You are on page 1of 42

12.

Pokazatelji iz bilansa stanja

Bilans stanja je saetak finansijskog stanja preduzea na odreeni datum, koji pokazuje da je ukupna imovina=ukupnim obavezama + dioniarska glavnica. Bilans stanja se dijeli na aktivu i pasivu. Aktiva sadri imovinu: stalna i tekua sredstva. Novac i novani ekvivalenti najlikvidniji su dijelovi imovine. Novani ekvivalenti su vrlo likvidni kratkoroni utrivi vrijednosni papiri koji se mogu odmah konvertovati u poznate novane iznose i kojima je u pravilu ostalo tri mjeseca do dana dospijea ili manje. Potraivanja od kupaca su po likvidnosti jedan korak iza novca, dok su zalihe dva koraka iza. 33

Fiksna imovina, dugorone investicije i ostala dugorona imovina su najmanje likvidni. U pasivi se nalaze obaveze i kapital preduzea. Obaveze se dijele na kratkorone moraju se platiti u roku jedne godine, i dugorone rokovi plaanja su dui od jedne godine. Dionika glavnica razlika izmeu ukupne imovine i ukupnih obaveza. Alternativno, knjigovodstvena vrijednost obinih dionica kompanije (al pari) plus premija na uplaeni kapital i zadrana dobit. Zadranu dobit ine svi akumulirani profiti od osnivanja kompanije, a nakon odbitka dividendi, dakle, dobit koja je zadrana (ili reinvestirana) u preduzee. 13.Pokazatelji iz bilansa uspjeha i bilansa stanja Finansijska analiza ukljuuje upotrebu razliitih finansijskih izvjetaja. Bilans stanja je saetak finansijskog stanja preduzea na odreeni datum, koji pokazuje da je ukupna imovina=ukupnim obavezama + dioniarska glavnica. Bilans stanja se dijeli na aktivu i pasivu. Aktiva sadri imovinu: stalna i 34 tekua sredstva. Novac i novani ekvivalenti najlikvidniji su dijelovi imovine. Novani ekvivalenti su vrlo likvidni kratkoroni utrivi vrijednosni papiri koji se mogu odmah konvertovati u poznate novane iznose i kojima je u pravilu ostalo tri mjeseca do dana dospijea ili manje. Potraivanja od kupaca su po likvidnosti jedan korak iza novca, dok su zalihe dva koraka
2

iza. Fiksna imovina, dugorone investicije i ostala dugorona imovina su najmanje likvidni. U pasivi se nalaze obaveze i kapital preduzea. Obaveze se dijele na kratkorone moraju se platiti u roku jedne godine, i dugorone rokovi plaanja su dui od jedne godine. Dionika glavnica razlika izmeu ukupne imovine i ukupnih obaveza. Alternativno, knjigovodstvena vrijednost obinih dionica kompanije (al pari) plus premija na uplaeni kapital i zadrana dobit. Zadranu dobit ine svi akumulirani profiti od osnivanja kompanije, a nakon odbitka dividendi, dakle, dobit koja je zadrana (ili reinvestirana) u preduzee. Bilans uspjeha pokazuje prihode i rashode preduzea tokom odreenog vremena. Dok je bilans stanja slika finansijskog stanja preduzea u 35 dreenom vremenskom trenutku, bilans uspjeha saeto opisuje profitabilnost preduzea tokom vremena. Kada od prihoda od prodaje oduzmemo trokove prodatih proizvoda dobijemo bruto dobit. Rashodi od prodaje, opi i administrativni rashodi kao i rashodi od kamata se prikazuju odvojeno od tokova prodatih proizvoda jer se oni posmatraju kao rashodi perioda a ne trokovi proizvodnje. Kada od bruto dobiti oduzmemo rashode perioda dobijemo dobit prije oporezivanja. Nakon to tako izraunatu dobit umanjimo sa porez ostatak moemo rasporediti na dividende ili na zadranu dobit.
3

DIO PRVI FINANSIJSKO IZVJETAVANJE


Opti elementi finansijskog izvjetavanja Ciljevi finansijskog izvjetavanja
Osnovni cilj finansijskih izvjetaja sastoji se u prikupljanju i obezbjeenju informacija o finansijskom poloaju, perfomansi (uspjenosti poslovanja) i promjenama u finansijskom poloaju pravnog lica. Te informacije se korisne irokom krugu korisnika u donoenju poslovnih odluka. ne moe pruiti sve informacije potrebne i posebne dodatne informacije. finansijski izvjetaj prua samo finansijske (vrijednosne) ali ne i nefinansijske informacije. Procjene i previanja kao sastavni dio finansijskih izvjetaja Prema zakonskim propisima u Federaciji BiH finansijski izvjetaji se obavezno sainjavaju polugodinje i godinje.

Korisnici finansijskih izvjetaja

Meu najvanije korisnike informacija koje se prezentiraju finansijskim izvjetajem spadaju: - ulagai odnosno dioniari - zaposleni - zajmodavci - dobavljai i drugi povjerioci - kupci - dravni organi i - javnost Ovdje treba napomenuti da je menadment pravnog lica istovremeno i korisnik i prualac informacija.

Finansijski poloaj, uspjenost poslovanja i izmjene u finansijskom poloaju


U zabiljekama uz finansijski izvjetaj pravno lice je obavezno objaviti informaciju o predloenom konceptu raspodjele dobiti na dioniare, ulagae, reinvesticije i druge namjene. Informacije o finansijskom poloaju pravnog lica daju se kroz pozicije bilansa stanja, bilans uspjeha, a informacije o promjenama u finansijskom poloaju sadrane su u finansijskom izvjetaju kao poseban izvjetaj. Finansijski poloaj ogleda se kroz nekoliko relevantnih informacija bilansa stanja i to: - ekonomskim resursima koje kontrolie pravno lice; Vrijednost ekonomskih resursa je znaajno obiljeje finansijskog poloaja pravnog lica. Pored toga, bitan kvalitet je i mogunost da se ti resursi prilagoavaju vlastitim interesima. - finansijskoj strukturi; Finansijska struktura oznaava prije svega strukturu ronosti sredstava, potraivanja i obaveza, od ega zavisi mogunost blagovremenog udovoljenja prema ulagaima, dobavljaima, kreditorima i.t.d. - likvidnosti; - solventnosti; sposobnost blagovremenog izmirenja nastalih finansijskih obaveza vezana je dui rok - sposobnosti prilagoavanja promjenama u okruenju; Sposobnost prilagoavanja promjenama u okruenju podrazumijeva mogunost prilagoavanja sopstvenim interesima i u situaciji buduih izmijenjenih

uslova kao i dobro predvianje eventualnih promjena u okruenju koje su od uticaja na poslovne tokove i njegove rezultate Rezultate o uspjenosti poslovanja daje bilans uspjeha. informacije o finansijskom poloaju odnosno informacije o gotovinskim tokovima neophodne su za procjenu sposobnosti pravnog lica da i u budunosti generie gotovinu i njene ekvivalente radi ostvarivanja svojih poslovnih, investicionih i finansijskih aktivnosti.

Kvalitativne karakteristike finansijskog izvjetavanja


Kvalitativne karakteristike finansijskog izvjetavanja (naela) predstavljaju kriterije koji se moraju zadovoljiti kod pripremanja i objavljivanja finansijskih izvjetaja - Meu najvanija naela finansijskih izvjetaja ubrajaju se: - razumljivost - relevantnost - znaajnost - pouzdanost - vjerodostojna prezentacija - sutina prije forme - neutralnost - opreznost - kompleksnost - uporedivost - blagovremenost - ravnotea izmeu koristi i troka i - ravnotea izmeu kvalitativnih karaktersitika Naelo razumljivosti predstavlja zahtjev da informacije sadrane u finansijskim izvjetajima budu razumljive njihovim korisnicima. Imajui u vidu injenicu da je najvei dio informacija u finansijskom izvjetaju sadrajno unaprijed definisan putem obavezujue forme pojedinih obrazaca to je neophodno da se detaljnija obrazloenja daju putem zabiljeki uz finansijske izvjetaje. Ovdje treba napomenuti potrebu da korisnici finansijskih izvjetaja moraju posjedovati dovoljno ekonomskog znanja posebno iz oblasti raunovodstva kako bi razumjeli i svrsishodno iskoristili prispjele informacije. Relevantnost kao osnovni kriterij informacija sadranih u finansijskim izvjetajima oznaava korisnost i neophodnost tih informacija pri donoenju poslovnih odluka. To je ustvari svojstvo informacija da omogui i pomogne
7

