You are on page 1of 5

Klasina kola u kriminologiji , radi se o: procesu koji zapoinje jo krajem XVIII stoljea i na specifian nain traje skoro i do dananjih

dana. Sistematinom promiljanju o kriminalitetu i modusima formalne reakcije na njega, to zapoinje upravo sa pojavom klasine orijentacije u kriminologiji (i krivinom pravu). Iako puna kontroverzi, za klasinu kolu se ipak mora rei da predstavlja osnovnu platformu za kasnija potpunija i svrsishodnija objanjenja problema protivpravnih ponaanja uopte i to je najbitnije, ona obiluje refleksijama na takva ponaanja. Svoje uenje ova orijentacija uopte, zasnivala je na Rano-grkoj filozofiji, koja se temeljila na pitanju slobodne volje. Neke definicije klasine kole, su involvirane i u kriminoloku nauku: svi ljudi su roeni slobodnom voljom Ljudsko ponaanje je voeno hedonizmom (uitkom); zloin je rezultat slobodne volje i hedonizma svako kanjavanje je jednak tretman iznad zakona loi ljudi nisu nita vie do rezultat loih zakona.

Dei delitti e delle pene (1764) O zloinima i kaznama Klasina kriminologijaslobodna volja

U svojm naunom opusu, on je sintetizirao ideje filozofa kao to su: Montesquieu, Helvetius, Voltaire, Bacon, Rousseau,Diderot i Hume. Glavnu postavku filozofije kanjavanja, on ostvaruje u svom uvenom djelu: O zloinima i kaznama. Dei delitti e delle pene -U analitikoj raspravi kroz ovu studiju, Beccaria otvara mnoga pitanja upotrebne filozofije tadanjeg vremena i stvara slijedee argumente: ako zlostavljate neiju slobodu vi zlostavljate socijalnu zajednicu; krivino pravna reakcija drave mora imati restriktivan videokrug; ljude smatramo nevinim sve dok im ne dokaemo krivicu; zakon mora biti koncipiran (napisan) sa objanjenjem i utvrenim formama kazne; kanjavanje mora biti ogranieno samo na neophodno; kanjavanje mora biti odvojeno za razliite kategorije ljudi (uzrast); krivino pravo mora biti organizirano u krugu kriminalne prevencije. Iz ovakvih postavki oigledno je da Beccaria sintetizira probleme kriminaliteta i njegove prevencije. Za razliku od prethodnika on se vie bazirao na: kriminalitet, kontrolu kriminaliteta, reformu pravnog sistema stvaranje dobrih i upotrebljivih zakona Iako mu se mora odati priznanje kao reformatoru filozofije krivinih nauka uopte, Beccaria je doivljavao i mnoge kritike u vremenu u kome je djelovao. kritike Smatran je: drskim i smjelim piscem, socijalistom koji, polazei od teorije drutvenog ugovora, prvobitne ljude smatra slobodnim i jednakim.Tako pie svetenik Facchinei angairan od strane mletakog Vijea desetorice, jer se smatralo da ovo djelo ugroava opstanak i ustrojstvo Mletake Republike. Montesquieu (1748) on osudio nain kanjavanja koje vidimo u mnogim zemljama i danas. Montesquieu je u toj revnosti vidio formu lova na vjetice, ideju da bi kanjavanjem kriminalaca osvetili boansko Montesquie-ovo gledite je bilo usmjereno na sintagmu da ako eli odati ast boanskom, ini to ali probaj da ne osveuje boansko boanskom to nije potrebno. Beccaria -ino djelo nesumnjivo se moe kategorisati kao prirunik za organizaciju ljudskog drutva. Prema njemu, prirodna svrha najmudrijih zakona se ogleda u tome da svim ljudima omogue uivanje prednosti koje ivot prua i da suzbijaju sve ono to postepeno te prednosti usmjerava na mali broj ljudi Prema njemu upravo takav in bi od jedne kategorije ljudi stvarao vrhunac moi i sree a kod drugih krajnju nemo i bijedu. Upravo iz navedenih premisa lake je shvatiti njegovo razmiljanje u kome kae da je: svrha svih zakona opte dobro. - Njegova stajalita bolje spreavati zloine negoli ih kanjavati, kasnije je prihvaena kao glavna svrha svakog dobrog zakonodavstva. - Zakonodavstvo je prema njemu nita drugo do tenja da se ljudi uine sretnijim ili manje nesretnim. - On smatra da bi zakoni morali biti prilagoeni svim ljudima, naravno potrebno je i da ih se svi boje, ali samo zakona a ne i ljudi koji vladaju. - On se zalae i za to hitniju primjenu kazne, nakon uinjenog zloina. Poena Pede Claudo ( Kazna ide hromom nogom ali stigne kad tad). - Prema njemu: izvjesnost i neizbjenost kazne su njene kljune karakteristike. Pruiti otpor kriminalu je bitno, ali preventirati ga jo je bitnije., Conan Doyle, koristei reenicu upravo C. Beccaria-e (1927) Henry Fielding Znaajno je napomenuti i uenje Henry Fielding-a koji je Beccariev savremenik, koji je postao prvi kriminolog publikovan na Engleskom jeziku sa svojom influentnom studijom o porastu pljaki u Engleskoj - Engleski romano-pisac i dramatiar. - Roen je u jednoj uglednoj porodici, obrazovao se u Eton-u i studirao pravo na Leiden-u - Svoju studiju je fokusirao na teoriji okoline to ga je vodilo ka njegovom najveem eksperimentu. - Studija je uraena u jeku borbe protiv talasa ubistava pa se zauzima za osnivanje prve engleske profesionalne policijske jedinice. - Ipak realizuje svoju ideju a kao rezultat njegova jedinica uhapsti bandu koja je poinila niz ubistava, poslije ega dolazi dui period u kojem se nije desilo niti jedno ubistvo u Londonu. - Ova jedinica je postala poznata pod nazivom Bow Street Runners. - Fielding je takoer bio i inovator u izvejsnom smislu rijei, jer je uveo praksu izvjetavanja o kriminalitetu i analiziranja kriminaliteta, kao i brzi odgovor na odreene vidove kriminala koji su se tek desili. - Njegov jasan fokus je bio prevencija kriminaliteta a ne osveta.

