P. 1
Status [broj 7, mart-april 2005.]

Status [broj 7, mart-april 2005.]

|Views: 32|Likes:
Published by Tiskarnica
Status [broj 7, mart-april 2005.]
Status [broj 7, mart-april 2005.]

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 13, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/12/2013

pdf

text

original

Prikazi

166 | MAGAZIN ZA (POLITIČKU) KULTURU I DRUŠTVENA PITANJA

SARAJEVSKI INSTITUT ZA ISTORIJU

u novopokrenutoj ediciji Me-
moari objavio je knjigu BiH
U USPOMENAMA LEONA BILI-
ŃSKOG. Riječ je o dijelu memoar-
ske građe pod naslovom Wspomnie-
nia i dokumenty T. I, 1846-1914, koja
ja objavljena u Warszawi 1924. U uvo-
dnom dijelu knjige S. Matković opisao
je lik i djelo Leona viteza Bilińskoga
(1846-1923), sveučilišnoga profesora i
austrougarskoga državnika. Biliński je
pripadao staroj plemićkoj eliti koju je
krasila visoka izobrazba i visoka druš-
tvena pozicija. Bio je redoviti profe-
sor političke ekonomije na sveučilištu
u Lavovu, državni ministar za Galici-
ju, austrijski i poljski ministar financi-
ja. Jedno vrijeme bio je i generalni ra-
vnatelj Austrijskih državnih željeznica
i guverner Austrougarske banke.

Leon von Biliński postao je zajedni-
čki ministar financijaAustro-Ugarske
monarhije i upravitelj Bosne i Herce-
govine u tegobnom razdoblju 1912.
Njegov dolazak na mjesto upravite-
lja Bosne i Hercegovine bio je protkan

nadom bečkih krugova da će prvi Sla-
ven na čelu političke uprave BiH do-
nijeti promjene i zaustaviti društvene
napetosti, koje su već bile na obzoru
u predvečerje Balkanskih ratova. Car-
skome Beču, između ostaloga, bilo je
važno otupiti oštricu mađarske stra-
ne, koja je često zauzimala supro-
tna stajališta u dualističkoj zajednici u
dnosima prema BiH. Očekivalo se ta-
kođer da će novi upravitelj voditi dru-
kčiju politiku od mađarskih predsta-
vnika (Kallay, Burian) prema Hrvati-
ma i Srbima u BiH. Ipak, Srbima je Bi-
liński bio povjerljivi predstavnik be-
čke kamarile, kršćanin, katolik i pri-
jatelj kršćanskih socijalista. U pripre-
mama za izbor Bilińskoga za ministra
financijaiupraviteljaBiHnabečkom
dvoru suprotstavile su se dvije stru-
je: jedna oko nadvojvode Franza Fer-
dinanda i generala Conrada von Höt-
zendorfa, druga oko cara i njegova ka-
bineta. Kako je Biliński bio carev fa-
vorit, njegov izbor bio je slijed uhoda-
ne careve politike prema Balkanu.

Već na početku uprave Bilińskoga

izbili su sporovi između predstavnika
Hrvata, Muslimana i Srba. Novi carski
guverner najavio je da će se dosljedno
držati slova zakona. Ali to je u pra-
ksi značilo dugotrajno nadmudriva-
nje između Beča i Pešte, čiji su se in-
teresi oko BiH vrlo često sučeljavali. U
Beču, prigodom prvoga prijama pred-
stavnika triju naroda Nikole Mandi-

Uspomene
Leona Bilińskog

Uspomene Bilińskoga zanimljive su kao izravno svjedočanstvo vođenja
salonske politike K. und K. Monarhije. Sve se odigravalo na horizontali
Beč – Pešta, s time da je Pešta kolonijalnim stilom udarala po okupiranoj
Bosni i Hercegovini. Leon von Biliński vodio je državnu politiku iz ureda u
Beču, pa nije dubinski razotkrivao svu složenost bosanskohercegovačke
stvarnosti triju konfesija, triju naroda i triju kultura

Radoslav Dodig

LEON VON BILIŃSKI

Prikazi

STATUS, BROJ 7, OŽUJAK/TRAVANJ 2005. | 167

ća, Safveta-bega Bašagića i Vojislava
Šole, Biliński je izložio svoj program
u 15 točaka. Za Bosanskohercegova-
čki sabor predvidio je mogućnost da o
Vladinim zakonima raspravlja po re-
doslijedu koji sami izaberu, te o re-
doslijedu njihove provedbe. Naravno,
sve nakon blagoslova njegove preu-
zvišenosti cara Franje Josipa. Više to-
čaka njegova programa obuhvaćalo je
održavanje željezničkih pruga, zapo-
šljavanje domaćega osoblja i izgradnju
pojedinih lokalnih dionica pruge. Na
izglasavanju zemaljskoga proračuna u
saboru izbile su prve varnice. Biliński
je zauzeo autoritativno stajalište i nije
htio popustiti, već je rekao zastupnici-
ma da ponuđeni prijedlog proračuna
mogu prihvatiti ili odbaciti. Promjene
nisu moguće. Novi upravitelj ulagao
je znatna truda da u saboru pridobi-
je pojedine zastupnike iz redova triju
naroda. Stoga je bio spreman na ma-
nje kompromise i ustupke. Najviše je
vještine i političkoga umijeća pokazao
u vođenju financijskihposlova.Mo-
rao je na tom polju računati na parti-
kularne interese austrijskoga i mađar-