njihovim korisnicima da shvate sutinu poslovnih dogaaja i njihove reperkusije na poslovanje kao i da eventualno omogui predvianje buduih dogaaja. Informacije s jedne strane treba da potvrde nastale poslovne dogaaje a s druge strane da omogue predvianje nastanka poslovnih dogaaja i njihovih efekata. Znaajnost oznaava stepen vanosti informacija sadranih u finansijskim izvjetajima u pogledu razumijevanja finansijskog stanja ili poloaja pravnog lica i na donoenje ispravnih ekonomskih odluka u budunosti. Drugim rjeima znai da bi krivim tumaenjem ili njihovim izostavljanjem dolo do donoenja pogrenih ekonomskih odluka. Uobiajeno je da se svaka znaajna informacija treba posebno istai i posebno (odvojeno) prikazati. Znaajnost stavki zavisi od njihovog iznosa kao i od njihove prirode posebno ako se radi o materiji sa visokim stepenom rizika u budunosti. Pouzdanost je takoer jedno od naela finansijskog izvjetavanja. Da bi informacija bila od koristi ona mora biti pouzdana, vjerodostojna i objektivna. Neke raunovodstvene stavke treba procijeniti ukoliko je to mogue to realnije, a u protivnom, ukoliko ne moe doi do razumne procjene tada se takve stavke priznaju u bilansu. Vjerodostojna prezentacija oznaava kriterij koji obavezuje da finansijski izvjetaj mora dati istinit i fer pregled sredstava, obaveza, finansijskog poloaja, dobitka ili gubitka i novanih tokova pravnog lica odnosno povezane grupe pravnih lica putem konsolidovanih finansijskih izvjetaja. Vjerodostojna prezentacija odnosi se na sve komponente finansijskog izvjetaja, na svaku poziciju tog izvjetaja kao i na finansijski izvjetaj u cjelini. Vjerodostojnost prezentacija finansijskih izvjetaja moe se posmatrati u funkciji pravilnosti, sveobuhvatnosti, tanosti i blagovremenosti voenja knjigovodstvene evidencije. Meutim, zbog njihove specifine prirode pojedine stavke i transakcije podlone su riziku da ne budu potpuno vjerodostojne. U odreenim sluajevima takve stavke kod kojih je vrednovanje isuvie neodreeno iskazae se samo u zabiljekama finansijskih izvjetaja. Sutina prije forme je zahtjev da se finansijske informacije formiraju i prezentiraju u skladu sa njihovom sutinom i ekonomskom stvarnou a ne samo prema zakonskoj formi iskazanoj kroz odgovarajui obrazac. Ukoliko se desi da sadraj pojedinih pozicija odstupa od opisa tih pozicija u samim
8

emama takvu situaciju treba unijeti i obrazloiti u zabiljekama uz finansaijske izvjetaje. Neutralnost informacija u finansijskim izvjetajima oznaava njihovu objektivnost. Da bi informacije zaista bile i objektivne a time i pouzdane postavlja se kao osnovni uslov onima koji ih prezentiraju da budu nepristrasni i da u tom poslu ne polaze od unaprijed definisanog cilja. Opreznost predstavlja bitan princip koga se treba pridravati prilikom vrednovanja sredstava i obaveza kao i prihoda i rashoda. Ovaj princip se manifestuje i kroz primjenu principa homogenosti i integralnosti rashoda i prihoda to pretpostavlja da se u bilansu uspjeha obuhvate samo oni prihodi i rashodi koji tom obraunskom periodu zaista i pripadaju. to se tie vrednovanja pozicija bilansa stanja princip je da se aktivne stavke vrednuju po niim a pasivne stavke po viim vjerovatnim iznosima. Osnovni zahtjev principa opreznosti je da sredstva i prihodi nisu precijenjeni a da obaveze i rashodi nisu potcijenjeni. Nije dozvoljeno stvaranje skrivenih rezervi ili prekomjernih rezervisanja, potcjenjivanje sredstava ili prihoda ili namjerno poveavanje obaveza ili rashoda. Kompletnost podrazumijeva potpunost informacije u smislu da ona sadri sve injenice i elemente koji su neophodni da bi informacija bila pravilno shvaena. U sluaju da nije potpuna tada ona nosi rizik da bude dezinformacija jer moe dovesti do pogrenih, esto suprotnih zakljuaka i time i do pogrenih poslovnih odluka. Meutim, kompletnost informacija ne mora ukljuiti i neke manje znaajne elemente pogotovo ako bi njihovo ukljuivanje iziskivalo nastanak odgovarajuih trokova pa bi takvo kompletiranje informacija bilo neekonomino. Uporedivost je zahtjev da finansijski izvjetaji budu usaglaeni sa propisanim emama i raunovodstvenim standardima. U sluaju estih promjena bilansnih ema pojavie se problem uporedivosti. Korisnici finansijskih izvjetaja vre njihovu komparaciju kroz vie vremenskih intervala kako bi utvrdili trendove u poslovanju i planirali poslovne procese u narednom periodu. Prilikom poreenja, eme finansijskih izvjetaja izmeu dvije godine moraju imati korespondirajue podatke. Jedan od sulova uporedivosti podataka izmeu dva vremenska intervala predstavlja i dosljedna primjena usvojenih raunovodstvenih politika, a ukoliko doe do njihove promjene tada je potrebno objaviti efekte tih promjena.

Blagovremenost oznaava zahtjev da raunovodstvene informacije budu prezentirane na vrijeme to omoguava blagovremeno donoenje odgovarajuih ekonomskih odluka. U veini sluajeva zakanjele informacije gube svoju relevantnost i postaju beskorisne iako moda zadovoljavaju veinu drugih zahtjeva. U poslovnoj praksi pokazalo se da je bitnija pravovremenost informacija nego njena potpuna tanost i pouzdanost. Ravnotea izmeu koristi i troka je opti ekonomski princip koga treba uvaavati. Korisnost pojedinih informacija je vrlo teko ili ak nemogue posebno sagledati i ocijeniti. Procjena trokova i koristi predstavlja proces prosuivanja pa korisnici informacija finansijskih izvjetaja i oni koji ih proizvode su svjesni tog ogranienja. Ravnotea izmeu kvalitativnih karakteristika je zahtjev da se postigne optimalna ravnotea izmeu svih kvalitativnih karakteristika (naela) jer je gotovo nemogue udovoljiti svim navedenim zahtjevima. To je razlog da se raunovodstveni radnici i menadment pravnog lica esto nalaze u situaciji da prosuuju o stepenu vanosti svakog od navedenih kriterija i o njihovom meusobnom usklaivanju a sve u cilju zadovoljenja potreba korisnika finansijskih izvjetaja.

Vrednovanje elemenata finansijskih izvjetaja


Bitan elemenat u iskazivanju pojedinih elemenata finansjiskih izvjetaja ini njihovo vrednovanje t.j. novana kvantifikacija. Mjerljivost pozicija je preduslov njihovog unoenja u bilans stanja i bilans uspjeha. Sve dok ne budu mjerljive pojedine stavke se mogu iskazati samo u zabiljekama ali ne i u drugim komponentama finansijskih izvjetaja.

Prema Kodeksu raunovodstvenih naela vrednovanje predstavlja proces utvrivanja novanih iznosa po kojima bi trebalo priznati elemente finansijskih izvjetaja i iskazati u bilansima stanja i uspjeha. U finansijskim izvjetajima koriste se razliite osnove vrednovanja: Iznosi u kojima se knjigovodstveno evidentiraju: Sredstva (Prihodi) Obaveze (Rashodi) Plaeni iznosi gotovine Iznos ili vrijednost ili ekvivalenata primitka koji je gotovine, ili fer proizveo obavezu (po vrijednost druge date osnovu koga je
10

Osnov vrednovanja Troak nabave

Tekua cijena

Ostvariva vrijednost

Sadanja vrijednost

naknade u vrijeme nabavke sredstva Iznos koji bi trebao biti plaen da se isto ili odgovarajue sredstvo nabavi sada Iznos koji bi se mogao dobiti redovnom prodajom sredstava, zamjenom i sl. Sadanja vrijednost oekivanog priliva od sredstava koji se oekuje u budunosti, diskontirano za mogua umanjenja

iskazana i nastala) Iznos koji bi bio potreban da se obaveza izmiri sada Iznos koji se oekuje da e biti plaen na ime izmirenja obaveze Sadanja vrijednost oekivanog odliva za izmirenje obaveze u budunosti diskontirano za mogua umanjenja

11

Konsolidacija finansijskih izvjetaja


Konsolidovani finansijski izvjetaj je duno pripremiti matino pravno lice koje posjeduje jednu ili vie podrunica. Predmet konsolidacije su sredstva, obaveze i finansijski rezultat. Inae, matino pravno lice (matica) i njegove podrunice vode posebna raunovodstva jer su to posebne raunovodstvene cjeline pa oni imaju svoje posebne finansijske izvjetaje. Obaveza matinog pravnog lica da sainjava konsolidovani finansijski izvjetaj proizilazi iz injenice to ono posjeduje preko 50% glasakog potencijala podrunice a time i kontrolu nad podrunicom. Posmatrano sa raunovodstvenog aspekta konsolidovani finanasijski izvjetaj ini jedinstvenu cjelinu jer su matica i sve njene podrunice tretirani kao jedno pravno lice. Konsolidovani finansijski izvjetaji koriste dioniarima, nadzornom odboru i menadmentu pravnih lica. Informacije se putem ovog izvjetaja pruaju jo i kreditorima, potencijalnim ulagaima (dioniarima) i dravnim organima o vrsti i djelokrugu rada koji je pod zajednikom kontrolom. S druge strane konsolidovani finansijski izvjetaji imaju znatno manji znaaj za vlasnike manjinskog interesa, kreditore i druge povjerioce jer se ovim izvjetajem ne daju informacije o pojedinanoj finansijskoj poziciji svake podrunice. Te informacije e se traiti u odvojenim finansijskim izvjetajima podrunice lanice grupe. U odvojenim i konsolidovanim finansijskim izvjetajima matica obraunava svoja ulaganja koristei sljedee metode: Ulaganje Odvojeni finansijski izvjetaji Metod troka Konsolidovani finansijski izvjetaj Metod kupovine metod troka (ako podrunica izgubi status) Metod udjela Metod troka (ako pridrueno preduzee gubi svoj status)

Ulaganje u podrunicu

Ulaganja u pridruena Metod troka preduzea -

Prilikom pripremanja konsolidovanog finansijskog izvjetaja izvjetaji matice i njenih podrunica se sabiraju po metodi stavka po stavka, dodavanjem istih stavki sredstava, obaveza, vlasnikog kapitala, prihoda i rashoda. Postupak konsolidacije obuhvata sljedei koraci:
12

eliminiu se knjigovodstveni iznosi ulaganja matice u svaku podrunicu i udio matice u vlasnikom kapitalu svake podrunice; manjinski interesi u dobiti ili gubitku konsolidovanih podrunica se identifikuju i usklauju sa dobiti ili gubitkom grupe da bi se doo do neto dobiti-gubitka koji se mogu pripisati vlasnikom kapitalu matice; manjinski interes u neto sredstvima konsolidovanih podrunica se identifikuju i prezentiraju u konsolidovani bilans stanja odvojeno od obaveza dioniarskog vlasnikog kapitala matice

Set finansijskih izvjetaja


Set finansijskih izvjetaja sadri sljedee komponente: - bilans stanja - bilans uspjeha - izvjetaj o gotovinskom toku - izvjetaj o promjenama u vlasnikom kapitalu - raunovodstvene politike i zabiljeke uz finansijske izvjetaje

Finansijske izvjetaje duni su da sainjavaju sva pravna lica sa sjeditem na teritoriji Federacije BiH koja obavljaju djelatnost za koju su registrovani. - Sadraj i oblik propisanih obrazaca raunovodstvenog iskaza uslovljen je vrstom pravnog lica, djelatnosti koju obavlja i kontnim planom koji primjenjuje prilikom voenja svojih poslovnih knjiga. - Tako su obavezni da saine i podnesu polugodinji i godinji finansijski izvjetaj: - preduzea (privredna drutva) - drutva za osiguranje i reosiguranje - banke i druge finansijske institucije - fondovi (investicioni, privatizacijski i drugi profitno orjentisani fondovi) - neprofitni fondovi i zaklade - neprofitna pravna lica, udruenja graana i sl. - Budet i budetski korisnici Pravnom licu je omogueno da pored obavezujuih polugodinjih i godinjih finansijskih izvjetaja sainjava i intervalne izvjetaje za krae vremenske periode ukoliko za to ima potrebe.

13

Bilans stanja
Definicija - Bilansom stanja daje se sumaran prikaz imovinske situacije konkretnog pravnog lica na odreeni dan izraen u finansijskim pokazateljima. sadraj bilansa stanja su sredstva, obaveze i kapital, daje pokazatelje finansijskog poloaja pravnog lica. Bilans stanja prua potpun uvid u sve pozicije aktive (sredstva) i pasive (obaveze i kapital). Pojedine pozicije grupisane su po stavkama uvaavajui naelo rastue likvidnosti (kod aktive) odnosno naelo ronosti ili rastueg dospjea kod obaveza Broj pozicija bilansa stanja propisuje Federalno ministarstvo fianansija. Aktuelni obrasci bilansnih ema su propisani prema vrstama pravnih lica (preduzea, banke i.t.d.) neovisno od njihove veliine pa sva pravna lica iz iste grupacije popunjavaju iste obrasce. U pojedinim zemljama izvrene su podjele preduzea na mala, srednja i velika po osnovu vrijednosti imovine, broja zaposlenih, visine kapitala i.t.d. Mala preduzea popunjavaju skraeni bilans stanja koji sadri samo pojedine zbirne pozicije imovine, obaveza i kapitala. Ali, da bi se sainio skraeni bilans stanja i ta preduzea moraju prethodno sainiti bilans potpunog sadraja. Imajui u vidu dinamiku teoriju bilansa bilans stanja je mogue sainiti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. Meutim, on se po pravilu sainjava na poetku i na kraju poslovne godine. Krajnji bilans prethodne godine predstavlja istovremeno poetni bilans za narednu poslovnu godinu. Simplificirani oblik bilansa stanja

Bilans uspjeha
Bilans uspjeha prezentira pokazatelje uspjenosti poslovanja pravnog lica tako to prikazuje pozicije rashoda, prihoda i finansijskog rezultata za odreeni vremenski period. Pozicije rashoda, prihoda i finansijskog rezultata obezbjeuje se odvojeno po aktivnostima (poslovne, investicione, finansijske) s ciljem da se nakon odgovarajue analize preduzmu odgovaajue mjere u cilju poboljanja uspjenosti poslovanja u budunosti. I za bilans uspjeha, kada je u pitanju mogui ili propisani broj bilansnih pozicija vrijedi ista konstatacija kao i kod bilansa stanja.

14

Skraeni obrazac bilansa uspjeha obezbjeuje manji broj informacija korisnicima finansijskih izvjetaja na prvoj strani izvjetaja.

Izvjetaj o gotovinskim tokovima


Cilj izrade i prezentacije izvjetaja o novanim tokovima je da se korisnicima finansijskih izvjetaja obezbjede informacije i analizu gotovinskih porimitaka i izdataka u razmatranom vremenskom periodu. Ovaj izvjetaj koristie ulagaima i povjeriocima kako bi imali potrebne informacije o: - mogunosti pravnog lica da generie pozitivne gotovinske tokove u budunosti; - razlici izmeu prikazane neto dobiti u bilansu uspjeha i gotovinskih primitaka i izdataka pravnog lica; - gotovinskom i negotovinskom aspektu ulagakih i finansijskih aktivnosti pravnog lica. Transakcije i poslovni dogaaji priznaju se i obuhvataju na akrualnoj (obraunskoj) osnovi. Tako se prihodi priznaju onda kada su nastali a ne kada su izvrene naplate. Rashodi se priznaju u momentu njihovog nastanka a ne kada su za njih izvrene isplate gotovine. Sve pozicije izvjetaja o gotovinskim aktivnostima, dakle, svi priljevi i svi odljevi gotovine i ekvivalenata gotovine klasificirane su u tri grupacije i to: - poslovne aktivnosti - ulagake (investicione) i - finansijske Zavisno od toga da li su u tekuem periodu vei prilivi ili odljevi gotovine i njenih ekvivalenata gotovinski tok po svome karakteru moe biti pozitivan ili negativan. Osnovni smisao i sadraj ove komponente finansijskog izvjetaja nalazimo u injenici to se na osnovu bilansa stanja i bilansa uspjeha ne pruaju cjelovite informacije o stanju i promjenama gotovine i njenih ekvivalenata. to se tie metodologije sainjavanja izvjetaja o gotovinskim tokovima u raunovodstvenoj teoriji i praksi izdiferencirane su dvije metode: - direktna i - indirektna

15

U naim uslovima obavezna je primjena indirektne metode Kod indirektne metode neto dobit se usklauje za uinke gotovinskih transakcija, vri vremensko razgranienje prolih ili buduih gotovinskih primitaka ili izdataka, te pozicije rashoda ili prihoda koje su vezane za finansijske ili investicione tokove. Indirektna metoda usresreena je na razliku izmeu neto dobiti i gotovinskih tokova. Obrazac izvjetaja o gotovinskom toku poinje od neto dobiti koja se preuzima iz bilansa uspjeha. Inae, neto dobit proistie iz operativnih aktivnosti usklaena za prihode i rashode od ulaganja, finansiranja i vanrednih stavki umanjena za porez na dobit. Ukoliko se porez na dobit ne obraunava uzima se iznos dobiti prije oporezivanja i unosi kao poetna stavka u izvjetaju o gotovinskim tokovima. Kod ovog usklaivanja treba voditi rauna o sljedeem: Obraunata (akumulirana) amortizacija u toku godine dodaje se iznosu neto dobiti jer je to bio rashod prilikom utvrivanja finansijskog rezultata. Sve ostvarene prihode od otuivanja materijalnih i nematerijalnih sredstava treba oduzeti od neto dobiti a sve rashode po istoj osnovi treba dodati na neto dobit. Prihode od finansiranja stalnih sredstava (kamate, dividende, udjeli u dobiti pravnih lica na osnovi metode udjela) treba oduzeti od neto dobiti i obrnuto rashode (kamate) treba dodati na neto dobit. Pozicije tekuih sredstava u bilansu stanja koje utiu na usklaivanje su: - zalihe - Potraivanja - Obraunati nefakturisani prihodi i - Unaprijed plaeni trokovi Poveanje ovih stavki u tekue periodu u odnosu na krajnje stanje prethodnog obraunskog perioda treba oduzeti od neto dobiti i obrnuto smanjenje navedenih stavki se dodaje. Pozicije tekuih obaveza u bilansu stanja koje utiu na usklaivanje su: - obaveze prema dobavljaima - Ostale obaveze - Obraunati trokovi - Odloeni prihodi
16

Ukoliko je dolo do poveanja navedenih stavki u tekuem obraunskom periodu u odnous na prethodni period tada iznos poveanja treba dodati na neto dobit i obrnuto.

U daljem tekstu daje se prilog propisane eme Izvjetaja o gotovinskom toku: Izvjetaj o gotovinskom toku za 1999. godinu Predhodna OPIS Godina Neto Gotovinski tok od poslovnih aktivnosti Neto dobit Usklaivanja za: Amortizacija (vrijednost usklaivanja nematerijalnih sredstava) + Rashodi (prihodi) od otuenja + (-) nematerijalnih sredstava Amortizacija (vrijednost usklaivanja + materijalnih sredstava) Rashodi (prihodi) od otuenja materijalnih + (-) sredstava + (-) Usklaivanja po osnovu finansijskih stalnih sredstava Nerealizovani rashodi (prihodi) od razmjene valuta na tritu (kursne razlike) Ostala usklaivanja za negativne stavke i tokove koji se odnose na ulagake i finansijske aktivnosti Poveanje (smanjenje) zaliha Poveanje (smanjenje) potraivanja Poveanje (smanjenje) obraunatih nefakturisanih prihoda Poveanje (smanjenje) unaprijed plaenih trokova (Poveanje) smanjenje obaveza prema dobavljaima (Poveanje) smanjenje ostalih obaveza (Poveanje) smanjenje obraunatih nefakturisanih trokova (Poveanje) smanjenje odloenih prihoda + (-) + (-) - (+) - (+) - (+) - (+) + (-) + (-) + (-) + (-) - (+) - (+) - (+) - (+) - (+) X1 X2 X Tekua Godina

17

Gotovinski tok od ulagakih aktivnosti Nabavka (prodaja) nematerijalnih sredstava Nabavka (prodaja) materijalnih sredstava Sticanje (otuenje) udjela u podrunicama Sticanje (otuenje) udjela u pridruenim pravnim licima Dati krediti (povrat kredita) pravnim licima u grupi Dati krediti (povrat kredita) drugim povezanim pravnim licima Nabavka (otuenje) drugih ulaganja Dati krediti (povrat kredita) drugim pravnim licima Ostali tokovi od ulagakih aktivnosti B) Neto gotovina koritena u ulagakim aktivnostima Gotovinski tok od finasijskih aktivnosti Primici od izdatih dionica ostalih oblika formiranja i poveanja kapitala Otkup dionica i ostalih oblika kapitala Nabavka (prodaja) vlastitih dionica Primljena pozajmljena sredstva Povrat pozajmljenih sredstava Plaanje dividendi Ostali tokovi od finansijskih aktivnosti C) Neto gotovina koritena u finansijskim aktivnostima Neto poveanje (smanjenje) gotovine na raunu i u blagajni (A + B + C) 1. Poetno stanje gotovine na raunu i u blagajni 2. Konano stanje gotovine na raunu i u blagajni Netop poveanje (smanjenje) gotovine na raunu i u blagajni (2+1)

- (+) - (+) - (+) (+) X + - (+) + - (+) X X X X

18

Ovdje treba posebno spomenuti kategoriju zarada od gotovinskog toka koju ini neto dobit uveana za amortizaciju (Cash Flow Earnings CFE). Ova kategorija ini polaznu osnovu za analizu odstupanja stanja gotovine za protekle peridoe kao i za planiranje buduih gotovinskih tokova.

Izvjetaj o promjeni strukture vlasnikog kapitala


daje prikaz podataka o promjenama u kapitalu za dvogodinji period sa podacima o poveanju (upisanom) kapitala, dodatno uplaenom kapitalu, efektima revalorizacije odnosno revalirizacionim rezervama i akumuliranoj dobiti ili gubitku iz prethodnog perioda. Podaci ovog izvjetaja imaju irok krug korisnika a posebno su bitni za vlasnike, ulagae i dioniare. Oni ilustrativno pokazuju kako se finansijski poloaj i uspjenost poslovanja pravnog lica odrazila na vrijednost vlasikog kapitala pravnog lica u proteklom periodu. Ovaj izvjetaj se sastoji iz dva dijela: - podaci o dioniarskom kapitalu i - podaci o promjenama u kapitalu Izvjetaj promjena u kapitalu popunjavaju sva pravna lica bez obzira na njihov oblik (dionika drutva, drutva sa ogranienom odgovornou i dr.). Podaci o dioniarskom kapitalu OPIS 2 Broj eksternih dionica na dan Odobrene (autorizovane) Izdate i u potpunosti naplaene Izdate i nenaplaene u potpunosti Drane od pravnih lica Drane od podrunica Drane od pridruenih pravnih lica Rezervisane za izdavanje pod opcijama, Redovne dionice 3 x x x x x x x x Povlatene dionice 4 x x x x x x x x
19

R. br . 1 1 2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 -

ugovorima i.t.d. Nominalna vrijendost po dionici Dividenda po dionici Kumulativne povlatene dividende koje nisu isplaene Izraunavanje broja ostalih dionica Broj eksternih dionica na dan _________ Izdate dionice Opozvane dionice Steene vlastite dionice Prodate vlastite steene dionice Broj eksternih dionica na dan _________ Izdate dionice Opozvane dionice Steene vlastite dionice Prodate vlastite steene dionice Broj eksternih dionica na dan _________

x x x x (x) (x) x x x (x) (x) x x

x x x x x (x) (x) x x x (x) (x) x x

Prema gornjem obrascu podaci se unose posebno za redovne a posebno za prioritetne (povlatene, preferencijalne) dionice. U narednom prikazu daju se podaci o promjenama u kapitalu.

Promjene u kapitalu za _______ godinu Akumulirana dobit (gubitak) Upisani vlasniki kapital Revalorizaciona rezerva Vlastite dionice 8 (x) Ostale rezerve

Dioniarska premija

Redni broj

OPIS

1 2 1 Stanje na dan 2 Izdavanje dionica i ostala poveanja vlasnikog kapitala 3 Revalorizacija stalnih sredstava 4 Neto dobit (gubitak) perioda 5 Raspored dobiti

3 x x (x)

4 x x

5 x

6 x x

7 x(x)

9 x(x) x x(x)

x(x) x(x)

x(x) x(x)
20

x(x)

x(x)

(x)

x(x)

(x)

Ukupno

6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 -

(gubitka) Ostala smanjenja vlasnikog kapitala Stanje na dan Izdavanje dionica i ostala poveanja vlasnikog kapitala Revalorizacija stalnih sredstava Neto dobit perioda Neto gubitak perioda Raspored dobiti Raspored gubitka Ostala smanjenja vlasnikog kapitala Stanje na dan _____

(x) x x (x)

x(x) x x

(x) x

(x) x x

(x) x(x)

x(x) (x)

(x) x(x) x x(x)

x(x) x (x)

x (x) x(x) (x) (x) x(x)

x (x) (x) x

x (x) x(x) x

(x) (x) x

x (x) (x) x

(x) (x) x x(x) (x)

Ovaj dio izvjetaja sainjavaju sva pravna lica bez obzira da li se radi o dioniarskim drutvima, drutvu sa ogranienom odgovornoi i dr.

Raunovodstvene politike i zabiljeke uz finansijske izvjetaje


obavezujua komponenta finansijskog izvjetaja. ovaj dio finansijskog izvjetaja je opisnog karaktera i bez propisane forme. Osnovna svrha ove komponente finansijskog izvjetaja je da dopuni i obrazloi prezentirane podatke te da ukae na njihove posljedice i efekte u budunosti. Donoenje raunovodstvenih politika i njihova primjena je u nadlenosti menadmenta. Raunovodstvene politike proimaju i tretiraju brojna podruja kao to su priznavanje prihoda, naela konsolidacije, poslovne kombinacije, zajednike poduhvate, priznavanje materijalnih i nematerijalnih trokova, ugovora o izgradnji i ulaganje u nekretnine, ugovor o lizingu, trokove istraivanja, zalihe, poreze, rezervisanja i sl. Postoje okolnosti i situacije koje mogu dovesti do promjena raunovodstvenih politika i to: o ako to zahtjeva zakon o ako to zahtjeva nadleno tijelo za raunovodstvene standarde

21

o ako e promjena rezultirati u prikladnijem predstavljanju dogaaja i transakcija u finansijskom izvjetaju pravnog lica. Cilj zabiljeki uz finansijske izvjetaje je da se dopune, obrazloe, razrade i dodatno objasne finansijske informacije prezentirane u ostalim komponentama finansijskih izvjetaja kako bi se pomoglo korisnicima tih informacija da ih to bolje razumiju i da im na taj nain budu to pouzdanija i korisnija podloga za donoenje poslovnih odluka. preporuka o redoslijedu prezentacije zabiljeki. Taj redoslijed je sljedei: Izvjetaj o osnovi vrednovanja i primjenjenim raunovodstvenim politikama Pomone informacijekoje potkrepljuju stavke prezentirane na prvoj strani svakog finansijskog izvjetaja, i to onim redoslijedom kojim je prezentirana svaka stavka i svaki finansijski izvjetaj i Ostala objavljivanja ukljuujui: potencijalne dogaaje, ugovorne obaveze kao i druge finansijske objave i objavljivanja koja nsu finansijske prirode, kao to su prosjean broj zaposlenih tokom perioda.

Pokazatelji Uspjenosti Poslovanja Zasnovani na Finansijskim Izvjetajima


izraen je sistem brojnih poslovno-analitikih pokazatelja, taj sistem izgradnje nije definitivan. najveim dijelom zasnovana je na komponentama finansijskog izvjetaja horizontalna i vertikalna analize bilansa analizi rentabilnosti analizi likvidnosti analiza efikasnosti investicija dioniara, obrasci "Zeta Score" i izvjetaj o gotovinskim tokovima.

Horizontalna analiza bilansa Horizontalna analiza predstavlja uporedni prikaz pozicija bilansa stanja i bilansa uspjeha izraen u finansijskim pokazateljima za vie uzastopnih obraunskih perioda. dinamika analiza poslovanja zahtijeva pored podataka tekueg finansijskog izvjetaja i podatke i informacije iz prethodnih obraunskih perioda radi njihove meusobne komparacije. Uobiajena je praksa da se kod ovog oblika analize odreuje bazna godina sa kojom se vre komparacije na osnovu baznih indeksa. mogue je na osnovu lananih indeksa vriti poreenje podataka svake godine sa prethodnom godinom.
22

Neka pravna lica koriste istovremeno obe tehnike komparacije kao osnovne analitike metode koje koristi menadment. - Horizontalna analiza bilansa prezentirat e se u narednom primjeru preduzea "A" na osnovu hipotetikih podataka za 1996, 1997. i 1998. godinu uz pretpostavku da su finansijski izvjetaji za te obraunske periode uporedivi. Uporedni bilans stanja (1996, 1997, 1998. godina) Opis AKTIVA Tekua sredstva Stalna sredstva Ukupna aktiva PASIVA Kratkoron e obaveze Dugorone obaveze Ukupne obaveze Dioniki kapital (obine dionice) Dioniki kapital (povlatene dionice) Zadrana dobit Dobit tekue godine Dionika Iznosi u (000) 1996 1997 1998 Poveanje Iznos 97/96 98/97 (Smanjenje) Procenat 97/96 98/97

7800 30000 37800 7000 8000 15000

8600 28000 36600 6200 7600 13800

9900

800

1300

10,25 15,12 (6,67) (11,43) (3.17) ( 5,19) (10,00) (6.45) (5,00) (5.26 ) (8,00) (5,80)

24800 (2000) (3200) 34700 (1200) (1900) 5800 7200 13000 ( 800) (400) ( 400) (400) (1200) ( 800)

11000

11000

11000

2000 8300 1500

2000 8020 1780

2000

6700 (280) (1320) 2000 280 220

3,73 16,46 18,67 12,47

23

glavnica Ukupna pasiva

22800 37800

22800 36600

21700 34700

(1100) (1200) (1900)

0 3,17

4,82 5,19

Uporedni bilansi uspjeha (1996, 1997, 1998. godina) Poveanje (Smanjenje) Iznos Procenat 97/96 1998 97/96 98/97 98/97 37800 2200 3600 6,87 10,53 27100 1800 3100 10,81 11,20 10700 500 10,40 10,49 4700 200 (200) 10,42 (9,59) 6000 700 10,39 11,32 2100 12,35 400 3900 1200 2700 300 1050 1350 50 300 200 100 100 50 50 50 10,58 10,83 10,52 12,00 10,61 10,38 11,11 10,05 9,62 10,38

Iznosi u (000) Opis 1996 Prihod od prodaje Trokovi prodatih proizvoda Bruto dobit OTU Operativni dobitak Trokovi finansiranja Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit poslije oporezivanja Dividende za povl. dionice Redovne dividende Nerasporeena dobit 32000 22200 9800 4700 5100 1700 3400 950 2450 300 900 1250 1997 34200 24000 10200 4900 5300 1700 3600 1000 2600 300 1000 1300

drugi aspekt horizontalne analize bilansa je izraunavanje odnosnih vrijednosti zasnovanih na uporednim pokazateljima aktive i pasive (kod bilansa stanja) ili prihoda i rashoda (kod bilansa uspjeha)

Vertikalna analiza bilansa Sutinu vertikalne analize bilansa (bilansa stanja i bilansa uspjeha) predstavlja utvrivanje participacije pojedinih bilansnih pozicija u odnosu na njihov ukupan zbir izraen u procentima.

24

Tako je u aktivi bilansa mogue razmotriti procentualno uee tekuih (obrtnih) sredstava u odnosu na ukupnu vrijednost aktive ili participacija stalnih sredstava u odnosu na ukupna sredstva. Odnosi se utvruju i unutar pojedinih grupacija sredstava tako to se utvruje procentualno uee jedne bilansne pozicije sredstava u odnosu na ukupnu vrijednost te grupe sredstava. Identina je situacija i sa analizom pozicija pasive bilansa stanja (kratkorone obaveze, dugorone obaveze, kapital). Postupak vertikalne analize identian je i kod bilansa uspjeha kod koga takoer utvrujemo procentualno uee pojedinih bilansnih pozicija u odnosu na ukupnu vrijednost odgovarajue grupacije. Komparacijom pokazatelja koje daje vertikalna analiza bilansa za nekoliko obraunskih perioda utvrdie se kretanje (trend) ovih pokazatelja za koje se moe rei da su rezultat poslovne politike i politike investiranja konkretnog pravnog lica.

U daljem tekstu daje se primjer poreskog bilansa. Praktian primjer poreskog bilansa (01. 01. do 31. 12. 1997. godine) Red. br. A. I 1 2 II 3 4 OPIS POSLOVNI DOBITAK ILI GUBITAK FINANSIJSKI REZULTAT U BILANSU USPJEHA Dobitak poslovne godine Gubitak poslovne godine USKLAIVANJE RASHODA ZA IZNOSE KOJI SE NE PRIZNAJU PORESKOM BILANSU Trokovi utroenog materijala, odnosno vrijednosti prodate robe iznad iznosa obraunatog po metodi prosjene cjene Trokovi koji se odnose na dnevnice za slubena putovanja, upotrebu privatnog automobila u slubene svrhe, prehranu, prevoz, regres i terenski dodatak iznad iznosa utvrenog propisima osim kod pravnog lica koji ima samo direktora kao zaposlenog radnika Trokovi reprezentacije koji prelaze 0.5 % od ukupnog prihoda Oznak a za AOP xxx 001 002 xxx 003 27389 Iznos u KM

004 005

600

25

6 7 8 9 10 11 12 III 13 14 IV 15 16 17 18 V 19 20 21 22 23 24 B. 25

Amortizacija obraunata po stopama veim od propisanih odlukom Vlade Federacije BiH Izdaci za humanitarne, kulturne, obrazovne i druge ciljeve koji prelaze 0.5 % od ukupnog prihoda lanarine koje prelaze 0.1 % od ukupnog prihoda Rezervisanje koje nije u skladu sa propisima o raunovodstvu Novane kazne Ostali trokovi Dio amortizacije koji u ranijim periodima nije bio priznat USKLAIVANJE PRIHODA Dividende i udjeli u dobiti na koje je isplatioc platio porez na dobit Ujednaavajui porez na dobit za neto primljene dividende TRANSFERNE CIJENE Vrijednost transakcija po tansfernim cijenama Vrijednost transakcija pod red. br. 15. preraunato po trinim cijenama Razlika transferne cijene (red. br. 16 red. br. 15) Razlika izmeu trine kamate i kamate po kreditima izmeu povezanih lica OPOREZIVA DOBIT OPOREZIVA DOBIT (red. br. 1-2+3 do 11-12-13+ 14+17+18 ) Izdvajanje u rezerve za banke i Druzva za osiguranje Poslovni gubitak iz ranijih godina Poslovni gubitak poslovne godine (red. br. 23 do 11+12+13 = 14-17-18-1) Ostatak oporezive dobiti (red. br 19-20-21) Nepokriveni poslovni gubitak (red. br. 21+22-19) OBRAUNATI POREZ I UMANJENE PORESKE OBAVEZE Porezna osnovica

006 007 008 009 010 011 012 xxx 013 014 xxx 015 016 017 018 xxx 019 020 021 022 023 024 xxx 025

150

28138

28138
26

26 27

28 29 30 31

Obraunati porez (red. Br. 20x30%) Umanjenje obraunatog poreza od (a) do (f) novoosnovano preduzee odnosno zadruga slobodne zone i korisnici slobodnih zona ulog stranog lica ulaganje oporezive dobiti u investicije (26000x30%) plaeni porez na dobit u drugoj dravi porez na dobit koji je platila nereziden. filijala u drugoj dravi Obraunati porez po umanjenju (red. br. 2627) Uplaena akontacija poreza Iznos poreza za uplatu (red. br. 28-29) Iznos obraunatog poreza za povrat (red. br. 29-28)

026 027

8441,4

7800

028 029 030 031

641,4 2940 2299

Analiza odnosa pozicija bilansa stanja i bilansa uspjeha U praktinom pogledu analiza pozicija odnosa bilansa stanja i bilansa uspjeha predstavlja analizu performansi i pomae u definisanju i kvantifikaciji pokazatelja uspjenosti u poslovanju pravnog lica. Analizom odnosa utvruje se profitabilnost, likvidnost, solventnost i obrt sredstava. Isto tako, praktina upotreba analize odnosa prezentira se i kroz analizu investicija, analizu dodatne vrijednosti i utvrivanje ukupnog izraza uspjenosti u poslovanju.

Analiza rentabilnosti U ovoj analizi profitna mara i povrat na investirano predstavaljaju dva primarna odnosa pa emo se o oblicima ovih odnosa u narednom prikazu detaljnije osvrnuti. Profitnu maru ili maru dobitka moemo posmatrati kao: bruto profitnu maru, operativnu profitnu maru, profitnu maru prije oporezivanja, neto profitnu maru i maru neto preostalog profita.

- Povrat na investirano analizirae se kao : povrat na ukupni kapital,


27

povrat na uloeni dugoroni kapital, povrat na dioniki kapital.

Bruto profitna mara dobije se stavljanjem u odnos bruto dobiti i prihoda od prodaje.

Bruto profitna mara = Bruto dobit / Prihod od prodaje 9800 / 32000 = 30,63% u 1996 god. 10200 / 34200 = 29,82% u 1997 god 10700 / 37800 = 28,31% u 1998 god. komentar Ovaj pokazatelj je od izuzetne vanosti jer omoguuje menaderu provoenje odgovarajuih mjera u cilju racionalizacije trokova a posebno optih trokova uprave i prodaje. Isto tako, bruto profitna mara slui menaderu i kao indikator za komparaciju sa drugim preduzeima koja se bave istom djelatnosti. Na osnovu odgovarajuih poreenja otvara se prostor za detaljnu analizu prodajnih cijena proizvoda i usluga s jedne strane te analize trokova s druge strane.

Operativna profitna stopa - utvruje se stavljanjem u odnos operativne dobiti i ostvarenog prihoda od prodaje: Operativna profitna stopa = Operativni dobitak / Prihod od prodaje 5100 / 32000 = 16,00% u 1996 god. 5300 / 34200 = 15,50% u 1997 god 6000 / 37800 = 15,87% u 1998 god. Ovaj indikator pokazuje koliko prihoda preostaje preduzeu nakon podmirenja proizvodnih i optih trokova, dakle, svih trokova osim trokova finansiranja. U sluaju samofinansiranja tj. finansiranja bez angaovanja kredita operativna dobit bila bi jednaka iznosu dobiti prije oporezivanja.

28

Profitna mara prije oporezivanja je odnos dobiti prije poreza i prihoda od prodaje. u sluaju vlastitog finansiranja otpada pozicija trokovi finansiranja ime postaju podudarne profitna mara prije oporezivanja i operativna profitna mara. U sluaju kada postoje trokovi finansiranja profitna mara prije oporezivanja e se smanjiti srazmjerno visini nastalih trokova finansiranja.

Operativna profitna mara = Dobit prije oporezivanja / Prihod od prodaje 3400 / 32000 = 10,70% u 1996 god. 3600 / 34200 = 10,50% u 1997 god 3900 / 37800 = 10,30% u 1998 god. Pokazatelj profitne mare prije oporezivanja posebno dolazi do znaaja u situacijama kada se mijenja poreska politika, kako bi se uspjenost poslovanja mogla uporediti u vie obraunskih perioda kao i poreenje sa razliitim poreskim reimima zemalja u kojima egzistiraju pravna lica (npr. u razliitim dravama).

Neto profitna mara dobija se stavljanjem u odnos dobiti poslije oporezivanja i prihoda od prodaje. Prema podacima bilansa uspjeha ovaj pokazatelj profitabilnosti poslovanja utvrdili bi na slijedei nain:

Neto profitna mara = Dobit poslije oporezivanja / Prihod od prodaje 2450 / 32000 = 7,66% u 1996 god. 2600 / 34200 = 7,60% u 1997 god 2700 / 37800 = 7,14% u 1998 god. Dobit nakon oporezivanja moe se rasporediti na slijedee naine: isplata vlasnicima ili dioniarima rezerve nerasporeena (nenominirana) dobit.

29

U procesu planiranja poslovanja neto profitna stopa predstavlja indikator na koji se menader esto oslanja kako nebi nastali eventualni gubici u poslovanju. Procjenjivanje neto profitne stope u poslovanju je vrlo sloen posao, posebno kada je u pitanju procjena trokova a naroito onih koji se ne priznaju u rashode osoboene od oporezivanja pa se moe desiti da pogrena procjena ove kategorije trokova moe u velikoj mjeri smanjiti neto profitnu maru a u ekstremnim sluajevima ak dovesti do gubitka u poslovanju.

Mara neto profita je pokazatelj koji u obraun uvodi eksterni podatak o trinoj cijeni kapitala. Ovaj pokazatelj daje odgovor na pitanje kako se isplate ulaganja dioniara ili vlasnika kapitala u odnosu na zaradu koju bi ostvarili ulaganjem u alternativni posao koji bi sa manje rizika ostvario trinu cijenu kapitala ili kamatu na posueni kapital. Neto profit dobije se oduzimanjem trine cijene vlastitog kapitala od visine ostvarenog dobitka (profita) prije, odnosno poslije oporezivanja. Ukoliko se eli utvrditi profitabilnost uloenog dionikog kapitala kao osnov e se uzeti dobit poslije oporezivanja.

Neto profit = Dobit Trina cijena uloenog kapitala Trina cijena uluenog kapitala = Uloeni vlastiti kapital Trina stopa na posueni kapital. Ako pretpostavimo da je trina stopa za posueni kapital 6% tada bi maru neto preostalog profita utvrdili: Trina cijena kapitala = 20,500,000 x 6% = 1,230,000 KM za 1996 god. = 21,780,000 x 6% = 1,306,800 KM za 1997 god. = 23,200,000 x 6% = 1,392,000 KM za 1998 god. = 2,450,000 1,230,000 = 1,220,000 KM za 1996. god. = 2,600,000 1,306,800 = 1,293,200 KM za 1997. god. = 2,700,000 1,392,000 = 1,308,000 KM za 1998. god.

Neto preostali profit

Udio neto profita u prihodu = Neto preostali profit / Prihod od prodaje

30

1.220,000 / 32.000,000 = 3,81% za 1996 god. 1.294,000 / 34.200,000 = 3,78% za 1997 god 1.308,000 / 37.800,000 = 3,46% za 1998 god. Utvreni procenti pokazuju da su vei efekti ulaganja u poslovanju preduzea (za 3,81% u 1996; 3.78% u 1997; 3,46% u 1998. godini) nego da je izvreno alternativno ulaganje.

Mara preostalog profita=Dobit poslije oporezivanja/Trina cijena kapitala 1 2.450,000 / 1.290,000 1 = 1,99 1 = 99% za 1996. god. 2.600,000 / 1.306,000 1 = 1,99 1 = 99% za 1997. god. 2.700,000 / 1.392,000 1 = 1,94 1 = 94% za 1998. god. Dobiveni rezultati pokazuju da bi dioniari ostvarili vei profit ulaganjem u konkretno preduzee nego da su investirali kapital po trinoj cijeni kapitala. U naem primjeru relativno visoke stope su rezultat visoko izraene profitabilnosti preduzea s jedne strane i relativno niske trine cijene kapitala (operisano sa stopom od 6%) s druge strane. U odreenim situacijama izraen je problem utvrivanja trine cijene kapitala naroito onda kada trite kapitala nije dovoljno razvijeno. U tom sluaju kao alternativa bi se pojavila kamatna stopa koju plaa banka za uloeni kapital. U strukturi pokazatelja profitabilnosti spomenute su dvije fundamentalne kategorije: profitna mara (iju smo analizu ve prezentovali) i povrat na investirano ili povrat na koriteni kapital. Pokazatelj povrata na investirani kapital je vaan pokazatelj uspjenosti poslovanja jer je kapital kao resurs ogranien. U praksi menaderskog raunovodstva ovaj indikator se utvruje uzimajui u obzir ukupni kapital (ukupna aktiva), dugoroni kapital (pasiva tekue obaveze), neto koriteni kapital (aktiva tekue obaveze) i ukupni dioniki kapital (ukupni vlastiti kapital).

Povrat na ukupni kapital utvruje se iz odnosa operativnog dobitka prema ukupnoj aktivi.

31

Povrat na ukupni kapital = Operativni dobitak / Ukupna aktiva 5.100,000 / 37.800,000 = 13,50% u 1996. god. 5.300,000 / 36.600,000 = 14,48% u 1997. god. 6.000,000 / 34.700,000 = 17,29% u 1998. god. Iz gornjeg obrauna se moe zakljuiti da je na svakih 100 investiranih novanih jedinica ostvareno 13,50 operativnog dobitka u 1996. godini, 14,48 u 1997. godini i 17,29 u 1998. godini. Istovremeno uoavamo pozitivan trend povrata na ukupni kapital. Pri utvrivanju ovog indikatora u brojniku je uzet iznos operativnog dobitka iz razloga to on obuhvata i kamate na koriteni tui kapital jer se ova kategorija dobitka ostvaruje koritenjem i vlastitog i tueg kapitala.

Povrat na uloeni dugoroni kapital utvruje se iz odnosa operativnog dobitka umanjenog za kamate na kratkorone kredite i ukupne pasive umanjene za tekue obaveze.

Povrat na dugoroni kapital = (Operativni dobitak Kamate na kratkorone kredite) / (Ukupna pasiva Tekue obaveze) Iskljuivanje kamata na kratkorone kredite iz operativnog dobitka vri se iz razloga to su te kamate rezultat angaovanja tekuih a ne dugoronih izvora imovine.

Povrat na ukupni dioniki kapital ili na ukupno koriteni vlastiti kapital utvruje se iz odnosa dobitka nakon oporezivanja i ukupno koritenog vlastitog kapitala.

Povrat na ukupni dioniki kapital = Dobitak poslije oporezivanja / Ukupni vlastiti kapital 2.450,000 / (13.000,000+6.000,000) = 12,37% za 1996. god. 2.600,000 / (13.000,000+7.000,000) = 13,00% za 1997. god. 2.700,000 / (13.000,000+8.200,000) = 12,74% za 1998. god. Povrat na angaovani ukupni vlastiti kapital prema gornjem obraunu pokazuje da se na svakih 100 novanih jedinica kapitala ostvarilo 12,37 u 1996. god, 13 u 1997. god. i 12,74 u 1998.god. novanih jedinica dobitka.

32

Analiza likvidnosti Pod pojmom likvidnosti podrazumijeva se mogunost pravnog lica da blagovremeno moe podmiriti svoje tekue obaveze. likvidnost se definie kao kratkorona solventnost Za preduzimanje mjera likvidnosti zainteresovan je, prije svega, menadment a zatim potencijalni kratkoroni kreditori (roba ili novana sredstva). Ukoliko se blagovremeno vri izmirenje tekuih obaveza tada nee dolaziti do zastoja u isporukama resursa od strane dobavljaa kao ni do neugodnih i nepoeljnih blokada sredstava na raunima pravnog lica. Mjere za utvrivanje likvidnosti mogu se klasificirati u dvije grupacije : o mjere zasnovane na odnosima tekue aktive i tekue pasive i o mjere koje pokazuju mogunost transformacije kratkorone nenovane aktive u novac.

Mjere zasnovane na odnosima tekue aktive i pasive obuhvataju : tekui odnos, radno raspoloivi kapital i brzi (tekui) odnos.

tekui odnos - podrazumijeva se odnos izmeu tekue aktive i tekue pasive. Tekua aktiva pored novanih sredstava obuhvata pozicije koje e u toku godine biti transformisane u novac. Ovdje spadaju vrijednosni (kratkoroni) papiri, potraivanja od kupaca, zalihe gotovih proizvoda, robe i sl. U tekuu pasivu svrstavaju se obaveze koje treba likvidirati tokom tekue godine. Tu spadaju obaveze prema dobavljaima, porezima, dividendama, kreditima i sl. Tekui odnos utvrujemo prema obrascu :

Tekui odnos = Tekua aktiva / Tekua pasiva Ovaj obrazac nam pokazuje u kojoj mjeri je radno raspoloivi kapital (tekua aktiva) u mogunosti da podmiri tekue obaveze. Ukoliko je taj odnos vei od 1 (1:1) to znai da je radno raspoloivi kapital pozitivan i da e se tekue obaveze pokriti blagovremeno. Naravno, to je pokazatelj tekueg odnosa vei to je i vea sigurnost pokria tekuih obaveza, a ukoliko je pokazatelj manji od 1 tada imamo
33

negativan radno raspoloivi kapital to predstavlja upozorenje menadmentu da treba pribaviti nove dodatne izvore novanih sredstava. Raunovodstvena iskustva pokazuju da je sasvim povoljan odnos ovih dvaju veliina 2(1,5 - 2):1 i da je tada pravno lice finansijski stabilno kada je u pitanju aspekt likvidnosti.

Radno raspoloivi kapital ini razliku izmeu tekue aktive i tekue pasive :

Radno raspoloivi kapital = Tekua aktiva Tekua pasiva Informacija o radno raspoloivom kapitalu pokazuje da li treba pristupiti pribavljanju novog tekueg kapitala i u kojoj visini kako bi se obezbijedila sigurnost u pogledu blagovremenog izmirenja nastalih tekuih obaveza. Meutim, ukoliko radno raspoloivi kapital premauje optimalnu sumu on moe ukazati na mogunost novog kratkoronog zaduenja ili eventualno plasmana slobodnih sredstava koji donose prihod od kamate.

Brzi tekui odnos utvruje se kao odnos novanih sredstava i brzo unovive aktive koja obuhvata kratkorone vrijednosne papire i kratkorona potraivanja od kupaca u odnosu na tekue obaveze. Informacija o brzom odnosu govori o tome kolika je mogunost preduzea da u kratkom roku osigura odreenu koliinu novca, a u poslovnoj praksi nisu rijetke situacije kada se pojavljuje neodgodiva potreba za gotovinom. U brojnik obrasca za izraunavanje brzog odnosa nije ukljuena bilansna pozicija zaliha materijala iz razloga to taj imovinski dio nije jednostavno transformisati u novana sredstva jer predstoji proces proizvodnje i proces realizacije koji mogu trajati dui vremenski period. U poslovnoj praksi smatra se da je brzi odnos u srazmjeri od 0,8:1 ili 1:1 zadovoljavajui. U okviru aktivnosti menaderskog raunovodstva analizira se vrijeme naplate potraivanja od kupca i mjere koje pokazuju sposobnosti pretvaranja zaliha u gotovinu.

34

Kao izuzetno znaajno pitanje koje doprinosi postizanju veeg stepena likvidnosti je brzina procesa pretvaranja zaliha materijala u gotove proizvode odnosno u potraivanja od kupaca i naplata tih potraivanja. Prvo pitanje koje se postavlja u vezi sa gornjom konstatacijom je pitanje broja obrta zaliha u odreenom vremenu. Za izraunavanje broja obrta (obrtaja) koristi se sljedei obrazac:

Broj obrtaja zaliha = Trokovi prodatih proizvoda / Prosjeno stanje zaliha Podatak za brojnik uzima se iz bilansa uspjeha a podatak za nazivnik obino se utvruje tako to se saberu poetne i krajne zalihe i podjele sa dva. Ako pretpostavimo da su prosjene zalihe iznosile: u 1996. godini 3.000; u 1997. godini 4.000 i u 1998. godini 5.000 broj obrtaja bi utvrdili na sljedei nain: 22.200 / 3.000 = 7,4 puta u 1996. god. 24.000 / 4.000 = 6,0 puta u 1997. god. 27.100 / 5.000 = 5,4 puta u 1998. god. Broj obrtaja od 7,4; 6 i 5,4 govori nam koliko se puta vrijednost zaliha pretvori u potraivanja od kupaca, a potom u novac u toku poslovne godine. Ova informacija za menadment ima znaaj utoliko to se na bazi broja obrta moe utvrditi vrijeme vezivanja zaliha do momenta nastanka potraivanja i njihove naplate. Pored pretvaranja zaliha materijala u gotovinu vanu ulogu kada je u pitanju likvidnost ima i vrijeme naplate potraivanja od kupaca. Utvrivanje prosjenog vremena koje je potrebno za naplatu potraivanja dobije se stavljanjem u odnos pozicije iz bilansa stanja "Potraivanje od kupaca" prema iznosu prosjene dnevne naplate tih potraivanja. Do rezultata emo doi i stavljanjem u odnos potraivanja od kupaca prema ukupno naplaenim potraivanjima u toku godine podijeljeno sa 365 dana.

35

Analiza solventnosti Solventnost pokazuje dugoronu finansijsku stabilnost pravnog lica. Ta stabilnost analizira se kroz odnose strukture kapitala i finansijske strukture preduzea kao i kroz odnose pojedinih elemenata te strukture sa aktivom bilansa. Finansijska struktura predstavlja strukturu ukupne pasive, a pod strukturom kapitala (kapitalna struktura) podrazumijeva se struktura ukupnog dugoronog kapitala (vlastitog i tueg) Za solventnost pravnog lica pored menadmenta zainteresirani su kreditori i investitori radi povrata pozajmljenih sredstava a postoji itav niz mjera za praenje i procjenu solventnosti od kojih navodimo slijedee: - dugorone obaveze u odnosu na ukupni dugoroni kapital - odnos ukupih obaveza i ukupne aktive (stepen zaduenosti) ili odnos dionike glavnice i ukupne aktive - odnos ukupnih obaveza i glavnice itd.

Odnos dugoronih obaveza prema dugoronom kapitalu ustvari predstavlja udjel tueg kapitala. Na dugorone obaveze obraunava se i plaa kamata ija visina ne zavisi od rezultata poslovanja pa ona ima fiksni karakter. Obrazac za utvrivanje ove mjere solventnosti izgleda ovako:
Dugorone obaveze (sfiksnom kamatom) Dugorone obaveze (sfiksnom kamatom) + Vlastiti kapital

Udjeltekueg kapitala =

Stepen zaduenosti kao odnos ukupnih obaveza prema ukupnoj aktivi pokazuje nain finansiranja poslovanja pravnog lica. Naime, ovaj pokazatelj nas upuuje na procentualno uee kratkoronih i dugoronih izvora u ukupnoj imovini preduzea. Stepen zaduenosti utvrujemo slijedeim obrascem:
Ukupne obaveze Ukupna aktiva

Stepen zaduenost i=

36

Utvreni rezultat stepena zaduenosti pokazuje nam mogunost pokria kratkoronih i dugoronih obaveza pravnog lica prema svojim kreditorima i investitorima. Ukoliko je rezultat navedenog obrasca manji to je stepen udovoljenja spomenutih obaveza vei i obrnuto. Dakle, u situaciji kada imamo vei stepen zaduenja tada je vei i rizik ulaganja kapitala u to preduzee. Smatra se da stepen zaduenosti ne bi trebao biti vei od 50%. To bi bio nivo do koga bi pravno lice moglo blagovremeno izmiriti svoje obaveze. Umjesto stepena zaduenosti kao mjera solventnosti u praksi se koristi i pokazatelj odnosa vlastitog kapitala i aktive. Ukoliko bi procenat zaduenosti iznosio npr. 45,2% onda bi procenat iz odnosa vlastitog kapitala i aktive iznosio 54,8% (100-45,2).

Odnos ukupnih obaveza i glavnice pokazuje zaduenost preduzea u odnosu na visinu vlastitog kapitala. U literaturi taj odnos se jo naziva i odnosom duga i glavnice. Ovaj odnos daje istu informaciju kao i stepen zaduenosti samo kroz drugaiji odnos pa se kod utvrivanja solventnsti preduzea koristi samo jedan a ne oba navedena pokazatelja. Krajnji odnos duga prema glavnici ne bi trebao premaiti odnos 1:1 jer bi se u suprotnom sluaju radilo o prezaduenosti preduzea. Prema citiranom djelu V. Belaka kao mjere solventnosti jo se spominju: odnos pokria kamata i odnos izmeu dugotrajne imovine i vlasnike glavnice

Odnos pokria kamata je odnos izmeu operativnog dobitka tj. dobitka prije oduzimanja kamata i poreza.
Operativni dobitak Trokovi kamata

Odnos pokria kamata =

Ovaj pkazatelj je interesantan kreditorima koji prije posuivanja sredstava ele provjeriti mogunost preduzea za plaanje kamata i vraanje duga. Da bi se kamate vratile ovaj odnos mora biti vei od 1 a izraunava se kao to to gornji obrazac pokazuje na osnovu podataka bilansa uspjeha.

37

Odnos izmeu dugotrajne imovine i vlasnike glavnice predstavlja posebnu mjeru solventnosti preduzea. Vrijednost dugotrajne imovine ne bi trebala prelaziti visinu vlastitog kapitala. Meutim, ova konstatacija nije uvijek generalno prihvatljiva, s obzirom da mogunost dugoronog zaduivanja na tetu kratkoronih obaveza ipak zavisi o profitabilnosti preduzea.

Analiza obrta imovine Ova analiza predstavlja odnos prihoda i ukupne aktive. Dobiveni koeficijent oznaava koliko jedna novana jedinica ukupne aktive stvara novanih jedinica prihoda.
Prihod Ukupna aktiva

Koeficijen t obrta imovine =

Koeficijen t obrta imovine =

32.000.000 = 0,85 u1996. godini 37.800.000 34.200.000 = 0,94 u1997. godini 36.500.000 37.800.000 = 1,09 u1998. godini 34.700.000

Koeficijen t obrta imovine =

Koeficijen t obrta imovine =

Koeficijent obrtaja oznaava da jedna novana jedinica aktive inicira ostvarenje 0,85 (u 96. godini), 0,94 (u 97.godini) odnosno 1,09 (u 98. godini) novanih jedinica prihoda na tritu. Na osnovu podataka bilansa stanja i bilansa uspjeha mogu se izraunati i drugi koeficijenti kao npr:
Prihodi odprodaje Tekua aktiva
Prihodi odprodaje Dugotrajna aktiva

Koeficijen t obrta teku eimovine =

Koeficijen t obrta dugotrajne imovine =

Koeficijent obrta neto potraivanja =

Prihodi od prodaje Potraivanja od kupaca - obaveze prema dobavljao

Efikasnost investicija dioniara

38

Pokazatelji efikasnosti investicija dioniara pruaju dioniarima kao i potencijalnim dioniarima informacije o efektima ulaganja u redovne dionice dionikog drutva. Postoje brojni pokazatelji koji ukazuju na efikasnost ovih investicija a meu najbitnije ubrojili bi: zarada po dionici dividende po dionici povrat na dioniku glavnicu redovnih (obinih) dionica prinos od dividendi odnos cijene i zarade po dionici

Zarada po dionici Zarada po dionici izraunava se putem obrasca:

Dobitak poslije oporezivanja - Povlatene dividende Broj obinih dionica Dividende po dionici Ovo je nakon zarade po dionici, druga mjera profitabilnosti posmatrana sa pozicija obinih dioniara.
Dobit poslije oporezivan ja - Povlatene dividende - Zadrana dobit Brojredovnih dionica

Dividende podionici =

Povrat na dioniku glavnicu redovnih dionica je mjera profitabilnosti dioniara koji posjeduju redovne dionice. Ovdje se iskljuuje kapital po osnovu povlatenih dionica.
Dobit poslijeoporezivan ja - Povlatene dividende Prosjeno stanje dionike glavnice redovnih dionica

Povrat nadioniku glavnicu =

39

Prinos od dividendi utvruje se stavljanjem u odnos dividende po dionici prema trinoj cijeni dionice.
Dividende podionici Trina cijena dionica

Prinos oddividendi =

Ovaj obrazac daje stopu porasta na dioniku glavnicu (bez kapitala na povlatene dionice) razmatranu sa stanovita trine cijene dionica. Informacija o prinosu po dividendi posebno interesuje potencijalne dioniare radi donoenja odluke o kupovini dionica.

Odnos cijene prema zaradi po dionici podrazumjeva odnos trine cijene po dionici i zarade po dionici. Ovaj pokazatelj najee se koristi na tritu dionica. On pokazuje vrijeme za koje bi se investicija mogla vratiti ukoliko se taj odnos ne bi mijenjao. Inae, podaci o odnosu cijene i zarade po dionici se objavljuju. Ako pretpostavimo da je cijena dionice 300 novanih jedinica, a zarada po dionici 40 novanih jedinica, onda bi vrijeme povrata investicije iznosilo:

300 = 7,5 godina. 40 Utvrivanje ukupnog izraza uspjenosti I pored brojnih pokuaja teoretski do danas nije rijeen model izraunavanja ukupnog izraza uspjenosti poslovanja. Na osnovu empirijskih istraivanja izvreni su pokuaji selekcije i grupisanja meusobno povezanih pokazatelja u cilju utvrivanja ukupnog izraza uspjenosti zvanog Zeta Score ili Z pokazatelj. Na razrjeenju toga problema najprikladnije rjeenje dao je ameriki teoretiar Altman. Sa grupom istraivaa on je do ukupnog pokazatelja uspjenosti doao tako to je uzeo pet analitikih pokazatelja dovodei ih u meusobnu povezanost odredivi intenzitet uticaja svakog od njih pojedinano na ukupan izraz uspjenosti.
40

Pomenuti pokazatelj Zeta Score ili pokazatelj Z dobili bi na osnovu sljedeeg obrasca:

Z = 0,012 x 1 + 0,014 x 2 + 0,033 x 3 + 0,006 x 4 + 0,010 x 5 Navedeni ponderi su konstantne veliine utvrene na osnovu empirijskih studija i analiza.

Navedeni odnosi dobiju se na sljedei nain: x1= Tekua aktiva Ukupna aktiva x4= x2= Zadrani dobitak Ukupna aktiva x3= Operativni dobitak Ukupna aktiva x5= Prihod od prodaje Ukupna aktiva

Trina vrijednost glavnice Knjigovodstvena vrijednost ukupnih dugova

Istraivanje profesora Altmana rezultirala su saznanjem kako preduzee posluje i kakvi su izgledi poslovanja u budunosti.

Ako je Z > 3,0 preduzee posluje vrlodobro i ima blistavu budunost . Ako je Z < 1.8 preduzee posluje slabo i oekuje neuspjeh za najvie dvije godine Ako je Z manje od 3.0 i vee od 1.8 preduzee mora hitno preispitati svoje poslovanje. Ovim obrascem se esto slue revizori.

41

Analiza izvjetaja o gotovinskom tokovima Izvjetaj o gotovinskim tokovima omoguuje da se prognoziraju budui tokovi gotovine, to pravnom licu obezbjeuje nesmetano poslovanje. Analiza izvjetaja omoguava vlasnicima kapitala, kreditorima, ulagaima i menaderima, znaajne informacije o upravljanju gotovinom te osiguranju likvidnosti i solventnosti preduzea. U praksi menaderskog raunovodstva vri se analiza za ukupne tokove, kao i posebne analize za operativne, investicione i finansijske aktivnosti. Ove analize mogu biti globalne i detaljne, ali one bi trebale obuhvatati sljedee: zbirni prikaz gotovinskih tokova sa komentarom, odnos rezultata netogotovinskog toka i ostvarenog neto dobitka, procjenu upravljanja gotovinskim tokovima od operativnih, investicionih i finansijskih aktivnosti, optu ocjenu uspjenosti upravljanja gotovinom na osnovu horizontalne analize i odnosa neto toka i prihoda, odnos negotovinskih investicija i gotovine, uticaj negotovinskih investicija na budue gotovinske tokove , gotovinske tokove u inostranim valutama, sticanje i outivanje udjela u povezanim drutvima i zajednikim pothvatima, kao i finansijskim efektima od toga itd.

42