Paul Johann Anselm Feuerbach

Kao jo jedan autor, relevantan za analizu pomenute problematike, ujedno i autor jednog od prvih udbenika Krivinog prava i kao predstavnik klasine kole. teorija o generalnoj prevenciji putem psiholoke prinude. - On cjelokupni svoj krivini habitus izvodi na principima: jednakosti, zakonitosti i zatite prirodnih prava ovjeka Polazi od stajalita veoma slinim Aristotel-u, Platon-u, Grotius-u i Beccaria-i, prema kojima je ciljeve kazne, da samim propisivanjem ista psihiki djeluje na eventualne izvrioce krivinih djela. - Feuerbach stoji na pozicijama generalne prevencije, jer njegov zakljuak se odnosi na sentencu. kazna e djelovati na sve. - Po njemu sasvim je dovoljna zakonska prijetnja kaznom jer njeno postojanje potie stalni psiholoki mehanizam straha. - Feuerbach je zastupao ideju da svi zloini imaju svoj psiholoki izvor u nagonima koji ovjeka tjeraju na uitak i ugodnost. - za Feuerbacha sekundarna svrha kazne: specijalna prevencija, moralna odmazda, neposredno zastraivanje i moralno popravljanje - Njegova koncepcija kazne i kanjavanja te njena svrsishodnost ogledala se u injenicama prema kojima kazna mora biti: unaprijed propisana zakonom Nulla poena sine lege prisutna ako je zloin prethodno izvren, Nulla poena sine crimine

zaprijeena ozbiljno i njome se mora sankcionisati svaki prestupnik Nullum crimen sine poena legali
PRVI KRIMINOLOKI DISKURSI

Sokrat, Platon, Aristotel, Aurelije Augustin Abelard, Akvinski, Hobbes, Holbach, More Beccaria, Bentham, Kant

