo potrajati.

a on ju je posjetio svega dvaput. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .SEDMO POGLAVLJE ZRELI ŽENSKI MOZAK SYLVIA SE PROBUDILA jednoga dana i donijela odluku. Ono što ju je zapanjilo više od ičega bilo je to što joj se činilo kao da se nedavno podigla magla i da sada vidi na način na koji to prije nije mogla. No kap koja je doista prelila čašu bila je kada je na tjedan dana završila u bolnici zbog zastoja crijeva. I to samo kako bi je ispitivao o vođenju kućanstva. Rješavala bi njihove probleme. Že- lim razvod. sjajnih plavih očiju i žustra hoda. Smatrala je da je od svojih ranih dvadesetih godina većinu svoga života provela brinući o emocionalno zahtjevnim i egocentričnim ljudima. „Gotovo je. Bila je umorna od slušanja njegovih tirada i sita njegovih prohtjeva." Postalo joj je jasno da je njezin suprug Robert sebičan i samoživ. spašavala ih od alkoholizma ili zlostavljanja. tako objasnila tijekom terapijske seanse. Porivi koje je osjećala duboko u srcu za spašavanjem i brigom za druge gotovo su posve iščeznu- 188 L. Barem mi je to Sylvia. a zauzvrat bi isisali sve emocije iz nje. U dobi od pedeset četiri godine još je uvijek bila veoma privlačna i osjećala se punom energije. privlačna žena smeđe kose.

„Želim više od ovoga u životu!" Godinama je kuhala i čistila i podizala troje djece kao majka i kućanica. no moguće je da do nje dovodi i nova biološka stvarnost u ženskome mozgu koji prolazi kroz svoju posljednju veliku hormonalnu promjenu u životu. Njezin mozak sada predstavlja pouzdaniji i postojaniji stroj. vidjeli bismo posve drugačiji krajolik od onoga prije nekoliko godina. večera pojedena i da sve u kući bude kako treba. zbunjuje ženu u perimenopauzi. Ne vidimo hiperosjetljive krugove u amigdali koji bi neposredno prije mjesečnice iznenada promijenili njezin doživljaj stvarnosti. Sylvijina priča postala je i predobro poznat ritual prijelaza: žena u menopauzi odbacuje sve. Da smo u Sylvijin mozak uveli svoj MR skener. „Što u mojemu životu ne valja?" upitala se. Vidjeli bismo da su moždani krugovi između amigdale (procesora za emocije) i prefrontalnog kortek- Zreli ženski mozak 189 . a šokirao je i mnoge muževe. katkad je navodeći da vidi beznadnost koje nema ili čuje uvredu koja nije bila upućena.li. brinula se da zadaće budu napisane. osobito sada kada 150 000 Amerikanki svakoga mjeseca ulazi u tu fazu života. Bila je spremna malo riskirati i krenuti u smjeru svojih snova. Sada je odjednom počela samu sebe pitati zašto. To je proces koji. čini se. Dvadeset osam godina automobilom je razvozila njihovu djecu. skrbila o njima i voljela ih. Premda je čeznula za time da radi. Tu se promjenu smatralo fazom u psihološkome razvoju. Robert joj je to onemogućio uskrativši joj pomoć u kućanskim poslovima. i svakoga. te počinje iz početka. Žena u menopauzi manje se brine o ugađanju drugima i sada želi ugoditi sebi. Postojano prolaženje impulsa kroz njezine moždane krugove zamijenili su porast i opadanje estrogena i progesterona uzrokovani mjesečnim ciklusom.

stoga je manje sklona biti toliko osjetljiva spram tuđih potreba. Pedeset jedna i pol godina prosječna je dob nastupanja menopauze. bio programiran istančanim međusobnim djelovanjem hormona. no suze je više ne preplavljuju tako brzo. Žena je manje zainteresirana za emocionalne nijanse. Sve do menopauze Sylvijin je mozak. no goriva za rad visokoosjetljivoga Maseratijevog motora za otkrivanje tuđih emocija polako ponestaje. a ta nestašica izaziva veliku promjenu u načinu na koji žena doživljava svoju stvarnost.sa (područja za procjenu i prosudbu emocija) posve funkcionalni i pouzdani. tjelesnoga dodira. čak i kada razgovora sa svojim prijateljicama. Više nisu tako pretjerano podražljivi u nekim razdobljima u mjesecu. a problem je u tome što Sylvijina obitelj izvana ne može vidjeti da se njezina unutarnja pravila mijenjaju. Društvo ju je uvijek poticalo da ugađa drugima. kao u većine žena. dvanaest mjeseci nakon što jajnici prestanu proizvoditi hormone koji su stimulirali njezine komunikacijske krugove. manje vodi računa o očuvanju mira i dobiva manju količinu dopamina iz stvari koje je prije radila. Spuštanjem razine estrogena. rješavala njihove probleme i na sve im načine pomagala. Amigdala se još uvijek češće aktivira kada Sylvia ugleda kakvo prijeteće lice ili čuje za neku tragediju. spušta se i razina oksitocina. dvanaest mjeseci nakon ženine posljednje mjesečnice. To se može dogoditi naglo. poriv da se brine i skrbi za druge te potrebu da pod svaku cijenu izbjegne sukob. emocionalne krugove. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . izuzetno fino ugođena sklonost i sposobnost išči- 190 L. Ti krugovi još uvijek postoje. Više ne dobiva smirujuću oksitocinsku nagradu brinući i skrbeći za svoju malu djecu. Poriv za povezivanjem. emocija i moždanih krugova kako bi skrbila o svojim bližnjima.

obitelj ostati na okupu i sve će biti u redu.izvan obitelji. kazala mi je Sylvia. Nikada nisu imali dobar brak. koje društvo proglašava sredovječnošću. Smiješno je kako se s godinama ta dob neprestano pomicala. poetski kazala Oprah Winfrey. ako se Robert i ona raziđu. Kada su djeca bila mala. Sylvia je najveći dio svojih četrdesetih provela pokušavajući ugoditi zahtjevnome ocu. No sada. Kako je to. pouzdano znam da moramo neprestano mijenjati sami sebe kako bismo postali onakvom osobom kakvom bismo trebali biti. premašujući granice svoje osobnosti kako bih postala prosvjećenijom. koji je postao senilan nakon smrti njezine majke. ako još malo održi mir u kući. Ispričala mi koliko je samo puta lovila po gradu svoju prijateljicu Marian kako bi se pobrinula da ne vozi pijana. da će se. Sada kada su moja životna iskustva nadmašila sve moje snove i očekivanja. Sada je željela pomagati ljudima u širim razmjerima . djeci dogoditi nešto strašno. uvijek se brinula. a s Robertom je ostala u braku jer je bila uvjerena da će. nakon što je napunila pedesetu. više ništa nije pokretalo putove koji su pružali temelj tim porivima." Zreli ženski mozak 191 . još uvijek držala da nisam onoliko odrasla koliko sam znala da to mogu biti. U svojim sam dvadesetima mislila kako postoji neka čarobna dob koju ću navršiti (možda trideset peta) i moja će „odraslost" biti potpuna.tavanja emocija katkad bi je navodili da pomaže čak i u beznadnim slučajevima. Sylvia je mijenjala mišljenje. kada su djeca odrasla i otišla od kuće. kako sam čak i s četrdeset. suvremeni uzor sredovječnim ženama: „Iznenađena sam što u ovoj dobi još uvijek smatram da se razvijam.

Razina estrogena pada.jest ta na koji način promjene u njihovim hormonima utječu na njihove misli. ženski mozak postaje manje osjetljiv na estrogen. PERIMENOPAUZA: TEŽAK POČETAK Ženini se hormoni počinju mijenjati nekoliko godina prije samoga dana pojave menopauze.Kada se njezina razina estrogena snizila. Umjesto naglih skokova. U dobi od četrdeset sedam ili četrdeset osam godina. snizila se i razina oksitocina .estrogena . već ponestaje visokooktanskoga goriva . Sylvijini emocionalni porivi kao i porivi za brižnošću i skrbi o drugima sveli su se na monoton.raketnoga goriva za spolni nagon. I spolni se nagon može drastično promijeniti. Jedna od velikih tajni za žene te dobi . ustaljen ritam.i muškarce u njihovoj blizini . Biološka istina snažan je poticaj za budućnost. izazivajući niz simptoma koji se mijenjaju iz mjeseca u mjesec. Znanstvenici danas vjeruju da menopauzu izaziva ta promjena u osjetljivosti na estrogen u samome mozgu. a također i testosterona . U dobi od otprilike četrdeset tri godine. U mozgu zrele žene ne mijenjaju se toliko moždani krugovi. iz godine u godinu. varirajući od valova vrućine i bolova u zglobovima do tjeskobe i depresije.koje ih je prije pokretalo i tjeralo neurokemikalije i oksitocin u mozak. To je postao doživljaj stvarnosti za dvadeset prvo stoljeće drevnoga sklopa u ženskome mozgu.hormona povezivanja i brižnosti. osjećaje i funkcioniranje njihova mozga. doživljaj stvarnosti 192 L. i to beskompromisan. Taj promijenjeni doživljaj stvarnosti u Sylvijinu mozgu temelj je njezine novopronađene ravnoteže. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . U njezinu se mozgu priprema nov doživljaj stvarnosti.

no kod njih oko 30 posto može izazvati ozbiljnu nelagodu. Sylvia bi u jednome trenutku bila dobro. Dvadeset četiri mjeseca prije menopauze. za neke žene mogu biti itekako neugodna. perimenopauza . no samo jedan pogrešan Robertov komentar mogao ju je navesti da zalupi svim vratima u kući i pobjegne u garažu na jednosatnu seansu jecanja.samo što nije zabavna". jednom je izjavila. To je istina: vaš se mozak nalazi na milosti i nemilosti hormona. brigama oko izgleda i pretjeranim emocionalnim reakcijama.uključujući razdražljivost. Za dva je tjedna bila oduševljena koliko se bolje osjećala. kao i u pubertetu. Tako se Sylvia osjećala s četrdeset sedam. Njezinu je mozgu trebala neurokemijska potpora.koji su je počeli mučiti. a ona je patila od neprestanih poremećaja raspoloženja . Bilo je to one godine kada je njezino najmlađe dijete otišlo na studij. a 50 do 60 posto žena barem neko vrijeme imaju neke od simptoma perimenopauze. dok jajnici proizvode nejednolične količine estrogena prije no što ga posve prestanu proizvoditi. Stoga sam joj propisala estrogen i Zoloft. Kod 15 posto sretnica. s izljevima emocija i nedostatkom radosti ili nade . sa svom onom psihološkom responzivnošću na stres koja uništava živce. Nažalost.ženskoga mozga zapravo se može mijenjati gotovo iz dana u dan.protječe glatko.dvije do devet godina prije menopauze . nema načina da saznate kako ćete reagirati sve dok vam se to ne dogodi. Ostali problemi s Robertom morat će pričekati.to je bilo prvi put u njezinu životu da je posjetila psihijatra. „Perimenopauza je nalik adolescenciji . Zreli ženski mozak 193 . Više to nije mogla izdržati i željela je da joj propišem nešto za liječenje tih simptoma. kada je nazvala moju kliniku da zakaže pregled .

Isprva sam mislila da su uzrok tome moj stresni posao i to što je briga za mojega sina ponajviše moja dužnost.mnoge žene nakraju završe s neplaniranim „menopauzalnim" djetetom jer njihova ovulacija više nije predvidljiva. Još jedan znak perimenopauze jest skraćivanje mjesečnoga ciklusa za dan ili dva. Nisam dobro spavala. To povlačenje estrogena djeluje na hipofizu. prilagodio svoje stanice za regulaciju topline. misleći da to nije isto ono što svakodnevno viđam kod svojih pacijentica. To je nedvojbeno imalo upliva na moj perimenopauzalni sindrom. Ujutro sam se osjećala užasno: umorna. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . kao odgovor na smanjivanje estrogena. zbog čega odjednom osjećate veliku vrućinu. budila sam se oblivena znojem i često bih morala promijeniti spavaćicu. vaš prvi val vrućine znak je da vaš mozak počinje osjećati povlačenje estrogena. razdražljiva i spremna briznuti u 194 L. Stoga budite oprezne . stoga je sve što sam dotada iskusila bio relativno težak PMS i postporođajni hipotiroidizam. U dobi od četrdeset sedam. no nekoliko sam se godina opirala uzimanju hormona. Vaš je hipotalamus. bila sam u punoj perimenopauzi. izazivajući nagle poraste i padove energije te želju za slatkim i ugljikohidratima. Kao prvo. No kada sam došla u svoje srednje četrdesete. I reakcija mozga na šećer u krvi također se drastično mijenja. Jako sam se prevarila. počela sam patiti od krajnje gadnoga PMS-a. čak i prije no što doživite svoj prvi val vrućine. Kliniku za raspoloženja i hormone žena osnovala sam puno prije no što sam bila u perimenopauzi ili menopauzi. s izrazitom razdražljivošću i velikim padovima raspoloženja. skraćujući mjesečni ciklus. a vrijeme ovulacije i plodnosti čini nepouzdanim. čak i pri normalnim temperaturama.No postoje neki očiti znakovi da ste prešli taj prag.

također. norepinefrina i acetilholina . ili njegovo odsustvo. rekao je. Istraživanja pokazuju da se žene u perimenopauzi svojim liječnicima žale na veći broj različitih simptoma . Pri tome mogu pomoći lijekovi poput Zolofta i drugih selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina jer stabiliziraju razinu tih neurotransmitera u mozgu. Marilyn mi je kazala: „Nekoć sam jako voljela seks i željela bih ponovo tako osjećati.gorivo ljubavi. No njegov mozak neće nikada doživjeti nagli pad hormona kojemu je izložen ženski mozak. nije čudo da velike promjene u razini estrogena mogu utjecati na čitav niz moždanih funkcija. Interes za seks. Nije stvar u tome da ga ne volim. Zajedno s padom estrogena. ŽENINA POSLJEDNJA GINEKOLOŠKA KRIZA Marilyn i njezin suprug Steve posjetili su me kada Steve više nije znao što bi poduzeo zbog njezina odbijanja seksa.premda će se i njihova razina smanjiti i on će. dopamina.. to je. u to doba može naglo pasti i testosteron .muški se hormoni nisu tako naglo promijenili .." Muževi mogu biti zaprepašteni . to je. Dva tjedna nakon početka uzimanja estrogena i Zolofta.od depresivnog raspoloženja i problema sa spavanjem do zaboravljivosti i razdražljivosti .plač zbog bilo čega. Budući da estrogen djeluje na razine serotonina.. no svaki put kad me dodirne ili ima onaj pogled u očima.u mozgu. nekim sam se čudom ponovo osjećala kao ona stara. Zreli ženski mozak 195 . imati manju potrebu za seksom.od žena koje su već prošle menopauzu.neurotransmitera koji kontroliraju raspoloženje i pamćenje . tako iritantno.. također može biti jedan od problema. „Više mi ne dopušta da je dodirujem". Volim ga.

teže postiže spolno uzbuđenje te smatra da su im orgazmi manje učestali i manje intenzivni. Ne gube sve žene u perimenopauzi i postmenopauzi testosteron ili spolni interes. stoga sam joj propisala flaster i ona ga je zalijepila još istoga dana. Mnoge žene doista osjete pad libida. Marilyn je kazala da su je već u prvome tjednu njegovi pokušaji približavanja počeli manje iritirati.kojima se može nadomjestiti testosteron. Izmjerila sam joj testosteron i otkrila da ga ima samo u tragovima. no ipak to nije učinila. Činjenica da ono što se ne koristi lako zahrđa vrijedi za sve. No danas se na tržištu nude nadomjesci u raznim oblicima . 50 posto žena u dobi od četrdeset dvije do pedeset dvije godine gubi interes za seks. Mozak ispod struka zakržljat će ako ga ne koristite. pilula i gelova .poput flastera. Kada sam nakon dva tjedna pozdravila Marilyn i Stevea u čekaonici. Bi li to mogao biti razlog njezina odbijanja Stevea? Odlučila je to doznati pomoću testosterona. antropologinja Margaret Mead skovala je frazu „postmenopauzalni polet". Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Premda spolna reakcija veoma varira tijekom tih godina nestabilnih razina hormona. Do menopauze žene također izgube čak 60 posto testosterona koji su imale s dvadeset godina. uključujući pamćenje i seks. Njezine je moždane krugove za spolnu želju ponovo pokrenulo malo hormonalnoga raketnog goriva. no slutila sam da je perimenopauzalna situacija kod Marilyn malo ekstremnija no u većini slučajeva. Steve mi je dao znak da je sve u najboljem redu. To je doba kada više ne 196 L. Dapače. a u drugome je čak poželjela sama inicirati seks.Bilo je dobro što su me posjetili jer je to bio biološki problem koji se ubrzano pretvarao u bračni problem.

PMS-u. Naravno. no više nije osjećala poriv za time.već je bila prošla kroz posljednje muke menopauze i prestala uzimati estrogen i Zoloft. a sada kada je s time bilo gotovo. no više nije bilo njihove fizičke prisutnosti i njihovih zagrljaja da potaknu lučenje oksitocina ni navale estrogena da aktivira njezine krugove za skrb o drugima i potakne brižno ponašanje. Kada me Sylvia odlučila ponovo posjetiti povodom razvoda od Roberta .što želi učiniti sa svojim životom i što više ne želi činiti. bolnim grčevima ili drugim ginekološkim problemima. Stimuliranje njezinih moždanih krugova svakoga mjeseca pomoću navale estrogena i oksitocina . Mnoge žene ponovo osjećaju radost življenja. To je nalik ponovnome započinjanju života s boljim skupom pravila. još je uvijek bila sposobna obavljati te dužnosti. kao da je počela jasnije vidjeti . puna divnih mogućnosti. Okrenula se prema Robertu i kazala: „Odrastao Zreli ženski mozak 197 .moramo svakoga mjeseca brinuti o kontroli začeća. pa čak i obnovljenu spolnu želju. Još smo uvijek dovoljno mlade da živimo punim plućima i uživamo u svemu dobrome što nam je priroda dala. ona je još uvijek osjećala onu snažnu ljubav za svoju djecu. Uvijek je patila od užasnoga PMS-a. To je životna faza u kojoj nema mnogih neugodnosti.kako bi se brinula za potrebe drugih . testosteronski bi ga flaster mogao probuditi. i u potrazi su za uzbudljivim pustolovinama ili novim počecima. Robertu je kazala da je.nakon što ju je rijetko posjećivao dok je bila u bolnici . Kod žena koje ne osjećaju taj polet.prestalo je. umorna od njegova zahtijevanja da se ona nastavi brinuti za njegove potrebe prema njegovu rasporedu i voditi njihovo veliko kućanstvo. Naravno. premda ga još uvijek poštuje.

Kada se pupčana vrpca prekine i djeca napuste dom. No mnoge se žene mogu osjetiti strahovito tužno i dezorijentirano kada njihova djeca prvi put napuste dom. Lynn je uživala biti majka. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . no nakon nekoliko mjeseci tugovanja jer su djeca otišla na studij. no i da je ljuti što još uvijek očekuju da posprema za njima. Sada je na redu da ja živim.si čovjek. Nisu sve žene u tome životnome razdoblju tako pune gnjeva kao što je to bila Sylvia. Nakon što žena podigne svu svoju djecu na noge. pokretani estrogenom i poticani oksitocinom i dopaminom. sada su slobodni. počela se radovati što više nema jutarnje kolotečine ispra- 198 L. novim idejama." Kada su njezina djeca za vrijeme raspusta došla kući s fakulteta. ali prvi put u svojemu životu kazala mije. Sylvia je izjavila kako je uistinu sretna što ih vidi i što može saznati sve novosti u njihovim životima. novim mislima. Lynn i Don počeli su putovati na mjesta koja su oduvijek željeli posjetiti. Ti krugovi. vrijeme je da odrastete!" Mamin mozak počeo se isključivati. Moja je pacijentica Lynn više od trideset godina bila u sretnome braku punom ljubavi s Donom kada je njezino dvoje djece napustilo dom i otišlo na studij. a ja sam završila s podizanjem djece. koji su se razvijali milijunima godina kod naših pramajki. no više im ne bi sortirala čarape. odbrusila im je riječima: „Perite si sami svoje prokleto rublje. točnije. krugovi u maminu mozgu konačno se slobodno mogu posvetiti novim ambicijama. kuha im i pere rublje. njezin drevni majčinski sklop postaje labavije povezan i ona smije isključiti nekoliko veza s napravom za praćenje djece u svojemu mozgu. I ona se smijala. Bili su zadovoljni što su podigli dvoje divne i pristojne djece. Njezina su je djeca čak i zadirkivala oko toga kako bi natrpala njihovo rublje u perilicu i sušilicu.

Najmlađa je kći otišla na studij i priviknula se na studentski život. abdomena i bradavica štakora. to je njihov odnos više cvjetao. Don je bio inženjer u privatnome sektoru. Majke su mogle vidjeti i čuti svoje mladunče Zreli ženski mozak 199 . Sylvijin prijelaz u srednju dob nije bio ni blizu tako spokojan. stimuliraju krugove za brižnost i povisuju razinu oksitocina u mozgu. Do naše je sljedeće seanse odlučila nastaviti studij i početi dva puta tjedno raditi u klinici za mentalno zdravlje.i omiljena . ljubljenju ili dodirivanju. Ti osjeti. Znanstvenici su umrtvili područje prsa. Što su više vremena provodili sami. Taj proces kod većine majki počne kada njihova djeca dođu u tinejdžerske godine. Stoga se do dobi kada napuste dom. kada se opiru grljenju. Jedan pokus s majčinskim ponašanjem kod štakora pokazao je da je potreban fizički kontakt kako bi se kod ženki očuvali moždani krugovi za aktivno majčinsko ponašanje. majke naviknu na manje blisku i osobnu tjelesnu skrb.ćanja djece u školu. Njezina su djeca bila malo zabrinuta zbog njezinih novih interesa.administratorica na sveučilištu. zajedno s estrogenom. Bila je zapanjena svojom pomalo suzdržanom reakcijom. Godine uzajamne ljubavi i povjerenja pomogle su im prebroditi taj životni prijelaz i utvrditi nova pravila za budućnost. Bila je uspješna . Sylvia mi je kazala kako je njezina kći bila gotovo šokirana time što je više s nestrpljenjem ne propitkuje o njezinu životu. no ipak je bila iznenađena i malo povrijeđena kada je s majkom razgovarala telefonom i kada je ona željela razgovarati jedino o svojim novim projektima i planovima o povratku na studij. Što se to događa u njezinu mozgu? Nije riječ samo o tome da je njezin estrogen nestao . Više nije trebala majku kao prije.tjelesni osjeti koji se javljaju pri skrbi za djecu i njihovu dodirivanju također su nestali.

stimulirali i održavali te moždane krugove također nestaju. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . kada su ti krugovi jednom ondje. Što se tiče majčinskoga ženskog mozga. Moždani krugovi za skrb o drugima mogu se lako obnoviti. lizale i hranile svoje mladunče onako kako bi to činile normalne majke štakora. veze za brižnost u mozgovima majki štakora nisu se razvile i. hormoni koji su oblikovali.čak i onoj odrasloj. Ta promjena ne znači da moždani krugovi za brižnost zauvijek nestaju. Ako žena starija od pedeset godina ponovo postane majka. Premda se čini kako je početni poriv kod mnogih žena u menopauzi taj da konačnu učine nešto za sebe. obnova koja će zatim uslijediti često ih ponovo potiče na pomaganje drugima. Četiri od pet žena iznad pedeset godina tvrde da im je važno imati posao na kojemu skrbe o drugima. 200 L. Ako je majka pritom u menopauzi. Stoga. Rezultat: majčinsko ponašanje i poriv za vezanjem bili su znatno oslabljeni. svakodnevni fizički kontakt s djetetom potaknut će te krugove da se ponovo pojave u njezinu mozgu . no nisu mogle osjetiti njihovo meškoljenje. mogu se ponovo aktivirati. Ljudske majke također koriste tu fizičku povratnu spregu kako bi aktivirale i očuvale moždane krugove za brižnost i skrb o drugima. u dobi od pedeset jedne godine. bez povratne sprege osjeta dodira. Premda su njihovi moždani krugovi strukturirani i hormonima stimulirani na majčinsko ponašanje i brigu o mladuncima. Majke nisu hvatale. to je druga priča. kao posljedica toga. No kada djeca napuste dom. mnogi su mladunci uginuli. nije gotovo dok uistinu nije gotovo. Normalan kontakt putem života u zajedničkom domu ženi pruža dovoljno osjeta kako bi i dalje bila brižna te skrbila o svojoj djeci .te osjetiti njihov miris.što bi vam mogla potvrditi jedna moja kolegica nakon što je. posvojila kinesku djevojčicu.

a on joj je odgovorio da se ne miješa jer nema pojma o čemu govori. Robert nije mogao vjerovati svojim ušima što je sve morao slušati. uključila se u obučavanje predškolskih nastavnika u lokalnome školskom sustavu. Uostalom." Kazao mi je da ga je pljusnula na zabavi prije dvije večeri kada je predložila ulaganje u jednu skupinu dionica. U svojem je doživljaju stvarnosti konačno bila slobodna slijediti svoje vlastite snove. Kao dio svojega magisterija iz socijalnoga rada. nisam gladna.aktivnošću od koje je odustala kada se udala za Roberta. Posvetila se vlastitim projektima. Po posljednji ti put kažem. Neriješeni problemi kod oboje su konačno dosegli kritičnu točku. Smatrala je da pridonosi poboljšanju nečega u svijetu. Kazala mi je da je ponovo počela odlaziti na misu u župi u kojoj je odrasla te da u svojoj garaži uređuje atelje kako bi se mogla ponovo baviti slikarstvom . Pohađajući nova predavanja. „Aha. Zreli ženski mozak 201 .No za Sylviju to je bilo zlatno doba. To je bila sušta suprotnost žučnim raspravama koje bi započele čim bi se Robert svake večeri vratio kući. postala je uvjerena da ponašajni problemi kod tinejdžera imaju svoje korijene u ranome odgoju i silno je željela pripomoći poboljšanju odnosa roditelja i nastavnika prema predškolskoj djeci. T K O SI TI I ŠTO SI U Č I N I L A S M O J O M Ž E N O M ? Uskoro su me Sylvia i Robert zajedno posjetili radi još jedne seanse bračnoga savjetovanja. Primjerice: „Napravi si sam prokletu večeru ili izađi sam. Sada mi odgovara slikati i ne želim prekidati. on je taj koji čita Barron's. Na jednoj od naših seansi gotovo je briznula u plač pričajući mi koliko je njezin novi život čini sretnom.

Jesi li vidio moj novčanik u posljednje vrijeme? Zaradila sam trostruko više od tebe. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . kada estrogen stimulira krugove za emocije i komunikaciju . da bi obitelj održala na okupu. Sjećate se filma koja se vrtio u glavi tijekom tinejdžerskih godina. Održavala je mir. Ako bi Robert zaboravio njihovu godišnjicu. Dobro je imati muža. Njezina je empatija prema njemu bila iskrena. susretljiva i spremna suprugu prepustiti pobjedu . njezina je razdražljivost porasla. Na taj smo način bolje zaštićene. a krugovi za bijes postajali sličniji onima u muškarca.samo ga ti nastavi čitati. Činilo se kako je iritira svaka njegova riječ. Kada je Sylvia bila mlada. Njezin se omjer testosterona u odnosu na estrogen mijenjao. i nastavi gubiti novac. Ako bi bio grub nakon dugoga dana na poslu. To ju je odvraćalo od upuštanja u sukob. činila je sve kako bi izbjegla svađe sa svojim suprugom. No kada je Sylvia ušla u menopauzu. Nije bilo ni smirujućeg djelovanja progesterona i oksitocina koje bi smirilo njezin bijes. ona bi se ugrizla za jezik. Čitavog se života Sylvia ponosila time što je skromna. odvratila mu je. kako joj je govorio njezin mozak iz kamenoga doba.osobito kada bi iscrpljen i razdražen došao kući iz ureda. Najavila mu je da će se odseliti. Taj par nije nikada naučio razgovarati o svojim 202 L. a njezin bijes više nije prolazio onim dodatnim „želucem" kako bi bio prežvakan prije no što bi izašao na vidjelo. stoga me prestani omalovažavati". A to se događalo upravo sada.ili dok se ne dogodi oboje. više nije bilo tih filtara.istog onog filma zbog kojega ženu hvata panika pri pomisli na bilo kakav sukob koji prijeti odnosu? Film se ne prestaje vrtjeti sve dok ga žena svjesno ne zaustavi ili se ne prekine pritjecanje hormona koji ga potiču . čak i kada bi bila uistinu ljutita. zagledala bi se u jelo koje bi miješala i ne bi mu odgovorila.

Uvriježeno je mišljenje da muškarci ostavljaju svoje ostarjele. Na njihovoj sljedećoj seansi postalo je jasno da nije za sve kriv samo Robert. Sada se Sylvia redovito suprotstavljala Robertu. koji iznova utvrđuje pravila. tata se počinje plašiti. umjerenije. a jednako je naglo Sylvia promijenila i pravila njihova odnosa. Sylvia je očito imala opravdanih razloga za pritužbe na Roberta. bucmaste žene u postmenopauzi radi plodnih. Istraživanja pokazuju da žene koje nisu zadovoljne svojim brakovima prijavljuju više negativnih raspoloženja i oboljenja u godinama menopauze.nesuglasicama i rješavati ih. žene često otkriju da su nesretnije nego što su si to prije dopuštale priznati. Stoga. No Sylvia se i dalje željela odseliti. životne promjene. mlađih. uzeti sav novac i pobjeći. već za svaku interakciju u njihovu odnosu. dajući oduška desetljećima potiskivanoga bijesa. no bila je istina da više nije ista žena. Ni jedno od njih nije bilo svjesno da se u njezinu mozgu mijenja doživljaj stvarnosti." Sylvia nije bila luda.primjerice. Često svu krivnju za svoju nesretnost svale na supruga. vitkijih že- Zreli ženski mozak 203 . i nije namjeravala pobjeći s njihovom ušteđevinom. No temeljni uzrok njezine nesretnosti i dalje nije bio jasan. kada se hormonalna izmaglica podigne i djeca napuste dom. čudno se ponašaš. Kako se to često događa u takvim situacijama. Kazala mi je kako se njezin suprug jednom izderao na nju: „Što si učinila s mojom ženom?" Velik je broj njezinih moždanih krugova naglo deaktiviran. Robertu to nitko nije rekao. ne samo za svađanje. Sljedećeg je tjedna izjavila da joj je njezina kći kazala: „Mama. I on je prolazio kroz svoje vlastite. Kaže da jednostavno nisi ona žena kojom je bio oženjen gotovo trideset godina i boji se da ćeš učiniti nekakvu ludost .

Baš kao što vas opadanje estrogena i progesterona prije mjesečnice može navesti na pomisao da ste debeli. A promjenjiva kemija u ženskome mozgu odgovorna je za promjenjivu zbilju u njihovim životima. razumijete li neke od bioloških razloga svojih promjenjivih osjećaja i doživljaja stvarnosti. Uvijek kada hormoni mijenjaju vaš doživljaj stvarnosti i nad njim preuzmu kontrolu. odobravanje. Nagađam da je uzrok većine tih razvoda koje su pokrenule žene drastično promijenjen doživljaj stvarnosti žena u postmenopauzi. Možda i jest. A možda i nije. ružni i bezvrijedni.na.i on bi se jednostavno mogao promijeniti.) Ono što je ženama prije bilo važno . kao što sam imala prilike vidjeti u svojoj praksi. a ne izazvani hormonima. (No. razlog bi također mogao biti i taj što su umorne od podnošenja muževa koji su teški ili ih varaju i samo su čekale da djeca odrastu i napuste dom. Taj je proces učenja dugotrajan i s njim je najbolje započeti prije nego što se dogodi „promjena". 204 L. djeca i briga da obitelj ostane na okupu . Ništa nije dalje od istine. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .veza. nedostatak reproduktivnih hormona može vas navesti na pomisao da je vaš suprug uzrok sveg vašeg jada. Statistike pokazuju da više od 65 posto razvoda nakon pedesete godine pokreću žene. važno je preispitati svoje porive i uvjeriti se da su oni stvarni. možete jednostavno naučiti o njima razgovarati s njim .više im nije prioriet. Kao što je Sylvia naučila našim razgovorom.

TKO ĆE KUHATI VEČERU?

Tijekom naše seanse nakon mojega ljetnog godišnjeg odmora, Sylvia mi je kazala da se ipak odlučila razvesti. Zapravo se već bila odselila dok sam bila odsutna. Njezine su je prijateljice čak počele upoznavati s novim muškarcima. Nije trebalo dugo da joj i oni počnu ići na živce kao i Robert. Sylvia je ubrzo otkrila da stariji muškarci traže „njegovateljicu s vlastitim novčanikom" - nekoga tko bi imao vlastite prihode i brinuo se o njima do kraja njihova života. To ju je malo šokiralo. Bilo je to upravo ono što je ona tražila od muškaraca dok je bila mlada. Tada je željela nekoga tko bi se brinuo za nju i materijalno je osigurao. Tada je bila spremna brinuti se za muža i djecu. Sada joj je to bilo zadnje na pameti. Sylvia se još uvijek nadala da će susresti „savršenog muškarca" s kojim bi ostarjela, ravnopravnog partnera, srodnu dušu, nekoga s kim bi mogla razgovarati i podijeliti životne radosti, no ne i fizičku brigu, kupovinu, kuhanje, pranje rublja i čišćenje, što je većina muškaraca s kojima je izašla očekivala od svojih bivših supruga. Kao što je kazala, nije imala namjeru biti njegovateljica, a nije željela ni da joj netko ukrade novčanik. „Radije", kazala je, „neću biti ni s kim." Uostalom, ima puno dragih prijatelja koji je usrećuju. Unaprijed se radovala psihološki mnogo manje stresnome životu od onoga koji je iskusila u posljednje vrijeme svađajući se s Robertom. Smanjen poriv za brižnošću i skrbi o drugima nakon menopauze možda neće svim ženama donijeti olakšanje. Istraživanja tek moraju ispitati djelovanje niske razine oksitocina, kao posljedice opadanja estrogena, ali moguće je da to dovodi do nekih stvarnih promjena u ponašanju. No većina je žena toga tek nejasno - ako je

Zreli ženski mozak

205

uopće - svjesna. Moja pacijentica Marcia, u dobi od šezdeset jedne godine, priznala mi je, primjerice, da se osjeća manje zainteresirana za probleme i potrebe svoje obitelji, prijatelja i djece te je manje raspoložena za brigu o njima. Nitko joj se nije požalio zbog te smanjene brižnosti, premda se njezin suprug pitao zašto si tako često mora sam pripremati večeru. Uglavnom, bilo je to jednostavno nešto što je Marcia sama uočila kod sebe. No nije joj smetala ta novootkrivena emocionalna neovisnost - više je vremena posvećivala vlastitim zadovoljstvima, poput genealoških istraživanja kojima se obožavala baviti. Već više od četiri godine nije mala mjesečnicu, no zbog vaginalne suhoće, noćnoga znojenja i prekida sna, počela je uzimati estrogenske pilule. Tri mjeseca nakon početka estrogenskoga liječenja, Marcijini su se porivi za brižnošću vratili. Tek kada su je ponovo počeli obuzimati, shvatila je koliko su se ti porivi drastično promijenili u protekle četiri godine. Kazala mi je da je bila šokirana što se zahvaljujući jednoj maloj piluli može više osjećati kao ona stara - za koju je tek nejasno shvaćala da ju je izgubila. Moguće je da je estrogensko liječenje potaknulo mozak na ponovnu proizvodnju viših razina oksitocina, aktivirajući poznate, afilijativne obrasce ponašanja, na olakšanje njezina supruga. kada je responzivnost na stres kod žene bila uje-

POSLJEDNJI PUT

dnačena zbog postojanih, niskih razina hormona, bilo je u juvenilnoj pauzi ili u trudnoći, kada su pulsirajuće stranice hipotalamusa deaktivirane, a reakcija na stres potisnuta. Nakon deset godina bez hormona, jedna mi je moja pacijentica u postmenopauzi izjavila da su se, premda njezin spolni nagon pati, ona i suprug prestali svađati kada bi odlazili na putovanja. Nekoć joj je putovanje pred-

206

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

stavljalo velik stres, no odjednom je uživala u svakoj minuti ranoga buđenja radi stizanja na avion i putovanja na nepoznata mjesta. Čak je zavoljela i pakiranje, a kako je stres iščezavao, prestale su i njihove putne svađe. Što se tiče Sylvije, ubrzo nakon što je odselila, primijetila je da su prestale njezine promjene raspoloženja i razdražljivost. Kazala mi je kako joj je rad s predškolskim nastavnicima i roditeljima omogućio postati onakvom osobom kakvom je oduvijek znala da treba biti. Počela je s veseljem iščekivati večeri koje bi provodila sama, gledajući stare filmove, uživajući u pjenastim kupkama i radeći do kasno u noć u svojoj radnoj sobi. Ako bi je nazvala djeca, uvijek bi bila raspoložena za razgovor s njima, no otkrila je da se više toliko ne angažira kako bi im pomogla riješiti probleme, ne uzrujava se niti im unedogled daje savjete. U početku je mislila da je razlog zbog kojega je postala manje ćudljiva i razdražljiva taj što se riješila najvećega problema u svojemu životu: lošega braka. No primijetila je i da su valovi vrućine gotovo posve prestali i ponovo je dobro spavala. Kada me posjetila šest mjeseci nakon što je ostavila Roberta, blago sam je upitala je li jedini razlog taj što više ne živi sa suprugom ili bi razlog možda moglo biti i to što se sada priviknula na novo hormonalno stanje, pa je i njezino raspoloženje postojanije. Sylvia je također spomenula da je manje razdražljiva i tijekom te seanse čak se požalila da je usamljena i da nema nikoga s kim bi razgovarala o događajima u životima svoje djece i svom vlastitom. Natuknula sam da joj možda nedostaje Robertovo društvo te da bi, kada bi počeli zajedno provoditi vrijeme, ali i dogovorili novi niz pravila, možda primijetila da je njihov odnos bolji.

Zreli ženski mozak

207

OVO JE TEK P O Č E T A K

U menopauzi ženski mozak nije ni blizu toga da ode u mirovinu. Dapače, životi mnogih žena tek dosežu svoj vrhunac. Sada, kada se smanjio teret podizanja djece, a mamin je mozak manje opterećen, to može biti uzbudljivo intelektualno razdoblje. Pozitivno djelovanje rada na osobnost, identitet i ispunjenje ženi ponovo postaje važno kao što je to vjerojatno bilo prije no što je mamin mozak preuzeo kontrolu. Kada je Sylvia saznala da je primljena na magisterij iz socijalnoga rada, bio je to jedan od najsretnijih dana u njezinu životu. Takav osjećaj ispunjenosti nije doživjela još otkako je diplomirala, udala se i rodila djecu. Zapravo, rad i ispunjenje mogu biti presudni za ženin osjećaj zadovoljstva u tom prijelaznom životnom razdoblju. Istraživanja su pokazala da žene koje u toj životnoj fazi doživljavaju velik zamah u karijeri, svoj rad smatraju važnijim za svoj identitet, nego žene koje samo održavaju postojeći zamah u karijeri ili ga smanjuju. Uz to, žene s većim zamahom u karijeri postigle su bolje rezultate na mjerenjima samoprihvaćanja, neovisnosti i učinkovitog funkcioniranja u svojim pedesetim i šezdesetim godinama, a svoje su tjelesno zdravlje ocijenile boljim no ostale žene. Nakon menopauze slijedi još dug i ispunjen život, a strastveno posvećivanje poslu - ma što to bilo - ženi nedvojbeno omogućava osjećati se preporođenom i ispunjenom.

208

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

OSTAVI ME VEĆ JEDNOM NA MIRU

Edith je kod mene dogovorila seansu kada je njezin suprug, inače psihijatar, polako smanjivao obim posla kako bi otišao u mirovinu. Premda su uglavnom imali dobar odnos, ona nije mogla zamisliti da će on neprestano narušavati njezinu slobodu, zahtijevajući od nje da ga poslužuje dvadeset četiri sata dnevno. Zabrinutost zbog te pomisli kod nje je uzrokovala nesanicu. Pokazalo se da je imala pravo. Čim bi došao kući, počeo bi s pitanjima: „Gdje je ručak? Jesi li mi kupila moju salamu? Tko je pomaknuo moju kutiju s alatom? Zar nećeš oprati suđe? Već jedan sat stoji u sudoperu." Kada ne bi otišla u kupovinu jer bi bila zauzeta, on bi pitao: „Zauzeta čime?" Edith je najstarijoj prijateljici svoje majke pomagala oko kućanstva. Utorkom je čuvala unuke. Redovito je odlazila na partije bridža i ručkove te pohađala knjiški klub. Bila je zauzeta bavljenjem stvarima koje su njoj bile važne. Voljela je svoju slobodu. Njezin je suprug bio zapanjen što ona pokazuje tako malo interesa za njega i toliko toga radi mimo njega. Ovo je zapravo najčešća promjena koju zapažam kod žena u dobi od šezdeset pet godina naviše. Poput Edith, i one bi dolazile u moju ordinaciju deprimirane, tjeskobne i pateći od nesanice. Uskoro bih doznala da su njihovi muževi prethodne godine otišli u mirovinu. Osjećale su podvojenost, bijes te da ih se odvlači od njihova posla i aktivnosti. Nisu željele tako proživjeti ostatak života. Strah od gubitka slobode može se pojaviti čak i ako je bračni odnos u osnovi dobar. Velik broj žena iz nekog razloga misli da ne mogu iznova dogovarati nepisani bračni ugovor. „Naravno da možete", kažem im ja. „O tome vam ovisi život."

Zreli ženski mozak

209

Nakon nekoliko tjedana, kada su se Edith i njezin suprug vratili s jednomjesečnoga odmora, ponovo me posjetila. Uz zadovoljan smiješak na licu, kazala mi je: „Misija izvršena! Pristao mi se skinuti s vrata." Iznova su dogovorili pravila za sljedeću fazu svojega života.

HORMONI U ŽENSKOME MOZGU NAKON MENOPAUZE

Hormoni u mozgu dio su onoga što nas čini ženama. Oni su gorivo koje aktivira moždane krugove specifične za naš spol, rezultirajući ponašanjem i vještinama karakterističnima za žene. Što se događa s našim ženskim mozgovima u menopauzi, kada ostajemo bez toga hormonskog goriva? Moždane stanice, krugovi i neurokemikalije koji su se oslanjali na estrogen ubrzo zakržljaju. Kanadska istraživačica Barbara Sherwin otkrila je da se kod žena koje počnu uzimati nadomjesno estrogensko liječenje odmah nakon što su im uklonjeni jajnici može sačuvati funkcija pamćenja onakvom kakva je bila prije, no kod žena koje ne počnu uzimati estrogenski nadomjestak odmah po uklanjanju jajnika, dolazi do opadanja verbalnoga pamćenja osim ako ubrzo ne dobiju estrogen. Liječenje je njihovo pamćenje vratilo na razinu od gotovo prije menopauze - no samo ako je počelo neposredno ili ubrzo nakon operacije. Čini se kako postoji kratko razdoblje kada estrogen pruža maksimalnu zaštitu mozga. Estrogen možda ima zaštitno djelovanje na mnoge aspekte funkcioniranja mozga, čak i na mitohondrije - energetske centrale u stanicama - osobito one u krvnim žilama u mozgu. Istraživači na

210

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

mišljenje. područja u mozgu za odlučivanje. dok su žene koje nisu dobivale estrogen imale moždane obrasce tipične za puno starije žene. sposobnost slušanja i emocionalnu obradu nisu se toliko smanjila. koje je otkrilo da kod žena koje su počele uzimati estrogen trinaest godina nakon menopauze nije uočeno takvo zaštitno djelovanje na mozak. a zatim snimali njihove mozgove dok su rješavale memorijske zadatke.kalifornijskom sveučilištu Irvine otkrili su da estrogensko liječenje pospješuje učinkovitost tih mitohondrija. estrogen ima na funkcioniranje ženskoga mozga jedan je od razloga zašto znanstvenici oprezno preispituju rezultate istraživanja pod nazivom Women's Health Initiative (WHI) iz 2002. godine. Znanstvenici su sada pokazali da razdoblje bez estrogena duže od pet ili šest godina nakon menopauze znači da je prilika za iskorištavanje zaštitnih učinaka estrogena na srce. verbalnu obradu. koncentraciju. Zaštitno djelovanje koje. Zreli ženski mozak 211 . Žene koje su dobivale estrogen imale su moždane obrasce karakteristične za mlađe ispitanice. mozak i krvne žile po svoj prilici propuštena. što bi moglo objasniti zašto žene u perimenopauzi imaju manji broj moždanih udara od muškaraca njihove dobi. Estrogen može pridonijeti dobroj prokrvljenosti mozga sve do duboke starosti. na Sveučilištu Yale istraživači su žene u postmenopauzi dvadeset jedan dan liječili estrogenom odnosno placebom. Kod žena koje su uzimale estrogen. Primjerice. I jedno je istraživanje opsega mozga kod žena u postmenopauzi ukazalo na to da estrogen štiti specifične dijelove mozga. Rano liječenje estrogenom također bi biti moglo važno i za zaštitu moždane funkcije. čini se.

čak i bez pomoći estrogena. Pomaganje drugima i angažiranje na rješavanju ozbiljnih problema u 212 L. a veću pokazivanju i proživljavanju strastvene. Manje je vjerojatno da će nas nagoni zbuniti ili uznemiriti. aktivnosti. govorili jedno. No sve dok nova istraživanja ne razriješe te dvojbe. vježbanja. hormona. Ja sada sa svakom svojom pacijenticom u menopauzi detaljno porazgovaram o njezinoj obiteljskoj genetici. Niti sve žene trebaju niti žele hormonsko liječenje. govore posve suprotno. bistra i sposobna.Mnoge se su se žene osjetile zbunjeno i iznevjereno jer su im liječnici još prije nekoliko godina o hormonskome nadomjesnom liječenju (HNL).našla između dvije vatre. i za liječnike. Muški i ženski mozgovi različito stare i muškarci ranije ostaju bez većega dijela korteksa nego žene. zdravstvenim problemima te rizicima i korisnim učincima HL-a. a sada im. Kako i kada započeti HL te kada (ako uopće) prestati s njim ostaju gorućim pitanjima i za pacijentice. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . prikladnoga liječenja i redovitih savjeta informiranih liječnika specijalista za hormonsko liječenje. koje se sada naziva HL. za mnoge od nas to je doba veće slobode i kontrole nad svojim životima. I dok tijelo i mozak svake žene drugačije reagiraju u godinama nakon menopauze. načinu života. Obično tek nekoliko desetljeća nakon menopauze prirodni proces starenja počne negativno djelovati na funkcioniranje ženskoga mozga. većina žena stareći ostaje izuzetno čila. I sama sam se .i kao liječnica i kao žena u postmenopauzi . Usprkos burama i hormonalnim promjenama u menopauzi. Naš opstanak vjerojatno više ne ovisi o redovitoj plaći i manju važnost pridajemo suzdržavanju svojih pravih osjećaja. svaka pacijentica mora sama pronaći vlastitu metodu .pomoću prehrane. stvarne sebe. nakon rezultata istraživanja WHI. simptomima.

Među populacijom lovaca i sakupljača Hadza u Tanzaniji Hawkes je otkrila. pridonoseći na taj način plodnosti populacije i reproduktivnome uspjehu. moja šezdesetogodišnja pacijentica Denise uvijek je bila neovisna žena usredotočena na svoju marketinšku karijeru.. kazala mi je. na valove ljubavi koje je osjetila za svoje unuče. izjavila je. Premda životni vijek u društvima lovaca i sakupljača u prosjeku iznosi manje od četrdeset godina. Bakino pribavljanje hrane i pomoć mlađim su ženama također omogućavali rađanje više djece u kraćim razmacima." Posebna uloga koju igra baka kao velika potpora mogla bi biti jedan od razloga zašto se evolucija pobrinula da žene žive desetljećima nakon što više ne mogu rađati djecu. no iz nekog se razloga ne mogu nauživati toga djeteta. Sada me treba i ja želim biti uz nju. a mnoge od njih nastave produktivno živjeti i u svojim šezdesetim i sedamdesetim godinama. Kada je njezina kći prvi put postala majka. Hawkes tvrdi da su u kamenome dobu dodatna nastojanja na sakupljaju hrane čilih žena u postmenopauzi pridonosila stopi preživljavanja malene unučadi. A moja me kći pušta u svoj život na način na koji to nikada dosada nije činila. primjerice. mogle biti jedan od ključnih čimbenika za razvoj i opstanak u nekadašnjim ljudskim populacijama. To je također doba kada nam briga za unuke može donijeti novu. često neopterećenu radost. . da vrijedne bake u svojim šezdeseti- Zreli ženski mozak 213 . oko trećine odraslih žena nadživi tu dob. Bake su.a to uopće nisam očekivala. „To me posve oborilo s nogu". čak i dok je podizala svoje dvoje djece. Primjerice. smatra Kristen Hawkes. Denise nije bila spremna.svijetu mogu nas ispuniti energijom. antropologinja sa Sveučilišta u Utahu. Možda život doista ostavlja ponešto od najboljega za kraj. Toliko se drugih stvari događa u mojemu životu.

Mogle bi posjedovati široku bazu znanja i. pribavljajući hranu za svoju unučad i povećavajući njihove izglede za opstanak.ma provode više vremena u potrazi za hranom od mlađih majki. prosječni životni vijek žena u Sjedinjenim Državama trajao je četrdeset devet godina . Imati priliku planirati uzbudljive projekte po vlastitu izboru moglo bi predstavljati jedno od najljepših obilježja ženskoga života u novome stoljeću. nekoć rijetku. Danas se četrdeset pet milijuna Amerikanki nalazi u dobi između četrdeset i šezdeset godina. Istraživači su slično pozitivno djelovanje baka otkrili među mađarskim Romima i populacijama u Indiji i Africi. žene u menopauzi. Žene u Sjedinjenim Državama sada mogu očekivati da će živjeti još desetljećima nakon prestanka mjesečnice. premda napreduje ubrzanim koracima kako velike populacije žena prolaze kroz tu. u čitavome svijetu. imaju mogućnost prihvatiti također i životno važnu ulogu bake. Planiranje mnogih godina nakon menopauze nova je mogućnost u povijesti žene. u ruralnoj Gambiji antropolozi su otkrili da nazočnost bake mnogo više poboljšava izglede za opstanak djeteta nego nazočnost oca. Drugim riječima. po prvi put u svojim životima. ŠTO SADA Č I N I T I ? Prije jednoga stoljeća menopauza je bila relativno rijetka. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . Naše je znanje o menopauzi relativno novo i nepotpuno. Štoviše. mogle bi imati uzbudljivi- 214 L. One bi dotada mogle steći osobnu i ekonomsku moć.dvije godine manje no što kod prosječne žene prestane mjesečni ciklus. No znanost nije još u potpunosti sustigla ovu demografsku promjenu. Čak i krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća. tranziciju.

On je bio jedini s kojim je mogla razgovarati o nekim stvarima . Godine nakon menopauze i za muškarce i za žene mogu biti vrijeme u kojemu će redefinirati svoj odnos i uloge te prihvatiti nove izazove i pustolovine . A možda i proživjeti najzabavnije godine svojega života. shvatila da joj nedostaje Robert.svatko zasebno i oboje zajedno. Cynthia Kenyon. a to je mnogo godina koje treba osmisliti. njezino slikarstvo. no to je velik neistraženi prostor koji žene moraju otkriti. imali su podijeliti i nova iskustva .njezin posao. Jedna moja prijateljica znanstvenica. kazala mi je da je. nakon što je osjetila radost ponovnog otkrivanja same sebe i izašla s podosta razočaravajućih starijih muškaraca. ZRELI ŽENSKI MOZAK još je uvijek relativno nepoznato područje. Zreli ženski mozak 215 . njegov novi interes za starine. Morali su samo iznova sastaviti svoj ugovor.je mogućnosti no što su ikada sanjale.pa i o njihovoj divnoj djeci. osmisliti. nakon što je ponovo postala ona stara od nekoć. vjeruje da će u budućnosti žene vjerojatno doživjeti više od 120 godina. Za Sylviju je osmišljavanje njezinih postmenopauzalnih godina značilo ponovno otkrivanje Roberta. pridonijeti mu te njime na pozitivne načine predvoditi buduće naraštaje. pa čak i njihove smiješne dogodovštine iz razdoblja dok su još hodali. Osim toga. stručnjakinja za starenje. Jednom ju je pozvao na večeru i ona je prihvatila poziv. Sastali su se u jednome romantičnom restoranu. Kada me ponovo posjetila dvije godine nakon što su se ona i Robert rastali. S vremenom su ponovo otkrili svoje prijateljstvo i međusobno poštovanje te shvatili da su već pronašli svoje srodne duše. mirno razgovarali o tome što je pošlo po zlu i na kraju se ispričali što su jedno drugo učinili nesretnima.

Nadam se da će vam ova karta poslužiti kao vodič na nevjerojatnome putovanju ženskoga mozga. Ovu sam knjigu napisala jer sam željela podijeliti svoje znanje o unutarnjem funkcioniranju ženskoga mozga s ostalim ženama koje i same prelaze sličan put. Kao žena u postmenopauzi. 216 L. Nedaće na tome putu zasigurno su bile i bolne. Naravno. otkrila strast u svojemu poslu i naposljetku pronašla svoju srodnu dušu. uza sve to ne mogu znati što me čeka u budućnosti . veoma zahvalna na svojemu životu.Ja sam. to će nam pomoći da postati onakvim ženama kakve bismo trebale biti. Naučimo li kako iskoristiti moć ženskoga uma koju posjedujemo. pokušavajući biti vjerne sebi i shvatiti na koji način njihova specifična biologija utječe na njihov doživljaj stvarnost. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Na svakome koraku toga puta možemo bolje razumjeti svoj svijet ako imamo viziju toga što rade naši mozgovi.no mnoga desetljeća preda mnom čine se puna nade. no one su istodobno bile i moje najveće učiteljice. strasti i očitoga zamaha. nakon što sam podigla svojega sina. Znam da bi meni bilo pomoglo da sam znala više o tome što radi moj mozak u mnogima od najluđih razdoblja mojega života. uzbuđena sam i odlučnija no ikada da pokušam nešto promijeniti u životima djevojaka i žena do kojih uspijem doprijeti.

A to znači unijeti revolucionarne promjene u društvo i vlastiti odabir partnera. U ranoj modernoj Europi žene su postajale plodne u dobi od šesnaest ili sedamnaest godina i svu Budućnost ženskoga mozga 217 .pa čak i ranim četrdesetima. Budući da se žene sada u svojim dvadesetima obrazuju i grade karijeru. Velik postotak mojih specijalizantica u srednjim tridesetima još nije pronašao čovjeka s kojim bi željele osnovati obitelj jer su bile zauzete izgrađivanjem karijere. To znači da su se faze u ženskome životu drastično produžile. Sada kada je toliko žena steklo kontrolu nad svojom plodnošću i postiglo ekonomsku neovisnost. više žena usmjerenih na karijeru pomiče granice svojih bioloških satova i rađa djecu u srednjim ili kasnim tridesetima .EPILOG BUDUĆNOST ŽENSKOGA MOZGA KAD BIH MORALA sa ženama podijeliti jednu lekciju koju sam naučila pišući ovu knjigu. možemo napraviti plan za budućnost. To ne znači da su te žene loše odabrale. bilo bi to da nam razumijevanje svoje specifične biologije omogućuje bolje planiranje budućnosti. karijere i vremena za rađanje djece.

Žene se tada nađu suočene s usponima i padovima perimenopauze i menopauze dok im mala djeca i predškolarci trče po kući. Ako me žena nije posjetila u svojim srednjim tridesetima kako bi porazgovarala o izazovima plodnosti i karijere. Budemo li razumjele na koji način kemija mozga utječe na naše živote. Ovom sam knjigom željela pomoći ženama prebroditi različite promjene u svojim životima: promjene koje su toliko velike da zapravo mijenjaju njihov doživljaj stvarnosti. tvrdeći da jednostavno nema vremena za perimenopauzu. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .bi djecu rodile do kasnih dvadesetih. njihova stajališta i prioritete. dolazi do neizbježne rastrzanosti zbog preopterećenih moždanih krugova. zasigurno će me posjetiti u svojim srednjim četrdesetima. Što sve to znači po pitanju specifične biologije ženskoga mozga? Ne znači da bi žene trebale odustati od majčinstva u kombinaciji s karijerom. Istodobno. one upravljaju uspješnom karijerom. Ne može si priuštiti gubitak pamćenja i fokusa izazvan promjenama raspoloženja zbog kojih se osjeća jadno zato što su njezini hormoni neusklađeni. No razumijevanje onoga što se u svakoj fazi događa u našim mozgovima važan je prvi korak u kontroliranju svoje sudbine. Naš moderni izazov jest pridonijeti da društvo pruži bolju potporu našim urođenim ženskim sposobnostima i potrebama. nema načina da itko od nas sazna što nas čeka u životu i predvidi svaku vrstu potpore koju ćemo trebati. Danas su žene u potpunosti posvećene karijeri i kada mamim mozak preuzme kontrolu. već samo znači da bi im mogao pomoći uvid u sve loptice kojima će morati žonglirati od svojih tinejdžerskih godina nadalje. možda ćemo moći bolje sagledati ono što nas tek oče- 218 L. Naravno.

kolegama i prijateljima . a pretpostavke o razlikama među spolovima godinama su bile znanstveno neispitane iz bojazni da žene u tom slučaju ne bi imale pravo na ravnopravnost s muškarcima. No pretvaranje da su žene i muškarci jednaki. Sve dosada. sposobnost prilagodbe genetski je usađena u ženske mozgove. Time se također ignoriraju i različiti načini na koje one obrađuju misli.uostalom. što je značilo da je politički nekorektno čak i spomenuti različitost spolova. Važno je zamisliti i planirati budućnost. Nadam se da je ova knjiga pridonijela mapiranju ženskoga doživljaja stvarnosti. našim muževima. sinovima. žene su uglavnom bile te koje su se morale kulturno i lingvistički prilagođavati u svijetu rada. Neki još uvijek vjeruju da. Nadam se da je ova knjiga poslužila kao vodič . kako bi žene bile ravnopravne. u konačnici šteti ženama.u umove i ponašanje žena. Budućnost ženskoga mozga 219 . podložnosti i liječenja bolesti. Održavati na životu mit o muškoj normi znači ignorirati stvarnu.nama. 70-ih je godina prošloga stoljeća među mladim ženama na kalifornijskome sveučilištu Berkeleyju u modi bila krilatica „obvezatno uniseks". pa tako i određuju svoje prioritete. uniseks mora biti norma. prihvaćanjem muške norme podcjenjuju se velike prednosti i sposobnosti ženskoga mozga specifične za naš spol. Strah od diskriminacije temeljene na različitosti duboko je ukorijenjen.kuje. biološku različitost žena što se tiče ozbiljnosti. No biološka je činjenica da uniseks mozak ne postoji. Neki bi željeli da između muškaraca i žena nema razlika. Osim toga. Borile smo se kako bismo se prilagodile muškome svijetu . premda ne čini uslugu ni muškarcima ni ženama. Možda će ove informacije pomoći muškarcima da se počnu prilagođavati našemu svijetu.

a drugi politička korektnost. borila sam se s dva glasa u svojoj glavi . Te su biološke istine postale snažnim poticajem za preispitivanje ženina društvenog ugovora. Otkako je otvorena moja klinika. 220 L. koji se često kosi s prirodnim ustrojem naših ženskih mozgova i biološkom stvarnošću.Gotovo je svaka žena koja bi mi došla u ordinaciju.te ciljeve učinio osobito teško ostvarivima. Zbog toga smo neprestano izložene stresu. majčinstvu i menopauzi. počeo se pojavljivati niz novih znanstvenih činjenica i zamisli o ženskome mozgu. na moje pitanje koje bi bile njezine tri najveće želje kada bi postojala dobra vila koja bi mahnula čarobnim štapićem i ispunila ih.jedan je znanstvena istina. a glavni uzrok depresije i tjeskobe upravo je stres. tinejdžerskim godinama. Pišući ovu knjigu. izboru partnera. odgovorila: „Životna radost.dupla smjena koju sačinjavaju karijera i briga za kućanstvo i obitelj koja je uglavnom naša dužnost . Odlučila sam staviti naglasak na znanstvenu istinu pred političkom korektnošću. odlukama u karijeri. seksu. U 90-im godinama prošloga stoljeća i početkom ovoga tisućljeća. I dok se ustroj ženskoga mozga nije mnogo promijenio već milijunima godina. veza koja me ispunjava te manje stresa i više vremena za sebe. Jedan od velikih misterija u našim životima jest razlog zbog kojeg smo toliko odane tome aktualnom društvenom ugovoru. susrela sam na tisuće žena. suvremeni izazovi različitih faza ženskoga života posve su drugačiji od onih naših pramajki. Te su mi žene ispričale najintimnije detalje o događajima u svojemu djetinjstvu." Naš je suvremeni život . premda znanstvene istine možda nisu uvijek dobrodošle. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .

Ako izvanjska stvarnost predstavlja ukupnost načina na koji je ljudi doživljavaju. no nagađam da će to biti pomak od previše pojednostavljenoga k dubokome promišljanju o golemim promjenama koje moramo načiniti. To ženama pruža mogućnost da svoje ženske mozgove iskoriste kako bi kreirale novu paradigmu za način na koji upravljaju svojim profesionalnim. Ne samo da imamo ključnu. ovo je. Ne mogu predvidjeti točnu prirodu te promjene. već također i neovisna ekonomska sredstva u umreženoj ekonomiji. U dvadeset prvome stoljeću žene su prvi put u povijesti u sličnome položaju. U doba Aristotela. hoćemo li i kako ćemo rađati djecu tijekom mnogo duljega razdoblja svojega života. Znanstvene činjenice o načinu na koji ženski mozak funkcionira. Sokrata i Platona ljudi su prvi put u zapadnjačkoj povijesti raspolagali s dovoljno resursa da su imali slobodnog vremena za bavljenje intelektualnim i znanstvenim aktivnostima.Premda su sada znanstveno dokazane razlike između muškoga i ženskoga mozga. reagira na emocije. iščitava emo- Budućnost ženskoga mozga 221 . reproduktivnim i osobnim životima. a tehnologija nam je omogućila da se u isto vrijeme i na istome mjestu prebacujemo s profesionalnih na kućanske poslove i obrnuto. Više nismo ekonomski ovisne o muškarcima. Sada možemo odabrati kada ćemo. onda će se naša izvanjska stvarnost promijeniti tek kada se promijeni prevladavajući pogled na nju. dosada neviđenu kontrolu nad svojom plodnošću. Znanstvena otkrića na polju ženske plodnosti pružila su nam goleme mogućnosti. na mnogo načina. Periklovo zlatno doba za žene. Živimo u jeku revolucije svijesti o ženskoj biološkoj stvarnosti koja će promijeniti ljudsko društvo. doživljava stvarnost.

Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Potreba da funkcioniraju u svojemu punom potencijalu i koriste se urođenim sposobnostima svojega ženskoga mozga sada dobiva znanstveno objašnjenje. O tome ovisi naša budućnost i budućnost naše djece. Žene imaju biološki imperativ ustrajanja na tome da novi društveni ugovor uvaži i njih i njihove potrebe. 222 L.ženska su stvarnost.cije kod drugih te se brine i skrbi o drugima .

osjetili su se iznevjerenima. moždanoga udara i demencije.PRVI DODATAK ŽENSKI MOZAK I. Otada hormonsko liječenje (HL) izaziva velike nedoumice među ženama. recimo. Budući da je prosječna žena u istraživanju WHI imala šezdeset četiri godine i tijekom trinaest godina nakon menopauze uopće nije uzimala hormone. tiču li se rezultati toga istraživanja. Liječnici se masovno ograđuju od onoga što su svojim pacijenticama kazali o hormonskome liječenju. HORMONSKO LIJEČENJE GODINE 2 0 0 2 . počevši u dobi od šezdeset četiri godine naviše. I liječnici i žene. pedesetjednogodišnje žene koja trenutačno prolazi kroz menopauzu i osjeća se loše? Ili šezdeset-i-nešto-godišnje žene koja je uzimala pa prestala uzimati hormonsko liječenje? Žene pitaju: „Hoće li se moj mozak uspjeti priviknuti Ženski mozak i hormonsko liječenje 223 . imale neznatno povišen rizik od raka dojke. istraživanja Women's Health Initiative (WHI) i Women's Health Initiative Memory Study (WHIMS) otkrila su da su žene koje su šest godina uzimale određenu vrstu hormonskoga liječenja. koji su se našli između dvije vatre. Veliko pitanje ostaje: uzimati ili ne uzimati hormone tijekom ili nakon menopauze? Žene žele znati hoće li korisni učinci za njih osobno prevagnuti nad rizicima.

parijetalni korteks (područje za obradu govora i sposobnosti slušanja) te sljepoočni režanj (područje za obradu nekih emocija). mnogi znanstvenici danas vjeruju da na HL treba gledati kao na sredstvo za zaštitu od propadanja mozga vezanoga uz starenje. Druga istraživanja kod žena ukazuju na mnoge korisne učinke estrogena na rast neurona i održavanje moždane funkcije tijekom starenja. pokrenuto je istraživanje The Kronos Early Estrogen Prevention Study koje su osmislili Fred Naftolin i njegovi kolege sa Sveučilišta Yale kako bi istražili učinke davanja HL-a 224 L. od kojih su neke uzimale HL. U tim su istraživanjima snimani mozgovi žena u postmenopauzi. premda se to kosi s otkrićima istraživanja WHI i WHIMS. u dobi od oko pedeset jedne godine. Važno je imati na umu da nije provedeno niti jedno dugoročno istraživanje djelovanja estrogena na mozak kod žena koje počinju uzimati hormone odmah u menopauzi. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Ta su istraživanja jasno pokazala da estrogen pospješuje preživljavanje. S obzirom na ova pozitivna istraživanja. Djelovanje estrogena na moždane stanice i moždanu funkciju detaljno je proučeno kod ženki laboratorijskih glodavaca i primata.na nedostatak estrogena?" „Hoće li moje moždane stanice biti nezaštićene ne budem li uzimala hormonsko liječenje?" Budući da cilj istraživanja WHI nije bio odgovoriti na pitanja o hormonskome liječenju i zaštiti ženskoga mozga. Godine 2005. a druge nisu. Kod žena koje su uzimale HL. rast i regeneraciju moždanih stanica. sljedeća su područja bila pošteđena uobičajena smanjivanja vezanoga uz starenje: prefrontalni korteks (područje za odlučivanje i mišljenje). moramo se poslužiti drugim istraživanjima koja su se izravno bavila djelovanjem estrogena na mozak.

Znamo da se starenjem muški mozgovi brže smanjuju od ženskih. a postigle su bolje rezultate i od muškaraca. odmah u perimenopauzi i menopauzi.pridonosi i zaštiti strukturalnog integriteta moždanoga tkiva. Žene koje uzimaju hormonsku terapiju. hormonsko liječenje . Na koje se podatke dotada možemo osloniti pri donošenju odluka osim na WHI i WHIMS? Pozitivno je to što je Baltimore Longitudinal Study of Aging . i koje još uvijek traje . imaju relativno veću prokrvljenost hipokampusa i drugih područja mozga vezanih uz verbalno pamćenje. slušanja i radne memorije od žena u postmenopauzi koje ne uzimaju estrogen. istraživači sa Sveučilišta u Illinoisu otkrili su veće smanjivanje svih Ženski mozak i hormonsko liječenje 225 . bijelu tvar prefrontalnog korteksa koja ubrzava donošenje odluka. i fuziformna vijuga (fusiform gyrus).ženama između četrdeset dvije i pedeset osam godina. Istraživači s UCLA-a otkrili su da su žene u postmenopauzi koje uzimaju estrogensku terapiju manje deprimirane i razdražene te postižu bolje rezultate na testovima verbalne fluentnosti. To se osobito odnosi na područja kao što su hipokampus. odnosno sporije. pokazuje to istraživanje. godine. baš kao što se na početku života različito brzo razvijaju. Rezultati toga istraživanja očekuju se negdje nakon 2010. Neka područja mozga kod muškaraca i žena stare brže. Pored toga. te su žene postigle bolje rezultate na testovima verbalnog i vizualnog pamćenja od žena koje nisu nikada liječene HL-om. započeto 1958. Naprotiv.otkrilo brojne korisne učinke HL-a na mozak.najduže znanstveno istraživanje ljudskoga starenja u Sjedinjenim Državama.s progesteronom ili bez njega . sprječavajući uobičajeno smanjivanje koje se opaža sa starenjem. područje uključeno u prepoznavanje lica. Uz to.

Barbara Sherwin u Kanadi je više od dvadeset pet godina istraživala djelovanje estrogena na mozak žena u postmenopauzi te žena kojima je odstranjena maternica. One koje su uzimale HL postigle su bolje rezultate na testovima verbalne fluentnosti i radne memorije od svojih sestara blizanki. u dobi od šezdeset pet do osamdeset četiri godine. tj. Štoviše. četrdesetpetogodišnjih žena u kirurškoj menopauzi kojima je davan estrogen neposredno nakon zahvata. pri čemu je jedna blizanka godinama uzimala HL. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Takva različitost otežava komparativna istraživanja među pojedincima. te žene imale više sive tvari. kod blizanki koje su uzimale HL uočeno je 40 posto manje kognitivno oštećenje. bez obzira na vrstu i vrijeme uzimanja hormonskoga liječenja. Jedno švedsko istraživanje bavilo se promatranjem parova blizanki u postmenopauzi. već i ostalih žena. svaka je žena jedinka za sebe i njezin se mozak razlikuje ne samo od mozga muškarca.moždanih područja kod žena koje nisu nikada uzimale HL nego kod onih koje su uzimale HL. Ta otkrića nalažu da postoji kritično vrijeme za početak estrogenskoga liječenja nakon menopauze. Jedan od načina zaobilaženja tih poteškoća jest proučavanje jednojajčanih blizanaca. No nije uočeno nikakvo djelovanje kada je estrogen davan starijim ženama mnogo godina nakon kirurške menopauze. veći broj moždanih stanica. Sherwin vjeruje da bi ti čimbenici mogli obja- 226 L. a druga nije. Takvi su pozitivni učinci potrajali. što su duže uzimale HL. Također su otkrili da su. pa čak se i povećali što je žena duže uzimala HL. U njezinu je istraživanju estrogensko liječenje pokazalo zaštitno djelovanje na verbalno pamćenje kod zdravih. u usporedbi sa ženama koje nisu uzimale HL. Naravno.

ČESTA PITANJA Što se događa s mojim mozgom dok prolazim kroz menopauzu? Sama menopauza tehnički traje samo dvadeset četiri sata . Ta najnovija istraživanja djelovanja HL-a na zaštitu mozga. kao i proturječni rezultati istraživanja WHI i WHIMS. u ženskome mozgu započinje rana faza perimenopauze. izazivajući time jače krvarenje. To smanjenje osjetljivosti na estrogen u mozgu može izazvati niz simptoma koji se mijenjaju iz mje- Ženski mozak i hormonsko liječenje 227 . Ta razlika u osjetljivosti dovodi do promjene u trajanju mjesečnoga ciklusa. jajnici bi to u nekim mjesecima mogli pokušati nadoknaditi proizvodnjom još veće količine estrogena. Biološki sat koji kontrolira mjesečni ciklus postaje istrošen. Također se može promijeniti i intenzitet krvarenja. U toj fazi mozak iz nekog razloga postaje manje osjetljiv na estrogen. skreću pozornost na neke od aktualnih prijepora koji okružuju postmenopauzalno hormonsko liječenje i ženski mozak.onaj dan kada se navršava dvanaest mjeseci nakon vaše posljednje mjesečnice. Precizno tempiran dijalog između jajnika i mozga postaje zbrkan. Dvanaest mjeseci prije tog jednog jedinog dana menopauze predstavljaju posljednje mjesece takozvane perimenopauze. Već sljedećeg dana kod vas počinje postmenopauza. a mjesečnice počinju dolaziti dan-dva ranije. Budući da mozak postaje manje osjetljiv na estrogen.sniti zašto WHIMS nije uočio nikakvo zaštitno djelovanje HL-a na kognitivno starenje. U dobi od četrdeset do četrdeset pet godina. dvije do devet godina prije dana menopauze.

Nažalost. smanjuje razinu neurokemikalija kao što su serotonin koji podiže raspoloženje. takva se perimenopauzalna depresija ponekad može liječiti samo estrogenskom terapijom. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . moglo bi biti izazvano niskom razinom estrogena u mozgu. koja. pak. Depresija je iznenađujuće učestao problem u perimenopauzi.seca u mjesec. manjak mentalnoga fokusa i umor mogu biti izazvani niskom razinom estrogena i pogoršani nedostatkom sna. no to naročito vrijedi kada ste stariji od četrdeset godina. Uglavnom. iz godine u godinu. San predstavlja temeljni tretman za obnavljanje mozga. varirajući od valova vrućine i bolova u zglobovima do tjeskobe. depresije i promjenjivih razina libida. čak i kod žena koje je dotada nisu nikada iskusile. Što bi mogao biti uzrok tome? U razdoblju najveće promjene razina estrogena dolazi do poremećaja neurokemikalija i moždanih stanica na koje inače djeluje estrogen . perimenopauza može biti vrijeme podložnosti promjenama raspoloženja i razdražljivosti zbog promjene u razini estrogena u mozgu i osjetljivosti na stres. Ako je blaga.poput serotoninskih stanica. u nedostatku neke istinske tragedije. dvije godine prije prestanka mjesečnice. norepinefrin i dopamin. Taj je rizik osobito visok u kasnoj perimenopauzi. Glavni problem velikoga broja žena u perimenopauzi jest nedostatak sna . Pomanjkanje životne radosti.popraćen valovima vrućine ili bez njih. Razdražljivost. Istraživači na američkome Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje otkrili su da žene u perimenopauzi imaju četrnaest puta viši rizik za obolijevanje od depresije od normalnoga. Depresija se može naglo pojaviti. Ni u jednome razdoblju vašega života nije zdravo biti neispavan. nagle promjene razine estrogena u 228 L.

niskog samopoštovanja i pada libida. „mentalna magla" i promjene pamćenja. otkrila da kognitivne funkcije vezane uz starenje. U većini slučajeva ženski se mozak može prilagoditi nižim razinama estrogena uz postupno gašenje funkcije jajnika. vježbanja. (Sve žene koje pate od umora trebale bi pregledati štitnjaču. nažalost. no ne i sva. poput kratkoročnog pamćenja. Ženski mozak i hormonsko liječenje 229 .) Neka su istraživanja. Iz vlastitog iskustva znam da se svi ovi simptomi perimenopauze obično mogu liječiti kombinacijom estrogena. možda će vam biti teško usredotočiti se. a njih čak osam od deset osjeća umor. dijetne prehrane.perimenopauzi mogu poremetiti biološki sat za spavanje u ženskome mozgu. buđenje po noći. Kod većine žena neugodni simptomi perimenopauze sada se počinju povlačiti. mogli biste također postati impulzivniji i razdražljiviji no obično i reći nešto što ćete poslije požaliti. Otprilike tri od deset žena u postmenopauzi pati od razdoblja neraspoloženosti i depresije. promjene raspoloženja. antidepresiva. može izazvati simptome poput pada energije. premda određeni postotak žena. njezin se mozak počinje prilagođavati niskoj razini estrogena. Kod nekih se žena javljaju umor. brže opadaju u prvih pet godina nakon menopauze. od njih pati još pet ili više godina. Nagli gubitak estrogena. Stoga bi to mogao biti pravi trenutak da se ugrizete za jezik kako biste sačuvali dobre odnose. sna i suportivne ili kognitivne terapije. No ako su ženi u perimenopauzi kirurški odstranjeni maternica i jajnici. a više od 15-ak posto njih ima valove vrućine deset pa i više godina nakon menopauze. Ako nekoliko dana ne spavate dobro. Nakon što je žena službeno prošla menopauzu. kao i testosterona. ona će naglo ući u menopauzu bez ikakvoga prijelaznoga razdoblja.

Izjava o stajalištu Izvršnoga povjerenstva Međunarodnoga društva za menopauzu (Executive Committee of the International Menopause) preporuča da liječnici ne mijenjaju svoje prethodne prakse pri propisivanju hormonskoga liječenja ženama u menopauzi i ne prekidaju HL kod že- 230 L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . osjetljivosti grudi i porasta tjelesne težine. Većina žena kojima je u potpunosti odstranjena maternica može izbjeći ove probleme ako počnu dobivati estrogensku nadomjesnu terapiju još u sobi za buđenje. pa čak i prije samoga zahvata. grčeva. Druge žene prijavljuju neugodne nuspojave. a posebice ono s kontinuiranim estrogenom. Neke žene tvrde kako im je zahvaljujući estrogenskome liječenju um opet oštar i one se ponovo osjećaju bistro. Kod mnogih žena HL. Koji je dosad najbolji savjet u svezi HL-a? Američka Uprava za hranu i lijekove (The Food and Drug Administration) sada preporuča ženama sa simptomima menopauze uzimanje najniže doze hormona u najkraćem mogućem razdoblju jer znanstvenici pretpostavljaju da su niže doze vjerojatno neškodljivije. pridonosi stabilizaciji raspoloženja te poboljšava mentalni fokus i pamćenje. kako to nalažu istraživanja Barbare Sherwin. poput mjesečnoga krvarenja.kao i ozbiljne promjene raspoloženja i probleme sa snom te valove vrućine. Trebam li uzimati hormone radi mozga i što učiniti kako bih smanjila rizik od moždanog udara i raka dojke ako ih budem uzimala? Većina liječnika danas smatra da bi se svaka žena trebala nahoditi prema svojim vlastitim simptomima u menopauzi ili perimenopauzi. što ih može navesti na prekid liječenja. Rano liječenje estrogenom može biti osobito važno kako bi se sačuvala funkcija pamćenja nakon histerektomije.

pribojavaju se da liječnici sada ženama uskraćuju priliku za preventivno uzimanje estrogena prije no što bude prekasno. Uglavnom. Moramo preispitati trenutačno američko stajalište o prevenciji menopauzalnih komplikacija pomoću estrogena i time ženama pružiti [liječenje i] znanstvenu egzaktnost koje zaslužuju. ako je prošlo više od šest godina nakon vaše menopauze.. koja se oglašavaju kako bi nas upozorila da je potrebno ispitati zamisao o prevenciji pravodobnim estrogenskim liječenjem.na kojima ono pogoduje s obzirom da istraživanja WHI i WHIMS nisu proučavala žene tijekom menopauzalne tranzicije. stručnjak koji se već trideset godina bavi HL-om. On tvrdi: „Dakle. svaka žena mora prodiskutirati o svojim vlastitim rizicima i korisnim učincima s liječnikom specijalistom za hormonsko liječenje. zdravih žena koje imaju simptome menopauze kao i na korištenje niskih doza hormona i prebacivanje na liječenje samo estrogenom kad god je to moguće." Patite li od simptoma koji narušavaju kvalitetu vašega života. „Odgovarajuća uporaba hormona odnosi se na liječenje mladih. poput Freda Naftalina sa Sveučilišta Yale. Rogerio Lobo.. To nije pitanje mora- Ženski mozak i hormonsko liječenje 231 . Neki američki znanstvenici." Prema nekim istraživanjima. ti su menopauzalni simptomi upozorenja na nedostatak estrogena. propustili ste priliku za prevenciju i ne biste trebali započeti HL. možda biste mogli razmisliti o nekoliko godina uzimanja hormona kako biste svome mozgu olakšali taj prijelaz. tvrdi da odgovarajuća uporaba hormona uvelike umanjuje bojazni o povećanom riziku od kardiovaskularnih (CV) bolesti i raka dojke.

Upitajte svojega liječnika za alternative ili dodatke hormonima za liječenje vaših simptoma u sljedećih godinu-dvije. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . a neće predstavljati opasnost za dojke. a u farmaceutskoj se industriji vodi utrka za razvoj lijekova sličnih estrogenu koji će pomoći mozgu i kostima. Odlučite li uzimati HL. nemojte odustati. akupunkturu. stoga ćete u vlastitom tijelu morati iskušati različita liječenja. Reakcije mogu biti veoma različite.uključujući vježbanje. Neki liječnici najradije započinju HL s bioidentičnim hormonima. maternicu i krvožilni sustav žene. uključujući 232 L. srce. vitamine E i B-kompleks. sojino ulje. koji su najsličniji onima koje proizvode vaši jajnici. trebali biste razmotriti druge vrste hormona. Ako vam oni iz nekog razloga ne pomognu da se osjećate bolje. Pametno je biti informirana i preispitati svoju odluku svakih dvanaest mjeseci. selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina. budite spremni na razdoblje pokušaja i pogrešaka. a možda nećete. Mnoga nova znanstvena otkrića i proizvodi redovito postaju dostupni. smanjenje stresa i meditaciju. hormonske brizgalice ili potkožne usadke. neke se žene bolje osjećaju uzimajući sintetičke hormone. gelove. Možda ćete željeti nastaviti s HL-om nakon što prođete menopauzalnu tranziciju.la. ne znači da ste labilna osoba ako se slučajno nalazite u velikoj skupini žena kojima je potrebna određena medicinska pomoć kako bi ostale u svojemu najboljem izdanju tijekom toga hormonskoga prijelaznog razdoblja. rabeći flastere. Ako se i dalje ne osjećate dobro ili bolje. Postoje i mnogi nehormonski i alternativni lijekovi te tretmani koji mogu biti veoma korisni . pilule. I nemojte se osjećati kao da danas donosite odluku koja će vas sljedećih četrdeset godina osuditi na određeno liječenje. visokoproteinsku/niskokaloričnu prehranu.

održavajte krvni tlak niskim. demencije i srčanih udara bio taj što uzimanje estrogena uz već začepljene i ostarjele krvne žile dodatno pogoršava stanje krvnih žila u srcu i mozgu . smanjite stres i pojačajte svoju društvenu podršku. svake godine planirajte ponovno razmatranje svojega trenutačnog liječenja. Zolofta ili Prozaca.nije loše zakazati mu posjet oko svoga rođendana kako ga ne biste zaboravili. Budući da se mnoge promjene u menopauzi događaju u tome području mozga. Rukovodite se prema svojim simptomima. Odlučite li se za hormonsko liječenje. Hipotalamus kontrolira naš apetit. istraživači u Norveškoj promatrali su deset tisuća žena u dobi od četrdeset pet do šezdeset pet godina koje su uzimale. a ne funkcioniranje mozga. nemojte pušiti. Činjenica je da vi sami najbolje poznajete svoje tijelo. jedite što je moguće više povrća. sa svojim liječnikom . zapravo je ono što zabrinjava velik broj žena u svezi HL-a i glavni je razlog koji u čitavome svijetu navode za prekid liječenja.naročito stoga što su mnoge od tih žena bile pušačice.propisivanje serotoninskih lijekova poput Effexora. Znanstvenici smatraju kako je jedan od glavnih razloga što su žene u istraživanjima WHI i WHIMS koje su uzimale HL imale nešto više moždanih udara. održavajte kolesterol niskim. bez obzira kakvo ono bilo. svakoga tjedna barem se sat vremena bavite kardiovaskularnim vježbanjem koje ubrzava bilo. Prije svega. budući da se stalno provode nova istraživanja. Kako bi ispitali je li porast težine uzrokovan HL-om. neki su znanstvenici nagađali da opadanje razine estrogena ima negativan učinak na stanice koje kontroliraju apetit. Ženski mozak i hormonsko liječenje 233 . Porast tjelesne težine. uzimajte vitamine. biljnih pripravaka ili vježbanja i terapije opuštanja.

To nije isto što i hormonsko nadomjesno liječenje (HL) s progesteronom.odnosno nisu uzimale hormonsko liječenje. No čini se kako progesteron poništava neke pozitivne učinke estrogena u ženskome mozgu. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . uživat će sve korisne učinke estrogena kao i prije u najboljem dijelu njezina mjesečnoga ciklusa . a bez PMS-a koji je izazvan progesteronom. Rezultati su pokazali da porast tjelesne težine nije povezan s HL-om. Progesteron se može uzimati u obliku pilule u kombinaciji s estrogenom. koje bi mogle biti povezane s promjenama u njezinu hipotalamusu u menopauzi. kao intrauterini uložak s progesteronom ili kao vaginalni gel. a još uvijek imaju maternicu. Kao posljedica toga. prikladno samo ženama u postmenopauzi kojima je odstranjena maternica. čini se da jednako tako sprječava i rast novih veza u mozgu. Baš kao što progesteron sprječava rast neželjenih stanica u maternici. Neke žene koje ne podnose progesteron. koje se propisuje ženama koje još uvijek imaju maternicu. mogu se jednom godišnje podvrgnuti uklanjanju sluznice maternice pomoću postupka 234 L. korisni učinci HL-a s progesteronom na mozak predmet su prijepora. Ako žena može uzimati samo estrogen zato što nema maternice. NAPOMENA O HORMONSKOM LIJEČENJU: E S T R O G E N S P R O G E S T E R O N O M ILI BEZ N J E G A Važno je napomenuti da je liječenje samo estrogenom. Naprotiv. otkrili su da su uzrok porasta tjelesne težine promjene u prehrani i tjelesnoj aktivnosti žene.i to trajno. bez progesterona. Među njima postoji jedna bitna razlika: HL s progesteronom sprječava estrogen od zadebljanja sluznice maternice i moguće pojave stanica raka.

što bi moglo objasniti zašto žene u perimenopauzi imaju nižu stopu moždanih udara nego muškarci njihove dobi. što ima za posljedicu odumiranje većega broja moždanih stanica. čini se kako estrogen i progesteron pomažu popra- Ženski mozak i hormonsko liječenje 235 . Istraživači iz Dječje bolnice u Pittsburghu. Moguće je da muške i ženske moždane stanice odumiru na različit način prema ustaljenim biološkim obrascima i u putovima specifičnima za svaki spol koji bi mogli biti povezani s time zašto žene žive duže od muškaraca. ali ne mora usporiti. Primjerice. Istraživači s kalifornijskoga sveučilišta Irvine otkrili su da estrogen ima takav učinak jer pospješuje učinkovitost mitohondrija u moždanim krvnim žilama. Razlike među spolovima prisutne su i kod drugih procesa starenja. u Pennsylvaniji. Razine glutationa. molekule koja moždanim stanicama pomaže preživjeti nedostatak kisika. Hormonsko ga liječenje može. Mnogi od tih procesa starenja uključuju smanjenu prokrvljenost i opadanje sposobnosti tijela da popravi štetu. Također jednom godišnje mogu otići na vaginalni ultrazvuk kako bi se provjerilo da sluznica maternice nije zadebljana. također su otkrili razliku među spolovima u načinu na koji moždane stanice odumiru nakon ozljede. no obično nije neugodno. nakon ozljede mozga kod žena ostaju stabilne. no kod muškaraca se smanjuju za čak 80 posto. Žene koje uzimaju najniže doze estrogenskoga HL-a obično ne moraju uzimati progesteron čak i ako još uvijek imaju maternicu. Tek mnogo godina nakon menopauze prirodni procesi starenja počinju imati zamjetan učinak na funkcioniranje ženskoga mozga. Određeno pogoršanje pamćenja započinje već u dobi od pedeset godina.koji se naziva dilatacija i kiretaža (D&C) ili ablacija endometrija. Sada je jasno da estrogen krvne žile u mozgu održava zdravima.

Kao posljedica toga. čini se da žene u postmenopauzi imaju tri puta veći rizik od muškaraca za razvoj Alzheimerove bolesti. kada su neuroni još zdravi. To je učestala pojava kod starijega mozga. smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti. no nagađaju da bi ona mogla biti povezana s time što u muškim mozgovima ima više testosterona i estrogena nego u mozgovima žena u postmenopauzi koje nisu pod HL-om. smanjujući sposobnost moždanih stanica za međusobnu komunikaciju i naposljetku dovodeći do njihova odumiranja. Proces koji često znatno usporava jest prizivanje sjećanja. Alzheimerova bolest u mozgu stvara ljepljive plakove. No ostaje tajnom zašto su žene podložnije toj bolesti čak i uzevši u obzir činjenicu da u prosjeku žive duže. No ako se s estrogenskim liječenjem započne kada se bolest već razvila ili desetljećima nakon menopauze. Alzheimerova bolest predstavlja jednu iz skupine demencija koje postupno uništavaju moždane stanice i narušavaju mentalnu funkciju. a tijela prestanu popravljati te veze. Kako naši mozgovi stare. obrasce i brzinu. mijenjajući putove. gubimo bijelu tvar pa naši mozgovi sporije obrađuju i šalju informacije ili to više uopće ne čine. neki signali u mozgovima postaju slabiji. nema korisnih učinaka.viti i održavati kabele koji povezuju različita područja u mozgu. Premda su muškarci često podložniji gubitku pamćenja vezanom uz starenje nego žene. Dokazi iz pokusa na životinja- 236 L. Istraživanja nalažu da započinjanje s estrogenskim nadomjesnim liječenjem rano u menopauzi. premda nije prisutna nikakva posebna bolest ili demencija. Detaljna istraživanja mozga na životinjskome modelu Alzheimerove bolesti ukazala su na nedovoljne razine estrogena. Znanstvenici još nemaju objašnjenje za tu razliku među spolovima. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .

čak i one koje su prošle menopauzu . poput hodanja i vožnje bicikla. jest korisno. no jednako su korisne i mentalne vježbe. Zamisao da bi estrogensko liječenje moglo spriječiti neke slučajeve Alzheimerove bolesti kod žena privlačna je. Do pedeset godina velik broj žena izgubi čak 70 posto testosterona. koje kod žene u njihovim plodnim godinama proizvode 70 posto androgena i testosterona. To se ne događa samo stoga što ga jajnici u menopauzi više ne proizvode u tolikim količinama. a ključna bi mogla biti raznovrsnost. u mozgu žena u razdoblju oko menopauze ne dolazi samo do gubitka estrogena.ma i ispitivanja na ljudima također nalažu da estrogensko liječenje možda može odgoditi simptome demencije i starenja mozga kod žena. a ne intenzitet. Tjelesno vježbanje. važno je ostati aktivan na mnogim razinama. već i stoga što su i nadbubrežne žlijezde. uvelike Ženski mozak i hormonsko liječenje 237 . no tek je treba dokazati. Istraživači sa Sveučilišta John Hopkins otkrili su da žene i muškarci stariji od šezdeset pet godina koji se bave najrazličitijim mogućim aktivnostima imaju najnižu stopu demencije. I Z L A Ž E N J E NA KRAJ S JOŠ J E D N O M NESTAŠICOM U MOZGU: GUBITKOM TESTOSTERONA Nažalost. Kako naša tijela stare. poput kartanja.ostati društveno povezanima i imati društvenu podršku važan je način smanjivanja stresa zbog toga što žive same i stare. u obliku prethodnika testosterona koji se naziva DHEA. Žene na stres reagiraju drugačije od muškaraca i više im koristi društvena podrška. Za žene . Mnoge aktivnosti mogu suzbiti učinke starenja na mozak.

Da bi se kod žene probudio spolni nagon. žena može osjećati malo ili nimalo interesa za seks. Nakon menopauze nadbubrežne žlijezde . Do pedesete godine muškarci izgube polovicu svojega testosterona iz nadbubrežnih žlijezda i 60 posto testosterona koji su proizvodili testisi kada su bili mladi. što dovodi do hormonske tranzicije koja se naziva „adrenopauza". Muškarci. Premda se testosteron u muškaraca godišnje prosječno smanji za tri posto od njegove najviše razine. no mora ga biti dovoljno da aktivira centar za seks u njezinu mozgu. I žene i muškarci zapravo doživljavaju gubitak testosterona i androgena iz nadbubrežnih žlijezda. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . zbog opadanja testosterona nakon menopauze. potrebno je manje testosterona. u usporedbi s 20 do 70 kod žena.što mnoge žene ostavlja s vrlo niskom razinom testosterona.a 300 pikograma dovoljno je da kod muškarca održi spolni interes. ta će se razina smanjiti za čak 70 posto .stvaraju preko 90 posto androgena i testosterona kod žene. tijekom najvećega dijela svoje odrasle dobi. Budući da je testosteron potreban za poticanje spolnoga interesa u mozgu.čak i uz smanjenu proizvodnju . centar za seks u 238 L. a do dobi od četrdeset pet ili pedeset godina.smanjile njihovu proizvodnju. proizvode deseterostruko do stostruko više testosterona od žena. U tom slučaju. Kod žene je razina testosterona na vrhuncu u dobi od devetnaest godina. Kao posljedica toga. u dobi od dvadeset pet godina. poput automobila kojemu je ponestalo benzina. Njihove razine testosterona variraju od 300 do 1000 (pikograma po mililitru). muški spolni nagon u tim se godinama često smanjuje. obično ostaje visoko iznad 350 pikograma tijekom velikoga dijela njegove srednje dobi i nakon nje . budući da oko četrdesete godine počinje odumirati određen broj stanica nadbubrežnih žlijezda.

sve dok nam u dobi od sedamdeset ili osamdeset godina ne ostane samo pet posto onoga što smo imale u svojim dvadesetima. Biološki razlozi za taj nestanak duboke su hormonalne promjene u mozgu. sada prestaje. koja se u pubertetu naglo povećala i ostala na visokim razinama u ženinim dvadesetim i ranim tridesetim godinama. a to je posebice zamjetno kod žena kojima su odstranjeni jajnici.hipotalamusu nema kemijskoga goriva koje mu je potrebno za buđenje spolne želje i genitalne osjetljivosti. Spolni odnosi i interes za seks kod žena se počinju smanjivati u četvrtome i petome desetljeću. Četiri od deset Amerikanki . Proizvodnja androgena i testosterona u nadbubrežnim žlijezdama i jajnicima. Libido kod žena slabi s godinama. Pritužbe na spolni interes i izvedbu veoma su učestale kod žena svih dobi.nezadovoljne su nekim aspektima svojih spolnih života. smanjuje se za oko dva posto godišnje. počevši u trećem desetljeću života. Ženski mozak i hormonsko liječenje 239 . Neke od najčešćih pritužbi kod žena u perimenopauzi i nakon nje jest smanjeni spolni interes i spolno uzbuđenje. slabiji orgazmi i odbojnost prema tjelesnom ili spolnom dodiru. Istraživanja u staračkim domovima pokazala su da jedna četvrtina žena u dobi od sedamdeset do devedeset godina još uvijek masturbira. a u dobi između četrdesete i pedesete godine ta se brojka penje na šest od deset. Fizički i mentalni motor spolnog uzbuđenja zatajio je. Većina žena koje imaju spolnog partnera u menopauzi nastavlja održavati spolne odnose. poteškoće s postizanjem orgazama. Navala estrogena.a istraživači su otkrili zapanjujuće slične obrasce u čitavome svijetu. Kod milijuna žena odjednom dolazi do nestanka spolnoga nagona .gotovo polovica . progesterona i testosterona iz jajnika koja bi nekoć preplavila mozak.

Ženama koje su doživjele smanjivanje spolnoga interesa i žele ga povratiti. moglo bi pomoći vraćanje testosterona na razine sličnije onima u mladosti pomoću gelova. Nažalost. vjeruju da je uzbudljiv. stereotip žene koja se lako spolno uzbuđuje. ŠTO P O D U Z E T I U VEZI SPOLNIH PROBLEMA I KAKO DOBITI POMOĆ Žene koje su odrasle u kulturi feminističke i seksualne revolucije i nakon njih. No ta je nova žena u jednakoj mjeri fikcija kao što je to bila i njezina suzdržana prethodnica. U posljednjih dvadeset-trideset godina. poput dlakavosti lica. Naprotiv. istina je da velik broj žena na početku menopauze otkrije da dobar seks nije samo teško dostupan. liječnici su se pribojavali da bi žene mogle dobiti previše te kemikalije koja se tradicionalno vezuje uz muževnost i razviti neprirodne muške odlike. Mogle bismo se odjednom uhvatiti kako se hrvamo s niskim ili nikakvim spolnim nagonom. krema ili pilula. sve do prije nekoliko godina. pa čak i žene seksualne grabežljivice odmijenio je tradicionalnije stajalište o čednoj ženi koju treba zavesti ili opustiti alkoholom. već također i fizički zahtjevan. nemoguć ili nas uopće ne privlači. No medicinska je znanost sve donedavno pridavala malo pozornosti nedostatku testosterona u žena. koja je neprestano raspoložena za seks. nije se pridavala gotovo nikakva pozornost stvarnim i neugodnim učincima manjka testosterona kod žena. problemima oko uzbuđivanja ili nesposobno- 240 L. agresivnosti i duboka glasa. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . U velikoj mjeri zbog takve pristranosti. strastven i zadovoljavajući orgazmički seks nešto na što bi žene trebale polagati pravo.

koji se specijaliziraju za dijelove tijela ispod struka.posljedica stresa u vezi ili dugoročnih problema s intimnošću. Klasičan odgovor na takve probleme bila je psihoanaliza . mogu biti iznenađujuće i obeshrabrujuće. Čak i ginekolozi. Ženski mozak i hormonsko liječenje 241 . već je to normalna biološka i psihološka reakcija na hormonalne promjene. Svakoga dana u svojoj klinici susrećem žene s takvim problemima. Istraživači su njegovu učinkovitost otkrili još prije desetak godina. no medicinska znanost u Sjedinjenim Državama taj je podatak uglavnom ignorirala ili ga zaboravila. 70-ih godina prošloga stoljeća. Moje se pacijentice žale da im je bilo teško pronaći liječnika upućenog u žensku spolnu reakciju .u to da ona može varirati zbog djelovanja hormona i od osobe do osobe. mogu ponuditi malo rješenja ženama sa spolnim problemima i obično ne pronalaze nikakve fizičke razloge za njihove simptome. Jedno od sredstava za ponovno buđenje ženina libida jest testosteronsko nadomjesno liječenje.ignorirajući negativne posljedice koje mogu imati po ženine odnose i kvalitetu života. u najmanju ruku. Ni danas na većini medicinskih fakulteta nema neophodnih predavanja o ženskoj spolnoj reakciji. Takav je pristup uglavnom sasvim pogrešan jer uzrok takvih osjećaja u toj fazi života nije psihološki konflikt.fizičkim promjenama koje. Kao posljedica toga. često odbacuju te probleme kao „samo dio starenja" . Prije četrdeset godina. te da se može drastično mijenjati tijekom života žene.šću postizanja orgazma . Oni su na taj problem skloni gledati kao da je sve u glavi .staviti ženu na kauč sljedećih sedam do deset godina kako bi se proniknulo u korijene njezine neprirodne „frigidnosti" ili psihološkog „opiranja" seksu. Psihijatri i bračni savjetnici mogu biti jednako loše osposobljeni za pružanje pomoći.

nadomještanje testosterona . Brizendine: ŽENSKI MOZAK . panaceja za poticanje spolnog interesa kod svih žena. Isti je učinak zapazila 1980-ih Barbara Sherwin sa Sveučilišta McGill. prijavile su naglo opadanje libida.konačno biva prihvaćeno. testosteronsko nadomjesno liječenje često vraća njihov spolni interes na normalnu razinu. flastere i kreme svojim pacijenticama. Smatrali su da će taj hormon kod žena sniziti razine estrogena. To se nije dogodilo. Sherwin je nadomjestila testosteron kod žena kojima su uklonjeni jajnici. Kod nekih žena testosteron može dramatično povećati spolni interes. Istraživanja se konačno počinju baviti liječenjima spolne disfunkcije kod žena koja se ne tiču samo spolnih organa. No tek su nedavno liječnici počeli propisivati gelove. a one koje bile dobivale liječene. izjavile su da se njihov spolni interes ubrzo vratio. no pacijentice su doživjele nevjerojatan porast libida i sposobnosti doživljavanja orgazma.liječnici sa Sveučilišta u Chicagu eksperimentalno su davali velike količine testosterona pacijenticama koje su bolovale od raka dojke. kao što smo to nekoć mislili. Ja nadomjestak testosterona ženama propisujem od 1994. ciljajući na centre u ženskome mozgu koji su vezani uz ugodu i spolnu želju. no taj hormon možda nije. koji može pospješiti nastanak raka. A liječenje koje je djelotvorno . Kada se žene žale na nizak libido. Posljednjih su godina nadomjesci testosterona vrlo popularan režim liječenja muškaraca. Znamo da davanjem testosterona možemo potaknuti ženinu potrebu za masturbiranjem i skratiti vrijeme potrebno da postigne orgazam. i rezultati su uglavnom pozitivni. no ne uvijek i njezinu želju za seksom u paru. Čak i muškarci otkrivaju da testosteron ili Viagra nisu čudotvoran lijek koji su obećavale 242 L. Žene koje nisu dobivale taj hormon.

može izazvati stanjivanje kose.razlozi su što mnogi muškarci i žene koji ga uzimaju kažu da su spremni riskirati negativne učinke. tjelesni vonj. Pored takvog djelovanja na spolni centar u mozgu.farmaceutske kompanije. No djelovanje testosterona na mozak .imaju pravo iskušati testosteron koji bi većina liječnika propisala muškarcu. Što se tiče nedostataka. bolje raspoloženje. Ženski mozak i hormonsko liječenje 243 .poboljšan mentalni fokus.bez obzira na to jesu li u perimenopauzi ili postmenopauzi . Nema sumnje da jedva mjerljiva ili nulta razina testosterona kod muškaraca ili žena može biti uzrokom spolne disfunkcije. To se stanje kod oba spola može liječiti testosteronskom terapijom. Žene koje se tuže na nedostatak spolnog interesa . rast dlaka na licu i dublji glas. testosteron pridonosi mentalnoj oštrini te rastu mišića i kostiju. akne. više energije i spolnog interesa .

Tijekom trudnoće. Smatra se da su žene koje pate od toga stanja genetski podložnije depresiji izazvanoj hormonalnim promjenama. u mozgu su bile aktivirane 244 L. osobito u razdoblju nakon porođaja. Takvi bi geni utjecali na rizik od teže depresije kod žena. Ti rezultati ukazuju na to da promjene u razinama estrogena i progesterona imaju udjela u pojavi simptoma naglog pada raspoloženja kod žena s postporođajnom depresijom. Ken Kendler sa Sveučilišta Virginia Commonwealth otkrio je da možda postoje geni koji mijenjaju rizik od depresije u reakciji žene na ciklično lučenje spolnih hormona. Psihijatrijske promjene nakon porođaja mogu varirati od potištenosti do psihoze. Iz nekog razloga mozgovi tih 10 posto žena ne vrate se u potpunosti u ravnotežu nakon golemih hormonalnih promjena koje se događaju nakon porođaja.DRUGI DODATAK ŽENSKI MOZAK I POSTPOROĐAJNA DEPRESIJA JEDAN OD DESET ženskih mozgova postat će deprimiran u prvoj go- dini nakon porođaja. no najčešća je postporođajna depresija. no ne bi bili aktivni kod muškaraca jer se kod njih ne događaju relevantne hormonalne promjene. Čini se da tih 10 posto žena nakon porođaja postaje deprimirano iz više razloga. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .

Mozak genetski podložne žene na kraju postane hiperreaktivan na stres i ona počne proizvoditi previše stresnog hormona kortizola. Bore se s osjećajem napuštenosti od strane svojih partnera i drugih bliskih osoba koje im dovoljno ne pomažu. ona će biti napeta. drastične hormonalne promjene izazvale su mnoštvo promje- Ženski mozak i postporođajna depresija 245 . nerazumnom zabrinutošću da će njihovo dijete umrijeti i problemima s dojenjem. Smatraju da nisu dorasle odgovornosti za dijete. odjednom. a ne bolesti. nedostatak odgovarajuće emocionalne potpore i visoku razinu stresa u domu. one su ponovo deaktivirane. Smatraju se „lošim majkama". Kod njih se javljaju osjećaji gubitka jer više ne znaju tko su kao pojedinci. To je posve nov život i nova stvarnost. Kod 90 posto žena mozak se u stanju vratiti na normalnu reakciju na stres. Njezin refleks plašenja ( startle reflex) bit će pojačan. kao da je pod naponom. Ulažu velike napore kako bi sačuvale ravnopravnost s partnerom i uključile oca u brigu o djetetu. premda je iscrpljena. nakon porođaja. Dobro poznati pretkazatelji depresije nakon porođaja uključuju prethodnu depresiju. hiperaktivna i neće moći zaspati nakon što noću nahrani dijete. depresiju u trudnoći. Danonoćno će se vrzmati uokolo previše napregnutih živaca. a sitnice će joj se činiti golemim problemima. no nikada ne krive svoje dijete. stoga je razumljivo da se zbog toga osjećaju uznemireno.„kočnice" za reagiranje na stres. Prijelaz u roditeljstvo često je popraćen depresijom i stresom. Bit će pretjerano zaštitnički nastrojena prema djetetu. Većina majki nerado govori o svojim osjećajima i svoja će raspoloženja pripisati osobnoj slabosti. Osim toga. no kod genetski podložnih žena to mu ne uspijeva. Žene s postporođajnom depresijom također su imale problema s identitetom zbog svoje nove uloge majke.

simptomi postporođajne depresije često ostaju skriveni. poput serotonina. Za vrijeme laktacije. bučno dijete i nedostatak sna samo će doprinijeti vašoj podložnosti depresiji. dojenjem. a nesposobnost filtriranja stresnih podražaja može se povezati s razvojem postporođajne depresije. nakon porođaja su niske. Lijekovi i hormoni mogu pomoći da se njihovi mozgovi vrate u normalu. i što je učinkovito. 246 L. novim identitetom. Ženama koje su podložne depresiji i stresu možda će biti teže ponovo uspostaviti hormonalnu ravnotežu nakon tih promjena. djetetom i partnerom. Žene se osjećaju postiđeno jer se od njih očekuje da budu sretne zbog rođenja djeteta. A ako imate problema s ponovnom uspostavom ravnoteže. majke pokazuju slabije neuroendokrine i ponašajne reakcije na neke vrste stresora. Ta sposobnost filtriranja relevantnih od irelevantnih podražaja smatra se adaptivnom za par majka-dijete. a u mozgovima depresivnih majki vlada njihov manjak. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Osim toga.na u njihovu doživljaju stvarnosti nekoliko puta u manje od godinu dana. spavanjem. Stručnjaci za postporođajnu depresiju jednoglasno preporučuju . Razine kemikalija u mozgu koje potiču dobro raspoloženje i osjećaj zadovoljstva. Stoga je složenost postporođajnog depresivnog raspoloženja važno shvatiti kao hrvanje s ponovnom uspostavom hormonalne ravnoteže u mozgu. Kod nekih žena taj osjećaj stresa doseže vrhunac tek dvanaest mjeseci nakon porođaja. Dobro je to što je liječenje dostupno. Neki znanstvenici smatraju da bi kod nekih žena dojenje moglo štititi od postporođajne depresije.kod žena s ozbiljnim simptomima . osim možda na one koji predstavljaju prijetnju za dijete.antidepresive u kombinaciji drugim načinima liječenja poput suportivne razgovorne terapije.

Naše genetske varijacije i hormoni prisutni u našemu mozgu tijekom fetalnoga razvoja temelj su ženskoga mozga. no čini se kako su uzroci kod žena drugačiji nego kod muškaraca. Biološki gledano. a tek su se neda- Ženski mozak i spolna orijentacija 247 .TREĆI DODATAK ŽENSKI MOZAK I SPOLNA ORIJENTACIJA KAKO SE SPOLNA orijentacija usađuje u ženski mozak? U ženskome mozgu postoji mnoštvo varijacija koje dovode do individualnih skupova vještina i ponašanja. Većina se istraživanja mozga bavila razlikom između homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca. Jedna varijacija koja se javlja na kontinuumu kod žena jest seksualna privlačnost prema istome spolu. smatra se da genetske varijacije i izloženost hormonima i kod muškog i kod ženskog mozga dovodi do privlačnosti prema istome spolu. Procjenjuje da se ona javlja kod pet do 10 posto ženske populacije. Stoga muškarci imaju dvaput više izgleda da budu homoseksualci. Životna iskustva zatim utječu na ženske moždane krugove kako bi osnažila naše individualne razlike. Ženski mozak ima upola manje izgleda da u njega bude usađena privlačnost prema istome spolu od muškoga mozga.

poput testosterona kod genetski ženskoga mozga. Čini se kako spolna orijentacija nije pitanje svjesnoga opredjeljenja. Otkriveno je da homoseksualne žene imaju slabiju reakciju plašenja . Taj prenatalni hormonalni okoliš ima trajne učinke na ponašajne značajke poput grube igre i spolne privlačnosti.sličnog intenziteta kao 248 L.vno počela pojavljivati istraživanja kod žena. Možda je razlog tomu taj što je društveno lakše biti homoseksualna žena no homoseksualni muškarac. na koje je ukazala „reakcija plašenja" ( startle reaction) među homoseksualnim naspram heteroseksualnih žena. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Spolna orijentacija kod žena javlja se duž većega dijela kontinuuma nego kod muškaraca. Psihosocijalne studije također su pokazale da homoseksualne žene imaju više samopoštovanje i bolju kvalitetu života od homoseksualnih muškaraca. Temeljni rodni identitet i spolna orijentacija razmatrani su u jednome istraživanju zajedno s prisjećanjem na ponašanje povezano s rodnom ulogom kod žena koja su u maternici bile izložene i visokim razinama testosterona. već genetske usađenosti. s time da žene prijavljuju više biseksualnih interesa. Istraživanja u nekim obiteljima i na blizancima pružaju jasne dokaze za genetsku komponentu kod spolne orijentacije i muškaraca i žena. Jedno je istraživanje ispitivalo razlike u ustroju mozga. One su se češće prisjetile svoga dječjeg ponašanja u igri tipičnoga za dječake nego žene koje nisu bile izložene fetalnome testosteronu. potiče živčani sustav i moždane krugove da ubuduće razviju više veza tipičnih za muški rod. Te su žene također prijavile veću privlačnost prema istome spolu i češće su bile homoseksualke odnosno biseksualke. Poznato nam je da prenatalna izloženost okolišu s hormonima suprotnoga spola.

okolina i kultura. Ženski mozak i spolna orijentacija 249 . i oblikovati ga. ponašaju i izražavaju kao muškarci. u skladu s nacrtom gena i spolnih hormona svake jedinke. izražavaju se i ponašaju kao žene. prev.) u odnosu na „femme" (preferiraju žensku odjeću. Ova znanstvena otkrića nalažu da se usađivanje spolne orijentacije u ženski mozak događa tijekom fetalnoga razvoja. Homoseksualne su žene pokazale manje osjetljivu auditivnu reakciju u odnosu na heteroseksualne žene . Potom će na izražavanje njezina moždanog ustroja putem ponašanja utjecati.) pokazale su srednji raspon rezultata između muškaraca i žena. Homoseksualne žene koje se identificiraju kao „butch" (odijevaju se.postigavši rezultate u srednjem rasponu između muškaraca i žena. A heteroseksualne žene postigle su općenito bolje rezultate na testovima verbalne fluentnosti od svojih homoseksualnih ženskih pandana. To nalaže da se te razlike u moždanim krugovima nalaze na kontinuumu u ženskome mozgu. op. op. Homoseksualne žene pokazale su varijacije u postignutim rezultatima verbalne fluentnosti karakteristične za suprotan spol .što ukazuje na razlike u ustroju mozga između heteroseksualnih i homoseksualnih žena. prev.većina muškaraca . Ženski mozgovi obično postižu bolje rezultate od muških na testovima verbalne fluentnosti.što je obrazac tipičan za muškarce.

17-26. E. E. P. Adams. E. E. (2005. B. San Diego: Academic Press. i Cook. ). i Sherwin. Alexander. Of mice and women: Aspects of female aggression. (1990. Horm Behav 24 (3): 388-402. M. Alder. mood and sexuality in lactating women". Niemela. D.) „Reduced sensitivity to glucocorticoid feedback and reduced glucocorticoid receptor mRNA expression in the 250 L.) „Sex differences in emotionality". Alele. M. G. Adler. (1976. L. after childbirth and during breast-feeding". Bjorkqvist i P.. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . (1997. Alcohol Clin Exp Res 29 (6): 1027-1034.) „Differential adaptations in GABAergic and glutamatergic systems during ethanol withdrawal in male and female rats". Agrati. i Devaud. (1992. A.) „Testosterone and sexual behavior in oral contraceptive users and nonusers: A prospective study".BIBLIOGRAFIJA Abraham. L. Baillieres Clin Obstet Gynaecol 3 (4): 805-821. M. D. Altemus. B. M. Br J Psychiatry 148: 74-79. A. Neuroscience 131 (4): 945-951.) „Hormones. (2005. K.) „Major sex differences in non-genomic estrogen actions on intracellular signaling in mouse brain in vivo". (1986. I. A.) „Biology does not make men more aggressive than women". (2005. L. i Redwine.) „Sexual behaviour in pregnancy. Behav Brain Res 161 (2): 313-319. i Fernandez-Guasti. i Herbison. Human Relations 29: 711-722. Allen.) „Compulsive-like behaviour according to the sex and the reproductive stage of female rats". (1989. M.

American Psychologist 51 (9): 909-917. (2001. Alvarez. M." Postgrad Med (Spec. G. Apperloo.) „Sex differences in aggression in real-world settings: A meta-analytic review".) „The expert consensus guideline series: Treatment of depression in women. Bibliografija 251 . S. (1991. C. Nature 439 (7072): 76-78. L. A. (2003. Nat Rev Neurosci 5 (9): 701-708.is it time to endorse different pathophysiologies?". A.) „The influence of testosterone on human aggression". J. Archer. i Roca. Altshuler. (1996. J Clin Endocrinol Metab 86 (6): 2525-2530. I. L.). J. L. D. Br J Psychol 82 (Pt 1): 1-28. Arnold.luteal phase of the menstrual cycle". L. L. i Berman. (2003. (2006.): 1-107. E.) „Sex chromosomes and brain gender". Antonijevic. Psychoneuroendocrinology 31 (1): 1-15. / Sex Marital' Ther 29 (2): 87-102. D. and social aggression". M. (2006.) „The menstrual cycle and Cortisol feedback sensitivity with metyrapone". (2001. / Psychiatr Pract 7 (3): 185-208. G. (2005. J. Personality and Social Psychology Review 9 (3): 212-230. (2004. Amdam. I. (2005. Archer. i Brooks. i Cohen. Altemus. (2004.) „In the mood for sex: The value of androgens". Archer. rasprava 177-179.) „A haplotype map of the human genome". Arantes-Oliveira. C. Altemus.) „Healthy animals with extreme longevity". relational. L. I. i Silva. L.) „Depressive disorders . D. E.) „Treatment of depression in women: A summary of the expert consensus guidelines".) „Estradiol prevents neural tau hyperphosphorylation characteristic of Alzheimer's disease". J. Altshuler. No. N. Neuropsychopharmacology 17 (2): 100-109. i Van Der Stege. Science 302 (5645): 611.) „An integrated review of indirect. Review of General Psychology 8: 291-322. Ann NY Acad SCI 1052: 210-224. i Young.) „Complex social behaviour derived from maternal reproductive traits". i Csondes. Altshuler. Nature 437 (7063): 1299-1320. i Cohen. M. Archer.) „Increased vasopressin and adrenocorti-cotropin responses to stress in the midluteal phase of the menstrual cycle". u pripremi.) „Sex differences in social behavior: Are the social role and evolutionary explanations compatible?". S. (2005. (2001. (2006. I. R. P. V.

Bachevalier. A. (2005. Fertil Steril 77 (4): 660-665. i Bellis. 252 L. i Bellis. F. Dev Psychobiol 22 (6): 585-599. Baker. i Bellis. M. (1990. Arnsten. (2004. H. Am Nat 165: S26-37. (1995. i Burgoyne. i Hexter. (1993. Babcock. Bachevalier. J. non-paternity rates". Auger. (1991. and emotion systems associated with early-stage intense romantic love". S. G. P. J. Arnqvist. R. i Kirkpatrick. R. M. A.) „Gender differences in visual habit formation in 3-month-old rhesus monkeys". Bachmann. M.) „Are XX and XY brain cells intrinsically different?". classification.) „Minireview: Sex chromosomes and brain sexual differentiation".) „Human sperm competition: Ejaculate manipulation by females and a function for the female orgasm. C. Mas- turbation and Infidelity.) „Human sperm competition: Ejaculate adjustment by males and the function of masturbation. S. i Fisher.) Women don't ask: Negotiation and the gender Divide. J. Horm Behav 48 (2): 187-195. A. P. M." Animal Behaviour 46 (5): 887-909.) „Sex difference in the phosphorylation of cAMP response element binding protein (CREB) in neonatal rat brain". J Neurophysiol 94 (1): 327-337.) „The evolution of infidelity in socially monogamous passerines: The strength of direct and indirect selection on extrapair copulation behavior in females".) „Reward. J. Brain Res 890 (1): 110-117. (2004. i Hagger. Princeton: Princeton University Press. (2005. Baker. A. M. Baker.) „Female androgen insufficiency: The Princeton consensus statement on definition. Bachevalier. Azurmendi. and body mass index in 5-year-old children". (1989. D. Behav Neurosci 104 (6): 885-899. and assessment".) „Sex differences in the development of learning abilities in primates". i Braza. Animal Behaviour 46 (5): 861-865. P. Arnold. i Shansky. i Laschever. A. androgen levels.) „Cognitive abilities. G. (2005. i Hagger. Psychoneuroendocrinology 16 (1-3): 177-188. (2004. R. i Bancroft. P. A.Arnold. London and New York: Chapman & Hall.) „Age and sex differences in the effects of selective temporal lobe lesion on the formation of visual discrimination habits in rhesus monkeys (Macaca mulatta)". M. i Xu. (2002. J. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . S.) „Adolescence: Vulnerable period for stress-induced prefrontal cortical function? Introduction to part IV". Trends Endocrinol Metab 15 (1): 6-11. F. (2004.) Human Sperm Competition: Copulation. Endocrinology 145 (3): 1057-1062. A. (1993. motivation. Ann NY Acad Sci 1021:143-147. Aron. i Brickson. C. A. R. A. (2001. P.

(1977. Ellis (ED) (2005. K. C. Balswick. Arch Sex Behav 20 (2): 105-120. i Eggen. (2003. 468-492. food craving and other symptoms". J. J Autism Dev Disord 34 (2): 163-175. D. Baron-Cohen. Journal of Marriage and the Family 39:121-127. and gender role in oral contraceptive users and nonusers". J. sexual attitudes. (2005. C.) Prenatal testosterone in mind: Amniotic fluid studies.) „The empathy quotient: An investigation of adults with Asperger syndrome or high functioning autism. S. S. and normal sex differences". Baron-Cohen. Philos Trans R Soc Lond B Biol Set 358 (1430): 361-374. and the sexuality of young women: I." U Origins of the Social Mind: Evolutionary Psychology and Child Development. Baron-Cohen.) „Early experience and sex interact to influence limbic-hypothalamic-pituitary-adrenal-axis function after acute alcohol administration in rhesus macaques (Macaca mulatta)". S. Bancroft. B. S. i Bruce J. Bancroft.) „Austism: A window onto the development of the social and the analytic brain". S. (2004.) „Oral contraceptives. i Wheelwright.) „Side-effects of hormone replacement therapy and influence on pattern of use among women aged 45-64 years: The Norwegian Women and Cancer (NOWAC) study 1997". Baron-Cohen. (2005. (2004. i Knickmeyer.Bakken. Bibliografija 253 . (2004.) „Sex differences in the brain: Implications for explaining autism". i Newman. S. Acta Obstet Gynecol Scand 83 (9): 850-856. Science 310 (5749): 819-823. Sherwin. K. (2005.) „The systemizing quotient: An investigation of adults with Asperger syndrome or high-functioning autism. A comparison of sexual experience. S.) „The impact of oral contraceptives on the experience of perimenstrual mood. and normal sex differences". Bancroft. Baron-Cohen. (2004. i ostali (1991. K. Baron-Cohen. Barr. T. i Belmonte. R. Baron-Cohen. S.) „The endocrinology of sexual arousal". / Endocrinol 186 (3): 411-427.) „Differences in expressiveness: Gender". S. B. Alcohol Clin Exp Res 28 (7): 1114-1119. J. New York: Guilford Press. i Richler. A. clumsiness. J. J.. Annu Rev Neurosci 28: 109-126. (2002. androgens. Trends Cogn Sci 6 (6): 248-254. Cambridge. M. (1993. E.) „The extreme male brain theory of autism". MA: MIT Press.) „The empathizing system: A revision of the 1994 model of the mindreading system. i Rennie. ] Psychosom Res 37 (2): 195-202.

E. Arnold. J. (2005.) „Sexual dichotomy of an interaction between early adversity and the serotonin transporter gene promoter variant in rhesus macaques". L. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . B. P.) „The origin of sex difference in depressive disorder: Bridging the gap. P. i Voland. Baumeister. (2000. T. L." QJ Exp Psychol A 58 (4): 631-650. Geus E. K." Br ] Psychol 96 (Pt. (2005. P. In press. F. R. (2000. (1996. A. C. J..) „Interaction between serotonin transporter gene variation and rearing condition in alcohol preference and consumption in female primates". Neuroreport 11 (17): 3829-3834. Becker. i ostali (2006. i Tipper.)" Psychol Bull 122 (1): 38-44. Am J Psychiatry 162 (6): 1229-1230. (2004." Science 298 (5592): 317.) „What do men want? Gender differences and two spheres of belongingness: Comment on Cross and Madson (1997. CMAJ 172 (10): 1327-1333. (2004.) „The neural correlates of maternal and romantic love". Baumeister. Psychol Bull 126: 347-374. A." Endocrinology 146 (4): 1650-1673.) „Gaze and arrow cueing of attention reveals individual differences along the autism spectrum as a function of target context. S. i Newman. (2005. i Sommer. C." Int Review of Psychiatry 8: 295-332. G. rasprava 51-55." Behav Genet. G. S. R. i Newman. Behan.) „Sex hormone receptors are expressed in identified respiratory motoneurons in male and female rats.) „Women's sexual dysfunction: Revised and expanded definitions". T. 254 L. (2004. K. Neuroimage 21 (3): 1155-1166. i Zeki. F.) „Effect of producing sons on maternal longevity in premodern populations.) „Sex differences in eye gaze and symbolic cueing of attention." Neuroscience 130 (3): 725-734. i Altshuler. (2002. Bartzokis. di Pellegrino i ostali (2005. P.) „Combined linkage and association analyses of the 124-bp allele of marker D2S2944 with anxiety.) „The neural basis of romantic love". C. Bayliss. i ostali (2005. 1): 95-114. Bartels. P.) „Reduced intracortical myelination in schizophrenia". Bartels. Beise.. S.. Arch Gen Psychiatry 61 (11): 1146-1152. A. J. i Zeki. M.Barr. F. A.) „Differences in erotic plasticity: The female sex drive as socially flexible and responsive". Basson. neuroticism and major depression. Bayliss. S. depression. L. (2005. Beem. K. Barr. i Thomas. (1997. A. A..) „Strategies and methods for research on sex differences in brain and behavior. Proc Natl Acad Sci USA 101 (S3): 12358-12363. Bebbington. S. R.

" J Dev Behav Pediatr 23 (3): 167-170." Horm Behav 42 (4): 424-436. E. (2002. S. S. J. vol. i ostali (1990. Arciero. A. Korman Bryk.) „Early attachment security. J.) „Quantity counts: Amount of child care and children's socio-emotional development.) „Pain: Sex/Gender differences.) „Effects on gender identity of prenatal androgens and genital appearance: Evidence from girls with congenital adrenal hyperplasia. i Wynne-Edwards. i ostali (2005. S.) „Variation of human amygdala response during threatening stimuli as a function of 5'HTTLPR genotype and personality style. E.) „Psychological adjustment in children and adults with congenital adrenal hyperplasia. i ostali (2005. (1999. (2002." J Clin Endocrinol Metab 88 (3): 1102-1106. (2004." Andrologia 22 (5): 397-399. i Bailey. (2001. Ambrosini. C. Berenbaum. M. Brain and Behavior. J.) „Gender differences in adolescent depression: Do symptoms differ for boys and girls?" ] Affect Disord 89 (1-3): 35-44. A." Neuroimage. (2002. A. ur. M." Attach Hum Dev 4 (2): 166-170.) „Sex determination.." Horm Behav 35 (1): 102-110. San Diego: Academic Press. i Fearon. R. K. i ostali (2005. Bertolino. A. S. R. R. C.) „Males and females differ in brain activation during cognitive tasks.. Belsky. Berenbaum. J. A." NEnglJMed350 (21): 2204-2206. A.) „Cognitive function in congenital adrenal hyperplasia.) „Salivary hormone concentrations in mothers and fathers becoming parents are not correlated. M.. (2002. differentiation. i Sandberg." Endocrinol Metab Clin North Am 30 (1): 173-192.Bell.) „A guide to upwardly mobile spermatozoa.. D. P. U tisku. Belsky.409-442. G. D W Pfaff. Bibliografija 255 . J. Berkley.) „Effects of early androgens on sex-typed activities and interests in adolescents with congenital adrenal hyperplasia. Belsky. Bennett. A. subsequent maternal sensitivity. D. and later child development: Does continuity in development depend upon continuity of caregiving?" Attach Hum Devi (3): 361-387. S. R. S. Jaffee. Berenbaum. S. Belsky. Berenbaum. Berg. Bellis. J." Child Dev 76 (2): 384-396. K. Willson. i ostali (2004.." / Pediatr 144 (6): 741-746. (2002." U Hormones. K. J. E. Baker. S. (2003. 5.) „Developmental origins of attachment styles." Biol Psychiatry 57 (12): 1517-1525. i ostali (2006. Berenbaum. and identity. M.) „Intergenerational transmission of warm-sensitive-stimulating parenting: A prospective study of mothers and fathers of 3-year-olds.

De Ziegler. Blinkhorn." Neuropsychopharmacology 29 (3): 483-493." Compr Psychiatry 44 (3): 234-246..) „Public health context of women's mental health research." Brain 122 (Pt. J." Gen Hosp Psychiatry 28 (1): 3-8. (1996." Neurosci Lett 204 (1-2): 25-28. C. F. D. Bloch. C. M.) „Sensitivity to stress-induced reproductive dysfunction linked to activity of the serotonin system." Nature 438 (7064): 31-32. Bloch. Hu. i Young. Bloch. Birkhead.) „Neuroactive steroid effects on cognitive functions with a focus on the serotonin and GABA systems. F.. C. i ostali (2005. N. (2003.) „Women and depression: A millennial perspective.) „Intelligence: A gender bender. Lotstra. R. Rubinow. S.. U tisku. R. P. E. C. L. i Kipp. ur. I. i Keita.) „Sex difference in 5HT2 receptor in the living human brain.) „Endocrine factors in the etiology of postpartum depression. Bjorklund." Peptides 25 (9): 1565-1574. Biver.) „Dissociable neural responses to facial expressions of sadness and anger. (2003. and social recognition in mammals. vasopressin. G. T. Streicher. Morris. (1998. L. J. Pau. G.2159-2161." Rev Med Suisse 1 (S3): 2155-2156.. Bielsky... Blehar." Fertil Steril 83 (1): 148-155. i ostali (2005. M. D. B. i ostali (2005. J.. J. V.) „Parental investment theory and gender differences in the evolution of inhibition mechanisms. A. Bethea. K. i ostali (2004. S. i ostali (2005. F. Backstrom. Birzniece.. i ostali (2006. F.) „Profound impairment in social recognition and reduction in anxiety-like behavior in vasopressin Via receptor knockout mice. M.) Sperm Competition and Sexual Selection. Blair. M.. 5): 883-893." Brain Res Rev. F." Psychol Bull 120 (2): 163-188. i Moller. San Diego: Academic Press.) „Cortisol response to ovine corticotropin-releasing hormone in a model of pregnancy and parturition in 256 L. S.) „[Mood disorders in perimenopausal women: Hormone replacement or antidepressant therapy?]. P. M. (2004. D. I. i ostali (2003. C. W. K. L.) „Serotonin-related gene expression in female monkeys with individual sensitivity to stress/'Neuroscience 132 (1): 151-166. Daly.. Bethea. Bielsky.) „Oxytocin. i ostali (1999." Psychiatr Clin North Am 26 (3): 781-799. Blehar. (2005. i ostali (2006. i ostali (1996. R. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . T. Rotenberg." / Affect Disord 74 (1): 1-4.) „Risk factors for early postpartum depressive symptoms.. M.Bertschy.

(1988. C.) „Tryptophan depletion increases aggression in women during the premenstrual phase.) „Testosterone and child and adolescent adjustment: The moderating role of parent-child relationships..) „GNRH cell circuitry: The brain is broadly wired for reproduction. i ostali (1997.. London: Hogarth Press. K. A. Ferguson. P. M.. i ostali (2001.. Bocklandt.." Cell 123 (4): 683-695. Bodensteiner." Harm Behav 49 (3): 303-314. i ostali (2006. i ostali (2002. i ostali (2003. S.) „Testosterone therapy in women: A review."Hum Genet 118 (6): 691-694. D.) A Secure Base: Parent-Child Attachment and Healthy Hu- man Development. i ostali (2000.) „Effects of gonadal steroids in women with a history of postpartum depression." J Clin Endocrinol Metab 90 (2): 695-699. and monoam- Bibliografija 257 . Bowlby. G.) „Personality and mate preferences: Five factors in mate selection and marital satisfaction. i Braunstein. K. A. J.) „The roots of depression in adolescent girls: Is menarche the key?" Curr Psychiatry Rep 4 (6): 449-460. A. calorie restricted ketogenic diet. ]. (2005. J.) „Effects of pregnancy on spatial cognition in female Hooded Long-Evans rats. U. spatial memory. Washington. vol. New York: Basic Books." Eur J Neurosci 23 (2): 541-551. Bowman. i ostali (2006. i ostali (2006. S." Society for Neuroscience meeting. KD. M. Bolour.euthymic women with and without a history of postpartum depression. Bosch. Boehm. Born. Botwin.. O. S. R.) Attachment and Loss. A. stabilizes brain and increases neuron stability. Kromer. J. S. R." jPers 65 (1): 107-136. Horvath. Cain. L.) „Extreme skewing of X chromosome inactivation in mothers of homosexual men . Bond."Am ] Psychiatry 157 (6): 924-930." IntJImpotRes 17 (5): 399-408. M. J. D. Zhihua Zou i Linda Buck (2005. Buss. Wingrove.) „High-fat. D. J.) „Effects of chronic restraint stress and estradiol on open field activity. E.. (1980. D. (2005. Bowlby. Shea. Johnson.) „Prenatal stress: Opposite effects on anxiety and hypothalamic expression of vasopressin and corticotropin-releasing hormone in rats selectively bred for high and low anxiety. Booth." Psychopkarmacology (Berl) 156 (4): 477-480. J. Bough.. Bloch. D..." Dev Psychol 39 (1): 85-98. Schmidt. P. 3. i ostali (2002.

) „Gender differences in emotional development: A review of theories and research. R. Bridges. G. L. S. D. 258 L.) „Gender and emotions. A.) „Safety and efficacy of a testosterone patch for the treatment of hypoactive sexual desire disorder in surgically menopausal women: A randomized.) „Mother-infant interaction. Brizendine. life events and prenatal and postpartum depressive symptoms among urban minority women in primary care.. 16 (8): 29-42. i Hall.) „Gender and emotions: Beyond stereotypes. (2003." Dev Psychobiol 46 (1): 13-18. R. i ostali (2001. F. Sundwall. L. Bradley. placebo-controlled trial. i ostali (2005. M." Nature 438 (7071): 1148-1150. 447-460. Haviland. L. Brandes. Brody. Codispoti. (1985. M. R. J. A. Brown. Brown. Soares. Zayas. M. L."" Psychopharmacol Bull 35 (3): 55-78. H. Bremner. L." Neuroscience 113 (2): 401-410. W. Boyd. (1995. i ostali (2005. Cronk.. Brody. M. D. N.. (1997. ur. N.." Arch Women Ment Health 7 (2): 99-110. Soufer. J.) Iz razgovora." Emotion 1 (3): 300-319." Sex Roles 32: 79-90. Bradley. Brebner.) „Emotion and motivation II: Sex differences in picture processing. i ostali (2001.) „Gender and emotion.. C.inergic neurotransmitters in ovariectomized rats. Briton. M.. (1993. L. J. J.) „When good things go bad: The reflex physiology of defense. V. Handbook of Emotions. Brody. L.) „Dance reveals symmetry especially in young men." Journal of Social Issues 53: 369-94." Arch Intern Med 165 (14): 1582-1589." Matern Child Health ]: U tisku. i ostali (2004. D.. New York: Guilford Press. R. Braunstein." U M. i Scanlan. B.) „Postpartum onset obsessivecompulsive disorder: Diagnosis and management. Lewis i J.) „Menopause-related depression and low libido: Fine-tuning treatment.) „Gender differences in cognitive and neural correlates of remembrance of emotional words. i ostali (2006. C." ] Pers 53:102-149. A. i Hall. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK .) „Beliefs about female and male nonverbal communication." Psychol Sci 16 (6): 468-473. (2005. (2005. J. i ostali (2005. nulliparous rats: Effects of testing interval on the retention of maternal behavior. Moulder. M. M." OBGYN Management.) "Maternal memory in adult." Personality and Individual Differences 34: 387-394. (2004.

J. M. rasprava 167-171. Buss. Hinderliter. Burger. i ostali (2003." Nature 425 (6954): 179-181." Am Psychol 50 (3): 164-168.. K. K. M. D." Obstet Gynecol Clin North Am 31 (4): 963-979. i ostali (2004. discussion 169-171. S." Psychosom Med 60 (1): 17-25. S. Buhimschi. and steroid hormones: Effects on cognition and mood. A.. i ostali (1998.) „Postmenopausal hormone replacement: Effects on autonomic. S. i ostali (2002. i ostali (2002. nulliparous golden hamsters." Journal of Cross-Cultural Psychology 21: 5-47. C." Behavior Science Research 21: 70-100. H. A. J. C.) „The ageing female reproductive axis I. i ostali (1999.. and immune reactivity to brief psychological stressors. Buss. Z. Bibliografija 259 . (2003. New York: Allyn & Bacon. Bullivant. D.) „Cardiovascular effects of 6 months of hormone replacement therapy versus placebo: Differences associated with years since menopause. D. Jaffe. izdanje. A.) „Changes in responsiveness to newborn pups in pregnant. S. Buckwalter. Burbank.) „Endogenous opioids and attenuated hypothalamic-pituitary-adrenal axis responses to immune challenge in pregnant rats.. Meddle. neuroendocrine. Origins through sexual selection. W.) „Endocrinology of lactation. i ostali (2005. E. H. Buss. i ostali (1984. C." Recent Prog Horm Res 57: 257-275.. M. J." J Pers Soc Psychol 56 (5): 735-747. Malarkey. (1995. i ostali (2004. Buntin." J SexRes 41 (1): 82-93. L..) Evolutionary Psychology: The New Science of Mind. H. 2. Brunton." JNeurosci25 (21): 5117-5126. Buchan. F." Novartis Found Symp 242:161-167. the postpartum. Dudley.) „Conflict between the sexes: Strategic interference and the evocation of anger and upset. G." Physiol Behav 32 (3): 437-439. D. S. (1990. Burleson.. Stanczyk." Am J Obstet Gynecol 190 (4): 1052-1058. B. B. C.) „Psychological sex differences. V. E.) „Women's sexual experience during the menstrual cycle: Identification of the sexual phase by noninvasive measurement of luteinizing hormone.. M. (1989.) „Hormonal changes in the menopause transition. Alberts. (2004.. G. L. Dudley. P. S. (1987.) „True paternal care in a multimale primate society. Burger. Buss. J.) „Female aggression in cross-cultural perspective.Brownley.) „International preferences in selecting mates: A study of 37 cultures. D. M." Psychoneuroendocrinohgy 24 (1): 69-84. Sellergren. G.) „Pregnancy.

i ostali (2002." Neuro Endocrinol Lett 23 (Suppl 4): 23-29. i Young. C. H. (2004.. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . A." Neuroreport 16 (11): 1233-1236. i Schmitt.) „His brain. B. E.) „Review: Human Mate Guarding. Rigero.) „Stress and behaviorally induced reproductive dysfunction in primates.) „The effects of early rearing environment on the development of GABAA and central benzodiazepine receptor levels and novelty-induced fearfulness in the rat. (2000. A.. A." Obstet Gynecol 105 (5.Buss. i A. L. Cahill.) „Neuropsychology of fear and loathing. A.) „Interrelationships between hormones. M. Buss. L. Pt. Cameron.) „Sexual strategies theory: An evolutionary perspective on human mating. P. (1993. 1): 944-952." Sci Am 292 (5): 40-47. behavior. M. L. her brain. Buster.. i ostali (2000. Cameron. D. Call. S.. behaviorally induced." Psychol Rev 100 (2): 204-232. and brain changes occurring in association with pubertal activation of the reproductive axis. L. E." J Dev Behav Pediatr 19 (6): 424-428." Neurobiol Learn Mem 79 (1): 81-88. and affect during adolescence: Understanding hormonal.) „Dopamine antagonists during parturition disrupt maternal care and the retention of maternal behavior in rats. Cameron. D.) „Reproductive dysfunction in primates. A. D. D. Lawrence." Ann NY Acad Sci 1021:110-123. Cahill.) „Extraordinary changes in behavior in an infant after a brief separation. M.) „Testosterone patch for low sexual desire in surgically menopausal women: A randomized trial. (2003. T." U G. van Stegeren (2003.) „Sex-related influences on the neurobiology of emotionally influenced memory. Calder. N. (2001. Francis. J. A. Encyclopedia of Stress. Cahill. Fink." Pharmacol Biochem Behav 73 (4): 869-875. i ostali (2005. (1998. J. J. 366-372 New York: Acaden Press." Ann NY Acad Sci 985:163-173. Byrnes." Semin ReprodEndocrinol 15 (1): 37-45. D." Nature Reviews Neuroscience 2: 352-363. J. M.) „Fear-related activity in subgenual anterior cingulate differs between men and women. Kingsberg.. (1997. Champagne. J. Pan. J. Introduction to part III. F. physical.. L. (2002. i ostali (2005. Butler." Neuropsychopharmacology 22 (3): 219-229. ur.) „The programming of individual differences in defensive responses and reproductive strategies 260 L. (2005. i ostali (2005. W. Caldji. Cameron.) „Sex-related impairment of memory for emotional events with beta-adrenergic blockade.. D.

Cannon.) „Developmental consequences of oxytocin.) „Sex differences in the neural basis of emotional memories. A. P. (1932. New York: Basic Books. ur. W.) „Rearing environment and hypothalamic-pituitary-adrenal regulation in young rhesus monkeys (Macaca mulatta)." Developmental Science 7:1-9. constraints.) „Female competition: Causes.) „Revision of the infant temperament questionnaire. content and contexts. C.) A Mind of Her Own: The Evolutionary Psychology of Women. (1995.) „Proximate mechanisms regulating sociality and social monogamy. J. C. Women and Aggression. Campbell. A. i ostali (2005. S. A. A.. Capitanio. Campbell. (2004. S. C. Carter. Cardinal. A. Shirley. S.) „A few good men: Evolutionary psychology and female adolescent aggression..) „Oxytocin and sexual behavior. R. New York: W.) „"Limbic corticostriatal systems and delayed reinforcement. S. C.) „Staying alive: Evolution. Campbell. I. L. London: Oxford University Press. and women's intrasexual aggression. Norton. in the context of evolution." Physiol Behav 79 (3): 383-397. Piscataway. i Candy." Ann NY Acad Sci 1021: 33-50. i ostali (2004. (2002. J. T. i ostali (2002." Dev Psychobiol 46 (4): 318-330. A. culture. W. (1993. Campbell." Behavioral & Brain Sciences. Winstanley. N. B. D. Carter. Mendoza. (1992. Canli.) „A longitudinal study of gender-related cognition and behavior. Bibliografija 261 ." U The origin and nature of sociality. i McDevitt. A. (1999. 22: 203-214."" Proc Natl Acad Sci USA 99 (16): 10789-10794." / Sex Res 41: 6-26.) „Neuroendocrine perspectives on social attachment and love. (1978. L. S. Campbell. D. Campbell. B.) „Aggression. i ostali (1990. Carter.in the rat through variations in maternal care. Campbell." Ethology and Sociobiology 16: 99-123.) The Wisdom of the Body. (2004. Camras.) „Maternal facial behavior and the recognition and production of emotional expression by maltreated and nonmaltreated children. C." Neurosci Bidbehav Rev 29 (4-5): 843-865. E.. A." Dev Psychol 26 (2): 304-312." Neurosci Biobehav Rev 16 (2): 131-144. (2005. S. J. (1998. S.." Psychoneuroendocrinobgy 23 (8): 779-818. (2004. Desmond. C.) Out of Control: Men.." U Handbook of Evolutionary Psychology. ur. Buss. Carter. NJ: Aldine Transaction. Ribordy. A. Carey. (2003. R." Pediatrics 61 (5): 735-739. 628-652 New York: Wiley. P. Sussman.

A. (2006. Carter." Prog Brain Res 133: 287-302." Journal of Music Therapy 37: 28-35.) „Integrative functions of lactational hormones in social behavior and stress management. F.) „Natural variations in maternal care are associated with estrogen receptor alpha expression and estrogen sensitivity in the medial preoptic area.) Iz razgovora. C. S.) „Like mother. Caspi. P. Champagne.." Ann NY Acad Sci 807: 260-272." Physiol Behav 79 (3): 359-371." Science 301 (5631): 386-389.) „Naturally occurring variations in maternal behavior in the rat are associated with differences in estrogen-inducible central oxytocin receptors. J. Diorio. M. Francis.. Champagne. (2001. A. F. Carter. D. i ostali (2001. E. A. i ostali (2003. F.) „Hormones. Carter. Champagne. C. Charmandari. Chezem. C. C. like daughter: Evidence for non-genomic transmission of parental behavior and stress responsivity. Cashdan. Pt. Champagne. I. J.. i Meaney." Neurosci Biobehav Rev 19 (2): 303-314. D. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . C. J. A. Tsigos. i Collaer.) „Maternal feelings after cessation of breastfeeding: Influence of factors related to employment and duration. Weaver.) „Sex differences in line judgment: Relation to mathematics preparation and strategy use." / Perinat Neonatal Nurs 11 (2): 61-70." Endocrinohgy 144 (11): 4720-4724. i ostali (1997. M.." Horm Behav 29 (3): 354-366." Percept Mot Skills 100 (3.. C. 1): 615-627. Cherney.) „Peptides.) „Influence of life stress on depression: Moderation by a polymorphism in the 5-HTT gene. (1995. K. and status in women. F. i ostali (1997. S. C. i ostali (2003.. and pair bonding. Sugden. 262 L. L. steroids. (2001. i Altemus." Ann NY Acad Sci 807:164-174. (1997. Montgomery. D.) „Variations in maternal care in the rat as a mediating influence for the effects of environment on development." Annu Rev Physiol 67: 259-284. DeVries. i ostali (2005. i ostali (2003. E. (2005. Cassidy. J." Proc Natl Acad Sci USA 98 (22): 12736-12741. S. i ostali (1995. S. A.) „Gender differences among newborns on a transient otoacoustic emissions test for hearing. C. M. sex.Carter.) „Endocrinology of the stress response.) „Physiological substrates of mammalian monogamy: The prairie vole model... DeVries. I.

) „Age and sex differences in thresholds. i ostali (2005.) „Sex differences in human neonatal social perception. Sherwin. K. M. D. B.) „Childhood behavioral profiles leading to adolescent conduct disorder: Risk trajectories for boys and girls.) „Synchronized maternal-infant elevations of primate CSF CRF concentrations in response to variable foraging demand. Cote. H... i Hines. i ostali (2004.." Maturitas 51 (1): 64-74. (1959." Ann Hum Genet 68 (Pt. i ostali (2005. mood.) „The genetic basis for sex differences in human behaviour: Role of the sex chromosomes. E. G. Cooke. R. Cooke. Colson. Connell.) „Human behavioral sex differences: A role for gonadal hormones during early development?" Psychol Bull 118 (1): 55-107. Bibliografija 263 ." Am J Obstet Gynecol 192 (5): 1712-1717.) „Food cravings. i ostali (2002. T. B. E.) „Controversies about HRT ." / Am Acad Child Adolesc Psychiatry 41 (9): 1086-1094. E. B." CNS Spectr 10 (7): 530-536. and comorbidities on neurological function of the female genitalia." / SexMedS (1): 121-131." Journal of the Acoustical Society of America 31: 489-507." / Neurosci 25 (46): 10759-10767.lessons from monkey models. S. C." Horm Behav 21 (4): 457-470. and the menstrual cycle. J.. B. Connell.) „Sexually dimorphic synaptic organization of the medial amygdala.. L. E. Collaer. i Appt. Connellan." Psychol Sci 15(11): 736-744.Chivers. M." / Neurobiol 64 (1): 34-46.) „Effects of age.. (2005. K. i ostali (2006. S. M. satisfaction and expectations of sex life in men and women in France. Guess. M. Harper.) „A sex difference in the specificity of sexual arousal.) „Gonadal hormone modulation of dendrites in the mammalian CNS. Rieger. B. i ostali (1987. Guess. Altemus." Int J Impot Res 17 (1): 63-70.. W. S. Coplan. M. i ostali (2002. (2005.) „Cognitive and behavioral characteristics of Turner syndrome: Exploring a role for ovarian hormones in female sexual differentiation.) „Sexual behaviors and mental perception. i Woolley. (2000. Craig. 3): 269-284. T. I. Corso. K. L. L. i ostali (2004. Collaer. I. Cohen. J. M."Horm Behav 41 (2): 139-155.. Lemaire. J. i ostali (2005. (2005. menopause.. Geffner.. M." Infant Brain and Development 23:113-118. K. M. (1995.) „Evaluation of the role of pudendal nerve integrity in female sexual function using noninvasive techniques. Tremblay. Clarkson. A. M. M.

(2002.) „Comparison of physical and emotional side effects of progesterone or medroxyprogesterone in early postmenopausal women.) „Gender differences in children's normative beliefs about aggression: How do I hurt thee? Let me count the ways. Darnaudery. but not male. i Tran. S. A.) „Coder gender and potential for hostility ratings. J. (1998. Cyranowski.) Emotion and Gender: Constructing Meaning from Mem- ory." Arch Gen Psychiatry 51 (1): 21-27. C. (1996. (2004. i ostali (2000. (2001. M." Horm Behav 37 (1): 49-56.) „Peripheral pulses of oxytocin increase partner preferences in female. Dinatale. Davis. i Brizendine. J." Psychol Bull 122 (1): 5-37. E. E. S. S. Dutriez. E. (2000. i ostali (1996. London: Sage.. Cushing. i Kramer. I. F.) „Boredom proneness in anger and aggression: Effects of impulsiveness and sensation seeking. K.) „The role of androgens and the menopause in the female sexual response." Trends Endocrinol Metab 12 (1): 33-37. K. i Madson. R. Cross. discussion S98-101.) „Stress during gestation induces lasting effects on emotional reactivity of the dam rat. M.) „Postmenopausal hormone therapy: From monkey glands to transdermal patches. Crawford. Davidson. Frank. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . S. (1997. S. I. Dahlen. B. Davis. L. (2005." Neurosci Biobehav Rev 29 (7): 1089-1105." Menopause 9 (4): 253-263. L. M. S.Craik. J.." Child Dev 67 (3): 1003-1014." Personality and Individual Differences 37:1615-1627. Crick.) „Testosterone influences libido and well being in women.) The Handbook of Aging and Cognition. (1977." Int J Impot Res 10 (Suppl.) „Mechanisms underlying epigenetic effects of early social experience: The role of neuropeptides and steroids. prairie voles. i Carter." Health Psychology 15 (4): 298-302. R. R. i ostali (2004. Bigbee. M. Cummings.. S. R.) „Models of the self: Self-construals and gender. 2): S82-83. i ostali (2005.. J. B. 264 L. A. M. San Diego: Academic Press. (1992. Davis." / Endocrinol 185 (2): 207-222. N.) „Adolescent onset of the gender difference in lifetime rates of major depression: A theoretical model. Cushing." Behav Brain Res 153 (1): 211-216.

E. E. Dennerstein.) „A neurobiobehavioral model of affiliative bonding: implications for conceptualizing a human trait of affiliation. T." J Clin Endocrinol Metab 90 (7): 3847-3853. De Waal. L. (2005. L.) „Neuroimaging of genesis and satiation of thirst and an interoceptor-driven theory of origins of primary consciousness. S. W. (2003.) „Genetic and environmental influences on the frequency of orgasm in women.) „Well-being and the menopausal transition" J Psychosom Obstet Gynaecol 18 (2): 95-101. Kirk. T. Dawood. i McCabe. A. S.) „Neuropeptides in learning and memory process. L.) „Peptides of love and fear: Vasopressin and oxytocin modulate the integration of information in the amygdala. W. i ostali (2005. De Kloet.) The Co-Evolution of Language and the Brain." Twin Res Hum Genet 8 (1): 27-33. Dennerstein.) „Psychological factors and the sexuality of pregnant and postpartum women. hormones and the menopausal transition. M." / Pain 3 (5): 401-411.) „Rhythm in mother-infant interactions. L.Davison. symptoms.) „A century of getting to know the chimpanzee. genes and the mechanism of programming the brain for later life. K. Depue. Dennerstein. R. Sibug.. M. (2002.. D." Infancy 4 (2): 201-217. New York: W." Behav Brain Sci 28: 313-350." J Sex Res 39 (2): 94-103. F." Bioessays 27 (9): 869-873. (2005. i ostali (2002.. P. Bibliografija 265 . F. Dejudicibus. R. A. i ostali (1997. E." Maturitas 26 (2): 83-93. M. and the menopausal transition. (2005. Debiec. i ostali (1997. R. Derbyshire. (1997. and oophorectomy.." Neurosci Biobehav Rev 29 (2): 271-281. i ostali (1999. i ostali (2005. M. menopause. Dudley.. R. E. Denton. Norton. i ostali (2005. J. Bell. Morrone-Stupinsky. Shade. E." Nature 437 (7055): 56-59.." Medscape Womens Health 5 (4): E4.. (1997.) „Stress.. Dudley. i ostali (2000.) „Sexuality. Deacon. K.) „Life satisfaction. Nichols.) „Gender differences in patterns of cerebral activation during equal experience of painful laser stimulation.. D." Proc Natl Acad Sci USA 96 (9): 5304-5309. De Wied." Behav Brain Res 83: 83-90.) „Androgen levels in adult females: Changes with age. J. D. Dudley. R. B. Deckner.

Washington.. T.D. 1. L. Gupta. DeVries. E." Biol Letter. P.) „Estrogen. T. DeVries." ANS Adv Nurs Sci 28 (4): 364-375.. i ostali (2005.. Kansas City. prosinca 2005. D.) Grooming.. B. testosterone. and the Evolution of Language. i B. Ghuman. i ostali (1996. Schmidt. i ostali (1997. J. Cam- bridge." Proc Natl Acad Sci USA 92 (17): 7744-7748.) „Estrogen-related mood disorders: Reproductive life cycle factors." Trends Pharmacol Sci 26 (10): 485-487.) „The effects of stress on social preferences are sexually dimorphic in prairie voles. P. C.) „Menstrual cycle phase modulates the reward system in women. Dunbar.) „Corticotropin-releasing factor induces social preferences in male prairie voles." Psychoneuroendocrinology 27 (6): 705-714. MA: MIT Press.DeRubeis. DeVries. Cam- bridge. Coie. Dluzen... Douma. A.) „Brain sexual dimorphism and sex differences in parental and other social behaviors.) „Cognitive therapy vs medications in the treatment of moderate to severe depression. Kirkpatrick. DeVries. Gossip. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . (2005. MA: Harvard University Press. G. M." Proc Natl Acad Sci USA 93 (21): 11 1980-1984.) „Genes drive ability to orgasm. (1999. A." Arch Gen Psychiatry 62 (4): 409-416. DeVries. i ostali (1982." Society for Neuroscience meeting. Dunn. A. }. S. Douda. S. (2005. R. (1996. i Spector. Dluzen. Husband. i ostali (2002. H. Lederhendler. D.) „Behavior patterns of socially rejected and neglected preadolescents: The roles of social approach and aggression. I. (2005.) „Modulation of pair bonding in female prairie voles (Microtus ochrogaster) by corticosterone. R. C. C. 5(2)308." U C. C. The Integrative Neurobiology of Affiliation. Hollon. A.1.) „Social modulation of corticosteroid responses in male prairie voles. S. 266 L.. Dreher. A. P. M." jAbnorm Child Psychol 10 (3): 389-409. K. 155-168.) Women turning to custom hormone therapy. 14.. Carter. i ostali (2005. K.. L. Dobson." Ann NY Acad Sci 807: 494-497. DeVries. C.. i ostali (2003.) „A conceptual model of the influence of stress on female reproduction. Cherkas.) „Unconventional effects of estrogen uncovered. S. DeVries. B. S. C. i ostali (1995. D. i ostali (2005. Taymans. E. W C C O TV. J." Reproduction 125 (2): 151-163. ur. and gender differences." Endocrine 27 (3): 259-268. E. Dodge.. (2005.

Narratives from women with signs of postpartum depression. F. Mokrani. Eisenberger. E.Duval. G. S. A. i ostali (2006. M. and affective influences.) „Raised plasma nerve growth factor levels associated with early-stage romantic love.) „Gender and aggressive behavior: A meta-analytic review of the social psychological literature. D. use of hormone therapy and attitudes towards it. N. Editorial (2005. H. M. J. Friberg. ur. Eberhard. McAuley. i ostali (1993.. i ostali (2005.) „The relations of emotionality and regulation to preschoolers' social skills and sociometric status.) „Gender differences in temperament: a meta-analysis." Psychol Bull 132 (I): 33-72. Bibliografija 267 . E. i McAuley. (1996.) „Why rejection hurts: A common neural alarm system for physical and social pain. i ostali (2005. (2005. Eagly. M.) „The relations of empathy-related emotions and maternal practices to children's comforting behavior." Maturitas 52 (3-4): 374-385. S. M. R. symptoms. I. Politi.. Eisenberg. Eisenberg. C. 29 (3): 340-341. Else-Quest. i ostali (1993. Princeton: Princeton University Press. i ostali (2006. i ostali (1999. C. 121-139." Psychoneuroendocrinology.) „Menstruation and reproduction in the context of therapy: Required reading for all therapists. U tisku." Psychology of Women Quarterly.. (1996. esteem. (1986. N.. Elavsky. H. Emanuele.) „Trends in middle-aged women's reports of symptoms." Scand ] Public Health 33 (4): 261-267." Ann Behav Med 30 (2): 138-145. Hyde." Maturitas 52 (2): 154-164. Eisenberg. E." Child Dev 64 (5): 1418-1438. and life satisfaction during menopause.. N. W. R.) „Physical activity. Fabes. M.) „Gender development and gender effects. N. (2004. A.) „Thyroid axis activity and serotonin function in major depressive episode. S. esteem. Fabes. P. i Lieberman.) „Physical activity enhances longterm quality of life in older adults: Efficacy. Edhborg. (2005." Trends Cogn Sci 8 (7): 294-300. Ekstrom. Elavsky. Berliner. N.." Psychol Bull 100 (2): 309-330. New York: Macmillan.) Female Control: Sexual Selection by Cryptic Female Choice." U The Handbook of Educational Psychology." Psychoneuroendocrinology 24 (7): 695-712. A.." J Exp Child Psychol 55 (2): 131-150.) „Struggling with life. D.

i ostali (1992. H. A. C." Neurobiol Aging 26 (8): 1205-1213. S." Psychiatry Res 42 (3): 231-240.) „Accelerated telomere shortening in response to life stress. Task construction and behavioral findings in normal subjects. i ostali (2004.) „Estradiol potentiates acetylcholine and glutamate-mediated post-trial memory processing in the hippocampus." U Childhood Gender Segregation: Causes and Conse- quences. i ostali (2004. Banks." Proc Natl Acad Sci USA 101 (49): 17312-17315. E. Eysenck. W. i Leinbach. emotional and behavioral correlates of gender segregation. Fagot." Science 308 (5728): 1578. Colcombe." Psychoneuroendocrinology.and drugs. T. I.) „Newborns' preference for facerelevant stimuli: Effects of contrast polarity. S. J." Proc Natl Acad Sci USA 102 (47): 17245-17250. i Eysenck. Pt. B.) „Differential reactions to assertive and communicative acts of toddler boys and girls. Erickson." Neuro Endocrinol Lett 26 (3): 175-192. i ostali (2005.." Brain Res 864 (2): 263-269. I. Farroni. J. M. Erwin. Estanislau. U tisku. Esch. ur. Epel. C. i ostali (2005. S. (1994. J. E. C.. Leaper. E. Epel. A.) „Let's talk about seks . S. B. K. (2005. Gur. i Stefano. i ostali (1985. Jue Lin i ostali (2006..Enserink." Child Dev 56 (6): 1499-1505.) „Cell aging in relation to stress arousal and cardiovascular disease risk factors. H. Farr.. B.) „The young child's gender schema: Environmental input. B. R. R. Johnson. p. (1978. Jimenez.) „Prenatal stress produces more behavioral alterations than maternal separation in the elevated plus-maze and in the elevated T-maze. M. i Morato. Blackburn.) „Physiological. Faber." BehavBrain Res 163 (1): 70-77. 234-302. S. (2005.. internal organization." Psychol Rep 43 (3. R. 2): 1247-1255.) „Facial emotion discrimination: I.) „Impulsiveness and venturesomeness: Their position in a dimensional system of personality description. D. G.) „The neurobiology of love. S. T. Epel. I.) „Are stress eaters at risk for the metabolic syndrome?" Ann NY Acad Sci 1032: 208-210. Hagan.. R. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .) „Selective sparing of brain tissue in postmenopausal women receiving hormone replacement therapy... 268 L. San Francisco: Jossey-Bass. (2005." Child Dev 60 (3): 663-672. i ostali (2000. E. Fagot. (1989. M.

) „Sex differences in the distribution of androgen receptors in the human hypothalamus." Clin Exp Pharmacol Physiol 25 (10): 764-775. U. (2005.) „Epigenetic programming of stress responses through variations in maternal care.) Iz razgovora. i ostali (2004. 4. R. W. Brain and Behavior. Aron. A. H. Ferguson. Shahrokh. E. San Diego: Academic Press. ur..) „Romantic love: An fMRI study of a neural mechanism for mate choice. T." Psychol Bull 116 (3): 429-456. C." U Gender and Emotion: Social Psychological Prespectives.) „Plasticity in the maternal circuit: Effects of experience and partum condition on brain astrocyte number in female rats. D. but may differ between sexes. E. W. Fisher.) „Gender differences in personality: A meta-analysis.. i ostali (2005. F... (2000. i ostali (2001. G. Fisher. H." J Comp Neurol 493 (1): 58-62. Sumner. H. C. i ostali (2005. H. Fischer. Fleming. D. i ostali (2002." ] Neurosci 25 (1): 149-156. i Eyre. i ostali (1998. Kulkarni. i ostali (2000. (2004. romantic attraction." / Neurosci 21 (20): 8278-8285. Pfaff. Finch. A. A.) „Uncrossed cortico-muscular projections in humans are abundant to facial muscles of the upper and lower face." Arch Sex Behav 31 (5): 413-419. and attachment. Fisher. 254-276 Cambridge: Cambridge University Press. vol." / Comp Neurol 425 (3): 422-435. 799-820.) „Defining the brain systems of lust. P..) „Engendering gender differences in shame and guilt: Stereotypes. Fisher." Ann NY Acad Sci 1036:167-180.. Fish.) „Pup suckling is more rewarding than cocaine: Evidence from functional magnetic resonance imaging and three-dimensional computational analysis.. N. E. Kruijver. socialization and situational pressures. Bibliografija 269 . E.) „Sex steroid control of mood.) „Oxytocin in the medial amygdala is essential for social recognition in the mouse.) Why We Love: The Nature and Chemistry of Romantic Love. E. S. i ostali (2000. M. A. New York: Henry Holt. C. Feingold. Aron. i ostali (2005. Fernandez-Guasti. A. J." Behav Neurosci 114 (1): 158-172. W. A. H. P.) „Evolution and the plasticity of aging in the reproductive schedules in long-lived animals: The importance of genetic variation in neuroendocrine mechanisms. mental state and memory. Ferguson. Fisher. (1994. Aldag. Ferris. Fink." U Hormones. ur." J Neurol 252 (1): 21-26.. Hess. H.. B. (2002.Featherstone. }.

N. Forger. A. C.) „Experience-hormone interactions and maternal behavior in rats." Physiol Behav 47 (6): 1165-1173. S. R. W. Fleming. i ostali (2002. S. i ostali (1992. C. D. Corter." Horm Behav 31 (2): 145-158.. Steiner. W. S. (1990. i Baker.) „Time and again: Effects of repetition and retention interval on 2 year olds' event recall. (1993. Fox. D.) „Postpartum factors related to mother's attraction to newborn infant odors. 270 L. i Watson. H." Science 286 (5442): 1155-1158." Horm Behav 32 (2): 85-98. S. D." ] Exp Child Psychol 47 (2): 259-273." Neuroscience 138 (3): 929-938. A.. Klein. Ruble.) „Hormonal and experiential correlates of maternal responsiveness during pregnancy and the puerperium in human mothers. Diorio..) „Mothering begets mothering: The transmission of behavior and its neurobiology across generations. S. and maternal responsiveness in human mothers." Neurosci Biobehav Rev 23 (5): 673-685. G. Fleming. Kraemer. C. i ostali (1997." Dev Psychobiol 26 (2): 115-132." Horm Behav 42 (4): 399-413. i ostali (1999.) „Neurobiology of mother-infant interactions: Experience and central nervous system plasticity across development and generations." / Child Psychol Psychiatry 33 (4): 685-698.) „Testosterone and prolactin are associated with emotional responses to infant cries in new fathers. Hamond (1989. (1970. Fleming..) „Cortisol. i ostali (1999. A. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .) „Cell death and sexual differentiation of the nervous system. A. J. Francis.. G..Fivush. O'Day. hedonics. S.. Corter. G. S.) „Nongenomic transmission across generations of maternal behavior and stress responses in the rat. A.) „Deletion of Bax eliminates sex differences in the mouse forebrain. Fleming.. J. i ostali (2004. H. (2006." Proc Natl Acad Sci USA 101 (37): 13666-13671. A. M. Flannery. A. i Sarker." Pharmacol Biochem Behav 73 (1): 61-75. M. G. Fleming. Rosen. R. i ostali (1997. A.) „Are individual differences in fantasy play related to peer acceptance levels?" J Genet Psychol 154 (3): 407-416. N. J. K. E. A. and N. Fleming.. i ostali (1993.. Forger.. S. S. maternal attitudes and behavior in new mothers. Wolff. Fleming.) „The effects of a social support group on depression. i ostali (2002. A. Fleming.) „Measurement of intravaginal and intrauterine pressures human coitus by radio-telemetry" J ReprodFert 22: 243-251. J.

(1992. D. (2004. D.) „Luteal phase administration of agents for the treatment of premenstrual dysphoric disorder.) „Gestation-induced cell proliferation in the rat brain." / Neuroendocrinal 14 (5): 349-353. Diener." Psychol Bull 84 (4): 634-660.. F. (1998." J Neurosci 22 (18): 7840-7843. Franklin. Bjorkqvist i P.) „Gender differences in negative affect and well-being: The case for emotional intensity. Fry.) „Environmental enrichment reverses the effects of maternal separation on stress reactivity. 1985." / Pers Soc Psychol 61 (3): 427-434." Ann NY Acad Sci 896: 66-84.) „Female aggression among the Zapotec of Oaxaca. Francis. Mexico.). (2005." Brain Res Dev Brain Res 156 (1): 61-66. San Diego: Academic Press. E. ur. M. and the development of individual differences in stress reactivity. S.. a survey. Frodi." Proc Biol Sci 265 (1399): 927-933. J. Gangestad. D. M. Fries. D. T.) „Are women always less aggressive than men? A review of the experimental literature. Macaulay." Percept Mot Skills 44 (1): 113-114. J. Young.Francis. i ostali (1999... A. Bibliografija 271 . i ostali (2002. Francis." Psychoneuroendocrinology 31 1: 38-48." CNS Drugs 18 (7): 453468. i Meaney.) „Crying: The mystery of tears.) „Early experience in humans is associated with changes in neuropeptides critical for regulating social behavior. F A. i ostali (2002.) „Sex differences in perception of a provocation.. D. i ostali (1991. J. Frodi. D. J. Niemela.) „Maternal care. A. (1985. Frey.) „Maternal care and the development of stress responses. S. R.. 187-200. i Bridges. i ostali (1977. Freeman. (1977.) „Menstrual cycle variation in women's preferences for the scent of symmetrical men. i Thornhill. (1999. E. W. E. Furuta." Curr Opin NeurobioW (1): 128-134. W.. Diorio. Champagne. R. gene expression. D." Proc Natl Acad Sci USA 102 (47): 17237-17240." Winston Pr (rujan. (2006." U K. D. L. P. Ziegler. T. i ostali (2005. W. Of Mice and Women: Aspects of Fe- male Aggression. D. A.) „Sex and ovarian steroids modulate brain-derived neurotrophic factor (BDNF) protein levels in rat hippocampus under stressful and non-stressful conditions. B. Fujita.) „Naturally occurring differences in maternal care are associated with the expression of oxytocin and vasopressin (Via) receptors: Gender differences. Francis.

" Pediatr Endocrinol Rev 2 (4): 661-668. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .77-85.. Giedd." J Comp Neurol 366 (2): 223-230. J.Garner. Giedd. Vaituzis. Gatewood. Giltay. i ostali (1997.. Getchell." MedSciMonit 11 (4): RA 136-145.. J. H. Giedd. Y. M." Brain Res Dev Brain Res 91 (2): 274-280. i ostali (1996. F. Giedd.) „Testosterone and aggressiveness. J. J. i ostali (2005.) „Dopamine D2 receptors in the nucleus accumbens are important for social attachment in female prairie voles (Microtus ochrogaster)." Nat Neurosci 2 (10): 861-863. N. Morgan. i ostali (1996.) „Sexual dimorphism of the developing human brain. J. B. J.. (1997. Giedd. Giedd. G. Tabacchi. i ostali (2005. New York: Raven Press. (2005. (2005. N. ]. D.. C. (2003." Cereb Cortex 6 (4): 551-560." / Endocrinol 187 (1): 109-116. D." Behav Neurosci 114 (1): 173-183. Giammanco. Giedd." Ann NY Acad Sci 1021. M. Blumenthal. (2004. Castellanos. A. J." Bull Menninger Clin 67 (2): 132-142. 26: 64-86.) Smell and Taste in Health and Disease. W. Giedd. Kho.) „Quantitative MRI of the temporal lobe.) Iz razgovora.) „A quantitative MRI study of the corpus callosum in children and adolescents.. Gingrich. i ostali (1996. J." Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 21 (8): 1185-1201. i ostali (1999. M.. N. D. J. M. Snell... (1991. A.) „Structural magnetic resonance imaging of the adolescent brain. A. i ostali (2005." Infant Behavior and Development.) „Brain development during childhood and adolescence: A longitudinal MRI study. N. Rumsey. J.) „The anatomy of mentalization: A view from developmental neuroimaging.) „Motherhood mitigates aging-related decrements in learning and memory and positively affects brain aging in the rat. amygdala. J. E. (2003. New York: McGraw-Hill.) „Neuroendocrine aspects of amenorrhea related to stress.) „Studying infant temperament. N.) „Quantitative magnetic resonance imaging of human brain development: Ages 4-18. J. Garstein.) Conversationally Speaking. and hippocampus in normal human development: Ages 4-18 years. N. 272 L.) „The sex difference of plasma homovanillic acid is unaffected by cross-sex hormone administration in transsexual subjects." Brain Res Bull 66 (2): 91-98. T. Genazzani. K. i ostali (2000. X. N. Liu.

Jerram..) „Gender-specific cerebral activation during cognitive tasks using functional MRI: Comparison of women in mid-luteal phase and men. Podell. J.. i ostali (2003.) „Normal sexual dimorphism of the adult human brain assessed by in vivo magnetic resonance imaging. Glickman.. J. i ostali (1988. A. S." Cereb Cortex 11 (6): 490-497. Krause. i ostali (2005.) „Transdermal testosterone therapy improves well-being. C." Menopause 10 (5): 390-398." Horm Behav 22 (4): 552-571." Journal of Nonverbal Behavior 26 (1): 27-41. Gootjes. Short. B. i ostali (2005. Goldstein.Gizewski. R. Goldberg E. Of Mice and Women: Aspects of Female Aggression. K. U tisku. Briganti. functional cortical geometry and the frontal lobes: laterality. R." Horm Behav 48 (4): 40-417." U K. M. Golombok. S. Goy. Bibliografija 273 ." / Neurosci 25 (40): 9309-9316.) „Sex related factors in the perception of threatening facial expressions. M.) „Sexual differentiation in three unconventional mammals: Spotted hyenas. Goldstein. E. M. New York: Cambridge University Press. i ostali (1994. i ostali (2001." Brain 126 (Pt." J Cog Neurosci 6: 276-296. E. i Fivush.. 163-172. D. i ostali (2005. sex and handedness. (1994. V.) „Cognitive bias. ur. (2002. i ostali (2006. L. W.) „Behavioral masculinization is independent of genital masculinization in prenatally androgenized female rhesus macaques.. M. L. Bjorkqvist i P. J. San Diego: Academic Press. i ostali (2003. Jerram. Niemela. M. Goos.. K." Neuroradiology 48 (1): 14-20. Good.) „Attention modulates hemispheric differences in functional connectivity: Evidence from MEG recordings. R. L." Neuroimage. S. Glazer. elephants and tammar wallabies. i ostali (2006.) Gender Development. M.. J. Seidman. Goldstein. S.) „Hormonal cycle modulates arousal circuitry in women using functional magnetic resonance imaging. and fear recognition in humans.. mood. E. 11): 2431-2446.. I..) „Interfemale aggression and resource scarcity in a cross-cultural perspective. R. Bercovitch. Lawrence. (1992.) „Sex differences in prefrontal cortical brain activity during FMRI of auditory verbal working memory. i Irwin. E." Neuropsychology 19 (4): 509-519. Bouma. M.) „Dosage-sensitive X-linked locus influences the development of amygdala and orbitofrontal cortex. Goldstat. and sexual function in premenopausal women.. F.

K. Griffin.) „Commentary on androgen deficiency in women and the FDA advisory board's recent decision to request more safety data. M. (2005.. Grumbach. Brain and Behavior." Int ] Impot Res 16 (2): 121-129. A. i ostali (2000." IntJ Impot Res 17 (4): 375-376. R." / Clin Endocrinol Metab 73 (5): 1016-1025. A.) „Serum androgen levels in healthy premenopausal women with and without sexual dysfunction: Part B: Reduced serum androgen levels in healthy premenopausal women with complaints of sexual dysfunction. C. (2003. Guay. Grumbach. A. M. R. M. Janssen.) „The neuroendocrinology of human puberty revisited. L. Saunders Co. 463-486. J. ur." Psychoneuroendocrinology 29 (9): 1153-1162. Guay. Grossman. A." J Pers Soc Psychol 65 (5): 1010-1022. i Mellon. 4. (1999. A. M. P. i ostali (2004. W Pfaff. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .) Iz razgovora. S. R. Munarriz." Proc Natl Acad Sci USA 96 (23): 13512-13517. S. Feldman.) „Effects of fragrance on female sexual arousal and mood across the menstrual cycle. B.) „Testosterone insufficiency in women: Fact or fiction?" World J Urol 20 (2): 106-110. Gray. S. ur. norepinephrine. D. W." U Hormones. and changing sex hormone levels in middle-aged men: Results of the Massachusetts Male Aging Study. 2): 2-14. (2002.) „Selective serotonin reuptake inhibitors directly alter activity of neurosteroidogenic enzymes. A. i ostali (2004. Se- 274 L. B. R. D. Gray. B.. Guay. Campbell.Graham.) „Sexual identity and sexual orientation.) „Age.. C. A.. E. San Diego: Academic Press." Psychosom Med 67 (4): 531-538. i Davis.) „Social variables predict between-subject but not day-to-day variation in the testosterone of U. i ostali (2005. Williams 1115-1286. Cortisol. (1993. M. (2005.. H. Guay.) „Puberty." U Williams Textbook of Endocrinology. Green. (2002. New York: W. i ostali (2004. Jacobson. (2002." Psychophysiology 37 (1): 76-84. H. vol. men. Grammer. Grumbach.) „Effects of partner support on resting oxytocin. M. Grewen. S.) „Androstadienone-a male pheromone?" Ethol Sociobiol 14: 201-207. S. disease.) „Sex differences in intensity of emotional experience: A social role interpretation.. (1993. and blood pressure before and after warm partner contact.) „Serum androgen levels in healthy premenopausal women with and without sexual dysfunction: Part A. Girdler." Horm Res 57 (Suppl. K. H. i Wood. i ostali (1991.

R.rum androgen levels in women aged 20 . Gur. Taylor. L. J. R. Black. E. i ostali (2004. M." Horm Behav 49 (2): 246-260." Am J Geriatr Psychiatry 10 (1): 72-80."Fertil Steril 77 (Suppl. E.. S." Cereb Cortex 12 (9): 998-1003. Guay. R. Gulinello. M. i ostali (2003. R... Gunning-Dixon. i Jacobson. F. Guthrie. i ostali (2003." Int J Impot Res 16 (2): 112-120. 1): 129-142..) „Brain region and sex differences in age association with brain volume: A quantitative MRI study of healthy young adults. R.) „Activity of the hypothalamicpituitary-adrenal axis is altered by aging and exposure to social stress in female rhesus monkeys. (2002. (2002.) „Exercise may ward off death in women with metabolic syndrome.) „Accounting for changes in social support among married older adults: Insights from the MacArthur Studies of Successful Aging. (2005. A.49 years with no complaints of sexual dysfunction." N Engl] Med 353 (5): 468-475. Gust. T. Mozley. L... L. J. D. Gunning-Dixon. Guthrie. A. J." Fertil Steril 79 (6): 1335-1340." Climacteric 7 (4): 375-389. M. i ostali (2002.) „Decreased free testosterone and dehydroepiandrosterone-sulfate (DHEA-S) levels in women with decreased libido. H. Guthrie. M. i ostali (2000. Bibliografija 275 .) „Sex differences in regional cerebral glucose metabolism during a resting state. T.. A. Dennerstein.. C." Climacteric 6 (2): 112-117. Dennerstein.) „Screening for androgen deficiency in women: Methodological and interpretive issues. Wilson.. H.. Gur. F. A. R. C." Psychol Aging 18 (3): 487-496. R.) „The menopausal transition: A 9-year prospective population-based study: The Melbourne Women's Midlife Health Project. i ostali (2003. Lebesgue. M." American Heart Association Scientific Sessions. Gulati. Guay. 4): S83-88." J Sex Marital Ther 28 (Suppl. Gurung. L. R. i ostali (2005. Philadelphia.) „Acute and chronic estradiol treatments reduce memory deficits induced by transient global ischemia in female rats. i ostali (2006.) „The prognostic value of a nomogram for exercise capacity in women.) „Central abdominal fat and endogenous hormones during the menopausal transition." Science 267 (5197): 528-531. Gulati.) „Sex differences in temporolimbic and frontal brain volumes of healthy adults. Gur." / Clin Endocrinol Metab 85 (7): 2556-2563. J. i ostali (1995. Dennerstein. D.) „Health care-seeking for menopausal problems. C. i ostali (2002.

Gutteling, B. M., De Weerth, C. i ostali (2005.) „The effects of prenatal stress on temperament and problem behavior of 27-month-old toddlers."
Eur Child Adolesc Psychiatry 14 (1): 41-51.

Gutteling, B. M., De Weerth, C. i ostali (2005.) „Prenatal stress and children's Cortisol reaction to the first day of school." Psychoneuroendocrinology 30 (6): 541-549. Haier, R. J., Jung, R. E. i ostali (2005.) „The neuroanatomy of general intelligence: Sex matters." Neuroimage 25 (1): 320-327. Halari, R., Hines, M. i ostali (2005.) „Sex differences and individual differences in cognitive performance and their relationship to endogenous gonadal hormones and gonadotropins." BehavNeurosci 119 (1): 104-117. Halari, R. i Kumari, V. (2005.) „Comparable cortical activation with inferior performance in women during a novel cognitive inhibition task."
Behav Brain Res 158 (1): 167-173.

Halari, R., Kumari, Y- i ostali (2004.) „The relationship of sex hormones and Cortisol with cognitive functioning in schizophrenia." J Psychopharmacol 18 (3): 366-374. Halari, R., Sharma, T. i ostali (2006.) „Comparable fMRI activity with differential behavioural performance on mental rotation and overt verbal fluency tasks in healthy men and women." Exp Brain Res 169 (1): 1-14. Halbreich, U. (2006.) „Major depression is not a diagnosis, it is a departure point to differential diagnosis - clinical and hormonal considerations." Psychoneuroendocrinology 31 (1): 16-22. Halbreich, U., Lumley, L. A. i ostali (1995.) „Possible acceleration of age effects on cognition following menopause." ] Psychiatr Res 29 (3): 153-163. Hall, J. A. (1978.) „Gender effects in decoding nonverbal cues." Psychol Bull 85: 8845-8857.
Hall, J. A. (1984.) Nonverbal sex differences: Communication accuracy and ex-

pressive style. Baltimore: Johns Hopkins University Press. Hall, J. A., Carter, J. D. i Horgan, T. G. (2000.) „Gender differences in the nonverbal communication of emotion." U A. H. Fischer, ur., Gender
and Emotion: Social Psychological Perspectives, 97-117. London: Cambridge

University Press. Hall, L. A., Peden, A. R. i ostali (2004.) „Parental bonding: A key factor for mental health of college women." Issues Ment Health Nurs 25 (3): 277-291. Halpern, C. T., Campbell, B. i ostali (2002.) „Associations between stress reactivity and sexual and nonsexual risk taking in young adult human males." Horm Behav 42 (4): 387-398.

276

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

Halpern, C. T., Udry, J. R. i ostali (1997.) „Testosterone predicts initiation of coitus in adolescent females." Psychosom Med 59 (2): 161-171. Hamann, S. (2005.) „Sex differences in the responses of the human amygdala." Neuroscientist 11 (4): 288-293. Hamilton, W. L., Diamond, M. C. i ostali (1977.) „Effects of pregnancy and differential environments on rat cerebral cortical depth." Behav Biol 19 (3): 333-340. Hammock, E. A., Lim, M. M. i ostali (2005.) „Association of vasopressin la receptor levels with a regulatory microsatellite and behavior." Genes
Brain Behav 4 (5): 289-301.

Hammock, E. A. i Young, L. J. (2005.) „Microsatellite instability generates diversity in brain and sociobehavioral traits." Science 308 (5728): 1630-1634. Harman, S. M„ Brinton, E. A. i ostali (2004.) „Is the WHI relevant to HRT started in the perimenopause?" Endocrine 24 (3): 195-202. Harman, S. M., Brinton, E. A. i ostali (2005.) „KEEPS: The Kronos Early Estrogen Prevention Study." Climacteric 8 (1): 3-12. Harman, S. M., Naftolin, F. i ostali (2005.) „Is the estrogen controversy over? Deconstructing the Women's Health Initiative Study: A critical evaluation of the evidence." Ann NY Acad Sci 1052: 43-56. Harris, G. (2004.) „Pfizer gives up testing viagra on women." New York Times, February 28. Harrison, K., ur. (1999.) „Tales from the screen: Enduring fright reactions to scary movies." Media Psychology, Spring: 15-22. Haselton, M. G., Buss, D. M. i ostali (2005.) „Sex, lies, and strategic interference: The psychology of deception between the sexes." Pers Soc Psychol
Bull 31 (1): 3-23.

Hasser, C., Brizendine, L. i ostali (2006.) „To treat or not to treat? Depression in pregnancy and the use of SSRIs." Current Psychiatry. 5 (4): 31-40. Havlicek, J. (2005.) „Women prefer more dominant men for short-term mating before ovulation." Biol Letter, 5 (2) 217-228. Hawkes, K. (2003.) „Grandmothers and the evolution of human longevity." Am J Hum Biol 15 (3): 380-400. Hawkes, K. (2004.) „Human longevity: The grandmother effect." Nature 428 (6979): 128-129. Hawkes, K., O'Connell, I. E. i ostali (1998.) „Grandmothering, menopause, and the evolution of human life histories." Proc Natl Acad Sci USA 95 (3): 1336-1339.

Bibliografija

277

Hayward, C. i Sanborn, K. (2002.) „Puberty and the emergence of gender differences in psychopathology." J Adolesc Health 30 (4 Suppl.): 49-58. Heinrichs, M., Baumgarrner, T. i ostali (2003.) „Social support and oxytocin interact to suppress Cortisol and subjective responses to psychosocial stress." Biol Psychiatry 54 (12): 1389-1398. Heinrichs, M., Meinlschmidt, G. i ostali (2001.) „Effects of suckling on hypothalamic-pituitary-adrenal axis responses to psychosocial stress in postpartum lactating women." J Clin Endocrinol Metab 86 (10): 4798-4804. Heinrichs, M., Neumann, I. i ostali (2002.) „Lactation and stress: Protective effects of breast-feeding in humans." Stress 5 (3): 195-203. Helson, R. i Roberts, B. (1992.) „The personality of young adult couples and wives' work patterns." / Pers 60 (3): 575-597. Helson, R. i Soto, C. J. (2005.) „Up and down in middle age: Monotonic and nonmonotonic changes in roles, status, and personality." / Pers Soc Psychol 89 (2): 194-204. Helson, R. i Srivastava, S. (2001.) „Three paths of adult development: Conservers, seekers, and achievers." / Pers Soc Psychol 80 (6): 995-1010. Henderson, V. (2002.) „Protective effects of estrogen on aging and damaged neural systems." in Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol. 4,821-840. San Diego: Academic Press. Henderson, V., Guthrie, J. R. i ostali (2003.) „Estrogen exposures and memory at midlife: A population-based study of women." Neurology 60 (8): 1369-1371. Herba, C. P. (2004.) „Annotation: Development of facial expression recognition from childhood to adolescence: Behavioural and neurological
perspectives." J Child Psychol Psychiatry 45 (7): 1185-1198.

Herbert, M. R., Ziegler, D. A. i ostali (2005.) „Brain asymmetries in autism and developmental language disorder: A nested whole-brain analysis." Brain 128 (1): 213-226. Herrera, E., Reissland, N. i ostali (2004.) „Maternal touch and maternal child-directed speech: Effects of depressed mood in the postnatal period." / Affect Disord 81 (1): 29-39.

Hershberger, S. L. i Segal, N. L. (2004.) „The cognitive, behavioral, and personality profiles of a male monozygotic triplet set discordant for sexual orientation." Arch Sex Behav 33 (5): 497-514. Hickey, M., Davis, S. R. i ostali (2005.) „Treatment of menopausal symptoms: What shall we do now?" Lancet 366 (9483): 409-421.

278

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

Hill, C. A. (2002.) „Gender, relationship stage, and sexual behavior: The importance of partner emotional investment within specific situations." J Sex Res 39 (3): 228-240. Hill, H., Ott, F. i ostali (2006.) „Response execution in lexical decision tasks obscures sex-specific lateralization effects in language processing: Evidence from event-related potential measures during word reading."
Cereb Cortex. U tisku.

Hill, K. (1988.) „Trade offs in male and female reproductive strategies
among the Ache." U Human Reproductive Behavior: A Darwinian Perspec-

tive, ur. Bertzig, and Borgerhoff, i ostali. New York: Cambridge University Press. 215-239. Hines, M. (2002.) „Sexual differentiation of human brain and behavior." U Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol. 4,425-462. San Diego: Academic Press. Hines, M., Ahmed, S. F. i ostali (2003.) „Psychological outcomes and gender-related development in complete androgen insensitivity syndrome."
Arch Sex Behav 32 (2): 93-101.

Hines, M., Brook, C. i ostali (2004.) „Androgen and psychosexual development: Core gender identity, sexual orientation and recalled childhood gender role behavior in women and men with congenital adrenal hyperplasia (CAH.)" J SexRes 41 (1): 75-81. Hines, M. i Kaufman, F. R. (1994.) „Androgen and the development of human sex-typical behavior: Rough-and-tumble play and sex of preferred playmates in children with congenital adrenal hyperplasia (CAH)." Child Dev 65 (4): 1042-1053. Hittelman, J. H. (1979.) „Sex differences in neonatal eye contact time." Merrill-Palmer Q 25:171-184. Hodes, G. E. i Shors, T. J. (2005.) „Distinctive stress effects on learning during puberty." Horm Behav 48 (2): 163-171. Holdcroft, A., Hall, L. i ostali (2005.) ,,Phosphorus-3 1 brain MR spectroscopy in women during and after pregnancy compared with nonpregnant control subjects." AJNR Am J Neuroradiol 26 (2): 352-356. Holden, C. (2005.) „Sex and the suffering brain." Science 308 (5728): 1574. Holmstrom, R. (1992.) „Female aggression among the great apes." U K.
Bjorkqvist i P. Niemela, ur., Of Mice and Women: Aspects of Female Aggres-

sion, 295-306. San Diego: Academic Press. Holstege, G. i ostali (2003.) „Brain activation during female sexual orgasm." Soc Neurosci Abstr 727: 7.

Bibliografija

279

Hoover-Dempsey, K. W. (1986.) „Tears and weeping among professional women: In search of new understanding." Psychology of Women Quarterly 10:19-34. Horgan, T. G. i ostali (2004.) „Gender differences in memory for the appearance of others." Pers Soc Psychol Bull 30 (2): 185-196. Howard, J. M. (2002.) „'Mitochondrial Eve/ 'Y Chromosome Adam/ testosterone, and human evolution." Riv Biol 95 (2): 319-325. Howes, C. (1988.) „Peer interactions of young children." Monographs of the
Society for Research in Child Development, serial no. 2 1 7 , 5 3 (1).

Hrdy, S. (1999.) Mother Nature. New York: Pantheon. Hrdy, S. (2005.) Iz razgovora. Hrdy, S. B. (1974.) „Male-male competition and infanticide among the
langurs (Presbytis entellus) of Abu, Rajasthan." Folia Primatol (Basel) 22

(1): 19-58. Hrdy, S. B. (1977.) „Infanticide as a primate reproductive strategy." Am Sci 65 (1): 40-49. Hrdy, S. B. (1997.) „Raising Darwin's- consciousness: Female sexuality and the prehominid origins of patriarchy." Human Nature 8 (1): 1-49. Hrdy, S. B. (2000.) „The optimal number of fathers: Evolution, demography, and history in the shaping of female mate preferences." Ann NY Acad Sci 907: 75-96. Huber, D., Veinante, P. i ostali (2005.) „Vasopressin and oxytocin excite distinct neuronal populations in the central amygdala." Science 308 (5719): 245-248. Hultcrantz, M. (2006.) „Estrogen and hearing: A summary of recent investigations." Acta Otolaryngol 126 (1): 10-14. Hummel, T., Krone, F. i ostali (2005.) „Androstadienone odor thresholds in adolescents." Horm Behav 41 (3): 306-310. Huot, R. L., Brennan, P. A. i ostali (2004.) „Negative affect in offspring of depressed mothers is predicted by infant Cortisol levels at 6 months and maternal depression during pregnancy, but not postpartum." Ann NY Acad Sci 1032: 234-236. Hyde, J. S. (1984.) „How large are gender differences in aggression? A developmental meta-analysis." Dev Psychol 20: 722-736. Hyde, J. S. (1988.) „Gender differences in verbal ability: A meta-analysis"
Psychol Bull 104 (1): 53-69.

280

L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK

Idiaka, T. (2001.) „fMRI study of age-related differences in the medial temporal lobe responses to emotional faces." Society for Neuroscience, New Orleans. Iervolino, A. C., Hines, M. i ostali (2005.) „Genetic and environmental influences on sex-typed behavior during the preschool years." Child Dev 16 (4): 826-840. Imperato-McGinley, J. (2002.) „Gender and behavior in subjects with genetic defects in male sexual differentiation." U Hormones, Brain and Behavior, ur. D. W. Pfaff, vol. 5,303-346. San Diego: Academic Press. Insel, T. R. (2003.) „Is social attachment an addictive disorder?" Physiol Behav 79 (3): 351-357. Insel, T. R. i Fernald, R. D. (2004.) „How the brain processes social information: Searching for the social brain." Atinu Rev Neurosci 27: 697-722. Insel, T. R., Gingrich, B. S. i ostali (2001.) „Oxytocin: Who needs it?" Prog Brain Res 133: 59-66. Insel, T. R. i Young, L. J. (2000.) „Neuropeptides and the evolution of social behavior." Curr Opin Neurobiol 10 (6): 784-789.
Institute of Medicine. (2003.) Gender issues in medicine: Working-Group on

Gender Issues in Medicine. Institute of Medicine, studeni. Irwing, P. i Lynn, R. (2005.) „Sex differences in means and variability on the progressive matrices in university students: A meta-analysis." Br J Psychol 96 (Pt. 4): 505-524. Jacklin, C. i Maccoby, E. (1978.) „Social behavior at thirty-three months in same-sex and mixed-sex dyads." Child Dev 49: 557-569. Jackson, A., Stephens, D. i ostali (2005.) „Gender differences in response to lorazepam in a human drug discrimination study." ] Psychopharmacol 19 (6): 614-619. Jasnow, A. M., Schulkin, J. i ostali (2006.) „Estrogen facilitates fear conditioning and increases corticotropin-releasing hormone mRNA expression in the central amygdala in female mice." Horm Behav 49 (2): 197-205. Jausovec, N. i Jausovec, K. (2005.) „Sex differences in brain activity related to general and emotional intelligence." Brain Cogn 59 (3): 277-286. Jawor, J. M., Young, R. i ostali (2006.) „Females competing to reproduce: Dominance matters but testosterone may not." Horm Behav 49 (3): 362-368. Jenkins, W. J. i Becker, J. B. (2003.) „Dynamic increases in dopamine during paced copulation in the female rat." Eur J Neurosci 18 (7): 1997-2001.

Bibliografija

281

and mood disturbance: Where is the therapeutic bridge?" Biol Psychiatry 44 (9): 798-811.. i File.. R. B. J. Jones. Joffe.) „Impact of oral contraceptive pill use on premenstrual mood: Predictors of improvement and deterioration. Wustenberg." J Pers Soc Psychol 63 (3): 391-402. N. serotonin.) „Greater right frontal EEG asymmetry and nonemphathic behavior are observed in children prenatally exposed to cocaine. i ostali (2002. i ostali (2003. F. N... L." Neuropsychologia 40 (13): 2397-2408. S. Lubin. H. H. Joffe. Szilagyi." Psychiatr Clin North Am 26 (3): 563-580. Joffe. H. Jones. K. A. (1996.. Johnston.. A. i ostali (2002. H.) „Sex differences in animal tests of anxiety. M. V. S. Josephs.) „Gender and self-esteem. Jovanovic. (2006. Washington: APA Press.) „Women and men exhibit different cortical activation patterns during mental rotation tasks." Menopause 9 (6): 392-398. i Cohen. D." Int J Neurosci 114 (4): 459-480. (1991." Gerontology 49 (6): 392-395.) Psychopharmacology and women: Sex. J. Cohen.) „Spatial memory performance in androgen insensitive male rats. Joffe. N. Jorm.) „Gestational treatment with cocaine and fluoxetine alters oxytocin receptor number and binding affinity in lactating rat dams.) „Estrogen.. i ostali (2004. (2005. B. K." Physiol Behav 85 (2): 135-141. S. (1998. S. i ostali (2003.) „Assessment and treatment of hot flushes and menopausal mood disturbance. Field. L.Jensvold.) „Cohort difference in sexual orientation: Results from a large age-stratified population sample." Am J Obstet Gynecol 189 (6): 1523-1530.) „Menstrual cycle phase effects on pre-pulse inhibition of acoustic startle. R. Hall. Joffe. Raiser. T. A. Jordan. Soares.) „Vasomotor symptoms are associated with depression in perimenopausal women seeking primary care. Johns.) „Gender in the pharmacy: Does it matter?" Science 308 (5728): 1572. i ostali (1992. i ostali (2004. H. (2005. i ostali (2004. i ostali (2003. A. E. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .) Iz razgovora. i Watson. T. A. E.. L. gender and hor- mones." hit J Dev Neurosci 22 (5-6): 321-328. 28 L. J.. Markus. Dear." Psychophysiology 41 (3): 401-406." Physiol Behav 49 (2): 245-250. E. M. H. T. A. C.

Kaufman. E. (2005. Cambridge." Am ] Psychiatry 157 (8): 1243-1251." Endocrinology 123 (1): 647-651." Science 256 (5058): 833-836. Carter." Endocr Rev 26 (6): 833-876. Kaufman. B. i Sachser.) „Stressful life events and previous episodes in the etiology of major depression in women: An evaluation of the 'kindling' hypothesis.. M.) Iz razgovora. I. M.) „A Swedish national twin study of lifetime major depression. Kendrick. B. P. K. Kendler.) „The effects of prenatal social stress on behaviour: Mechanisms and function. F. The Integrative Neurobiology of Affiliation. S. Kajantie. K." Proc Natl Acad Sci USA 101 (49): 17316-17321. (2000. M." Brain Res Bull 44: 383-395. Silbiger. A. J.) „Early learning and the social bond. E. C.) „Changes in the sensory processing of olfactory signals induced by birth in sleep. Lederhendler i B.) „The effects of sex and hormonal status on the physiological response to acute psychosocial stress. Kendler. Keller-Wood. K. M. i Vermeulen.) „Social supports and serotonin transporter gene moderate depression in maltreated children. M. Gatz. i ostali (1997.. M.." Neurosci Biobehav Rev 29 (2): 283-294. I. M. i ostali (1988." Am J Psychiatry 163 (1): 109-114.) „Neural control of maternal behavior and olfactory recognition of offspring. Bibliografija 28 ...) „Progesterone attenuates the inhibition of adrenocorticotropin responses by Cortisol in nonpregnant ewes. (2005. MA: MIT Press. L. Kirkpatrick.) „The decline of androgen levels in elderly men and its clinical and therapeutic implications.): 111S-124S.) „Oxytocin. No. A. i ostali (1992. 263-274. S. N.. ur. S. Levy.. F. i ostali (2000. i ostali (2004. M. C. Keverne. J. K. Kanin. S." Cell 120 (4): 449-460. J. Z.) „A research note on male-female differentials in the experience of heterosexual love. C." J Sex Res 6 (1): 64-72. i ostali (2006. Kenyon.. Kendrick." Psychoneuroendocrinology 31 (2): 151-178. (2005. Kendrick." U C. (2006.) „The plasticity of aging: Insights from longlived mutants. Kenyon. Thornton.Kaiser. i Martel. motherhood and bonding. (2005. L. (1999. (1970." Exp Physiol 85 (Spec. E. Nevison. K. Da Costa. Yang.

i ostali (2006. A." Arch Gen Psychiatry 62 (12): 1377-1384.) „Oxytocin modulates neural circuitry for social cognition and fear in humans.. A. L. T. K. A.." Biol Psycholll (1): 2-11.. Kimura. i ostali (2005." Neuropsychology 18 (4): 738-747.) „Hostile marital interactions. C. Morrow. neuroendocrine. R. Madonia. i ostali (2004. Klatzkin. A. Glaser. T. H. J. J. and premenstrual symptoms in women. i ostali (1996. i ostali (2003. M.and postsynaptic gene expression in the rat frontal pole. i ostali (2005." Nature 438 (7065): 229-233. Kiecolt-Glaser." / Pers Soc Psychol 88 (2): 400-412. i ostali (1999. (2002. L. C.) „Variability in perisylvian brain anatomy in healthy adults.Kiecolt-Glaser. Iervolino. Kudielka.. Loving. R." Ann NY Acad Sci 840: 656-663. K. Kinnunen. M." J Neurochem 86 (3): 736-748." Psychosom Med 61 (2): 154-162. J. Kirschbaum.) „Motherhood and the hormones of pregnancy modify concentrations of hippocampal neuronal dendritic spines. J. menstrual cycle phase. Bollich... P.) „Repeated variable prenatal stress alters pre. C. Esslinger. i ostali (2006. Knaus. U tisku. K.) „Histories of depression.) „Sex-linked differences in the anatom of the perisylvian language cortex: A volumetric MRI study of gray matter volumes. Bollich. A.) „Masculine girls and feminine boys: genetic and environmental contributions to atypical gender development in early childhood. A." Nature 402 (6758): 137-138. I. C. 25 (49): 11489-11493. J. Kinsley. M. H.) „Marital conflict and endocrine function: Are men really more physiologically affected than wom e n ? " } Consult Clin Psychol 64 (2): 324-332. proinflammatory cytokine production. i ostali (2006. i ostali (1998." Horm Behav 49 (2): 131-142. Koenig.) „Fruitless specifies sexually dimorphic neural circuitry in the Drosophila brain." / Neurosci. i Corwin. i ostali (1999. 28 L. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .. K. and autonomic correlates. Trainer. Knafo. C. Klein. T. E." Brain Lang.. Ote. Kinsley. R. Newton. Kiecolt-Glaser. B. A.) „Seeing the unexpected: How sex differences in stress responses may provide a new perspective on the manifestation of psychiatric disorders. M. T. J. C. K. R. Knaus." Curr Psychiatry Rep 4 (6): 441-448. Kirsch..) „Marital stress: Immunologic. allopregnanolone responses to stress.) „Impact of gender. and wound healing. i ostali (2005. L. and oral contraceptives on the activity of the hypothalamus-pituitary-adrenal axis..) „Motherhood improves learning and memory. A. i ostali (2005.

Heinrichs..) „Experiential and hormonal correlates of maternal behavior in teen and adult mothers. Kring.Knickmeyer.) „Shifts in preferred learning strategy across the estrous cycle in female rats. E. A. L. i ostali (2005. Fischer 2nd series (211-231). (1998.. R. Mangin. (2005. social relationships. P. Esler. i ostali (2005.) „Estrogen supplementation attenuates glucocorticoid and catecholamine responses to mental stress in perimenopausal women. i ostali (2001. D." U Gender and Emotion: Social Psycho logical Perspectives: Studies in Emotion and Social Interaction.) „Gender-typed play and amni otic testosterone. (2002. B. M. M. Kochanska. and physiology" / Pers Soc Psychol 74 (3): 686-703. Krpan.) „Sex differences in androgen receptors of the human mamillary bodies are related to endocrine Bibliografija 28 . M. Knickmeyer. M. i ostali (2005. ur. Fernandez-Guasti.) „Sex differences in emotion: Expression. L. Wheelwright. F. A. Baron-Cohen. (2005. i ostali (2005. M.) „Relationship of day-to-day reproductive levels to sleep in midlife women.) „Oxytocin increases trust in humans." Dev Psychol 41 (3): 517-528." Horm Behav 47 (1): 112-122." Neurobiol Learn Mem 82 (3): 309-323. and restricted interests in children... I. M. S. Korol. i ostali (2004." ] Psychiatr Pract 8 (1): 59-60. (2004. i ostali (2005. G." Child Dev 65 (3): 852-868. i ostali (2002.) „Role of estrogen in balancing contributions from multiple memory systems. Koch." Arch Intern Med 165: 2370-2376. Korol. R...) „Treatment resources for the paraphilic and hypersexual disorders. R. Malin. S. J.) „Gender and anger. G." J Child Psychol Psychiatry 46 (2): 198-210. L." Horm Behav 45 (5): 330-338. Kring. H.. Gunthrie. DeVet.) „Foetal testosterone. P. Kruijver. P. Kosfeld. K.. A. H.) „Emotional arousal and gender difference in aggression: A meta-analysis." Aggressive Behavior 28: 366-393. M. A. Komesaroff.. New York: Cambridge University Press. Krueger. D.) „Maternal reports of conscience development and temperament in young children. experience. R." Nature 435 (7042): 673-676.) „Age-related morphology trends of cortical sulci. Kochunov. K. P." Hum Brain Mapp 26 (3): 210-220. Coombs. C. i ostali (1999." J Sex Res 42 (3) 212-219. Knight. i Kaplan. F. S. (2000. Kravitz." ] Clin Endocrinol Metab 84 (2): 606-610.) „Feeling Frumpy: The relationships between body image and sexual response changes in midlife women.. D. A. i ostali (1994.

M.) „Age and gender differences in cardiac reactivity and subjective emotion responses to emotional autobiographical memories. T.) „Sex differences in HPA axis responses to stress: A review.) „HPA axis responses to laboratory psychosocial stress in healthy elderly adults. i ostali (2005. O. N. Kurosaki. Kuhlmann. (2006. S.. Kudielka. M. G. E. Buske-Kirschbaum. U tisku." Neurobiol Learn Mem S3 (2): 158-162.) „Distorted images of one's own body activates the prefrontal cortex and limbic/paralimbic system in young women: A functional magnetic resonance imaging study. Kurshan. i ostali (2005." Biol Psychol 69 (1): 113-132. i ostali (2004. E.) „Psychological and endocrine responses to psychosocial stress and dexamethasone/corticotropin-releasing hormone in healthy postmenopausal women and young controls: The impact of age and a two-week estradiol treatment." Psychoneuroendocrinology 29 (1): 83-98. Ladd. and children: Impact of age and gender. Kudielka. (1976. S. i Kirschbaum.. G. A.. J. M. M. K." Biol Psychiatry. A. A. Kirschbaum. Nicolosi." Physiol Behav 84 (5): 799-806. A. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK . Lumley.) „Venlafaxine in the treatment of depressive and vasomotor symptoms in women with perimenopausal depression. O. (2005. (2005. Kudielka. Shirao. i Neill Epperson." Depress Anxiety 22 (2): 94-97." Neuroendocrinology 70 (6): 422-430. i Wolf. B.) „Effects of oral Cortisol treatment in healthy young women on memory retrieval of negative and neutral words. Lakoff. C. i ostali (2006. N." Arch Women Ment Health 9 (1): 1-14. B. R. Berry. Lambert.) Language and Women's Place. New York: Harper & Row.." Psychopharmacology (Berl) 183 (1): 65-71.) „Sexual problems among women and men aged 40 . C. i ostali (1999. O. B. K. Schmidt-Reinwald.status rather than to sexual orientation or transsexuality. C. Newport. i ostali (2003. i ostali (2005. i ostali (2005.. younger adults.) „Oral contraceptives and mood in women with and without premenstrual dysphoria: A theoretical model." Emotion 3 (2): 115-126. A. D. Laumann.80: Prevalence and correlates identified in 28 L.. Kuhlmann. Labouvie-Vief..) „Cortisol and memory retrieval in women: influence of menstrual cycle and oral contraceptives.) „Pup exposure differentially enhances foraging ability in primiparous and nulliparous rats. M.. C." / Clin Endocrinol Metab 86 (2): 818-827.

P.) „A meta-analytic review of gender variations in children's language use: Talkativeness.) „Developmental changes in mother-infant face-to-face communication: Birth to 3 months. J.) „Preoccupations and behaviors associated with romantic and parental love: Perspectives on the origin of obsessive-compulsive disorder.) „Gender differences in neural correlates of recognition of happy and sad faces in humans assessed by functional magnetic resonance imaging. Lederman.) „Men. E. Liu. T." Nutr Rev 62 (7. Pt. Laumann. i ostali (2005. Rauh.) „Cingulate cortex: A closer look at its gut-related functional topography. (2004. A.) „Influence of lactation on body weight regulation. L. i ostali (2004. S. Lederman. C.) „Sexual dysfunction in the United States: Prevalence and predictors.. M. E. M. (2003. i ostali (1999. Bailer." Am J Physiol Gastrointest Liver Physiol 289 (4): G722-730.) „Primary parental preoccupation: Circuits.. i ostali (2005. J. Leaper." NeurosciLett 333 (1): 131-136. L. Lee.) „The effects of the World Trade Center event on birth outcomes among term deliveries at three lower Manhattan hospitals." Mol Psychiatry 10 (5): 450-455. M.. S. A." Dev Psychol 38 (2): 288-305.) „The politics of publication./ the Global Study of Sexual Attitudes and Behaviors. and assertive speech. Leckman. R." PLoSBiology 4 (1): 19. Lee. affiliative speech. E. Liu. Feldman. H.) „Relationship of a 5-HT transporter functional polymorphism to 5-HT 1A receptor binding in healthy women. (2002.) „Neural activities associated with emotion recognition observed in men and women. L. P. i ostali (2002.. A. Lawrence." Child Adolesc Psychiatr Clin N Am 8 (3): 635-665. and the crucial role of the environment. Lavelli. M. T. Bibliografija 28 . i Mayes. Lawrence.. Lee. (2004. i ostali (2004. U." Mol Psychiatry 10 (8): 715-716. T. M. Kern. A. Paik. E. H. women and ghosts in science. i Smith. i Fogel. E. (2006. V.. i ostali (2005." Environ Health Perspect 112 (17): 1772-1778." Nature 422 (6929): 259-261. A." Dev Psychoid (6): 993-1027. (1999. Q. Leckman. A." Int J Impot Res 17 (1): 39-57." JAMA 281 (6): 537-544. 2): S112-119.. Lawal." / Neural Transm 111 (7): 753-771. genes. C.

R. H. E.) „The nucleus accumbens shell is critical for normal expression of pup-retrieval in postpartum female rats. Leresche. Kosten. E. J." Science 284 (5412): 330-333." Scand J Psychol 42 (5): 429-435. i Fleming. M.) „Men." Gend Med 9. Levesque. Leibenluft. i ostali (2005. i ostali (2004. L. R. Levenson. M.) „Postnatal development of prefrontal inhibitory circuits and the pathophysiology of cognitive dysfunction in schizophrenia. Keverne. what's learned. Li. LeVay." Behav Brain Res 145 (1-2): 99-111." Neuroscience 121 (3): 545-551." Biol Psychiatry 53 (6): 502-510. ur.. Li. i ostali (2003. (2003... M. Joanette. Y. i Gillian. A.) „Neural circuitry underlying voluntary suppression of sadness.) „Social behavior and language acquisition. Lewis. S. i ostali (2005. D. E. R.) „Sex differences in cell death." Ann NY Acad Sci 1000: 348-366. W. 313-330. Mancl. D." Biol Psychiatry 56 (4): 225-232." Ann Neurol 58 (2): 317-321.." U Interactional conversation and the development of language. L.) „Here's looking at you. sweat. Cruz. 28 L. and brains: What's hardwired. I.) „Emotion recognition and social adjustment in school-aged girls and boys.) „Blood. B. L.. Levesque. J. J.. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . and what's controversial. R." Science 253 (5023): 1034-1037." Sex Roles 50 (1-2): 1-5.. B. M.) „Relationship of pain and symptoms to pubertal development in adolescents. S.) „Sex differences in brain activation during stress imagery in abstinent cocaine users: A functional magnetic resonance imaging study. T. Gobbini. S." Pain 118 (1-2): 201-209. Haslett. and fears: The autonomic architecture of emotion. Lewis. i ostali (1999. Leppanen. A. (1991. (1997. Li. New York: Wiley.Leeb. (2004. J. women.) „A difference in hypothalamic structure between heterosexual and homosexual men. (2): 59-61. S. kid! A longitudinal study of perceived gender differences in mutual gaze behavior in young infants. C. i ostali (2005.. (2003. Pin. i ostali (2003.) „Mothers' neural activation in response to pictures of their children and other children. H.) „Regulation of maternal behavior and offspring growth by paternally expressed Peg3. E. T. (2005.) „Neural correlates of sad feelings in healthy girls. Li. i ostali (2004. (2001." Biol Psychiatry 51 (5): 487-494." Ann NY Acad Sci 1021: 64-76. Eugene. A. M. Legato.

i Young. R." ] Neuroendocrinal 16 (4): 325-332. J. Light. Lim. F." Nature 429 (6993): 754-757.) „Vasopressin-dependent neural circuits underlying pair bond formation in the monogamous prairie vole. M. R.. M. H. K. M. Hammock. J. M. Z.Li.. M." Horm Behav 47 (5): 540-548. A. i ostali (2004. C. Lim. Smith. Li.." Addict Behav 29 (8): 1541-1564. Nair. Y. T. Bibliografija 28 . i Shen..) „More frequent partner hugs and higher oxytocin levels are linked to lower blood pressure and heart rate in premenopausal women. Light." Health Psychol 19 (6): 560-567. Lim. i ostali (2005..) „Deficits in plasma oxytocin responses and increased negative affect. M.) „Species and sex differences in brain distribution of corticotropin-releasing factor receptor subtypes 1 and 2 in monogamous and promiscuous vole species. K. Grewen.) „The role of vasopressin in the genetic and neural regulation of monogamy. M. H. K. and blood pressure in mothers with cocaine exposure during pregnancy. Lim. Z. C.. M. (2005." Int J Dev Neurosci 23 (2-3): 235-243. Murphy. M." J Comp Neurol 487 (1): 75-92. i ostali (2005. K." Neuroscience 125 (1): 35-45.." Nucl Med Commun 25 (10): 999-1005.. M. A." J Comp Neurol 468 (4): 555-570.) „Enhanced partner preference in a promiscuous species by manipulating the expression of a single gene. Lim.) „Ventral striatopallidal oxytocin and vasopressin Via receptors in the monogamous prairie vole (Microtus ochro-gaster). M. Lim. stress. Z.) „Oxytocin responsivity in mothers of infants: A preliminary study of relationships with blood pressure during laboratory stress and normal ambulatory activity. Grewen. M. L.) „Estrogen and brain: Synthesis. i ostali (2004. i ostali (2004.. M. K. i ostali (2004. i ostali (2000. C. M. E.) „Neuropeptides and the social brain: Potential rodent models of autism..) „Gender difference in brain perfusion 99mTc-ECD SPECT in aged healthy volunteers after correction for partial volume effects. i ostali (2005. Light. M.) „Oxytocinergic activity is linked to lower blood pressure and vascular resistance during stress in postmenopausal women on estrogen replacement. i ostali (2004. Matsuda. I.'Tronf Biosci 10: 257-267. Wang. K." Biol Psychol 69 (1): 5-21. (2004. C. Grewen. E. Light. K. i ostali (2005. function and diseases. Bielsky.

G. H.) „Algebra and the adolescent brain. J." Physiol Behav 60 (5): 1209-1215. i ostali (2006.. (2003. McCarthy." Horm Behav 47 (3): 241-255.." / Sex Educ Ther." Horm Behav 44 (5): 395-401. M. M. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . (2004.. 1936 and 1958. Lu." Child Dev 75 (5): 1357-1372. R. J." Neuropsychopharmacology 27 (1): 12-24. C.) „Raising the awareness of primary care providers about postpartum depression." Maturitas 51 (1): 98-109. (2002. M. E. Luna. R. Z.) „Appropriate use of hormones should alleviate concerns of cardiovascular and breast cancer risk. E.) „Reduced anxiety in postpartum rats requires recent physical interactions with pups.) „Psychological effects of subthreshold exposure to the putative human pheromone 4. Garver." Trends Cogn Sci 8 (10): 437-439. 20 L. i ostali (1991. C. Lunde. A.16-androstadien-3-one. Lovic. V. i ostali (1996.. Luna. (2004.) „An anxiolytic action of oxytocin is enhanced by estrogen in the mouse. Goncalves. orgasm. Lundstrom. A." Behav Brain Res 148 (1-2): 209-219. i Pawasauskas.) „Sexual desire. McDonald. L." Pharmacotherapy (9): 1131-1140. (2005. S.) „Artificially-reared female rats show reduced prepulse inhibition and deficits in the attentional set shifting task—reversal of effects with material-like licking stimulation. 96-99.) „Aggressive behaviour: Contributions from genes on the Y chromosome. J.) „Maturation of cognitive processes from late childhood to adulthood. i Bethea. Wisner.. B. M. 17: 62-70. i Fleming. (2000. C. San Diego: Academic Press. (2005. B. Larson. rasprava 33-41. Lynam. S. N. (2005. but is independent of suckling and peripheral sources of hormones. I." journal of Quantitative Criminology 20: 319-341. i ostali (2004. D. N. R. and sexual fantasies: A study of 625 Danish women born in 1910.Lobo.) „Personality pathways to impulsive behavior and their relations to deviance: Results from three samples. Lobo. K. Luisi. Lovell-Badge.) Menopause. i ostali (2003. A. E. K. Logsdon." Issues Ment Health Nurs 27 (1): 59-73. (2004. Lonstein. K.) „Treatment of premenstrual dysphoric disorder with selective serotonin reuptake inhibitors.) „Ovarian steroid regulation of 5-HT1A receptor binding and G protein activation in female monkeys." Novartis Found Symp 268:20-33.

C.) „Stress.) „Gender segregation in childhood. (2005. McClure." Child Dev 51 (4): 964-980. Monk. odors and vsana: The neuroendocrinology of social chemosignals in humans and animals. McFadden. N. E. C." Child Dev 44 (1): 34-42. S. E.. E. McClintock. D. S. (2002. Coming Together. anxiety. MA: Harvard University Press.) „A developmental examination of gender differences in brain engagement during evaluation of threat. Maccoby. W Pfaff." J Appl Physiol 91 (6): 2785-27801. C. C. Maccoby. (2001.) „Persistent effects of prenatal." Child Dev 30 (2): 239-252. J. i Jacklin. E. (1973. 1. (1959. activity. vol. (1987.McClintock. 1): il35-il37.) „A meta-analytic review of sex differences in facial expression processing and their development in infants. (2005." Proc Natl Acad Set USA 95 (5): 2709-2713." Chem Senses 30 (Suppl. and emotions as revealed by studies of a unique antidepressant: Tianeptine.) „Role-taking in childhood and its consequences for social learning. Brain and Behavior. S. M.) „Sex differences in aggression: A rejoinder and reprise. E." Ann NY Acad Sci 855:390-392. Cambridge. or adult treatment with flutamide on the hypothalamic-pituitary-adrenal stress response of adult male rats. C. E. B. K. M. E.) „On the nature of mammalian and human pheromones. E.) Iz razgovora. (1998." Mol Psychiatry 10 (6): 525-537. B. K. E." Adv Child Dev Behav 20:239-287. ur.) „Invited review: Estrogen's effects on the brain: Multiple sites and molecular mechanisms. i ostali (2004. E. (1980. E. Maccoby.) „Comparison of the auditory systems of heterosexuals and homosexuals: Click-evoked otoacoustic emissions. (1998.) The Two Sexes: Growing Up Apart. N. children. (1999. McCormick. i Jacklin. Maccoby.. E. G. 797-870. P. K. D. E.) „Human body scents: Conscious perceptions and biological effects. (2000." U Hormones. B. i Pasanen. McEwen. N. M. B. McClure." Horm Behav 35 (1): 90-101." Biol Psychiatry 55 (11): 1047-1055. E. and proximity seeking: Sex differences in the year-old child. McClintock.) „Pheromones. E. i Mahoney. M. and adolescents. (1998. S. McEwen. Maccoby. Maccoby. E. i ostali (2005. i Olie. i Jacklin. Bullivant. neonatal. Bibliografija 21 .) „Neurobiology of mood." Psychol Bull 126 (3): 424-453.

" Proc Natl Acad Sci USA 102 (27): 9726-9729. (2006. Madden. M.. V. Lindell. P. Mandal.) „Psychological intimacy in the lasting relationships of heterosexual and same-gender couples.) „Enhanced verbal memory in non-demented elderly women receiving hormone-replacement therapy. R." J Pers Soc Psychol 19 (4): 602-616." Acta Psychiatr Scand 113(1): 75-76." J Acoust Soc Am 105 (4): 2403-2413. P. (2004. Z. G. homosexuals. Fischer. K. C. D. K. i Pasanen.) „Spontaneous otoacoustic emissions in heterosexuals. A. 277-298. Malatesta. H. M. and behavioral responses to affective pictures. A.) „Pharmacological treatment of postpartum depression. G. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Magalhaes. B. (1985." Psychol Med 31 (4): 593-604. H. Maestripieri. i ostali (2001." Neurosci Biobehav Rev 29 (1): 51-57.." Psychophysiology 38 (2): 222-231.. Mackie.) „Intergroup emotions: Explaining offensive action tendencies in an intergroup context." Proc Biol Sci 272 (1569): 1243-1248. i ostali (2001. (2001. T." Am ] Psychiatry 158 (2): 227-233.) „Sex differences in anxiety and depression: Empirical evidence and methodological questions. (1999. M.) „Perception of facial affect and physical proximity." Sex Roles 43 (3-4): 201. Y. Maestripieri. Bradley. E. D. i ostali (2000." Percept Mot Skills 60 (3): 782. E.McFadden.) „Anabolic androgenic steroids and aggression: Studies using animal models. McManis. 2 L. i Haviland. i ostali (2005. McGinnis. L.) „Emotional reactions in children: Verbal. Maestripieri. G. Maki. physiological.. New York: Cambridge University Press.) „Neurobiological characteristics of rhesus macaque abusive mothers and their relation to social and maternal behavior. M. (1982. H." Ann NY Acad Set 1036: 399-415. S. P. (2005. M. and bisexuals." Child Dev 53 (4): 991-1003. M. D.) „Learning display rules: The socialization of emotion expression in infancy. ur. J. Prigerson.. D. (2005. Mackey. T. i Pinheiro. R. M.) „Sex differences in event-related risk for major depression. Barrett. E. i ostali (2000.. Zonderman.) „Early experience affects the intergenerational transmission of infant abuse in rhesus monkeys. drugo izdanje. M„ Devos." U Gender and Emotion: Social Psychological Perspectives: Studies in Emotion and Social Interaction. i ostali (2001. D.) „Effects of early experience on female behavioural and reproductive development in rhesus macaques. Maciejewski. T.

Mann. Fane. G. gene expression. (2003. Martel. K. i ostali (1993. J.) „Maternal care as a model for experiencedependent chromatin plasticity?" Trends Neurosci 28 (9): 456-463. M." Early Hum Dev 80 (2): 161-168. San Diego. M." Psychoneuroendocrinology 18 (4): 307-321.) „A model of risk for major depression: Effects of life stress and cognitive style vary by age. 3. B.) „The couvade syndrome. B. J. Orti. Maio. New York: HarperCollins. A. Masoni. i Babb. T.J..643-682." Behav Neurosci 119 (6): 1628-1639. T. D. Matthews.) Sleep: The Revolutionary Program that Prepares Your Mind/or Peak Performance.. Mathews. E.) „From a culture of blame to a culture of safety . A." Brain Res Mol Brain Res 142 (1): 39-46. E. Meaney. Martin-Loeches.Mani." U Hormones. W Pfaff." Eur J Contracept Reprod Health Care 8 (3): 129-134." Bioethics Forum 17 (2): 32-42. J. (2002. (2001. F." J Psychosom Obstet Gynaecol 15 (3): 125-131.) „From dearth to deluge.) „Neural steroid hormone receptor gene expression in pregnant rats.. A. A. and the transmission of individual differences in stress reactivity across generations." Science 308 (5728): 1570. M.) „Mechanisms of progesterone receptor action in the brain. C. J. i Szyf.the role of institutional ethics committees. P. Ransjo-Arvidson. (2005. (2005. Meaney. A..) „Social and sexual motivation in the mouse. S. Stewart.) „A comparative analysis of the modification of sexual desire of users of oral hormonal contraceptives and intrauterine contraceptive devices. M. A. Mass. Nevison. Abdelbaky. A.. Mazure. Matthiesen. (2001. Manning. S. J. M. vol.) „Postpartum maternal oxytocin release by newborns: Effects of infant hand massage and sucking.." Annu Rev Neurosci 24:1161-1192. S. Academic Press. ur.) „Sex and ethnic differences in 2nd to 4th digit ratio of children. i ostali (2001.) „Androgenic influences on neural asymmetry: Handedness and language lateralization in individuals with congenital adrenal hyperplasia. M. Brain and Behavior. R." Psychoneuroendocrinology 29 (6): 810-822.) „Maternal care. i ostali (2003. i ostali (2004. C. (1998. Meaney. Marshall. i ostali (1994. i Maciejewski. i ostali (2005. P. M. Bibliografija 2 ." Depress Anxiety 17 (1): 26-33. P. (2005. M. L. i ostali (2004." Birth 28 (1): 13-19..) „Opioid receptor blockade reduces maternal affect and social grooming in rhesus monkeys.

. P." Science 308 (5728): 1583-1587. P. E." Nat Neurosci 6 (4): 327-328. Lonstein. R. A. (2005. P. i Maurice.) „Attachment relationships in New World primates. Monnet. i Carballo. i ostali (2005. Kirkpatrick." ] Cogn Neurosci 17(8): 1306-1315. (2006. Conney. S. (2005. i ostali (2006. Brizendine: ŽENSKI MOZAK ..) „Dopamine dl and d2 receptor antagonism in the preoptic area produces different effects on maternal behavior in lactating rats.Mellon. i Karas.. i ostali (2003." J Voice 13 (1): 105-112. T. H. PMS and depression.. i ostali (2006. i ostali (1992. i ostali (2005. as revealed by the expression of phosphorylated cyclic adenosine 3'. R." Behav Neurosci 119 (4): 1072-1083. M.) „Allopregnanolone synthesis vs cycle vs normal vs PMDD. (2004. (1999.) "Clinical depression and regulation of the inflammatory response during acute stress. S. MA: MIT Press. H. M. Mendelsohn. Carter. Cambridge: Cambridge University Press. M. Banaji. K. Cambridge. 1.) „Molecular and cellular basis of cardiovascular gender differences. U tisku. i Conrad. Mogi. J. A. Morgan.) „The sigma(l) protein as a target for the non-genomic effects of neuro(active) steroids: Molecular. J. i Lonstein. Mellon. Lederhendler i B. J. Funabashi.) Sex Differences in Antisocial Behavior. 2 L.. Mendoza." Endocrinology 146 (8): 3325-3333." Psychosom Med. (2001. T. The Integrative Neurobiology of Affiliation. and behavioral aspects. G. J. C. Miller. E. (1999. S. Miller." / Pharmacol Sci 100 (2): 93-118. S. E. Monks." U C." Physiol Behav 51 (3): 549-555.1.) „Somatosensory control of the onset and retention of maternal responsiveness in primiparous Sprague-Dawley rats. Moffitt. K." / Am Geriatr Soc 50 (11): 1826-1830." U pripremi. 5'-monophosphate response element-binding protein. Brizendine. Mitchell. I. N.) „Got milk? Oxytocin triggers hippocampal plasticity. D. T.) „Sex difference in the response of melanin-concentrating hormone neurons in the lateral hypothalamic area to glucose..) „Vocal tremor and psychological stress. L.) „Neurosteroids. G. Fleming... Mendoza." Behavioral Pharmacology 15: 22-28. ur. E. S. S. S. Miller.) „The link between social cognition and self-referential thought in the medial prefrontal cortex. S. Conrad. S. D. physiological. i ostali (2002.) „Mood symptoms and cognitive performance in women estrogen users and nonusers and men. S. Rohleder. 93-100..

Muller. M. Mowlavi. Rea. and health. i ostali (2005. A. A.Morgan. 4-methylenedioxymethamphetamine pharmacokinetics and drug-induced motor alterations in adolescent female rats.) „Genetics of endocrine-behavior interactions.. Muller. M. San Diego: Academic Press. i ostali (2005. S." Eur J Pharmacol 489 (1-2): 89-92. Motzer. Schulkin. M. (ZOOS). V. McCarroll. ur. i ostali (2004. Murphy." U Hormones." / Clin Psychiatry 66 (6): 774-780." Neuro Endocrinol Lett 25 (4): 297-301. E. D.) „Prenatal stress affects 3. A. „Memory after menopause: Preliminary considerations of hormone influence on cognitive functioning. A. M." Arch Women Ment Healths (3): 155-162. i ostali (2002. i ostali (2003. 5. M.) „Genes that act downstream of DAF-16 to influence the lifespan of Caenorhabditis elegans. Y. Yang. i ostali (2003. i ostali (2005.) „Childhood overweight and maturational timing in the development of adult overweight and fatness: The Newton Girls Study and its follow-up. S. i ostali (2004.) „Brain differentiation and preferred partner characteristics in heterosexual and homosexual men and women... Q." Pediatrics 116 (3): 620-627." Nurs Clin North Am 39 (1): 1-17.) „Endogenous sex hormones and metabolic syndrome in aging men. K. A. 263- -302." Nature 424 (6946): 277-283.. L. Murabito. A." Neurosci Biobehav Rev 28 (i): 55-63.. i ostali (2004." Plast Reconstr Surg 116 (5): 1407-1410. i ostali (2005.) „Stress. Muscarella.) „Estrogen augmentation of antidepressants in perimenopausal depression: A pilot study. Puopolo. i Rice. W Pfaff. Elias. Grobbee. A. E... N. E. Cook. i ostali (2005. I.. vol. D. Must. Bibliografija 2 . i Hertig.) „Environmental enrichment during adolescence reverses the effects of prenatal stress on play behaviour and HPA axis reactivity in rats. C.) „Heritability of age at natural menopause in the Framingham Heart Study. stress response. E. A. Brain and Behavior. J. T. Morley-Fletcher.) „Increased cutaneous nerve fibers in female specimens.) „Estrogens and non-reproductive behaviors related to activity and fear. Keck. Cooney." ] Clin Endocrinol Metab 90 (5): 2618-2623." Eur ] Neurosci 18 (12): 3367-3374. M. Morley-Fletcher. M. J.. M. Naumova... D. Morse. S. (2004." J Clin Endocrinol Metab 90 (6): 3427-3430. C. S. Morgan.

Nishida. B. S.) „Change in brain size during and after pregnancy: Study in healthy women and women with preeclampsia. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . E. Oatridge. srpanj 2005. i ostali (2004.) „The social re-orientation of adolescence: A neuroscience perspective on the process and its relation to psychopathology" Psychol Med 35 (2): 163-174.) „Salivary Cortisol and dehydroepiandrosterone in relation to puberty and gender." / Hum Lact 19 (4): 374-380. A. J. Netherton.) „Prevention during the menopause is critical for good health: Skin studies support protracted hormone therapy. L. i ostali (2005. B.) „Weaning practices among breastfeeding women who weaned prior to six months postpartum. (2005. D. i ostali (2003. .. 2 L. S. E. Neff.) „Why do women shy away from competition? Do men compete too much?" NBER. 381-385.. A. E.) . F.. A." Horm Res 62 (Suppi. Neighbors. B. Nelson.." Infant Behavior and Development 24:189-194. L.) „Orbitofrontal cortex tracks positive mood in mothers viewing pictures of their newborn infants. E. M. rasprava 295. 3): 110-114. i ostali (2005. Nelson." Neuroimage 21 (2): 583-592.. and cortex." Oberman.) „A genomewide scan of male sexual orientation. Niederle.EEG evidence for mirror neuron dysfunction in autism spectrum disorders. i ostali (2004." Brain Res Cogn Brain Res 24 (2): 190-198. Dupree. Naliboff.. Nawata. Oberman. Holdcroft." Genomics 85 (6): 679-687.) „Sex-related differences in IBS patients: Central processing of visceral stimuli. i ostali (2002. H. (2003. M.. Nagy. Y. C. radni list. Goodyer. Leibenluft. E. Gillespie.) „Different emergence of fear expression in infant boys and girls. i ostali (2003. T. M. M. (2005. G." AJNR Am J Neuroradiol 23 (1): 19-26. D." Psychoneuroendocrinology 29 (2): 125-140." Hum Genet 116 (4): 272-278..448. K. i ostali (2005.) „Decisions about parental care in response to perceived paternity." Fertil Steril 84 (2): 293-294. Berman. pituitary gland. M. B." Gastroenterology 124 (7): 1738-1747." Nature 422 (6933): 716-719..Mustanski. Yoshioka. E. (2005.) „Adrenopause. M. E.) Iz razgovora: „There may be a difference in male and female mirror neuron functioning. Nitschke. B. i ostali (2005. I. Naftolin. Hubbard. i ostali (2004.) „Sexually dimorphic gene expression in the hypothalamus. (2001. Yanase..

" J Abnorm Psychol 100 (1): 63-73. i ostali (2001.Ochsner. D. Pfaff. N. C. E. Mattsson. O'Hara. i ostali (1991. 1): 1189-1195.) „Loss of calcineurin from the medial preoptic area of primiparous rats.) „Effects of testosterone on mood.com." Arch Gen Psychiatry 48 (9): 801-806.. A. ur.. T. M. D.) „Neuroendocrine regulation of puberty." Neuroimage 23 (2): 483-499. cross-over study. D." Biochem Biophys Res Commun 281 (4): 1037-1040.) „Controlled prospective study of postpartum mood disorders: Psychological. D. M." / Urol 174 (4. Bibliografija 2 .. aggression.. D. O'Connell. i ostali (2004.nuance. i ostali (2005. J. (2005. i ostali (1988.) „The neural network for the mirror system and mentalizing in normally developed children: An fMRI study. H. Brain and Behavior. Ray. A. Payne. Archer. M." Psychosom Med 50 (3): 261-272." J Neurosci Res 64 (6): 599-605. S. N. i ostali (2004.. S." Neuroreport 15 (9): 1483-1487. H. i ostali (2004. W. Hart. Moriguchi." U Hormones. L. i ostali (2001. S. Ohnishi.) „Decreases in calmodulin binding proteins and calmodulin dependent protein phosphorylation in the medial preoptic area at the onset of maternal behavior in the rat. environmental." See www.. i ostali (2005.. A. R. i ostali (1991. H. vol." Morfologiia 127 (1): 7-9. K. and sexual behavior in young men: A double-blind. Sanjeevan. San Diego. Otte. D.) „A meta-analysis of Cortisol response to challenge in human aging: Importance of gender. W. OpenSpeechRecognizer (2005. 589-660. Y. Schlechte. and hormonal variables. O'Day.) „[Sex dimorphism of neuron-glia correlations in the frontal areas of the human brain]. O'Day.) „Male and female spectral tones of voice.) „For better or for worse: Neural systems supporting the cognitive down. J.." Psychoneuroendocrinology 30(1): 80-91. Ojeda. B.) „Anatomy of the clitoris. A. (2002. Lydan. Pt. O'Hara.and up-regulation of negative emotion. O'Connor. Olweus.. 4. K.) „Circulating testosterone levels and aggression in adolescent males: A causal analysis.) „Prospective study of postpartum blues: Biologic and psychosocial factors. Schlechte. W. placebocontrolled." / Clin Endocrinol Metab 89 (6): 2837-2845. Academic Press. V. J. Orzhekhovskaia..

A. J. Papalexi. response times." Child Dev 76 (1): 264-278. Pawluski. M." Horm Behav 49 (2): 143-149. i Galea. Palermo. C. V.. i ostali (1999. H.. L. M. I. K. W Pfaff. Panzer. 531-552. Pt. Parry. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . S. age. W. J. Oquendo." Horm Behav 48 (3): 291-302.) „Structural maturation of neural pathways in children and adolescents: In vivo study." Brain Res 954 (2): 173-182.) „Photographs of facial expression: Accuracy.) „Effects of sex. A. R. S. (1995. Bachevalier.) „Premenstrual dysphoric disorder PMDD. D. M. Brain and Behavior. Geffner. Paris. R. 28 L.) „Hippocampal morphology is differentially affected by reproductive experience in the mother. Antoniou. V. vol. T.. i ostali (2006. Academic Press. i ostali (2006. i ostali (1996. (2006. L." J Neurobiol 66 (1): 71-81. (2004.) „Estrogens influence behavioral responses in a kainic acid model of neurotoxicity. i ostali (2005. (2002. D.36 (4): 634-638. i Hamer. A." / Sex Med 3 (1): 104-113.. i ostali (2002. San Diego. R. stimuli. R. i ostali (2005..) „Prenatal hormones and postnatal socialization by parents as determinants of male-typical toy play in girls with congenital adrenal hyperplasia." Behavior Research Methods. Pawluski. L. Instruments & Computers." Behav Genet 25 (5): 407-420. 2. and aggressive traits in man on brain serotonin 5-HT1A receptor binding potential measured by PET using [C-11]WAY-100635.. and data." / Fam Psychol 16 (2): 172-185. Special Web-based archive of norms. Paus.. ur. A. Wise. B.Overman. L. E. i Helson. K. Pasterski. 5.) „Cognitive gender differences in very young children parallel biologically based cognitive gender differences in monkeys. H.) „Development and familiality of sexual orientation in females. and ratings of intensity.) „Early mothering experience and personality change.) „Reproductive experience differentially affects spatial reference and working memory performance in the mother." U Hormones. Parsey. Walker. (2002." Behav Neurosci 110 (4): 673-684.) „Impact of oral contraceptives on sex hormone-binding globulin and androgen levels: A retrospective study in women with sexual dysfunction." Science 283 (5409): 1908-1911. Zijdenbos. E. C. Pattatucci.

Pease. Q. Pittman. (1992. Costa. Bibliografija 2 . G. J.) „A biologic perspective on sexual orientation." Proc Natl Acad Sci USA 102 (6): 2135-2140. Pierce.. (2003. i ostali (2005. Pinaud.. D. i ostali (2005. Groom.5-HTTLPR polymorphism impacts human cingulate-amygdala interactions: A genetic susceptibility mechanism for depression. M.) „Ovulatory shifts in female sexual desire. Pillard. V.) „Sex differences in the activation of language cortex during childhood. B. Sydney: Camel Publishing.) „Testosterone as a social inhibitor: Two case studies of the effect of testosterone treatment on language. A.) „Estradiol and soy extract increase the production of new cells in the dentate gyrus of old rats. A." Nat Neurosci 8 (6): 828-834. Plante. R. B. Northcutt. M. i Boccia.) „Variations in memory function and sex steroid hormones across the menstrual cycle. E." Neuropsychologia. Pezawas. V." / Sex Res 41 (1): 55-65. L. U tisku. Pinna. A. K. i ostali (2004. A.Pazol. C.) „Oxytocin antagonism alters rat dams' oral grooming and upright posturing over pups." JAbnorm Psychol 113 (1): 172-175. S. J. i Leon. E. C. Pedersen. G. Salazar.. Schmithorst.) „Human emotion and memory: Interactions of the amygdala and hippocampal complex. V. F. J. Phillips." J Neurobiol 66 (2): 182-195. K.) „Medroxyprogesterone acetate acutely facilitates and sequentially inhibits sexual behavior in female rats.. A. (2005. i Spencer.. J.. S. A. i ostali (2006. (1997." Curr Opin Neurobiol 14 (2): 198-202. W. M. i ostali (2005.. i Bailey. E.) Talk Language. J. Pillsworth.) „Age at menarche and adult BMI in the Aberdeen children of the 1950s cohort study. i Sherwin. J." Physiol Behav 80 (2-3): 233-241. M. G.) „Neurohypophysial peptides: Gatekeepers in the amygdala.. Haselton. i ostali (2005. Perez-Martin. Meyer-Lindenberg. Pennebaker. R. i ostali (2004." Am ] Clin Nutr 82 (4): 733-739. L." Psychoneuroendocrinology 17 (5): 497-506. (1995.. (2005. M. Fortes.) „Changes in brain testosterone and allopregnanolone biosynthesis elicit aggressive behavior. B. i ostali (2006." Trends Endocrinol Metab 16 (8): 343-344.) „Calbindin-positive neurons reveal a sexual dimorphism within the songbird analogue of the mammalian auditory cortex." Psychiatr Clin North Am 18 (1): 71-84. (2004. Phelps. E. G." Horm Behav. M.) ." Exp Gerontol 40 (5): 450-453.

Q. S. Qian. L. Pruessner. i ostali (2000.) „Perimenopausal mental disorders: Epidemiology and phenomenology. B. 2): 1-3. Heather." CNS Spectr 10 (6): 471-478. C." Am ] Epidemiol 161 (7): 639-651. E. Y." Ann NY Acad Sci 1052:11-26.) „Settling into and moving in a climate of care: Styles and patterns of interaction between nurse psychotherapists and clients. (2004.. L.) „Sex-related differences in stimulated hypothalamic-pituitary-adrenal axis during induced gonadal suppression. X. G. i ostali (2003. F.. Protopopescu. Putnam. M." Proc Natl Acad Sci USA 102 (44): 16060-16065. N. i ostali (2004. Shelton. Rahman. K. K. A. Guallar." Pain 111 (1-2): 8-12. i ostali (2005.. H.) „The neurodevelopment of human sexual orientation." Neurosci Biobehav Rev 29 (7): 1057-1066. APOE genotype.) „Dopamine release in response to a psychological stress in humans and its relationship to early life maternal care: A positron emission tomography study using Q1 lC]raclopride. (2005. i ostali (2005. i ostali (2005. Rahman. C. V. i ostali (2005.) „Anatomical variability of the anterior cingulate gyrus and basic dimensions of human personality.. Champagne.) „Orbitofrontal cortex activity related to emotional processing changes across the menstrual cycle. Cheng Xu. J. 0 L. Rasgon.Podewils.." Int ] Androl 23 (Suppl. Q.. Pujol.." Neuroimage 15 (4): 847-855.) „Menopausal hot flashes and development of cognitive impairment. (2001. Pan..) „Sexual orientation-related differences in prepulse inhibition of the human startle response. Magnusson. Z. Chrousos.) „Effects of exposure on perception of pain expression.. Prkachin." Perspect Psychiatr Care 37 (1): 15-27. R.. Raingruber. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . i Mercer." Neuropsychology 17 (2): 240-246.) „Physical activity.) „Sexual-orientation-related differences in verbal fluency. Kumari. Abrahams.) „Hormonal deficiency in elderly males. i ostali (2003." / Neurosci 24 (11): 2825-2831. }." Behav Neurosci 117 (5): 1096-1102. Q. N. Rahman.) „Endogenous and exogenous hormone exposure and risk of cognitive impairment in Swedish twins: a preliminary study. J. S. A. i ostali (2005. S. M.. (2005. Lopez." Psychoneuroendocrinology 30 (6): 558-567." J Clin Endocrinol Metab 90 (7): 4224-4231. J. Rasgon. and dementia risk: Findings from the Cardiovascular Health Cognition Study. S. i ostali (2002. Ratka. P.

(2006. i ostali (2005. sexual dimorphism. i ostali (2004. M. S. i ostali (2006.) „Sexuality in the puerperium: A review. E. K. Raz. Rhodes.. (2004. S. A. U tisku.) „Risky families: Family social environments and the mental and physical health of offspring. Washington. L. i Morgentaler. P.." Proc Biol Sci 272 (1570): 1379-1384. K.. S." Endocrinology." Biol Psychiatry 56 (5): 364-375. M. Repetti. Bibliografija 1 .." Arch Sex Behav 16 (2): 165-186. (1989. i ostali (2004. L. P. R. Taylor." Ann NY Acad Sci 949: 203-214. N.) „The effects of daily job stress on parent behavior with preadolescents. i ostali (2003. Reno." / Pers Soc Psychol 57: 651-659. (1987. Zorrilla. J.) „Higher-level mechanisms detect facial symmetry.) „The neural correlates of mate competition in dominant male rhesus macaques. Meindl.) „Aging. K. Winslow.) „Hormone replacement therapy and age-related brain shrinkage: Regional effects. L. Rilling. N. Resnick." Neuroreport 15 (16): 2531-2534. G." Society for Research in Child Development meeting. G.Raz. Richardson. J. C. N. S.) „Exposure to repetitive versus varied stress during prenatal development generates two distinct anxiogenic and neuroendocrine profiles in adulthood. (2001..) „Effects of daily workload on subsequent behavior during marital interactions: The role of social withdrawal and spouse support. D.) „Effects of hormone replacement therapy on cognitive and brain aging. J.." Proc Natl Acad Sci USA 100 (16): 9404-9409. Repetti. M. Redoute. Rodrigue. Stoleru.. Rhodes. S. F. M. E. T. L. Repetti. L. P. i Maki. Gunning-Dixon. J." Psychol Bull 128 (2): 330-366.) „Sexual dimorphism in Australopithecus afarensis was similar to that of modern humans. i ostali (2002. i ostali (2000. and hemispheric asymmetry of the cerebral cortex: Replicability of regional differences in volume. E.) „The evolutionary psychology of facial beauty." Neurobiol Aging 25 (3): 377-396." Annu Rev Psychol 57:199-226. R. i White. R. E.) „Risks of testosterone-replacement therapy and recommendations for monitoring.) „Brain processing of visual sexual stimuli in human males.. Rhoden. H. i ostali (2004." N Engl ] Med S50 (5): 482-492. Peters." Hum Brain Mapp 11 (3): 162-177. Reamy. (1997. R.

) „Effects of hormones and sex chromosomes on stress-influenced regions of the developing pediatric brain. S. (2001. (1998. J." Neuroendocrinology 79 (3): 125-132.) „Mood.) „Personality development and growth in women across 30 years: Three perspectives. S. Romeo. i ostali (2005. U tisku. Helson.. i ostali (2003. T. Lee.. Leon. Brizendine: Ž E N S K I MOZAK .) „Pubertal and seasonal plasticity in the amygdala. J. Roca. Rogan. New Orleans." Biol Psychiatry 55 (6): 594-602. i Altemus. C." CurrBiol 14 (24): R1038-1039. Kuehnle. H. T. N. S.Roalf. D.. D." Journal of Counseling Psychology. Romeo. Merke. L. A. i ostali (2006.) „Differential stress reactivity in intact and ovariectomized prepubertal and adult female rats. P. Schmidt. i ostali (2004. R. R.) „A marker for the end of adolescence. P. i ostali (2004. T. M. K. Romeo. Romeo. W. C. A. D. J. C. (2001. R. R.) „Puberty and the maturation of the male brain and sexual behavior: Recasting a behavioral potential"." Neuroendocrinology 80 (6): 387-393. D." J Clin EndocrinolMetab 88 (7): 3057-3063. S. Robinson. Rose.." Brain Res 889 (1-2): 71-77. D... 48 (1): 77-84.. Roenneberg." Abstract presented at Neuroendocrine Workshop on Stress. Schmidt.) „Differential menstrual cycle regulation of hypothalamic-pituitary-adrenal axis in women with premenstrual syndrome and controls. Lee. R. Roberts. i ostali (2004. K. A.) „Distinct neural signatures for safety and danger in the amygdala and striatum of the mouse." J Pers 70 (1): 79-102.. R. E.) „Distinct portions of anterior cingulate cortex and medial prefrontal cortex are activated by reward processing in separable phases of decision-making cognition. Ramnani... N. i Sisk. D. and menopause. 0 L. J. Roca. i ostali (2002. marriage." Ann NY Acad Sci 1032: 231-233.) „Testosterone cannot activate an adult-like stress response in prepubertal male rats." Neuron 46 (2): 309-320. B. i ostali (2002. i Maresh. Rogers. i ostali (2004. D.) „Effects of reproductive steroids on the hypothalamic-pituitary-adrenal axis response to low dose dexamethasone. Neurosci Biobehav Rev 26 (3): 381-391. M.) „Behavioral and physiological findings of gender differences in global-local visual processing. i ostali (2004.. B. N." Brain Cogn. Richardson. P. Lowery.

(1994. i Rudolph. L. E. L.Rose." Journal of Nonverbal Behavior. genetic factors. C." JAMA 288 (3): 321-333.. S. A. i Bakeman. Rosenblum.) „An experimental investigation of infant social referencing: Mothers' messages and gender differences. and gender differences in cardiovascular disease. (2002. J. Rossouw. D.) „A review of sex differences in peer relationship processes: potential trade-offs for the emotional and behavioral development of girls and boys. B. J. W." Acta Paediatr Suppl 397:57-63. (2004.) „Sex differences in the encoding and decoding of negative facial emotions." Journal of Nonverbal Behavior. D. Roeltgen. Rowe. J. Pt.) „Testosterone. Adamson.) „Knowledge of nonverbal cues. (1992. i ostali (2004.) „Adverse early experiences affect noradrenergic and serotonergic functioning in adult primates. Rosen.. E. A." Harm Behav 47 (3): 256-266. i ostali (1994. gender. Rosenblum. J." Biol Psychiatry 55 (5): 546-552.) „Estrogen changes wiring of female rat brain during the estrus/menstrual cycle. A. J. Ross. Rosip. C. Maughan. Rossouw. B.) „Effects of estrogen on nonverbal processing speed and motor function in girls with Turner's syndrome. A. 28 (4): 267-286. Coplan.. (2006." Dev Psychol 28 (6): 1172-1178. R. G. L.. i ostali (1998. antisocial behavior. L.) „Hormones. i Andrews M.. Routtenberg. Washington. (2002. D. Rotter. A. (1988." / Clin Endocrinol Metab 83 (9): 3198-31204." Psychol Bull 132 (1): 98-131. 12:139-148. i ostali (2002. K. Bibliografija .) „Influences of environmental demand on maternal behavior and infant development. 2. and social dominance in boys: Pubertal development and biosocial interaction. R." Society for Neuroscience meeting. J." Biol Psychiatry 35 (4): 221-227.. J. L. N. Roussel. Hall. and nonverbal decoding accuracy. Rossouw. (2005. J.. D. G." Cardiovasc Res 53 (3): 550-557.) „Gender-specific effects of prenatal stress on emotional reactivity and stress physiology of goat kids. D. Boissy. E. A. Special Interpersonal Sensitivity.) „Effect of postmenopausal hormone therapy on cardiovascular risk." JHypertens Suppl 20 (2): S62-65.) „Risks and benefits of estrogen plus progestin in healthy postmenopausal women: Principal results from the Women's Health Initiative randomized controlled trial. i ostali (2005. W. Anderson.

5." Neurobiol Dis 7 (5): 540-542. R. i ostali (2005. Brain and Behavior.) „Parallel amygdala and inferotemporal activation reflect emotional intensity and fear relevance. (1995. M.. (2002. interruption. R. M." Endocrinology 118 (4): 1630-1635. conversational speech acts. D. ur. J. S.) „Reproductive steroids in context." Neuroscience 133 (4): 919-924. (2000.) „Relating testosterone levels and free play social behavior in male and female preschool children.. Saenz. (1995. W. i Madeira.) „How gender and cognitive complexity influence the provision of emotional support: A study of indirect effects.) „The neuroendocrinology of menstrual cycle mood disorders. i ostali (2003. R. Sabatinelli. P. J. D.) „Stress hormones: Good and bad. B.37-74. Samter." Arch Sex Behav 32 (1): 15-22. P. J.. R. M. M." Ann NY Acad Sci 771: 648-659." N EnglJ Med 332 (23): 1574-1575. Roca. Rubinow. R. T. D. Sapolsky. i Schmidt. C. W. Rubinow." Psychoneuroendocrinology 25 (8): 773-783. San Diego: Academic Press." Neuroimage 24 (4): 1265-1270. Sa.forward into the past. Pfaff.) „Stress-induced elevation of testosterone concentration in high ranking baboons: Role of catecholamines. E. I. i ostali (2000. i ostali (2005. 0 L. D. (2005." MwwaLeft 392 (S): 198-201.) „Gonadal hormones and behavior in women: Concentrations versus context. M. D. Nappi.Rubiriow. Salonia. Dominguez." Arch Women Ment Healths (1): 1-5. i ostali (2002.) „Neuronal organelles and nuclear pores of hypothalamic ventromedial neurons are sexually dimorphic and change during the estrus cycle in the rat.) „Estrogen contributes to structural recovery after a lesion. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .. (2000. and linguistic complexity. De Graaf.) „Menstrual cycle-related changes in plasma oxytocin are relevant to normal sexual function in healthy women. i ostali (2005. 14 (1): 17-22." U Hormones. (2005. in emotional Sanchez-Martin. Rubinow. A. i Schmidt. Ryan. G.. C." Communication Reports: Special psychological mediators of sex differences support 15 (1): 5-16. D.) „The treatment of premenstrual syndrome .. R.) „Same-sex sexuality and quality of life: Findings from the Netherlands Mental Health Survey and Incidence Study." Clinical Linguistics & Phonetics. Bradley." Horm Behav 47 (2): 164-169. R. R. E. (1986. R. D.) „Speaking rate. vol. Sapolsky. Sandfort. Fano.

Schirmer." Brain Res Cogn Brain Res 24 (3): 442-452. i ostali (2005." N Engl J Med 338 (4): 209-216. i ostali (2002. N.) „Differential behavioral effects of gonadal steroids in women with and in those without premenstrual syndrome. Nieman. Haq. J. T. D. (2003." J Cogn Neurosci 15 (8): 1135-1148. personal losses. Schmidt." Pers Soc Psychol Bull 32 (3): 298-312. Bibliografija . K. the perimenopause. Schmidt." Neuroreport 16 (6): 635-639. i ostali (2001. Schmidt. i ostali (2004.) „Estrogen replacement in perimenopause-related depression: A preliminary report. L. Schmidt. S. A..) „Sex differences in the preattentive processing of vocal emotional expressions. (2006. (1986. P.. i ostali (2004. A. i ostali (2004." Ann NY Acad Sci 959:448-451. L." Ann NY Acad Sci 1052: 27-40. H. Schirmer. Borras." Am J Obstet Gynecol 183-(2): 41-420. Nieman. I. Zysset. Murphy." Brain Res Cogn Brain Res 14 (2): 228-233. C.) „Maturation of the adrenocortical stress response: Neuroendocrine control mechanisms and the stress hyporesponsive period. i Kotz.) „Predicting the onset of emotional recovery following nonmarital relationship dissolution: Survival analyses of sadness and anger.) „Depression. Sbarra. X. P. i ostali (2002. Kotz. S. i ostali (2005. Berglund. Schirmer. and estrogen therapy.. A. A..) „Mitochondrial damage in aging and apoptosis.) „Gender differences in the activation of inferior frontal cortex during emotional speech perception." Brain Res 396 (1): 64-76. S.. (2005. Sastre. J.Sapolsky." Neuroimage 21 (3): 1114-1123.) „ERP evidence for a sex-specific Stroop effect in emotional speech. J. J. A. P.) „On the role of attention for the processing of emotions in speech: Sex differences revisited. i ostali (2000. Striano. J. H. P. A.) „Sex differentiates the role of emotional prosody during word processing. A.. Schirmer." Am ] Psychiatry 161 (12): 2238-2244. P. S. M. Schmidt. and perimenopause-related depression. K.) „Smelling of odorous sex hormonelike compounds causes sex-differentiated hypothalamic activations in humans.. R." Arch Women Ment Health 7(1): 19-26. A... J..) „A longitudinal evaluation of the relationship between reproductive status and mood in perimenopausal women. M. Schirmer. i ostali (1998.) „Stressful life events. A. i Meaney. J. Kotz. Savic." Neuron 31 (4): 661-6568.

" U Hormones. 683-746... E.) „Clinical evaluation in studies of perimenopausal women: Position paper.. E.) „Differential sex-independent amygdala response to infant crying and laughing in parents versus nonparents. Nagel. D. A. Mastronardi.. i ostali (2003." Horm Behav 43 (2): 293-301.) „Strategic self-promotion and competitor derogation: Sex and context effects on the perceived effectiveness of mate attraction tactics." Proc Natl Acad Sci USA 102 (6): 2129-2134. A. and effects in the nervous system.Schmidt." Drug Alcohol Depend 79 (2): 201-210. E. ur. Brain and Behavior. G. metabolism. M. Dargel. W Pfaff.) „fMRI response to spatial working memory in adolescents with comorbid marijuana and alcohol use disorders. Seeman. Sharkin. i ostali (2005. Shaywitz. Seidlitz. Shaywitz. B. Seurinck. i ostali (1998.) „Judging female figures: A new methodological approacl to male attractiveness judgments of female waist-to-hip ratio. Schweinsburg. M. C. D. A. P. C. B. Seifritz. D.. i Diener. P. B." Nature 373 (6515): 607-609. (2006. i ostali (2001.) „Increased hypothalamic GPR54 signaling: A potential mechanism for initiation of puberty in primates. J. B." J Pers Soc Psychol 70 (6): 1185-1204. F." Biol Psychol 71 (2): 223-229. and relationship status. A. Shahab. C. Schweinsburg." Psychopharmacol Bull 34 (3): 309-311. oral contraceptive use. Singer. i Buss. O.) „Sex differences in the recall of affective experiences. S. M. research and implications. D. (1993.. Schmitt.) „Gender differences in age-related changes in HPA axis reactivity. Schultheiss." J Pers Soc Psychol 74 (1): 262-271. (1996. (2002. 3. J. i ostali (1995.) „Sex differences in the functional organization of the brain for language. (1998.) „Does egocentric mental rotation elicit sex differences?" Neuroimage 23 (4): 1440-1449. Schumacher.. i ostali (2004. Vingerhoets.. B.) „Implicit motives and gonadal steroid hormones: Effects of menstrual cycle phase. A. i ostali (2005." J Int Neuropsychol Soc 11 (5): 631-644. San Diego: Academic Press. 0 L. C." Journal of Counseling and Development 71: 386-389. L. R.) „Anger and gender: Theory. vol. Roca. mechanisms of action. T. i ostali (2003." Biol Psychiatry 54 (12): 1367-1375. D. Schweinsburg.) „fMRI reveals alteration of spatial working memory networks across adolescence. i ostali (2005. E. Brizendine: ŽENSKI MOZAK ..) „Progesterone: Synthesis. A." Psychoneuroendocrinology 26 (3): 225-240. Schutzwohl. Esposito.

" Psychosom Med 47 (4): 339-351. W. (2000. crossover study of sex steroid administration in the surgical menopause. rasprava 230-231. B. Shellenbarger. postmenopausal women taking estrogen. D.. Gelfand. Shifren. self-other differentiation. i Merriam.) „Neuroecology" Annu Rev Psychol.) „Estrogenic effects on memory in women. S. (2005.) „Better oral reading and shortterm memory in midlife." N Engl J Med 343 (10): 682-688. B. F. Dissertation Abstracts International: Section B: Science and Engineering 65 (1-B): 452. Sherwin. D. Bibliografija .. E. (2003. B. i ostali (1985." Menopause 10 (5): 420-426. (2000." Cephalalgia 20 (3): 214-221.Shaywitz. empathy and recognition. Shoan-Golan. Sherman. N. Shors.) „Estrogen and memory in women: How can we reconcile the findings?" HormBehav VI (3): 371-375. estrogen. Sherwin." Cephalalgia 20 (3): 148-154.) „Behavioural ecology: Father knows best. J. M.) The Breaking Point: How Female Midlife Crisis Is Transforming today's Women. i De Lignieres. B." Nature 425 (6954): 136-137. i ostali (2000.) „Estrogen and learning: Strategy over parsimony. New York: Henry Holt. U tisku. Okamoto." Learn Mem 12 (2): 84-85. menopause and hormonal replacement therapy. Braunstein. T. (2005. Silberstein.) „Transdermal testosterone treatment in women with impaired sexual function after oophorectomy. Sherwin. (2005. Sherry. B. B.) „Migraine." Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci 255 (5): 327-333. Silberstein. B. M. S." Annu Rev Psychol. (2004.) „Physiology of the menstrual cycle. (2006." Ann NY Acad Sci 743: 213-230.) „Surgical menopause. T. Y. Naftolin. O. D. U tisku. Sherwin. i Neff. D.) „Androgen enhances sexual motivation in females: A prospective. i ostali (2005. (2005. i ostali (2003.. G. (1994. P. subjectivity. (2006. J. B. D.) „Gender differences in brain activity toward unpleasant linguistic stimuli concerning interpersonal relationships: An fMRI study. B. R.) „Stressful experience and learning across the lifespan. Shirao. L. S..) Do women cry their own tears? Issues of women's tearfulness. F. S. G. and cognitive function in women: What do the findings tell us?" Ann NY Acad Sci 1052: 3-10. B. Shors. J.

Morris. Boulder. D. Singer. CO: Rowman and Littlefield.) „Gender distinctions and lateral asymmetry in the low-level auditory brainstem response of the human neonate. Seymour.) „Gender and emotion in the United States.) „Speech transcript stokes opposition to Harvard head. R." / Pers Soc Psychol 65 (2): 293-307. Silverman. B. I. K. T. J. 4): 81-91." Nature 433 (7028): 790.) „Adaptive significance of female physical attractiveness: Role of waist-to-hip ratio. D. Silk. E.X-linked genes and the neural basis of social cognition. i Frith. C." Hearing Research 128: 58-66. (2003. Singer. I. (2000.) „Ties that bond: The role of kinship in primate societies. Singh. 109:1137-1176. T. Sininger. (2003. i ostali (2003. Simon. Singh.involves the affective but not sensory components of pain. B..) „Gender differences in delay of gratification: A meta analysis. D. i ostali (2006." U Goals of Human Sexuality. Stone.109-111. Singer.." Science 308 (5728): 1517. London: Wildwood House.Silk. 112-121." Science 303 (5661): 1157-1162. (2005." Nat Neurosci 8 (7): 845-846..) „Wanted: Women in clinical trials.) „Empathic neural responses are modulated by the perceived fairness of others. ur. Skuse. S. J." Ann NY Acad Sci 1008: 91-101." Psychoanalytic Psychology 20 (2): 261-270." Neuroendocrinology Letters.) „Fertility and the female orgasm.) „Mommy nearest: Revisiting the idea of infantile symbiosis and its implications for females. (2005.) „Female mate value at a glance: Relationship of waistto-hip ratio to health. Singer." Sex Roles 49:451-463. Alberts. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . (1973.) „The painful side of empathy.) „Empathy for pain . Simon. fecundity and attractiveness.) .. i ostali (2004. 281-297.) „Social bonds of female baboons enhance infant survival. (2003. 23 (Suppl." Novartis Found Symp 251: 84-98." Science 302 (5648): 1231-1234. (2002." Nature 439 (7075): 466-469. (1998. (2004.. D. J. 0 L. Singer. Y. New Directions in Anthropological Kinship. V. T. J. 159-197.) „The amygdala and development of the social brain." American Journal of Sociology. (2005. B. B. Skuse. Silverman. D. (1993." U L. Seymour. C. Singer.. i ostali (2003. rasprava 98-108. ur.

J. Smith. C. M. i Almeida. Joffe." Fertil Steril 84 (3): 701-710. Soares. i ostali (2004. J. C.) „Steroid hormone levels in pregnancy and 1 year postpartum using isotope dilution tandem mass spectrometry.) „Efficacy of estradiol for the treatment of depressive disorders in perimenopausal women: A doubleblind. S. Prouty. (2000. i ostali (2001. (2004. R. Almeida." Cleve Clin ] Med 11 (Suppl. Soldin. M." / Womens Health Gend Based Med 10 (9): 873-878. C.) „Menopause and mood. }. i Cohen. J. C..) „Cellular and molecular effects of steroid hormones on CNS excitability.. (2001. H. C. Hunter. L. Soares." Neuroimage 27 (3): 572-578. randomized. i Woolley. L. Soares. Soares. A." Endocrinology 146 (9): 3686-3692. S. i ostali (2005.. N. M." Arch Gen Psychiatry 58 (3): 306. Small. placebo-controlled trial. Smith." Clin Obstet Gynecol 47(3): 576-591. K.. N. S. O. J. N. S. i ostali (2005. Cunningham. R. Soares.." Brain 124 (Pt." Arch Gen Psychiatry 58 (6): 529-534. N. Zatorre.." Drugs Aging 20 (2): 85-100." Gynecol Endocrinol 19 (6): 335-343.) „Effect of reproductive hormones and selective estrogen receptor modulators on mood during menopause. Sokhi." CNS Spectr 10 (6): 489-497." J Clin Psychiatry 61 (9): 677-678." Psychoneuroendocrinology 21 (6): 545-558. J. D. Soares. i ostali (1996. and hormonal variability. i ostali (2005.. Guo.) „Male and female voices activate distinct regions in the male brain. i ostali (2001.) „The perimenopause. Bax. 2): S4-10. D. C. S. O. i ostali (2001. P. i Cohen. M. Smith..) „Changes in brain activity related to eating chocolate: From pleasure to aversion.) „Regulation of Kiss 1 gene expression in the brain of the female mouse. L. Schmidt.. S. M.) „Characteristics of women with premenstrual dysphoric disorder (PMDD) who did or did not report history of depression: A preliminary report from the Harvard Study of Moods and Cycles. (2001. O. P. C.. C.) „Gonadotropin-releasing hormone-stimulated gonadotropin levels in women with premenstrual dysphoria. C. S. P. Bibliografija . depressive disorders. Poitras. i ostali (2004. N.) „Depression during the perimenopause. N. Soares. N.) „Treatment of menopause-related mood disturbances. i ostali (2003. J. 9): 1720-1733.Slob. N. Soares." Sao Paulo Med J 119 (2): 78-83. Cohen. i ostali (2005. D.) „Sexual arousability and the menstrual cycle.) „Association between premenstrual syndrome and depression.. T. C. P.

.) „Aging changes and gender differences in response to median nerve stimulation measured with MEG. (2005. R. Philadel- phia: W. (2004. and stability. (2005. (2005. S. J. Staley. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins." Biol Psychiatry 59 (1): 40-47. and growth hormone on the DPCIMMULITE 1000. Hoffman." Mol Pharmacol 68 (4): 959-965. L. estradiol. A. Speroff." Clin Neurophysiol. F. Stephen. commitment. Speroff. J. Spelke. T3. E. U tisku. S. (2006. O. B. Pathophysiology. Sprecher. Sanacora. J. izdanje. (2002. i ostali (2005. 0 L. Walsh. but not by nipple removal. K. Cortisol. P.) „Sex differences in intrinsic aptitude for mathematics and science?: A critical review. Saunders. i ostali (2000." Physiol Behav 54 (5): 861-868. i Barbieri. 15. svibnja Spelke. M." Clin Chim Acta 355 (1-2): 205-210. L. Duckies." Evol Hum Behav 21 (2): 79-95. Stern. i ostali (2006. M. and Clinical Management. 5. P. S. 20.) „Perioral somatosensory determinants of nursing behavior in Norway rats (Rattus norvegicus)."J Comp Psychol 103 (3): 269-280.Soldin. Stern. LH.) „Sex differences in diencephalon serotonin transporter availability in major depression." Biol Psychiatry 59 (1): 40-47.) „Sexual satisfaction in premarital relationships: Associations with satisfaction. J.) „Hormonal correlates of paternal responsiveness in new and expectant fathers. J.) „Practical guidelines for postmenopausal hormone therapy.) „The science of gender and science. Storey. P. E. E.) Ten and Jaffe's Reproductive Endocrinology: Physiology. J. 7. C. Kenemans. J.) Clinical Gynecologic Endocrinology and Infertility. M. J. Story. i ostali (2006. Ranken." Edge.) „Sex differences in diencephalon serotonin transporter availability in major depression. free T3." Maturitas 51 (1): 4-7. K. i Kolunie.. L. Stirone. Staley.) „Pediatric reference intervals for FSH. i Johnson. S. (1993.) „Many women at elite colleges set career path to motherhood. G. i ostali (2005. E. rujna. love. (1989.. G. i ostali (2005. D.. (2005.." Am Psychol 60 (9): 950-958.. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Strauss." / Sex Res 39 (3): 190-196. izdanje." New York Times. C.) „Maternal aggression of rats is impaired by cutaneous anesthesia of the ventral trunk.) „Estrogen increases mitochondrial efficiency and reduces oxidative stress in cerebral blood vessels. M.

661-716. Sun. Sullivan." Discourse Processes: Special gender and conversational interaction 13(1): 73-90. (2005.) „Sex differences in the effects of pubertal development on responses to a corticotropin-releasing hormone challenge: The Pittsburgh psychobiologic studies. 1-36. E. W Pfaff. Papandonatos. M. Gooren. ur.) „Brain research." Horm Behav 40 (2): 93-98. Tang. Styne." Neurobiol Aging 25 (2): 185-192. R. pons. i ostali (2002." U Hormones. L. vol. 779-798. E. L. M. V. C. Wang." Science 310 (5749): 805-810. i ostali (2005. Salovey.) „Hypothalamic-pituitary-gonadal axis in men. L. D.. D. P. i ostali (2004. C. W Pfaff. Brain and Behavior." Biol Psychiatry 52 (4): 318-327. W." Science 5729: 1794-1798. (2002. i Rubenstein. D. J. Sur. C. Bibliografija 1 . R.) „Sex differences in stress responses: Social rejection versus achievement stress. E.) „Patterning and plasticity of the cerebral cortex.) Tou Just Don't Understand: Women and Men in Conversa- tion." U Hormones. D. Chung.) „Effects of long-term estrogen replacement on social investigation and social memory in ovariectomized C57BL/6 mice. Tanapat. Swerdloff.) „Conference on Diversifying the Science and Engineering Workforce. i ostali (2004. i ostali (2002. San Diego: Academic Press. D. v. D. C. R... Summers. (2005." Ann NY Acad Sci 1021: 348-351. D.. 3. New York: William Morrow. vol. (2002. P. i ostali (1995. Rosenbloom. ed. Pfaff. 4.) „Gender differences in topical coherence: Creating involvement in best friends' talk.." JHomosex 28 (3-5): 283-301.) „Early asymmetry of gene transcription in embryonic human left and right cerebral cortex. Tannen. D. Nakazawa. i ostali (2001. Pataine. Brain and Behavior..) „Effects of age and sex on volumes of the thalamus. A. Swaab.. and cortex.Stroud. San Diego: Academic Press. M. J." Horm Behav 47 (3): 350-357.) „Adult neurogenesis in the mammalian brain. G. D. L.. L.. San Diego: Academic Press." NBER transcript.) „Puberty in boys and girls. Swaab. Tartnen. (1990. W. i ostali (2005. (1990. T.) „Structural and functional sex differences in the human hypothalamus. Brain and Behavior. vol." U Hormones. ur. 14 siječnja. gender and sexual orientation. Stroud.

) „Suprachiasmatic nuclei grafts restore the circadian rhythm in the paraventricular nucleus of the hypothalamus.) „The scent of symmetry: A human sex pheromone that signals fitness?" Evol Hum Behav 20:175-201. Toufexis. E. E...) „Gender differences in motives for regulating emotions. S. A. i ostali (2005." Animal Behaviour 50 (6): 1601-1615. Collins. (1991. allopregnanolone. H. not fight-or-flight.) „Relation of oxytocin to psychological stress responses and HPA axis activity in older women.) „Cardiovascular responses to psychological and physiological stressors during the menstrual cycle." Ethology and Sociobiology 12 (5): 345-364. Tousson.) „Sex differences in juvenile rhesus macaque (Macaca mulatta) agonistic screams: Life history differences and effects of prenatal androgens. 2 L." J Neurosci 24 (12): 2983-2988. X. H." Dev Psychobiol 47 (4): 318-327." Psycho Med. i ostali (1997. R. i ostali (2000. (1999. i ostali (1991. A..Taylor. i Meissl. G. Taylor. Gonzaga. i ostali (2006. U tisku.) „Human female orgasm and mate fluctuating asymmetry." J Neurosci 24 (45): 10280-10287.) „Progesterone attenuates corticotropin-releasing factor-enhanced but not fear-potentiated startle via the activity of its neuroactive metabolite. L. Klein. Repetti. (2004. D. Tooke. i ostali (2004.) Language. C..) „Biobehavioral responses to stress in females: Tend-and-befriend. C." Journal of Nonverbal Behavior 24 (1): 45-51. Boston: Thomson Learning. S.. R.. Hariri. Thornhill. Tessitore. S. Tomaszycki. M. R. Tersman.) „Gender differences in facial reactions to fearrelevant stimuli. W.) „Health psychology: What is an unhealthy environment and how does it get under the skin?" Annu Rev Psychol 48: 411-447. B.) „Functional changes in the activity of brain regions underlying emotion processing in the elderly." Pen Soc Psychol Bull 24: 974-986. D. Timmers. L. L. A. (1995. Taylor. Thunberg." Psychosom Med 53 (2): 185-197. Thornhill. M.. M. (1983. Gender and Society. i ostali (2005. Gouzoules.) „Patterns of deception in intersexual and intrasexual mating strategies. Thome. Davis." Psychiatry Res 139(1): 9-18." Psychol Rev 107 (3): 411-429. R. (1998. (2000. C. E. Brizendine: ŽENSKI MOZAK . Z. E.

" Psychoneuroendocrinology 20 (3): 323-334. i ostali (2001.." Neuroimage 25 (3): 926-935. 2002. i Petersson. M. Uvnas-Moberg.biochemical link for human relations: Mediator of antistress. Udry. K. D. R. P.. K. i ostali (1995.) Social Aggression Among Girls.) „Oxytocin .) „The distribution of events in the human menstrual cycle. 136-179. E.Tranel. New York: Perseus Books.) „Oxytocin facilitates behavioural. McDonnell. M. Uvnas-Moberg. Johansson. N." Pers Soc Psychol Bull SO (1): 44-55." Appl Anim Behav Sci 72 (3): 225-234. K.. Uddin.) „Does gender play a role in functional asymmetry of ventromedial prefrontal cortex?" Brain 128 (Pt. Tuiten." Health Psychol 13 (4): 326-333. i Morris.) „Initiation of substance use in early adolescence: The roles of pubertal timing and emotional distress. Turgeon. M. L. (2003.) The Oxytocin Factor." Psychiatry 62 (2): 97-113. Campbell. G. Udry.) „Self-face recognition activates a frontoparietal 'mirror' network in the right hemisphere: An event-related f MRI study. Q. (2004. i ostali (2005. G. S. A.) „Preliminary research on plasma oxytocin in normal cycling women: Investigating emotion and interpersonal distress." Science 304 (5675): 1269-1273. N. New York: Guilford Press. ur. Kaplan. metabolic and physiological adaptations during lactation. (2003. Adler.. K. well-being. B." News Physiol Sci 13: 22-25.. Panhuysen. Uvnas-Moberg. growth. L. J. K. healing.. (1977. serotonergic function. M.) „Oxytocin may mediate the benefits of positive social interaction and emotions. R." JReprodFertilB\ (2): 419-425." U Sexual Selection and the Descent of Man." Psychoneuroendocrinology 23 (8): 819-835. K. Underwood. J. Bibliografija 1 . Turner. Damasio.) „Hormone therapy: Physiological complexity belies therapeutic simplicity.) „Masculinity-femininity guides sexual union formation in adolescents. B. K. M. i ostali (2005. i ostali (1999. R. 12): 2872-2881." Lakartidningen 101 (35): 2634-2639. J.) „Stress. (1998. Altemus. and mood in users of oral contraceptives. Uvnas-Moberg. Uvnas-Moberg.. R. J. U. Trivers. Tschann. i ostali (2004. H. (2004. A.. (1998. T.. D. social interaction.) „Parental investment and sexual selection. London: Heinemann Educational. J.) „Antistress pattern induced by oxytocin. i ostali (1994. (1972. i Chantala. Human Resources Services Administration.

. social interaction. J. A. i ostali (2005. M." Neuroimage 19 (3): 513-531.) „Valence." J Endocrinol 181 (2): 223-231." Neurosci Lett 383 (3): 241-245. Vina. i Scheir. R. L.. Bingham. K. D. i Meaney. Borras. Tugyan. L." Sci Aging Knowledge Environ 2005 (23): 17. (2000. and lateralization of functional brain anatomy in emotion: A meta-analysis of findings from neuroimaging. Dee Schramm.. Tuiten.Uvnas-Moberg. growth and healing. Wager. K." Gender and Emotion: Social Psychological Perspectives. J. (2001.) „The effects of regular aerobic exercise in adolescent period on hippocampal neuron density. T. apoptosis and spatial memory. T. mutual regulation. K. (1995. V. (2004.) „Mother-infant responsiveness: Timing. (2005. i ostali (2005.) „Sex Differences in Crying." Endocrinology 146 (1): 137-146.) Iz razgovora. B. Uysal. Phan. D. N. H. L. well-being.. New York: Cambridge University Press. V.) „Sex differences in the emotional brain. ur.. B. K." Mol Reprod Dev 72 (4): 430-436. Viau.) „Testosterone-dependent variations in plasma and intrapituitary corticosteroid binding globulin and stress hypothalamic-pituitary-adrenal activity in the male rat. 118-142.) „Gender and puberty interact on the stress-induced activation of parvocellular neurosecretory neurons and corticotropin-releasing hormone messenger ribonucleic acid expression in the rat. i Ochsner. Fischer. Van Honk. a mediator of antistress. N. R. Marguerite. M. C.) „Dehydroepiandrosterone sulfate and aging. Wager. (2005.) „Why females live longer than males: Control of longevity by sex hormones. (2006. i ostali (2005. i ostali (2003. M." Behav Neurosci 115 (1): 238-242.. i Petersson. Vassena. A. V. and interactional context. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .. gender. Vermeulen. A. A. i ostali (2001. J.) „A single administration of testosterone induces cardiac accelerative responses to angry faces in healthy young women. Vingerhoets. Viau." Ann NY Acad Sci 774:121-127." Dev Psychol 31 (5): 684-697.) „Oxytocin." Z Psychosom Med Psychother 51 (1): 57-80. Viau. A. i Roach. A." Neuroreport 16 (2): 85-87.) „Species-dependent expression patterns of DNA methyltransferase genes in mammalian oocytes and preimplantation embryos. S. i ostali (2005. Van Egeren. J.

Wang.) Bibliografija 1 .) „Size at birth and cardiovascular responses to psychological stressors: Evidence for prenatal programming in women. Wallen." Front Neuroendocrinal 26 (1): 7-26. G.. N." Nat Neurosci 7 (8): 847-854. Wassink. V. i ostali (2004. K.) „Dopamine release and uptake are greater in female than male rat striatum as measured by fast cyclic voltammetry. (1997. Swanson." Menopause 12 (4): 374-384. A." / Clin Endocrinol Metab 89 (8): 3821-3829. H. M. (1993." / Hypertens 22 (12): 2295-22301. S. D.) „Mother to infant or infant to mother? Reciprocal regulation of responsiveness to stress in rodents and the implications for humans." Neuroscience 95 (4): 1061-1070. S." J Psychiatry Neurosci 29 (5): 364-382. Walker. M. Ward.. D. lean and fat mass. T." Journal of Nonverbal Behavior 17: 29-53. J.) „Combined esterified estrogens and methyl testosterone versus esterified estrogens alone in the treatment of loss of sexual interest in surgically menopausal women. Dapretto. Wang.) „Testosterone metabolic clearance and production rates determined by stable isotope dilution/tandem mass spectrometry in normal men: Influence of ethnicity and age. C. Cervoni. M.." Ann NY Acad Sci 807:185-202. Swerdloff.. T. Rooney. Wallen. Wang. H. C.. Q. and bone mineral density in hypogonadal men. Catlin.Wagner. T.. i ostali (2004.) „Neural correlates of facial affect processing in children and adolescents with autism spectrum disorder. K. Deschamps.) „Communication of specific emotions: Gender differences in sending accuracy and communication measures. i ostali (2005. Walker.) „Long-term testosterone gel (Andro-Gel) treatment maintains beneficial effects on sexual function and mood." / Clin Endocrinol Metab 89 (5): 2085-2098." Mol Psychiatry 9 (10): 968-972. i ostali (2004. M." J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 43 (4): 481-490. Moore. A. (2005. Cunningham.) „Hormonal modulation of sexual behavior and affiliation in rhesus monkeys." J Clin Endocrinol Metab 89 (6): 2936-2941. i ostali (2000. T. i ostali (2004. C. K. i ostali (2004. K. I.) „Epigenetic programming by maternal behavior.. (1999. Weinberg. C.) „Examination of AVPRla as an autism susceptibility gene. i ostali (2004. C. i ostali (2004. G. Wang. Weaver. R.) „New testosterone buccal system (Striant) delivers physiological testosterone levels: Pharmacokinetics study in hypogonadal men. Warnock. M. J. B. i ostali (2004. D. H.) „Hormonal influences on sexually differentiated behavior in nonhuman primates.. Piven.

) „Mild metabolic stress potentiates the suppressive effect of psychological stress on reproductive function in female cynomolgus monkeys.) „Androgens and mood dysfunction in women: Comparison of women with polycystic ovarian syndrome to healthy controls. Weissman." JAMA 281 (18): 1707-1713.) „Differential excitatory responses to oxytocin in sub-divisions of the bed nuclei of the stria terminalis.. i ostali (2004. A..) „Menopause and hypothalamicpituitary sensitivity to estrogen. J. M.) „Juvenile-onset major depression includes childhood-and adolescent-onset depression and may be heterogeneous." Endocrine Society meeting. i Jensen. Wolk." / Clin Psychiatry 63 (7): 641-647. L. M. Weissman." JAMA 292 (24): 2991-2996. H." J Gend Specif Med 3 (7): 53-57. M. Bland. B.) „Families at high and low risk for depression: A S-generation study." Review of General Psychology. M." J Affect Disord 29 (2-3): 77-84. Williams. Y.) „Depression and gender: Implications for primary care." J Pers Soc Psychol 37: 87-96. Weissman. P. M.2001. M. i ostali (1999.) „Changes in young people's sexual behavior and attitudes. E. abstract PI-367. L. R. J. G." Neuropeptides 39 (4): 403-407. Weissman.„Gender differences in emotional expressivity and self-regulation during early infancy.. M. i ostali (1993. M." GendMedz (2): 76-87. (2002. i ostali (2005. 9 (3): 249-261. E.) „Sex differences in rates of depression: Cross-national perspectives. i ostali (2005. M.) „Gonadal steroid modulation of the limbic-hypothalamic-pituitary-adrenal (LHPA) axis is influenced by social status in female rhesus monkeys. (2002. M." Psychosom Med 66 (3): 356-362.) „Multidimensional reaction to therapeutic touch in a hospital setting. Wilson." Dev Psychol 35 (1): 175-188. Weissman. M. i ostali (2005. N. M. Weissman. M. (2005." Endocrine 26 (2): 89-97. Weiner. L.) „What research suggests for depressed women with children. (2000. Minneapolis.. B. Primeau.. Skurnick. Williams. C. Terenzi. M. M.. S. Whitcher. M.) „Depressed adolescents grown up. Weiss." Arch Gen Psychiatry 62 (1): 29-36. P. M. Weissman. Wickramaratne. 1943-1999: A cross-temporal meta-analysis. Neria. (1979. Wells.." Arch Gen Psychiatry 59 (3): 223-224. G. C.. S. Wilson. i ostali (2004.. Legendre. S.) „Gender differences in posttraumatic stress disorder among primary care patients after the World Trade Center attack of September 11. i ostali (1997. i ostali (2005. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .

) „An ecological model of female-bonded primate groups. E. ur. H. Woolley. (1995. i ostali (2004.) „Stress facilitates classical conditioning in males. 28:13-31. W. R. Wise. M. B. Wise." J Reprod Fertil Suppl. but impairs classical conditioning in females through activational effects of ovarian hormones. B." Endocr Rev 26 (3): 308-312. Mitchell. (2003. W. i ostali (2005.) „Estradiol exerts neuroprotective actions against ischemic brain injury: Insights derived from animal models. M.) „Intelligence and brain size in 100 postmortem brains: Sex." J NeUrosci 15 (5. i ostali (1996." Neuroscience. R. lateralization and age factors. (2003. G.. 1): 3418-3428. N. (1998. S. Pfaff. (1980." Neurosci Lett 348 (1): 41-45.) „Gender differences in the processing of standardized emotional visual stimuli in humans: A functional magnetic resonance imaging study. i Smuts. F. S." Brain 129 (Pt. Witelson. F.) „Creating new neurons in old brains. 717-778.) „Women have greater density of neurons in posterior temporal cortex. J. C. 2): 386-398. Suppl. Klein. B.) „Sex steroids and neuronal growth in adulthood." Menopause 7 (4): 257-265. P. P. vol. Wenzel. Wrangham. 4.. Wrase.) „Are estrogens protective or risk factors in brain injury and neurodegeneration? Reevaluation after the Women's Health Initiative. svibanj. P. D." Oprah.. Wood. Pt.." Sci Aging Knowledge Environ (22): PE13. U tisku. T. D. O. J. H. Dubai. C. M. S. Woods. S. Tanzania. (2005." / Neurosci 24 (12): 2974-2982. S." Proc Natl Acad Sci USA 95 (7): 4066-4071. R.) „Estrogen therapy: Does it help or hurt the adult and aging brain? Insights derived from animal models. J.) „Estradiol increases the frequency of multiple synapse boutons in the hippocampal CA1 region of the adult female rat. Woolley. Wrangham. Wise. i Shors. P." U Hormones. • Bibliografija 1 . Witelson.. J.) „Oxytocin attenuates stressinduced c-fos mRNA expression in specific forebrain regions associated with modulation of hypothalamo-pituitary-adrenal activity.) „Sex differences in the behavioural ecology of chimpanzees in the Gombe National Park.Windle. E. i ostali (2006. Winfrey. W." / Comp Neurol 373 (1): 108-117. (1980. Y." Endocrine 21 (1): 11-15. (2002. i ostali (2000. i ostali (2003. E. Kershaw. Wise. Beresh. (2006. Brain and Behavior." Behaviour 75: 262-300.) „Memory functioning among midlife women: Observations from the Seattle Midlife Women's Health Study. S..) „Turning fifty.

and stress." Ann NY Acad Sci 1021:124-133. B.) „Cellular mechanisms of social attachment. San Diego: Academic Press. Mogi. i ostali (1994. i ostali (2001.. ovarian steroids. Lu M." Horm Metab Res 37 (7): 397-401.) „Modulation of growth hormone pulsatility by sex steroids in female goats... E. Philadelphia: W. M. 5.. A. 2): 1710-1721. i ostali (2004.. A." Neuroscience 125 (4): 947-955.) „Neonatal manipulation of oxytocin affects expression of estrogen receptor alpha. Y." Neuroscience 137 (1): 157-164.) „Internalizing problems of childhood and adolescence: Prospects. E. 8 L.. C. Carter.) „Neonatal manipulations of oxytocir alter expression of oxytocin and vasopressin immunoreactive cells in the paraventricular nucleus of the hypothalamus in a gender-specific manner. Cushing. X. Carter.Wright.) Reproductive endocrinology: Physiology. H. S. J. Stern. i ostali (2000. i ostali (2005. i ostali (2005. i Altemus. Yen. Pfaff. pitfalls. Pt. pathophysiol- ogy." U Hormones. Jaffe. Klimes-Dougan." Dev Psychopathol 12 (3): 443-466. E. Brizendine: ŽENSKI MOZAK .) „Neonatal manipulation of oxytocin alters oxytocin levels in the pituitary of adult rats." Maturitas 48 (1): 27-31.) „Alterations of the cortical representation of the rat ventrum induced by nursing behavior. S. Young.. USA 102 (52): 19198-19203.) „Brain estrogen deficiency accelerates A [beta] plaque formation in an Alzheimer's disease animal model. Young. R. A. E. F. Young. i ostali (2005.) „Guidelines for the hormone treatment of women in the menopausal transition and beyond: Position statement by the Executive Committee of the International Menopause Society.) „Puberty. S. B. i ostali (2004. Yamamoto. C. M." J Neurosci 14 (3. J. Yue.." Biol Psychiatry 31 (6): 355-363. Young. Y. D." Horm Behav 40 (2): 133-138.. Yonezawa.) „Evidence against changes in corticotroph CRF receptors in depressed patients. ur. A. M. i ostali (2006. (2006.) Iz razgovora.) „Stress and anxiety disorders. E. K. Zahn-Waxler. Naftolin. (1991. L. Young. C. B. and progress in understanding the development of anxiety and depression. W.. and clinical management. Yamamoto. Akil. J. M. C. (2002. Xerri. T. Young. vol. Lim." Proc Natl Acad Sc.." Endocrinology 146 (6): 2736-2743. (2004. i ostali (1995. Saunders. S.. Brain and Behavior.443-466.

Hughes. P.) „Genetic linkage of region containing the CREB1 gene to depressive disorders in women from families with recurrent. Zonana. D.) „The neurobiology of postpartum depression. C. I'." Pharmacol Biochem Behav 78 (3): 465-471. major depression. J. i ostali (2005.) „Sex differences in estrogenic regulation of neuronal activity in neonatal cultures of ventromedial nucleus of the hypothalamus.) „Oxytocin is associated with human trustworthiness. i ostali (2005." Arch Gen Psychiatry 60 (11): 1145-1153. Ketter. i ostali (2002. I.) „Development of concern for others.) „The human amygdala and the emotional evaluation of sensory stimuli. i ostali (2005." Brain Res 1046 (1-2): 130-136. S.126-28. i ostali (2003. M. i Kajunski. Zemlyak. Zalil." Horm Behav 48 (5): 522-527." Brain Res Brain Res Rev 41 (1): 88-123. D.Zahn-Waxier.) „Sexually dimorphic effects of postnatal allopregnanolone on the development of anxiety behavior after early deprivation.. 805." Am ] Med Genet 114 (8): 980-987. i ostali (2005.." Dev Psychol 28.) „Estrogenic protection against gpl20 neurotoxicity: Role of microglia. A." ] Neurosci 25 (6): 1493-1502. Zimmerberg. Zhang. J. Zhou. T." Proc Natl Acad Sri USA 102 (41): 14907-14912. (2005. E. Radke-Yarrow. J. J.." CNS Spectr 10 (10): 792-799. i ostali (1992. Y. B. (2004.) „Regulation of human affective responses by anterior cingulate and limbic mu-opioid neurotransmission.. T. H. early-onset.. J. (2003. K.136.. Zubieta. G. Kurzban. Bibliografija 319 . Zubenko.) „Influence of naturally occurring variations in maternal care on prepulse inhibition of acoustic startle and the medial prefrontal cortical dopamine response to stress in adult rats. R. S. W.. M. Brooke. H. B. Pfaff. W. Zak. i Gorman. Chretien.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful