URS HOCHSTRASSER

Naziv izvornika ROHKOST - DIE LEBENDIGE NAHRUNG Ein Leitfaden mit 136 Rezepte Švicarski izdavač VERLAG BEWUSSTES DASEIN Turmstrasse 6 CH-8952 SCHLIEREN 4. uberbereitete Auflage 1997

ZAHVALA
Zahvaljujem svima koji su pridonijeli objavlji­ vanju ove knjige. Posve osobito zahvaljujem svojoj ženi Sheili i svojoj djeci Heidi i Nealu. Posebnu zahvalu upućujem Walteru Danzeru i Michaelu Schrottenholzeru iz tvrtke Soyana koji su me potaknuli da sjednem za pisaći stol. Isto tako srdačno zahvaljujem svim svojim pri­ jateljima koji su na bilo koji način pridonijeli os­ tvarenju ove knjige.

5

SADRŽAJ

Bundevina juha " M O D E R N " Pastrnjakova juha Kukuruzna juha "AU C R E M E D ' A M A N D E " Ruska juha od cikle Juha od čičoke Juha od povrća 1 Juha od povrća 2 Kremjuha od šljiva JELA OD POVRĆA Jela od leće s jabukama Salata od suncokretovih mladica Salata od suncokreta s umakom od rajčice Cvjetača na vrtlaričin način Cvjetača s umakom od oraha Cvjetača na orijentalni način Cvjetača u bundevi Cvjetača s curry - majonezom Brokula sa sezamom Kineski kupus s mladicama raži Kineski kupus s narančom Kineski kupus s čičokom Salata M I R A M A R E Coleslaw Kentaucky Koraba na jednostavni način Korabini špageti C A R B O N A R A Crveni kupus s jabukama Crveni kupus na zimski način Kolačići od crvenog kupusa s jabučnim umakom Koraba s klicama Jelo od komorača i jabuka Salata od celera Jelo od cikle Cikla na bakin način

33 33 34 34 35 36 36 37 38 38 38 39 39 40 40 41 42 42 42 43 43 44 45 45 46 46 47 48 48 49 49 50 50

Pastrnjak A LA C R E M E Jelo od pastrnjaka Pastrnjaci F L O R E N T I N E Rotkva na jednostavni način Lagano jelo od mrkve Jelo od mrkve s umakom od vanilije Fantazija od ribane mrkve Crni korijen s jabukama Korjenasto povrće Sweet and sour Cigansko jelo Punjene tikvice Tikvice s umakom od senfa Tikvice s umakom od jabuke i metvice Punjenje rajčice Punjeni avokado Jelo od miješanog povrća Punjena bundeva na indijski način Miješano povrće s kremastim umakom od šljiva Egzotična pjesma Bundeva na orijentalni način Punjena dinja Norijevi smotuljci Pizza S C H O O L OF LIFE Miješano povrće, mliječno ukiseljeno Kiseli kupus s ananasom UMACI Obični umak za salate Biljni umak za salate Umak za špinat Umak od bilja Salatna krema za zelenu salatu Umak od rajčice, npr. za špagete od tikvice Francuski salatni umak

51 52 52 53 53 54 54 55 55 56 57 58 58 59 59 60 60 61 62 63 63 64 65 66 67
6 8

68 68 69 69 70 70 71

Kukuruzni umak " A U C R E M E D ' A M A N D E " Majonezini umak Umak od curryja Umak od senfa Umak od rajčice DESERTI Jabučna krema Jabučna krema, zimska varijanta Krema od jabuka i banana Krema od manga Tropska krema Krema od rogača (slična čokoladnoj kremi) Voćna krema Soupe a l'orange Narančino zlato Kompot od šljiva Pikantna salata od krušaka Iznenađenje od lubenice..... "La" Birchermiisli Bademovo vrhnje Sladoled od banane SLASTICE Obične bademove praline Seed balls (kuglice od sjemenki) Kuglice od bobičastog voća Slatkiši od rogača Kuglice od lješnjaka, badema i suhog voća Ideje za praline Rulada od oraha Kolač od sezama i kokosa Slastica od krušaka Kokosove ploškice

71 72 73 73 73 74 74 74 75 75 76 76 76 77 77 78 78 79 79 79 80 81 81 81 82 82 82 83 83 84 85 86

Ploškice od žitarica Voćni kolač Torta s umakom "Ideal" Torta s kremom K R U H , N A M A Z I NA KRUH, ČIPS itd Kruh Chappati Essenski kruh Kruh od četiriju žitarica Cerealije (Cereals) Heljdine cerealije Čips od banane ili "Protein-Nuggets" Lećin čips, "Energy chips" Sjemeni sir (Seed cheese) Seed cheese Guakamole Pekmez od trešanja Pekmez od kivija Slatko od naranče Pekmez od raznog voća Miješana marmelada Marmelada od sušenog voća Namaz za kruh od bučinih sjemenki Z A Č I N S K O I L J E K O V I T O BILJE U Z G O J KLICA, M L A D I C A I P R E H R A N J I V A N J E U Z G O J KLICA Uzgoj klica u vreći za klijanje Uzgoj klica u staklenci

86 87 87 88 90 90 90 91 91 92 92 93 93 94 95 95 95 96 96 96 97 97 98 109 110 110 110

UZGOJ MLADICA I M L A D E PŠENICE (PŠENIČNE TRAVE) U3

10

11

PRIPRAVLJANJE Živa zemlja, vitalni temelj Ž I V O T I N J S K A B J E L A N Č E V I N A K A O UZROK BOLESTI BILJNA H R A N A SOK M L A D E PŠENICE (PŠENIČNE TRAVE) DODACI T U M A Č ZNAČENJA RIJEČI Biološki Chi (voćni chi) Dehidrator Majoneza Pire od badema Rejuvelac Seed Cheese Vanilija u prahu

115 115

PUT

117 124 125 129 129 129 129 129 130 130 130 130 130

Ja sam se kao dijete mnogo bavio pitanjem za­ što mi ljudi nemamo u divljini izgleda preživjeti, budući da nas snađu sve moguće bolesti. Za nas bi već upala slijepog crijeva značila smrt kad ne bismo bili podvrgnuti kirurškom zahvatu u bolnici. Zašto divlje životinje ne dobiju upalu slijepog cri­ jeva ili sve druge bolesti kao mi? Zašto se mi pre­ hladimo već stojeći s mokrom kosom pri otvore­ nom prozoru, a divlje životinje smiju čak vani no­ ćiti za kišnog vremena? Ta i slična pitanja morala su međutim još ne­ koliko godina čekati na odgovor. Danas sam, dra­ ga čitateljice i dragi čitatelju, spreman s Tobom podijeliti neke od tih odgovora. Najprije je od mene moralo međutim postati nešto pametno, kako se pristoji. Govorili su mi kako su inače i u civiliziranom svijetu slabi izgledi da se preživi. Kuharskim je šegrtovanjem počela za mene te­ ška škola. No, tješio sam se da ću poslije toga mo­ ći sve izdržati i tako sam junački uspio završiti to svoje školovanje. Nije mi trebalo dugo da shvatim kako još nisam nitko i kako sam bio školovan sa­ mo da bih bio iskorišten. Ali to je pripadalo pravi­ lima, jer tko želi nešto postati, radi u dobrim ku-

12

ćama i to za dobre svjedodžbe. A tada je počela borba za napredovanje. Tu nije bilo mjesta za sen­ timentalna pitanja. Karijera je krenula i tjerala me po čitavom svijetu. Čim je bio postignut jedan cilj, bio je već na redu sljedeći. Kao uspješni šef kuhi­ nje u hotelima s 5 zvjezdica znao sam doduše da me kuhinja neće više nikada posve pustiti od sebe, ali zar da se tu zaustavim?... To nije dolazilo u obzir! Ugostiteljska škola, hotelijerska, škola za mana­ gement, te su se škole smjenjivale jedna za dru­ gom. Nastavljala se trka za karijerom po čitavom svijetu. Kao generalni direktor lanca hotela u Juž­ noj Africi ostao sam posve bez osobnog mira i nisam više znao što bih još želio. Sada sam već bio oženjen i moja žena Sheila i ja odlučili smo se vratiti u Švicarsku. Nakon što smo mnogo doživjeli i bili u domovini, preuzeli smo uskoro selu i na prvom katu otvorili indijski dugo zatim rodila se naša kćerkica pravom obitelji. vidjeli i opet gostionicu na restoran. Ne­ i učinila nas

Bilo je to jedne nedjelje. Sjedio sam za gla­ sovirom. Činilo se kao da neskladni tonovi izra­ žavaju moje neraspoloženje, kad je moja mala kći Heidi došla k meni u sobu za dnevni boravak noseći u ručici neku knjigu. Bila je to knjiga o mudrostima Dalekog istoka. "Oh, to je knjiga koju sam jednom kupio od neke žene iz čiste želje da joj time učinim dobro", mislio sam i rekao: "Dođi, pokaži mi tu knjigu". Uzeo sam Heidi u svoje krilo i nasumce otvorio knjigu. Pročitao sam sljedeću rečenicu: "Želite li komunicirati s Bogom, tada morate prestati pušiti i piti alkohol". Istog sam ča­ sa zaklopio knjigu i odložio je. Prošlo mi je gla­ vom: "Ali to je, dragi moj prijatelju, visoka cije­ na". Udubio sam se u misli. Pušenja bih se možda još i mogao odreći. Alija, sručnjak za vino, bez al­ kohola? To nisam mogao zamisliti. Zapao sam u unutarnji konflikt. Tako sam odlučio odreći se cigareta. Tada je stvar postala teškom. Više sam puta ulovio sebe s cigaretom, kad sam povukao jedan ili dva dima. Postalo mi je jasno što je pušenje. Jer poslije toga sam svaki put bio lagano omamljen, gotovo kao pijan. Zar je to dotada bilo moje trajno stanje...? Bilo je sunčano jutro, a ipak mi je sve toliko te­ ško tištilo srce. Tako sam ušao u auto i odvezao se na jedan razgovor. Na povratku kući zaustavio sam se na rubu šume i otišao prošetati njome. "Dragi 15

Sada smo zapravo trebali biti sretni: obitelj s dva restorana i nitko nam nije zapovijedao. Bilo je tu međutim nešto što još nije bilo kako treba. To nas je "nešto" mučilo i počeo sam moliti za mudrost i pomoć, ali činilo mi se da nema ni­ koga tko me sluša. 14

Bože", rekao sam, "budeš li mi pomogao ići dalje, neću više nikada pušiti". Kao odgovor sam našao četverolisnu djetelinu. Obećanje dano Bogu ne smije se prekršiti, ko­ liko god to stajalo. Za mene je dakle počela vježba discipline koja nije trpjela uživanje alkohola. Zato sam odlučio da mjesec dana ne popijem ni kapi al­ kohola. U to smo vrijeme imali mnogo posla i ako su mi u toj borbi protiv alkohola i nikotina klecala koljena, nisam imao vremena pridavati tome po­ zornost. Taj se mjesec bez alkohola pretvorio u go­ dine i još je danas na snazi. Bez alkohola mi je bilo bolje. Jedne smo večeri bili moja žena Sheila i ja po­ zvani na indijsku priredbu s predavanjem o odrica­ nju od mesa u hinduizmu. Argumente sam osjetio kao nemilosrdno grube, neuljepšane, ali veoma uvjerljive. Odjednom sam razumio sve Indijce koji ne jedu meso. "O Bože, ali Ti ne očekuješ od mene da..."? Tu sam misao osjetio kao ćušku koja je glasno odzva­ njala. Upravo je ta misao bila međutim jedan od glavnih razloga zašto sam se odrekao naše dota­ dašnje ugostiteljske djelatnosti, jer sam shvatio: ako alkohol, nikotin i uživanje mesa nisu dobri za mene i moj odnos s Bogom, tada nisu dovoljno do­ bri ni da ih prodajem drugim ljudima. Uslijedili su dugi razgovori i dogovori s mojom ženom. Ona me razumjela i bili smo zadovoljni svojim odlu16

kama. Nismo mogli promijeniti ljude, morali smo promijeniti sebe. Tako smo se odrekli svojih resto­ rana. Poslije nešto oklijevanja preuzeli smo nalog da za jednu udrugu otvorimo vegetarijanski restoran. Unatoč uspjehu nije nas ni to zadovoljilo i smatrali smo sretnom okolnošću da smo bili samo kratko­ ročno vezani ugovorom. Trebao sam se snalaziti kako znam i umijem, jer se moje profesionalno polje rada sve više sužavalo i morao sam biti oprezan. Tako sam prihvatio mje­ sto zamjenika glavnog kuhara pri Bircher-Benner klinici koje mi je bilo ponuđeno. Veoma sam brzo bio uveden u vegetarijnsku punovrijednu kuhinju. Najdublje me dirnulo kad sam vidio sve one jade pacijenata i shvatio da su time plaćali račun majci prirodi za učinjene greške u svom životu. Osjetio sam poriv da mogu pomoći. Još me se mo­ glo naći samo iza knjiga doktora Maxa BircherBennera i ostalih stručnjaka za prehranu i prirodno liječenje, jer u toj sam klinici bio na izvoru. Moja me želja za znanjem tjerala osim toga na bezbrojne tečajeve i predavanja, jer se gotovo nije mogla za­ dovoljiti. I opet je počela potraga za novim spoz­ najama širom čitavog svijeta, ali ovaj put nešto opreznije nego prije, jer nas je u međuvremenu obogatio svojim rođenjem i naš sin Neal koji je u to vrijeme bio malen. Svi smo zajedno odletjeli u Ameriku, u školu dr. Ann Wigmore i u Optimum 17