POZITIVISTIKA KOLA Comte, della Porta, Caldwell, Quetelet Lombroso, Ferri, Garofalo Goddard, Dugdale, Binet, Kretschmer, Sheldon, Freud, Tarde

EKOLOKE TEORIJE

Teorija socijalne dezorganizacije Teorija kulturnog konflikta Teorija simbolikog interakcionizma

POZIVITISTIKA KOLA - mjeovita - Lombroso, Garofalo, Ferri - U sreditu panje-pozornosti je delinkvent ije je ponaanje uslovljeno-uvjetovano nizom endogenih i egzogenih faktora EKOLOKA TEORIJA - egzogena Park, Burgess, Shaw, McKey, Sellin Uzroke delinkvencije ne treba traiti u individualnoj patologiji ve u okolini u kojoj poinitelj-izvrilac-prestupnik ivi TEORIJA ANOMIJE - egzogena Durkheim, Merton Anomija je stanje loma normativne strukture, dezorganizacija drutva u kojem ljudi ne znaju to mogu oekivati od sustava-sistema i jedni od drugih i ko je glavni uzrok kanjivih ponaanja TEORIJA ETIKETIRANJA - egzogena Lemert, Becker Osoba-lice postaje delinkvent ne zbog svoje individualne patologije ve zbog toga to joj je drutvo uspjeno stavilo tzv. 'delinkventnu etiketu' TEORIJA GENETSKE PREDISPOZICIJE ZA KANJIVO PONAANJE - endogena Christiansen, Mednick, Jacobs, Cespi Uzrok delinkventnog ponaanja su naslijeene osobine i djelovanje tzv. kandidatskih gena koji potiu agresivnost i delinkventno ponaanje TEORIJA DIFERENCIJALNE ASOCIJACIJE - egzogena Sutherland, Cressey Kanjivo ponaanje se ui od ostalih pripadnika skupine.

Uenje kanjivog ponaanja sadri: tehniku poinjenja kanjivog djela koja moe biti vrlo jednostavna ili vrlo sloena i posebnosti usmjerenja motiva, racionalizacije i navika

RADIKALNA TEORIJA - egzogena Quinney Krenje pravnih normi samo je posljedica nepravednosti tih normi koje same po sebi predstavljaju kriminalno ponaanje jer su uspostavljene s cijem dominacije drutvene manjine nad obespravljenom drutvenom veinom Prvi kriminoloki diskursi Sokrat (469.-399. pr.Kr.) Platon (427.-347. pr.Kr.) Aristotel (384.-322. pr.Kr.) Aurelije Augustin (354.-430.) Pierre Abelard (1079.-1142.) Toma Akvinski (1225.-1274) Thomas Hobbes (1588.-1679.) Paul Holbach (1723.-1789.) Thomas More (1477.-1535.) Cesare Beccaria (1738.-1794.) Jeremy Bentham (1748.-1832.) Immanuel Kant (1724.-1804.) JEREMY BENTHAM 1748-1832 UTILITARIZAM-Klasina kriminologija slobodna volja IMMANUEL KANT 1724-1804 KATEGORIKI IMPERATIV polazi od 3 temeljna naela: sloboda pojedinca jednakost svih u gradanskom drutvu neovisnost zajamena kategorijom graanina Pozitivistika kola pozitivizam je pristup koji prouava ljudsko ponaanje koritenjem znanstvenih metoda razvoj pozitivistike kole u kriminologiji pod utjecajem 3 povijesna faktora:

razvoj sociologije pozitivizma (A. Comte) teorija evolucije (C. Darwin) antropologija

Pozitivistika kola August Comte (1798.-1857.) Giambattista della Porta (1535.-1615.) Charles Caldwell (1772.-1853.) Adolph Quetelet (1796.-1874.) AUGUST COMTE 1798-1857 znati da bi se predvidjelo, predvidjeti da bi se djelovalo pozitivistika kriminologija socijalni determinizam G. DELLA PORTA 1535-1615 FIZIOGNOMIJA prouava odnos izmeu tjelesnih obiljeja i ponaanja Pozitivistika kola Cesare Lombroso (1835.-1909.) Enrico Ferri (1859.-1929.) Rafaelle Garofalo (1852.-1934.) CESARE LOMBROSO 1835-1909 L uomo delinquente (1876) Roeni zloinac ATAVISTIKE STIGMATE J. K. LAVATER 1741-1801 FRENOLOGIJA Parapsiholoka disciplina koja se bavi prouavanjem uticaja oblika lobanje na ponaanje i emocionalni ivot ovjeka temperamenti po Lavateru 16 flegmatik kolerik sangvinik

melankolik

ENRICO FERRI 1856-1929 razradio prvi kazneni zakon utemeljen na principima pozitivizma "Moralnu odgovornost" zamijenio je socijalnom odgovornou Prikaz Ferrijevog pentagona zloinaca: Roeni Zloinci , Zloinci iz strasti, Sluajni zloinci, Duevno bolesti zloinci i Zloinci iz navike RAFAELLE GAROFALO 1852-1934 MORALNA ANOMALIJA Kaznena-krivina djela svrstava u 2 skupine: mala in se i mala prohibita Pozitivistika kola Henry Goddard (1866.-1957.) Richard Dugdale (1841.-1883.) Alfred Binet (1857.-1911.) Ernst Kretschmer (1888.-1964.) William Sheldon (1898.-1977.) Sigmund Freud (1856.-1939.) Gabriele Tarde (1843.-1904.) HENRY GODDARD 1866-1957 The Kallikak Family: A Study in the Hereditary of Feeble-Mindedness GENEALOGIJA povezao kriminalno ponaanje s naslijeenim osobinama RICHARD DUGDALE 1841-1883 The Jukes: A Study in Crime, Pauperism, Disease and Heredity. GENEALOGIJA povezao kriminalno ponaanje s naslijeenim osobinama ERNST KRETSCHMER 1888-1964 UVODI KOLU SOMATOTIPOVA U KRIMINOLOGIJU delinkventno ponaanje dovodi u vezu s tjelesnom graom poinitelja Tipologija prema Kretschmeru ASTENIK, ATLETIK i PIKNIK GABRIELE TARDE 1843-1904 objasnio kriminalno ponaanje kao naueno ponaanje, zbog sklonosti ljudi da imitiraju jedni druge Ekoloke teorije teite stavljaju na egzogene etioloke faktore uzroke delinkvencije treba traiti u okolini u kojoj poinitelj ivi glavni predstavnici iz Chicaga (ikaka kola) Teorija socijalne dezorganizacije Teorija kulturnog konflikta Teorija simbolikog interakcionizma Teorija socijalne dezorganizacije Robert Park & Ernest Burgess Clifford Shaw &Henry McKay na delinkvenciju na odreenom podruju utjee stupanj socijalne dezorganizacije odnosno potivanje normi koje su razliite od drutvenih konvencionalnih normi koncentrine gradske zone prema Parku i Burgessu Teorija socijalne dezorganizacije Sampson i Groves navode 4 faktora koji dovode do soc. dezorganizacije: 1. nizak ekonomski standard 2. pomjeanost razliitih etnikih skupina 3. velika mobilnost unutar podruja 4. razorena/disfunkcionalna obitelj-porodica Teorija kulturnog konflikta Thorsten Sellin svaka grupa oblikuje vlastite norme ponaanja meusobna razlikovanja dovode do PRIMARNOG KONFLIKTA izmeu temeljne kulture i subkultura SEKUNDARNI KONFLIKT izmeu razliitih subkultura iste temeljne kulture Teorija simbolikog interakcionizma Herbert Blumer pretpostavka: FUNKCIONALIZAM DELINKVENCIJE u pluralistikom drutvu su kanjiva ponaanja samo jedan od oblika ponaanja koji u takvom drutvu ima svoju funkciju ljudsko (time i delinkventno) ponaanje rezultat je simbolike interakcije meu ljudima ponaanje delinkventa je manifestacija prava na razliitost u pluralistikom drutvu