You are on page 1of 0

UNIVERZITET U SARAJEVU

MEDICINSKI FAKULTET
SARAJEVO
GRUPA AUTORA
REFORMIRANI CURRICULUM
STUDIJA PRVE GODINE MEDICINE
SA SILABUSIMA PREDMETA
SARAJEVO, 2011.
AUTORI
Prof. dr Bakir Mehi
Prof. dr Amela Kulenovi
Prof. dr Zakira Mornjakovi
Prof. dr Nedad Mulabegovi
Prof. dr Amira Redi
Prof. dr Jusuf iga
Prof. dr Zoran Hadiahmetovi
Prof. dr Semra avaljuga
Prof. dr Dragana Niki
Prof. dr Senija Rai
Prof. dr Selma Alielebi
Prof. dr Izet Rao
RADNA GRUPA ZA EVALUACIJU CURRICULIMA
Doc. dr Eldan Kapur
Doc. dr Almira Hadovi Duvo
Doc. dr Sabina Mahmutovi Vrani
Doc. dr Maida Rakanovi Todi
STRUNI SARADNIK
Benjamin Vojnikovi, prof.
IZDAVA
Univerzitet u Sarajevu
Medicinski fakultet
za izdavaa
Prof Dr Bakir Mehi
TAMPA
SaVart
TIRA
300 primjeraka
CIP Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
REFORMIRANI curriculum studija prve go-
dine medicine sa silabusima predmeta/ [autori
Bakir
Mehi ...[et al.]. Sarajevo: Medicinski
fakultet, 2011. 124 str. ; 20 cm
ISBN 978-9958-608-31-5
1. Mehi, Bakir
COBISS.BH-ID 16014854
REFORMIRANI CURRICULUM
MEDICINSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU
(prva generacija, akademska 2007/08 godina)
Ovaj dokument je rezultat napora nastavnika i saradnika Medicin-
skog fakulteta da curriculum Medicinskog fakulteta usklade sa odred-
bama Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (Slubene no-
vine Kantona Sarajevo br: 43 od 31. decembra 2008. godine), Zakona o
visokom obrazovanju (preieni tekst) (Slubene novine Kantona Sa-
rajevo br: 22 od 27. avgusta 2010. godine), Pravilima studiranja za me-
dicine, veterine, stomatologije i farmacije na Univerzitetu u Sarajevu za
studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom, Pravilnikom o
polaganju ispita na visokokolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu
za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet
u Sarajevu, Senat, septembar, 2006) i Odluke o izmjenama i dopunama
pravilnika o polaganju ispita na visokokolskim ustanovama za studente
koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet u Sarajevu,
Senat, juli, 2009).
NAINI I METODE PROVJERE ZNANJA STUDENATA
Provjera znanja ne predstavlja samo problem procjene znanja, ve
znaajno odreuje instrukcioni dizajn nastavnog procesa. Proces orga-
niziranja i strukturiranja ispita ima uz aspekt izvodljivosti i primjenjivo-
sti i edukativne aspekte. Provjera znanja treba da stimulira studenta da
pobolja vlastito obrazovanje i nastavi dalje uenje. Ispit ne bi trebalo
posmatrati kao metod individualne procjene znanja, ve je to integralni
dio programa koji se proima zajedno sa edukativnim dijelom.
Izabrane metode ispitivanja moraju biti prihvatljive kako ispitivai-
ma, tako i studentima, da bi se obezbijedili relevantni rezultati ocjenjiva-
nja. Izabrani metod evaluacije znanja mora biti odgovarajui u pogledu
njegovog uticaja na ukupnu edukaciju, te se planiranje ispita mora ba-
zirati na defniranim ciljevima edukativnog procesa i mora osigurati vje-
rodostojnost sadraja koji se evaluira. Ispitna pitanja se odreuju prema
prethodno, u silabusu predmeta, precizno defniranim ishodima uenja.
Ishodi trebaju odraavati ciljeve nastave, te moraju biti jasni i kratki,
ostvarljivi i mjerljivi. Ishodi uenja moraju biti podrani konsultacijama
i obaveznom literaturom, te se ne smije ispitivati ono to nije podrano
nastavnim procesom.
Oblici provjere znanja mogu biti pismeni, usmeni i praktini.
Provjera znanja se vri u vidu kontinuirane provjere znanja u toku se-
mestra (parcijalni ispiti) i kao zavrni ispit na kojem se utvruje konana
ocjena.
Kontinuirana provjera znanja
Rad studenata se prati i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog seme-
stra (godine) trajnim praenjem sveukupnog rada i znanja studenata u
svim oblicima nastave. Ocjenjivanje se vri dodjeljivanjem bodova za
svaki oblik aktivnosti i provjere znanja i vjetina u toku semestra.
U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti
predvieno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra. Zavrni is-
pit se u strukturi ocjenjivanja moe vrednovati sa najvie 50% bodova.
Zadaci predvieni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zada-
e i dr.) moraju biti ravnomjerno rasporeeni u toku semestra. Ukupni
obim ovih zadataka mora biti usaglaen sa optereenjem predvienim
na predmetu, saglasno ECTS-u.
Nain ispitivanja odreuje matina katedra i prethodno je defniran
u silabusu predmeta. Predmetni nastavnik je obavezan da u toku reali-
zacije nastave, izvravanja samostalnih zadataka od strane studenata, te
njihovih priprema za savladavanje nastavnih sadraja i provjeru znanja,
pomogne studentima organiziranjem i odravanjem redovnih, a po po-
trebi ili na zahtjev studenata i dodatnih konsultacija.
Konsultacije mogu biti organizirane u vidu kabinetskih ili konsultaci-
ja u uionici, koritenjem e-maila i drugih vidova elektronskih komuni-
kacija, uz obavezu da se najmanje 5 sati sedmino planira za kabinetske
konsultacije.
U svrhu evidencije kontinuirane provjere znanja studenata formiraju
se posebni obrasci (portfolio) u koje se unose ocjene (bodovi) o uspje-
nosti studenata u usvajanju znanja i praktinih vjetina.
5
Preporuene metode kontinuirane provjere znanja su kolokviji, par-
cijalni ispiti i drugi oblici provjere znanja kao to su eseji, pismeni testovi
(MCQ testovi, check liste itd).
Zavrni ispit
Provjere znanja se organiziraju u utvrenim terminima unutar na-
stavnog procesa. Zavrni ispit je zavrna provjera znanja steenog za vri-
jeme nastavnog procesa, iz jedne ili vie sadrajno povezanih nastavnih
grana. Zavrni ispit mora biti koncipiran na nain da omogui studentu
polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao i dijelova gradiva koje
nije uspjeno poloio u toku kontinuirane provjere znanja. Ako student
za predviene aktivnosti i provjere znanja tokom semestra osvoji broj
bodova koji zadovoljava kriterije za prolaznu ocjenu, nije obavezan izai
na zavrni ispit, osim kod predmeta kod kojih je izlazak na zavrni ispit
ujedno i zadnja pojedinana provjera znanja, to je prethodno navede-
no u silabusu predmeta.
Ispit se polae iz obaveznih i izbornih predmeta. Zavrni ispit se obav-
lja u toku posljednje sedmice nastave ili u prvoj sedmici nakon zavretka
nastave. Student koji ne poloi zavrni ispit moe polagati popravni ispit
iz predmeta koji nije poloio na kraju jednog semestra, odnosno stu-
dijske godine. Popravni ispit mora biti koncipiran tako da omogui stu-
dentu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao ili nije uspjeno
poloio do popravnog ispita. Izmeu odravanja zavrnog i popravnog
ispita akademsko osoblje e konsultacijama sa studentima, pomoi stu-
dentu da se pripremi za polaganje popravnog ispita.
Zavrni ispit moe biti pismeni, usmeni i praktini. Preporuena pro-
vjera znanja po Pravilima Senata je pismena. Svi oblici provjere znanja
su javni.
Studentska sluba fakulteta e organizirati i utvrditi termine polaga-
nja ispita za redovne studente tako da student moe biti optereen po-
laganjem najvie jednog ispita u istom danu. Studentska sluba nema
obavezu organizacije i utvrivanja termina polaganja ispita na opisani
nain za studente koji ponovno sluaju i polau jedan ili vie predmeta.
Rezultati pismenog dijela ispita moraju biti objavljeni u roku od pet
dana od dana odravanja ispita uz obavezno oglaavanje termina u ko-
jem student moe izvriti uvid u svoj rad. Pismeni ispitni radovi studena-
ta se uvaju do kraja studijske godine.
6
Predmetni nastavnik ne moe vriti provjeru znanja na zavrnom is-
pitu u prisustvu samo jednog studenta. Ukoliko je ispit usmeni, za pred-
mete gdje ima vie od jednog ispitivaa, studenti se ravnomjerno ras-
poreuju javnim izvlaenjem, tako da svaki student pojedinano izvlai
karticu sa imenom ispitivaa kod kojeg polae ispit.
Ukoliko je zavrni ispit samo pismeni, u strukturi ocjenjivanja moe
se vrednovati sa najvie 50% bodova. Pri kombiniranim oblicima ispita
(pismeni i usmeni) ocjena na pismenom ispitu sainjava najmanje 40%
ocjene na ispitu. Ako je uz usmeni ukljuen i praktini dio ispita, ocjena
na pismenom ispitu ini najmanje 30% ocjene na ispitu.
Ako je ispit kombiniran (pismeni i usmeni ili pismeni, usmeni i prak-
tini) prvo se polae pismeni ispit, ukoliko student nije isti ve uspjeno
poloio u toku kontinuirane provjere zanja. Praktini dio ispita moe se
obaviti odvojeno od teorijskog dijela, a cijelokupni ispit mora se zavriti
u roku 48 sati od poetka ispita.
Pri kombiniranim oblicima ispita poloeni dio pismenog ispita pri-
znaje se na iduim ispitnim rokovima u toku iste kolske godine. Pri
kombiniranim oblicima ispita (pismeni, praktini, usmeni) studentu se
priznaju svi prethodno poloeni oblici (pismeni i praktini) u narednim
ispitnim rokovima za predklinike predmete i samo pismeni dio, na ispi-
tima klinikih predmeta do kraja akademske godine.
Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja, vrednuje se i
ocjenjuje na nain uporediv sa (E)CTS sistemom. Ako je student ukupno
mogao osvojiti 100 bodova (u toku kontinuirane provjere znanja i zavr-
nom ispitu) konana ocjena se zakljuuje kako slijedi:
10 (A) (izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim grekama),
nosi 95-100 bodova,
9 (B) (iznad prosjeka, sa ponekom grekom), nosi 85-94 boda,
8 (C) (prosjean, sa primjetnim grekama), nosi 75-84 boda,
7 (D) (openito dobar, ali sa znaajnijim nedostacima), nosi 65-
74 boda,
6 (E) (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 55-64 boda,
5 (F) (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno
vie rada) 50-55 boda.
5 (FX) (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno vie
rada) ispod 50 bodova
U sluaju da niti jedan student ne postigne 95 bodova, to predstav-
lja minimum za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava moe se korigirati
prema najboljem postignutom uspjehu na prvom ispitnom roku.
7
USLOVI ZA POHAANJE NASTAVE
U SKLADU SA (E)CTS BODOVANJEM
Prije poetka nastave predmetu se dodjeljuje odreeni broj (E)CTS
kredita. Broj (E)CTS kredita se odreuje prema prethodno procijenje-
nom ukupnom radnom optereenju studenta, a kroz procentualno ue-
e aktivnosti u ukupnom sistemu ocjenjivanja. Ove aktivnosti ukljuuju
aktivnosti kako slijedi:
1) nastavne sate
pohaanje nastave
aktivnost na svim oblicima nastave i sl.
2) sate van nastave
izrada seminarske radnje,
priprema za seminar,
izrada domaeg rada,
priprema ispita,
priprema za predavanje i sl.
Zadaci predvieni za individualni rad studenta (seminari, projekti, za-
dae i dr.) moraju biti to je mogue ravnomjernije rasporeeni u toku
semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usaglaen sa opteree-
njem predvienim na predmetu, saglasno (E)CTS-u.
Primjer broj 1:
U silabusu predmeta navedeno je da predmet ima slijedee nastavne
aktivnosti: predavanja, praktine vjebe, seminarski radovi, ispiti .
Procjena procentualnog uea u sistemu ocjenjivanja izgledala bi na
slijedei nain:
obavezno prisustvo nastavi 10%
praktine vjebe 10%
seminarski rad 10%
parcijalni ispit 1 20%
parcijalni ispit 2 20%
parcijalni ispit 3 zavrni ispit 30%
Primjer broj 2.
praktine vjebe 25%
seminari 20%
parcijalni ispit 1 25%
parcijalni ispit 2 zavrni ispit 30%
8
NAPOMENA: U procjeni (E)CTS-a katedra mora ukljuiti i navesti sve si-
labusom planirane aktivnosti.
Procentualno uee aktivnosti studenta u sistemu ocjenjivanja pro-
cjenjuje Katedra, a dostavlja se Uredu Dekana prije poetka kolske go-
dine. Pri procjeni optereenja studenta za svaki oblik aktivnosti OBAVE-
ZNO je izvriti procjenu potrebnog rada kojeg student mora uloiti u
pripremi i realizaciji te aktivnosti izvan kontakt sati.
Student stie ECTS bodove tek nakon uspjeno ispunjenih si-
labusom predmeta planiranih i defnisanih obaveza, ukljuujui
uspjeno polaganje svih planiranih oblika provjere znanja.
Student moe prenijeti u narednu godinu studija unutar jednog
ciklusa studija najvie est (E)CTS studijskih bodova - kredita, ili
najvie jedan nepoloeni predmet, ukoliko on nosi vie od est (E)
CTS studijskih bodova-kredita, pod uvjetom da nepoloeni pred-
met koji se prenosi u narednu studijsku godinu nije preduvjet za
sluanje drugog predmeta u narednoj studijskoj godini, to je de-
fnisano u silabusima predmeta. Student moe upisati parni (2., 4., 6.,
8., 10. i 12.) semestar ukoliko zadovolji prethodno silabusom predmeta
defnirane uslove.
Studenti koji ne poloe ispit u redovnom i popravnom roku upisuju
predmet ponovo, ako je iz grupe obaveznih predmeta, a ako je iz grupe
izbornih predmeta upisuju isti predmet ponovo ili odabiru drugi izborni
predmet da bi ostvarili potrebne (E)CTS studijske bodove.
Prilikom svakog ponovnog upisa predmeta (kojeg student po-
navlja) student je duan uplatiti odgovarajuu naknadu iju visinu
svojom odlukom utvruje Senat Univerziteta i Vlada Kantona.
ORGANIZACIJA NASTAVE
Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. Nastava
u zimskom semestru traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktiv-
nosti + 1 sedmica za zavrni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti
traju najdue 4 sedmice i organizuju se u nastavku prvih 16 sedmica za
svaki semestar. Ovjera zimskog i upis ljetnog semestra (i zimski odmor)
traju 2 sedmice.
Medicinski fakultet organizuje jedan dodatni ispitni rok sa jednim
ispitnim terminom u zadnjoj sedmici augusta i prve dvije sedmice sep-
9
tembra. Ispitnom terminu, iz prethodnog stava ovog lana, mogu pristu-
piti studenti koji su ostvarili pravo polaganja zavrnih ispita tokom ljet-
nog i zimskog semestra u skladu sa nastavnim programom defnisanim
u silabusima predmeta.
Nastava u ljetnom semestru poinje treeg ponedjeljka u februaru
i traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za
zavrni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti traju najdue 4 sedmi-
ce. Ljetni odmor i vannastavne aktivnosti ukljuujui i oblike provjere
znanja u augustovsko-septembarskom roku sa jednim terminom traju
8 sedmica.
Taan akademski kalendar organizacije i realizacije studijskih progra-
ma za studijsku godinu utvruje i objavljuje Senat Univerziteta, najka-
snije 60 dana prije poetka nastave. Nastava se organizira i izvodi prema
utvrenom rasporedu sati. Fakultet objavljuje raspored sati najkasnije
10 dana prije poetka nastave. Praktini rad i struna praksa mogu se
organizirati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebna
cjelina.
Za svaki predmet predmetni nastavnik utvruje plan rada i rokove,
nain provjere znanja (testove, projekte i sl.) i duan je da isti dostavi pro-
dekanu za nastavu najkasnije 15 dana prije poetka predavanja. Nastav-
nik je duan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme
za provjere znanja, pomogne studentima organiziranjem konsultacija.
Termini za konsultacije trebaju biti usklaeni sa nastavom tako da su do-
stupni studentima.
Promjena rasporeda sati i plana rada u toku nastave, po pravilu nije
doputena.
U sluaju nune promjene rasporeda sati i plana rada predmetni
nastavnik je obavezan najkasnije 24 sata prije promjene na javan i
transparentan nain o tome obavijestiti studente.
Predmetni nastavnik je u skladu sa obavezama utvrenim na-
stavnim planom i programom odgovaran za izvoenje svih oblika
nastave-predavanja, vjebi, seminara, praktinog rada, kao i za
praenje aktivnosti studenata i provjeru njihovog znanja.
Prijavljivanje izbornih predmeta i evidencija
Student prijavljuje izborne predmete koje eli da slua i polae u na-
rednoj studijskoj godini tri sedmice prije poetka nastave u zimskom se-
mestru, a za prvu studijsku godinu nakon upisa. Silabusom predmeta
Katedra koja izvodi nastavu izbornog predmeta defnie minimalan
10
broj i maksimalan broj studenata koji moe sluati izborni predmet.
Prvenstvo u izboru izbornog predmeta imaju studenti sa boljim prosje-
nim ocjenama u prethodnom semestru. Studenti prvog semestra upisu-
ju predmete po izboru do popunjavanja maksimalnog broja. Po isteku
termina predvienih za prijavljivanje predmeta formiraju se spiskovi stu-
denata po predmetima za narednu studijsku godinu i objavljuju na web
stranici fakutleta i oglasnoj tabli za svaki studijski predmet. Predmeti
koje je student prijavio ne mogu se mijenjati nakon njihove verifkacije.
Studenti obavezne predmete ne prijavljuju posebno.
Prof Dr Bakir Mehi
Dekan
11
PRVI SEMESTAR
(Zimski semestar 1. godine)
NAZIV PREDMETA PREDAVANJA
(sati)
VJEBE
(sati)
SEMINARI,
PBL, DOMAI
RAD..., (sati)
UKUPNO
(sati)
ECTS
Anatomija ovjeka 1 45 60 15 120 9
Histologija 1 15 26 29 70 6
Biologija stanice i
humana genetika
40 35 75 4.5
Medicinska etika i
sociologija
30 15 45 2.5
Urgentna medicinska
pomo
10 20 30 3
Uvod u znanstveno-
istraivaki rad
15 15 30 2.5
Izborni predmet 15 15 30 2.5
UKUPNO 400 30
Izborni predmeti prvog semestra
Medicinski engleski jezik (Katedra za engleski jezik Filozofskog fakulteta)
Historija medicine (Katedra za socijalnu medicinu)
Prije nego to smo roeni (Katedra za histologiju i embriologiju)
12
SILABUSI PREDMETA PRVOG SEMESTRA
Code BAM 011 Naslov predmeta: ANATOMIJA OVJEKA 1
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar I ECTS kredita: 9
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova:120
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Amela Kulenovi
Uslov za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Anatomija prouava normalnu grau ljudskog tijela. Cilj je kroz na-
stavu predmeta Anatomija ovjeka 1 prouiti Sistemsku anatomiju
makroskopska obiljeja organa, njihovu opskrbu krvlju, limfnu drenau
i inervaciju. U sistemskom pristupu organi su grupirani prema zajed-
nikoj funkciji. Poseban naglasak u nastavi daje se optim anatomskim
naelima vanima za razumijevanje grae i funkcije ljudskog tijela.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je upoznavanje studenta sa morfofunkcionalnom or-
ganizacijom sistema organa ljudskog tijela, klinikom vanosti morfo-
logije pojedinih organa i snalaenjem u prostornoj orijentaciji unutar
tijela, to je neophodan preduslov za daljnju nadogradnju i usvajanje
znanja i vjetina iz Anatomije ovjeka 2 i klinike medicine.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu iz predmeta Anatomija ovjeka 1 student e usvojiti slje-
dea znanja:
Modul 1. Lokomotorni sistem.
Uvod u anatomiju, podjelu anatomije, anatomsku nomenklaturu,
orijentacione ravni ljudskog tijela.
Opta i specijalna osteologija
Opta i specijalna syndesmologia
Opta myologija
Cilj modula: Studenta treba upoznati sa anatomskom nomenklatu-
rom i latinskom terminologijom, morfologijom kostiju glave, trupa i
ekstremiteta, skeletom kao cjelinom, kao i sa zglobnim sistemom u
cjelini, te osnovnim elementima grae muskularnog sistema.
Modul 2. Kardiovaskularni i respiratorni sistem.
Systema vasorum, lymphaticum et nervorum - opti dio
Cor -poloaj morfologija i graa, vaskularizacija, inervacija, limfotok
pericard
Systema respiratorium poloaj, podjela, morfologija i graa, vaskulari-
zacija, inervacija limfotok. Pleura.
Sintopski odnosi organa kardiovaskularnog i respiratornog sistema.
13
Cilj modula: Studenta treba upoznati sa morfolokim principima grae
kardiovaskularnog i respiratornog sistema, vaskularizacijom, limfnom
drenaom i inervacijom pomenutih dijelova, kao i o holotopskim i sin-
topskim odnosima istih.
Modul 3 Digestivni i urogenitalni sistem
Systema digestorium - Tubus ingestoruis, tubus digestorius, tubus
excretorius, dentes, gll. salivariae maiores et minores, jetra, pancreas,
slezena. Poloaj organa. Morfologija i graa, vaskularizacija, inervaci-
ja, limfotok, Peritoneum.
Sintopski odnosi organa digestivnog sistema.
Systema uropoeticum poloaj, makroskopska anatomija, graa i
sintopski odnosi, vaskularizacija, limfotok, inervacija.
Systema genitalia masculina et feminina - poloaj morfologija i
graa. Sintopski odnosi, vaskularizacija, limfotok, inervacija.
Endokrini sistem i koa makroskopska anatomija, graa, vaskulari-
zacija
Cilj modula: Studenta treba upoznati sa morfolokim principima gra-
e digestivnog, urogenitalnog, endokrinog i integumentalnog siste-
ma, vaskularizacijom, limfnom drenaom i inervacijom pomenutih
dijelova, kao i o sintopskim i holotopskim odnosima istih.
Kroz nastavu iz predmeta Anatomija ovjeka 1. student e ovladati
slijedeim vjetinama:
Vjetine koje student treba znati nakon odsluane nastave:
1. Razumjevanje anatomske nomenklature latinske terminologije
2. Orijentacija dugih kostiju sa posebnim osvrtom na poznavanje
zglobnih povrina
3. Mehaniku kretanja u zglobovima pojedinano, veze meu zglob-
nim tijelima.
4. Razlike izmeu arterijskog, venskog i limfnog sistema.
5. Prepoznavanje makroskopske grae srca, organa respiratornog,
digestivnog, urogenitalnog, endokrinog sistema i koe
6. Prepoznavanje vaskularizacije, inervacije i limfne drenae organa
kardiovaskularnog, respiratornog, digestivnog, urogenitalnog i
endokrinog sistema
Vjetine koje student treba znati praktino izvesti nakon odsluane
nastave:
1. Prepoznavanje svakog organa pojedinano
2. Postaviti organ u taan poloaj i prepoznati njegove sintopske
odnose na anatomskim modelima
Nakon odsluane nastave iz predmeta Anatomija ovjeka 1 student bi
trebao usvojiti slijedee stavove:
1. Posmatrati ovjeka kao morfo-funkcionalnu cjelinu kroz poznava-
nje odreene anatomske strukture sa aspekta sistematske anato-
mije.
2. Znati da bez usvojenih znanja iz Anatomije 1 nee moi nauiti i
razumjeti kompleksne topografske odnose unutar ljudskog tijela
to je neophodan preduslov da bi u daljnjem kolovanju ovladao
znanjima i vjetinama iz klinike medicine.
14
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku
- predavanja (45 sati) za sve studente
- seminari (15 sati) za grupe ne vee od 25 studenata
- vjebe (60 sati) za grupe ne vee od 10 studenata
predavanja - uenje makroskopske anatomije uz pomo anatomskih
preparata, i kompjuterske simulacije
interaktivna nastava na:
a) seminarima - problem orijentisano uenje sa unaprijed pripre-
mljenim temama i aktivnim ueem studenta
b) vjebama - nadgledano uenje na humanim preparatim, vjeba-
nje na izoliranim dijelovima skeleta, organima i zglobovima
U toku trajanja nastave studentu e biti omogueno samostalno ue-
nje na izoliranim dijelovima skeleta zglobova i organa
5. Metode procjene
znanja
Parcijalni ispit 1 (lokomotorni sistem): MCQ test sa 30 pitanja +
praktini dio
1. MCQ test sa 30 pitanja
1618 tanih odgovora 6 bodova
1921 tanih odgovora 7 bodova
2224 tanih odgovora 8 bodova
2527 tanih odgovora- 9 bodova
2830 tanih odgovora 10 bodova
2. Praktini dio se sastoji iz orijentacije pojedinanih kostiju trupa i
glave, analize i prepoznavanja kotanih struktura na pojedinanim
kostima, kao i prepoznavanje odgovorajuih zglobova trupa i glave
uz analizu elemenata i mehanike zgloba. Praktini dio sadri 5 pita-
nja, 3 kotana i 2 zglobna preparata. Svako pitanje nosi maksimalno
2 boda-ukupno 10.
Parcijalni ispit 1
MCQ test 10 bodova +praktini dio 10 bodova = ukupno 20 bodova.
Napomena: student moe pristupiti praktinom dijelu samo
ukoliko poloi MCQ test.
Parcijalni ispit 2 (kardiovaskularni i respiratorni sistem):
MCQ test sa 30 pitanja + praktini dio
1. MCQ test sa 30 pitanja
1618 tanih odgovora 6 bodova
1921 tanih odgovora 7 bodova
2224 tanih odgovora 8 bodova
2527 tanih odgovora- 9 bodova
2830 tanih odgovora 10 bodova
2. Praktini dio se sastoji iz orijentacije pojedinanih organa kardio-
vaskularnog i respiratornog, analize i prepoznavanja makroskopskih
struktura na pojedinanim organima, kao i prepoznavanje odgovora-
juih vaskularnih, limfnih i nervnih elelemenata koji uestvuju u krv-
noj, limfnoj i nervnoj obskrbi pojedinanih organa. Praktini dio sadr-
i 5 pitanja, kardiovaskularni sistem (2 pitanja), respiratorni sistem (3
pitanja). Svako pitanje nosi maksimalno 3 boda-ukupno 15.
15
Parcijalni ispit 2
MCQ test 10 bodova +praktini dio 15 bodova = ukupno 25 bodova.
Napomena: student moe pristupiti praktinom dijelu samo ukoli-
ko poloi MCQ test.
Parcijalni ispit 3 (digestivni, urogenitalni, endokrini i integumen-
tarni sistem): 20 pitanja u formi MCQ testa + praktini dio
1. MCQ test sa 30 pitanja
1618 tanih odgovora 6 bodova
1921 tanih odgovora 7 bodova
2224 tanih odgovora 8 bodova
2527 tanih odgovora- 9 bodova
2830 tanih odgovora 10 bodova
2. Praktini dio se sastoji iz orijentacije pojedinanih organa digestiv-
nog, urinarnog, mukog i enskog genitalnog i endokrinog sistema,
analize i prepoznavanja makroskopskih struktura na pojedinanim or-
ganima, kao i prepoznavanje odgovorajuih vaskularnih, limfnih i ner-
vnih elelemenata koji uestvuju u krvnoj, limfnoj i nervnoj obskrbi po-
jedinanih organa. Praktini dio sadri 5 pitanja, iz svakog organskog
sistema po jedno. Svako pitanje nosi maksimalno 3 boda-ukupno 15.
Parcijalni ispit 3
MCQ test 10 bodova +praktini dio 15 bodova = ukupno 25 bodova.
Napomena: student moe pristupiti praktinom dijelu samo ukoli-
ko poloi MCQ test.
STUDENTI KOJI SU REDOVNO PRISUSTVOVALI PREDAVANJIMA, PRISU-
STVOVALI I REDOVNO OVJERAVALI VJEBE I SEMINARE, TE POLOILI
SVE PARCIJALNE DIJELOVE, NE MORAJU IZLAZITI NA ZAVRNI ISPIT.
OCJENA NA ZAVRNOM ISPITU PREDSTAVLJA ZBIR BODOVA IZ SVIH
SASTAVNIH DIJELOVA PREDMETA, TJ. PRISUSTVOVANJA I AKTIVNOG
UEA NA VJEBAMA, PREDAVANJIMA I SEMINARIMA TE BROJA
BODOVA SA PARCIJALNIH ISPITA (vidi kumulativna ocjena). GRADIVO
IZ PARCIJALNIH DIJELOVA KOJE NISU POLOILI TOKOM SEMESTRA
PUTEM GORE DEFINISANIH PARCIJALNIH ISPITA, STUDENTI MORAJU
USMENO ODGOVARATI NA KRAJU SEMESTRA.
ZAVRNI ISPIT SE SASTOJI OD USMENOG I PRAKTINOG DIJELA (IDEN-
TIFIKACIJA STRUKTURA I ELEMENATA NA HUMANOM PREPARATU) SA
10 ISPITNIH PITANJA:
ZAVRNI ISPIT (ukupno 70 bodova)
1. KOST TRUPA
2. ZGLOB ILI SPOJ TRUPA
3. KOST GLAVE
4. ZGLOB ILI SPOJ GLAVE
5. ORGAN RESPIRATORNOG SISTEMA
6. ORGAN KARDIOVASKULARNOG SISTEMA
7. ORGAN DIGESTIVNOG SISTEMA
8. ORGAN URINARNOG SISTEMA
9. ORGAN MUKOG ILI ENSKOG REPRODUKTIVNOG SISTEMA
10. ENDOKRINA LIJEZDA
16
STUDENTI KOJI SU POLOILI POJEDINE PARCIJALNE DIJELOVE,
OSLOBAAJU SE POLAGANJA TOG DIJELA GRADIVA NA
ZAVRNOM ISPITU.
1. Prisustvo na predavanjima + prisustvo i aktivan rad na vjebama +
prisustvo i aktivan rad na seminarima nose 30 bodova
2. Parcijalne provjere znanja (sve 3) sa ili bez zavrnog ispita nose 70
bodova.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
Ocjena
Broj
bodova
Opis ocjene
5 (F, FX) 54 Ne zadovoljava minimalne kriterije
6 (E) 5564 Zadovoljava minimalne kriterije
7 (D) 6574 Openito dobar, ali sa znaajnim
nedostacima
8 (C) 7584 Prosjean, sa primjetnim grekama
9 (B) 8594 Iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10 (A) 95100 Izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim
grekama
6. Literatura Obavezna
UDBENICI:
Kulenovi, Kapur, Voljevica: Lokomotorni sistem, DES, Sarajevo, 2007
Jalovec D: Sustavna i topografska anatomija ovjeka, kolska
knjiga, Zagreb, 2005.
Anatomsko-hirurke regije ljudskog tijela, Institut za anatomiju.
Medicinski fakultet, Sarajevo
ANATOMSKI ATLASI
Sobotta: Atlas anatomije ovjeka, Slap, Jastrebarsko 2001. ili
Netter F.: Atlas anatomije ovjeka, Data status Beograd, 2004.
Proirena
Perovi D.: Anatomija ovjeka I i II
Krmpoti Nemani J, Marui A: Anatomija ovjeka, Medicinska
naklada Zagreb, 2004
Dopunska:
Leonhard, Kahle, Platzer: Priruni anatomski atlas, Medicinska naklada
Zagreb, 2006
7. Napomena: Predavanja, vjebe i seminari odravaju se prema izvedbenom pro-
gramu nastave Katedre za anatomiju. Broj studenata po asistentu je
10. Parcijalnoj provjeri pristupaju studenti koji su pozitivno ocijenjeni
na vjebama i seminarima.
Opravdanost izostanaka sa vjebi dokazuje sa vjerodostojnim potvr-
dama. Samo uz opravdanje student moe nadoknaditi 20% izostana-
ka sa cjelokupne nastave.
Termin konsultacija za studente je svaki radni dan od 12 - 14 sati uz pret-
hodnu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail: valida.hubic@mf.unsa.ba
17
PLAN PREDMETA:
ANATOMIJA OVJEKA 1
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: Uvod u anatomiju. Istorijski razvoj. Podjela anatomi-
je. Anatomski poloaj i orjentacione ravni. Anatomska terminolo-
gija. Podjela sistematske anatomije.
Opta osteologija (razvoj, graa i tipovi kostiju). Opta sindezmo-
logija (podjela spojeva meu kostima, podjela i karakteristike ne-
pokretnih spojeva, zglobovi, elementi zgloba, podjela zglobova).
Opta miologija (vrste miinog tkiva, karakteristike popreno
prugastog miinog tkiva, pripoj i vanjski izgled skeletnog miia,
pomone strukture, funkcija miia).
Columna vertebralis (opte karakteristike, os sacrum, os coccygis,
veze i zglobovi kimenog stuba).
Vjebe: Kraljeci. Opte karakterisitke. Specijalne karakterisitke
vratnih, grudnih i slabinskih kraljeaka. Os sacrum. Os coccygis.
Kimeni stub kao cjelina. Primarne i sekundarne krivine. Veze i
zglobovi kimenog stuba.
Seminar: Klinika anatomija kimenog stuba
1
1
1
2
2
1
Sedmica 2. Predavanje: Kosti trupa (sternum i opte karakteristike rebara,
grudni ko kao cjelina, spojevi grudnog koa: artt. sternocostales,
artt interchondrales, artt. costovertebrales)
Kosti i spojevi ramenog pojasa i nadlaktice (scapula, clavicula,
humerus, art. sternocostalis, art. acromioclavicularis, syndesmosis
coracoacromialis, art. humeri)
Vjebe: Kosti trupa (sternum, opte i specijalne karakteristike re-
bara, zglobovi trupa)
Kosti i spojevi ramenog pojasa i nadlaktice (scapula, clavicula,
humerus, art. sternocostalis, art. cromioclavicularis, syndesmosis
soracoacromialis, art. humeri)
Seminar: Naini prikazivanja kotano-zglobnog sistema gornjeg
ekstremiteta, centri okotavanja
1
2
2
2
1
Sedmica 3. Predavanje: Kosti podlaktice i ake
Art. cubiti, artt. manus
Vjebe: Kosti podlaktice (radius i ulna) i ake (carpus, metacarpus,
phalanges)
Spojevi kostiju podlaktice i ake
Seminar: Mehanika pokreta zglobova gornjeg ekstremiteta.
1
2
2
2
1
18
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 4. Predavanje: Kotana zdjelica kao cjelina
Femur, juncturae cinguli pelvici, art. coxae
Tibia, fbula, patela, art. genus
Vjebe: Os coxae, pelvis kao cjelina, femur, tibia, fbula, patela
Juncturae cinguli pelvici, art. coxae, art. genus, sindezmotski spo-
jevi potkoljenice
Seminar Kliniki znaaj zgloba kuka, zglob kuka kod djeteta, kli-
niki znaaj koljenog zgloba i mehanika kretanja
1
1
1
2
2
1
Sedmica 5. Predavanje: Ossa tarsi, ossa metatarsi, phalanges, zglobovi stopala
Lubanja kao cjelina, kosti neurokranijuma-pregled i osnovne ka-
rakteristike
Vjebe: Ossa tarsi, ossa metatarsi, phalanges, zglobovi stopala
Os frontale, os occipitale, os parietale, os temporale, os sphenoidale
Seminar: Sljepoona kost, cavitas tympani, antrum mastoideum,
labyrinthus osseus, kanali u sljepoonoj kosti
1
2
2
2
1
Sedmica 6. Predavanje: Krov i baza lubanje, otvori na bazi lubanje i njihov
anatomski znaaj, meki tjemenci)
Kosti viscerocranijuma, pregled i osnovne karakteristike
Vjebe Baza i krov lubanje
Os ethmoidale, maxilla, os zygomaticum, os lacrimale, os nasale, vo-
mer, os palatinum, concha nasalis inferior, mandibula, os hyoideum
Seminar: Klinika anatomija lobanje
1
2
2
2
1
Sedmica 7. Predavanje: Topografski prostori lobanje i kranio-facijalne upljine
Spojevi i zglobovi glave
Vjebe: Kosti viscerokranijuma, topografski prostori lobanje, kra-
nio-facijalne upljine, orbita, cavitas nasi, fossa infratemporalis et
pterygopalatina, antropometrijske take
Vezivni i hrskavini spojevi meu kostima glave, art. temporoman-
dibularis, atr. atlantooccipitalis i art. atlantoaxialis)
Seminar: Osifkacija kostiju glave i njen sudsko-medicinski i antro-
poloki znaaj i graa kostiju glave
PARCIJALNI ISPIT 1
2
1
2

2
1
Sedmica 8. Predavanje: Respiratorni sistem - osnovne anatomske karakteristike,
funkcija. Gornji dio respiratornog sistema-pregled, nasus externus et
internus, larynx (vaskularizacija, inetvacija limfna drenaa)
Dunik, dunice i plua
Vjebe: Respiratorni sistem
Seminar: Segmenta bronchopulmonalia, kliniko-anatomski, ra-
dioloki i hirurki znaaj
2

1
4
1
19
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 9. Predavanje: Plua - principi funkcionalne anatomije, arterijske i
venske vaskularizacije limfna drenaa i inervacija
Opta angiologija, osnove grae krvnog i limfnog sistema, veliki
i mali krvotok
Srce
Vjebe: 1. Respiratorni sistem
Srce
Seminar: Funkcionalna i primjenjena anatomija srca i perikarda
1
1
1
1
3
1
Sedmica 10. Predavanje: Srce, fetalna cirkulacija
Vjebe: Medijastinum, podjela i sadraj
Srce
Seminar: Kliniko-anatomski znaaj vaskularizacije srca
PARCIJALNI ISPIT 2
3
1
3
1
Sedmica 11. Predavanje: Usna upljina, podjela, sadraj, anatomski odnosi,
vaskularizacija, limfa i inervacija
drijelo, jednjak, eludac, crijeva, makroskopska anatomija, vasku-
larizacija inervacija i funkcija
Vjebe: Cavitas oris, usne, obrazi, zubi, krajnik, tvrdo i meko nep-
ce, palatum durum et molle, jezik, miii i inervacija, glandulae
salivariae maiores et minores
Pharynx, gutanje (deglutio), oesophageus
Seminar: Usna upljina i pharynx, put zalogaja, akt gutanja-ana-
tomska osnova
1
2
2

2
1
Sedmica 12. Predavanje: lijezde s vanjskim i unutranjim luenjem, jetra, gu-
teraa, sistem vene portae, crijeva
Razvoj mezenterijuma, peritoneum-opte karakterisitke
Vjebe: Ventriculus, intestinum tenue, (duodenum, jejunum, ile-
um), intestinum crassum, vaskularizacija, inervacija i limfotok.
Hepar, sintopski odnosi jetre, jetra i peritoneum, izvodni uni vo-
dovi, sistem v.portae, porto-kavalne anastomoze, pancreas, izvod-
ni vodovi, vaskularizacija, inervacija i limfotok
Seminar: Razvoj mezenterija i posljedice prirastanja dorzalnog
mezenterija
2
1
2
2

1
Sedmica 13. Predavanje: Urinarni sistem - pregled, bubrezi, makroskopska
anatomija, graa, nefron, ovojnice bubrega, vaskularizacija,
segmentacija i funkcija.
Izvodni aparat bubrega, ureteri, mokrani mjehur, uretra feminina
Vjebe: Urinarni sistem
Urinarni sistem i retroperitoneum
Seminar: Anatomija presjeka trbune duplje i naini prikazivanja
(RTG, CT, MR, ERCP, UZ)
2
1
2
2
1
20
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 14. Predavanje: Polni organi ene - pregled, jajnik, jajovod, materica,
vagina, vanjski genitalni organi, vaskularizacija i inervacija, veze
polnih organa ene, limfna drenaa male zdjelice u ene.
2. Polni organi mukarca - pregled, testis i skrotum, epididimis,
duktus deferens, vaskularizacija, limfotok i inervacija, funiculus
spermaticus, descensus testis.
Vjebe: Polni organi ene
Diaphragma pelvis i urogenitale.
Seminar: Primjenjena antomija reproduktivnog sistema
2

2

2
2
1
Sedmica 15. Predavanje: Polni organi mukarca, prostata, muka uretra, penis
Endokrine lijezde
Koa i derivati koe
Vjebe: Polni organi mukarca
Endokrine lijezde, primjenjena anatomija i funkcija, koa i deri-
vati koe
Seminar: Klinika anatomija endokrinog sistema
PARCIJALNI ISPIT 3
1
1
1
2
2
1
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili ele popraviti ocjenu.
Sedmica 17-20. Dopunska nastava i popravni ispitni rok
21
Code BAM 012 Naslov predmeta: HISTOLOGIJA 1
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar I ECTS kredita: 6
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 70
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Zakira Mornjakovi
Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Stei znanja o morfofunkcionalnim karakteristikama stanica i tkiva
ljudskog organizma za iju se observaciju na nivou svjetlosne i elek-
tronske mikroskopije usvajaju i osnovna znanja o najee koritenim
cito(histolokim) tehnikama i metodolokim pristupima.
Stei znanja o normalnoj strukturi tijela kroz integracije istovrsnih i ra-
znovrsnih staninih populacija, te specifnosti strukturnih elemenata
intercelularnog matriksa i vlakana.
Usvojena znanja iz Histologije 1 osnova su za razumijevanje patomor-
folokih promjena u etiopatogenezi bolesti na celularnom nivou. Za
bolje poznavanje biologije tkiva stiu se i nove, osnovne spoznaje u
kemijsko/biokemijskoj specifnosti reprezentativnih stanica i tkiva.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je osposobljavanje studenta da grau ovjekova tije-
la shvati kao cjelinu sastavljenu od pojedinih meusobno integriranih
strukturnih komponenti i njihovih organizacionih modaliteta, te da na
temelju vlastitog iskustva mikroskopiranjem i analizom stekne sigur-
nost u prepoznavanju vanih citolokih i histolokih struktura.
Na predavanjima, vjebama i seminarima usvaja se teoretsko znanje i
savladava se vjetina praktinog mikroskopiranja histolokih preparata
i analize elektronskomikroskopskih snimaka.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Histologija 1 student e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Funkcionalna citologija sa osnovama histotehnologije
Cilj modula je upoznati studenta s normalnom mikroskopskom i submi-
kroskopskom graom ljudskih stanica sa pozicija njihove morfoloke i
funkcionalne raznolikosti, te znaaj povezanosti promjena strukturnih
elemenata stanica s kliniki manifestnim poremeajima a na bazi razliitih
histotehnolokih pristupa.
Modul 2. Histologija tkiva
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta s normalnom mikroskopskom
i submikroskopskom graom ljudskih tkiva i njihovim morfolokim i funk-
cionalnim razliitostima.
Kroz nastavu predmeta Histologija 1 student e usvojiti slijedee vjetine:
Vjetine koje student treba znati praktino izvesti (zna kako i ini):
1. promatrati i analizirati citoloke i histoloke preparate
2. mikroskopirati preparate krvnih razmaza imerzionim objektivom
3. analizirati i interpretirati elektronomikrografe
4. ispravno interpretirati uoene morfoloke strukturne detalje na
bazi razliitih histotehnolokih pristupa
5. samostalno nacrtati citoloke i histoloke preparate
6. samostalno obiljeiti strukturne dijelove na crteima citolokih i
histolokih preparata
22
Vjetine koje student treba poznavati (zna kako):
1. izrada preparata u rutinskom radu histolokih laboratorija
2. izrada preparata za elektronsku mikroskopiju
3. izrada histokemijskih i imunohisto/citokemijskih preparata
4. mjerenja strukturnih dijelova u svjetlosnoj i elektronskoj mikroskopiji
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
1. ispravno promatranje citolokih i histolokih preparata preduslov je
za dobru analizu
2. dobra analiza preparata preduslov je za dobro upoznavanje njego-
ve grae
3. dobro poznavanje normalne mikroskopske i submikroskopske gra-
e stanica i tkiva preduslov je za razumijevanje njihovih funkcija
4. poznavanje normalne grae i funkcije stanica i tkiva neophodan je
preduslov za bolje razumijevanje brojnih poremeaja
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku:
predavanja ex catedra (15 sati) za sve studente,
praktinih vjebi (26 sati) za grupe ne vee od 12 studenata,
interaktivnog uenja (24 sata) za sve studente, te
repetitorija praktinih vjebi (3 sata) za sve studente.
Napomena: Na satima interaktivnog uenja vri se kontinuirana pro-
vjera znanja, odnosno pripreme studenta za praenje teoretske na-
stave, te procjenjuje pokazana aktivnost za interaktivni odnos, s ciljem
otklanjanja dilema, a na bazi rasprave i dodatnih obrazloenja.
5. Metode procjene
znanja
Kriteriji ocjenjivanja usvojenih znanja i vjetina na praktinoj teoretskoj
nastavi (identini za oba modula):
Kriterij ocjenjivanja za module
1 i 2
Maksimalno
bodova
Minimalno bodova
(bodovi za prolaz)
Znanja i vjetine na praktinim
vjebama
15 8
Znanja i aktivnosti u interaktivnoj
nastavi
10 6
Parcijalni ispit 25 13
Ukupno: 50 27
Kriteriji ocjenjivanja
na praktinim vjebama
Maksimalno
bodova
Minimalno bodova
(bodovi za prolaz)
Znanja i vjetine na praktinim
vjebama (ukupno)
15 8
Pojedinano po vjebi 2,5 1,5
23
RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA - vjebe
Ocjena znanja Bodovi po vjebi
Ne zadovoljava 0
Zadovoljava 1,5
Srednje 2,0
Najbolje 2,5
Napomene:
U svakom modulu se ocjenjuje po est vjebi, s tim da se prva vje-
ba modula 1 ispituje u programu druge vjebe.
Student u svakoj vjebi mora da osvoji minimum (1,5 bodova).
Ako student izostane s vjebe dobiva 0 bodova, a ako je izostanak
opravdan tu vjebu treba nadoknaditi.
KRITERIJ OCJENJIVANJA INTERAKTIVNE NASTAVE
Kriterij ocjenjivanja
za Modul 1
Maksimalno
bodova
Minimalno bodova
(bodovi za prolaz)
Znanja i aktivnosti u interak-
tivnoj (seminarskoj) nastavi
10 6
Pojedinana po predavanju 1,66 0,9
RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA interaktivna nastava
Ocjena znanja Bodovi
6 0,9
7 1,0
7 1,1
8 1,2
8 1,3
9 1,4-1,5
10 1,66
KRITERIJ OCJENJIVANJA PARCIJALNOG ISPITA
Kriterij ocjenjivanja
za Modul 1
Maksimalno bodova Minimalno bodova
(bodovi za prolaz)
Parcijalni ispit 25 13
24
RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA parcijalni ispit
Ocjena znanja Bodovi
6 10
7 1618
8 1921
9 2223
10 2425
Ocjena za pismeni i praktini dio ispita je zajednika.
Zbir svih bodova prevodi se u kumulativnu ocijenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
Napomena:
Na vjebama se vri kontinuirana provjera savladanih vjetina i znanja.
Na interaktivnoj nastavi vri se startno testiranje znanja svakog
studenta iz sadraja teme koja se obrauje u datoj sedmici. Testira-
nje studenata na postavljeni zadatak je u pisanoj formi, ocjenjuje se
i ostaje u portfoliju studenta kao dokument.
Parcijalni, zavrni i popravni ispit iz predmeta Histologija 1
obavljaju se pismeno u formi eseja, a ukljuuju praktini rad na
obradi dva histoloka preparata i jednog elektronomikrografa.
Zavrni ispit:
Kroz zavrni ispit u formi eseja ispitat e se gradivo preeno kroz module.
Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova za prolaz, bilo u pojedi-
nanom modulu, bilo u oba, pristupa polaganju nepoloenog modula u
popravnom roku koji se organizuje nakon zavrene dopunske nastave.
Uslov za pristup na popravni ispit su ve ostvareni minimalni bodovi za
prolaz na praktinim vjebama.
Takoer, u ovom terminu prua se i mogunost za korekciju ocjene
svim zainteresiranim studentima koji su ve postigli pozitivne rezulta-
te na oba modula, kroz obnovljenu provjeru znanja i vjetina za oba
modula.
6. Literatura Obavezna:
1. Luis Carlos Junqueira i Jose Carneiro: OSNOVI HISTOLOGIJE. Prevod
sa engleskog jezika jedanaestog izdanja knjige Basic Histology. Izda-
va: Data status, 2005. Beograd.
2. Mustafa Hrnjievi i saradnici: FUNKCIONALNA CITOLOGIJA. Drutvo
anatoma BiH, Sarajevo, 1999.
3. Zakira Mornjakovi i saradnici: Praktikum-atlas CD histolokih pre-
parata tkiva i organa. Univerzitet u Sarajevu, Medicinski fakultet,
Sarajevo, 2005.
25
6. Literatura Dopunska:
1. Selma Alielebi, Zakira Mornjakovi, Irfan uko: Osnove histoloke
tehnike, Univerzitet u Sarajevu, 2007.
7. Napomena Termin konsultacija za studente je svaki dan od 11.30-13.00 sati uz
prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail
histologija.sekretarica@mf.unsa.ba
26
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: UVOD. Historijat, kadrovi i organizacija rada Instituta.
Uvod u predmet. Hijerarhijski model organizacije ljudskog tijela
sa vornim takama u razvoju citologije, histologije i embriolo-
gije. Meusobna uslovljenost oblika i funkcije. Osnovni principi
histolokih tehnika i metoda. Mjerni sistemi.
Vjebe: histoloki laboratorij
Obdukcija eksperimentalne ivotinje
Izrada histolokog preparata
3



2
Sedmica 2. Predavanje: Indirektni i direktni dokazi o postojanju PLAZMALE-
ME: izgled na elektronskom mikroskopu. Molekularna organiza-
cija plazmaleme i osnovni podaci o hemijskom sastavu. Matriks
plazmaleme: fosfolipidi i holesterol. Njihova uloga u celularnoj
membrani. Funkcija matriksa: mehanika i u prometu malih mo-
lekula - prosta difuzija. Proteini: integralni i periferni. Doprinos
proteina funkciji plazmaleme. Spektrin, Band 3 protein, Glikofo-
rin. Uloga transmembranskih proteina u transportu malih mole-
kula i jona. Proteinski kanali: akveusni i jonski. Proteinski nosai:
uniport, simport i antiport. Proteinski nosai i aktivni transport:
kalijum-natrijum pumpa, aktivni transport jona kalcijuma. Jono-
fori: valinomicin i gramicidin. Karbohidrati biolokih membrana
i njihov funkcionalni znaaj. Egzocitoza - konstitutivna i regulira-
na. Endocitoza. Pinocitoza-tena faza i receptorima posredovana
faza. Klatrinske i neklatrinske obloene vezikule. Fagocitoza: Fc re-
ceptori i receptori za prepoznavanje oligosaharida. Transcelularni
transport malih molekula i transcitoza
Vjebe: plazmalema
1. okrugla stanica
2. piramidna stanica
3. stanina membrana (TEM)
4. mikrovili (TEM)
2 IU
1

2
Sedmica 3. Predavanje: ENDOSOMI, LIZOSOMI I PEROKSISOMI. Nain doka-
zivanja, graa granine membrane, pH i funkcija. Uloga endoso-
ma u distribuciji pinocitozom unesenog materijala: LDL partikula,
transferina i epitelnog faktora rasta (EGF-a). LIZOSOMI: granina
membrana, pH i enzimski sastav lumena organele. Nain identif-
kacije. Funkcija lizosoma i njeni poremeaji: inkluziona celularna
bolest. Peroksisomi: morfologija, identifkacija, funkcija
2 IU


1

Vjebe: membranske organele
1. lizosom (TEM)
2. endosom (TEM)
3. peroksisom (TEM)
2
PLAN PREDMETA HISTOLOGIJA 1
27
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 4. Predavanje: ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM I RIBOSOMI. Granu-
lirani i agranulirani ER (SM, TEM i druge tehnike koje omoguuju
meusobnu diferencijaciju). Ribosomi i sinteza proteina. Ostale
funkcije RER-a: glikozilacija proteina, sinteza oligosaharida, mo-
deliranje i remodeliranje peptidnih molekula i sinteza fosfolipida.
Funkcije SER-a: detoksikacija stranih supstanci, Ca-sekvestrirajui
odjeljak
Vjebe: membranske organele
1. granulirani i agranulirani endoplazmatski retikulum (TEM)
2. granulirani endoplazmatski retikulum (SM-indirektno)
3. agranulirani endoplazmatski retikulum (SM-indirektno)
2 IU
1
2
Sedmica 5. Predavanje: GOLGI-JEV APARAT. Fotomikroskopska obiljeja.
Ultrastruktura, cis, media i trans zona. Komunikacija meu cister-
nama. Funkcija pojedinih zona. Uloga TGR (Trans Golgi Retikulu-
ma) kao distributivnog centra biosintetskog materijala u celuli:
mehanizam selekcije i segregacije materijala. Uloga Golgi-a u
nastajanju zrelih formi polipeptidnih hormona, neuropeptida i
enkefalina. Sekretorne vezikule. MITOHONDRIJI. Mikroskopska
diferencijacija. Ultrastruktura. Graa i funkcija vanjske membra-
ne. Sastav intermembranskog prostora. Unutranja membrana:
lipidi- kardiolipin. Proteini unutranje membrane: enzimi respira-
tornog lanca, ATP- sinteze i specifni transportni proteini. Matriks
mitohondrija. Enzimi matriksa i njihova funkcija. Matriks granule.
Mitohondrijalna DNA i druge nukleinske kiseline. Sinteza proteina
u mitohondrijama. Razmnoavanje mitohondrija. Teorija porijekla
mitohondrija. Mitohondrijalne bolesti
Vjebe: membranske organele
1. Golgi-jev aparat (TEM)
2. ljezdana stanica (gl. thyreoidea SM i TEM)
3. mithondrij (TEM)
2 IU
1
2
Sedmica 6. Predavanje: CITOSOL. Ope odlike i sastav. Osobitosti proteina
sintetiziranih u citosolu. Proteini stresnog odgovora. Receptori
steroidnih hormona u citosolu. Dugovjeni i kratkovjeni protei-
ni, nain njihovog prepoznavanja i uloga proteolitine mainerije
citosola. Citoskelet. Aktinski flamenti: graa, distribucija, funkcija
s posebnim osvrtom na celularni korteks i mikrovile. Mikrotubuli.
Centrosom. Centriol i cilije: ultrastruktura i funkcija. Intermedijerni
flamenti, njihovi tipovi i medicinski znaaj. Pridrueni proteini s
posebnim osvrtom na kinezin i citoplazmatski dinein. Specifni
sastojci citosola: glikogen, masne kapljice i pigmenti
2 IU
1
28
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 6. Vjebe: citosol i njegovi sastojci
1. mast u citosolu
2. pigment u citosolu
3. aktinski flamenti (TEM)
4. intermedijerni flamenti (TEM)
5. mikrotubuli (TEM)
6. kinocilije (SM, TEM)
2
Sedmica 7. Predavanje: NUKLEUS I IVOTNI CIKLUS CELULE. Svjetlosnomi-
kroskopske karakteristike: broj, forma, nukleoplazmatski indeks,
sastojci i njihov afnitet za boje. Ultrastrukturne karakteristike:
nuklearni omota s osvrtom na porni kompleks, hromatin, nukle-
olus. Celularni ciklus i starenje stanice s osvrtom na faktore rasta.
CELULARNE VEZE. Zonula adherens, zonula occludens, desmo-
som i hemidesmosom, nexus i celula-matriks veze
Vjebe: nukleus i celularne veze
1. nukleus (SM broj i oblik, TEM)
2. mehanike celularne veze (TEM)
3. komunikacijske celularne veze (TEM, SEM)
2 IU
1
2
Sedmica 8. Parcijalni ispit Modula 1.
Ispit se polae pismeno i praktino u trajanju od po jednog sata. 2
Sedmica 9. Predavanje: EPITELNO TKIVO. Defnicija i klasifkacija tkiva s
osvrtom na embrionalno porijeklo. Pokrovni epiteli. Jednostavni
pokrovni epiteli: ploasti, izoprizmatini, prizmatini. Sloeni po-
krovni epiteli: ploasto slojeviti epitel, epitel prelaznog tipa i pseu-
dostratifcirani prizmatini epitel. Morfoloke osobine, podgrupe,
rasprostranjenost i funkcija svih tipova pokrovnih epitela. ljez-
dano epitelno tkivo: morfofunkcionalne karakteristike ljezdanih
epitelnih stanica, ljezdani ciklus, klasifkacija lijezda po obliku
- cjevaste i mjehuraste; po mehanizmu sekrecije - merokrine, ho-
lokrine i apokrine; po mjestu izbacivanja ljezdanog produkta -
endokrine, egzokrine, parakrine i autokrine; po hemijskoj prirodi
sekreta - polipeptidi, glikoproteini i biogeni amini
Vjebe: pokrovni i ljezdani epiteli
1. bazalna lamina (TEM)
2. jednoslojni ploasti epitel (SM)
3. jednoslojni cilindrini epitel (SM)
4. pseudoslojeviti epitel
5. mnogoslojni ploasti neoroeni epitel
6. prelazni epitel
7. egzokrina lijezda - tubulusna, alveolarna
2 IU
1
2
29
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 10. Predavanje: VEZIVNO TKIVO. Uloga i klasifkacija. Rijetko vezivno
tkivo: morfoloke, funkcionalne i ultrastrukturne osobine. Hemij-
ski sastav i tipovi vlakana. Celule rijetkog vezivnog tkiva: autohto-
ne - fbrociti, fbroblasti, adipociti, mezenhimne celule, histiociti,
mastociti i celule doljaci - Ne, Eo, Ba leukociti, limfociti i monociti.
Morfoloke, funkcionalne i hemijske osobine intercelularne sup-
stance, njena mehanika i fzikohemijska svojstva. Retikularno
vezivno tkivo: celule, vlakna. Rasprostranjenost i uloga. Gusto ve-
zivno tkivo: graa, uloga, podvrste i rasprostranjenost. Elastino
vezivno tkivo. Sluzno vezivno tkivo. Njihova graa i uloga. Masno
tkivo: unilokularno i multilokularno (bijelo i mrko masno tkivo).
Rasprostranjenost i uloga
Vjebe: vezivna tkiva u uem smislu i s posebnim karakteristikama
1. mezenhim
2. retikularno vezivno tkivo
3. neformirano gusto vezivno tkivo
4. formirano gusto vezivno tkivo
5. bijelo masno tkivo
6. fbroblast (TEM)
2 IU
1
2
Sedmica 11. Predavanje: HRSKAVINO TKIVO. Hijalina, elastina i vlaknasta
hrskavica. Ultrastrukturne, hemijske i funkcionalne osobitosti
hondrocita, intercelularne amorfne mase i vlakna. Fizike osobine
i rasprostranjenost hrskaviavog tkiva. Ishrana hrskavice i njeno
prenoenje transplantatima. Kotano tkivo. Celule kotanog tki-
va: morfoloke i funkcionalne osobitosti osteociti, osteoblasti
i osteoklasti. Intercelularna supstanca: vlakna hemijski sastav,
raspored i mehanika uloga; amorfna organska supstanca sa-
stav i porijeklo; anorganske materije - hemijski sastav i mogunost
supstitucije kalcijuma radioaktivnim metalima. Morfologija i ras-
pored kristala. Mreasto i lamelarno kotano tkivo. Kompaktno i
spongiozno kotano tkivo. Arhitektonika cjevastih i pljosnatih
kostiju. Periost: graa i uloga. Osteogeneza: intramembranska i
endohondralna. Uobliavanje kostiju. Mehanika i metabolika
uloga kotanog tkiva
Vjebe: potporno vezivno tkivo
1. hijalina hrskavica
2. elastina hrskavica
3. lamelarno kotano tkivo
4. endohondralno okotavanje
5. osteocit (TEM)
2 IU
1
2
30
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 12. Predavanje: KRV I LIMFA. Krv: krvna plazma sastav i fzikohe-
mijska svojstva; uoblieni elementi krvi. Crvena krvna zrnca: oblik,
veliina, graa, hemijski sastav i uloga. Leukociti: granulociti
neutroflni, eozinoflni, bazoflni, agranulociti limfociti i mo-
nociti. Krvne ploice: porijeklo i graa. Tinktorijalna i ultrastruk-
turna svojstva uoblienih elemenata krvi. Limfa: limfna plazma,
celularni sastav limfe i njeno porijeklo. Kotana sr. Lokalizacija i
rasprostranjenost u zavisnosti od ivotne dobi. Histoloka graa
produktivne kotane sri. Razvoj uoblienih elemenata krvi
Vjebe: krv i kotana sr
Periferna krv
eritrocit
limfocit (SM, TEM)
neutroflni granulocit (SM, TEM)
eozinoflni granulocit (SM, TEM)
trombocit (SM, TEM )
Razmaz kotane sri (imerzija)
2 IU
1
2
Sedmica 13. Predavanje: MIINO TKIVO. Defnicija i podjela miinog tkiva.
Poprenoprugasto miino tkivo. Nastanak, oblik i veliina po-
prenoprugastog miinog vlakna. Sarkolema, sarkoplazma, nu-
kleusi i miofbrili: svjetlosnomikroskopske i elektronomikroskop-
ske osobine. Hemijski sastav i molekularna organizacija miofbrila.
Mehanizam miine kontrakcije. Radna muskulatura srca: morfo-
loka i ultrastrukturna svojstva sranih miinih celula (kardiocita).
Specifne intercelularne veze. Miofbrili: slinosti i razlike u odno-
su na skeletno miino tkivo. Sprovodna i endokrina muskulatura
srca: porijeklo, graa, ultrastruktura, lokalizacija i uloga. Glatko
miino tkivo: oblik, veliina i graa glatke miine celule. Speci-
fnosti u grai i mehanizmu kontrakcije glatkog miinog tkiva
Vjebe: miino tkivo
1. glatko miino tkivo
2. skeletno miino tkivo (SM, TEM)
3. srano miino tkivo (SM, TEM)
4. sprovodna muskulatura srca (SM)
5. endokrini kardiomiociti (TEM)
2 IU
1
2
31
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 14. Predavanje: NERVNO TKIVO. Nervna celula, neuron: tijelo oblik,
veliina, sastav. Produeci nervne celule: dendriti i aksoni izgled,
sastav i funkcija. Ultrastrukturne i histohemijske karakteristike ne-
urona. Nervno vlakno i njegovi omotai - mijelinska i Schwann-
ova ovojnica, struktura i substruktura. Histofziologija neurona.
Sinapse: tipovi i substruktura. Neuromuskularna ploa - motorna
ploa. Nervno potporno tkivo: morfologija, substruktura i funkci-
ja ependimnih, makroglijskih i mikroglijskih celula. Mehanizam i
znaaj degeneracije i regeneracije nervnog vlakna. Morfofziolo-
gija neuroglandularnih celula
Vjebe: nervno tkivo
1. multipolarni neuron
2. pseudounipolarni neuron i amfciti
3. astrociti (TEM)
4. oligodendroglija (TEM)
5. mikroglija (TEM)
6. nervna vlakna (SM, TEM)
2 IU
1
2
Sedmica 15. Parcijalni ispit modula 2
Ispit se polae pismeno u trajanju od jednog sata i praktino u
trajanju od jednog sata.
3
Sedmica 16. U ovoj sedmici obavit e se zavrni ispit (M1 za studente koji su
poloili M2; M1 + M2 za studente koji nisu poloili niti jedan mo-
dul), korekcija ocjene modula, te upis zavrne ocjene za studente
koji su stekli uslove.
Sedmica 17-19. Dopunska nastava:
U ove tri sedmice u terminima redovne nastave obavit e se
nastavne aktivnosti prema elji studenata, a po pitanju otklanjanja
nejasnoa i dopunskih obrazloenja. Takoe e se u terminima
vjebi izvriti nadoknada dopuna aktivnosti iz segmenta
praktine nastave.
Sedmica 20. Popravni zavrni ispit
Ova sedmica je namijenjena provjeri usvojenih znanja i vjetina stu-
denata koji nisu stekli uslove za upis zavrne ocjene u 16. sedmici.
32
Code BAM 013 Naslov predmeta: BIOLOGIJA STANICE I HUMANA GENETIKA
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: I ECTS kredita: 4.5
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 75
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Amira Redi
Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Kroz predmet Biologija stanice i humana genetika studenti e se upo-
znati sa osnovama savremene nauke o biologiji stanice i osnovama
genetike, a ija su dostignua danas neophodna za razumijevanje, di-
jagnostiku i terapiju bolesti kod ovjeka i to je najvanije budunost
medicine. Predmet obrauje i dio molekularne biologije, razvojne biolo-
gije, ekologije i genetike sa posebnim naglaskom na vane molekularne
mehanizme koji se svakodnevno otkrivaju i potvruju kao integrativni
faktori razliitih podruja bioloke znanosti relevantne za medicinsku
problematiku.
2. Svrha predmeta Usvojena znanja e osposobiti studente za evaluaciju kompleksnih odno-
sa humane stanice u organizmu, kao cjelini. Poznavanje osnovnih naela
genetike je neophodno za adekvatno pozicioniranje nasljeivanja (nor-
malnih i patolokih stanja) i njegove uloge u kontroli zdravlja ovjeka.
3. Ishodi uenja Kroz predmet Biologija stanice i humana genetika student e usvojiti
slijedea znanja:
Modul 1. Biologija elije/stanice
Cilj modula: upoznavanje studenata sa tipovima elijske organizacije i sa-
vremenim saznanjima o univerzalnoj strukturi i funkciji elijskih organela.
Modul 2. Molekularna genetika ljudskog genoma
Cilj modula: upoznavanje studenata sa strukturom, molekularnom or-
ganizacijom i funkcijom genetikog materijala (DNK, geni, hromosomi)
Modul 3. Molekularno-genetiki mehanizmi reprodukcije
Cilj modula: upoznati studente sa nainima reprodukcije biolokih sistema
Modul 4. Molekularna osnova i principi protoka genetike informacije
Cilj modula: upoznati studente sa temeljnim genetikim mehanizmima
Centralna dogma molekularne biologije CDMB
Modul 5. Humana genetika
Cilj modula: upoznati studente sa zakonitostima i tipovima biolokog
nasljeivanja normalnih i patolokih osobina.
Modul 6. Mutageneza, karcinogeneza, teratogeneza
Cilj modula: upoznati studente sa uzrocima, tipovima i posljedicama
poremeaja nasljedne osnove, mogunostima reparacije, te genetikim
uzrocima kancerogeneze i teratogeneze.
Modul 7. Uvod u genetiko inenjerstvo i biotehnologiju
Cilj modula: upoznati studente sa osnovnim principima tehnologije re-
kombinantne DNK i mogunostima primjene u medicini.
Kroz nastavu predmeta Biologija stanice i humana genetika student
treba savladati slijedee vjetine:
33
- vjetine sa kojima e se student upoznati:
1. uzimanje antropometrijskih podataka i obrada istih,
2. izrada nativnih preparata,
3. izrada trajnih preparata,
4. izrada kariograma,
5. slaganje kariograma.
- vjetine koje student treba praktino znati izvesti:
1. mikroskopiranje,
2. heredografju.
4. Metode uenja Nastava je organizovana u vidu predavanja i vjebi povezanih jednakim
tematskim cjelinama. Predavanja se odravaju u amfteatru po principu
da se prezentira svo gradivo koje se kasnije razrauje na vjebama.
Vjebe se izvode u grupama po 25 studenata u sali za vjebe gdje se
posveuje panja individualnom radu svakog studenta (u toku vjebi) u
cilju boljeg razumijevanja eksperimentalnog rada i razvijanja praktinih
vjetina.
Na seminarima studenti zajedno sa nastavnikom/nastavnicima ra-
spravljaju i rjeavaju problem/e i sluajeve sa teorijskog i praktinog di-
jela nastave. U toku seminara se koriste razliite metode rada: projektni
zadatak, prezentacija studenata u manjim ili veim grupama, diskusija...
Konsultacije: se koriste se za dodatna pojanjenja iz praktinog ili te-
oretskog dijela nastave svakim radnim danom prema potrebama stu-
denata.
Samostalan rad: priprema teorijskog dijela nastave ili seminarskog
rada ili domae zadae (priprema za praktinu nastavu-vjebe), savla-
davanje gradiva (uenje).
5. Provjera znanja 1. Praktini dio vjebe vri se kontinuirana provjera znanja i sa-
vladanih vjetina.

2. Teoretski dio
Polae se parcijalno, u vidu tri testa koji se realiziraju tokom semestra u
kojem se nastava izvodi: prvi u 6-oj; drugi u 10-oj i trei u 15-oj sedmici .
U toku interaktivne nastave se vri stalna provjera znanja svakog studen-
ta iz sadraja teme koja se obrauje.
Na svakom testu se moe osvojiti maksimalno po 30 bodova (ukupno na
tri testa 90 bodova), a za prolaznu ocjenu je neophodno najmanje osvo-
jiti po 16 bodova na svakom testu (ukupno 48 bodova), plus najmanje
po dva boda iz eseja.
Na kraju svakog testa se nalazi po jedno pitanje na koje student treba da
odgovori u formi eseja (opirnije, do stranice teksta. Posebnu teinu eseja
ima tano prikazan crte/ema). Znai, treba napisati/nacrtati/obiljeiti naj-
vanije o tom problemu. Esejsko pitanje nosi od 1 - 5 bodova i ti bodovi se
dodaju (sabiraju) broju bodova osvojenih na svakom pojedinanom testu.
Ukoliko student nije zadovoljio na testu, ili nije zadovoljan ocjenom, ima
mogunost ponovnog polaganja na zavrnom ispitnom roku.
Redovno pohaanje i aktivnost na nastavi, domai zadaci, aktivno uee
u interaktivnoj nastavi, na seminarima..... se ocjenjuje od 2 do 5 bodova.
34
5. Provjera znanja 3. Zavrni ispit:
Da bi student mogao pristupiti zavrnom ispitu morao je prethodno pri-
sustvovati predavanjima i vjebama (minimalno 80%), te imati prolazno
ocijenjenu aktivnost u toku nastave. Opravdanost izostanka sa nastave
(predavanja i vjebi) se dokazuje validnim opravdanjem.
Na zavrnom ispitu studenti polau dio koji nisu poloili tokom kontinu-
irane provjere znanja.
Studenti koji su tokom kontinuirane provjere znanja uspjeno poloili
(osvojili bar minimum bodova neophodnih za pozitivnu ocjenu ) ne mo-
raju izlaziti na zavrni ispit i zakljuuje im se konana ocjena.
U popravnom roku koji se organizuje nakon zavrene dopunske nastave
prua se mogunost za korekciju ocjene svim zainteresiranim studenti-
ma koji su ve postigli pozitivne rezultate.
Formiranje ukupne-kumulativne (zavrne) ocjene:
Zavrna ocjena se formira na temelju ukupnog broja osvojenih bodova
po svim kriterijima: pismenom provjerom teorijskog zananja (test i esej),
redovno pohaanje i aktivnost na nastavi, mogui domai zadaci.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere zna-
nja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
6. Literatura Obavezna:
1. Redi A.: Hromosomi i elijski ciklus uvod u citogenetiku. Univerzi-
tet u Sarajevu, Sarajevo, 2001.
2. Berberovi LJ., oi B., Redi A.: Vrijeme Genetike. Institut za NIRR
KCU Sarajevo, Sarajevo, 2007.
3. Dikli V. et al.: Biologija sa humanom gentikom. Medicinska knjiga,
Beograd, 1997.
4. urii E, Ibrulj S.: Praktikum biologije i humane genetike. Je, Sarajevo, 2002.
Dopunska:
1. Ibrulj S., Haveri S., Haveri A. : Citogenetike metode - Primjena u
medicini. INGEB Sarajevo, Sarajevo, 2008.
2. Berberovi LJ., Hadiselimovi R.: Rjenik Genetike. Svjetlost,
Sarajevo, 1986.
Proirena:
1. Cooper M. i sar.: Stanica - molekularni pristup. Medicinska naklada,
Zagreb, 2004.
2. Smajilagi A., Redi A., Gavrankapetanovi I. (2008): Molekularno-
bioloki aspekti tkivnog inenjerstva kosti. Institut Za NIRR KCU
Sarajevo, Sarajevo.
7. Napomena Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12 14 sati uz prethod-
nu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail
jadranka.nikolic@mf.unsa.ba
35
PLAN PREDMETA:
BIOLOGIJA STANICE I HUMANA GENETIKA
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanja: Stanica. Biologija danas, molekularna biologija sta-
nice.Evolucija prokariotskuh i eukariotskih stanica. Stanica kao
eksperimentalni model. Opi plan grae stanice, hemijska graa
stanice. Uloga enzima kao biolokih katalizatora.
Stanina membrana: strukture stanine membrane, transport
malih molekula, transport velikih molekula (endocitoza i fagoci-
toza), struktura i organizacija matriksa, povrina stanice, meu-
stanine interakcije, interakcije stanice i matriksa.
Citoskelet mikroflamenti. Intermedijalni flamenti, mikrotubuli.
Vjeba: Antropometrija i antroposkopija
3
2
Sedmica 2. Predavanja: Jedro, transport u/iz jedra: jedrov omota, hromatin,
jedarce (struktura i funkcija). Endoplazmatski retikulum, Goldijev
aparat, Lizosomi, Mitohondrije, Ribosomi. Za sve organele graa,
funkcija, posljedice usljed poremeaja iste.
Vjeba: Mikroskop i tehnika mikroskopiranja
3
2
Sedmica 3. Predavanja: Nukleinske kiseline.
Hromosomska organizacija genetikog materijala (od DNK do
hromosoma).
Genom ovjeka (nuklearni i mitohondrijski).
Gen i genetika informacija: struktura (introni, egzoni, promotor,
terminator) i funkcija.
Vjeba: elijska dioba mitoza (posmatranje preparata u elija-
ma vrka korijena luka Allium cepa)
2
3
Sedmica 4. Predavanja: Uvod u molekularnu biologiju: Replikacija DNK
(karakteristike, enzimi, znaaj).
Stanini ciklus: Stanini ciklus eukariotske stanice, kontrolne
take, regulacija staninog ciklusa. Jedro u mitozi, jedarce, faze
mitoze.
Vjeba: Mejoza (preparati testisa skakavca)
2
3
Sedmica 5. Predavanja: Mejoza, gametogeneza:
Genetiko znaenje mejoze, gametogeneza (spermatogeneza i
oogeneza).
Genetika rekombinacija:
homologna: sinapsis, hijazme, crossing-over
nehomologna (insercijske sekvence i transposomi)
Oplodnja, Determinacija i diferencijacija pola ovjeka (uloga pol-
nih hromosoma).
Vjeba: Gametogeneza: Spermatogeneza (preparati mia Mus
musculus), oogeneza.
2
3
36
Sedmica 6. Test I: Studenti podijeljeni u dvije grupe po 2 sata
Vjeba: Kariotip ovjeka (posmatranje preparata metafazni hro-
mosomi u limfocitima periferne krvi ovjeka).
2
2
Sedmica 7. Predavanja: Naela medicinske genetike:
Konsekvence mejoze: porijeklo i uzroci nerazdvajanja homologih
hromosoma, hromosomske garniture.
Hromosomske aberacije: numerike i strukturne.
Sindromi i patoloka stanja kao posljedica hromosomskih abera-
cija (etiologija, incidenca, karakteristike, posljedice i rizik ispolja-
vanja/ponavljanja).
Vjeba: Normalni i patoloki kariogram
2
3
Sedmica 8. Predavanja: Biosinteza staninih sastojaka. Sinteza i dorada RNK
transkripcija:
Molekularna osnova i principi protoka genetike informacije
Transkripcija sinteza RNK (od DNK do RNK)
enzim RNK polimeraza (struktura, tipovi, funkcija)
faze procesa transkripcije
transkripcija strukturnih gena (DNK iRNK; kodkodon;
karakteristike)
struktura iRNK kod pro- i eukariota
obrada (procesing) primarnog transkripta preiRNK
splajsing i alternativno prekrajanje
Vjeba: Mehanizam nastanka numerikih aberacija kod ovjeka.
(primarno nerazdvajanje autosoma).
2
3
Sedmica 9. Predavanja: Sinteza i dorada proteina:
Translacija genetike informacije (od RNK do proteina), genetiki
kod.
Aktivacija aminokiselina. Inicijacija, elongacija i terminacija tran-
slacije.
funkcija iRNK, tRNK, rRNK u procesu translacije
karakteristini enzimi i proteinski faktori
Regulacija sinteze proteina kod pro- i eukariota.
Vjeba: Primarno nerazdvajanje polnih hromosoma, sekundarno
nerazdvajanje.
2
3
Sedmica 10. Test II: studenti podijeljeni u dvije grupe po 2 sata
Vjeba: Polni hromatin - Barrovo tijelo. Izrada nativnih preparata
elija bukalne sluznice i posmatanje pod mikroskopom.
2
2
Sedmica 11. Predavanja: Mutacije: molekularna biologija u medicini i sisitem
reparacije:
Bioloki varijabilitet.
tipovi genskih mutacija i posljedice (primjeri)
mutageni agensi
Mehanizmi za reparaciju: prereplikativna i postreplikativna repa-
racija.
Vjeba: Osnovni zakoni nasljeivanjaMendelova pravila.
2
3
37
Sedmica 12. Predavanja: Naela medicinske genetike:
Mendelovsko i ne-Mendelovsko nasljeivanje. Mendelovi princi-
pi nasljeivanja. Monohibridno nasljeivanje.
Osnovne zakonitosti, principi i tipovi biolokog nasljeivanja:
hromosomska teorija nasljeivanja (genski lokusi, aleli, geno-
tip, fenotip, raspodjela gena i osobina, ekspresivnost i pene-
trabilnost gena)
interakcija alelnih genamonogensko nasljeivanje: (domi-
nantno, recesivno, intermedijarno, kodominantno - primjeri).
Vjeba: Nasljeivanje normalnih i patolokih stanja kod ovjeka
(autosomno nasljeivanje, polno nasljeivanje, primjeri). Zadaci
iz genetike.
2
3
Sedmica 13. Predavanja: Mendelovsko i ne-Mendelovsko nasljeivanje:
Interakcija nealelnih gena poligensko nasljeivanje (aditivna i
komplementarna poligenija; epistaza).
Nasljeivanje vezano za polne hromosome (kompletno i nekom-
pletno polno vezano nasljeivanje; polno ogranieno i polno
uslovljeno nasljeivanje). Mitohondrijsko nasljeivanje.
Slobodna kombinacija gena, genske karte.
Genetika tumora: razvoj i uzroci nastanka. Protoonkogeni, on-
kogeni, tumor-supresor geni. Tumori stanini ciklus, apoptoza,
uloga telomere u tumorima. Molekularna biologija u spreavanju
i lijeenju raka.
Vjeba: Multipli aleli, nasljeivanje krvnih grupa; poligensko na-
sljeivanje. Primjeri. Zadaci iz genetike.
2
3
Sedmica 14. Predavanja: Genetiko inenjerstvo:
Principi genetikog inenjerstva. Oblici kloniranja. Etiki principi
i naela. Tehnologija rekombinovane DNK. Banke gena. Vektori.
Genska terapija: uloga i znaaj
Vjeba: Genetika, zadaci. Simboli u genealokim shemama.
Rodoslovna stabla. Izrada heredograma.
2
3
Sedmica 15. Test III: studenti podijeljeni u dvije grupe po 2 sata 2
Sedmica 16. Zavrni ispit
Sedmica 17-20. Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
38
Code BAM 014 Naslov predmeta: MEDICINSKA ETIKA I SOCIOLOGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: I ECTS kredita: 2,5
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 45
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Jusuf iga
Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa socioloko-medicinskim znanjima, neophodnim
za razumijevanje uzrono-posljedinih veza bolesti i zdravlja ljudi,
uputiti ih u osnove bioetike, ukljuujui i kontroverze unutar iste, te
ukazati im na druge drutveno vane izazove sa kojima e se susretati
u medicinskoj praksi.
2. Svrha predmeta Kroz aktivno sudjelovanje studenata u nastavi osposobiti ih da uspje-
no koriste steena znanja i vjetine za razumijevanje ne samo biolo-
kih, nego i drutvenih zakonitosti ivota, kritiko rasuivanje o nezdra-
vom nainu ivljenja u modernim drutvima, etikim sunovratima,
bioloko-ekolokim debalansima, kao i praenje najnovijih trendova u
domenu promoviranja umijea ivljenja, odnosno drutvenog anga-
mana u zatiti zdravlja ljudi.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Medicinska etika i sociologija studenti e
usvojiti sljedea znanja:
Modul 1. Nastanak i razvoj medicinske sociologije
Cilj modula je upoznavanje studenata sa predmetom prouavanja
Medicinske sociologije, njenim odnosom prema drugim sociolokim
disciplinama (Sociologija rada; Sociologija morala; Sociologija naselja;
Sociologija porodice...), te metodama i tehnikama sa kojima se slui.
Modul 2. Medicina i druge znanosti
Cilj modula je ukazati na znaaj odnosa medicine i drugih graninih
znanstveno-strunih podruja, upoznati studente sa potrebom inter-
disciplinarnog dijaloga lijenika i flozofa, etiara, psihologa, sociolo-
ga, pravnika, genetiara, teologa, meu kojima su, nerijetko prisutna
kontroverzna stajalita o vrlo vanim pitanjima koja se tiu medicinske
djelatnosti, odnosno medicinske deontologije i bioetike.
Modul 3. Medicina i zdravlje
Cilj modula je osposobljavanje studenata za pojmovno razumijeva-
nje bolesnih i zdravih stanja, njihovih vanjskih i unutarnjih ishodita,
opserviranje problematike drutvenog stigmatiziranja ovisnika, HIV-
pozitivnih i hendikepiranih osoba, te upoznavanje sa najznaajnijim
meunarodnim organizacijama, konvencijama i dogovorima o zatiti
zdravlja ljudi.
Modul 4. Normalno i devijantno u drutvu
U okviru ovog modula studenti e se upoznati sa temeljnim odrednica-
ma normalnog i devijantnog ponaanja ljudi, njihovim moguim isho-
ditima i posljedicama sa posebnim osvrtom na sociopatoloka stanja,
te odnosu medicine prema istim.
39
Modul 5. Socijalizacija linosti
Cilj modula je pojmovno razumijevanje socijalizacije linosti od strane
studenata, sa posebnim osvrtom na uenje profesionalne uloge me-
dicinara, specifnosti lijenike profesije, te znaaja odnosa lijenika
i pacijenta.
Modul 6. Novi trendovi u medicinskoj djelatnosti
Cilj modula je upoznati studente sa znaajem interdisciplinarnog pri-
stupa u dijagnosticiranju i saniranju bolesnih stanja, kako ih, u dru-
tvenom smislu prevenirati, kako se boriti sa izazovima sve veeg na-
rastanja broja osoba koje doivljavaju duboku starost, epidemijom
mentalnih problema u savremenim drutvima i sl.
Modul 7. ovjek, raanje i eko-sistem
Cilj modula je upoznati studente sa alarmirajuim pokazateljima naru-
avanja bioloko-ekoloke ravnotee i drugih debalansa na planetar-
noj razini.
Modul 8. Zdravstvo i drutvo
Cilj modula je upoznati studente sa znaajem drutveno-ekonomskih
pretpostavki za razvoj zdravstvene djelatnosti, sa evidentnim ograni-
enjima u pravu na ravnopravnost pri zdravstvenoj zatiti, te izazovima
vezanim za razliite svojinske odnose u zdravstvenim ustanovama.
Kroz nastavu predmeta Medicinska etika i sociologija studenti e
ovladati slijedeim vjetinama:
- Vjetine koje student treba znati praktino izvesti:
1. Odabrati najadekvatnije metode i tehnike u prikupljanju relevan-
tnih socioloko-medicinski informacija i podataka u drutvu,
2. Primijeniti odgovarajuu obradu i evaluaciju prikupljenih podataka
iz oblasti bioetike i medicinske sociologije,
3. Primijeniti odgovarajuu metodologiju u pisanju i javnom prezenti-
ranju seminarskih radova,
4. Izrada elaborata za istraivaki projekat u oblasti bioetike i medicin-
ske sociologije,
5. Primijeniti interdisciplinarni pristup u razumijevanju bolesnih i
zdravih stanja,
6. Usvojiti temeljne principe u uenju drutvene uloge medicinara.
- Vjetine koje student treba poznavati:
1. Prepoznavanje relevantne literature iz bioetike i medicinske socio-
logije,
2. Pravilna upotreba literature iz bioetike i medicinske sociologije,
3. Sluiti se internetskim bazama podataka vezanim za bioetiku i me-
dicinsku sociologiju.
Nakon odsluane nastave studenti bi trebali usvojiti slijedee stavove:
1. Nunost interdisciplinarnog pristupa u razumijevanju bolesnih i
zdravih stanja,
2. Usvojiti biomedicinska naela,
3. Usvojiti temeljne principe u uenju uloge medicinara,
40
4. Imati pozitivan stav prema najznaajnijim meunarodnim organi-
zacijama, konvencijama i dogovorima o zatiti zdravlja ljudi,
5. Imati kritiki odnos prema naruavanju bioloko-ekoloke ravnote-
e i drugim alarmirajuim debalansima na planetarnoj razini,
6. Zalagati se za zatitu zdravih, a ne samo saniranje bolesnih stanja
ljudi (umijee ivljenja).
4. Metode uenja Nastava e se realizirati u oblicima:
predavanja (30 sati) za sve studente,
vjebe (15 sati), za grupe ne vee od 20 studenata,
prezentiranje seminarskih radova,
dijalozi o pitanjima iz nastavnog sadraja (interaktivni angaman
studenata)
5. Metode procjene
znanja
Nain ocjenjivanja:
a) Parcijalna provjera znanja (esej)
Ocjene:
Ocjena A - 20 studentskih bodova
Ocjena B - 17 studentskih bodova
Ocjena C - 15 studentskih bodova
Ocjena D - 12 studentskih bodova
Ocjena E - 10 studentskih bodova
Ocjena F - 0 studentskih bodova
b) Parcijalna provjera znanja (test)
Ocjene:
Ocjena A - 20 studentskih bodova
Ocjena B - 17 studentskih bodova
Ocjena C - 15 studentskih bodova
Ocjena D - 12 studentskih bodova
Ocjena E - 10 studentskih bodova
Ocjena F - 0 studentskih bodova
c) Seminarski rad: 10 studentskih bodova
d) Zavrna provjera znanja (test)
Ocjene:
Ocjena A - 50 studentskih bodova
Ocjena B - 45 studentskih bodova
Ocjena C - 40 studentskih bodova
Ocjena D - 35 studentskih bodova
Ocjena E - 30 studentskih bodova
Ocjena F - 0 studentskih bodova
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
41
6. Literatura Obavezna:
Jusuf iga, Sociologija medicine (V dopunjeno izdanje) BKC, Saraje-
vo, 2003
Proirena:
Slaven Letica, Gordana Cerjan-Letica, Medicinska sociologija,
Univerzitet u Bihau, 2001.
Ejub ehi, Koje je zanimanje za mene, Kultura, Beograd, 1990,
Jovan Risti, Medicina i drutvo, Radnika tampa, Beograd, 1975,
Erih From, Anatomija ljudske destruktivnosti, Naprijed, Zagreb, 1976,
Dopunska:
BIMA journal br. 7/2006
7. Napomena Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12 14 sati uz prethod-
nu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail
jusuf.ziga@mf.unsa.ba ili jadranka.nikolic@mf.unsa.ba
42
PLAN PREDMETA:
MEDICINSKA ETIKA I SOCIOLOGIJA
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Sedmica 1. Predavanje: Nastanak i razvoj Medicinske sociologije; Predmet i
metode prouavanja Medicinske sociologije; Odnos prema dru-
gim sociolokim disciplinama (Sociologija rada, Sociologija mora-
la; Sociologija naselja..); Uvod u Medicinsku etiku.
Vjebe: Podjela tema za seminarske radove
2
1
Sedmica 2. Predavanje: Medicina i druge znanosti (Medicina i etika; Kontro-
verze o pravu na ivot i pravu na smrt; Kontroverze o genetskom
ininjeringu; Kontroverze o transplantiranju ljudskih organa)
Vjebe: Prezentiranje seminarskih radova na teme: Kontroverze
o humanom kloniranju; Kontroverze o transplantiranju ljudskih
organa
2
1
Sedmica 3. Predavanje: Medicina i druge znanosti (medicina i estetika, me-
dicina i drutvene znanosti)
Vjebe: Prezentiranje seminarskih radova iz oblasti bioetike i
medicinske deontologije
2
1
Sedmica 4. Predavanje: Medicina i zdravlje (Pojmovno razumijevanje bole-
snih i zdravih stanja; Vanjska i unutarnja ishodita bolesti i zdravlja
ljudi); Najznaajnije meunarodne organizacije, konvencije i do-
govori o zatiti zdravlja ljudi.
Vjebe: Prezentiranje seminarskih radova vezanih za ishodita
bolesnih i zdravih stanja ljudi
2
1
Sedmica 5. Predavanje: Normalno i devijantno u drutvu
Vjebe: Priprema i realiziranje I parcijalne provjere znanja (esej)
2
1
Sedmica 6. Predavanje: Sociopatoloka stanja u drutvu (Odnos medicine
prema sociopatolokim stanjima; Problem drutvenog stigmati-
ziranja ovisnika, HIV-pozitivnih i hendikepiranih osoba)
Vjebe: Prezentiranje seminarskih radova iz oblasti socijalne pa-
tologije
2
1
Sedmica 7. Predavanje: Socijalizacija linosti (Uenje profesionalne uloge
medicinara; Znaaj profesionalne orijentacije mladih)
Vjebe: Prezentiranje seminarskih radova vezanih za socijaliza-
ciju linosti
2
1
Sedmica 8. Predavanje: Znaaj odnosa lijenik-pacijent (tipologija odnosa)
Vjebe: Prezentacija seminarskih radova vezanih za odnos lije-
nika i pacijenta
2
1
43
Sedmica 9. Predavanje: Novi trendovi u medicinskoj djelatnosti (Redefnira-
nje odnosa prema mentalno oboljelim, prema licima tree dobi
Vjebe: Interaktivna rasprava na pomenutu temu
2
1
Sedmica 10. Predavanje: ovjek, raanje i eko-sistem (Neobarbarski ataci na
prirodne resurse; Alarmirajui debalansi.)
Vjebe: Priprema i realiziranje II parcijalne provjere znanja (test)
2
1
Sedmica 11. Predavanje: Izazovi demografske eksplozije
Vjebe: Prezentiranje seminarski radova vezanih za populacionu
politiku
2
1
Sedmica 12. Predavanje: Uloga medicine u reguliranju rasta stanovnitva
Vjebe: Interaktivna rasprava na temu Znaaj bioloko-ekoloke
ravnotee
2
1
Sedmica 13. Predavanje: Posljedice medikalizacije ljudskog ivota
Seminari: Umijee ivljenja sa i bez lijeka
2
1
Sedmica 14. Predavanje: Medicina i drutvo (Drutveno-ekonomske pretpo-
stavke za razvoj zdravstvene djelatnosti); Pluralizam vlasnitva u
zdravstvu
Vjebe: Panel rasprava na pomenutu temu
2
1
Sedmica 15. Predavanje: Pitanje jednakosti u pravu na zdravstvenu zatitu
(Od deontolokih naela do egzistencijalnih limita)
Vjebe: Priprema za zavrni ispit
2
1
Sedmica 16. Zavrni ispit
Sedmica 17-20. Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
44
Code BAM 015 Naslov predmeta: URGENTNA MEDICINSKA POMO
Nivo: dodiplomski Godina: 1 Semestar 1 ECTS kredita: 3
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Zoran Hadiahmetovi
Uslov za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente 1. godine studija za nesmetano pruanje urgen-
tne medicinske pomoi u situacijama kada je ona neophodna i oprav-
dana u okvirima odreenih normi i standarda.
2. Svrha predmeta Omoguiti studentima da poveu svoje znanje iz fundamentalnih nau-
ka sa klinikim predmetima u onom obimu koji je neophodan za dalj-
nje uspjeno praenje studija a sa osnovom u prepoznavanju i predu-
zimanju odgovarajuih postupaka kod ivotno ugroenih pacijenata
ukljuujui i one sa zastojem ivotnih funkcija.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Urgentna medicinska pomo student e
usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Uvod u urgentnu medicinu
Cilj modula je upoznati studenta sa etikim normama u pruanju neod-
lone urgentne medicinske pomoi i postupcima kod bolesnih ili po-
vrijeenih koji se ukazuju na svakom mjestu gdje za to postoji potreba.
Modul 2. Utvrivanje povreda i klinikih promjena kod ivotno
ugroenih pacijenata
Cilj modula je upoznavanje sa svim klinikim parametrima i manife-
stacijama na koje treba obratiti panju pri neposrednoj egzaminaciji
i evaluaciji u vanbolnikim uvjetima koje su bitne za preivljavanje.
Modul 3. Upoznavanje sa principima i postupcima urgentnog
zbrinjavanja
Cilj nastave je praktina primjena postupaka i vjetina koja su uvjetova-
ne odreenim oboljenjima ili povredama.
Modul 4. Kardiopulmonalna reanimacija
Cilj nastave ovog modula je savladavanje specifnosti osnova bazinih
ivotno spasavajuih postupaka odraslih i djece kroz BLS protokol.
Vjetine koje student treba znati praktino izvesti (zna kako i ini):
1. Trijaa i pregled oboljelog / povrijeenog
2. Procjena stanja pacijenta
3. Oslobaanje prohodnosti gornjih dinih puteva
4. Tehnike umjetnog disanja
5. Vanjska masaa srca kod odraslih i djece
6. Kontrola vanjskog (unutarnjeg) krvarenja
7. Imobilizaciona sredstva i njihova primjena kod povreda ekstremite-
ta i kime
8. Zavoji i previjanje
9. Prijenos i transport povrijeenih
45
Vjetine koje student treba poznavati (zna kako):
10. Postupak kod ugriza i uboda zmija, insekata, ivotinja
11. Strana tijela u dinom putu (Heimlichov hvat)
12. Postupak kod opeklina i smrzotina
13. Postupak kod akutnih trovanja
14. Postupci kod hipertermije, hipotermije, utapanja, elektrinog
udara, dekompresivne bolesti
15. Poroaj u nepripremljenim uvjetima
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
1. Ovladati nainom pravilne procjene stanja oboljele ili povrijeene
osobe.
2. Ispravno preduzeti sve mjere i postupke koji su najpotrebniji u tom
trenutku za pruanje pomoi ivotno ugroenoj osobi (BLS proto-
kol).
3. Provoditi i podravati neophodne reanimacione postupke sve do
ukazivanja defnitivne medicinske pomoi.
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku
Predavanja (10 sati) za sve studente
Vjebe( 20 sati) za grupe ne vee od 8 studenata
5. Metode procjene
znanja
Nain ocjenjivanja;
Parcijalni ispiti (1 i 2)
Svaki parcijalni ispit (test) sainjen je od po 30 pitanja viestrukog iz-
bora (MCQ) i 5 esej pitanja po principu dopunjavanja odgovora. Taan
odgovor na svako pitanje nosi po 1 bod a za esej 2 boda. Skala ocjenji-
vanja ima maksimalno 40 bodova, a minimalan uvjet za svaki uspjeno
uraen test je 25 bodova. Student koji poloi obadva parcijalna ispita
uz savladana predviena znanja i vjetine na praktinoj nastavi nije
obavezan izlaziti na zavrni ispit.
Praktina nastava/vjebe
Na vjebama se provodi provjera savladanih vjetina koje su studentu
navedene u kartonu praktine nastave. Pet pozitivnih ocjena na vje-
bama vrijede po 4 boda i pribrajaju se ukupnom broju bodova posti-
gnutim na testovima. Negativne ocjene na vjebama ne oduzimaju se
ukupnom broju bodova postignutim na testovima. Savladana predvi-
ena znanja i vjetine navedene u kartonu praktine nastave su uvjet
za formiranje konane ocjene.
Zavrni ispit
Ukoliko student nije zadovoljio na testu ili nije zadovoljan ocjenom,
ima mogunost ponovnog polaganja na zavrnom ispitnom roku.
Konana ocjena se formira na osnovu ukupnog broja ostvarenih bodo-
va na parcijalnim ispitima ili zavrnom ispitu kao i bodova ostvarenih
na praktinoj nastavi za savladana znanja i vjetine.
46
5. Metode procjene
znanja
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere zna-
nja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
6. Literatura Obavezna
Hadiahmetovi Z. Urgentna medicinska pomo, izdava; Dover &
Co, Sarajevo, 2011.
Proirena
Hadiahmetovi Z. Urgentna medicinska pomo u prehospitalnom
postupku, U ii F. Ratna hirurgija za studentne medicine, NIR, Sara-
jevo, 2001.; 75 91 (univerzitetski udbenik)
Sekelj A. i suradnici Prva pomo (doktrina i praksa), Medicinska
naklada, Zagreb,2006.
Dopunska
Hadiahmetovi Z., Vavra Hadiahmetovi N. Traumatologija,
Avicena, Sarajevo, 2005. (univerzitetski udbenik)
7. Napomena Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vjebe odravaju se prema izvedbenom programu nasta-
ve u odgovarajuim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju. Broj stu-
denata po asistentu je izmeu 6 i 8. Raspored studenata po grupama
bie na oglasnoj tabli Amfteatra Medicinskog fakulteta u KCUS-u.
Bez uredne sanitarne knjiice nije mogue pohaati vjebe.
Zavrnom pismenom ispitu pristupaju studenti koji su pozitivno ocje-
njeni na vjebama. Poloene vjebe se priznaju i na slijedeem ispitu u
toku jedne kolske godine.
Opravdanost izostanka sa vjebi dokazuje se valjanim potvrdama. Stu-
dent moe nadoknaditi vjebe samo uz opravdanje (najvie do 20 %
izostanaka).
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12 14 sati uz prethod-
ni dogovor sa predmetnim nastavnikom ili na e mail:
curgmed@bih.net.ba
47
PLAN PREDMETA:
URGENTNA MEDICINSKA POMO
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: Znaaj, uloga i principi urgentnog medicinskog zbri-
njavanja oboljelih i povrijeenih
Vjebe: Utvrivanje klinikih prioriteta (trijaa, stepeni hitnosti) u
urgentnom zbrinjavanju
1
1
Sedmica 2. Predavanje: Anatomija gornjih dinih puteva. Topografska ana-
tomija srca i velikih krvnih ila i mjesta za palpaciju pulsa
Vjebe: Pregled bolesnika, postupak sa povrijeenom osobom,
utvrivanje stanja svijesti, disanja, cirkulacije - A, B, C, D protokol
(metode provjeravanja), utvrivanje smrti
1
1
Sedmica 3. Predavanje: ok, kvalifkacija povreda i promjena, rane i krvare-
nja (vanjska i unutarnja), traumatske amputacije
Vjebe: Oslobaanje prohodnosti gornjih dinih puteva (defeksija
glave, podizanje donje eljusti, evakuacija povraenog sadraja)
1
1
Sedmica 4. Predavanje: Kraniocerebralne povrede i poremeaj svijesti
Vjebe: Oslobaanja zranog puta i tehnike umjetnog disanja
(usta na usta, usta na nos, upotreba samoireeg balona i maske,
upotreba Guedelovog tubusa), NATO poloaj, Heimleichov hvat
1
1
Sedmica 5. Predavanje: Povrede grudnog koa, trbuha, ekstremiteta, kime
i karlice
PARCIJALNI ISPIT 1
1
1
Sedmica 6. Predavanje: Akutne bolesti/stanja koja ugroavaju ivot (ne-
svjestica - sinkopa, srani udar infarkt miokarda, modani udar
infarkt mozga ili izljev krvi u mozak, epilepsija padavica, hi-
poglikemija, hiperglikemija, dijabetina koma, gastrointestinalna
krvarenja)
Vjeba: Vanjska masaa srca (odreivanje mjesta sternalne kompre-
sije, kompresivna dubina i frekvenca, odnos sa brojem ventilacija).
Prekordijalni udarac. Oivljavanje sa jednim i dva spasioca. Principi
defbrilacije. Oivljavanje u specifnim uvjetima (djeca, povrijeeni,
pothlaeni, utopljenici, kod udara elektrinom strujom, otrovanja)
1
1
Sedmica 7. Predavanje: Opekline i smrzotine, akcidentalna stanja (strana tijela
u dinom putu, utapanje, vjeanje, hipertermija, hipotermija, udar
elektrinom strujom, udar groma, dekompresijska/kesonska/ bolest)
Vjeba: Urgentna medicinska pomo pri guenju stranim tijelom
(kod djece do 1 godine, djece od 1 8 godina), alternativne meto-
de pomoi (PD konikotomija))
1
1
48
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 8. Predavanje: Otrovanja (gljivama, biljkama, pesticidima, kiselina-
ma i bazama, etilen glikolom, bojnim otrovima) , alergijske reak-
cije na hranu i lijekove
Vjebe: Privremene metode zaustavljanja krvarenja; bez odgode
digitalna kompresija bez zavojnog materijala, digitalna kompre-
sija pritiskom na ranu zavojnim materijalom, stabilizirajue mjere
sa odgodom kompresivni zavoj, tamponada, prinudne mjere bez
odgode podvezivanje (Escmarch, Garoux)
1
1
Sedmica 9. Predavanje: Ugrizi i ubodi zmija, insekata, ivotinja
Vjebe: Principi i tehnike postavljanja tipinih zavoja i poveza (za-
voj prsta, silazna osmica ake, okretajni zavoj podlaktice, razilazna
kornjaa lakta, uzlazna osmica ramena)
1
1
Sedmica 10. Predavanje: Kardiopulmonalna reanimacija (kada i kako je pri-
mjeniti). Specifnosti reanimacijskih postupaka kod odraslih i
djece. AED defbrilacija
Vjebe: Transport pacijenata u okviru mjera urgentne medicinske
pomoi; izbor sredstava za transport, transportni poloaji;
1
2
Sedmica 11. Vjebe: Principi i tehnike postavljanja tipinih zavoja i poveza
(osmica vrata, veliki zavoj vrata i lea, zvijezda na leima i prsima,
uzlazna osmica prednje i stranje strane kuka, prilazna kornjaa ko-
ljena, silazna osmica stopala, povez ake tipa smotuljka, iroki po-
vez cijele ruke, osmica lakta, kruni povez nadlaktice i podlaktice,
povez ramena, grudnog koa, povez amputacijskog bataljka, povez
kuka sa dvije marame, iroki povez potkoljenice, kornjaa pete, Ru-
ska kapa, vorasti zavoj sljepoonice, zavoj za jedan obraz, zavoj za
jedno i oba oka, kornjaa uha, praka za nos, zavoj za potiljak)
2
Sedmica 12. Vjebe: Ciljevi i principi imobilizacije. Sredstva za (prirunu ati-
pinu) imobilizaciju (priruna atipina). Skidanje zatitne kacige
2
Sedmica 13. Vjeba: Namjenska (standardna) sredstva imobilizacije; Krame-
rove udlage, trakciona udlage, pneumatske vakumske udlage uz
odgovarajui zavojni materijal. Imobilizacija gornjih, donjih ek-
stremiteta, kime, vilica
2
Sedmica 14. Vjebe: Urgentni medicinski postupci u situacijama; ujeda zmija
i insekata (serum, press bandaa), trovanja (identifkacija, elimi-
nacija otrova, kontrola ivotnih funkcija i eventualna primjena
osnovnih principa BLS), opekotina i smrzotina (nakon provedene
procjene), poroaja u nepripremljenim uvjetima
2
Sedmica 15. PARCIJALNI ISPIT II 1
Sedmica 16. ZAVRNI ISPIT za studente koji nisu poloili parcijalni/e ispit/e
Sedmica 17-20. Dopunska nastava.
POPRAVNI ISPIT za studente koji nisu poloili zavrni ispit
49
Code BAM 016 Naslov predmeta: UVOD U ZNANSTVENOISTRAIVAKI RAD
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: I ECTS kredita: 2.5
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Nedad Mulabegovi
Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Ciljevi nastave predmeta obuhvataju slijedee:
Upoznavanje sa osnovnim principima znanstvenoistraivakog
rada u medicini
Osposobljavanje studenata za itanje znanstvenoistraivakih
radova i procjenjivanje teine dokaza, te pisanje i prezentiranje
strunih i znanstvenih radova
Razvoj stava o neophodnosti etikog i detaljnog pristupa planira-
nju i provoenju studija u biomedicini.
2. Svrha predmeta Na ovom predmetu student treba usvojiti osnovna znanja o metodolo-
giji provoenja istraivanja u medicini (predklinika i klinika), upozna-
ti se sa osnovnim odlikama dizajna istraivanja, te tumaenja rezultata
istraivanja. Studentu e se dati osnova potrebna za planiranje i dizaj-
niranje istraivakog projekta u medicini, uz osposobljavanje studena-
ta za samostalno pisanje seminarskog rada. Nakon poloenog ispita
student treba biti sposoban za kritiko itanje medicinskih publikacija
i adekvatno osnovno pretraivanje medicinske literature.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Uvod u znanstvenoistraivaki rad student
e stei slijedea znanja:
Modul 1. Znanost u medicini
Historija razvoja znanstvene medicinske misli, medicina i paramedicina,
temelji znanstvene misli i posebnosti znanstvenog naina miljenja,
znanstvena hipoteza i njeno formiranje.
Modul 2. Pretraivanje medicinske literature i informacija
dostupnih na internetu
Osnovne karakteristike medicinske literature, vrste medicinskih infor-
macija, elektronski izvori medicinskih informacija i procjena njihovog
kvaliteta, pretraivanje medicinske literature i informacija dostupnih
na internetu.
Modul 3. Nain pisanja strunog i znanstvenog rada
Vrste medicinskih publikacija, struktura znanstvene publikacije, pisa-
nje i publiciranje znanstvenog rada, kritika prosudba injenica predo-
enih u znanstvenom radu.
Modul 4. Istraivanja u medicini
Vrste istraivanja u medicini, eksperimentalne studije i klinike studije,
etiki principi u medicinskim istraivanjima, formiranje uzorka za istra-
ivanje, pravljenje protokola istraivanja, prikupljanje podataka i nji-
hova obrada, prikazivanje podataka. Medicina bazirana na dokazima.
50
Kroz nastavu predmeta Uvod u znanstvenoistraivaki rad student
e ovladati slijedeim vjetinama:
- Vjetine koje student treba da usvoji:
1. Formuliranje znanstvenih i medicinskih problema
2. Kritiko prosuivanje dostupnih dokaza i efkasno koritenje priku-
pljenih informacija u rjeavanju postavljenog problema
3. Prepoznavanje relevantne literature i njena pravilna upotreba
4. Uspjeno pretraivanje dostupnih izvora informacija
5. Ovladavanje metodologijom pisanja seminarskog rada
Kroz nastavu predmeta Uvod u znanstvenoistraivaki rad student
treba usvojiti slijedee stavove:
1. Nunost interdisciplinarnog pristupa znanstveno istraivakom radu
2. Etiki kriteriji se moraju potivati u biomedicinskom istraivanju
3. Pristup planiranju i provoenju istraivanja u medicini mora biti
studiozan i sveobuhvatan
4. Neophodnost kritikog razmiljanja kako u znanstvenom radu, tako
i u klinikoj praksi
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku:
predavanja (15 sati) za sve studente
seminari (15 sati) za grupe do 40 studenata
U toku seminara e se koristiti razliite metode rada: rad u malim gru-
pama, diskusija, projektni zadatak, pisanje seminarskog rada, prezen-
tacije studenata.
5. Metode procjene
znanja
Prilikom ocjenjivanja uzima se u obzir slijedee:
1) Kontinuirana provjera znanja
Esej 1
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a minimalan uvjet za
uspjeno uraen esej je 5 bodova.
Esej 2
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a minimalan uvjet za
uspjeno uraen esej je 5 bodova.
Parcijalni ispit 1 test
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 25 bodova, a minimalan uvjet za
uspjeno uraen test je 12 bodova.
Projektni zadatak
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 12 bodova, a minimalan uvjet za
uspjeno uraen projektni zadatak je 8 bodova.
Seminarski rad
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 8 bodova, a minimalan uvjet za
uspjeno strukturiran seminarski rad je 5 bodova.
Parcijalni ispit 2 test
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 40 bodova, a minimalan uvjet za
uspjeno uraen test je 20 bodova.
51
2) Zavrna provjera znanja test
Studenti koji nisu poloili gradivo u okviru jednog od parcijalnih ispita
mogu to uiniti na zavrnom ispitu.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama.
6. Literatura Obavezna
Marui M. i sur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 3. izdanje, Medicinska
naklada Zagreb. 2004
Mulabegovi N. i sur. Udbenik u pripremi
Proirena
Hukovi S., Konjhodi F., Mulabegovi N. Metodologija klinikih
istraivanja, Je, Sarajevo, 1997.
Dopunska
Thomas L. Najmlaa znanost: biljeke promatraa medicine. Zagreb:
Medicinska naklada 1995.
7. Napomena Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12 14 sati uz
prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail
amela.dervisevic@mf.unsa.ba
52
PLAN PREDMETA:
UVOD U ZNANSTVENOISTRAIVAKI RAD
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: Historija razvoja znanstvene medicinske misli, medi-
cina i paramedicina. Temelji znanstvene misli i posebnosti znan-
stvenog naina miljenja. Znanstvena hipoteza i njeno formiranje
2
Sedmica 2. Seminar: Osnovi eksperimentalne medicine. Pisanje eseja. 2
Sedmica 3. Predavanje: Osnovne karakteristike medicinske literature, vrste
medicinskih informacija. Elektronski izvori medicinskih informacija
i procjena njihovog kvaliteta. Pretraivanje medicinske literature i
informacija dostupnih na internetu. Traenje relevantnog asopisa.
2
Sedmica 4. Seminar: Klasini i elektronski izvori medicinskih informacija
(projektni zadatak). Priprema za pisanje seminarskog rada.
2
Sedmica 5. Predavanje: Vrste medicinskih publikacija. Struktura znanstvene
publikacije. Pisanje i publiciranje znanstvenog rada.
2
Sedmica 6. Seminar: Prikupljanje informacija (projektni zadatak). Pisanje
seminarskog rada.
2
Sedmica 7. Predavanje: Vrste istraivanja u medicini, biomedicinske studije.
Etiki principi u biomedicinskim istraivanjima.
2
Sedmica 8. Seminar: Pisanje seminarskog rada. 2
Sedmica 9. PARCIJALNI ISPIT 1 2
Sedmica 10. Seminar: Defniranje dizajna biomedicinske studije. Prosuivanje
etikog aspekta klinike studije.
2
Sedmica 11. Predavanje: Formiranje uzorka za istraivanje i pravljenje proto-
kola istraivanja. Prikupljanje, obrada i prikazivanje podataka.
2
Sedmica 12. Seminar: Obrada i prikaz podataka (varijable, zbunjujui faktori...) 2
Sedmica 13. Predavanje: Medicina bazirana na dokazima. Kritika prosudba
injenica predoenih u znanstvenom radu.
2
Sedmica 14. Seminar: Ralanjivanje strukture i tumaenje sadraja znanstve-
nog rada.
2
Sedmica 15. PARCIJALNI ISPIT 2 2
Sedmica 16. Zavrni ispit
Sedmica 17-20. Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
53
IZBORNI PREDMETI PRVOG SEMESTRA
Code BAM 017 Naslov predmeta: MEDICINSKI ENGLESKI JEZIK
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar I ECTS kredita: 2,5
Status: izborni Sedmica: 15 Ukupno asova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Milica Babi
Uslovi za pohaanje nastave: nema uslova
1. Ciljevi predmeta Cilj je da se nastavom iz predmeta Medicinski engleski jezik studenti
osposobe da u odgovarajuem okruenju komuniciraju na engleskom
jeziku, koriste medicinski engleski jezik u stvarnim situacijama, te da se
kroz interaktivan nain uenja u njima pobudi elja za dalje usavrava-
nje znanja i vjetina iz engleskog jezika.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da studenti savladaju osnovne medicinske pojmove
(simptomi, bolesti, dijelovi tijela itd.), da se uz pomo istih informira-
ju o zdravstvenom stanju pacijenta, preporue i obave odgovarajue
pretrage i tretman, te popune odgovarajue formulare i koriste se me-
dicinskom literaturom pisanom na engleskom jeziku proirujui tako
svoje znanje iz datog predmeta.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu iz predmeta Medicinski engleski jezik studenti e usvo-
jiti slijedea znanja:
1. Gramatika: prepozicije, upitni oblici, glagolska vremena (Present
Simple, Past Simple, Present Perfect), modalni glagoli (can, could,
will, would, may, might, must, ought to, should);
2. Vokabular: dijelovi tijela, osnovni medicinski pojmovi, objekti i
osoblje koje se nalazi u bolnici, odjeli u bolnici, upuivanje molbi,
davanje uputa i savjeta, medicinski pojmovi, simptomi i bolesti,
opisivanje simptoma, istraivanje simptoma, anamneza, skraenice,
vjetine komuniciranja, ugovaranje termina, pisanje uputnica
Kroz nastavu iz predmeta Medicinski engleski jezik studenti e ovla-
dati sljedeim vjetinama:
odgovarajui jezik za postavljanje pitanja u svrhu ispitivanja zdrav-
stvenog stanja pacijenata,
ispravna glagolska vremena za izraavanje sadanjosti, prolosti, te
prolosti povezane sa sadanjim stanjem,
ispravni modalni glagoli za izraavanje molbi, savjeta, zahtjeva,
zabrana, pretpostavki, neophodnosti i obaveza,
odgovarajui rjenik za opisivanje ljudskog organizma, bolnice i
osoblja iz struke,
odgovarajui rjenik za ispitivanje i opisivanje razliitih simptoma i
bolesti,
skraenice koje se obino koriste u struci,
odgovarajui jezik za interakciju sa pacijentima i kolegama
54
Vjetine koje studenti trebaju znati praktino izvesti nakon odsluane nastave:
popunjavanje veine obrazaca sa osobnim informacijama,
shvatanje jasnih tekstova na teme iz struke,
snalaenje u svakodnevnim situacijama,
praenje ili dranje govora na poznatu temu ili praenje razgovora
na prilino iroki spektar tema,
opisivanje razliitih situacija uz koritenje pravilnog izraavanja,
shvatanje opisa osjeanja i elja,
pisanje uputnice
Nakon odsluane nastave iz predmeta Medicinski engleski jezik stu-
denti bi trebalo da usvoje slijedee stavove:
pozitivan stav prema uenju stranih jezika i uenju uope,
pozitivan stav prema timskom radu u rjeavanju zadataka i pripre-
mi prezentacija,
tolerantnost prema stavovima koje izraze drugi studenti.
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku:
predavanja (15 sati)
vjebi (15 sati)
Za savladavanje nastavnog programa nastava se izvodi u formi inte-
raktivnog rada i to:
predavanja interaktivni nain poduavanja u kom su studenti aktiv-
ni uesnici u nastavnom procesu,
vjebe rad u grupama i parovima u kom studenti simuliraju stvarne
situacije iz struke i na taj nain vjebaju jezik koji su prethodno nauili
5. Metode procjene
znanja
ISPIT
Polusemestralni test; Zavrni test; Zavrni ispit
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
6. Literatura 1. Eric H. Glendinning, Ron Howard. Professional English in Use - Medicine,
2. Check Your English Vocabulary for Medicine, Third Edition, A&C Black
7. Napomena: Studenti su duni da aktivno slijede predviene aktivnosti i redovno
prisustvuju i aktivno uestvuju u svim oblicima nastave. Predavanja i
vjebe odravaju se prema izvedbenom programu nastave. Opravda-
nost izostanaka sa vjebi i predavanja dokazuje se vjerodostojnim po-
tvrdama. Termin konsultacija za studente je svaki dan nakon nastave.
55
PLAN PREDMETA:
MEDICINSKI ENGLESKI JEZIK I
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: Parts of the body
Vjebe: Body parts categories
1
1
Sedmica 2. Predavanje: Medical practitioners
Vjebe: Word formation (nouns), Two-word expressions
1
1
Sedmica 3. Predavanje: Hospitals / Symptoms and signs
Vjebe: Plural formation, Word formation (adjectives)
1
1
Sedmica 4. Predavanje: Blood / Bones
Vjebe: Opposites prefxes, Word formation (verbs)
1
1
Sedmica 5. Predavanje: Childhood / The endocrine system
Vjebe: Nouns, Adjectives
1
1
Sedmica 6. Predavanje: The eye / The gastrointestinal system
Vjebe: Verbs
1
1
Sedmica 7. Midterm Test 2
Sedmica 8. Predavanje: Gynaecology / Pregnancy and childbirth
Vjebe: Verbs (past tense regular verbs)
1
1
Sedmica 9. Predavanje: The heart and circulation
Vjebe: Verbs (mixed tenses)
1
1
Sedmica 10. Predavanje: The nervous system
Vjebe: Phrasal verbs
1
1
Sedmica 11. Predavanje: The respiratory system / The urinary system
Vjebe: Verbs (active/passive)
1
1
Sedmica 12. Predavanje: The skin
Vjebe: Adverbs, Prepositions
1
1
Sedmica 13. Predavanje: Basic investigations / Taking a history
Vjebe: Abbreviations, Symptoms and common illnesses
1
1
Sedmica 14. Predavanje: Physical examination / Explaining diagnosis and tre-
atment
Vjebe: Diagnosis, Instruments and equipment
1
1
Sedmica 15. Final test 2
56
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili ele popraviti ocjenu
2
Sedmica 17-20. Dopunska nastava i popravni ispitni rok
57
Code BAM 018 Naslov predmeta: HISTORIJA MEDICINE
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: I ECTS kredita: 2,5
Status: izborni Sedmica: 15 Ukupno asova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Dragana Niki
Uslov za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Uoavanje neprekinute veze izmeu prolosti i sadanjosti medicine
kao preduvjeta za razumijevanje mehanizama nunih za oblikovanje
buduih stavova u ljekarskoj praksi.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da student prihvati historijski pristup posmatranja
i istraivanja u medicini uoavajui na konkretnim primjerima iz medi-
cinske prolosti.
3. Ishodi uenja U toku nastave predmeta Historija medicine student e usvojiti slije-
dea znanja:
Modul 1. Historija poimanja zdravlja i bolesti
Cilj modula je sagledati nain posmatranja zdravlja i bolesti kroz histo-
riju sa stanovita pojedinca, ljekara i drutva
Modul 2. Historija narodnog i strunog znanja o vodeim
bolestima
Cilj modula je dati hronoloki pregled razvoja medicinske misli i prakse
kroz razvoj mjera zdravstvene zatie preko primjene najnovijih metoda
dijagnostike i lijeenja.
Modul 3. Velikani medicinske misli i prakse
Cilj ovog modula je upoznavanje sa vodeim naunicima iz oblasti me-
dicine
Modul 4. Nastanak ljekarske profesije
Cilj modula je sagledati nastanak ljekarske profesije i doprinos ljekara
razvoju medicinske misli i prakse
Modul 5. Kratki pregled razvoja medicine u Bosni i Hercegovini,
sa osvrtom na specifnosti pojedinih podruja
Cilj modula je sagledati specifnosti razvoja medicine na prostoru
Bosne i Hercegovine
Vjetine koje student treba da usvoji:
1. pronalaenje historijskih izvora i njihovo pravilno koritenje
2. usvajanje metodologije izrade seminarskog rada
3. javna prezentacija seminarskog rada i voenje diskusije na zadanu
temu
Nakon odsluane nastave student treba da usvojiti slijedee stavove:
1. historija medicine je plod sila istine i zablude kao i neprekidnog
napretka misli kroz stoljea
2. svako otkrie u medicini je rezultat rada velikog broja ljudi nauni-
ka entuzijasta
3. cijenjenje i potovanje rada plejade uenih ljudi u ranijim periodi-
ma razvoja nauke
4. razgraniavanje i produbljivanje medicinskih saznanja je preduslov
napretku zdravstvene zatite
58
4. Metode uenja Nastava se izvodi:
Predavanja (15 predavanja) sa aktivnim ueem studenata ( tip kratkih
testova / kvizova sa 5 pitanja) i prezentacija seminarskih radova.
Interaktivna nastava (15 sati vjebi) tipa diskusije i konsultacija za izra-
du seminarskih radova i njihova prezentacija
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenta sadri slijedee elemente:
Kratki testovi / kvizovi / 5 kvizova. Svaki kviz ima 5 pitanja sa 3-5
odgovora. Maksimalni broj bodova 10, minimalan broj bodova 6
Seminarski rad/vjebe: prezentacija na predavanju: 20 bodova
prezentacija na vjebi: 17 bodova
bez prezentacije: 15 -13 bodova
minimalni uslov: 11 bodova
Parcijalni ispit 1: sastoji se od MCQ testa i esejskih pitanja: (nosi mak-
simalno 30 bodova, minimalno 17 bodova)
Parcijalni ispit 2: esej (maksimalno 40 bodova, minimalno 21 bod)
Zavrni ispit Ukoliko studenti nisu zadovoljili na parcijalnim ispiti-
ma/ispitu ili nisu zadovoljni ocjenom uspostavljenom na osnovu par-
cijalnih ispita.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere zna-
nja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
6. Literatura Obavezna:
1. Glezinger L. Povijest medicine. Zagreb, kolska knjiga, Zagreb, 1978
2. Stanojevi V. Istorija medicine. Medicinska knjiga Bgd-Zg, 1962
3. krobonja A, Muzur A, Rotschild V. Povijest medicine za praktiare.
Adami, Rijeka, 2003.
6. Literatura Proirena:
1. Jeremi R. Prilozi istoriji zdravstvenih i medicinskih prilika BiH pod
Turskom i Austrougarskom. Nauna knjiga Beograd, 1951.
2. Otto L. Bettmannn. A pictorial history of medicine. Charles C Thomas,
Spinglfeld Illinois USA; 1956
Dopunska:
1. Mai I. Korijeni medicine i zdravstva u BIH Avicena 2004.
7. Napomena Termin konsultacija za studente je svaki dan od 1214 sati uz predhod-
nu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail:
socijalna.medicina@mf.unsa.ba
59
PLAN PREDMETA:
HISTORIJA MEDICINE
Sedmica Oblik nastave i gradiva Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: Uvod u izuavanje historije medicine (historijski
izvori, dokumentacija razvoja medicinske misli)
Vjebe - seminarski rad : Korelacija historije medicine sa drugim
naukama
1
1
Sedmica 2. Predavanje: Historija poimanja zdravlja i bolesti (nain sagleda-
vanja i posmatranja zdravlja i bolesti kroz historiju sa stanovita
pojedinca i drutva)
Vjebe - seminarski rad : Poimanje zdravlja i bolesti u grko -
rimskoj kulturi
1
1
Sedmica 3. Predavanje: Historija poimanja zdravlja i bolesti (nain sagleda-
vanja posmatranja zdravlja i bolesti kroz historiju sa stanovita
ljekara)
Vjebe - seminarski rad : Poimanje zdravlja i bolesti u XX stoljeu
1
1
Sedmica 4. Predavanje: Historija narodnog znanja o vodeim bolestima
(hronoloki pregled razvoja narodne medicine vjerovanja, nai-
ni lijeenja, posmatranja bolesti)
Vjebe - seminarski rad: Magija i vjerovanja u narodnoj medicini
1
1
Sedmica 5. Predavanje: Historija strunog znanja i prakse o vodeim bole-
stima (hronoloki pregled razvoja strunog znanja naini lijee-
nja, posmatranja bolesti)
Vjebe - seminarski rad Osnivanje prvih medicinskih kola i
fakulteta u svijetu
1
1
Sedmica 6. Predavanje: Mjere zdravstvene zatie preko primjene najnovijih
metoda dijagnostike i lijeenja
Vjebe - seminarski rad Eradikacija vodeih zaraznih bolesti
1
1
Sedmica 7. Parcijalni ispit modul 1,2
Predavanje Velikani medicinske misli i prakse (upoznavanje sa
vodeim naunicima iz oblasti medicine iz perioda grko-rimske
kulture i srednjovjekovnog perioda)
Vjebe - seminarski rad Hipokrat i njegovo djelo
1
1
Sedmica 8. Predavanje: Velikani medicinske misli i prakse (upoznavanje sa
vodeim naunicima iz oblasti medicine iz perioda renesanse do
XIX stoljea)
Vjebe - seminarski rad Harvej i njegovo otkrie, te drugi nau-
nici i njihov doprinos medicini iz ovih perioda
1
1
60
Sedmica 9. Predavanje: Velikani medicinske misli i prakse (upoznavanje sa
vodeim naunicima iz oblasti medicine XX stoljea)
Vjebe - seminarski rad: Ljekari Nobelovci, diskusija o najznaaj-
nijim naunicima i njihovim otkriima
1
1
Sedmica 10. Predavanje: Velikani medicinske misli i prakse (upoznavanje sa
vodeim naunicima iz oblasti arapske medicine)
Vjebe - seminarski rad: Kanon medicine - diskusija o dopri-
nosu Avicene napretku medicine
1
1
Sedmica 11. Predavanje: Nastanak ljekarske profesije i ene ljekari (ukljuiva-
nje ena u medicinsku profesiju i njihov doprinos medicini)
Vjebe - seminarski rad: Florens Nejtingel, doprinos razvoju me-
dicinske njege i znaajne lijenice i medicinske sestre u medicini
1
1
Sedmica 12. Predavanje: Kratki pregled razvoja medicine u Bosni i Hercegovini
(etape u razvoju medicinske misli)
Vjebe - seminarski rad: Poeci razvoja medicine u BiH
1
1
Sedmica 13. Predavanje: Medicina u Bosni i Hercegovini u doba otomanske i
austrougarske vladavine
Vjebe - seminarski rad: Prvi domai kolovani medicinski kadar
i njihov doprinos razvoju medicine u BiH
1
1
Sedmica 14. Predavanje: Medicina u Bosni i Hercegovini u doba izmeu dva
svjetska rata i nakon Drugog svjetskog rata (poetak rada medi-
cinskog, stomatolokog i farmaceutskog fakulteta i medicinskih
kola i uspjesi medicine).
Vjebe - seminarski rad: ivot i djelo Andrije tampara i drugih
ljekara zaslunih za razvoj medicine u BIH
1
1
Sedmica 15. Predavanje: Narodna i tradicionalna medicina u BiH (ljekarue,
franjevci, travari)
Vjebe - seminarski rad: Tradicionalna mjesta lijeenja u BiH
Parcijalni ispit 2 moduli 3, 4, 5
1
1
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima/ispitu ili ele popraviti ocjenu
Sedmica 17-20. Dopunska nastava i popravni ispitni rok
61
Code BAM 019 Naslov predmeta: PRIJE NEGO TO SMO ROENI
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar I ECTS kredita: 2.5
Status: izborni Sedmica: 15 Ukupno asova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof dr Selma Alielebi
1. Ciljevi predmeta Cilj predloenog predmeta je pruiti studentu dodiplomskog studija
medicine dodatne spoznaje o prenatalnom razvoju ovjeka iji se te-
melji ue u predmetu embriologija. Kliniki orijentirani pristup pove-
zuje znanja embriologije s klinikom praksom.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je obuhvaanje znanja koja su potrebna za praenje
embrionalnog razvoja ovjeka i upoznavanje sa svim zbivanjima koja
prethode normalnom razvoju. To se prvenstveno odnosi na suvreme-
ne spoznaje o normalnoj gametogenezi, mehanizmu oplodnje i grai
spolnih organa.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Prije nego to smo roeni student e usvojiti
slijedea znanja:
produbiti znanja o suptilnim mehanizmima ukljuenim u embrioi
fetogenezu.
nove spoznaje o normalnom i abnormalnom razvoju, a koje su
potrebne kao temelj za razumijevanje medicinskih disciplina (gine-
kologija, porodnitvo, pedijatrija, korektivna kirurgija).
nauiti normalne parametre embrionalnog i fetalnog razvoja.
spoznati osnovne pojmove teratologije i usvojiti znaenje etiopato-
genetskih faktora kljunih za abnormalni razvoj.
nauiti kritina i vulnerabilna razdoblja razvoja ovjeka s obzirom
na djelovanje teratogenih faktora.
nauiti o medicinskom i socijalnom problemu anomalija razvitka.
nauiti koji su utjecaji okoline na fetus, kako ih registrira i kako
reagira na stres.
usvojiti znanja o mehanizmu oplodnje, te samostalno razmotriti
mogunosti i uvjete medicinski potpomognute oplodnje.
nauiti ta je to reproduktivno zdravlje.
Vjetine koje student treba znati praktino izvesti (zna kako i ini):
1. detaljno mikroskopirati i analizirati majin dio na histolokim pre-
paratima placente
2. detaljno mikroskopirati i analizirati fetalni dio na histolokim prepa-
ratima placente i pupkovine
3. nacrtati histoloke preparate placente i pupkovine
4. obiljeiti strukturne dijelove na crteima histolokih preparata pla-
cente i pupkovine
5. nainiti elementarne metode citogenetike pretrage koja se koristi
u prenatalnoj dijagnostici.
Vjetine koje student treba poznavati (zna kako):
1. promatrati, analizirati i izmjeriti svjeu placentu i pupkovinu
2. primijeniti test za dokazivanje trudnoe
3. koristiti pregled amnionske tekuine u prenatalnoj dijagnostici
62
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
1. povezivanje znanja steenih u predmetima Biologija, Anatomija,
Medicinska biokemija, Fiziologija te Histologija i embriologija po-
moi e studentu pri usvajanju novih spoznaja i lakem razumijeva-
nju klinikih predmeta na kasnijim godinama studija (ginekologija i
porodiljstvo, pedijatrija).
2. upoznati uvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi tok trudnoe bio
normalan, a embrionalni i fetalni razvoj neporemeen.
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku:
Predavanja (12 sati) za sve studente
Praktine vjebe (6 sati) za sve studente
Seminari (12 sati) za sve studente
5. Metode procjene
znanja
Pri ocjenjivanju uzima se u obzir: kontinuirana provjera znanja (praktine
vjebe i seminarski rad), te pokazano znanje na zavrnom/ popravnom ispitu.
Seminarski rad - skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a mi-
nimalan uvjet za uspjeno uraen seminarski rad je 2 boda.
Praktine vjebe - skala ocjenjivanja ima maksimalno 40 bodova. Stu-
dent se ocjenjuje na vjebama i seminarima (8 puta ukupno) na nain
da u pisanoj formi testa odgovori na 5 kratkih pitanja. Svaki taan od-
govor nosi po 1 bod.
Zavrni/popravni ispit - skala ocjenjivanja ima maksimalno 50 bodova.
Ocjenjuje se pismeni rad studenta tj. odgovori na 10 esej pitanja. Svaki
taan odgovor nosi 5 bodova. Uvjet za izlazak na zavrni/popravni ispit
je redovno pohaanje nastave.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
6. Literatura Obavezna:
1. Alielebi, S., Mornjakovi, Z., Ibrulj, S.: Vodi za praenje nastave iz
izbornog predmeta Prije nego to smo roeni, Medicinski fakultet,
Sarajevo, 2010
Dopunska
1. Sadler TW: Langmanova medicinska embriologija, 7. izd., kolska
knjiga, Zagreb, 1996.
7. Napomena Grupa studenata koji pohaaju ovaj izborni predmet kree se od mini-
malno 20 do maksimalno 40 studenata.
Termin konsultacija za studente je svaki radni dan od 11,3013,00 sati
uz prethodnu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail:
selma.alicelebic@mf.unsa.ba ili histologija.sekretarica@mf.unsa.ba
63
PLAN PREDMETA:
PRIJE NEGO TO SMO ROENI
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: Prenatalni razvoj. Znaenje i svrha prouavanja
humane embriologije. Kritina razdoblja razvoja. Embrionalno i
fetalno razdoblje. Teratogeni faktori.
2
Sedmica 2. Predavanje: Gametogeneza. Na temelju znanja o grai spolnih
lijezda obuhvatiti dobne promjene u odnosu na spolnu zrelost
i razvoj spolnih stanica i lijezda kao pretpostavke normalne re-
produkcije.
2
Sedmica 3. Seminar: Koncepcija i kontracepcija. Na temelju znanja iz biolo-
gije usvojiti znanja o procesu oplodnje. Pojam plodnostneplod-
nost. Kontracepcija i kontracepcijska sredstva u ena i mukaraca.
2
Sedmica 4. Predavanje: Proces oplodnje i medicinski potpomognuta oplodnja.
Kliniki pristup lijeenju neplodnosti. Kliniki pristup i indikacije
medicinski potpomognutoj oplodnji.
Vjebe: mikroskopiranje, crtanje i obiljeavanje strukturnih dije-
lova histolokih preparata placente i pupkovine.
1
1
Sedmica 5. Predavanje: Prvi mjesec razvoja. Spoznati bitne faze ranog ra-
zvoja: oplodnju, brazdanje, implantaciju, gastrulaciju i neurulaci-
ju. Usvojiti morfogenetske procese tijekom ranog razvoja.
1
Sedmica 6. Seminar: Fetalni rast i sazrijevanje. Faktori rasta zametka. Mjere-
nje intrauterinog rasta. Intrauterini zastoj u rastu. Znaaj amnion-
ske tekuine za normalni fetalni rast.
2
Sedmica 7. Seminar: Testovi za dokazivanje trudnoe. Imunologija trudnoe,
rhesus imunizacija. Majin i fetalni imunoloki sustav. Rh-inkom-
patibilnost.
2
Sedmica 8. Predavanje: Morfofunkcionalne promjene organskih sistema
ene tokom trudnoe. Uloga hormonskih faktora i promjene
majinog metabolizma u trudnoi.
2
Sedmica 9. Predavanje: Znaenje embriologije u klinikoj praksi.
Vjebe: Morfoloki i dinamiki razvoj embrija prikazan trodimen-
zionalnim i etverodimenzionalnim ultrazvukom.
1
1
64
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 10. Seminar: Vieplodna trudnoa. Vrste i uestalost blizanakih
trudnoa. Poremeaji vieplodnih trudnoa.
2
Sedmica 11. Predavanje: Prenatalna citogenetika dijagnostika. Upoznati
osnove citogenetike dijagnostike, te indikacije i nain primjene.
Metode klasine i metode molekularne citogenetike.
Vjebe: Tehnika kultiviranja stanica periferene krvi. Biodozime-
trijska analiza. Ionizirajue zraenje i reproduktivno zdravlje.
1
1
Sedmica 12. Predavanje: Kromosomski poremeaji u spontano pobaenim,
mrtvoroenim i ivoroenim plodovima: tipovi - incidenca.
Vjebe: Metode klasine citogenetike: slaganje kariograma sin-
droma Turner i Klinefelter.
1
1
Sedmica 13. Seminar: Embrionalne matine stanice. Svojstva i primjena ma-
tinih stanica. Znaenje embrionalnih matinih stanica u otkriva-
nju zakonitosti embrionalnog razvoja, te u moguoj primjeni u
nadomjesnoj terapiji stanicama.
2
Sedmica 14. Vjebe: Posjeta Klinici za ginekologiju i porodiljstvo. Preventivni
pregledi ena u ginekolokoj ambulanti i ambulanti za trudnice.
Praenje toka trudnoe.
2
Sedmica 15. Seminar: ta smo nauili? Ponoviti znaenje ranog razvoja o-
vjeka. Na temelju revija prikaza iz podruja anomalija razvoja za-
kljuiti ta je normalan a ta abnormalan razvoj. Aktivno doi do
spoznaje da su normalni parametri razvoja bitni za razumijevanje
abnormalnog razvoja i posljedica u klinikoj praksi.
2
Sedmica 16. Zavrni ispit
Sedmica 17-20. Dopunska nastava i popravni ispitni rok
65
DRUGI SEMESTAR
(Ljetni semestar 1. godine)
NAZIV PREDMETA PREDAVANJA VJEBE SEMINARI,
PBL, DOMAI
RAD...,
sati
UKUPNO ECTS
Anatomija ovjeka 2 45 60 15 120 11
Histologija 2 i embri-
ologija
26 26 34 95 7
Socijalna medicina i
organizacija zdrav-
stvene zatite 1
25 20 45 3
Osnovi klinike
prakse
10 20 30 3
Uvod u biostatistiku 15 15 30 2.5
Tjelesni odgoj 30 30 1
Izborni predmet 15 15 30 2.5
UKUPNO 380 30
Izborni predmeti drugog semestra
Legalni aspekti medicinske prakse (Katedra za socijalnu medicinu)
Klinika anatomija (Katedra za anatomiju ovjeka)
Uvod u praktinu epidemiologiju (Katedra za epidemiologiju)
66
SILABUSI PREDMETA DRUGOG SEMESTRA
Code BAM 021 Naslov predmeta: Anatomija ovjeka 2
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar II ECTS kredita: 11
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova:120
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Amela Kulenovi
Uslovi za sluanje predmeta: Odraena teoretska i praktina nastava iz predmeta Anatomija
ovjeka 1
1. Ciljevi predmeta Cilj je kroz nastavu predmeta Anatomija ovjeka 2 prouiti tzv. topo-
grafsku anatomiju, to podrazumijeva uenje obiljeja organa s ob-
zirom na njihov smjetaj i meusobni odnos s okolnim strukturama
(skeletotopski, sintopski i holotopski odnosi). U topografskom pristupu
organi su grupisani prema lokaciji, tj. poloaju u tijelu.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je upoznavanje studenta sa morfo-funkcionalnom or-
ganizacijom ljudskog tijela klinikom vanou pojedinih regija i sna-
laenje u prostornoj orijentaciji unutar regija, to je neophodan pre-
duslov za daljnju nadogradnju i usvajanje znanja i vjetina iz klinike
medicine.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu iz predmeta Anatomija ovjeka 2 student e usvojiti slje-
dea znanja:
Modul 1
Topografska anatomija grudnog koa i gornjeg ekstremiteta. Anatom-
sko-hirurke regije (muskulatura, krvni sudovi i ivci, anatomski odnosi
sudovno-ivanih i kotanih struktura toraksa i gornjeg ekstremiteta,
skeletotopski i odnosi organa torakalne upljine).
Cilj modula
Student treba da stekne znanje o zidovima grudnog koa, sadraju i
sintopskim i skeletotopskim odnosima organa torakalne upljine, krv-
no ivanim elementima, elementima unutar torakalne upljine, kao i
znanja o krvnim ilama, nervima, limf i muskulaturi gornjeg ekstremi-
teta. Projekcije i granice pleure i plua.
Modul 2
Topografska anatomija abdomena zdjelice i donjeg ekstremiteta. Ana-
tomsko-hirurke regije (muskulatura, krvni sudovi i ivci, anatomski
odnosi sudovno-ivanih elemenata abdominalne upljine, zdjelice i
donjeg ekstremiteta, projekcije trbunih i zdjelinih organa).
Cilj modula
Student treba da stekne znanje o zidovima abdomena i karlice, polo-
aju sadraju i sintopskim i skeletotopskim i holotopskim odnosima
organa abdomena, zdjelice, krvno ivanim elementima unutar abdo-
minalne i upljine zdjelice, peritonealni retroperitonealni i ekstraperi-
tonealni prostor kao i znanja o krvnim ilama, nervima, limf i muskula-
turi donjeg ekstremiteta.
67
Modul 3
Topografska anatomija glave i vrata. Anatomsko-hirurke regije vrata
(muskulatura, krvni sudovi i ivci vrata, anatomski odnosi sudovno-
ivanih i kotanih struktura, projekcije vratnih organa). Anatomsko
hirurke regije glave (muskulatura, krvni sudovi i ivci glave, anatomski
odnosi sudovno-ivanih i kotanih struktura.
Cilj modula
Student treba da stekne znanje o regiji glave i vrata u cjelini, muskula-
turi, krvnim sudovima, limf i inervacionionim podrujima kapitalnih
ivaca. Takoe treba da stekne znanje o topografskim prostorima glave
kao i o projekcijama i odnosima organa glave i vrata.
Modul 4
Neuroanatomija i Aesthesiologia. Anatomska i funkcionalna podjela.
Neuroanatomska terminologija. Orijentacije u CNS-u. Elementi grae
( neuron, neuroglija, sinapsa). Morfologija CNS-a. Pregled glavnih sen-
zibilnih, motornih i senzornih puteva CNS-a. Vaskularizacija i ovojnice
CNS-a. Opti principi organizacije perfernog nervnog sistema. Vegeta-
tivni nervni sistem. Organum visus, organum vestibulocochleare, orga-
num gustatorium i organum olfactorium.
Cilj modula
Student treba da stekne znanja o morfologiji i topografji dijelova CNS-
a i ula.
Kroz nastavu iz predmeta Anatomija ovjeka 2 student e ovladati sli-
jedeim vjetinama:
- Vjetine koje student treba poznavati nakon odsluane nastave
1. prepoznavanje struktura zidova grudnog koa,
2. sadraj u i sintopskim i skeletotopskim odnosima organa torakalne
upljine,
3. prepoznavanje krvno-ivanih elemenata unutar torakalne upljine,
kao i prepoznavanje krvnih ila, ivaca, limfe i muskulature gornjeg
ekstremiteta.
4. prepoznavanje struktura zidova abdomena i karlice,
5. sadraj sintopskih, skeletotopskih i holotopskih odnosa organa sa
krvno ivanim elementima unutar upljine,
6. prepoznavanje krvnih ila, ivaca, limfe i muskulature donjeg ek-
stremiteta.
7. prepoznavanje muskulature, krvnih sudova i limfe glave i vrata te
inervacionih podruja modanih ivaca.
8. prepoznavanje topografskih prostora glave i vrata, projekcije
i odnosi organa glave i vrata.
9. prepoznavanje morfologije i topografje dijelova CNS-a i ula.
- Vjetine koje student treba znati praktino izvesti nakon odsluane nastave
1. Disekcija topografskih regija ljudskog tijela na kadaveru
2. Orijentacija na horizontalnim, frontalnim i sagitalnim rezovima u
svim nivoima ljudskog tijela.
3. Praktina orijentacija u skeletotopskim i holotopskim odnosima
unutranjih organa na anatomskim modelima
68
Nakon odsluane nastave iz predmeta Anatomija ovjeka 2 student
mora usvojiti slijedee stavove:
1. Posmatrati ovjeka kao morfoloku cjelinu
2. Znati da bez usvojenih znanja iz Anatomije 2 nee moi nauiti i
razumjeti funkciju i patoloke promjene u ljudskom organizmu, kao
i ovladati znanjima i vjetinama iz oblasti dijagnostike i terapijske
medicine.
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku:
predavanja (45 sati) za sve studente
seminari (15 sati) za grupe ne vee od 25 studenata
vjebe (60 sati) za grupe ne vee od 10 studenata (disekcija).
Za savladavanje nastavnog programa nastava se izvodi u formi
predavanja-uenje topografje uz pomo anatomskih modela, i kom-
pjuterske simulacije.
interaktivna nastava na:
a) seminarima - problem orijentisano uenje sa unaprijed pripremlje-
nim temama i aktivnim ueem studenta
b) praktinim vjebama - disekcija regija na kadaverinim preparatima,
uz predhodnu provjeru znanja studenta za disekciju odreene
regije.
U toku trajanja nastave studentu e biti omogueno samostalno uenje
na izoliranim dijelovima skeleta zglobova i organa
5. Metode procjene
znanja
Parcijalni ispit 1 (topografska anatomija toraksa i gornjeg ekstremiteta):
MCQ test sa 30 pitanja+praktini dio
1. MCQ test sa 30 pitanja
16-18 tanih odgovora 4 boda
19-21 tanih odgovora 5 bodova
22-24, tanih odgovora 6 bodova
25-27 tanih odgovora- 7 bodova
28-30 tanih odgovora 8 bodova
Praktini dio se sastoji iz disekcije odgovarajue regije toraksa i gor-
njeg ekstremiteta, analize i prepoznavanja muskularnih, vaskularnih,
nervnih i limfnih struktura u dobijenoj regiji. Drugi dio praktinog ispi-
ta podrazumijeva praktinu orijentaciju organa u topografskom smislu
na leu ili anatomskom modelu. Na praktinom ispitu student moe
osvojiti maksimalno 12 bodova: disekcija 6 bodova i dva pitanja iz to-
pografje po 3 boda (ukupno 6).
Parcijalni ispit 1 nosi: MCQ 8 bodova + praktini dio 12 bodova =
ukupno 20 bodova.
Napomena: student moe pristupiti praktinom dijelu samo ukoliko
poloi MCQ test. Ocjena na prvom parcijalnom ispitu (uz uslov polo-
enog MCQ testa) formira se zbrajanjem bodova sa testa i praktinog
dijela ispita.
69
Parcijalni ispit 2 (topografska anatomija abdomena, karlice i donjeg ekstre-
miteta): MCQ test sa 30 pitanja + praktini dio
1. MCQ test sa 30 pitanja
16-18 tanih odgovora 4 boda
19-21 tanih odgovora 5 bodova
22-24, tanih odgovora 6 bodova
25-27 tanih odgovora- 7 bodova
28-30 tanih odgovora 8 bodova
Praktini dio se sastoji iz disekcije odgovarajue regije abdomena,
karlice i donjeg ekstremiteta, analize i prepoznavanja muskularnih,
vaskularnih, nervnih i limfnih struktura u dobijenoj regiji. Drugi dio
praktinog ispita podrazumijeva praktinu orijentaciju organa u topo-
grafskom smislu na leu ili anatomskom modelu. Na praktinom ispitu
student moe osvojiti maksimalno 12 bodova: disekcija 6 bodova i dva
pitanja iz topografje po 3 boda (ukupno 6).
Parcijalni ispit 2 nosi: MCQ 8 bodova + praktini dio 12 bodova =
ukupno 20 bodova.
Napomena: student moe pristupiti praktinom dijelu samo ukoliko
poloi MCQ test. Ocjena na prvom parcijalnom ispitu (uz uslov polo-
enog MCQ testa) formira se zbrajanjem bodova sa testa i praktinog
dijela ispita.
Parcijalni ispit 3 (topografska anatomija glave i vrata, centralni nervni
sistem, ula): MCQ test sa 20 pitanja + praktini dio
1. MCQ test sa 30 pitanja
16-18 tanih odgovora 4 boda
19-21 tanih odgovora 5 bodova
22-24, tanih odgovora 6 bodova
25, 27 tanih odgovora- 7 bodova
28-30 tanih odgovora 8 bodova
Praktini dio se sastoji iz disekcije odgovarajue regije glave i vrata,
analize i prepoznavanja muskularnih, vaskularnih, nervnih i limfnih
struktura u dobijenoj regiji. Drugi dio praktinog ispita podrazumijeva
praktinu orijentaciju organa u topografskom smislu na leu ili ana-
tomskom modelu, analizu preprata CNS-a i presjeka mozga te identif-
kacija sastavnih struktura ula vida, sluha i ravnotee na anatomskom
modelu. Na praktinom ispitu student moe osvojiti maksimalno 22
boda: disekcija 4 boda i dva pitanja iz topografje po 2 boda (ukupno
4), 2 preparata CNS-a po 4 boda (ukupno 8), analiza presjeka 2 boda,
identifkacija sastavnih struktura ula vida, ravnotee i sluha 4 boda.
Parcijalni ispit 3 nosi: MCQ test 8 bodova + praktini dio 22 boda
= ukupno 30 bodova.
Napomena: student moe pristupiti praktinom dijelu samo ukoliko
poloi MCQ test. Ocjena na prvom parcijalnom ispitu (uz uslov polo-
enog MCQ testa) formira se zbrajanjem bodova sa testa i praktinog
dijela ispita.
70
STUDENTI KOJI SU REDOVNO PRISUSTVOVALI PREDAVANJIMA, PRI-
SUSTVOVALI I REDOVNO OVJERAVALI VJEBE I SEMINARE, TE POLO-
ILI SVE PARCIJALNE DIJELOVE, NE MORAJU IZLAZITI NA ZAVRNI
ISPIT. OCJENA NA ZAVRNOM ISPITU PREDSTAVLJA ZBIR BODOVA IZ
SVIH SASTAVNIH DIJELOVA PREDMETA, TJ. PRISUSTVOVANJA I AKTIV-
NOG UEA NA VJEBAMA, PREDAVANJIMA I SEMINARIMA TE BROJA
BODOVA SA PARCIJALNIH ISPITA (vidi kumulativna ocjena). GRADIVO
IZ PARCIJALNIH DIJELOVA KOJE NISU POLOILI TOKOM SEMESTRA
PUTEM GORE DEFINISANIH PARCIJALNIH ISPITA, STUDENTI MORAJU
USMENO ODGOVARATI NA KRAJU SEMESTRA.
ZAVRNI ISPIT SE SASTOJI OD USMENO-PRAKTINOG DIJELA (IDENTI-
FIKACIJA STRUKTURA I ELEMENATA NA HUMANOM PREPARATU) SA 10
ISPITNIH PITANJA:
USMENO-PRAKTINI DIO (ukupno 70 bodova)
1. Muskularne, vaskularne, ivane i limfne strukture glave, topogra-
fja glave
2. Muskularne, vaskularne, ivane i limfne strukture vrata, topogra-
fja vratnih organa
3. Muskularne, vaskularne, ivane i limfne strukture torakalnog
zida, topografja organa i struktura torakalne upljine
4. Muskularne, vaskularne, ivane i limfne strukture gornjeg ekstre-
miteta
5. Muskularne, vaskularne, ivane i limfne strukture abdominalnog
zida i topografja organa i struktura abdominalne i karline duplje
6. Muskularne, vaskularne, ivane i limfne strukture donjeg ekstre-
miteta
7. CNS
8. Kapitalni ivac
9. ulo vida
10. ulo sluha
STUDENTI KOJI SU POLOILI POJEDINE PARCIJALNE DIJELOVE,
OSLOBAAJU SE POLAGANJA TOG DIJELA GRADIVA NA
ZAVRNOM ISPITU.
1. Prisustvo na predavanjima + prisustvo i aktivan rad na vjeba-
ma + prisustvo i aktivan rad na seminarima 30 bodova
2. Parcijalne provjere znanja (sve 3) ili zavrni ispit 70 bodova
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere zna-
nja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
71
6. Literatura Obavezna:
UDBENICI:
1. Kulenovi, Kapur, Voljevica: Lokomotorni sistem (u pripremi)
2. Jalovec D.: Sustavna i topografska anatomija ovjeka, kolska knji-
ga, Zagreb, 2005.
3. eerov D., Hiar I.: Anatomija centralnog nervnog sistema, Svjetlost,
Sarajevo, 1990.
4. Anatomsko-hirurke regije ljudskog tijela, Institut za anatomiju. Me-
dicinski fakultet, Sarajevo
ANATOMSKI ATLASI
1. Sobotta: Atlas anatomije ovjeka, Slap, Jastrebarsko 2001 ili
2. Netter F.: Atlas anatomije ovjeka, Data status Beograd, 2004
Proirena
1. Perovi D.: Anatomija ovjeka I i II
2. Krmpoti Nemani J, Marui A: Anatomija ovjeka, Medicinska na-
klada Zagreb, 2004
Dopunska:
1. Leonhard, Kahle, Platzer: Priruni anatomski atlas, Medicinska nakla-
da Zagreb, 2006
7. Napomena: Studenti su duni da aktivno slijede sve predviene aktivnosti i redov-
no prisustvuju i aktivno uestvuju u svim oblicima nastave. Predavanja,
vjebe i seminari odravaju se prema izvedbenom programu nastave
na Institutu za anatomiju. Broj studenata po asistentu je 10. Parcijalnoj
provjeri pristupaju studenti koji su pozitivno ocijenjeni na vjebama
i seminarima. Opravdanost izostanaka sa vjebi dokazuje sa vjerodo-
stojnim potvrdama. Samo uz opravdanje student moe nadoknaditi
20% izostanaka iz cjelokupne nastave.
Termin konsultacija za studente je svaki radni dan od 12-14 sati uz pret-
hodnu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail:
valida.hubic@mf.unsa.ba
72
PLAN PREDMETA: ANATOMIJA OVJEKA 2
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: Topografske regije grudnog koa i gornjeg ekstremi-
teta-pregled, regio infraclavicularis et mammaria (miii prednjeg
torakalnog zida, mm. intercostales externi et interni. mm. levato-
res costarum, mm. subcostales, m. transversus thoracis, meure-
barni prostori) krvne i limfne ile i ivci. Diaphragma, mamma
Regio suprascapularis, reg. scapularis (leni miii, fasciae krvne
ile i ivci)
Vjebe: Zidovi grudnog koa u cjelini, prednje-boni aspekt (ske-
let i zglobovi-pregled, krvni i limfni sudovi, ivci zidova, miii,
diaphragma)
Mamma, stranji torakalni zid (krvni i limfni sudovi, ivci zidova,
miii)
Seminari: Poloaj, graa, vaskularizacija, inervacija i limfa dojke.
Kliniko-anatomski znaaj
2
1
2
2
1
Sedmica 2. Predavanje: Grudna upljina (aorta ascendens, arcus aortae i
pars thoracica aortae, v. cava superior, a. thoracica interna, ductus
lymphaticus dexter, ductus thoracicus, tr. sympaticus, nn. sphlan-
chnici) mediastinum-pregled
Pleura i plua (granice), topografja jednjaka, topografja srca,
srana ua, apsolutna i relativna srana muklina
Vjebe: Cavitas thoracis, podjela, medijastinum-podjela i opis
struktura u pojedinim dijelovima medijastinuma
Topografja plua, pleure i srca-kliniko-anatomski znaaj
Seminari: Anatomija presjeka grudnog koa, naini prikaza organa
grudnog koa i njihovi topografski odnosi
1
2
2
2
1
Sedmica 3. Predavanje: Fossa axillaris, reg. brachii anterior, reg. brachii po-
sterior, reg. cubiti anterior et posterior, reg. antebrachii anterior,
reg. antebrachii posterior, reg. palmaris et dorsalis manus (granice
regija, miii, krvno-ilni i ivani elementi, topografski prostori)
Prednje-boni trbuni zid - pregled regija, miia, fascija i sudov-
no-ivanih elemenata
Vjebe: Fossa axillaris, reg. brachii anterior, reg. brachii posterior,
reg. cubiti anterior et posterior
Reg. antebrachii anterior, reg. antebrachii posterior, reg. palmaris
et dorsalis manus
Seminari: Kliniki vani topografski odnosi elemenata u pojedi-
nim regijama gornjeg ekstremiteta
PARCIJALNI ISPIT 1
2
1
2
2
1
73
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 4. Predavanje: Topografske regije prednje-bonog trbunog zida,
reg. hypochondriaca lat. dex. et sinistra, reg. epigastrica, reg. um-
bilicalis, reg. abdominis lateralis dex. et sinistra, reg. inguinalis
dex. et sinistra (granice regija, miii i fascije, krvno- ilni i ivani
elementi, vagina, m. rectus abdominis, canalis inguinalis, herniae)
Topografske regije stranjeg trbunog zida (granice regija, miii,
krvno ilni i ivani elementi)
Vjebe: Topografske regije prednje-bonog trbunog zida, reg.
hypochondriaca lat. dex. et sinistra, reg. epigastrica, reg. umbili-
calis, reg. abdominis lateralis dex. et sinistra, reg. inguinalis dex. et
sinistra (granice regija, miii i fascije, krvno-ilni i ivani elementi,
vagina, m. rectus abdominis, canalis inguinalis, herniae
Topografske regije stranjeg trbunog zida
Seminari: Miine, fascijalne i aponeurotine tvorevine pred-
nje-bonog trbunog zida i anatomska osnova nastanka hernija,
porto-kavalne anastomoze
2
1
3
1
1
Sedmica 5. Predavanje: Topografja organa trbune upljine (skeletotopski i
holotopski odnosi, aorta sa granama, v. cava inferior, v. portae,
limfa abdomena, ductus thoracicus)
Peritoneum
Vjebe: Topografja organa trbune upljine
Peritoneum (peritoneum parietale et viscerale, peritonealne tvo-
revine, podjela organa u odnosu na peritoneum)
Seminari: Peritoneum abdomino-pelvine upljine, peritonealne
duplikature, podjela peritonealne upljine, odnos peritoneuma i
organa abdomino-pelvine upljine
2
1
2
2
1
Sedmica 6. Predavanje: Topografja organa karline upljine i retroperitoneum
Regio subinguinalis, trigonum femoris, reg. femoris ant, reg. glu-
tea, reg. femoris posterior
Vjebe: Podjela karline duplje, organski i sudovno-ivani pro-
stori, krvni sudovi, ivci i limfa karlice
Organi retroperitoneuma, krvni sudovi, ivci i limfa retroperito-
nealnog prostora
Seminari: Anatomija presjeka abdomena i karlice, naini prikaza
organa trbuha i karlice
2
1
2
2
1
Sedmica 7. Predavanje: Reg. genus anterior et posterior, regio cruris ant.,
reg. cruris post., reg dorsalis pedis, reg. plantaris pedis (granice
regija, miii, krvno ilni i ivani elementi, topografja)
Topografske regije glave, reg. parotideomasseterica, reg retro-
mandibularis, reg. facialis
Vjebe: Regio subinguinalis, trigonum femoris, reg. femoris ant,
reg. glutea, reg. femoris posterior
Reg. genus anterior et posterior, regio cruris ant., reg.cruris post.,
reg dorsalis pedis, reg. plantaris pedis
2
1
2
2
74
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Seminari: Kliniki vani topografaski odnosi elemenata u pojedi-
nim regijama donjeg ekstremiteta
PARCIJALNI ISPIT 2
1
Sedmica 8. Predavanje: Reg. oralis, reg. nasalis, reg. infraorbitalis, reg. orbita-
lis (granice regija, miii, krvno ilni i ivani elementi) reg. fron-
talis, reg. temporalis, reg auricularis post., reg. occipitalis. fossa
temporalis, fossa infratemporalis, fossa pterygopalatina)
Reg. colli lateralis, reg. colli media, projekcione take pharynxa i
larynxa, gl. thyroidea, pristup na larynx i cervikalni dio tracheae,
reg. submandibularis, reg. carotica, spatium retropharyngeum,
spatium parapharyngeum, reg. cervicalis post., reg. nuchae (gra-
nice regija, miii, krvno ilni i ivani elementi)
Vjebe: Regije glave i topografja glave na koronalnim, sagitalnim
i horizontalnim presjecima
Regije vrata, topografja vrata na koronalnim, sagitalnim i hori-
zontalnim presjecima
Seminari: Primjenjena antomija krvnih sudova i ivaca glave i vrata
1
2
2
2
1
Sedmica 9. Predavanje: Podjela nervnog sistema. Neuroanatomska termi-
nologija, elementi grae nervnog sistema (neuron, neuroglija,
sinapsa), razvoj
Medulla spinalis (vanjska morfologija, siva i bijela masa, vaskula-
rizacija, ovojnice, organizacija spinalnog nerva, ivani pleksusi-
pregled, anatomska podloga refeksnog luka)
Vjebe: Dijelovi CNS-a, periferni nervni sistem, orijentacione oso-
vine, medulla spinalis-vanjska morfologija
Medulla spinalis-unutranja graa, kimeni ivci, pleksusi i peri-
ferni ivci
Seminari: Funkcionalna i primijenjena anatomija kimene mo-
dine i kimenih ivaca, dermatomi i miotomi
1
2
2
2
1
Sedmica 10. Predavanje: Truncus cerebri, poloaj, dijelovi, medulla oblonga-
ta, pons, mesencephalon, (vanjska morfologija, organizacija sive
i bijele mase)
Nn. craniales-pregled (porijeklo, vrste vlakana, tok, grane)
Vjebe: Medulla oblongata, pons, mesencephalon, vanjska mor-
fologija, unutranja graa, presjeci
Kranijalni ivci, porijeklo i detaljan opis jedara u modanom sta-
blu, izlazita, distribucija i kliniko-anatomski znaaj
Seminari: Relejna jedra modanog stabla i njihov znaaj
2
1
2
2
1
75
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 11. Predavanje: Cerebellum, (poloaj, vanjska morfologija, funkcio-
nalna i flogenetska podjela, graa malog mozga)
Diencephalon (poloaj i podjela, thalamus, morfologija i unutra-
nja graa)
Vjebe: Cerebellum, morfologija i unutranja graa
Diencephalon, podjela i vanjska morfologija, diencephalon na
presjecima
Seminari: Funkcionalna anatomija malog mozga, neuronski krugovi
2
1
2
2
1
Sedmica 12. Predavanje: Epithalmus, epiphysis cerebri, metathalamus, subt-
halamus, hypothalamus, hypophysis cerebri, morfologija i unu-
tranja graa)
Telencephalon (poloaj i podjela)
Vjebe: Diencephalon, graa (preparat), hipotalamo-hipofzna
osovina
Telencephalon, vanjska morfologija
Seminari: Funkcionalna anatomija retikularne formacije
2
1
2
2
1
Sedmica 13. Predavanje: Telencephalon (unutranja graa, funkcionalna or-
ganizacija modane kore, limbiki sistem, commissurae i asocija-
tivni putevi telencephalona, bazalne ganglije)
Putevi CNS-a-pregled
Vjebe: Unutranja graa velikog mozga-presjeci
Ovojnice CNS-a, liquor cerebrospinalis, komorni sistem
Seminari: Aksijalni, koronalni i sagitalni presjeci mozga, nain
prikazivanja, CT, MR
2
1
2
2
1
Sedmica 14. Predavanje: Vaskularizacija CNS-a
Organum visus
Vjebe: Sistem unutranje karotide i vertebrobazilarni sistem, po-
vrne i duboke vene mozga, sinusi durae matris
Ovojnice oka, dioptriki aparat oka, pomoni aparat oka
Seminari: Vidni sistem principi organizacije, refeksni i relejni
centri, kortikalne prezentacije
1
2
2
2
1
Sedmica 15. Predavanje: Organum vestbulocochleare
Organum gustatorium et olfactorium
Vjebe:Auris externa, auris media, cavitas tympani, antrum ma-
stoideum, auris interna
Organum gustatorium et olfactorium, okusni i olfaktivni put
Seminari:Topografski odnosi vanjskog, srednjeg i unutranjeg
uha i njihov kliniki znaaj, statiki i akustiki put.
PARCIJALNI ISPIT 3
2
1
2
2
1
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima.
Sedmica 17-20. Dopunska nastava i popravni ispitni rok
76
Code BAM 022 Naslov predmeta: HISTOLOGIJA 2 I EMBRIOLOGIJA
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: II ECTS kredita: 7
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 95
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Zakira Mornjakovi
Uslovi za pohaanje nastave: Odraena teoretska i praktina nastava iz predmeta Histologija 1
1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenta naui osnovama morfofunkcionalnih ka-
rakteristika organa i organskih sistema na razini svjetlosne i elektronske
mikroskopskopije, u okviru hijerarhijskog modela organizacije organiz-
ma ovjeka. Istovremeno, kroz saznanja iz domena embriologije stu-
dent prouava razvoj zametka, to mu omoguuje razumijevanje slo-
enih odnosa u grai ovjeijeg tijela. Ovo ima i praktino medicinsko
znaenje kroz tumaenja naina nastanka anomalija razvitka.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je osposobljavanje studenta da grau i intrauterini
razvitak ovjekova tijela shvati kao cjelinu sastavljenu od pojedinih
meusobno integriranih sistema, te da na temelju vlastitog iskustva,
mikroskopiranjem histolokih preparata organa i zametka kao i anali-
zom relevantne fotodokumentacije, stekne sigurnost u prepoznavanju
vanih histolokih i embrionalnih struktura.
Na predavanjima, vjebama i seminarima usvaja se teoretsko znanje i
savladava se vjetina praktinog mikroskopiranja histolokih preparata
organa i zametka, uz analizu elektronskomikroskopskih snimaka i foto-
dokumentacije embrionalnih struktura.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu Modula 1 i 2 predmeta Histologija 2 i embriologija stu-
dent e usvojiti slijedea znanja:
1. Histologija organa i organskih sistema
2. Opa i specijalna embriologija ovjeka
Cilj nastave ovih modula je upoznati studenta s histolokom graom
organa i organskih sistema, odnosno integriranih sistema organizma.
Istovremeno, student e se upoznati sa sloenim zbivanjima tijekom
razvoja ovjeijeg zametka s pozicija diferencijacije tkiva i organa, nai-
nom nastanka anomalija razvitka pojedinih organa i organskih sistema
i njihovim znaajem za kliniki vane poremeaje.
Kroz nastavu predmeta Histologija 2 i embriologija student e usvojiti
slijedee vjetine:
Vjetine koje student treba znati praktino izvesti (zna kako i ini):
1. promatrati i analizirati histoloke preparate organa i zametka
2. analizirati i interpretirati elektronomikrografe
3. ispravno interpretirati uoene morfoloke strukture formiranih
organa i organa tokom razvoja
4. samostalno nacrtati histoloke preparate
5. samostalno obiljeiti strukturne dijelove na crteima histolokih
preparata
77
- Vjetine koje student treba poznavati (zna kako):
1. primjena esencijalnih znanja i vjetina iz domena citologije i histo-
logije tkiva na razinu formiranih organa i na razinu njihovog embri-
onalnog statusa
2. primjena integriranih znanja i vjetina u interpretaciji normalnog i
abnormalnog razvoja tkiva i organa ovjeka
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
1. ispravno promatranje i analiza preparata stanica i tkiva preduslov je
za dobro upoznavanje grae histolokih preparata formiranih orga-
na i za vrijeme razvoja
2. dobro poznavanje normalne mikroskopske i submikroskopske gra-
e organizma preduslov je za razumijevanje njegovih funkcija
3. poznavanje normalne grae i funkcije organa kroz hijerarhijske nivoe
organizacije neophodan je preduslov za razumijevanje njihovih
poremeaja
4. poznavanje normalnog razvoja ovjeka preduslov je za bolje razu-
mijevanje njegove sloene grae i mogunosti nastanka anomalija
razvitka
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku:
predavanja ex catedra (26 sati) za sve studente,
vjebi (26 sati) za grupe ne vee od 12 studenata,
interaktivnog uenja (26 sati) za sve studente,
te repetitorija praktine nastave (13 sati) za sve studente.
Napomena: Oblik izvoenja nastave interaktivno uenje podrazu-
mijeva u vrijeme njegova izvoenja startno testiranje znanja svakog
studenta iz sadraja teme koja se obrauje u datoj sedmici. Testiranje
studenata na postavljeni zadatak je u pisanoj formi, ocjenjuje se i ostaje
u portfoliju studenta kao dokument. Nakon testiranja interaktivno se
vodi rasprava sa studentima o istoj temi s ciljem otklanjanja nejasnoa
i dodatnih obrazloenja.
5. Metode procjene
znanja
Kriteriji ocjenjivanja usvojenih znanja i vjetina na praktinoj teoretskoj
nastavi (identini za oba modula):
Kriterij ocjenjivanja za module
1 i 2
Maksimalno
bodova
Minimalno bodova
(bodovi za prolaz)
Znanja i vjetine na praktinim
vjebama
15 8
Znanja i aktivnosti na
interaktivnoj nastavi
10 6
Parcijalni ispit 25 13
Ukupno: 50 27
78
Kriteriji ocjenjivanja na
praktinim vjebama
Maksimalno
bodova
Minimalno bodova
(bodovi za prolaz)
Znanja i vjetine na praktinim
vjebama (ukupno)
15 8
Pojedinano po vjebi 2,5 1,5

RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA vjebe
Ocjena znanja Bodovi po vjebi
Ne zadovoljava 0
Zadovoljava 1,5
Srednje 2,0
Najbolje
2,5
Napomene:
U svakom modulu se ocjenjuje po est vjebi, s tim da se prva vje-
ba modula 1 ispituje u programu druge vjebe.
Student u svakoj vjebi mora da osvoji minimum (1,5 bodova).
Ako student izostane s vjebe dobiva 0 bodova, a ako je izostanak
opravdan tu vjebu moe nadoknaditi.
KRITERIJ OCJENJIVANJA INTERAKTIVNE NASTAVE
Kriterij ocjenjivanja za Modul 1 Maksimalno
bodova
Minimalno bodova
(bodovi za prolaz)
Znanja i vjetine na interaktivnoj
(seminarskoj) nastavi
10 6
Pojedinana po predavanju 1,66 0,9
RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA interaktivna nastava
Ocjena znanja Bodovi po vjebi
6 0,9
7 1,0
7 1,1
8 1,2
8 1,3
9 1,4-1,5
10
1,66
KRITERIJ OCJENJIVANJA PARCIJALNOG ISPITA
Kriterij ocjenjivanja za Modul 1 Maksimalno
bodova
Minimalno bodova
(bodovi za prolaz)
Parcijalni ispit 25 14
79
RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA parcijalni ispit
Ocjena znanja Bodovi
6 10
7 1618
8 1921
9 2223
10 2425
Ocjena za pismeni i praktini dio ispita je zajednika.
Zbir svih bodova prevodi se u kumulativnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
Napomena:
Na vjebama se vri kontinuirana provjera savladanih vjetina i znanja.
Na interaktivnoj nastavi vri se startno testiranje znanja svakog
studenta iz sadraja teme koja se obrauje u datoj sedmici. Testira-
nje studenata na postavljeni zadatak je u pisanoj formi, ocjenjuje se
i ostaje u portfoliju studenta kao dokument.
Parcijalni, zavrni i popravni ispit iz predmeta Histologija 2 i embri-
ologija obavlja se pismeno u formi eseja, a ukljuuje praktini rad
na obradi dva histoloka preparata i jednog elektronomikrografa
Zavrni ispit:
Kroz zavrni ispit u formi eseja ispitat e se gradivo preeno kroz module.
Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova za prolaz, bilo u pojedi-
nanom modulu, bilo u oba, pristupa polaganju nepoloenog modula u
popravnom roku koji se organizuje nakon zavrene dopunske nastave.
Uslov za pristup na popravni ispit su ve ostvareni minimalni bodovi za
prolaz na praktinim vjebama.
Takoer, u ovom terminu prua se i mogunost za korekciju ocjene svim
zainteresiranim studentima koji su ve postigli pozitivne rezultate na
oba modula, kroz obnovljenu provjeru znanja i vjetina za oba modula.
6. Literatura Obavezna:
1. Luis Carlos Junqueira i Jose Carneiro: OSNOVI HISTOLOGIJE. Prevod
sa engleskog jezika jedanaestog izdanja knjige Basic Histology. Izda-
va: Data status, Beograd, 2005.
2. Zakira Mornjakovi i saradnici: Praktikum-atlas CD histolokih preparata
tkiva i organa. Univerzitet u Sarajevu, Medicinski fakultet, Sarajevo, 2005.
3. Sadler T.W.: LANGMANOVA MEDICINSKA EMBRIOLOGIJA. Prijevod
amerikog izdanja knjige LANGMANS MEDICAL EMBRYOLOGY, 7th
ed. Izdava: kolska knjiga, Zagreb, 1996.
7. Napomena Termin konsultacija za studente je svaki dan od 11.3013.00 sati uz
prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail
histologija.sekretarica@mf.unsa.ba
80
PLAN PREDMETA:
HISTOLOGIJA 2 I EMBRIOLOGIJA
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: Muki spolni organi. Testis: ovojnice i gradivni ele-
menti organa. Sjemeni epitel: sjemene i Sertolijeve celule, odjeli,
ciklus i stadiji sjemenog epitela i njihova regulacija. Morfologija i
ultrastruktura spermatozoida. Tkivnovaskularni elementi intersti-
cija testisa s naglaskom na ultrastrukturu i funkciju Leydig-ovih
celula. Graa testisa djeaka. Histoloka struktura spermiofornih
kanala. Histofziologija penisa, prostate i bulbouretralnih lijezda.
Predavanje: enski spolni organi. Ovarium. Histoloka organiza-
cija i dobne razlike. Razvojne i regresivne forme ovarijalnih foliku-
la i utog tijela. Ovarijalni ciklus. Graa i funkcija jajovoda, uterusa
s akcentom na promjene tokom menstrualnog ciklusa, vagine i
vanjskih spolnih organa. Mlijena ljezda: djevojice, spolno zrele
ene, za vrijeme trudnoe i dojenja i nakon menopauze
Vjebe:
1. Testis
2. Epididimis
3. Duktus deferens
4. Penis
5. Prostata
1 IU
1
1 UI
1
2
Sedmica 2. Predavanje: Oplodnja. Trajanje trudnoe, razvojna razdoblja i
odreivanje dobi zametka s osvrtom na kontracepciju, neplod-
nost i potpomognutu trudnou. Brazdanje, blastocista, implanta-
cija. Formiranje i diferencijacija zametnih listia
Predavanje: Embrionalne i decidualne ovojnice. Placenta: razvoj,
graa i funkcija. Embrionalni mjehur. Blizanci. Podjela, uzroci i ti-
pizacija anomalija razvoja
Vjebe:
1. Ovarijum
2. Tuba uterina
3. Uterus
4. Vagina
5. Mlijena lijezda - aktivna faza
6. Placenta (SM, TEM, SEM)
7. Pupanik (SM)
1 IU
1
1 IU
1
2
Sedmica 3. Predavanje: Probavna cijev. Usna upljina: usne, obrazi, meko i
tvrdo nepce, jezik, zubi pulpa, dentin, caklina, periodontium,
gingiva. Gustativni korpuskuli: rasprostranjenost, graa i funkcija.
drijelo. Jednjak
1 IU
1
81
Sedmica 3. Predavanje: Razvoj probavnog sistema. Razvoj usne upljine i
njenih organa. Najee anomalije
Vjebe:
1. Usna
2. Zub
3. Razvoj zuba
4. Jezik
5. Okusni pupoljci
6. Jednjak
1 IU
1
2
Sedmica 4. Predavanje: eludac - specifnosti podruja organa. Tanko crije-
vo - duodenum, jejunum i ileum. Debelo crijevo, appendix vermi-
formis, rektum, anorektalno podruje. Peritoneum. Stratifkacija,
histoloka graa, ultrastruktura, inervacija, vaskularizacija i histo-
fziologija segmenata digestivne cijevi i meusobna funkcionalna
povezanost
Predavanje: Razvoj i diferencijacija probavne cijevi. Najee
anomalije
Vjebe:
1. eludac (SM: kardija, fundus, pilorus)
2. Epitel eluca (TEM)
3. Tanko crijevo (SM: duodenum, jejunum, ileum)
4. Epitel tankog crijeva (TEM)
5. Debelo crijevo (SM: kolon, crvuljak, analni kanal)
1 IU
1
1 IU
1
2
Sedmica 5. Predavanje: lijezde pridruene probavnoj cijevi. Pljuvane li-
jezde parotis, submandibularis i sublingualis. Egzokrini i endok-
rini pankreas - histoloka graa i ultrastruktura: acinusa, izvodnih
kanala i Langerhansovih otoka. Difuzni gastroenteropankreatini
sistem. Jetra: lobulus, portobilijarni prostor, hepatociti, Kupfer-
ove celule, Ito-ve celule - ultrastruktura i funkcija. Nutritivni
i funkcionalni krvotok. Funkcionalni renji. Intrahepatini i
ekstrahepatini uni vodovi, uni mjehur
Predavanje: Razvoj lijezda prikljuenih uz probavnu cijev i sle-
zene. Najee anomalije
Vjebe:
1. Gl. parotis
2. Gl. sublingualis
3. Jetra (SM, TEM, SEM)
4. uni mjehur
5. Pankreas
1 IU
1
1 IU
1
2
Sedmica 6. Predavanje: Vaskularni sistem. Kapilarni krvni sudovi - osnov-
na graa. Kontinuirani, fenestrirani i sinusoidni kapilari. Arterije
i vene: osnovna stratifkacija. Arterija elastinog i miinog tipa:
graa i funkcija. Vene. Lokalne razlike endotelnih celula. Srce: en-
dokard, miokard, epikard. Histoloke karakteristike sprovodnog
sistema srca. Endokrini kardiomiociti. Struktura limfnih sudova
1 IU
1
82
Sedmica 6. Predavanje: Razvoj srca i vaskularnog sistema. Embrionalni i fe-
talni krvotok. Najei poremeaji
Vjebe:
1. Arterija:
elastina
miina
2. Vena
3. Kapilare (TEM)
1 IU
1
2
Sedmica 7. Predavanje: Respiratorni sistem. Nosna upljina, paranazalni si-
nusi, olfaktivna sluznica. Grkljan, dunik, primarni bronhusi. Bron-
halno stablo: arborizacija i histoloka graa. Pluni renji. Plune
alveole. Interalveolarni septum. Vaskularizacija i inervacija plua
sa osvrtom na barijeru krv-zrak. Odbrambene strukture plua.
Pleura
Predavanje: Razvoj respiratornog sistema i tjelesnih upljina.
Razvoj nosne upljine, grkljana, dunika, bronhusa, plua, pleure.
Najee anomalije
Vjebe:
1. Nosna upljina - olfaktivna sluznica
2. Epiglotis
3. Dunik
4. Plua (SM, TEM, SEM)
1 IU
1
1 IU
1
2
Sedmica 8. Parcijalni ispit Modula 1.
Ispit se polae pismeno u trajanju od dva sata i praktino u traja-
nju od dva sata.
4
Sedmica 9. Predavanje: Urinarni sistem. Bubreg: kora i sr. Nefron: morfolo-
gija i topografja osnovnih sastavnih dijelova. Bubreno tjelace:
Bowmann-ova kapsula, glomerul, mezangijalne celule, ultrastru-
ktura fltracione membrane. Sabirni kanalii i papilarni duktusi.
Jukstaglomerularni aparat: jukstaglomerularne celule, macula
densa i ekstraglomerularne mezangijalne celule. Intersticijum
bubrega. Vaskularizacija i inervacija bubrega. Histofziologija bu-
brega. Calyces minores, calyces majores, pelvis renalis, ureter, vesica
urinaria, urethra
Predavanje: Razvoj urinarnog sistema. Faze razvoja bubrega:
pronephros, mesonephros i metanephros. Kloaka i njena diferen-
cijacija. Razvoj urinofornih puteva. Najee anomalije
Vjebe:
1. Bubreg (SM, TEM, SEM)
2. Ureter
3. Mokrani mjehur
4. Uretra
1 IU
1
1 IU
1
2
Sedmica 10. Predavanje: Imuni sistem. Celule i tkiva imunog sistema. Organi-
zacija limfatinih organa. Migratorne i sesilne celule. Nelimfocitne
i limfocitne celule. Histoloka organizacija timusa. Mikrovaskula-
rizacija
1 IU
1
83
Sedmica 10. Predavanje: Limfni vor: osnovne histoloke odlike, odjeljci, mi-
gracija i recirkulacija limfocita, postkapilarne venule sa visokim
endotelom. Slezena: bijela i crvena pulpa, mikrovaskularizacija i
venski sinusi. Limfatina tkiva sluznica (limfatino tkivo digestiv-
nog trakta i respiratornog trakta)
Vjebe:
1. Tonzila palatina
2. Limfni vor
3. Slezena
4. Timus
5. Obiljeeni limfociti (SM)
1 IU
1
2
Sedmica 11. Predavanje: Endokrini sistem. Strukturna i funkcionalna tipiza-
cija endokrinog tkiva. Adenohipofza: sastavni dijelovi, celule i
njihova distribucija, hormoni, regulacioni mehanizmi sekretor-
ne aktivnosti s kratkim prikazom klinike slike hiper- i hipofun-
kcionalnih stanja. Neurohipofza: histologija sastavnih dijelova.
Neuroglandularne celule supraoptikog i paraventrikularnog
nukleusa. Specifnosti vaskularizacije i inervacija hipofze. Graa,
endokrina funkcija i dobne promjene epifze
Predavanje: Tiroidna lijezda. Fotomikroskopske i ultrastruktur-
ne karakteristike tireocita i parafolikularnih celula i njihove mor-
fofunkcionalne promjene tokom staninih ciklusa. Znaaj joda,
mehanizam regulacije aktivnosti i prikaz klinikih sluajeva kod
hipo- i hipertireoidnih stanja. Vaskularizacija i inervacija titne
lijezde. Paratiroidna lijezda. Gradivni elementi, ultrastruktura
celula, dobne razlike i prikaz klinikih sluajeva kod hipo- i hiper-
funkcije. Nadbubrena lijezda. Graa nadbubrega: ahura, kora
i sr. Fotomikroskopske, ultrastrukturne i histokemijske karakteri-
stike celula kore i sri. Specifnosti vaskularizacije nadbubrega.
Difuzni endokrini sistem: rasprostranjenost, tipizacija, morfofun-
kcionalne osobitosti
Vjebe:
1. Hipofza
2. Epifza
3. titna lijezda (SM, TEM, SEM)
4. Gl. paratireoidea
5. Nadbubrena lijezda
6. Enteroendokrina celula (TEM)
1 IU
1
1 IU
1
2
Sedmica 12. Predavanje: Razvoj endokrinih lijezda: hipofza, epifza, tireoi-
dea, paratireoidea, ultimobranhijalno tijelo, nadbubreg, timus.
Najee anomalije
Predavanje: Razvoj spolnog sistema. Indiferentni stadij i spolna
diferencijacija tokom razvoja gonada, spolnih kanala i vanjskih
spolnih organa. Najee anomalije
Vjebe:
1. Endokrine lijezde fetusa (SM)
2. Spolne lijezde fetusa (SM)
1 IU
1
1 IU
1
2
84
Sedmica 13. Predavanje: Nervni sistem. Veliki mozak: graa sive i bijele sup-
stance s osvrtom na regionalne razlike. Mali mozak: graa sive
i bijele supstance. Medulla spinalis: izgled, graa sive i bijele
supstance, regionalne histoloke razlike. Graa ganglija, nerava
i osjetnih tjelaaca. Modano kimene opne, horoidne resice.
Poeci i zavreci nerava
Predavanje: Razvoj nervnog sistema. Morfogeneza i histogene-
za nervne cijevi. Nervni greben i njegova diferencijacija. Najee
anomalije
Vjebe:
1. Cerebrum
2. Cerebelum
3. Medula spinalis
4. Ganglion spinale
5. Nervus spinalis
6. Korpuskulum lamelozum
7. Razvoj nervne cijevi
1 IU
1
1 IU
1
2
Sedmica 14. Predavanje: Histoloke karakteristike koe i njenih derivata s
osvrtom na regionalne razlike. Histoloke karakteristike oka i uha
Predavanje: Razvoj koe, oka i uha. Najee anomalije
Vjebe:
1. Koa
2. Nokat
3. Oko (retina, iris, kornea)
4. Gl. lakrimalis
5. Razvoj oka
6. Cortijev organ
Repetitorij
1 IU
1
1 IU
1
2
9
Sedmica 15. Parcijalni ispit Modula 2.
Ispit se polae pismeno u trajanju od dva sata i praktino u traja-
nju od dva sata.
4
Sedmica 16. Zavrni ispit
Sedmica 17-19. Dopunska nastava:
U ove tri sedmice u terminima redovne nastave obavit e se na-
stavne aktivnosti prema elji studenata, a po pitanju otklanjanja
nejasnoa i dopunskih obrazloenja. Takoe e se u terminima
vjebi izvriti nadoknada dopuna aktivnosti iz segmenta prak-
tine nastave.
Sedmica 20. Popravni zavrni ispit
Ova sedmica je namijenjena provjeri usvojenih znanja i vjetina stu-
denata koji nisu stekli uslove za upis zavrne ocjene u sedmici 16.
85
Code BAM 023 Naslov predmeta: SOCIJALNA MEDICINA I ORGANIZACIJA
ZDRAVSTVENE ZATITE 1
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: II ECTS kredita: 3
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 45
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Dragana Niki
Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da pomogne studentima da steknu bazina znanja o
utjecaju socijalno medicinskih faktora na zdravlje i bolest te nainu or-
ganiziranja i funkcioniranja zdravstvenog sistema i zdravstvene zatite.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da student usvoji socijalno medicinski pristup po-
smatranja i istraivanja to e pomoi uspjenijoj praksi doktora medi-
cine u unapreenju zdravstvene zatite stanovnitva.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Socijalna medicina i organizacija zdravstvene
zatite 1 student e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Socijalna medicina i javno zdravstvo
Cilj modula je shvatanje socijalne medicine kao dijela jedinstvene me-
dicine, njena orijentacija i znaaj u praksi ljekara ope medicine
Modul 2. Poimanje i unapreenje zdravlja
Cilj ovog modula je shvatanje znaaja zdravlja za pojedinca i drutvo,
upoznavanje modela zdravlja, defnisanje, prepoznavanje i monitoring
osnovnih determinanti zdravlja, prepoznavanje rizinog zdravstvenog
ponaanja pojedinca, grupe i stanovnitva i sticanje znanja i vjetina za
provoenje promocije zdravlja i prevencije bolesti
Modul 3. Zdravstveni odgoj zdravog pojedinca i populacije
Cilj modula je odrediti mjesto i ulogu zdravstvenog odgoja u radu lje-
kara i razviti potrebne vjetine za zdravstveni odgojni rad pojedinca,
grupe i zajednice u svrhu unapreenja i odranja zdravlja stanovnitva
i prevencije bolesti; ovladavanje bazinim znanjima o znaaju komu-
nikacije ljekara sa pacijentom, porodicom i drutvenom zajednicom
Modul 4. Stanovnitvo i njegove socijalno medicinske
karakteristike sa socijalno medicinskim pristupom rjeavanju
osnovnih zdravstvenih problema u stanovnitvu
Cilj modula je shvatanje vanosti socijalno medicinskog pristupa u rje-
avanju osnovnih problema pojedinca, primarnih zajednica i popula-
cionih grupa uz podrku osnovnih informacija o zdravlju i bolesti.
Modul 5. Zdravstveni sistem i njegova organizacija
Cilj modula je sticanje bazinih znanja o karakteristikama i organizaciji
zdravstvenog sistema i potrebnim zdravstvenim resursima za funkci-
oniranje.
Modul 6. Uloga drave u zdravstvenoj zatiti stanovnitva
Cilj modula je sticanje osnovnih znanja o znaaju zdravstvene politike,
uloge drave i meunarodne saradnje za zdravlje stanovnitva, kao i
sticanje osnovnih znanja o nainima fnansiranja zdravstvene zatite,
naina plaanja zdravstvenih usluga, te cijeni kotanja zdravlja i bolesti.
86
Vjetine koje student treba znati praktino izvesti
1. posmatranje ivotnih pojava u zajednici u korelaciji sa zdravstve-
nim dogaajima
2. pronalaenje izvora adekvatnih podataka
4. ispitivanje zdravstvenih stilova ivota
5. ispitivanje kvaliteta ivota
6. primjena metoda zdravstvenog odgoja
7. ispitivanje determinanti zdravlja porodice
8. procjena osiguranosti opine zdravstvenim kadrom
9. odreivanje biolokog tipa stanovnitva
Vjetine koje student treba poznavati
1. kritika upotreba indikatora i primjena sociomedicinskih metoda i
tehnika,
2. sagledavanje problematike nezdravog naina ivota
3. ocjena meufunkcionisanja podsistema u sistemu zdravstva
4. ocjena demografskog stanja stanovnitva i savremene BiH porodice
5. direktne i indirektne trokove zdravlja i bolesti
6. koritenje metoda i sredstava zdravstvenog odgoja
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
1. Najvaniji zadatak ljekara je odravanje i unapreenje zdravlja po-
jedinca i zajednice
2. Individualno zdravlje je preduslov opeg kolektivnog zdravlja
3. Zdravlje porodice je odraz zdravlja njenih lanova
4. Zdravlje je ekonomska kategorija
5. Zdravlje je drutvena kategorija
6. Dobro organiziran zdravstveni sistem je jedan od preduslova dobre
zdravstvene zatite u zemlji
4. Metode uenja Nastava se izvodi :
Predavanja (25 predavanja) sa aktivnim ueem studenata (tip kratkih
testova / kvizova).
Vjebe (20 sati vjebi) individualnog tipa zasnovane na stvarnim pri-
mjerima iz prakse, problemski orijentirane sa izvoenjem na terenu
(praktini zadatak ocjenjen i predat u pismenoj formi).
Seminarski rad (do 5 studenta po jednoj seminarskoj radnji) uz prezen-
taciju tipa interaktivne nastave.
Konsultacije (za svaku vjebu i pred zavrni ispit)
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenta sadri slijedee elemente:
Kratki testovi / kvizovi / 5 kvizova. Svaki kviz ima po 5 pitanja sa 3-5
odgovora. Maksimalni broj bodova 5.
Na vjebama se vri provjera savladanih vjetina. Svaka pozitivno
ocjenjena vjeba (ukupno 15 vjebi) nosi 0,5 -1 bod (maksimalno 15
bodova, minimalno 11 bodova). Seminarski rad nosi maksimalno 10
bodova.
Parcijalni ispit 1 (modul 1,2,3) se sastoji od praktinog zadatka, MCQ i
esejskih pitanja iz teoretskog djela, koji nosi maksimalno 30, minimal-
no 16 bodova.
87
Parcijalni ispit 2 (modul 4,5,6) je u pisanoj formi po tipu eseja. Sastoji
se od praktinog zadatka i teoretskih pitanja po tipu eseja, koji nosi
maksimalno 40, minimalno 19 bodova.
Zavrni ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima/
ispitu ili nisu zadovoljni ocjenom uspostavljenom na osnovu parcijal-
nih ispita.
Zbir svih bodova prevodi se u kumulativnu ocijenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
6. Literatura Obavezna:
1. Niki D. Kurspahi Muji A. Praktikum iz socijalne medicine sa teo-
rijskim osnovama. Univerzitet u Sarajevu. Medicinski fakultet Saraje-
vo, 2007.
Proirena:
1. Jaki . i saradnici. Socijalna medicina. Medicinski fakultet Sveuilita
u Zagrebu, Zagreb 2000.
2. Cuci V. i saradnici. Socijalna medicina. Medicinski fakultet u Beogradu,
Beograd, 2002.
Dopunska:
1. Health Promotion and Disease Prevention. . A Handbook for Tea-
chers, Researchers, Health Professionals and Decision Makers. FP
SEE. Hans Jacobs , Germany, 2008.
2. Izvjetaji Svjetske zdravstvene organizacije iz oblasti socijalne medi-
cine i organizacije zdravstvene zatite
7. Napomena Termin konsultacije za studente je svaki dan od 1214 sati uz prethod-
nu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail
socijalna.medicina@mf.unsa.ba
88
PLAN PREDMETA: SOCIJALNA MEDICINA
I ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE ZATITE 1
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: Socijalna medicina i javno zdravstvo (prikaz razvoja
zdravstva i orijentacija, defnicija i predmet, novo javno zdravstvo)
Vjeba: Uvod u praktinu nastavu, upoznavanje sa metodama
rada u oblasti socijalne medicine
2
1
Sedmica 2. Predavanje: Poimanje zdravlja i kvalitet ivota (pregled defnicija i
prikaz modela zdravlja, subjektivna procjena zdravlja i kvaliteta ivota
Vjeba: Prezentacija upitnika za mjerenje kvaliteta ivota
2
1
Sedmica 3. Predavanje: Determinante zdravlja i odravanje zdravlja
Upoznavanje sa defnicijom, prepoznavanjem i monitoringom
osnovnih determinanti zdravlja: pravinost i jednakost u zdravlju,
sadraj milenijumskih ciljeva; zdravstvena zatita kroz multisek-
torijalnu saradnju
Vjeba: Analiza vrijednosti determinanti zdravlja u stanovnitvu
Federacije BiH sa prikazom sluaja
2
1
Sedmica 4. Predavanje: Zdravstveno ponaanje
(rizino zdravstveno ponaanje, zdravstveni riziko faktori)
Vjeba: Zdravstveno ponaanje (anketiranje zdravih pojedinaca
u odnosu na rizino zdravstveno ponaanje)
2
2
Sedmica 5. Predavanje: Zdravlje vulnerabilnih grupa stanovnitva
Vjeba: stil ivota
1
1
Sedmica 6. Predavanje: Unapreenje zdravlja - defnicija, koncept, principi i
praksa promocije zdravlja
Vjeba: Socijalni marketing na primjeru rjeavanja vodeih zdrav-
stvenih problema (puenje, konzumiranje alkohola, jodirana so i sl.)
1
1
Sedmica 7. Predavanje: Zdravstveni odgoj - defnicija, koncept, principi i
praksa zdravstvenog odgoja; motivacija, metode (individualne i
grupne) i sredstva
Vjeba: Ideja za izradu jednog zdravstveno odgojnog sredstva
2
2
Sedmica 8. Parcijalni ispit moduli 1, 2, 3
Predavanje: Stanovnitvo i njegove socijalno medicinske karak-
teristike; jedinice posmatranja u socijalnoj medicini (pojedinac,
primarne, sekundarne zajedice i populacione grupe); zdravlje
stanovnitva u FBiH i svijetu; populaciona politika.
Vjeba: Porodica i zdravlje, anketiranje dviju porodica po socijal-
nomedicinskim obiljejima i analiza dobijenih rezultata
2
2
89
Sedmica 9. Predavanje: Socijalno medicinski pristup rjeavanju osnovnih
problema u zajednici; prikupljanje, obrada podataka i postavlja-
nje socijalnomedicinske dijagnoze zajednice; indikatori zdravlja.
Vjeba: Socijalno medicinska dijagnostika zajednice na primjeru
jedne opine (demografski, vitalni i indikatori zdravstvenog sistema)
2

2
Sedmica 10. Predavanje: Uvod u zdravstveni sistem i njegovu organizaciju,
karakteristike zdravstvenog sistema i principi njegove organizacije.
Vjeba: Shema organizacije zdravstvene zatite prema nivoima
zatite
2
2
Sedmica 11. Predavanje: Konstrukcija zdravstvenog sistema,
zdravstveni profesionalaci - obrazovanje i usavravanje; etike di-
leme; zdravstvene ustanove - institucionalizacija zdravlja
Vjeba: Mrea zdravstvenih ustanova na podruju jedne opine
2
1
Sedmica 12 Predavanje: Primarna zdravstvena zatita u slubi unapreenja
zdravlja stanovnitva odgovornost za zdravlje dobro defnisane
populacije
Vjeba: Rad ljekara u zajednici
1
1
Sedmica 13 Predavanje: Ekonomski aspekti zdravlja i bolesti,
direktni i indirektni trokovi zdravlja i bolesti, modeli fnansiranja
zdravstvene zatite, naini plaanja zdravstvenih usluga
Vjeba: Izdvojena sredstva za zdravstvenu zatitu po korisniku
zatite
2
1
Sedmica 14 Predavanje: Legislativa u zdravstvu i zdravstvena politika;
pravo na zdravlje i zdravstvenu zatitu; pravni aspekti zdravlja;
funkcije drave u zdravstvenoj zatiti;
Vjeba: Rasprava o Zakonu o zdravstvenoj zatiti i zdravstvenom
osiguranju Federacije BiH sa prikazom interesantnih sluajeva
1
1
Sedmica 15 Predavanje: Meunarodni sistemi u zatiti zdravlja
Vjebe: Prisustvo meunarodnih organizacija od znaaja za
zdravlje u BiH danas i njihova uloga
Parcijalni ispit moduli 4, 5 i 6.
1
1
Sedmica16 Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili ele popraviti ocjenu
Sedmica17-20 Dopunska nastava i popravni ispitni rok
90
Code BAM 024 Naziv predmeta: OSNOVI KLINIKE PRAKSE
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestra: II ECTS kredita: 3
Status: obavezni Sedmica 15 Ukupno asova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Senija Rai
Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Upoznati studenta sa aspektima zdravstvene njege bolesnika, sa odno-
som ljekara prema bolesniku, te predstaviti studentu nain rjeavanja
osnovnih ljudskih potreba bolesnika.
2. Svrha predmeta Aktivno sudjelovanje studenta u provedbi dijelova procesa zdravstve-
ne njege kroz medicinsko tehnike postupke i praenje vitalnih para-
metara. Omoguiti studentu da povee svoje znanje iz bazinih nauka
sa klinikim predmetima u opsegu koji je neophodan za daljnje uspje-
no praenje studija i za krajnji samostalni rad.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Osnovi klinike prakse student e usvojiti sli-
jedea znanja:
Modul 1. Uvod u kliniku medicinu
Cilj modula je upoznati studenta sa etikim naelima u klinikoj praksi,
sa administrativnim i medicinskim postupcima po prijemu bolesnika
u bolnicu.
Modul 2. Zdravstvena njega bolesnika
Cilj ovog modula je upoznavanje sa principima zdravstvene njege i
komplementarnim odnosom zdravstvene njege i lijeenja.
Modul 3. Posmatranje i uzimanje tjelesnih izluevina za pregled
Cilj nastave u ovom modulu je praktino upoznavanje sa pravilnim uzi-
manjem humanog materijala i izluevina za pregled.
Modul 4. Davanje propisane terapije
Cilj nastave u ovom modulu je nauiti tumaiti temperaturnu listu, pra-
vilno pripremati lijekove za razliit nain aplikacije, te uestvovanje u
davanju propisane terapije uz nadzor asistenta.
Kroz nastavu predmeta Osnovi klinike prakse student e ovladati sli-
jedeim vjetinama:
Vjetine koje student treba praktino znati izvesti (zna kako i ini):
1. Antropometrijska mjerenja
2. Ocjena izgleda koe
3. Ocjena stanja svijesti (normalno, poremeeno)
4. Mjerenje tjelesne temperature
5. Mjerenje krvnog pritiska
6. Mjerenje pulsa
7. Mjerenje frekvence disanja
8. Provjera opteg stanja pacijenta
9. Presvlaenje pacijenta
10.Presvlaenje posteljinog rublja
11. Okretanje nepokretnog pacijenta
12. Klistiranje pacijenta
91
13. Zamjena urinarne kese
14. Postavljanje guske i none posude
15. Posmatranje izgleda izluevina
16. Priprema lijeka za intramuskularnu primjenu
17. Priprema lijeka za intravenoznu primjenu
18. Priprema infuzionih rastvora
19. Hranjenje bolesnika oralnim putem i mjerenje unosa tenosti
Vjetine koje student treba poznavati (zna kako):
20. Unos lijeka kroz usta (tablete, draeje, kapsule, lingvalete)
21. Unos lijeka subkutanom injekcijom
22. Unos lijeka intramuskularnom injekcijom
23. Unos lijeka intravenskom injekcijom
24. Uzimanje urina
25. Vaenje krvi
26. Uzimanje briseva
27. Uzimanje sputuma
28. Uzimanje stolice
29. Priprema dokumentacije, obiljeavanje i slanje materijala na labo-
ratorijski pregled
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
1. Ispravno uzimanje uzoraka biolokih materijala je preduslov za
adekvatnu laboratorijsku analizu.
2. Ispravno uzimanje biolokog materijala je garancija za dobivanje
ispravnog i iskoristljivog laboratorijskog nalaza.
3. Kvalitetna njega bolesnika, kada im je ona najpotrebnija i najnu-
nija, uz maksimalno iskoriten medicinski kadar, omoguava bri
oporavak bolesnika.
4. Za djelatnosti u okviru njege bolesnika nuan je interaktivan rad
vie profesija ukljuenih u zdravstvenu njegu.
5. Dobar lijenik praktiar mora poznavati principe pripreme terapije i
vjetine apliciranja terapije.
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku:
predavanja (10 sati) za sve studente
vjebe (20 sati) za grupe ne vee od 8 studenata
Za savladavanje klinikih vjetina koristit e se metoda 4 koraka po
Peytonu.
5. Metode procjene
znanja
Parcijalni ispit prvi dio
Parcijalni ispit je pismeni, test sa 18 MCQ pitanja i 2 esej pitanja, a obu-
hvata provjeru usvojenih znanja kroz module 1 i 2. Svaki taan odgo-
vor na MCQ pitanje nosi 2 boda, a na esej pitanje 4 boda, ukupno 44
boda. Da bi se ispit smatrao poloenim, potrebno je osvojiti najmanje
24 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formi-
ranju konane ocjene. Student koji nije poloio parcijalni ispit, polae
nepoloeno gradivo na zavrnom ispitu.
92
Parcijalni ispit drugi dio
Parcijalni ispit drugi dio je pismeni test sa 18 MCQ pitanja i 2 esej pita-
nja. Ispitat e se znanja usvojena kroz module 3 i 4. Svaki taan odgo-
vor na MCQ pitanje nosi 2 boda, a na esej pitanje 4 boda, ukupno 44
boda. Da bi se ispit smatrao poloenim, potrebno je osvojiti najmanje
24 boda.
Kroz provjeru znanja i savladanih vjetina na vjebama student treba da
zna:
opisati postupak prijema bolesnika u bolnicu (+ ili -)
procijeniti stanje svijesti bolesnika (+ ili -)
opisati izgled koe (+ ili -)
izmjeriti (uz pomo) tjelesnu teinu i visinu bolesnika (+ ili -)
odrediti vitalne parametre (izmjeriti tjelesnu temperaturu, arterijski
pritisak, puls, broj respiracija) (+ ili -)
presvui pokretnog pacijenta (+ ili -)
presvui nepokretnog pacijenta uz pomo (+ ili -)
postaviti gusku i nonu posudu uz pomo (+ ili -)
zamijeniti urinarnu kesu i izmjeriti diurezu (+ ili -)
uraditi klizmu uz pomo (+ ili -)
uraditi (uz pomo) higijensku obradu bolesnika u postelji (+ ili -)
nahraniti bolesnika na usta (+ ili -)
navesti osnovne vrsta dijeta (+ ili -)
opisati postupak uzimanja krvi za laboratorijsku analizu (+ ili -)
opisati postupak uzimanja krvi za hemokulturu (+ ili -)
opisati postupak uzimanja urina za laboratorijski pregled (+ ili -)
opisati postupak uzimanja stolice za laboratorijski pregled (+ ili -)
opisati postupak uzimanja sputuma za mikrobioloki pregled (+ ili -)
opisati pripremu lijekova za oralnu aplikaciju (+ ili -)
opisati pripremu lijekova za intramuskularnu primjenu (+ ili -)
opisati pripremu lijekova za subkutanu primjenu (+ ili -)
opisati pripremu infuzionog rastvora (+ ili -)
opisati i dati intramuskularnu injekciju (+ ili -)
opisati i dati subkutanu injekciju (+ ili -).
Dvije pozitivne ocjene sa vjebi (2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se
ukupnom broju bodova postignutom na testu. Student mora iz prak-
tine nastave osvojiti najmanje 7 bodova, a maksimalno moe osvo-
jiti 12 bodova. Dvije negativne ocjene (2-) na vjebama vrijede jedan
negativan bod, koji se oduzima od ukupnog broja osvojenih bodova.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju ko-
nane ocjene.
Zavrni ispit
Ukoliko student nije poloio parcijalne ispite, nepoloeno gradivo po-
lae na zavrnom ispitu. Ukoliko polae oba parcijalna ispita, pimeni
dio zavrnog ispita ima 36 MCQ pitanja i 4 esej pitanja, kroz koje stu-
dent moe osvojiti 88 bodova. Minimalan broj bodova, da bi se ispit
smatrao poloenim, iznosi 48.
93
Uslov za polaganje pismenog dijela zavrnog ispita su prethodno po-
loene vjebe, odnosno pokazana znanja i vjetine koje su navedene u
kartonu praktine nastave.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i formira konana
ocjena. Minimalan broj bodova za prolaznu ocjenu je 55.
Formiranje konane ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere zna-
nja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije poloio dijelove ispita u toku semestra i na zavr-
nom ispitu, nepoloene dijelove polae na popravnom ispitu. Uslov za
polaganje zavrenog pismenog dijela popravnog ispita je pred-
hodno poloen praktini dio ispita. Poloene vjebe se priznaju i na
slijedeem ispitu.
6. Literatura: Obavezna
1. Rai S, Vanis N. Osnovi klinike prakse. Medicinski fakultet Univerzi-
teta u Sarajevu, Sarajevo, 2011.
Proirena
1. Uvod u medicinu, II izd. Elit-Medica, Beograd, 2004, pp 43-48, 88-100.
Dopunska
1. Interne bolesti s njegom, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2002.
7. Napomena Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vjebe odravaju se prema izvedbenom programu nasta-
ve u odgovarajuim nastavnim bazama Katedre za internu medicinu. Broj
studenata po asistentu je izmeu 6 i 8 (optimalno 7), a broj pacijenata po
studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit e na oglasnoj ploi
amfteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCU. Vjebama mogu pristu-
pi samo studenti koji imaju vaeu sanitarnu knjiicu. Opravdanost
izostanka sa vjebi dokazuje se valjanim potvrdama. Samo uz opravdanje
student moe nadoknaditi vjebe (maksimum do 20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente je svaki dan uz prethodni dogovor sa
predmetnim nastavnikom ili uz najavu na e-mail: rasicnef@bih.net.ba
94
PLAN PREDMETA: OSNOVI KLINIKE PRAKSE
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: Prijem bolesnika u bolnicu (pristup pacijentu, odnos
prema bolesnicima, profesionalna tajna, postupak sa bolesnikom,
otvaranje istorije bolesti, poloaj bolesnika u postelji, prenos bo-
lesnika)
Vjebe: Uee u jutarnjim vizitama (studenti posmatraju)
1
1
Sedmica 2. Predavanje: Posmatranje bolesnika (vitalni znaci: temperatura,
puls, krvni pritisak, disanje, stanje svijesti)
Vjebe: Uee u jutarnjim vizitama (studenti posmatraju)
1
1
Sedmica 3. Predavanje: Posmatranje bolesnika (disanje, stanje svijesti, po-
smatranje izluevina)
Vjebe: Procjena stanja bolesnika (studenti posmatraju, pomau
i izvode pod nadzorom)
posmatranje bolesnika
procjena stanja svijesti (normalno, poremeeno)
mjerenje tjelesne teine i visine
1
1
Sedmica 4. Predavanje: Zdravstvena njega bolesnika u krevetu (Njega bo-
lesnika i zdravstvena njega kroz medicinsko tehnike postupke,
interaktivni rad sa drugim profesijama u zdravstvenoj njezi, medi-
cinska sestra saradnik ljekara)
Vjebe: Procjena stanja bolesnika (studenti posmatraju, pomau
i izvode pod nadzorom)
procjena izgleda koe (registrovanje upadljivih promjena)
mjerenje tjelesne temperature
mjerenje frekvence disanja
mjerenje pulsa
1
1
Sedmica 5. Predavanje: Znaaj odravanja line higijene pacijenta (higijena
koe i sluzokoa, borba protiv dekubitusa, higijena posteljnog
rublja)
Vjebe: Njega i higijena bolesnika u postelji (studenti pomau i
izvode)
provjera i pomo u odravanju line higijene bolesnika
presvlaenje pacijenta
presvlaenje posteljine
prevencija dekubitusa
1
1
Sedmica 6. Predavanje: Principi specijalne njege bolesnika (Njega bolesnika
oboljelih od respiratornih oboljenja, njega oboljelih na kardio-
vaskularnom sistemu, oboljelih na organima digestivnog trakta,
oboljelih od oboljenja bubrega i odvodnih mokranih puteva)
1
95
Vjebe: Njega i higijena bolesnika u postelji (studenti pomau i
izvode)
zamjena urinarne kese
postavljanje guske i lopate
registrovanje izgleda izluevina
1
Sedmica 7. Parcijalni ispit prvi dio
Vjebe: Ishrana bolesnika (student pomae i izvodi)
upoznavanje sa osnovnim dijetama
hranjenje bolesnika oralnim putem
1
1
Sedmica 8. Predavanje: Ishrana bolesnika (organizacija ishrane bolesnika u
bolnicama, prirodna ishrana, vjetaka ishrana)
Vjebe: Ishrana bolesnika (student pomae i izvodi)
ishrana bolesnika putem nazogastrine sonde
registrovanje unosa tenosti
1
1
Sedmica 9. Predavanje: Uzimanje uzoraka za laboratorijske analize (za he-
mijske analize, hemokulture, analize urina, sputuma, uzoraka
tjelesnih upljina, cerebrospinalne tenosti, bioptike uzorke,
obiljeavanje uzoraka)
Vjebe: Uzimanje uzoraka za laboratorijske analize (studenti po-
smatraju)
uzimanje uzorka ispljuvka za laboratorijski pregled
uzorka krvi za hemijsku analizu
uzimanje uzorka krvi za hemokulturu
uzimanje uzorka urina za laboratorijski pregled
uzimanje uzorka urina za urinokulturu
1
1
Sedmica 10. Predavanje: Principi pripreme i davanja terapije (peroralna, su-
blingvalna, subkutana, intramuskularna, intravenozna, infuziona
terapija)
Vjebe: Uzimanje uzoraka za laboratorijske analize (studenti po-
smatraju)
sakupljanje 24-ro satnog urina
uzimanje uzorka stolice za laboratorijski pregled
uzimanje uzorka stolice za koprokulturu
upoznavanje sa popratnom dokumentacijom za laboratorijske
preglede
1
1
Sedmica 11. Vjebe: Uzimanje uzoraka za laboratorijske analize (studenti po-
smatraju i pomau)
uzimanje uzorka ispljuvka za laboratorijski pregled
uzorka krvi za hemijsku analizu
uzimanje uzorka krvi za hemokulturu
uzimanje uzorka urina za laboratorijski pregled
uzimanje uzorka urina za urinokulturu
2
96
sakupljanje 24-ro satnog urina
uzimanje uzorka stolice za laboratorijski pregled
uzimanje uzorka stolice za koprokulturu
upoznavanje sa popratnom dokumentacijom za laboratorijske
preglede
Sedmica 12. Vjebe: Davanje propisane terapije (studenti posmatraju i pomau)
priprema lijekova za :
oralnu primjenu
za parenteralnu primjenu
koritenje jednokratnog medicinskog materijala uz potivanje
principa sterilnosti
pripremanje infuzionih rastvora
pripremanje instrumentrija za sterilizaciju
2
Sedmica 13. Vjebe: Davanje propisane terapije (studenti izvode uz nadzor)
tumaenje temperaturne liste
davanje peroralne terapije tableta, kapsula, draeja, primjena
lingvaleta)
davanje parenteralne terapije
unos lijeka subkutanim putem
unos lijeka intramuskularnim injekcijama
unos lijeka intravenoznim injekcijama
unos lijeka u vidu infuzija
2
Sedmica 14. Vjebe: Davanje propisane terapije (studenti izvode uz nadzor)
tumaenje temperaturne liste
davanje peroralne terapije tableta, kapsula, draeja, lingvaleta)
davanje parenteralne terapije
unos lijeka subkutanim putem
unos lijeka intramuskularnim injekcijama
unos lijeka intravenoznim injekcijama
unos lijeka u vidu infuzija
2
Sedmica 15. Vjebe: Parcijalni ispit drugi dio
Vjebe: Davanje propisane terapije (studenti izvode uz nadzor)
tumaenje temperaturne liste
davanje peroralne terapije tableta, kapsula, draeja, primjena
lingvaleta)
davanje parenteralne terapije
unos lijeka subkutanim putem
unos lijeka intramuskularnim injekcijama
unos lijeka intravenoznim injekcijama
unos lijeka u vidu infuzija
1
1
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili ele popraviti ocjenu.
Sedmica 17-20. Dopunska nastava i popravni ispitni rok
97
Code BAM 025 Naslov predmeta: UVOD U BIOSTATISTIKU
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: II ECTS kredita: 2.5
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Semra avaljuga
Uslov za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Cilj nastave je da se studenti odmah na poetku svoje edukacije iz
medicine upoznaju sa osnovnim metodama u prikupljanju i analizi po-
dataka neophodnih u zdravstvenim istraivanjima. Osposobit e se za
samostalno prikupljanje podataka i dizajniranje jednostavnijih istrai-
vanja u slubi unapreenja kvalitete razumijevanja strune literature,
kandidata za korektnu upotrebu izvora zdravstveno-statistikih poka-
zatelja. Student e nauiti kako procijeniti primjerenost primijenjenih
statistiko-analitikih postupaka i prezentacije rezultata u medicinskoj
literaturi i uopte.
2. Svrha predmeta Kandidati bi trebali da ovladaju bazinim elementima i primjenom me-
toda i naina prikupljanja podataka, te osnovama istraivanja u zdrav-
stvu i drugim bazinim istraivakim metodama obrade podataka ne-
ophodnih u daljnjoj edukaciji na studiju medicine radi lakeg usvajanja
naprednijih znanja i razumijevanja.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Uvod u biostatistiku student e usvojiti zna-
nja iz slijedeih modula:
1.Uvod u biostatistiku (Zato biostatistika?)
Cilj modula je da se studenti upoznaju sa korijenima nastanka biostati-
stike, te predmetom, metodama, defnicijama i elementima biostatistike
i mjestu statistike i biostatistike u medicinskoj nauci i praksi
2. Metode prikupljanja podataka
2.1. Naini i metode prikupljanja podataka sa organizacijom podataka
2.2. Uvod u metode uzorkovanja
3.3. Uvod u metode pripreme i izrade upitnika
Cilj modula je da se studenti upoznaju sa organizacijom statistikog
istraivanja, vrstama, nainima i metodama prikupljanja podataka,
grupisanja i sreivanja podataka (ta su statistike serije i koje vrste
imamo?), te naue osnove metode uzorkovanja i dizajna upitnika na
praktinim primjerima.
3. Uvod u metode statistike obrade podataka
3.1. Tabelarni i grafki prikaz rezultata
3.2. Deskriptivna biostatistika
3.3. Interpretacija i analiza rezultata
3.4. Reprezentativnost rezultata
Cilj modula je da studenti naue osnovne elemente pravilnog tabe-
larnog i grafkog predstavljanja prikupljenih podataka, te ovladaju
osnovnim metodama obrade i analize prikupljenih podataka, frekven-
cijama i distribucijama frekvencija i rezultata kroz analizu stvarnih pri-
mjera iz medicinske prakse.
98
4. Uspostavljanje ciljeva, i hipoteza u kvantitativnim
istraivanjima
Cilj modula je da studenti naue pravilno postavljenje ciljeva istraiva-
nja, shvate ta je hipoteza i naue kako se formiraju hipoteze i jedno-
stavnim istraivanjima
5. Osnovni elementi uspjene prezentacije podataka i rezultata
Cilj ovoga modula je upoznavanje sa osnovnim pravilima prezentovanja
prikupljenih podataka i dobivenih rezultata.
Kroz nastavu predmeta Uvod u biostatistiku student e ovladati slije-
deim vjetinama:
Vjetine koje svaki student mora znati praktino izvesti nakon odslua-
ne nastave iz biostatistike
1. znati objasniti neophodnost uenja i ovladavanja znanjem iz
biostatistike u medicinskoj nauci i praksi
2. prikupiti podatke iz raspoloivih izvora i sopstvenim istraivanjem
grupisati, srediti i ifrirati (po potrebi) prikupljene podatke
3. nauiti osnovne metode uzorkovanja (prosti sluajni i stratitifci-
rani) i odabrati reprezentativan uzorak
4. dizajnirati statistiki ispravnu i jasnu tabelu
5. odabrati adekvatnu vrstu grafkona i dizajnirati isti na statistiki
ispravan nain
6. izraunati i protumaiti srednje vrijednosti (sredine i srednje bro-
jeve) podataka dobivenih istraivanjem
Vjetine koje svaki student treba poznavati:
1. odreivanje veliine uzorka
2. sloenije naine uzorkovanja
3. razlikovati reprezentativne od nereprezentativnih podataka i
istraivanja
4. dizajniranje upitnika za specifne studije
5. tumaiti razliite pojave predstavljene razliitim vrstama grafkona
6. protumaiti razlike i odnose izmeu pojedinih srednjih vrijednosti
7. razlikovati pojedine oblike distribucije frekvencija
8. formulisati ciljeve u istraivanjima
9. formulisati hipoteze
10. argumentirati razliku izmeu dobre i loe prezentacije podataka i
rezultata.
Stavovi koje bi student morao usvojiti nakon odsluane i poloene na-
stave iz Biostatistike I:
1. poznavanje osnovnih metoda i elemenata biostatistike olakava
razumijevanje literaturnih podataka, ali i pomae u svakodnevnoj
medicinskoj nauci i praksi.
2. postoje reprezentativni i nereprezentativni podaci.
3. statistiki korektno napravljene tabele i grafkoni daju jasne pre-
dodbe o problematici koja se eli prikazati, za razliku od statistiki
nekorektnih
4. samo adekvatnom metodologijom izbora i prikupljanja podataka
rezultati koje emo prezentirati su validni
99
5. poznavanje metodologije izraunavanja srednjih vrijednosti i njiho-
vo tumaenje je veoma korisno i za daljnju medicinsku edukaciju
6. svako istraivanje mora da ima ispravno postavljen cilj (ciljeve) i
pretpostavke - hipoteze koji se istrauju
7. samo istraivanja sa adekvatno odabranim uzorkom, i postavljenim
ciljevima i hipotezama mogu imati nauno validne i praktino apli-
kabilne rezultate.
4. Metode uenja Svako predavanje traje 2 kolska asa.
Nastava je organizovana po sedmicama: svake druge sedmice su 2
asa predavanja odnosno 2 asa vjebi u istom terminu.
Uvodna predavanja su klasinog tipa, po principu kolektivnog uenja,
dok su sva ostala predavanja organizovana ili po principu sendvia
tj. izmjene kolektivnog uenja i individualnog uenja interaktivnim
pristupom predavaa. Gdje god je to mogue, dati su stvarni primjeri
istraivake i biostatistike prakse.
Svaki termin vjebi traje 2 kolska asa. Kompletne vjebe iz ovoga
predmeta su koncipirane interaktivno, na problem orijentisanom ue-
nju i primjerima iz stvarne prakse. Studentske grupe bi trebale biti 10,
a maksimalno 15 studenata.
Ukupno e po semestru biti:
7 termina predavanja x 2 asa = 14 asova predavanja;
5 termina vjebi u Sali - kontakt sa asistentima (ukupno 10 kontakt
sati sa asistentima) dok je 4 asa vjebi planirano za samostalan rad
na izradi zadatih seminarskih radova - po 1 u semestru
2 asa seminara prezentacija seminarskih radova za ocjenu
Seminarski rad se sastoji od odlaska studenata na teren i pisanja grupnih
seminarskih radova na temu dizajna jednostavnog upitnika i statisti-
ke obrade istog sa prezentacijom rezultata.
Seminarski rad, u dogovoru sa predmetnim nastavnikom i odgovor-
nim asistentom, se radi po metodologiji izrade projekta (npr. Izrada
jednostavnog upitnika za odreenu studiju na namjernom uzorku sa
deskriptivnom obradom) i prezentuje se javnom prezentacijom svim
ostalim studentima.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata se sastoji od:
kratkih testova/kvizova - ukupno 2 kviza u toku jednog semestra
parcijalni ispit po MCQ metodologiji sa ponuenih 4-5 odgovora na
2/3 pitanja i 1/3 pitanja po tipu eseja/izraunavanja
pismeni ispit u sredini prvog semestra nakon odsluane nastave
samostalni seminarski rad uraen u vidu projekata samostalno i uz
konsultacije sa predmetnim nastavnikom i asistentima - ukupno 1,
usmeni zavrni ispit se organizuje za studente koji ele viu ocjenu
ili za izuzetne studente.
Ocjenjivanje se vri dodijelom bodova za svaki oblik aktivnosti i provje-
re znanja tokom semestra i na zavrnom ispitu. Struktura ocjenjivanja:
- kratki testovi/Kvizovi 20% ukupne ocjene
- pismeni ispit 50% ukupne ocjene
- seminarski radovi 30% ukupne ocjene
100
Zakljuna ocjena se izraunava kao ponderisana aritmetika sredina
svih ocjena tokom semestra (odnosno zajednika aritmetika sredina).
Svaki kviz/test ima 5 pitanja sa ponuenih 4-5 odgovora i traje maksi-
malno 10 minuta. Organizuje se prije poetka predavanja. Ocjenjuje se
pao/proao (+/-), a student je proao ako odgovori na 3 i vie pitanja. U
sluaju da student ne proe test, na konanom ispitu e imati za svaki
nepoloeni test 1 pitanje vie.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
6. Literatura Obavezna
1. S. avaljuga i M. avaljuga: Biostatistika, osnovni principi i metode,
Medicinski fakultet, Sarajevo, 2009.
Proirena Dodatna literatura:
1. B. Petz: Osnovi statistike za nematematiare. NAKLADA Slap. Zagreb
2002. godina.
2. H. Harris and G. Taylor. Medical Statistics Made Easy. Taylor & Fransis
2004.
Dopunska
1. R. Beaglehole, R. Bonita, T. Kjellstrom: Basic Epidemiology. World Health
Organisation Geneva, 1993.
7. Napomena Na nastavu nije dozvoljeno donositi neautorizivane kopije
literature!
Svi oblici nastave su obavezni. U sluaju vie od 20% izostanaka sa na-
stave (opravdanih ili neopravdanih) studenti su obavezni kolokvirati
i proputena predavanja i vjebe u dogovoru i najavi sa asistentima,
odnosno predmetnim nastavnikom.
Nepoloeni ili proputeni kvizovi se mogu jo jednom polagati u okvi-
ru pismenog ispita
Termin konsultacija je oglaen na katedri uz prethodnu najavu na
e-mail: danijela.janota@mf.unsa.ba
101
PLAN PREDMETA: UVOD U BIOSTATISTIKU
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica1. 1. Uvod u biostatistiku (Zato biostatistika?)
a. razvoj biostatistike
b. predmet i metod biostatistike
c. osnovni pojmovi i elementi
d. ciljevi i zadaci biostatistike
2. Metode prikupljanja podataka I
a. naini i metode prikupljanja podataka
i. po vremenu
ii. prema obuhvatu
b. organizacija prikupljenih podataka
A. numerike serije
i. proste statistike serije
ii. serije distribucije frekvencija
iii. intervalne statistike serije
B. ostale vrste serija
C. vrste podataka (kontinuirani i kategorini)
1
1
Sedmica 2 Organizovanje prikupljenih podataka
Postavljanje prikupljenih podataka u serije
2
Sedmica 3. Metode prikupljanja podataka II
A. uvod u metode uzorkovanja- teorija uzoraka
uzorci iste vjerovatnoe (prosti sluajni uzorak,
stratifcirani uzorak, uzorak skupina...)
uzorci razliite vjerovatnoe
B. uvod u metode pripreme i izrade upitnika
2
Sedmica 4. Vrste i naini odabira uzorka u istraivanju i naunim studijama sa
izradom primjera
Uvod u seminarski rad: izrada jednostavnog upitnika
2
Sedmica 5. Uvod u metode statistike obrade podataka I
a. tabelarno predstavljanje podataka
b. grafko predstavljanje podataka
c. frekvencija, distribucije frekvencije, oblik (normalan, zakrivljen)
d. kumulativna frekvencija
1
1
Sedmica 6 Tabelarno prikazivanje podataka dobivenih istraivanjem
Vrste i izbor grafkona sa praktinom izradom
2
Sedmica 7. Uvod u metode statistike obrade podataka II
Srednje vrijednosti
2
102
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
a. sredine (aritmetika, geometrijska, harmonijska, logari-
tamska)
b. srednji brojevi (modus, medijana i medijala)
Sedmica 8 Primjena metoda deskriptive biostatistike (praktini primjeri izra-
unavanja)
2
Sedmica 9. Interpretacija i analiza prikupljenih i analiziranih podataka u rezul-
tatima. Reprezentativnost rezultata
2
Sedmica 10. Uspostavljanje ciljeva i hipoteza u kvantitativnim istraivanjima 2
Sedmica 11. Formulisanje ciljeva i hipoteza
Analiziranje postojeih rezultata pojedinih istraivanja sa poseb-
nom panjom na reprezentativnosti
2
Sedmica 12. Samostalni rad studenata na izradi seminarskog rada 2
Sedmica 13. Samostalni rad studenata na izradi seminarskog rada 2
Sedmica 14. Osnovni elementi prezentacije podataka i rezultata 2
Sedmica 15. Pismeni ispit: parcijalni
Seminar: Prezentacija seminarskih radova za ocjenu
1
1
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili ele popraviti ocjenu.
Sedmica 17-20. Dopunska nastava i popravni ispitni rok
103
Code BAM 026 Naslov predmeta: Tjelesni odgoj
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: II ECTS kredita: 1
Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Izet Rao
Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Ciljevi predmeta tjelesnog odgoja su:
1. zadovoljavanje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem kao izraza
zadovoljenja odreenih ovjekovih potreba
2. kroz nastavu tjelesnog odgoja poveati adaptivne i stvaralake spo-
sobnosti u savremenim uslovima rada i ivota
3. uvanje vlastitog zdravlja i zdravlja okoline
4. stvaranje navika za svakodnevno tjelesno vjebanje
5. pruiti studentima mogunost sticanja osnovnih znanja, vjetina i
navika potrebnih za prilagoavanje novim motorikim aktivnostima,
postizanje odreenog nivoa motorikih postignua
6. osposobljavanje studenata za racionalno sprovoenje slobodnog
vremena, posebno aktivnim odmorom.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta se oituje kroz nekoliko vanih aspekata kroz aktivno-
sti na nastavnom predmetu Tjelesni odgoj, a oni su: bioloki, zdrav-
stveni, ekonomski, kulturni i pedagoki aspekti
3. Ishodi uenja Kroz nastavu Tjelesni odgoj studenti e praktino proi slijedee akti-
vnosti:
- Atletika (tranja, skokovi, bacanje)
- Gimnastika (kolut naprijed, nazad, ravnotrni poloaji)
- Sportske igre (Koarka, odbojka, nogomet, rukomet)
- Igre (Elementarne i tafetne)
- Plivanje
- Fitness
- Aerobik
Cilj modula je uticaj na kvantitativne i kvalitativne promjene primarnih
antropolokih obiljeja, a posebno na: anrtopomertijske karakteris-
tike, motorike sposobnosti, funkcionalne sposobnosti i usvajanja
motorikih znanja
4. Metode uenja Analitika
Sintetika
Kombinovana
5. Metode procjene
znanja
Praktino (inicijalno, tranzitivno, fnalno)
Seminarski radovi
6. Literatura: Obavezna:
Hadikaduni, M., I. Rao, E. Paali. Upotreba ftness programa u
sportu i rekreaciji. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo, 2001.
104
7. Napomena Ukoliko je student pravovanom ljekarskom potvrdom osloboen na-
stave Tjelesni odgoj ispit iz predmeta Tjelesni odgoj polae izradom
seminarskog rada, uz dogovor sa predmetnim nastavnikom.
105
PLAN PREDMETA: TJELESNI ODGOJ
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Motorike sposobnosti: snaga, brzina, koordinacija itd.
Funkcionalne sposobnosti: opta aerobna izdrljivost
2
Sedmica 2. Atletika
Ciklino kretanje razliitim tempom
Brzo tranje na kratkim dionicama
Skok u dalj i vis
Poligoni sa prirodnim i umjetnim preprekama
2
Sedmica 3. Atletika
Bacanje medicinke od 2 kg bonom tehnikom
Bacanje loptice 200 g sa zaletom
Poligoni sa prirodnim i umjetnim preprekama
2
Sedmica 4. Gimnastika
Kolut naprijed
Kolut nazad
Premet strance
Hodanje po gredi sa mimoilaenjem i okretima
2
Sedmica 5. Sportske igre KOARKA
Metodika obuavanja osnovnih elemenata koarkake igre
Koarkaka igra shodno broju studenata
2
Sedmica 6. Sportske igre ODBOJKA
Metodika obuavanja osnovnih elemenata odbojkake igre
Odbojkaka igra shodno broju studenata
2
Sedmica 7. Sportske igre NOGOMET
Metodika obuavanja osnovnih elemenata nogometne igre
Nogometna igra shodno broju studenata
2
Sedmica 8. Sportske igre RUKOMET
Metodika obuavanja osnovnih elemenata rukometne igre
Rukometna igra shodno broju studenata
2
Sedmica 9. PLIVANJE
Strukturalna analiza plivakih tehnika (kraul, leno)
Metodiki postupci uenja plivakih tehnika (prsno i delfn)
2
Sedmica 10. PLIVANJE
Strukturalna analiza plivakih tehnika (prsno i delfn)
2
106
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 11. FITNESS
Fitness, zdravlje i tjelesna aktivnost
Strukturalna analiza kretnih struktura ftness programa vjebanja
Mogunost primjene ftness programa u kolstvu
2
Sedmica 12. FITNESS
Vjebe u teretani
(Noge, lea, stomak, grudi, biceps, triceps)
Osnove ishrane
2
Sedmica 13. AEROBIK
Grupni programi
Step aerobik
Dance aerobik
2
Sedmica 14. IGRE
Elementarne i tafetne igre
Napomena: Elementarne i tafetne igre se mogu koristiti u svim
nastavnim jedinkama shodno nastavnoj temi.
2
Sedmica 15. Finalno provjeravanje
Antropometrijske karakteristike: Tjelesna visina, tjelesna teina
Motorike sposobnosti: snaga, brzina, koordinacija, izdrljivost
itd.
Funkcionalne sposobnosti: opta aerobna izdrljivost
2
107
IZBORNI PREDMETI DRUGOG SEMESTRA
Code BAM 027 Naslov predmeta: LEGALNI ASPEKTI MEDICINSKE PRAKSE
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: II ECTS kredita: 2.5
Status: izborni Sedmica: 15 Ukupno asova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Dragana Niki
Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Upoznavanje sa znaenjem i ulogom pravne regulative u medicini u
svrhu zatite prava ljekara i pacijenta
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je da student prihvati temeljne kriterije medicinske
deontologije i pravne odgovornosti zdravstvenih profesionalaca, po-
sebno ljekara
3. Ishodi uenja U toku nastave predmeta Legalni aspekti medicinske prakse student e
usvojiti slijedea znanja:
Modul 1 Ljudska prava i medicinsko pravo
Cilj modula je upoznati temeljna naela medicinskog prava
Modul 2 Pravna priroda odnosa ljekar - pacijent
Cilj modula je sagledati pravnu odgovornost ljekara u vrenju njegove
profesije
Modul 3 Kaznena odgovornost ljekara
Cilj ovog modula je upoznavanje sa postojeim zakonskim sankcijama
u sluajevima nesavjesnog, samovoljnog lijeenja te nepruanja me-
dicinske pomoi
Modul 4. Graanskopravna odgovornost ljekara
Cilj modula je upoznavanje sa sluajevima naknada tete nanesene pa-
cijentu i naini osiguranja ljekara
Modul 5 Prekrajna, disciplinska i strukovna odgovornost ljekara
Cilj modula je uoavanje odgovornosti ljekara u uvjetima timskog rada
Modul 6 Osnovna prava, dunosti i odgovornosti pacijenta
Cilj modula je upoznavanje sa razvojem osnovnih prava pacijenta, nje-
govim dunostima i obavezom da se brine o vlastitom zdravlju.
Vjetine koje student treba da usvoji
1. pronalaenje izvora iz oblasti medicinskog prava
2. pravilno koritenje bitnih izvora medicinskog prava (zakoni, pravil-
nici i ostali dokumenti)
3. nain zatite prava ljekara putem komunikacije sa relevantnim
subjektima i institucijama (komore, sudovi, osiguravajua drutva i sl.)
4. usvajanje metodologije izrade seminarskog rada
5. javna prezentacija seminarskog rada sa voenjem diskusije na za-
danu temu
108
Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee stavove:
1. Ljekarska praksa zakonski je regulisana
2. Ljekar mora obavljati praksu u skladu sa vaeom legislativom ze-
mlje jer e u protivnom kazneno odgovarati.
3. Ljekar mora da poznaje svoja zakonska prava i da ih zatiti,
4. Ljekar mora da poznaje prava pacijenta kako bi ih mogao potovati
4. Metode uenja Nastava se izvodi :
Predavanja (15 predavanja) sa njihovim aktivnim ueem (tip kratkih
testova / kvizova sa 5 pitanja)
Vjebe (15 sati vjebi) interaktivna nastava tipa konsultacija za izradu
seminarskih radova, njihova prezentacija i diskusija
Seminarski radovi (do 5 studenta po jednoj seminarskoj radnji) uz pre-
zentaciju tipa interaktivne nastave
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenta sadri slijedee elemente:
Kratki testovi / kvizovi / 5 kvizova. Svaki kviz ima 5 pitanja sa 3-5
odgovora. Maksimalni broj bodova 10, minimalan broj bodova 6.
Seminarski rad/vjebe: prezentacija na predavanju : 20 bodova
prezentacija na vjebi: 17 bodova
bez prezentacije: 1513 bodova
minimalni uslov: 11 bodova
Parcijalni ispit 1 - test MCQ pitanja i esejska pitanja (maksimalno 30,
minimalno 17 bodova.)
Parcijalni ispit 2 - tip eseja (maksimalno 40 bodova, minimalno 21 bod).
Zavrni ispit - Ukoliko studenti nsu zadovoljili na parcijalnim ispitima/
ispitu ili nisu zadovoljni ocjenom uspostavljenom na osnovu parcijal-
nih ispita.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere zna-
nja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
6. Literatura: Obavezna:
Smajki A. Niki D; Bahtijarevi R. Ljudska prava na ivot, zdravlje i
socijalnu egzistenciju u Bosni i Hercegovini. Fokus-medical d.d. Sa-
rajevo, 2004.
Proirena:
Odabrani lanci zakonske odredbe u BiH (Ustav, Zakon o zdrav-
stvenoj zatiti FBiH, Krivini zakon FBiH, pravila ljekarske komore,
pravilnici zdravstvenih ustanova i dr.)
Dopunska:
UNDP. Socijalna ukljuenost u BiH (odabrana poglavlja), 2008.
7. Napomena Termin konsultacija za studente je svaki dan od 1214 sati uz predhod-
nu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail:
socijalna.medicina@ mf.unsa.ba
109
PLAN PREDMETA:
LEGALNI ASPEKTI MEDICINSKE PRAKSE
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje: Ljudska prava i medicinsko pravo (Evropska konven-
cija za zatitu ljudskih prava i temeljnih ljudskih sloboda)
Vjebe - seminarski rad: Konvencija o pravima djeteta
1
1
Sedmica 2. Predavanje: Pravo na najvii mogui standard zdravlja
(Evropske i svjetske Konvencije o zatiti prava korisnika zdravstve-
nih usluga)
Vjebe-seminarski rad: Konvencije o zatiti pacijenata oboljelih
od razliitih bolesti (Havajska konvencija i sl. )
1
1
Sedmica 3. Predavanje: Pravna priroda odnosa ljekar - pacijent
(pravna odgovornost ljekara u vrenju njegove profesije Zakon
o zdravstvenoj zatiti)
Vjeba - seminarski rad: lanovi zakona o zdravstvenoj zatiti koji
se odnose na pravnu odgovornost ljekara i diskusija sa primjerima
1
1
Sedmica 4. Predavanje: Kaznena odgovornost ljekara (nesavjesno i samo-
voljno lijeenje)
Vjeba - seminarski rad: lanovi Krivinog zakona FBiH koji se
odnose na kaznenu odgovornost ljekara i diskusija sa primjerima
1
1
Sedmica 5. Predavanje: Nepruanja medicinske pomoi, ljekarska greka
(okolnosti pruanja medicinske pomoi, hotimina greka, neho-
timina greka, okolnosti nastanka greke)
Vjeba - seminarski rad: Prikaz ljekarske greke u medijima - odnos
javnog mjenja prema ljekarima
1
1
Sedmica 6. Predavanje Granice odluivanja, neovlateno presaivanje dije-
lova ljudskog tijela (trgovina ljudskim organima, jatrogeni i tera-
pijski doktor)
Vjeba - seminarski rad: Donorske kartice mogui problemi sa
mladim osobama kao donorima
1
1
Sedmica 7. Predavanje: eksperimenti na ljudima (uslovi i posljedice eksperi-
menata na ljudima)
Vjebe- seminarski rad: Zloupotreba poloaja ljudi u svrhu do-
bivanja pristanka za eksperiment
1
1
Sedmica 8. Parcijalni ispit 1 (modul 1, 2, 3)
Predavanje Graanskopravna odgovornost ljekara
Naknada tete nanesene pacijentu nesavjesnim lijeenjem i osi-
guranje ljekara (modeli osiguranja u svijetu )
1
110
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Vjebe - seminarski rad: Mogunosti nagodbe ljekar pacijent u
sluaju nesavjesnog lijeenja sa primjerima
1
Sedmica 9. Predavanje: Odgovornosti ljekara u uvjetima timskog rada.
(rad u medicini je danas iskljuivo timski, ljekar je odgovoran za
rad svojih saradnika, pravni znaaj medicinske dokumentacije)
Vjebe - seminarski rad: Interni pravni dokumenti u zdravstve-
nim ustanovama upoznavanje i prikaz
1
1
Sedmica 10. Predavanje: Posebni sluajevi odgovornosti ljekara i lanova tima
(dijagnostike greke, irenje infekcija, estetske operacije i sl.)
Vjebe - seminarski rad: Inspekcijski organi u zdravstvu
1
1
Sedmica 11. Predavanje Osnovna prava pacijenta (kratki pregled razvoja
osnovnih prava pacijenta i dananje stanje)
Vjebe - seminarski rad: Historijski pregled razvoja prava na
zdravstvenu zatitu u Evropi
1
1
Sedmica 12. Predavanje: Konvencije o pravima pacijenta
(Lisabonska konvencija o pravima pacijenta. i dr.)
Vjeba -seminarski rad: Razrada i diskusija o Amsterdamskoj de-
klaraciji o pravima pacijenta
1
1
Sedmica 13. Predavanje: Pravo na informirani pristanak,
(pravo na povjerljivost i privatnost, pravo na albu)
Vjeba- seminarski rad: Sluajevi iz medija o nepotovanju for-
malnog pristanka
1
1
Sedmica 14. Predavanje: Deontoloki principi u radu ljekara
(moralne vrijednosti zdravstvenog radnika i odnos prema obav-
ljanju radnih zadataka)
Vjebe - seminarski rad: Nepotovanje deontolokih principa od
strane zdravstvenih radnika
1
1
Sedmica 15. Predavanje Dunosti i odgovornosti pacijenata, sukrivica pa-
cijenta (obaveza pacijenta da se brine o vlastitom zdravlju i da
sarauje sa ljekarom, pacijentovo nerazumijevanje medicinske
terminologije)
Vjebe - seminarski rad: Obaveza pojedinca da vodi zdrav nain
ivota primjeri iz vlastitog iskustva
Parcijalni ispit 2 (modul 4, 5, 6)
1
1
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima/ispitu ili ele popraviti ocjenu
Sedmica 17-20. Dopunska nastava i popravni ispitni rok
111
Code BAM 028 Naslov predmeta: KLINIKA ANATOMIJA
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar II ECTS kredita: 2.5
Status: izborni Sedmica: 15 Ukupno asova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Amela Kulenovi
Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta Cilj je da nastavom iz predmeta Klinika anatomija, kroz kliniki pristup
student objektivizira znanje iz anatomije i shvati svrsishodnost dobrog
poznavanja morfologije ljudskog tijela.
2. Svrha predmeta Svrha predmeta je upoznavanje studenta sa morfo-funkcionalnom or-
ganizacijom ljudskog tijela klinikoj vanosti pojedinih regija i snalae-
nje u prostornoj orijentaciji unutar regija, to je neophodan preduslov
za usvajanje znanja i vjetina iz klinike medicine.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Klinika anatomija student e usvojiti slijede-
a znanja:
Modul 1. Uvod u kliniku anatomiju, klinika anatomija kimenog
stuba i kimene modine, osnove povrinske anatomije
Uvod u kliniku anatomiju. Klinika anatomija kimenog stuba, ziga-
pofzijalni zglobovi, prelomi kime, prolaps intervertebralnog diskusa,
refeksni miini spazam, ozljeda perifernog ivca, klinike procedure
(lumbalna punkcija, spinalna anestezija, epiduralna anestezija). Upo-
znavanje sa povrinskim karakteristikama kliniki vanih struktura uz
korelaciju tih struktura sa funkcijom (za pokrete i refeks), to ini ana-
tomski temelj fzikalnog pregleda
Cilj modula
Student treba da stekne znanje o znaaju klinike anatomije, u moder-
noj medicinskoj edukaciji kao i o interakciji anatomija - klinika anato-
mija. Znanje o pravilnoj interpretaciji RTG snimaka kime, uoiti razliku
izmeu normalne grae poremeenih struktura, a kroz upoznavanje sa
klinikim procedurama treba znati pristup na odreene dijelove kime-
nog stuba i kimenih ovojnica kao i raspored izlaska spinalnih nerava u
interventnoj medicini.
Modul 2. Klinika anatomija toraksa
Povrinska anatomija i prominentne kotane take, prednji torakalni
zid, topografja dojke, limfna drenaa i njen znaaj u irenju karcinoma
dojke. Projekciju i topografju dunika, bronhusa plua, pleure i srca.
Auskultatorne take, i kliniki znaaj vaskularizacije srca u koronarogra-
fji. Analiza srane sjene na RTG snimcima. Intererkostalni nervni blok.
Odnos donjih rebara, pleure i bubrega i jetre. Otvori na dijafragmi i nji-
hov kliniki znaaj. Segmentacija plua i njen znaaj u klinikoj praksi.
Cilj modula
Student treba da stekne znanje o zidovima toraksa, njihovu vizualiza-
ciju na RTG snimcima, te da uoi razliku izmeu normalne anatomske
grae i malformacije zidova grudnog koa. Praktini znaaj projekcija
organa i seroznih opni torakalne upljine.
112
Modul 3. Klinika anatomija abdomena i zdjelice
Zidovi abdomena, topografja prednjeg abdominalnog zida. Projekcije
trbunih organa topografske take. Slaba mjesta prednjeg trbunog
zida Kliniko anatomski znaaj portokavalnih anastomoza Segmen-
tacija jetre i njen kliniki znaaj. Hepato-duodeno-pancreas. Vaskula-
rizacija i limfna drenaa organa abdomena i zdjelice, znaaj u irenju
malignih oboljenja. Opstrukcije upljih organa, posljedice opstrukcije
izvodnih kanala lijezda koje pripadaju organima trbune upljine. Vis-
ceralni bol. Poroajni kanal. Znaaj poznavanja kotanog zdjelinog
obrua pri poroaju.
Cilj modula
Student treba da stekne znanje o zidovima trbune upljine, prakti-
nom znaaju projekcija organa, i palpatornih taki pojedinih organa na
prednjem trunom zidu. Student treba kroz CT i MRI snimke da upot-
puni znanje iz topografske i sistemske anatomije abdomena i zdjelice,
Modul 4. Klinika anatomija gornjeg i donjeg ekstremiteta
Odnos sudovno ivanih i kotanih struktura. Radioloki prikaz i klini-
ka anatomija zgloba ramena, lakta, kuka, koljena i stopala. Lezije ne-
rava gornjeg i donjeg ekstremiteta, simptomatologija i kliniki znaaj.
Perkutana arterijska kateterizacija.
Cilj modula
Student treba da proiri znanje o kliniki vanim topografskim prosto-
rima gornjeg i donjeg ekstremiteta te da ispade funkcije pojedinih dije-
lova prati naruavanje normalnog anatomskog integriteta.
Modul 4. Klinika anatomija glave i vrata
Angiografski prikaz vaskularizacije mozga. Hematoencefalina i hema-
tolikvorna barijera. Poremeaji u cirkulaciji cerbrospinalnog likvora i
humor aquosusa. Kliniko - anatomski aspekt hidrocephalus-a.
Anatomsko radioloka korelacija aksijalnih, koronalnih i sagitalnih CT
i MRI skenova mozga. Kliniki znaaj poznavanja grae larynx-a kod
Vicq-Azyrove koniotomije. Blokada cervikalnog i brahijalnog pleksusa
(supraklavikularni pristup)
Kroz nastavu iz predmeta Klinika anatomija student treba usvojiti
slijedee vjetine:
1. prepoznavanje normalnog i naruenog anatomskog integriteta,
kotano-zglobnog sistema ovjeka.
2. prepoznavanje i orijentaciju na CT, MRI i RTG snimcima
3. prepoznavanje anatomsko-funkcionalnih korelacija
Kroz nastavu iz predmeta Klinika anatomija student mora praktino
izvesti slijedee vjetine:
1. palpacija izboenja na kostima gornjeg i donjeg ekstremiteta
2. inspekcija, palpacija i pokretanje zglobova ljudskog tijela
113
3. palpacija perifernih pulzacija krvnih ila vrata, gornjeg i donjeg
ekstremiteta
4. palpacija struktura prednjeg torakalnog zida uz praenje disanja
5. palpacija struktura prednjeg trbunog zida i ingvinalnog kanala
Nakon odsluane nastave iz predmeta Klinika anatomija student
e usvojiti slijedee stavove:
1. Posmatrati ovjeka kao morfo-funkcionalni nedjeljivu cjelinu
2. Klinikim pristupom student objektivizira znanje iz anatomije i
shvata svrsishodnost dobrog poznavanja normalne morfologije
ljudskog tijela.
4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku
predavanja (15 sati) za sve studente koji se opredijele za ovaj izborni
predmet
vjebe (15 sati) za grupe ne vee od 10 studenata.
Za savladavanje nastavnog programa nastava se izvodi u formi inte-
raktivne nastave i to
predavanja - problem orijentisano uenje sa unaprijed pripremljenim
temama i aktivnim ueem studenata,
vjebe - disekcioni pristup na kliniki vane regije na preparatima ka-
davera, kao anatomsko-radioloka korelacija RTG, CT i MRI snimaka
5. Metode procjene
znanja
Test : MCQ test sa 30 pitanja
1617 tanih odgovora 11 bodova
1821 tanih odgovora 1420 bodova
2225 tanih odgovora 2127 bodova
2629 tanih odgovora 2834 bodova
2930 tanih odgovora 3540 bodova
2. Analiza snimka (RTG, CT, MR, UZ) i identifkacija sa kliniko-
anatomskog aspekta - do 10 bodova
Zavrna ocjena
1. Prisustvo na predavanjima do 15 bodova
2. Prisustvo i aktivan angaman na vjebama do 35 bodova
3. Test do 40 bodova
4. Analiza snimka do 10 bodova
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere zna-
nja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
114
6. Literatura Obavezna
UDBENICI:
Kulenovi, Kapur,: Prirunik klinike anatomije (u pripremi)
Milisavljevi M.: Klinika anatomija, Nauka Beograd 2002.
ANATOMSKI ATLASI
Sobotta: Atlas anatomije ovjeka, Slap, Jastrebarsko 2001 ili
Netter F.: Atlas anatomije ovjeka, Data status, Beograd 2004
Proirena
Nikoli V, Keros P: Klinika anatomija abdomena, Naklada Ljevak, Za-
greb 2000.
Malobabi S., Gudovi R.: Klinika neuroanatomija. Zavod za udbe-
nike i nastavna sredstva, Beograd 1995.
Moore KL, Dalley AF. Clinically oriented anatomy. Philadelphia: Lip-
pincott Williams & Wilkins, 1999.
Standring S,: Grays Anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practi-
ce, 2004.
Snell R,: Clinical Anatomy, Paperback 2003
Dopunska:
Leonhard, Kahle, Platzer: Priruni anatomski atlas, Medicinska nakla-
da, Zagreb 2006.
Keros P, Peina M, Funkcionalna anatomija lokomotornog sistema
Naklada Ljevak, Zagreb 2007.
7. Napomena Studenti su duni da aktivno slijede sve predviene aktivnosti i redov-
no prisustvuju i aktivno uestvuju u svim oblicima nastave. Predavanja,
i vjebe odravaju se prema izvedbenom programu nastave iz Klinike
anatomije na Katedri za anatomiju. Grupa studenata koji pohaaju ovaj
izborni predmet je 30 50 studenata. Broj studenata po asistentu je 10.
Opravdanost izostanaka sa vjebi i predavanja dokazuje sa vjerodos-
tnojnim potvrdama. Samo uz opravdanje student moe nadoknaditi
20% izostanaka iz cjelokupne nastave.
Termin konsultacija za studente je svakim danom od 1214 sati uz pret-
hodnu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail:
valida.hubic@mf.unsa.ba
115
PLAN PREDMETA: KLINIKA ANATOMIJA
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje + Vjebe: Defnicija klinike anatomije.
- Znaaj klinike anatomije u modernoj medicinskoj edukaciji.
- Interkacija anatomija-klinika anatomija. Mjesto klinike anato-
mije u medicinskom kurikulumu.
- Osnovni pojmovi i terminologija.
1+1
Sedmica 2. Predavanje + Vjebe: Kimeni stub. Kliniko-anatomski znaaj
primarnih i sekundarnih krivina kimenog stuba. Veze izmeu
prljenova i njihov kliniki znaaj. Protruzija intervertebralnog
diskusa (nivoi i simptomatologija). Radioloki prikaz cervikalne,
torakalne i lumbalne kime (analiza snimaka)
1+1
Sedmica 3. Predavanje + Vjebe: Kimena modina i kimeni ivci. Struk-
tura kimene modine. Modinske ovojnice. Kliniko-anatomski
aspekt vaskularizacije kimene modine. Organizacija kimenog
ivca. Dermatomi i miotomi. Lezije kimene modine (poliomi-
jelitis, tabes dorsalis, Brown-Sequardov sindrom, siringomijelija,
traume kimene modine-hemisekcija i kompletna transverzalna
sekcija kimene modine). Klinike procedure (lumbalna punkci-
ja, spinalna anestezija, epiduralna anestezija), CT i MR prikaz ki-
mene modine.
1+1
Sedmica 4. Predavanje + Vjebe: Povrinska anatomija i prominente kota-
ne orijentacione take. Kotana anatomija grudnog koa. Interko-
stalni prostori i njihov sadraj.
Prednji torakalni zid. Topografja, vaskularizacija, inervacija i lim-
fa dojke. Kliniko-anatomski znaaj benignih i malignih tumora
dojke sa posebnim osvrtom na infltrativni duktalni karcinom.
Radiografski prikaz dojke; duktogram, kosi i kraniokaudalni ma-
mogram.
1+1
Sedmica 5. Predavanje + Vjebe: - Projekcije i topografja dunika, dunica
plua i pleure i jednjaka. Topografja srca. Projekcije sranih ua.
Auskultacione take.
- Kliniki znaaj. Plasiranje centralnog venskog katetera. Postduk-
talna koarktacija aorte. Aneurizma aorte. Disrupcija aorte. Ubod-
ne rane u predjelu prednjeg torakalnog zida. Bipsija skalenskih
limfnih vorova.
- Lateralni i stranji torakalni zid. Kliniko-anatomski znaaj. Tora-
kostomija. Interkostalni nervni blok. Fraktura donjih rebara. Od-
nos donjih rebara, pleure, bubrega i jetre.
1+1
116
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
- Medijastinum. Podjela i kliniko-anatomski znaaj. Dijafragma.
Otvori na dijafragmi i njihov kliniko-anatomski znaaj.
- Anteroposteriorni i kosi RTG snimci grudnog koa. Radioloko-
anatomski prikaz i evaluacija. Aorta i anteroposteriorni aorto-
gram. Radioloko-anatomski prikaz i evaluacija.
Sedmica 6. Predavanje + Vjebe: Srce. Perikard. Tamponada srca i perikardi-
jakocenteza. Posteroanteriorni RTG snimak grudnog koa. Analiza
srane sjene i njen znaaj. Evaluacija poloaja, oblika i veliine
srane sjene. Kliniko-anatomski znaaj vaskularizacije srca. Ishe-
mina bolest srca. Koronarografja. Kongenitalne anomalije srca
(tetralogija Fallot, ventrikularni i atrijalni septalni defekt, perzi-
stentni duktus arteriozus). Fetalna cirkulacija.
1+1
Sedmica 7. Predavanje + Vjebe: Zidovi abdomena. Topografja prednjeg
abdominalnog zida. Paracenteza. Anatomija abdominalnih inci-
zija kod pristupa trbunim organima (medijalna, paramedijalna,
transrektalna, subkostalna, transverzalna, kosa i torako-abdomi-
nalna incizija). Projekcije trbunih organa na prednjem trbunom
zidu. Topografske take od znaaja za palpaciju. Slaba mjesta na
prednjem trbunom zidu. Hernije. Ingvinalni kanal. Skrotum. De-
fekti u razvoju (kriptorhizam i hidrokela).
- Peritonealna duplja. Parijetalni i visceralni peritoneum. Podjela
peritonealne duplje. Peritonealne strukture (omentumi i ligamenti).
Retroperitoneum, kliniko-anatomski i hirurki znaaj.
1+1
Sedmica 8. Predavanje + Vjebe: - Krvne ile u abdomenu. Abdominalna
aorta i njene grane. Kliniki znaaj (aneurizma abdominalne aorte
i akutna mezenterijalna ishemija). Arteriografski prikaz abdomi-
nalne aorte i njenih grana. Venozna drenaa u abdomenu. Sistem
vene azigos i hemiazigos i njihov znaaj u kolateralnoj cirkulaciji.
Sistem donje uplje vene. Portalni venski sistem. Veze vene porte i
ostalih venoznih sistema. Kliniko-anatomski znaaj porto-kaval-
nih anastomoza.
- Trbuni organi koji pripadaju digestivnom sistemu. Abdominal-
ni dio jednjaka, eludac, tanko i debelo crijevo. Jetra i uni vo-
dovi. Projekcije i kliniko-anatomski znaaj. Segmentacija jetre i
njen hirurki znaaj. Pankreas, topografja i pristupi. Radioloke
dijagnostike metode u evaluaciji patologije pankreasa. Kliniko-
anatomska veza i znaaj hepato-duodeno-pankreasa. Radioloki
prikaz eluca i crijeva kontrastnim metodama. Endoskopske me-
tode pretrage digestivne cijevi. ERCP i ultrazvuk unih kanala.
Transverzalni CT i MR prikaz abdomena na razliitim nivoima.
- Slezena. Klinika anatomija i funkcija. Kliniki znaaj (ruptura sle-
zene, splenomegalija, hipersplenizam, splenektomija).
1+1
117
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 9. Predavanje + Vjebe: Urinarni sistem. Bubreg, topografja, opte
karakterisitike i unutranja struktura. Kliniko-anatomski znaaj
vaskularizacije bubrega. Segmentacija bubrega i njen hirurki
znaaj. Radioloke metode prikaza bubrega i njegovih izvodnih
kanala, intravenska pijelografja. Prikaz krvnih sudova bubrega-
arteriografja. Kliniko-anatomski aspekt transplantacije bubrega.
1+1
Sedmica 10. Predavanje + Vjebe: enski reproduktivni sistem. Ovarijum i
tuba uterina, topografja i projekcije. Kliniko-anatomski aspekt
vanmaterine trudnoe. Uterus. Topografja i odnosi. Rekto-uterina
ekskavacija i njen znaaj u ginekologiji. Vaginalna porcija uterusa sa
posebnim osvrtom na karcinom cerviksa. Veze i poloaj materice i
njihov kliniko-anatomski znaaj u obstetriciji. Histerosalpingogra-
fja. Ultrazvuk gravidne materice. Vagina i vanjski genitalni organi.
- Muki reproduktivni sistem. Testis i izvodni kanali testisa. Vasku-
larizacija testisa i njen znaaj sa nastanak varikokele. Ingvinalni
kanal, descensus testis, kriptorhizam. Prostata. Odnosi prostate.
Benigna hiperplazija i karcinom prostate.
- Zdjelica i perineum. Foramen ishiadicum majus et minus. Puden-
dalni nervni blok. Mehanizam poroaja Epiziotomija (medijalna i
mediolateralna).
1+1
Sedmica 11. Predavanje + Vjebe: Gornji ekstremitet. Kotana anatomija.
Odnosi sudovno-ivanih i kotanih struktura. Rameni, lakatni
i zglobovi ake i njihov kliniko-anatomski znaaj. Vaskulariza-
cija gornjeg ekstremiteta. Kolateralna cirkulacija i njen znaaj
u hirurgiji i traumatologiji. Plasiranje ligatura. Brahijalni ivani
splet. Organizacija i kliniko-anatomski znaaj. Erb-Duchennova
i Klumpkeova paraliza. Lezije nerava gornjeg ekstremiteta i njiho-
va simptomatologija (n. thoracicus longus, n. axillaris, n. muscu-
locutaneus, n. medianus, n. ulnaris i n. radialis). Radiolki prikaz
kotanih struktura gornjeg ekstremiteta. Evaluacija snimka kod
spiralnog preloma humerusa i tipine frakture radijusa. Suprakon-
dilarni prelomi humerusa i njihov kliniko-anatomski znaaj. aka
sa kliniko-anatomskog i hirurkog aspekta.
1+1
Sedmica 12. Predavanje + Vjebe: Donji ekstremitet. Kotana anatomija. Od-
nosi sudovno-ivanih i kotanih struktura. Bedreni, koljeni i zglo-
bovi stopala i njihov kliniko-anatomski znaaj. Vaskularizacija
donjeg ekstremiteta. Femoralna arterija i perkutana arterijska ka-
teterizacija. Akutna i hronina arterijska ishemija. Kolateralna cir-
kulacija i njen znaaj u hirurgiji i traumatologiji. Plasiranje ligatura.
Venozna drenaa. Povrne vene donjeg ekstremiteta i varikoziteti.
Lumbo-sakralni ivani splet. Organizacija i kliniko-anatomski
znaaj. Lezije nerava donjeg ekstremiteta i njihova simptomatolo-
gija (n. femoralis, n. obturatorius, n. gluteus superior et inferior, n.
Ischiadicus i njegove terminalne grane). Radioloki prikaz kota-
nih struktura donjeg ekstremiteta.
1+1
118
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 13. Predavanje + Vjebe: Glava. Vaskularizacija struktura glave. Si-
stem unutranje karotide i vertebrobazilarni sistem i kliniko-ana-
tomski aspekt vaskularizacije mozga. Anteroposteriorni i lateralni
arteriogram. Digitalna subtrakciona karotis angiografja. Venska
drenaa i znaaj kavernoznog sinusa. Veze vanjskih vena glave i
sinusa dure matris. Epiduralna, subduralna, subarahnoidalna i ek-
strakranijalna hemoragija. Znaaj CT-a i MR-a u evaluaciji intrakra-
nijalnih krvarenja. Modano stablo. Lezije kapitalnih nerava i nji-
hova simptomatologija. Kliniko-anatomski aspekt vegetativnog
nervnog sistema. Mali mozak. Cerebelarna ataksija. Kliniko-ana-
tomski aspekt meumozga. Hipotalamo-hipofzna osovina. Endo-
krini sistem. Hipo i hiperfunkcija endokrinih lijezda. Veliki mozak.
Citoarhitektonska podjela korteksa i njen kliniko-anatomski
znaaj. Bazalne ganglije i ekstrapiramidni sistem-kliniki apsekt.
Kliniko-anatomski aspekt limbikog sistema. Hipokampus i nje-
gova uloga u procesima pamenja. Glavni motorni, senzibilni i
senzoriki sistemi u neuroanatomiji i njihov kliniko-anatomski
znaaj. Cerebrospinalni likvor i ventrikularni sistem. Funkcionalni
znaaj hematoencefaline i hermatolikvorne barijere. Prikaz moz-
ga CT-om i MR-om.
1+1
Sedmica 14. Predavanje + Vjebe: Vrat. Lateralne anatomsko-hirurke regije
vrata. Blokada cervikalnog i brahijalnog spleta (supraklavikularni
pristup). Larinks i traheja. Laringoskopija. Vicq-Azyrova konioto-
mija. Gornja i donja traheotomija.
1+1
Sedmica 15. Predavanje: Vrat. Lateralne anatomske-hirurke regije vrata. Blo-
kada cervikalnog i brahijalnog spleta (supraklavikularni pristup).
Larinks i traheja. Laringoskopija. Visq-Azyrova koniotomija. Gor-
nja i donja traheotomija.
Vjebe: Analiza topografsko-hirurkih odnosa vratnih organa na
kadaverima i anatomskim modelima.
1+1
Sedmica 16. Zavrni ispit
Sedmica 17-20. Dopunska nastava i popravni ispitni rok
119
Code BAM 029 Naslov predmeta: Uvod u praktinu epidemiologiju
Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: II ECTS kredita: 2.5
Status: izborni Sedmica: 15 Ukupno asova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Semra avaljuga
1. Ciljevi predmeta Cilj nastave je da se studenti odmah na poetku svoje edukacije iz
medicine upoznaju sa praktinim radom na terenu u epidemiolokim
straivanjima. Studenti e se potpuno osposobit za samostalno priku-
pljanje podataka i deskriptivnu analizu jednostavnijih istraivanja u
slubi unapreenja kvalitete razumijevanja strune litarature. Student
e nauiti kako pristupiti i uraditi jedno praktino terensko istraivanje,
upoznati se sa predmetom istraivanja, te e uraditi analizu i prezenti-
rati rezultate sopstvenog istraivanja.
2. Svrha predmeta Kandidati e ovladati elementima i primjenom metoda i naina teren-
skog prikupljanja podataka, te osnovama deskriptivne analize priku-
pljenih podataka, kao i praktinim aspektima terenskog istraivanja.
3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Uvod u terensku/praktinu epidemiologiju
student e usvojiti znanja iz slijedeih modula:
1.Uvod u terensku/praktinu epidemiologiju
Cilj modula je da se studenti upoznaju sa osnovama terenskih epidemi-
olokih istraivanja, te predmetom, metodama, defnicijama i elemen-
tima praktine epidemiologije i mjestu epidemiologije u medicinskoj
nauci i praksi. Studentima e biti predstavljene osnovne determinante
fzikih, biolokih, demografskih, okolinih i socio-ekonomskih efekata
uticaja na zdravlje i bolest u populaciji.
2. Dizajniranje terenskog istraivanja
Cilj modula je da studenti praktino ovladaju pravilnim izborom de-
skriptivne epidemioloke studije sa ciljevima i hipotezama, osnovama
pretraivanja literature i dizajniranju jednog deskriptivnog istraivanja.
3. Praktini aspekti u deskriptivnoj epidemiologiji
3.1. Praktino prikupljanje podataka sa organizacijom podataka
3.2. Metode pretraivanje literature
3.3. Uzorkovanje u praksi
3.4. Pripreme i izrada upitnika
3.5. Biasi/greke, vrste biasa
Cilj modula je da se studenti upoznaju sa organizacijom epidemiolo-
kog terenskog istraivanja, te ovladaju vrstama, nainima i metodama
prikupljanja podataka, i naue osnovne metode pretraivanja literatu-
re, uzorkovanja i dizajna upitnika na praktinim primjerima.
4. Primjena metoda statistike obrade podataka u terenskoj/
praktinoj epidemiologiji
4.1. Tabelarni i grafki prikaz prikupljenih podataka i rezultata analize
4.2. Deskriptivna analiza prikupljenih podataka
4.3. Interpretacija i analiza rezultata odabrane studije
4.4. Reprezentativnost rezultata
4.5. Prednosti i limitacije deskriptivnih studija
120
Cilj modula je da studenti ovladaju osnovnim elementima pravilnog
tabelarnog i grafkog predstavljanja vlastitih prikupljenih podataka,
te naue osnovne metode deskriptivne analize prikupljenih podataka i
rezultata kroz analizu stvarnog istraivanja.
5. Prezentacije podataka i rezultata
Cilj ovoga modula je da studenti ovladaju pravilima prezentovanja pri-
kupljenih podataka i dobivenih rezultata.
Kroz nastavu predmeta Uvod u terensku/praktinu epidemiologiju
student e ovladati slijedeim vjetinama:
Vjetine koje svaki student mora znati praktino izvesti nakon odslua-
ne nastave iz biostatistike
1. znati dizajnirati jednostavno praktino terensko istraivanje
2. savladati osnove pregleda literature i prikupiti podatke sopstvenim
istraivanjem
3. znati osnovne metode uzorkovanja (prosti, sluajni i stratifcirani) i
odabrati reprezentativan uzorak
4. ovladati metodama deskriptivne analize jednostavnijih deskriptiv-
nih istraivanja - dobivenih istraivanjem
Vjetine koje svaki student treba poznavati:
1. dizajniranje upitnika za specifne studije
2. vrste deskriptivnih epidemiolokih studija
3. protumaiti razlike i odnose izmeu pojedinih deskriptivnih studija.
4. identifcirati osnovne efekte fzikih, biolokih, demografskih, oko-
linih i socio-ekonomskih determinanti zdravlja i bolesti u BiH
5. analizirati rezultate deskriptivnih epidemiolokih studija
Nakon odsluane i poloene nastave iz Uvoda u praktinu epidemiolo-
giju student bi morao usvojiti slijedee stavove:
1. poznavanje osnovnih metoda i elemenata istraivanja u terenskoj
epidemiologiji olakava razumijevanje literaturnih podataka ali i
pomae u svakodnevnoj medicinskoj nauci i praksi.
2. postoji vie vrsta biasa/greaka u terenskim istraivanjima koje je
mogue izbjei.
3. poznavanje metodologije izbora adekvatne epidemioloke studije
dovodi do relevantnih rezultata istraivanja
4. samo terenska istraivanja sa adekvatno odabranom metodologi-
jom mogu imati nauno validne i praktino primjenjljive rezultate
5. poznavanje prednosti i limitacija deskriptivnih epidemiolokih stu-
dija rezultira adekvatnom primjenom deskriptivne epidemiologije
u medicinskoj praksi.
4. Metode uenja Nastava je organizovana po sedmicama: svake druge sedmice su 2 asa
predavanja odnosno 2 asa vjebi u istom terminu.
Uvodna predavanja su klasinog tipa, po principu kolektivnog uenja,
dok su sva ostala predavanja organizovana po principu seminarske
nastave. Gdje god je to mogue dati su stvarni primjeri istraivake i
epidemioloke prakse.
121
Svake termin vjebi traje 2 kolska asa. Kompletne vjebe iz ovoga
predmeta su koncipirane interaktivno, na problem orijentisanom ue-
nju i primjerima iz stvarne prakse. Studentske grupe bi trebale biti 10,
a maksimalno 15 studenata.
Seminarski rad je obavezan, samostalni rad studenata. Studenti e sa-
mostalno raditi na unaprijed dogovorenu temu. U okviru seminarskog
rada, studenti e ii na teren da bi obavili istraivanje i napisali projekat
epidemiolokog istraivanja sa rezultatima.
Ukupno e po semestru biti:
- 4 termina predavanja - ukupno 8 asova predavanja
- 5 termina vjebi u sali/kontakt sa asistentima (ukupno 10 kontakt
sati sa asistentima) dok je 6 asova vjebi planirano za odlazak na
teren i izradu seminarskih radova - ukupno 1 seminarski rad u se-
mestru
ukupno 10 asova vjebi u sali+5 asova terenskog rada.
- 6 asova seminara, od ega 4 za dizajn i izradu seminarskog rada,
1 as za fnaliziranje izvjetaja studije - seminarskog rada i 1 as za
prezentaciju studentskih radova uz pitanja i diskusiju
Seminarski rad se sastoji od odlaska studenata na teren i pisanja gru-
pnih seminarskih radova na temu:
1. terensko epidemioloko istraivanje faktora koji utiu na zdravlje
populacije .
Seminarski rad, u dogovoru sa predmetnim nastavnikom i odgovornim
asistentom, se radi po metodologiji izrade projekta i prezentuje se jav-
nom prezentacijom svim ostalim studentima.
5. Metode procjene
znanja
Evaluacija znanja se vri dodijelom bodova za svaki oblik aktivnosti i
provjere znanja tokom semestra i na zavrnom ispitu. Struktura ocje-
njivanja:
- aktivno uee tokom nastave 10% ukupne ocjene
- seminarski rad 60% ukupne ocjene
- prezentacija rada sa usmenim odgovorima na postavljena pitanja u
toku prezentacije kao zavrni ispit 30% ukupne ocjene
Zakljuna ocjena se izraunava kao ponderisana aritmetika sredina
svih ocjena tokom semestra (odnosno zajednika aritmetika sredina)
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere zna-
nja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije
7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima
8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama
9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom
10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama
122
6. Literatura Obavezna
S. avaljuga i M. avaljuga: Biostatistika, osnovni principi i metode,
Medicinski fakultet, Sarajevo, 2009.
Proirena
Z. Radovanovi. Terenska epidemiologija. Medicinski fakultet Uni-
verziteta u Beogradu. 2000.
Dopunska
R. Beaglehole, R. Bonita, T. Kjellstrom: Basic Epidemiology. World
Health Organisation Geneva, 1993.
7. Napomena

Na nastavu nije dozvoljeno donositi neautorizivane kopije
literature!
Maksimalan broj studenata za ovaj predmet je 50!
Seminarski rad je obavezno predati najkasnije 5 dana prije predavanja
sa prezentacijom.
Svi oblici nastave su obavezni. U sluaju vie od 20% izostanaka sa
nastave (opravdanih ili neopravdanih) studenti su obavezni kolokvirati
i proputena predavanja i vjebe u dogovoru i najavi sa asistentima,
odnosno predmetnim nastavnikom.
Termin konsultacija oglaen je na katedri uz prethodnu najavu na
e-mail: danijela.janota@mf.unsa.ba
123
PLAN PREDMETA:
UVOD U PRAKTINU EPIDEMIOLOGIJU
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 1. Predavanje
1. Uvod u terensku praktinu epidemiologiju
a. istorijat i osnovni principi epidemioogije
b. predmet i ciljevi epidemiologije, sa posebnim osvrtom na
praktinu epidemiologiju
c. osnovni pojmovi i elementi
d. mjesto epidemiologije u medicinskoj nauci i praksi.
e. osnovne determinante fzikih, biolokih, demografskih,
okolinih i socio-ekonomskih efekata uticaja na zdravlje i bo-
lest u populaciji
2
Sedmica 2. Vjebe
Metode pretraivanja literature
2
Sedmica 3. Predavanje
2. Deskriptivne epidemioloke studije
a. studija sluaja case report
b. studija serije sluajeva case series report
c. ekoloke studije
d. presjene studije
3. Formiranje ciljeva
4. Formiranje hipoteza
5. Diskusija za odabir teme
1
1
Sedmica 4. Vjebe
Dizajniranje deskriptivne epidemioloke studije na dogovorenu
temu
2
Sedmica 5. Predavanje
6. Uzorkovanje: Prednosti i nedostaci uzorkovanja u praksi
7. Priprema i izrada upitnika
1
1
Sedmica 6. Vjebe
Odabir uzorka i izrada adekvatnog upitnika u odnosu na odabra-
nu temu
2
Sedmica 7. Vjebe
Prezentacija uzorka i upitnika i diskusija
2
Sedmica 8 11. Samostalni rad studenata
Terenski rad prikupljanje podataka na terenu
8
124
Sedmica Oblik nastave i gradiva
Broj
asova
Sedmica 12. Predavanje
9. Primjena metoda statistike obrade podataka u terenskoj epi-
demiologiji
a. Tabelarni i grafki prikaz prikupljenih podataka i rezultata
analize
b. Deskriptivna analiza prikupljenih podataka
c. Interpretacija i analiza rezultata odabrane studije
10. Osnovni elementi prezentacije podataka i rezultata
2
Sedmica 13. Vjebe
Analiziranje podataka deskriptivne studije
2
Sedmica 14. Samostalni rad studenata
Finaliziranje izvjetaja studije seminarskog rada
2
Sedmica 15. Predavanje
Prezentacija studentskih radova uz pitanja i diskusija
Ispit
2
Sedmica 16. Zavrni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili ele popraviti ocjenu.
Sedmica
1720.
Dopunska nastava i popravni ispit