skoga kapitala. Pokazao je to primjer
kada je Biliński sklopio ugovor o zaj-
mu s vodstvom Dresdner banke, radi
čega je pretprio kritike i austrijskih i
ugarskih bankarskih krugova.

Tijekom 1913., kada je balkanska ra-
tna kriza bila na vrhuncu, morao je
vješto smirivati srpske zagovornike ši-
renja ratnih operacija. Međutim, po-
znato je da Biliński nije bio bez upo-
rišta u srpskim državnim krugovima.
On se, naime, zalagao da se Srbima
omogući posjed dijela Albanije, što je
bilo favoriziranje Srbije u odnosu na
Bugarsku. Isto tako, Biliński je sma-
trao da prema Kraljevini Srbiji treba
voditi pomirljivu politiku. Njemu na-
usprot, postojala je ideja u Beču da se
ide na mirno ili prisilno pripajanje Sr-
bije Monarhiji.

Poteškoće u radu Bilińskoga pojavile
su se i na kmetskom pitanju. Krajiški
begovi bili su nezadovoljni austrijskim
planom otkupa kmetova i agrarnim
zakonima. Tvrdili su da se Zemaljska
vlada stavila na srpsku stranu. Upra-

vitelj Biliński podržao je i nadbiskupa
Stadlera, koji je bio cijenjen u konzer-
vativne austrijske elite. Bio je zainte-
resiran i za zbivanja u Banskoj Hrvat-
skoj, ali ne odveć aktivno. U međuvre-
menu, došlo je do posjeta nadvojvode
Franza Ferdinanda Bosni i Hercegovi-
ni krajem svibnja 1914. Iz brzojava Bi-
lińskoga Beču vidi se da on nije sudje-
lovao u organizaciji nadvojvodina po-
sjeta BiH, što ukazuje na permanen-
tno neslaganje sa stajalištima vojvode
namjesnika Franza Ferdinanda. Uo-
stalom, kada je princ Ferdinand stigao
u Sarajevo, Biliński se nalazio u Beču.
Atentat na austrougarskog prijestolo-
nasljednika Franca Ferdinanda izvršili
su pripadnici organizacije Mlada Bo-
sna na Vidovdan 28. lipnja 1914, pri-
je podne. Prvi atentat, koji je počinio
tipografski radnik Nedeljko Čabrino-
vić, nije uspio. Kad se princ Ferdinand
vraćao iz gradske vijećnice da otvo-
ri novi muzej, izvršio je drugi atentat
Gavrilo Princip. Njegovi meci, ispa-
ljeni iz neposredne blizine, smrtno su
ranili nadvojvodu Ferdinanda i njego-
vu ženu, koja je bila slučajno pogođe-
na. Biliński je nakon atentata otišao
kod cara Franje i objasnio mu svoju
poziciju, u kojoj se zalagao za izbjega-
vanje međuetničkih sukoba. Car mu
je priznao da je plan puta u BiH pra-
vio sam nadvojvoda i da je htio izbjeći
susret s Bilińskim.

Nakon izbijanja I. Svjetskoga rata voj-
ni ciljevi izbijaju u prvi plan, pa dola-
zi do smjene u austrougarskim klju-
čnim položajima. Umirovljen je po-
dmaršal Oskar Potiorek, kojega je na-
slijedio Stjepan Sarkotić, umjesto mi-
nistra vanjskih poslova grofa Berc-
htolda, došao je barun Burian. Biliń-
ski je ponudio ostavku, koju je car vla-
dar usvojio.

Sami memoari Bilińskoga obasižu 70
stranica teksta (38-108) i nisu zamor-
no štivo. Više su dnevnički zapisi i
osvrti pedantnoga viteza austrougar-
ske škole. Počinju opisom prijama Bili-
ńskoga kod cara Franje Josipa u dvor-
cu Schonbrunn. Car mu je ponudio
mjesto zajedničkoga ministra finan-

BOSNA I HERCEGO-
VINA U USPOMENA-
MA LEONA BILIŃ-
SKOG, PRIJEVOD S
POLJSKOGA Z. ZLO-
DI, INSTITUT ZA
ISTORIJU, SARAJEVO,
EDICIJA MEMOARI,
K. 1, SARAJEVO, 2004,
112 STR.

Prikazi

168 | MAGAZIN ZA (POLITIČKU) KULTURU I DRUŠTVENA PITANJA

cija i upravitelja Bosne i Hercegovine,
što on bez oklijevanaj prihvaća. Navo-
di da je kroz svoje upravljanje Bosnom
i Hercegovinom kroz tri godine upo-
znao puno ljudi, diplomata, minista-
ra, parlamentaraca i svojih zemljaka iz
Poljske. Žena mu je u tim salonskim
raspravama i gošćenjima bila veliki
pomagač i oslonac. Rano je spoznao
na ograničene mogućnosti Hrvata,
Srba i Muslimana u njihovu angažma-
nu u politici i državi. Za svaki potez,
prijedlog ili inicijativu, koja bi prošla
na Bosanskohercegovačkom saboru,
trebalo je dobiti suglasnot obiju Vlada,
nakon čega je car davao prvu sankci-
ju (Vorsanction). Iza toga slijedila je
nova procedura. Biliński priznaje da je
Ugarska, jednostavno rečeno, ugnje-
tavala Bosnu i Hercegovinu. On sam
nastojao je ubrzati određene promje-
ne i poboljšati prometnu povezanost

BiH. Stoga se silno trudio na usvajanju
Zakona o željeznicama. Opisuje i svoj
susret sa srpskim minstrom Nikolom
Pašićem. On je bio spreman dati ustu-
pke austrijskom i mađarskom kapita-
lu, ali za izvjesne povlastice. Tražio je
da Monarhija Srbiji prizna samo je-
dnu luku na Jadranu. U tom opisu Bi-
lińskoga vidljiv je vjekovni srpski san,
poput onoga ruskoga, izlazak na toplo
more, ma u čijim je ono rukama bilo.
Biliński primjećuje da austrougarski
ministar Berchtold nije razumio Paši-
ća i njegove namjere. A da jeste, sma-
tra Biliński, možda i ne bi došlo do
atentata u Sarajevu 1914. On je sma-
trao da se Monarhija, zbog svojega su-
sjedstva sa Srbijom, mora više zbliži-
ti s njom, nego s Bugarskom. Memoari
Leona von Bilińskoga završavaju pro-
sudbom da je izbio I. Svjetski rat, naj-
strašniji u povijesti ljudskoga roda. On

je prestao biti bosanskohercegovačkim
ministrom, postajući poljskim mini-
strom, u nadi da će rat odlučiti o su-
dbini Poljske.

Uspomene Bilińskoga zanimljive su
kao izravno svjedočanstvo vođenja
salonske politike K. und K. Monar-
hije. Sve se odigravalo na horizonta-
li Beč – Pešta, s time da je Pešta kolo-
nijalnim stilom udarala po okupiranoj
Bosni i Hercegovini. Leon von Biliń-
ski vodio je državnu politiku iz ureda
u Beču, pa nije dubinski razotkrivao
svu složenost bosanskohercegovačke
stvarnosti triju konfesija, triju naroda
i triju kultura. Bio je i ostao carski slu-
žbenik, plemić i sveučilišni profesor,
koji je poslu uvijek prilazio s akadem-
ske strane, ali i državnik spreman na
kompromise, ako nisu smetali viso-
kim monarhijskim interesima.

Prikazi

STATUS, BROJ 7, OŽUJAK/TRAVANJ 2005. | 169

NAKON RELATIVNE hiper-

produkcije (u odnosu na po-
stignutu kvalitetu) i iscrpne
eksploatacije ratnih tema u bosansko-
hercegovačkoj književnosti/ma, a u
kroničnom nedostatku književne re-
fleksijenaše,ništamanjezanimljivei
narativno poticajne poslijeratne zbilje,
objavljivanje romana koji na osebujan
način tematizira jedan još uvijek aktu-
alan, a dosada nedotaknuti fenomen,
svakako zaslužuje posebnu pozor-
nost. Akronim „SFOR“ kojeg oblikuje
naslov novog romana Veselina Gata-
la otvara tematski okvir djela, a njego-
va raščlamba na „plandovanje“, „zaba-
vu“, „seks“ i „odmor“ ironična je auto-
rova interpretacija višegodišnje uloge
međunarodnih snaga u Bosni i Herce-
govini. Koliko nam je poznato, radi se
o prvom književnom djelu koje tema-
tizira tu, za književnu obradu vrlo za-
hvalnu, temu prisutnosti stranih voj-
nih trupa na ratom opustošenom i
poraćem opljačkanom i podijeljenom
području, uz svu šarolikost razumi-
jevanja i nerazumijevanja, suradnje i
konfliktakakounutar,usamomsebi
iznimno heterogenog SFOR-a, tako (i
pogotovo) u njegovom susretu i srazu
s lokalnim, „domorodačkim“ stano-

Siesta, Fiesta,
Orgasmo, Riposo

Akronim „SFOR“ kojeg oblikuje naslov novog romana Veselina Gatala
otvara tematski okvir djela, a njegova raščlamba na „plandovanje“,
„zabavu“, „seks“ i „odmor“ ironična je autorova interpretacija višegodišnje
uloge međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->