Health Institute, te u Ilona's Health and Fitness Retreat. Snažno su me se dojmile prirodne metode lije­ čenja i to je potaknulo mene i moju obitelj da od­ letimo u Indiju. Indija nas nije doduše obučila posve onako kako smo to zamišljali, ali ljudi koje smo sreli i iskustva što smo ih stekli, obdarili su nas i obogatili iznad očekivanja. Vrativši se u Švicarsku nastojao sam pomoći ljudima koji su dolazili u moju praksu za savje­ tovanje o zdravlju i prehrani. Uskoro sam međutim ustanovio da je većini ljudi bilo teško provesti u djelo dobre savjete i prihvatiti korisna shvaćanja u uobičajenoj srdini koja ih je dovodila u tolika isku­ šenja. I spoznao sam d a j e navika najgora bolest. Nešto kasnije otvorili smo School of Life u Fllieli-Ranftu, gdje možemo ljudima i praktično pomoći da nađu odgovore na svoja pitanja. Tu ih možemo i pratiti, te pomagati na mučnom putu da nađu istinu za sebe. Za mene je međutim najveća i najpouzdanija učiteljica ipak ostala majka priroda. Sreo sam je pri traganju za Bogom. Ona mi je odgovorila na pitanja što su me mučila kao dijete, a odgovara mi još i danas. Kao plaću za to traži moju bezuvjetnu ljubav prema njoj i prema svemu što iz nje pro­ istječe. Jer ona čvrsto ustraje pri tome d a j e u sve­ mu tome nazočan Bog. Ona zahtijeva od mene da ne unuštim ništa čime me ona obdarila, pa ni ono 18

što mi služi za hranu, i da ne posegnem ni za čim i ne uzmem u se ništa što ne pripada onom njezinom dijelu, kao prirode, koji je u meni samom. Ona isto tako očekuje od mene da budem uvijek sjestan toga da sam i ja proizašao iz nje i tako sam Božji hram. Činit ću i dalje sve što mogu da ispunim nje­ zine zahtjeve. Sad ću ukratko pokazati da mi možemo veoma mnogo utjecati na naše biljke. U zajedničkom istraživačkom radu s Ursom Antenerom, Urdorfom, nastale su sljedeće Kirlianove fotografije. Prva snimka prikazuje list špinata na kojemu su vidljiva jasna oštećenja. Odmah zatim stavio sam taj list među svoje dlanove i svjesno u ljubavi pustio da mu tijekom cea. 3-4 minute pritječe energija. Poslije toga bio je još jednom foto­ grafiran. Rezultat je uistinu začudan!

prije

poslije

19

Tako, draga čitateljice, dragi čitatelju, sad Ti želim predati neke recepte koji trebaju pokazati kako možemo darove majke prirode dopuniti i obogatiti s ljubavlju prema sebi samima. Ti su re­ cepti većinom smišljeni i izrađeni u School of Life. Oni trebaju poslužiti samo kao ideje, a ne biti obvezujući, jer su tu poželjne i potrebne vlastita mašta i osobnost svakog pojedinog čovjeka. Poslije recepata naveo sam u nastavku još ne­ koliko važnih točaka s kojima sam se upoznao tije­ kom svog školavanja na području života i zdravlja. One su mi dale osobit oslonac i snažno me se doj­ mile. Možda Ti nešto od toga može biti korisno. Uzmi što Ti treba. Svakako je prijeko potrebno da se radujemo hrani koju uzimamo u sebe, jer inače tijelo ne vje­ ruje ni pri prijesnoj hrani da ona može biti doba za njega. Dakle, mnogo radosti sa živom hranom, jedi je prijesnu i budi veseo. Sve dobro!

RECEPTI

Sljedeći recepti trebaju pokazati mnoštvo mo­ gućnosti za pripremu jela od prijesnih namirnica. Tu nema granica, osim granica naše vlastite mašte, što nam omogućava da se radujemo svakodnev­ nom sastavljanju novih jela i uživamo u njihovom konzumiranju. Svaki čovjek ima svoju posebnu osobnost i tre­ bao bi je posve unijeti u pripravljanje jela. Mašta i intuicija jednako su važne kao sastojci. Prijenosna i živa hrana ne bi smjela samo služiti u svrhu da se nešto pojede, već treba i smije imati kulturu i to na visokom nivou. Pri tom načinu pri­ pravljanja ne trebamo više formule kao pri kemij­ skoj promjeni ugrijavanjem, već on zahtijeva spo­ sobnost uživljavanja s ljubavlju, kako bismo biljke mogli po želji i s interesom upotpunjavati jedne drugima, ali i začinima i tako još isticati njihove odlike. Ova Vas knjiga treba ohrabriti, potaknuti, voditi i pokazati Vam neke mogućnosti i ideje, ali nikada ne ograničavati i kočiti strogim recepturama, she­ mama, sustavima. Jer sve živo uvijek podliježe promjeni i evoluciji i to je dobro. U navedenim se receptima ne upotrebljavaju luk, češnjak i poriluk. Već su stare Vede znale da

20

21

te biljke sadrže tvar koja ima razdražujuće djelo­ vanje na donje čakre (energetska središta). Budući da u donjim čakrama drijemaju veoma snažne po­ kretačke snage, mogu one pri njihovom podraživanju lako izmaći kontroli, što može dovesti do prekomjernog razvitlavanja snage. To bilje ne predstavlja osim toga užitak za ljude koji se pre­ hranjuju prijesnom hranom. Ono općenito stvara neugodan zadah iz usta. Tu čini međutim iznimku medvjeđi luk. On bi se trebao brati prije cvatnje. Najbolji okus ima da­ kako u svježem stanju, ali može se i osušiti kao drugo začinsko bilje. Treba se naglasiti da se za pripravljanje recepata u ovoj knjizi upotrebljavaju samo hladnoprešana ulja. Iznimka je ulje kukuruznih klica. Kukuruzne se klice zagriju na ca. 70°C i tada prešaju. (To je za majoneze najprikladnije ulje što ga poznajemo). Nikako se ne bi trebala upotrebljavati rafinirana i ekstrahirana ulja. Recepti su, ako se ne navodi ništa drugo, koli­ činski predviđeni za 4 do 5 osoba. Opis začina i bilja može se naći u 3. poglavlju. Pojedinačne ćete recepte naći pomoću kazala "Recepti", Dodatak 2. A sada mnogo radosti pri pripravljanju ŽIVE HRANE! 22 23

ZAČINSKO I LJEKOVITO BILJE
Borovica Plod biljke Juniperus communis najbo­ lji je za upotrebu uz mliječno kisele vrste kupusa. Borovica pospješuje pro­ bavu, jača želudac. Bosiljak Začinska biljka veoma ugodnog mirisa. Svježe ili sušena preporučuje se pri dijetama s malo soli. Odličan je začin rajčicama. Pravi se cimet dobiva iz unutarnje kore drveta Cinnamomum ceylonicum, zim­ zelenog drveta koje raste na Sri Lanki i zapadno-indijskom otočju. Stare Vede uče da cimet u dobro usklađenom spoju s đumbirom, muškatnim oraščićem, klinčićem i kardamomom može djelo­ vati poticajno na životnu snagu i pra­ vilno je usmjeriti. To je začinska mješavina (sastoji se od đumbira, kurkume, papra, cimeta i dr.) koju možemo i sami načiniti, ili je po želji dopuniti dodatnim začinima. Ljetni je čubar nešto blaži. Zingiber officinalis je korijen pikantnog okusa. Učinkovit je protiv kolika, a kao 99

Ako se upotrebljava sušeno bilje, tada g a j e po­ trebno upola manje nego svježeg. Trljanjem suše­ nog bilja među dlanovima oslobađaju se eterična ulja i pojačava njihov okus. Anđelika Ljekovita biljka koja se može upotrije­ biti i za aromatizaciju napitka, npr. "re­ juvelaca" ili "pjenušca" (vidi poglavlje Napici). Osobito je prikladna kao začin jelima s jabukama i kruškama. Anisove Sjemenke anisa, biljke štitarke. sjemenke Zvjezdasti anis je osobito aromatičan. Asant ili Ta aromatična smola koja se dobiva iz asafoetida korijena biljke s nazivom Ferula Asafoetida, upotrebljava se zbog njzinog osobitog okusa koji je nalik na mješa­ vinu luka i češnjaka. Radi njezine se ljekovite snage upotrebljava u malim količinama. Ona je učinkovita protiv nadimanja. U trgovini se može nabaviti kao smola (u obliku grumena) ili u pra­ hu. Smola je najčešće čišća, ali se prije upotrebe mora ribati. 98

Cimet

Curry

Čubar Đumbir

Kelp čaj djeluje protiv prehlade i nadražaja na kašalj. Po mogućnosti upotrijebiti svježeg. Gorušica, Ima tamnocrveno/smeđih, te žutih sjesenf menki. Pri kupnji senfa odnosno začinskog umaka od gorušice treba se dati prednost onom koji se nudi kao biosenf, što znači da je proizveden s ja­ bučnim octom i medom umjesto s vins­ kim octom i šećerom. Kadulja Ovalni, s obje strane gusto maljivi listo­ vi ljekovite biljke Salvia officinalis da ju svakom jelu ugodnu aromu. Pri grlobolji može kadulja čudesno djelovati. Ako se jednostavno žvače ili se njome u obliku čaja s limunom grglja odnosno ispire grlo, djeluje antiseptički. Taj je čaj isto tako koristan za opće dobro osjećanje. Kadulja je uspješna pomagačica u stanjima slabosti, pri probavnim poremećajima i astmi.

To je morska alga. Ona sadrži velike količine organskih minerala i elemenata u tragovima. U usporedbi s drugim pre­ hrambenim namirnicima koje i same imaju visok sadržaj određenih elemena­ ta, sadrži kelp mnogostruko više od to­ ga: sadržaj joda u kelpu više je tisuća puta veći nego u mlijeku, sadržaj želje­ za 72 puta, a sadržaj bakra 35 puta veći nego u jajima, sadržaj kalija 2 puta veći nego u bademima. Kelp se može u trgo­ vini nabaviti ili kao začin u prahu ili kao sušeno lišće. Sušeni se listovi na­ moče, a zatim sitno nasjeckani upotre­ bljavaju kao dodatak juhama, umacima itd. Taj je začin prikladan za sve vrste ku­ pusa i ukiseljenog. Posebna je vrsta ku­ min ili talijanski kim. Djeluje protiv nadimanja. Začinski je klinčić zapravo sušeni cvjet­ ni pupoljak tropskog drveta Myrtus coriophyllus. Ulje klinčića je jako aroma­ tično i djeluje antiseptički. Klinčići mo­ gu svojim djelovanjem pročišćavati krv i upotrebljavati se kao lokalni analgetik protiv zubobolje.

Kim

Klinčić

Kardamon Sjemena lupina te biljke koja pripada porodici đumbira, ima dosta jak, prirod­ ni okus i radi toga se upotrebljava samo u malim količinama. Pročišćuje dah. 100

Komorač Ima dugoljaste, blijedozelene sjemenke okusa sličnog anisu. Učinkovit je protiv nadimanja, osobito kad se pomiješa s anisom i kimom. Kopar Perasti listići kopra sa svojim okusom sličnim kimu prikladni su za jela koja se trebaju samo blago začiniti kimom.

Kvasac, oplemenjeni

Taj se kvasac dobiva iz melase i bogat je vitaminima B-kompleksa, kao i mineralima. Zahvaljujući svom snažnom, osobitom okusu može odlično upotpu­ niti vlastitit okus žive hrane i opleme­ niti jela. 100 g toga kvasca sadrži 50 g bjelančevina, 5 g masti i 31 g ugljikohidrata. Daje okus sličan celeru. Thymus vulgaris, veoma poznata ljekovita biljka koja je u rodu s mažuranom, a rado se upotrebljava zajedno s kadu­ ljom.

Korjandar Svježi listovi biljke Coriandrum sati­ vum imaju jedinstven, oštar miris, tako da je korijandar kao začinsk i biljka osvojio gotovo sve azijske zemlje. Ljeti se može zasadaiti i kod nas. Sjemenke koje se najčešće upotrebljavaju mljeve­ ne, daju jelima proljetnu aromu. U nji­ ma sadržana ulja pomažu pri probavi je­ la koja sadrže škrob i korjenastog po­ vrća. Krbuljica Mali listovi imaju svjež i snažan okus. Ona je kao začinska biljka osobito po­ godna za juhe koje daju energiju. Kurkuma Aromatični se korijen biljke upotre­ bljava kao začin jelima i daje im boju. Potječe prije svega iz Indije, Zapadne Indije. Pripada porodici đumbira. Ima diuretičko djelovanje i pospješuje pro­ bavu. 102

Ljupčac Majčina dušica

Matičnjak Melissa officinalis, ljekovita biljka svje­ že arome koja podsjeća na limun, pri­ kladna je za voćne bole, kao i za fine umake. Od nje se može osim toga pri­ rediti divan čaj. Matičnjak je od davni­ ne poznat kao sredstvo protiv grčeva. U njega se nadalje cijeni njegovo tonizirajuće djelovanje na želudac, crijevo i živčani sustav. On isto tako pomaže pri glavobolji i besanici. A pripisuju mu se i osobine sređivanja teškoća vezanih za mjesečnicu.

103

Mažuran

Majčina dušica (timijan) i mažuran spa­ daju među najpoznatije ljekovite biljke. Može se upotrijebiti jedna umjesto dru­ ge. Mažuran je međutim još nešto profi­ njenijeg ukusa. On je uz sušeno voće najbolje sredstvo za zaslađivanje. Treba se dati prednost medu zdravih pčela koje nisu toliko is­ korištavane da se moraju hraniti šeće­ rom. To je ono što ostane pri proizvodnji šecera, a sadrži sve tvari koje nedostaju šećeru. Melasa je bila međutim ugrijavana, sa svim odgovarajućim posljedi­ cama tog postupka. No, ona se može smatrati sredstvom za uživanje među onima koji se prehranjuju prijesnom hranom. Ima detoksikacijsko djelovanje (dakle odstranjuje otrov iz organizma) i potiče peristaltiku.

Mravinac Origanum vulgare je u rodu s mažuraili divlji nom, ali snažnijeg okusa. Muškatni Muškatni oraščić je sjemenka tropskog oraščić drveta Myristica fragrans, nalik na orah i bogata eteričnim uljima. Služi kao za­ čin. Ima ukusnu i snažnu aromu. Oprez s količinom koja se stavlja u jelo. Nori Zove se još i yakinori, potječe iz Japana i Koreje. Upotrebljava se u sushiju (sušiju) i po tome je poznat. Nori je mors­ ka alga bogata mineralima. Beru je ro­ nioci ili se uzgaja na mrežama. Poslije branja se ocijedi, osuši na suncu i obra­ di u listove slične papiru. Treba se pazi­ ti da nori bude nepržen i nezačinjen, te da ne sadrži dodatak glutamata. Postoji j o š i drugo morsko povrće koje može obogatiti hranu, npr. Seabeans, Dulce, Wakame itd. On je oštrog i ljutog okusa. Ima osobinu nadraživanja živčanog sustava i zato se u našoj školi ne upotrebljava. Kao na­ domjestak se može preporučiti hren. Postoje dvije vrste, talijanski i kudravi. Petroselinum crispum je veoma omiljen i kao začin i kao ukras. On ima visoki 105

Med

Melasa, crna

Papar Metvica ili paprena metvica Postoje zelena, engleska i kudrava (kudrava nana). Ona unosi u jela ugodnu svježinu. Listovi mente stimuliraju probavni trakt i ublažavaju nadražaj na po­ vraćanje i mučninu. Kaže se i da metvi­ ca potiče životnu energiju.

Peršin

104

sadržaj vitamina C i klorofila. Peršin je hvaljen i kao prirodni dezodorans. Piskavica To je u Indiji veoma rašireno povrće. Kao sjemenje, klice i listovi blago gor­ kasti začin. Rogač Plod drveta rogača (Ceratonia siliqua) udomaćenog u zemljama Sredozemlja, ima izgled dugačke crno-smeđe mahu­ ne. Veoma je ugodnog okusa, lagano slatkast i bogat vlaknastim tvarima. Si­ tno se mljeven upotrebljava i kao nado­ mjestak za kakao.

Muškatni Ima nešto liniju aromu od oraščića. cvijet Mnogo se upotrebljava u Inodoneziji. To je zapravo sušena sjemena lupina muškatnog drveta (ne cvijet!). Šafran Crocus sativus je kralj začina. Uzgaja se u Kašmiru, Španjolskoj i Portugalu, te u Wallisu. On je najskuplji među začini­ ma, jer 140000 cvjetova daje samo 1 kg šafrana. Dugo se cijena šafrana ravnala po cijeni zlata. Šafran sadrži žute i crvene karotinoide topljive u masti, te žuta eterična ulja. To daje jelima i umacima osim ugodne aro­ me i tamniju žutu boju. Šafran potiče probavu i djeluje opuštajuće na želuča­ ne mišiće. Sve su vrste izoliranih šećera nepriklad­ ne za prehranu. To je ukuhani sok šećerne trske ili šećerne repe. On je pun šećera koji je zbog vrućine već dijelom karameliziran. Ne može biti preporučiv za prehranu. Na španjolskom znači vainilla "mahunica"... To su plodovi biljke Vanilla planifolia, biljke penjačice iz porodice 107

Ružmarin Rosmarinus officinalis je cijenjena lje­ kovita i začinska biljka, mirisa sličnog tamjanu. On potiče vitalnu energiju. Šećer Soj in umak ili tamari Trebalo bi se paziti da je taj umak priro­ dno fermentiran, bez umjetnih dataka, boja i sličnog. Prirodni je tamari bogat enzimima i potpomaže probavu. On ističe vlastitu aromu jela i idealna je alternativa za sol. Tamari sadrži vitamin
Bi2-

Šećerna melasa

Vanilija Sol Najbolje je upotrebljavati morsku sol, i to u najmanjim količinama. 5 g soli ve­ že 1 1 vode!

106

orhideja koja u tropima raste kao epifit. Plodovi se beru prije dozrijevanja i su­ še. Mliječni se sok pretvara fermentaci­ j o m u cmo-smeđu masu snažnog i klasnog mirisa. Najboljom se sortom smatra burbom vanilija. Pri kupnji se treba paziti da se nabavi prirodna vani­ lija, da se ne pobrka sa sintetički proiz­ vedenim vanilinom.

UZGOJ KLICA, MLADICA I PREHRANJIVANJE
Klice i mladice su odlična hrana, ne samo zbog toga što time nismo vezani za godišnja doba ni vrt, već i zato što one predstavljaju jednu od najbo­ gatijih i najvitalnijih živežnih namirnica. Klice su biljne sjemenke koje su tek počele klijati. Mladice su biljne bebe koje su upravo počele postojati biljkom, ali su tek razvile dva zametna listića. Klicama i mladicama je zajedničko da su upra­ vo izvojevale pobjedu života nad smrću, da više nikada neće rasti brže nego u toj razvojnoj fazi i zbog toga nose u sebi golemu energiju. Tu životnu snagu možemo unijeti u svoj organizam. Pšenica na primjer klijanjem umnogostručuje sadržaj vita­ mina za 400 do 600%. Klice i mladice su veoma nježne po svojoj strukturi i stoga lako probavljive. One imaju visoku enzimsku aktivnost koja u dremljivoj sjemenki još ne postoji, te su tako reći skladište koje postaje tvornicom. Klice se mogu uzgajati na razne načine: ili u kupovnim klijalištima, u staklenkama i sličnom ili u vrećici za klijanje koja je veoma praktična prije svega na putovanjima. 109

UZGOJ KLICA

Uzgoj klica u vreći za klijanje Takva se vreća za klijanje može načiniti od tila za zavjese. Da bi se vreća mogla gore stegnuti radi zatvaranja, uvuče se oko njezinog otvora vezica za cipele. Zatim se postupa na sljedeći način: 1. Sjemenke staviti u vreću za klijanje i ovisno o veličini sjemenki položiti na 5-10 sati u svježu vodu, najbolje u izvorsku vodu. 2. Vrećicu za klijanje uzeti iz vode i objesiti. Da bi se spriječilo kapanje, može se vrećica za klijanje izvana presvući plastičnom vrećicom, ali se mora paziti na to da klice dobivaju dovoljno zraka. Sve se može objesiti u autu ili privezati na naprtnjaču u slučaju potrebe. 3. Vrećicu za klijanje s klicama 1-2 puta dnev­ no, ovisno o temperaturi, uroniti u svježu vodu, da bi se klice isprale. Uzgoj klica u staklenci Za uzgoj klica u staklenci potrebna je dakle sta­ klenka ili slično s odgovarajućim poklopcem, ko­ madić mreže protiv komaraca, tila za zavjese ili gaze koja se navuče preko otvora staklenke i učvr­ sti gumicom. Zatim se postupa na sljedeći način: 110

1. Klice močiti u vodi (1.), ovisno o vleičini: male sjemenke oko 5 sati, veće oko 8 sati, zrna graha i žitarice oko 10 sati. 2. Odliti vodu (2), sjemenke dobro isprati kroz gazu učvršćenu preko otvora staklenke (3.), tada postaviti staklenku okrenutu otovorom prema dolje i malo nagnutu ukoso, npr. naslonjenu u stalku za cijeđenje opranog posuđa (4.). tijekom čitavog tog postupka ostaje staklenka pokrivena tilom za za­ vjese, gazom ili drugim, to znači da se odlijevanje vode i ispiranje sjemenki obavlja kroz gazu ili til. Tako sjemenke ostaju u staklenci i ne mogu biti otplavljene s vodom. Staklenkom postavljenom na­ glavce i ukoso dobivamo zapravo "mini stakle­ nik", jer pri klijanju nastaje toplina i zadržava se u staklenci. U njoj ostaje i vlaga koja bi inače ishla­ pila. Suvišna voda međutim polako otkaplje. Tako dobivamo u staklenci optimalnu klimu za klijanje.

Uzgoj klica 111

UZGOJ MLADICA I MLADE PŠENICE (PŠENIČNE TRAVE)

Prednost je upotrebe mladica u tome da su mo­ lekule još veoma mlade i lako se asimiliraju, a već sadrže klorofil. Mladice su osobito dragocjene zbog svog visokog sadržaja vode, jer to je najčišća voda. Uzgoj mladica počinje kad proklijaju sjemenke, analogno postupcima 1-3 pri gore opisanom kli­ janju. Zatim se dalje postupa na sljedeći način: 1. u klijalište ili slično stavi se sloj humusa de­ beo 2 cm. Ta se zemlja može obogatiti npr. braš­ nom morskih algi. 2. Čim klice pokažu bijele vrške mogu se posi­ jati na pripremljenu zemlju, po mogućnosti gusto, ali tako da ne leže jedna preko druge. 3. Klice zaliti. Zemlja treba biti vlažna, ali ne smije biti mokra. 4. Posijano proklijalo sjeme držati 2-3 dana vlažnim i zamračenim, to znači pokriti npr. vlaž­ nom krpom ili sličnim. 5. Zatim otkriti i staviti na danje svjetlo. Sva­ kodnevno zalijevati, tako da zemlja ostane dobro vlažnom. 6. Nakon 7-12 dana, ovisno o vanjskoj tempera­ turi, mogu se mladice brati. Biljčice odsjeći oštrim nožem što niže, to znači blizu zemlje. 112 113

7. Ubrane mladice po mogućnosti upotrijebiti posve svježe. Mladu pšenicu na primjer odmah prešati i piti.

PRIPRAVLJANJE Živa zemlja, vitalni temelj U živoj zemlji ima kamenčića, zraka, vode, or­ ganskog materijala, kukaca, glista, mikroorganiza­ ma i bakterija. Zdrava, živa zemlja daje zdrave, žive biljke za zdrave, žive ljude. Gdje da nađemo tu živu zemlju? Za uzgoj mladica i mlade pšenice prikladna je zemlja iz bjelogorične šume ili dobra, neupropaštena vrtna zemlja. Ta se zemlja može kompostiranjem uvijek izno­ va upotrijebiti. Kompostiranje u kući omogućava nam to čak i u gradskom stanu i olakšava nabavljanje zemlje zi­ mi. K tomu je postupak kompostiranja neovisan o vanjskoj temperaturi. Za kompostiranje trebamo sljedeći materijal: 3 plastična bureta: 1. bure u koje se stavljaju biljni ostaci 2. bure u procesu kompostiranja 3. bure s prikladnom zemljom 6 opeka 3 posude za sakupljanje suvišne tekućine Zatim se postupa na sljedeći način: Budući da je za proces kompostiranja potreban zrak, probuše se rupe pobočnim stijenkama (1.), a 115

Uzgoj

mladica

i

mlade

(pšenične

trave)

114

da bi mogla otjecati suvišna tekućina, izbuše se rupe u dnu (2.)- Burad se postave na po 2 opeke (3) između kojih se gurne posuda za eventualno istjecanje tekućine (4). Tada se može početi puniti prvo bure. Biljni se ostaci (5) uvijek slažu vršcima korijena prema go­ re i prema vani, kako bi se spriječio daljnji rast. Poslije svakoga sloja biljnih ostataka stavlja se sloj otpadaka povrća (6). Da bi se pri postupku kom­ postiranja spriječilo vrenje i neugodan miris, ne smiju se upotrebljavati ostaci voća. Za proces kompostiranja neophodne su gliste (7), jer one između ostaloga obogaćuju zemlju du­ šikom, te omogućavaju život mikroorganizmima i bakterijama nužnim za živu zemlju. Gliste se mo­ gu ili izvaditi iz gotove kompostirane zemlje i tako davati dalje iz bureta u bure ili se jednostavno mo­ gu upotrijebiti gliste iz vlastitoga uzgoja.

ŽIVOTINJSKA BJELANČEVINA KAO UZROK BOLESTI Meso, riba i mliječni proizvodi sadrže mnogo, mnogo više bjelančevine nego stoje čovjek treba. U dojenačkoj dobi kad radi brzog rasta postoji u životu čovjeka najveća potreba za bjelančevinama, tada je dojenče savršeno opskrbljeno majčinim mlijekom. Majčino mlijeko sadrži prosječno 1,8% bjelančevine, iz čega se mora zaključiti d a j e odra­ stao čovjek više nego dovoljno opskrbljen s 2% bjelančevinskog udjela u hrani. Ona hrana koja po­ tječe od životinja sadrži najvećim dijelom daleko više od tih 2%, mesa npr. u prosjeku 18-21%. Slje­ deća tablica pokazuje sadržaj bjelančevine u mlije­ ku raznih životinjskih vrsta u usporedbi s majči­ nim mlijekom čovjeka. Brojke su uzete iz navoda u literaturi i predstavljaju prosječne vrijednosti. Suvišci bjelančevine u prehrani razgrađuju se u metabolizmu tek nepotpuno, što dovodi do talože­ nja mukopolisaharida i amiloida u tkivu i u kapilarama. Prof. Wendt je uspio u više od pedeset godi­ na istraživačkog rada dokazati da ta gomilanja bje­ lančevine imaju velikog udjela u nastanku visokog krvnog tlaka, reume, uloga, alergija, gnojnih čireva, raka, Alzeimerove bolesti i mnogih drugih. Mi živimo dakle u vremenu kad prekomjerna potro­ šnja bjelančevina predstavlja veliku opasnost, dok se jedina postojeća bolest pomanjkanja bjelančevi117

116

na, kvašiorkor, javlja samo u krajevima gdje vlada opća neishranjenost, kao npr. u Africi. U Švicar­ skoj nije posljednjih stoljeća poznat ni jedan jedini slučaj bolesti izazvane pomanjkanjem bjelančevi­ na. Suvišci bjelančevina nastaju dakako prije sve­ ga jedenjem mesa, jaja i mliječnih proizvoda.

ugrijavanjem snižava između 40 i 60%. Takve neiskoristive aminokiseline dovode do poremećaja u metabolizmu bjelančevina. Životinjska je bjelančevina tuđa ljudskoj vrsti, čovjeku koji bi se po prirodi trebao prehranjivati plodovima, voćem. Obrok koji sadrži meso, jaja ili mliječne proizvode dovodi do zantnog porasta koncentracije bijelih krvnih tjelešaca u krvi. Ona imaju zadatak odstranjivati iz krvi otrovne i ljud­ skoj vrsti strane tvari. Pri prehrani prijesnom bilj­ nom hranom ne javlja se takva probavna leukocitoza. Na taj način životinjska bjelančevina znatno opterećuje imunološki sustav. Alergije i drugi fun­ kcionalni poremećaji imunološkog sustava uzroko­ vani su u prvom redu unosom u organizam bjelan­ čevina tuđih ljudskoj vrsti, dakle koje čovjeku ne odgovaraju, te stoga nepovoljno utječu na njegovo zdravlje. Prijesnom hranom bez životinjskih bjel­ ančevina može se za 1-2 godine izliječiti svaka alergija. Što se tiče mliječnih proizvoda, treba se dodati da je čovjek jedino biće koje u odraslom stanju uzima u sebe majčino mlijeko i još k tomu druge, životinjske vrste! Nijedan majmun ne muze anti­ lope da bi se prehranjivao njihovim mlijekom. Tvrdnja da mi trebamo kravlje mlijeko, kako bi­ smo postali veliki i jaki, ne može biti točna već za­ to što upravo čovjekoliki majmuni raspolažu pro­ ba vnim traktom koji je veoma sličan našem ljud119

Životinjska se bjelančevina gotovo uvijek kon­ zumira ugrijana. Prijesno meso i prijesno mlijeko tek se rijetko pojavljuju na jelovniku civiliziranog svijeta. Svakoj se bjelančevini ugrijavanjem znat­ no umanjuje vrijednost zbog promjena u njezinoj strukturi. Biokemičar E.M. Olsen ustanovio je da se iskoristivost pojedinih aminokiselina njihovim 118

skom, i zato što je čimpanza oko pet puta snažniji od odraslog, snažnog muškarca, i to bez kravljeg i antilopinog mlijeka. Jaja su tekuće meso i ako su oplođena, tada su fetusi i embriji ptica. Neoplođena su jaja menstruacijski otpad. I kokoši imaju - poput većine žens­ kih bića - sposobnost izbacivati menstruacijom otrove u krvi. To objašnjava zašto može jaje biti zatrovano salmonelama, a da kokoš ne pokazuje znakove oboljenja. Menstruacija je i u čovjeka proces čišćenja, pri čemu je teška menstruacija najčešće povezana s povećanim sadržajem otrova u krvi. Jaja sadrže osim toga 12 puta veću koncen­ traciju bakterija truljenja nego pasji izmet. U pri­ rodi je predviđeno da se neoplođeno jaje što brže ukloni. Odmah poslije izbacivanja jajeta i poslije uginuća životinje počinju djelovati bakterije trulje­ nja. Te bakterije truljenja razviju otrove koji se po­ miješaju s krvlju mesoždera i negativno utječu na sve njegove organe. Sljedeća lista pokazuje broj bakterija truljenja po 1 gramu mesa ili jajeta:

Životinjske prehrambene namirnice sadrže osim bjelančevina koje ne odgovaraju ljudskoj vrsti, vi­ še otrova iz okoliša nego osnovne biljne prehram­ bene namirnice, kao što su voće, povrće i žitarice. Zbog modernog načina držanja životinja sadrže meso, jaja i mliječni proizvodi antibiotike, pestici­ de, psihofarmake, a prije svega antistresne hormo­ ne (jer su životinje pod stalnim stresom) u znatnim količinama. Nije dakle čudo d a j e zdravstveno sta­ nje naroda koji žive vegetarijanski mnogo bolje od naroda civiliziranog svijeta. Američka akademija znanosti došla je poslije temeljitih istraživanja do sljedećeg zaključka: ČISTI VEGETARIJANCI KOJI NE JEDU NI MESO NI MLIJEČNE PROIZVODE, ŽIVE MNOGO ZDRAVIJE OD OSTATKA PU­ ČANSTVA. Priroda kao nepogrešiva učiteljica pokazuje nam u sljedećoj usporedbi mesoždera i biljoždera da čovjek posve očito pripada biljožderima.

Mesožderi Zubi Čeljust 120
121

Sjekutići nedovoljno razvijeni; kutnjaci dugi, šiljati i oštri. Pokret gore dolje za kidanje ili grizenje.

Kisela slina za probavu životinjskog proteina. Nedostaje enzim ptijalin koji razgrađuje škrob. Želudac Jednostavna, okrugla vreća koja izluču­ je deset puta više solne kiseline nego u vegetarijanaca. Debelo kratko i ravno; predviđeno za brzo izbacrijevo civanje izmeta, ne za probavu. Bubrezi Mnogo aktivniji nego u onih koji jedu samo prijesnu biljnu hranu. Izlučuju 10 do 15 puta više mokraćne kiseline. Ruke Kandže za ubijanje i kidanje na koma­ de. Koža Nema znojenja kroz kožu, višak vlage izlučuje se putem mjehura, tjelesna se temperatura regulira disanjem. Nema pora. Kisela. Odbojni vonj.

Slina

Debelo crijevo Bubrezi Ruke Koža

Mokraća

Dugačko i zavojito; tu se zgušnjava odnosno formira izmet. Mogu izlučivati samo onu mokraćnu kiselinu stoje stvara samo tijelo. Prsti za branje voća. Znojenje putem kože za regulaciju tje­ lesne temperature i za izlučivanje pre­ komjerne vlage. Ima pore. Alkalična. Nema odbojni vonj. (Iz "Psycho-Physiotherapie", autor dr. T. De la Torre)

Mokraća

Biljožderi (čovjek i životinja) Zubi Čeljust Slina Želudac 122 sjekutići dobro razvijeni; kutnjaci za drobljenje i mljevenje. Pokret mljevenja (postrance). Visoko razvijen sustav. Alkalična slina za razgradnju škroba. Duguljastog oblika, složene strukture; pripojen dvanaesnik.

Promislimo i o tome da na ovoj našoj Zemlji dr­ žimo više životinja za korištenje nego što na njoj živi ljudi. Sve te životinje moramo hraniti, da bi­ smo naposljetku pojeli njihova tijela! A potrebno je 7-10 kg biljnih proteina da bi se dobio 1 kg ži­ votinjskih proteina i dobrih 10 biljnih kalorija za 1 životinjsku kaloriju. 1 kg pšenice treba oko 110 lit. vode; za 1 kg goveđeg mesa potrebno je međutim oko 20.000 lit.! Jedemo li prijesnu biljnu hranu, trebamo ca. 4-5 puta manje biljaka nego pri pre­ hrani kuhanom, vegetarijanskom hranom. Pritom 2/3 čovječanstva gladuju! To su činjenice koje tjeraju na razmišljanje.

123

BILJNA HRANA "Evo. dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu". (Post 1,29-30). Čovjek je jedino živo biće na Zemlji koje kuha svoju hranu i time je ubija prije nego stoje pojede. Od ca. 42° - 44°C propada život u biljci. Od te se temperature drastično smanjuje svjetlosna ener­ gija i postupkom kuhanja gube živežne namirnice - to znači namirnice za život - preko 8 5 % svoje hranjivosti. Minerali postaju netopljivima i talože se u krvnim žilama, a slično je i s bjelančevinom koja se ugrijavanjem zgrušava i k tome prekiseljuje krv. Time je pripremljeno plodno tlo za mnoge bolesti. Kad priroda ne bi toga bila svjesna, obdarila bi nas kuhanom hranom. Na temu "živa hrana" može se preporučiti slje­ deća literatura: "Selber keimen", poglavlje "Ein lebendiger Organismus braucht lebendige Nahrung", autor Reiner Schmid. "Vegetarische Rohkost", Gregor Wilz.

SOK MLADE PŠENICE (PŠENIČNE TRAVE) Prije 12.000 godina bilo je na potonulom konti­ nentu Atlantidi prorokovano da će neka veoma udaljena generacija spoznati pravu ljekovitost soka mlade pšenice, kad bude dan ključ za to, kako bi se ugrožena civilizacija očuvala od propasti. Mi vjerujemo da smo dobili taj ključ. Dr. Earp Thomas iz Bloomfield Laboratoriuma u New Jerseyu, SAD, izolirao je iz soka mlade pšenice više od stotinu tvari, među njima sve po­ znate minerale, arninokiseline, vitamine, te 75 daljnjih elemenata u tragovima. Tih je tvari našao u toj pšeničnoj travi U većoj koncentaciji nego u samom sjemenu. 1 dl soka mlade pšenice odgovara ca. 2 kg naj­ boljeg povrća. Mlada pšenica sadrži osim toga velik broj enzi­ ma, među njima enzim P4D1, što gaje otkrio i izo­ lirao dr. Kubota u Japanu. Dotada se nije pozna­ valo ni jedno jedino sredstvo u prirodi ili u kemiji za poticanje DNK (dezoksiribonukleinske kiseli­ ne). Taj je tajanstveni enzim sposoban stimulirati sustav obnove DNK. Enzimi P4D1 djeluju isto ta­ ko na obnovu DNK oštećene rendgenskim zraka­ ma. Oni smanjuju utjecaje radioaktivnog zračenja koje oštećuje stanice, usporavaju proces starenja, stabiliziraju imuniloški sustav i djeluju protiv ra­ zvojnog procesa raka. 125

-

124

Mlada pšenica sadrži osim toga veoma visok udio klorofila koji čini oko 70% svih u njoj po­ stojećih tvari. Klorofilom se može za veoma krat­ ko vrijeme izliječiti slabokrvnost. Klorofil je čista sunčana energija koja se stvara fotosintezom i po­ hranjuje u biljci. Molekule klorofila su po kemijs­ kom sklopu veoma slične hemoglobinu. Tajna je u spajanju hemina (daje krvi crvenilo) koji ima u sebi tro valentno željezo kao središnji atom i s druge strane klorofila koji ima u sebi magnezij kao središnji atom, s proteinom (vidi donji prikaz "Us­ poredi klorofil s hemoglobinom). Zelena je biljna krv dakle temelj za tvorbu krvi, zdravlje krvi, do­ bro opskrbljene tjelesne stanice i organe. Tako je dakle sok mlade pšenice odlično sredstvo za čišće­ nje i liječenje krvi. Nijedan čovjek nije zdraviji od svoje krvi, jer ona je nositeljica života. No, i za mladu pšenicu vrijedi da je onoliko dobra koliko je dobro njezino sjeme iz kojeg je ni­ knula. Zbog toga se pri kupnji treba paziti da bude svakako iz biološkog uzgoja, jer novije sorte us­ pijevaju na žalost samo uz pomoć kemijskih sred­ stava i tako je već sjeme zatrovano umjetnim sredstvima za gnojenje i prskanje. Za poljoprivred­ nike bi bilo preporučivo da upotrebljavaju sjeme starijih, domaćih sorti iz vlastitog uzgoja, kako bi u bliskoj budućnosti još uvijek imali pod nadzo­ rom kakvoću sjemena. 126

ma. Kvalitativno najbolji rezultat u soku pokazuje velika sestra pšenice, pir (samo u pljevi sposobna za klijanje). Uzgoj mlade pšenice odnosno pšenične trave opisan je u poglavlju 4., "Uzgoj klica i mladica".

DODACI

TUMAČ ZNAČENJA RIJEČI Kao literatura je veoma preporučljiva knjižica "Weizengrasseft, Medizin fiir ein neues Zeitalter" Reinera Schmida, Verlag Ernahrung und Gesundheit, Leostrasse 14, 8000 Miinchen. Biološki Uzgoj biljaka bez kemijskih sredstava za gnoje­ nje i prskanje. Bez kemijskih konzervansa. Chi (voćni chi) Živi, prirodni, fermentirani napitak bogat enzi­ mima, djeluje poticajno i pripomaže postizanju unutarnjeg sklada; prevreo s bio-voćem i biljem, punjen neugrijan. Zbog naknadnog vrenja u boci lagano muzirajući. Chi može mnogim receptima nadomjestiti rejuvelac. U receptima je bio upo­ trijebljen voćni chi. Sada ima i chija s cvjetovima (bazginim i drugim). Dehidrator To je naprava za sušenje koja suši s maksimalno 45°C toplog zraka. Sušenje se može provoditi i u krušnoj peći ili u pećnici štednjaka pri 50°C; pri­ tom se vrata ostavljaju malo otvorena, da može is­ hlapiti vlaga. 128 129

Majoneza Mi upotrebljavamo samo majonezu bez jaja koju sami pripravljamo (vidi recept u poglavlju Umaci). Pire od badema Upotrebljavaju se neprženi bademi. Rejuvelac Vidi recept u poglavlju Napici. Umjesto rejuve­ laca može se u mnogo recepata upotrijebiti fer­ mentirani napitak chi. Seed Cheese Sir od sjemenki, idealni nadomjestak za sir (vidi recept u poglavlju Kruh, Namazi za kruh, čips itd.) Vanilija u prahu Prirodne mahune vanilije usitnjene u prah.

130

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful