You are on page 1of 179

1

Robert Kiosaki eron Lehter

BOGATI OTAC SIROMANI OTAC


Ne radite za novac, neka novac radi za vas

Beograd, 2001.
Naslov originala Robert T. Kiyosaki with Sharon L. Lehter Rich Dad, Poor Dad Autorska prava za Jugoslaviju Branislav Marii Izdava FINESA, Rada Konara 1a, Beograd Tel./fax 011/437127; 064/1130088 www.flnesa.edu.yu

Za izdavaa Branislav Marii


Tehniki urednik Nenad urii

Urednik Branislav Marii Prevodilac Tanja Milosavljevi

Lektor Dobrila urii

Korektor Zorica Marii Tira 500 primeraka

tampa SKRIPTA Internacional, Beograd

ISBN 8682683148

POSVETA
Ova je knjiga posveena svim roditeljima, sveta, jer su oni najvanji uitelji svojoj deci.
2

REI ZAHVALNOSTI:
Kako da ovek kae ,,hvala" kada je potrebno zahvaliti tako velikom broju Ljudi? Oigledno, ova je knjiga ,,hvala" mojoj dvojici oeva koji su mi bili veliki uzori u ivotu i mojoj majci koja me je nauila ljubavi i dobroti. Ipak, meu onima koji su najzasluniji za realizaciju ove knjige jeste moja supruga Kim, ena bez koje moj ivot ne bi bio potpun. Kim je moj brani, poslovni i ivotni partner. Bez nje bih bio izgubljen. Hvala njenim roditeljima, Vini i Bilu Mejeru, to su odgajili tako divnu kerku. Dugujem zahvalnost eron Lehter, koja je iz mog kompjutera pokupila i objedinila delove ove knjige. Takoe i njenom suprugu Majku, jer je odlian advokat, kao i njihovoj deci Filipu, eli i Riku, na sudelovanju i saradnji. Hvala Kejt Kaningem za fmansijsku mudrost i nadahnue; Lariju i Lizi Klark za prijateljstvo i podrku kojima su me darivali; Rolfu Parti za njegov tehniki genij; Ani Nevin, Bobiju Deporteru i Dou aponu na saznanjima o uenju; Disi i Donu Harisonu, Deni Tej, Sendi Ku, Riardu i Veroniki Ten. Piteru Donstonu i Suzi Dafhis, aklini Siu, Najlu Hensonu. Majklu i Moneti Hemlin, Edvinu i Kamili Ku, Kisiju i Desiki Si za protesionalnu podrku; Kevinu i Sari iz Insinka za fenomenalnu grafiku; Donu i ari Barli, Bilu i Sindi opov, Vanu Tarpu, Dajani Kenedi, S. V. Alenu, Merilu Dinjan, Kim Arijes i Tomu Vajzenbornu za njihova izvidanja u oblasti fmansija. Semu Dordu, Entoniju Robinsu, Inid Vin, Lorensu i Dejni TejlorVest, Alanu Rajtu, Zigu Ziglaru za njihove jasne misli; D. V. Vilsonu, Marti Veber, Rendiju Kraftu, Donu Mileru, Bredu Vokeru, Bleru i Ajlin Singer, Vejnu i Lin Morgan, Mimi Brenan, Deromu Samersu, dr Piteru Pauersu, Vilu Hepbernu, dr Enrikeu Tojeru, dr Robertu Manu, Beti Ojster, Duli Belden, Dejmiju Denfortu, eri Klark, Riku Meriku, Doji Ditahid, Defu Basetu, dr Tomu Bamsu i Bilu Gelvinu za veliko prijateljstvo i podrku pruenu ovom projektu; direktorima Centra i desetinama hiljada diplomaca programa Novac i vi i Poslovne kole za preduzetnike; i, naposletku, Frenku Kreriju, Klintu Mileru, Tomasu Alenu i Normanu Longu, zato to su tako dobri partneri u poslu.

SADRAJ

Uvod
Potreba postoji 11

LEKCIJE
Bogati 23 Prva lekcija Bogati 33 Druga lekcija Zato je vana finansijska pismenost? Trea lekcija Gledajte svoja posla etvrta lekcija Istorija poreza i moi korporacija Peta lekcija Bogati pronalaze novac esta lekcija Radite za znanje a ne za novac POECI Prevazilaenje prepreka Poetak 169 elite jo? Kako da za kolovanje deteta na koledu platite svega sedam hiljada dolara 193 199 151 65 93 101 113 135 otac, siromani otac

ne

rade

za

platu

UVOD

POTREBA POSTOJI
Da li kola priprema decu za stvarni ivot? ,,Vredno ui i imaj dobre ocene, pa e nai dobro plaen posao s odlinim beneficijama", obiavali su da kau moji roditelji. Njihov ivotni cilj bio je da mojoj starijoj sestri i meni obezbede kolovanje na koledu, ne bi li nam tako maksimalno poveali izglede da uspemo u ivotu. Kad sam 1976. konano diplomirala s vrlo visokom prosenom ocenom, meu najboljima u toj generaciji Ekonomskog fakulteta pri Dravnom univerzitetu Floride cilj mojih roditelja je bio ostvaren. U skladu s njihovim ,,velikim planom", raunovodstvena firma ,,Big 8" ponudila mi je posao, tako da sam mogla da se radujem dugogodinjoj karijeri i izgledima da mlada zaradim penziju. Slinim putem je iao i moj suprug Majkl. Oboje potiemo iz porodica u kojima se vredno radi, s umerenim materijalnim mogunostima i veoma razvijenim radnim navikama. Majkl je takoe diplomirao s visokom prosenom ocenom, ali dva puta: prvo je dobio diplomu ininjera, a zatim i pravnika. Vrlo brzo ga je regrutovala ugledna advokatska firma iz Vaingtona D.C., specijalizovana za patentno pravo, tako da je njegova budunost izgledala blistava, pravac karijere vrlo odreen, a rano penzionisanje zagarantovano. Premda oboje imamo veoma uspene karijere, one se ipak ne kreu u potpunosti onako kako smo oekivali. Oboje smo nekoliko puta menjali radno mesto uvek iz opravdanih razloga ali nijednom od nas niko ne uplauje u penzioni fond. To inimo iskljuivo nas dvoje, izdvajanjem iz primanja. Majkl i ja imamo divan brak i troje divne dece. Dok ovo piem, dvoje su na koledu, a jedno je upravo krenulo u srednju kolu. Potroili smo bogatstvo nastojei da svojoj deci pruimo najbolje mogue obrazovanje. Jednog dana 1996. godine, jedno od njih se razoarano vratilo kui iz kole. Moj sin je konstatovao da je uenje dosadno i zamomo. ,,Zato da gubim vreme na uenje predmeta koji mi nikad u ivotu nee biti potrebni?" pobunio se. Ne razmiljajui, odgovorila sam: ,,Zato to se bez dobrih ocena nee moi upisati na koled." ,,Iaone iao na koled", odvratio je, ,,biu bogat." Ako ne bude stekao diplomu koleda, nee moi dobro da se zaposli", odgovorila sam mu, s prizvukom panike i majinske brige u glasu. ,,A bez dobrog posla, kako planira da se obogati?" Moj sin se pomalo zlobno osmehivao i lagano odmahivao
5

glavom, kao da se blago dosaduje. Ovaj smo razgovor vodili ve mnogo puta. Spustio je glavu i kolutao oima. Moje rei, pune majinske mudrosti, ponovo nisu nailazile na razumevanje. Mada pametan i jake volje, uvek je bio utiv mladi, pun potovanja. ,,Mama", zaustio je. Sada je na mene bio red da odsluam predavanje. ,,Uskladi korak s vremenom u kome ivimo! Pogledaj oko sebe: oni najbogatiji se nisu obogatili zahvaljujui obrazovanju. Vidi samo Majkla Dordana i Madonu. Bil Gjts koji je izbaen sa Harvarda, da osnovao je Majkrosoft; danas je najbogatiji ovek Amerike, a nema ni etrdeset godina. Ima i jedan igra bejzbola koji zarauje vie od etiri miliona dolara godinje iako ga smatraju blago retardiranim." Oboje smo na neko vreme zautali. Shvatala sam polako da sam sinu davala isti onaj savet koji su moji roditelji dali meni. Svet oko nas se promenio, ali savet nije. Sticanje dobrog obrazovanja i dobrih ocena vie nije garancija uspeha, ali kao da niko to ne primeuje, sem nae dece. ,,Mama", nastavio je, "ne elim da radim tako naporno kao ti i otac. Zaraujete mnogo i ivimo u ogrormnoj kui punoj svega i svaega. Budem li se pridravao tvog saveta, zavriu kao i vi, radei sve vie i vie samo da bih plaao jo vei porez i na kraju se jo naao u dugovima. Posao vie ne garantuje sigurnost; znam sve o smanjivanju trokova i svodenju u realne okvire. Takoe znam da oni s diplomama koleda danas zarauju manje nego to si ti u svoje vreme zaraivala. Pogledaj samo lekare. Ne zarauju ni blizu kao nekada. Znam da se u pogledu penzije ne mogu osloniti ni na socijalno ni na firmu. Potrebni su mi novi odgovori." Bio je u pravu. Zaista su mu trebali novi odgovori, a i meni takoe. Savet mojih roditelja je moda bio dobar za one roene pre 1945, ali je mogao biti katastrofalan za nas koji smo na svet doli u vremenima rapidnih promena. Svojoj deci ne mogu vie da ponavljam: ,,Idite u kolu, dobijte dobre ocene i potom potraite siguran, stalan posao." Bilo mi je jasno da moram da potraim neke nove naine za usmeravanje obrazovanja svoje dece. Kao majku, ali i kao raunovou, brine me nedostatak flnansijskog obrazovanja u naim kolama. Mnogi dananji mladi poseduju kreditne kartice jo u srednjoj koli, a ne samo da nikada nisu uili o novcu ili kako da ga investiraju, nego nemaju ni najosnovniju predstavu o funkcionisanju sloenog interesa u sistemu kreditnih kartica. Jednostavno reeno, bez osnovne flnansijske pismenosti i znanja o tome kako novac funkcionie, oni nisu spremni da se suoe sa svetom koji ih eka, svetom u kome je troenje na prvom, a tednja tek na drugom mestu. Kad je moj najstariji sin, kao bruco na koledu, napravio beznadenu zbrku sa svojim kreditnim karticama, ne samo da sam mu pomogla da ih poniti ve sam se dala i u traganje za programom
6

koji bi mi pomogao da svoju decu pouim finansijama. Prole godine, moj suprug me jednog dana pozvao iz kancelarije. ,,Mislim da bi trebalo da upozna nekog", rekao je. ,,Zove se Robert Kiosaki. On je poslovan ovek i investitor, a doao je da patentira obrazovno sredstvo. Mislim da je to ono to trai." Upravo ono to sam traila Moj suprug Majkl je bio toliko oduevljen CASHFLOWOM,* novim obrazovnim sredstvom koje je razvijao Robert Kiosaki, da je sredio da oboje uestvujemo u testiranju prototipa. Budui da je re o edukativnoj igri, zamolila sam i svoju devetnaestogodinju kerku, studentkinju prve godine na lokalnom univerzitetu, da uzme udela i ona je pristala. U testu je sudelovalo petnaestak osoba, podeljenih u tri gupe.

Gotovinski tok (prim. prev.). Majkl je bio u pravu. Ovo obrazovno sredstvo bilo je upravo ono to sam traila. Ali, postojala je i zakoljica: igra je liila na arenu tablu za monopol, na sredini koje se nalazio dinovski, lepo obuen pacov. Za razliku od monopola, meutim, ona je imala dve staze: jednu unutranju i jednu spoljanju. Cilj igre sastojao se u tome da se izae sa unutranje staze to je Robert nazivao ,,trkom pacova" i stigne na spoljanju ili ,,brzu prugu". Robert je rekao da ,,brza pruga" predstavlja simulaciju naina na koji u stvarnosti igraju bogati ljudi. Potom nam je dao definiciju ,,trke pacova". ,,Pogledate li ivot proseno obrazovane osobe koja mnogo radi, videete slinu stazu. Dete se raa i polazi u kolu. Ponosni roditelji su uzbueni jer se ono istie, dobija odline ocene i biva primljeno na koled. Dete diplomira, odradi moda i postdiplomski, a zatim napreduje tano prema zacrtanom programu: trai siguran i stabilan posao ili karijeru. Dete nalazi taj posao, kao lekar, moda, ili advokat, ili odlazi u vojnu slubu ili radi za dravu. Kako god bilo, dete poinje da pravi pare, kredine kartice poinju masovno da pristiu i kupovina poinje, ako nije ve ranije poela. ,,Imajui novca kao pleve, dete odlazi na mesta na kojima se kreu mladi Ljudi nalik njemu, susree ih, zabavljaju se i katkada stupaju u brak. Tek tada ivot postaje divan, jer danas i mukarci i ene rade. Dva prihoda predstavljaju pravo blaenstvo. Oseaju se uspenima, njihova budunost je svetla i odluuju da kupe kuu. kola. televizor, da odlaze na putovanja i imaju decu. Sreni zamotuljak pristie. Zahtev za gotovinom je ogroman. Sreni par odluuje da su njihove karijere od ivotnog znaaja i poinje jo vie da radi, jurei za unapreenjima i poviicama. Stiu poviice, a s njima i jo jedno dete i potreba za veom kuom. Rade jo vrednije, postaju bolji radnici, jo posveeniji poslu. Upisuju sledei stepen kolovanja ne
7

bi li stekli jo uu specijalizaciju koja bi im omoguila da zarauju jo vie novca. Moda ponu paralelno da rade i drugi posao. Njihovi prihodi se penju, ali isto tako i poreski razred u kome se nalaze, i porez na njihovu veliku novu kuu, i trokovi socijalnog osiguranja, i svi ostali nameti. Dobijaju svoju veliku platu i pitaju se gde im odlaze pare. Poinju da ulau novac preko nekih investicionih banaka i plaaju bakaluk kreditnom karticom. Deca navravaju pet ili est godina, a potreba za tednjom novca za koled raste zajedno s potrebom za stvaranje uteevine za stare dane. ,,Taj sreni par, roen pre trideset i pet godina, sada je zarobljen u ,,trci pacova" i ostae tamo dokle god radi. A rade za vlasnike kompanije, za dravu kojoj plaaju porez i za banku kojoj orplauju hipoteku i kreditne kartice. ,,Potom, savetuju svoju decu da ,,vredno ue, imaju dobre ocene i nau siguran i stabilan posao ili karijeru". O novcu ne ue nita, sem od onih koji profitiraju na njihovoj naivnosti, i celog ivota teko rade. Proces se ponavlja u sledeoj generaciji vrednih radnika. To je ,,trka pacova". Jedini nain da izaete iz ,,trke pacova" jeste da dokaete svoju umenost u raunovodstvu i investiranju, dva predmeta kojima se verovatno najtee ovladava. Kao kolovani raunovoda koji je nekada radio za ,,Big 8", bila sam iznenaena injenicom da je Robert uspeo da uenje ova dva predmeta uini zabavnim i uzbudljivim. Proces je bio tako dobro prikriven da smo, marljivo nastojei da se izvuemo iz ,,trke pacova", brzo zaboravili da zapravo uimo. Uskoro se testiranje novog proizvoda pretvorilo u zabavno poslepodne s mojom kerkom i razgovor o stvarima o kojima nikada ranije nismo razgovarale. Kao raunovoi, lako mi je bilo da igram igru koja je zahtevala obraun prihoda i bilans stanja. Tako sam imala vremena da pomognem svojoj kerki i ostalim igraima za stolom, konceptima koje oni nisu razumevali. Bila sam prva i jedina u celoj grupi koja je tog dana uspela da se izvue iz ,,trke pacova". Izala sam iz nje u roku od pedeset minuta, mada je igra trajala gotovo tri sata. Za mojim stolom su sedeli bankar, trgovac i kompjuterski programer. Ono to me je veoma uznemirilo bila je injenica koliko su malo ti Ljudi znali o svojim poslovnim knjigama ili investiranju, stvarima i te kako bitnim za njihov ivot. Pitala sam se kako li uspevaju da u stvarnom ivoru izau na kraj sa svojim fmansijskim poslovanjem. Bilo mi je shvatljivo da moja devetnaestogodinja kerka ne razume, ali ovo su sve bili odrasli Ljudi, najmanje dva puta stariji od nje. Poto sam se izvukla iz ,,trke pacova", sledea dva sata sam gledala svoju kerku i ove obrazovane, imune odrasle ljude kako bacaju kockicu i pomeraju svoje figurice. Premda sam bila
8

zadovoljna to svi toliko mnogo ue, istovremeno me je uznemiravalo to to odrasli Ljudi jedva da imaju pojma o osnovama jednostavnog raunovodstva i investiranja. Imali su tekoa da shvate odnos izmeu svog obrauna prihoda i bilansa stanja. Kupujui i prodajui imovinu, esto su zaboravljali da svaka transakcija moe da utie na njihov meseni gotovinski tok. Pitala sam se, koliko se miliona Ljudi u stvarnosti bori s finansijskim problemima samo zbog toga to ih niko nikada nije nauio osnovama raunovodstva i investiranja? Hvala bogu to se zabavljaju i misle samo o tome kako da pobede. pomislila sam. Poto je Robert okonao igru, pustio nas je da petnaestak minuta meusobno razgovaramo i kritikujemo CASHFLOW. Trgovac koji je sedeo za mojim stolom nije bio zadovoljan. Igra mu se nije dopala. ,,Nemam potrebe da znam ovo", izjavio je glasno. ,,Plaam raunovoe, bankare i advokate da mi kau ono to mi je potrebno." Na to je Robert odgovorio: ,,Da li ste ikada primetili da mnoge raunovoe nisu bogate? Jednako kao ni mnogi bankari, advokati, berzanski dileri i trgovci nekretninama? Oni mnogo znaju i mahom su veoma pametni Ljudi, ali veinom nisu bogati. Poto se u naim kolama ne ui ono to znaju bogati, traimo savet od tih Ljudi. Ali, jednog dana, vozite vi tako drumom i pokuavate da se probijete kroz saobraajnu guvu ne biste li stigli na posao, pogledate desno i vidite svog raunovou kako se isto tako bori da se izvue iz te guve. Pogledate levo i vidite svog bankara. To bi trebalo da vam kae neto." Kompjuterski programer takoe nije bio impresioniran igrom: ,,Mogu da kupim softver koji e me nauiti ovome." U bankaru se, meutim, neto pokrenulo. ,,Uio sam o ovome u koli to jest, ovaj deo o raunovodstvu ali nikada nisam umeo da ga primenim u svakodnevnom ivotu. Sad umem. Moram da se izvuem iz ,trke pacova'." Ipak, najvie me dirnuo komentar moje kerke. ,,Zabavljala sam se uei", rekla je. ,,Nauila sam mnogo o tome kako novac zapravo funkcionie i kako da ga investiram." Zatim je dodala: ,,Sada znam da mogu da odaberem profesiju u skladu s onim to elim da radim, a ne zbog sigurnog posla, beneficija ili dobre plate. Ako nauim ono emu ui ova igra, slobodna sam da radirn i studiram ono to mi srce eli... umesto da srudiram neto samo zbog toga to vlada potranja za odreenom profesijom. Ako nauim ovo, neu morati da brinem o tome koliko je posao siguran i o socijalnom osiguranju na nain na koji ve brine veina mojih kolskih drugova." Poto smo zavrili igru, nisam mogla da ostanem i porazgovaram s Robertom, ali smo se dogovorili da se kasnije naemo i detaljnije
9

popriamo o njegovom projektu. Znala sam da eli da upotrebi igru kako bi drugima pomogao da ponu bolje da razumevaju fmansije i bilo mi je stalo da ujem vie o njegovim planovima. Moj suprug i ja smo se s Robertom i njegovom suprugom dogovorili da idue nedelje zajedno veeramo. I mada je to bilo nae prvo okupljanje, inilo nam se kao da se ve godinama znamo. Otkrili smo da imamo mnogo zajednikog. U razgovoru smo se dotakli svega, od sporta i pozorinih predstava. do restorana i drutvenoekonomskih problema. Pnali smo o svetu koji se menja. Proveli smo mnogo vremena diskutujui o tome kako mnogi Amerikanci imaju malu ili nikakvu utedevinu za stare dane, kao i o injenici da su Socijalno osiguranje i Fond za zdravsrvenu zatitu starih lica na ivici bankrotstva. Da li e se od moje dece zahtevati da plaaju za penzije 75 miliona bejbibumera?* Pitali smo se da li Ljudi shvataju koliko je riskantno zavisiti od penzionog fonda. Roberta je najvie brinuo sve vei jaz izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju, u Americi i irom sveta. Kao samouk preduzetnik koji je bez tue pomoi uspeo u ivotu, Robert je bio u mogunosti da se penzionie u svojoj etrdeset i sedmoj godini. Ponovo se, meutim, aktivirao zbog istih onih briga koje su muile mene u pogledu moje dece. Zna da se svet menja, ali se obrazovanje ne menja u skladu s njim. Prema Robertovim reima, deca provode godine i godine u zastarelom obrazovnom sistemu, uei predmete koji im nikada nee zatrebati, pripremajui se za svet koji vie ne postoji. ,,Najopasniji savet koji danas moete dati detetu jeste da ide u kolu, ima dobre ocene i nae siguran i stabilan posao", voli da kae. ,,To je stari savet, i lo savet. Da moete da vidite ta se deava u Aziji, Evropi, Junoj Americi, bili biste zabrinuti koliko i ja." Smatra to loim savetom, jer ,,ako svome detetu elite finansijski sigurnu budunost, ono ne sme da se ponaa u skladu sa starim pravilima. To je naprosto suvie riskantno". Pitala sam ga ta podrazumeva pod ,,starim pravilima". * Bejbibumeri generacije Amerikanaca roene izmeu 1941. i 1961. godine, u vreme naglog porasta nataliteta, podstaknutog velikim ekonomskim napretkom SAD posle Drugog svetskog rata. ,,Ljudi poput mene ponaaju se u skladu s pravilima koja se razlikuju od onih koja vi potujete", rekao je. ,,ta se deava kad korporacija objavi da namerava da smanji trokove?" ,,Ljudi bivaju otputeni", odvratila sam. ,,Porodice stradaju. Nezaposlenost raste." ,,Da, ali ta se deava s kompanijom, pogotovo s javnom kompanijom, na berzi?" ,,Cena hartija od vrednosti obino raste kad se objavi smanjivanje trokova", rekla sam. ,,Tritu prija kad kompanija smanji trokove za radnu snagu, bilo poveanjem automatizacije ili, naprosto, optim konsolidovanjem radne snage."
10

,,Tako je", ree on. ,,A kad cena deonica skoi, Ljudi kao ja, deoniari, postaju bogatiji. To je ono o emu govorim kada pominjem drugaija pravila. Zaposleni gube; vlasnici i ulagai dobijaju." Robert je opisivao ne samo razliku izmeu zaposlenog i poslodavca ve i razliku izmeu kontrolisanja sopstvene sudbine i preputanja te kontrole nekome drugom. ,,Ali, veini Ljudi je teko da shvate zbog ega se to deava", rekoh. ,,Oni jednostavno smatraju da to nije fer." ,,Upravo zato je glupo naprosto rei detetu da ,,stekne dobro obrazovanje'", odvratio je. ,,Glupo je pretpostaviti da e obrazovanje koje prua kolski sistem pripremiti vau decu za svet s kojim e se suoiti nakon diplomiranja. Svakom detetu je potrebno vie obrazovanja. Drugaijeg obrazovanja. I mora da zna pravila. Drugaija pravila." ,,Postoje pravila o novcu po kojima igraju bogati, i postoje pravila po kojima igra preostalih devedeset i pet odsto populacije", nastavio je. ,,A tih devedeset i pet odsto pravila je nauilo kod kue i u koli. Zato je danas rizino jednostavno rei detetu da ,vredno ui i trai posao'. Deteru je danas potrebno sofisticiranije obrazovanje, a postojei sistem ne isporuuje tu robu. Briga me koliko su kompjutera smestili u uionicu ili koliko novca troe kole. Kako obrazovni sistem moe da pouava o neemu to ni sam ne zna?" A kako, onda, da roditelji ue svoju decu onome emu ih kola ne ui? Kako da nauite dete raunovodstvo? Zar mu nee biti dosadno? I kako da ga pouavate o investicijama kada se kao roditelj protivite riziku? Umesto da svoju decu uim da jednostavno igraju na sigurno, reila sam da je najbolje da ih nauim da igraju pametno. ,,Dakle, kako biste pouavali dete o novcu i svemu ovome o emu smo razgovarali?" upitala sam Roberta. ,,Kako da olakamo roditeljima, naroito onda kada ni sami ne razumeju materiju?" ,,Napisao sam knjigu o tome", odvratio je. ,,Gde je?" ,,U mom kompjuteru. Ve godinama je tamo, u nepovezanim delovima. Povremeno dodam poneto, ali nikad se nisam latio da je sredim. Poeo sam da je piem nakon to je prethodna postala bestseler, ali je nikada nisam dovrio. Sva je u delovima." I zaista je bila u delovima. Proitavi te rasute beleke, zakljuila sam da je knjiga dobra i da zasluuje da se ita, pogotovo u ovim promenljivim vremenima. Dogovorili smo se da budem koautor Robertove knjige. Pitala sam ga ta misli, koliko je finansijskih informacija potrebno jednom detetu. Odgovorio je da to zavisi od deteta. Jo kao mali je znao da eli da bude bogat, a imao je tu sreu da je ovek kogaje smatrao drugim ocem bio bogat i spreman da mu pokae put. Obrazovanje je osnova uspeha, rekao je Robert. Ba kao to je kolsko
11

znanje od vitalnog znaaja, jednako toliko je znaajna vinost u fmansijama i komunikacijama. Sledi pria o Robertova dva oca, bogatom i siromanom, koja objanjava vetine koje je on tokom ivota razvio. Kontrast izmeu dva oca prua vanu perspektivu. Knjigu sam podrala, objedinila i priredila za tampu. Raunovoama koji itaju ovu knjigu: suspendujte nakratko svoje znanje iz udbenika i otvorite um za teorije koje prezentuje Robert. Mada se mnoge od njih ne uklapaju u osnovne opteprihvaene principe raunovodstva, pruaju vredan uvid u nain na koji pravi investitori analiziraju svoje odluke o investicijama. Kada kao roditelji savetujemo svoju decu da ,,idu u kolu, vredno ue i nau dobar posao", esto to inimo iz navike svojstvene kulturi iz koje potiemo. To je oduvek bilo ispravno postupanje. Upoznavi Roberta, u poetku sam bila iznenaena njegovun idejama. Poto su ga vaspitavala dva oca, bio je uen da tei ka dva razliita cilja. Njegov obrazovani otac ga je savetovao da radi za korporaciju. Njegov bogati otac ga je savetovao da poseduje korporaciju. Oba ta ivotna puta iziskivala su obrazovanje, ali su predmeti studija bili potpuno drugaiji. Obrazovani otac je podsticao Roberta da bude pametan. Bogati otac ga je podsticao da zna kako da zaposli pametne ljude. Imati istovremeno dva oca stvaralo je brojne probleme. Robertov pravi otac bio je kolski inspektor savezne drave Havaji. Kada je Robertu bilo esnaest godina, pretnja da ,,ako ne bude imao dobre ocene, nee nai dobar posao" nije imala mnogo efekta. Tada je ve znao da ce se njegova karijera razvijati u pravcu posedovanja korporacija, a ne rada za njih. tavie, da nije bilo mudrog i upornog savetnika u njegovoj srednjoj koli, Robert moda i ne bi upisao koled. On to i priznaje. udeo je da pone sa stvaranjem sopstvenog imetka, ali se naposletku sloio da bi mu obrazovanje steeno na koledu moglo biti od koristi. Istini za volju, ideje iz ove knjige su verovatno suvie nepraktine i radikalne za veinu dananjih roditelja. Nekima vec dovoljno teko pada da nateraju svoju decu da uopte idu u kolu. Meutim, u svetlu ovih naih promenljivih vremena, kao roditelji moramo biti otvoreni prema novim i odvanim idejama. Podsticati decu da se zaposle kod nekog znai savetovati ih da tokom ivota plaaju vei deo poreza nego to im stvarno pripada, uz male ili nikakve izglede na penziju. I, istina je da porez ini nae najvee trokove. tavie, veina porodica od januara do sredine maja radi samo za dravu, da bi platila porez. Potrebne su nove ideje, a ova knjiga obiluje njima. Robert tvrdi da bogati svoju decu drugaije ue. Oni to rade kod kue, za postavljenim stolom. Ove ideje moda nisu one koje biste vi odabrali da o njima diskutujete sa svojom decom, ali hvala vam to
12

ste ih sasluali. I, savetujem vam da i dalje tragate. Kao majka, diplomirani ekonomista i ovlaeni raunovoa, smatram da je koncept sakupljanja dobrih ocena i nalaenja dobrog posla prevaziena ideja. Potrebno je da svoju decu savetujemo uz vei stepen sofisticiranosti. Potrebne su nam nove ideje i drugaije obrazovanje. Moda i ne bi bilo tako loe savetovati decu da tee da budu dobri radnici ako ih istovremeno savetujemo da streme ka posedovanju sopstvene investicione korporacije. Kao majka, nadam se da e ova knjiga biti od pomoi ostalim roditeIjima. Robertova nada je da e informisati Ijude o tome da svako moe da prosperira, samo ako se na to odlui. Ako ste danas batovan ili nastojnik, ili ak nezaposleni, sposobni ste da se obrazujete i pouite one koje volite kako da finansijski brinu o sebi. Upamtite da je finansijska inteligencija mentalni proces kojim reavamo svoje finansijske probleme. Globalne i tehnoloke promene s kojima se danas suoavamo vee su od svih s kojima se svet ikada suoio, ili u najmanju ruku barem to

13

like. Niko od nas nema kristalnu kuglu, ali jedno je sasvim izvesno: promene koje su pred nama prevazilaze nae poimanje. Ko zna ta nam donosi budunost? Ali, ta god da se desi, imamo dva osnovna izbora: igrati na sigurno, ili igrati pametno tako to emo se pripremiti, obrazovati i probuditi svoj i deji finansijski genij. eron Lehter

14

BOGATI OTAC, SIROMANI OTAC


Pria Roberta Kiosakija Imao sam dva oca, bogatog i siromanog. Jedan je bio izuzetno obrayovan i inteligentan; bio je doktor nauka, a etvorogodinje redovne studije okonao je za svega dve godine. Potom je otiao na univerzitet Stenford, u ikagu, i univerzitet Nordvestern, na postdiplomske studije za koje je dobio punu stipendiju. Drugi otac nikada nije zavrio osmi osnovne. Obojica su imali izuzetno uspene karijere i celog ivota su vredno i naporno radili. Obojica su stekli znatan imetak. Ipak, jedan se celog ivota borio s finansijskim problemima. Drugi je postao jedan od najbogatijih Ljudi na Havajima. Jedan je umro ostavivi iza sebe desetine miliona dolara svojoj porodici, dobrotvornim ustanovama i crkvi. Drugi je za sobom ostavio samo neplaene raune. Obojica su bili jaki, harizmatini i uticajni. Obojica su me savetovali, ali ne iste stvari. Obojica su imali snanu veru u obrazovanje, ali nisu preporuivali iste studije. Da sam imao samo jednog oca, bio bih primoran da prihvatim ili odbacim njegov savet. injenica da sam ih imao dvojicu omoguila mi je da biram izmeu dva suprotna stanovita; jednog koje je zastupao bogat ovek i drugog koje je zastupao siromah. Umesto da naprosto prihvatim ili odbacim neko od njih, zatekao sam sebe kako vie razmiljam, poredim ih i potom vrim izbor. Problem je bio u tome to bogata jo uvek nije bio bogat, a siromah jo uvek nije bio siromaan. Obojica su tek otpoinjala svoje karijere i obojica su se borila za novac i porodicu. Meutim, njihova gledita u vezi s novcem veoma su se razlikovala. Na primer, jedan otac je imao obiaj da kae da je ,,ljubav prema novcu koren svakog zla". Drugi je, pak, govorio da je ,,nedostatak novca koren svakog zla". Kao mlad deko, teko sam se nosio s uticajem dva snana oca. eleo sam da budem dobar sin i da sluam, ali dva oca nisu govorila iste stvari. Suprotstavljenost njihovih stanovita, naroito kada je re bila o novcu, bila je toliko ekstremna da je podstakla moju radoznalost i zainteresovala me. Poeo sam da se bavim dugim razmiljanjima o onome to je svaki od njih govorio. Vei deo svoga slobodnog vremena provodio sam razmiljajui, postavljajui sebi pitanja kao to je: ,,Zato on to kae?" i potom ponavljajui ista povodom neke izjave drugog oca. Bilo bi jednostavnije da sam naprosto rekao: ,,Aha, u pravu je. Slaem se s njim." Ili da sam to gledite jednostavno odbacio, reima: ,,Stari pojma nema o emu govori." Umesto toga, injenica da sam imao dva oca koja sam voleo primorala me je da mislim i naposletku odaberem
15

sopstveni nain razmiljanja. Proces biranja se ispostavio kao mnogo vredniji na duge staze, vredniji od pukog prihvatanja ili odbijanja nekog stanovita. Jedan od razloga to bogati postaju jo bogatiji, siromani jo siromaniji, a srednja klasa grca u dugovima, jeste taj to se novac kao predmet izuava kod kue, a ne u koli. Veina nas o novcu ui od svojih roditelja. A ta moe siromaan roditelj rei svome detetu o novcu? Takvi naprosto kau: ,,Dri se kole i ubijaj se uei." Dete e moda diplomirati s najboljim ocenama, ali sa psihikim sklopom i finansijskim programiranjem siromane osobe. Tako je nauilo jo kao vrlo malo. O novcu se u kolama ne ui. kole se usredsreuju na kolska i profesionalna znanja, ali ne i na fmansijska. Time je objanjeno kako to da pametni bankari, lekari i raunovoe, koji su imali odline ocene u toku kolovanja, celog veka imaju finansijskih problema. Za na zapanjujui nacionalni dug moemo u velikoj meri da ,,zahvalimo" visokoobrazovanim politiarima i vladinim zvaninicima koji donose finansijske odluke, a da je pri tom njihova obuenost u pogledu novca bedna ili nikakva. esto se zagledam u novi milenijum, pitajui se ta e se dogoditi kada budemo imali milione Ljudi kojima e biti potrebna fmansijska i medicinska pomo. Oni e, u pogledu finansijske podrke, zavisiti od svojih porodica ili drave. ta e biti kada Socijalnom osiguranju i Fondu za zdravstvenu zatitu starih lica ponestane sredstava? Kako e nacija opstati ako roditeljima ostane da pouavaju decu o pitanjima novca a veina tih roditelja e biti (ili ve jeste) siromana? Budui da sam imao dva uticajna oca, uio sam od obojice. Morao sam da razmiljam o savetima i jednog i drugog i, inei tako, stekao sam dragocenu spoznaju o snazi i efektu koje misli neke osobe imaju na njen ivot. Na primer, jedan otac je imao naviku da kae: ,,Ne mogu to sebi dapriutim." Drugi je, pak, zabranio da se te rei izgovaraju. On je insistirao da govorim: ,,Kako to sebi da priutim?" Prvo je konstantacija, a drugo je pitanje. Prvo te ostavlja na miru, a drugo primorava da razmilja. Moj otac, onaj koji je uskoro imao da postane bogat ovek. objasnio bi to rekavi da automatskim izgovaranjem rei ,,Ne mogu to sebi da priutim" mozak prestaje da radi. Postavljanjem pitanja ,,Kako da sebi to priutim?" mozak se stavlja u pogon. I pri tom nije mislio na kupovanje svega to ti srce poeli. Bio je fanatik u pogledu vebanja uma. tog najjaeg kompjutera na svetu. ,,Moj mozak svakog dana postaje sve moniji, zato to ga vebam. A to je moniji, to vie novca mogu da zaradim." Verovao je da automatsko izgovaranje ,,Ne mogu to sebi da priutim" predstavlja znak lenosti psihe. Premda su oba moja oca naporno radila, opazio sam da jedan od njih ima naviku da, kada se potegne pitanje novca, naprosto uspava mozak, a da drugi obiava da svoj mozak veba. Dugoroni rezultat bio
16

je taj da je jedan od njih finansijski sve vie jaao, a drugi sve vie slabio. To umnogome nalikuje razlici izmeu dveju osoba od kojih jedna redovno odlazi u teretanu da veba, a druga samo sedi na kauu i gleda televiziju. Pravilna fizika aktivnost poveava vae izglede da postanete i ostanete zdravi, a pravilna intelektualna aktivnost poveava vae izglede da postanete i ostanete bogati. Lenjost negativno utie i na zdravlje i na bogatstvo. Moja dva oca imala su dijametramo razliite stavove. Jedan je smatrao da bi bogati trebalo da plaaju vei porez i na taj nain pomognu onima koji su imali manje sree. Drugi je govorio: ,,Porez je kazna za produktivne i nagrada za neproduktivne." Jedan otac je preporuivao da vredno uim kako bih jednog dana naao dobru kompaniju u kojoj u se zaposliti. Drugi je preporuivao da vredno uim kako bih jednog dana naao dobru kompaniju koju u kupiti. Jedan je govorio: ,,Nisam bogat, deco, zato to imam vas." Drugi je govorio: ,,Moram da budem bogat, deco, zato to imam vas." Jedan nas je podsticao da za veerom razgovaramo o novcu i poslovima. Drugi je zabranjivao da se za vreme jela nainju takve teme. Jedan je rekao: ,,Kada je re o parama, igraj na sigurno, ne rizikuj." Drugi je rekao: ,,Naui da kontrolie rizik." Jedan je smatrao da je ,,na dom naa najvea investicija i najvee imanje". Drugi je smatrao: ,,Moja kua je moja obaveza, a ako je vaa kua vaa najvea investicija, u nevolji ste." I jedan i drugi otac su na vreme plaali raune, mada je jedan to inio pre svega, a drugi tek naposletku. Jedan je otac verovao u to da e kompanija ili drava brinuti o meni. Uvek je bio zabrinut zbog poviica plate, penzionog fonda, zdravstvenih beneficija, bolovanja, godinjeg odmora i drugih posrednih privilegija. Bio je impresioniran dvojicom svojih strieva koji su bili armijski oficiri i koji su posle dvadeset godina aktivne slube dobili penziju i paket privilegija. Dopadala mu se pomisao o zdravstvenim beneficijama i kupovanju u jeftinim garnizonskim prodavnicama koje je vojska omoguavala svojim penzionerima. Voleo je i sistem stalnih zaposlenja koji je s univerzitetskom diplomom postajao dostupan. Ideja o doivotno garantovanom zaposlenju i beneficijama koje ono donosi povremeno mu se inila vanijom od samog zaposlenja. esto je umeo da kae: ,,Poteno obavljam posao za dravu i stekao sam pravo na te benefici je." Drugi je otac bio ubeen da ovek finansijski mora biti u potpunosti upuen na samog sebe. Agitovao je naokolo protiv mentaliteta ,,steenih prava", govorei kako on srvara finansijski slabe osobe. Nedvosmisleno je zastupao stanovite da je neophodno biti finansijski kompetentan.
17

Jedan otac se upinjao da utedi nekoliko dolara. Drugi je jednostavno investirao. Jedan me je otac nauio kako da napiem impresivnu biografiju, da bih mogao da naem dobro zaposlenje. Drugi me je nauio kako da napiem snane poslovne i fmansijske planove, da bih mogao da dajem zaposlenja. Kao proizvod dvojice jakih oeva, mogao sam sebi da dozvolim luksuz da posmatram efekte koje razliita razmiljanja imaju na neiji ivot. Opazio sam da Ljudi zaista uobliavaju svoj ivot kroz svoje misli. Na primer, moj siromani otac je uvek govorio: ,,Nikada neu biti bogat." Moj bogati otac je, s druge strane, sebe uvek oznaavao kao bogatog oveka. Rekao bi, na primer: ,,Ja sam bogat ovek, a bogati Ljudi ne rade takve stvari." ak i kada je posle jednog velikog finansijskog neuspeha potpuno bankrotirao, nastavio je da sebe smatra bogatim ovekom. To je opravdavao reima da ,,izmeu siromatva i bankrotsva postoji razlika: bankrotstvo je privremeno, a siromatvo je zauvek". Moj siromani otac govorio je i da ga ,,novac ne interesuje" ili da ,,novac nije vaan". Moj bogati otac je uvek govono da je ,,novac mo". Snaga naih misli moda nikada nee biti izmerena ili cenjena, ali meni je jo kao deaku postalo oigledno da moram biti svestan svojih misli i toga kako se izraavam. Primetio sam da moj siromani otac nije bio siromaan zbog sume novca koju je zaraivao, a koja je bila znatna, ve zbog svojih misli i postupaka. Kao mali, imajui dva oca, postao sam akutno svestan da moram paljivo da vodim rauna o tome koje misli prihvatam kao svoje sopstvene. Koga da posluam svog bogatog ili svog siromanog oca? Premda su oba ta oveka gajila ogromno potovanje prema obrazovanju i uenju, nisu se slagala o tome ta je vano nauiti. Jedan je od mene traio da vredno uim, dobijem diplomu i naem dobar posao, kako bih zaraivao novac. eleo je da studiram da bih se bavio nekom profesijom, advokaturom ili raunovodsrvom, ili da pohaam poslovnu kolu i magistriram. Drugi me je podsticao da uim kako da se obogatim. da shvatim kako novac funkcionie i nauim kako da ga nateram da radi u moju korist. ,,Ne radim ja za novac!" bile su rei koje je neprestano ponavljao. ,,Novac radi za mene!" Kada mi je bilo devet godina, odluio sam da o novcu sluam i uim od svog bogatog oca. Na taj nain, odabrao sam da ne sluam svoga siromanog oca, mada je on bio onaj koji je imao diplomu koleda.

Lekcija Roberta Frosta


18

Robert Frost je moj omiljeni pesnik. Premda volim mnoge njegove pesme, najdraa mi je ,,Put kojim ne krenuh". Njene poruke koriste mi gotovo svakog dana:

Put kojim ne krenuh

U umi zlatnoj behu puta dva, A tuan to nisam niz oba kren'o, Dugo sam stajao na jednom ja I gledao niz drugi, kako zavija tamo daleko u ipraju zelenom. Prvim se uputih, koraka ila, Jer bee sav ist i zelen; Trava je uspravna i nedirnuta bila, Al' od stopa mojih se svila I za mnom osta put ugaen. I oba se jednako pruahu tog jutra U neokaljanom liu to leae na tlu. Oh, uvao sam onaj drugi za sutra! Al' znajui da sudbina je udna Sumnjah da ikada vratiu se tu. Kad prou godine i starost me sputa, Priau o ovome s uzdahom ja; Kroz umu se ravahu dva puta Al' krenuh onim kud niko drugi ne luta, U tome bee sva razlika. Robert Frost (1916)

U tome bee sva razlika. Tokom godina esto sam razmiljao o Frostovoj pesmi. Odluka da ne sledim savete svoga visokoobrazovanog oca i njeaova stanovita u pogledu novca bila je bolna, ali takva kakva je bila formirala je ceo moj dalji ivot. Poto sam reio koga u sluati, poelo je moje obrazovanje u oblasti novca. Bogati otac pouavao me je vie od trideset godina, sve do moje trideset i devete. Prestao je im je shvatio da znam i u potpunosti razumem sve to je nastojao da utuvi u moju esto vrlo tvrdu glavu. Novac je jedan vid moi. Meutim, biti finansijski obrazovan predstavlja jo veu mo. Novac dolazi i odlazi, ali ako imate obrazovanje
19

koje vam omoguava da znate kako on funkcionie, stiete mo i moete da ponete da gomilate bogatstvo. Pozitivno miljenje samo za sebe nije uvek dovoljno i to je razlog to veina Ljudi ide u kolu i nikada ne shvati kako novac funkcionie, i tako ceo ivot provede radei za platu. Poto sam imao svega devet godina kada je poinjao da me pouava, lekcije mog bogatog oca bile su jednostavne. A kada je sve bilo reeno i uinjeno, svelo se na est osnovnih lekcija koje su se ponavljale tokom trideset godina. Tih est lekcija su tema ove knjige i napisane su to je mogue jednostavnije, ba onako kako se moj bogati otac trudio da ih saopti. One nisu zamiljene kao odgovori na pitanja ve pre kao putokazi. Putokazi koji e vama i vaoj deci pomoi da postanete bogatiji, bez obzira na sve to se deava u ovom sve promenljivijem i neizvesnijem svetu.

20

Lekcija 1 2

Bogati ne rade za platu Lekcija

Zato je vana finansijska pismenost? Lekcija 3 Gledajte svoja posla Lekcija 4

Istorija poreza i moi korporadja Lekcija 5 Bogati pronalaze novac Lekcija 6

Radite za znanje a n e za novac

PRVA LEKCIJA

BOGATI NE RADE ZA PLATU

21

,,Tata, moe li da mi kae kako da se obogatim?" Moj otac je odloio svoje veernje novine. ,,A zato bi eleo da se obogati, sine?" ,,Jer se danas Dimijeva mama dovezla u njihovom novom kadi laku i otili su da provedu vikend u svojoj kui na obali. Poveo je tri svoja druga, ali Majka i mene nije pozvao. Rekli su nam da ne moemo s njima zato to smo ,sirotinja'." ,,Tako su vam rekli?" upitao je otac s nevericom. ,,Aha, ba tako", odgovorio sam, a moj glas je odavao povredenost. Otac je bez rei odmahnuo glavom. namestio naoari na nosu i vratio se itanju novina. Ja sam stajao i ekao odgovor. Bila je 1956, a ja sam imao devet godina. Igrom sudbine, iao sam u istu dravnu kolu u koju su bogatai upisivali svoju decu. Na grad je uglavnom iveo od velike plantae eera. efovi plantae i ostali imuni Ljudi iz grada, kao to su lekari, trgovci i bankari, putali su da njihova deca idu u dravnu kolu od prvog do estog razreda. Posle toga su ih uglavnom prebacivali u privatne kole. Poto je moja porodica ivela na strani ulice koja je podruno pripadala toj koli, i ja sam iao u nju. Da sam iveo na drugoj strani ulice, iao bih u drugu kolu, s decom koja su poticala iz porodica slinijih mojoj. Nakon estog razreda, mene i njih je ekala dravna nia i via srednja kola. Za nas nije bilo privatnih kola. Otac je napokon spustio novine. Video sam da razmilja. ,,Dakle, sine", poeo je polako, ,,ako eli da se obogati, mora da naui kako se pravi novac." ,,A kako se pravi novac?" upitao sam. ,,Sinko, mora malo da mune glavom", odvratio je smeei se. Osmeh je, u stvari, znaio: ,,To je sve to u ti rei" ili ,,Ne znam odgovor i nemoj da me zbunjuje."

Partnerstvo je roeno
Sledeeg jutra sam svom drugu Majku ispriao ta mi je otac rekao. Koliko sam znao, Majk i ja smo bili jedini siromani klinci u naoj koli. On se u njoj naao kao i ja, igrom sudbine. Nekome je zadrhtala ruka dok je povlaio liniju koja je oznaavala podrunu pripadnost i mi smo se zatekli u koli punoj bogatake dece. Ne moe se zaista rei da smo bili siromani, ali tako smo se oseali, jer su drugi deaci imali nove rukavice za bejzbol, nove bicikle, sve novo. Mama i otac su nam pruali osnovno: hranu, krov nad glavom, odeu. Ali, to je otprilike bilo sve. Moj otac je obiavao da kae: ,,Ako neto eli, mora da radi za to." Naravno da smo svata eleli, ali posla za devetogodinje deake nije bilo ba na svakom koraku.
22

,,Kako emo onda da napravimo pare?" pitao je Majk. ,,Pojma nemam", rekao sam. ,,Ali, hoe li da bude moj partner?" Pristao je i tako je toga subotnjeg jutra Majk postao moj prvi poslovni partner. Celo prepodne smo proveli mozgajui kako da napravimo pare. Tu i tamo bismo razmenili koju re o ,,frajerima" koji se zabavljaju u Dimijevoj vikendici na obali. Bolelo je, ali bio je to koristan bol, jer nas je inspirisao da istrajemo u razmiljanju na temu pravljenja novca. Konano, tog poslepodneva, sinulo nam je. Bila je to ideja koju je Majk dobio iz neke knjige koju je proitao. Ceptei od uzbuenja, rukovali smo se i biznis je poeo. Nekoliko narednih nedelja Majk i ja smo jurcali po komiluku, kucali na svaka vrata i molili komije da nam ostavljaju ispranjene tube od paste za zube. Nita ne razumevajui, veina odraslih je sa smekom pristajala na nau molbu. Neki su nas pitali ta radimo. ,,Ne moemo da vam kaemo", odgovarali smo na to. ,,To je poslovna tajna." Kako su nedelje odmicale, moja mama je postajala sve nervoznija. Za skladite svoje sirovine odredili smo mesto neposredno pored njene maine za ve. U smeoj kartonskoj kutiji, u kojoj su se nekada nalazile boce s keapom, polako je narastala naa gomila praznih tuba od zubne paste. Konano je mami bilo svega dosta. Smuilo joj se da gleda zguvane i zgnjeene komijske tube. ,,Momci, ta vi to radite?" pitala je. ,,Neu vie ni re da ujem o tamo nekoj poslovnoj tajni. Uinite neto s ovom guvom ili sve leti u ubre." Majk i ja smo kumili i molili, objanjavajui da emo uskoro imati dovoljno da zaponemo proizvodnju. Obavestili smo je da ekamo jo samo da neke komije potroe svoje zubne paste da bismo uzeli tube. Mama je pristala da nas pusti jo nedelju dana. Dan poetka proizvodnje se bliio. Napetost je rasla. Moj prvi ortakluk, a ve je pretilo prinudno iseljenje iz skladita, i to od strane moje roene majke. Majk je imao dunost da pouruje komije da bre potroe pastu, podseajui ih da ih je zubar svakako savetovao da to ee peru zube. Ja sam poeo da pravim proizvodnu liniju. Kada se moj otac jednog od narednih dana dovezao kui zajedno s nekim prijateljem, na svom kolskom prilazu zatekao je dva devetogodinjaka i proizvodnu liniju koja je radila punom parom. Sve je bilo isposipano nekim belim prahom. Na dugakom stolu nalazile su se male kartonske kutije u kojima je nekada bilo mleko, a na porodini portabl rotilj bio je zagrejan do usijanja. Otac je polako priao peke, jer je kola morao da parkira na ulici poto mu je proizvodna linija blokirala prilaz. Prilazei, on i njegov prijatelj mogli su da vide elino lone na usijanom rotilju, puno tuba koje su se topile. Zubna pasta se tada nije pakovala u plastine ve u olovne tube. Boju smo sagorevali na plamenu i potom takve tube
23

ubacivali u lone, topili ih dok olovo ne postane sasvim teno i zatim ga, drei vrelo lone pomou maminih kuhinjskih krpa, sipali kroz malu rupu na vrhu kutije od mleka. Kutije za mleko bile su napunjene gipsom. Onaj beli prah rasut oko nas bio je gips, pre no to smo ga pomeali s vodom. U zanosu sam prevrnuo dai, tako da je sada izgledalo kao da je dvorite bilo pogoeno snenom olujom. Kutije za mleko predstavljale su spoljanje omotae gipsanih modli. Moj otac i njegov prijatelj paljivo su nas posmatrali dok smo sipali teno olovo kroz malu rupu na vrhu gipsane kocke. ,,Paljivo", ree otac. Klimnuo sam potvrdno, ne diui pogled. Zavrivi sa sipanjem, spustio sam lone i osmehnuo se ocu. ,,ta radite, momci?" pitao je, uz osmeh pun opreza. ,,Ono to si mi rekao. Hoemo da budemo bogati", rekoh. ,,Aha", dodade Majk, iroko se smeei i potvrdno klimajui glavom. ,,Mi smo partneri." ,,A ta se nalazi u ovim gipsanim modlama?" postavio je otac novo pitanje. ,,Gledaj", rekoh. ,,Trebalo bi da je ispalo dobro." Malim ekiem kuckao sam po avu koji je delio kocku napola. Vrlo paljivo podigao sam gornju polovinu gipsane modle i iz nje je ispao olovni novi. ,,Gospode Boe!" ree moj otac. ,.Ti pravi novie od olova." ,,Tako je", potvrdi Majk. ,,Radimo ono to ste nam rekli. Pravimo pare." Oev prijatelj je prsnuo u smeh. Otac se nasmeio i odmahnuo glavom. Pred njim je bila vatra, kutija puna praznih tuba od zubne paste i dva deaka pokrivena belom prainom, usana razvuenih u osmeh od uha do uha. Rekao nam je da ostavimo sve i sednemo s njim na stepenice. S osmehom, strpljivo nam je objasnio ta znai re ,,falsifikovanje". Nai snovi rasprsli su se kao mehur od sapunice. ,,Hoete da kaete da je ovo nezakonito?" pitao je Majk drhtavim glasom. ,,Pusti ih", ree oev prijatelj. ,,Moda su klinci prirodno talentovani." Otac ga je samo iskosa pogledao. ,,Tano, nezakonito je", nastavio je blagim glasom. ,,Ali, vi ste, momci, pokazali veliku kreativnost i doli na zaista originalnu zamisao. Samo napred. Zaista sam ponosan zbog vas." Razoarani, Majk i ja smo utke sedeli narednih dvadesetak minuta, da bismo potom poeli da raiavamo nered koji smo napravili. Na posao je propao na dan otvaranja. istei metlom rasuti gips, pogledao sam Majka i rekao: ,,Izgleda da su Dimi i njegovi drugovi u pravu. Mi jesmo siromani."
24

Moj otac je upravo odlazio kad sam to izgovorio. ,,Momci", ree, ,,siromani ste samo ako se sada predate. Najvanije je da ste neto pokuali. Veina Ljudi samo pria i sanja o tome da se obogati. Vi ste neto uinili. Veoma se ponosim vama dvojicom. Ponovo vam kaem: samo napred. Ne predajte se." Majk i ja smo utali. Bile su to lepe rei, ali mi i dalje nismo znali ta da radimo. ,,Tata, kako onda ti nisi bogat?" upitao sam. ,,Zato to sam odluio da budem nastavnik. Nastavnici zaista ne misle o bogaenju. Mi jednostavno volimo da uimo decu. da predajemo. Voleo bih da mogu da vam pomognem, ali zaista ne znam kako se zarauje novac." Majk i ja smo se okrenuli i nastavili s ienjem. ,,Znam", dodade otac. ,,Ako vas dvojica hoete da nauite kako da se obogatite, ne pitajte mene. Popriajte s tvojim tatom, Majk." ,,S mojim tatom?" zaudio se ovaj. ,,Da, s tvojim tatom", ponovio je s osmehom moj otac. ,,Tvoj tata i ja imamo istog bankara, koji je oduevljen njime. Nekoliko puta mi je priao kako tvoj tata ume briljantno da zaradi novac." ,,Moj tata?" opet je pitao Majk, ne verujui. ,,A to mi onda nemamo lepa kola i lepu kuu kao ona bogataka deca u koli?" ,,Lepa kola i lepa kua ne znae odmah i da si bogat ili da ume da ,pravi pare'", odvratio je moj otac. ,,Dimijev tata je zaposlen na plantai. On se ne razlikuje mnogo od mene. On radi za kompaniju, a ja za dravu. Njemu kompanija kupuje kola. eerana ima fmansijskih problema i Dimijevom tati bi uskoro moglo da se desi da nema vie nita. Tvoj otac, Majk, je neto drugo. ini se da je on na putu da izgradi carstvo i vemjem da e za koju godinu biti veoma bogat ovek." uvi ovo, nas dvojica smo opet ivnuli. S novim arom nastavili smo da raiavamo guvu uzrokovanu svojim prvim, sada ve propalim biznisom. istei, planirali smo kako i kada da razgovaramo s Majkovim ocem. Problem je bio u tome to je on radio po ceo dan i esto se kasno vraao kui. Majkov otac je posedovao skladita, graevinsku kompaniju, lanac prodavnica i tri restorana. Upravo zbog restorana se i zadravao kasno uvee. Kad smo zavrili s ienjem, Majk je uhvatio autobus i otiao kui. Njegov zadatak je bio da saeka oca kad se te veeri vrati kui i zamoli ga da nas naui kako da se obogatimo. Obeao mi je da e me pozvati odmah posle tog razgovora, ak i ako bude kasno. U pola devet uvee, telefon je zazvonio. ,,OK", rekoh. ,,Sledee subote." Spustio sam slualicu. Majkov otac se sloio da popria s nama dvojicom. U subotu ujutru, u pola osam, uhvatio sam autobus koji je iao u siromani deo grada.
25

Poetak pouavanja
,,Plaau vam deset centi na sat. " ak i po platenim standardima koji su vaili 1956, deset centi na sat bilo je malo. Majkl i ja smo se s njegovim ocem nali tog jutra u osam. Njegov radni dan je poeo pre vie od jednog sata i on je ve bio uveliko u poslu. Dok sam prilazio njihovoj jednostavnoj. maloj i urednoj kui, predradnik s jednog od njegovih gradilita upravo je odlazio svojim kamionetom. Majk me je saekao na ulazu. ,,Otac razgovara telefonom i rekao je da priekamo iza, na tremu", ree, otvarajui vrata. Stari drveni pod je zakripao dok sam ulazio u ovu davno sagraenu kuu. Odmah iza praga nalazio se jeftin otira, postavljen da bi sakrio tragove habanja od bezbrojnih stopa onih koji su ovuda hodali. Premda ist, ipak je bio zreo za bacanje. Osetio sam klaustrofobiju uavi u dugu i uzanu dnevnu sobu, ispunjenu starim, buavim tapaciranim nametajem koji bi danas verovatno zainteresovao nekog kolekcionara. Na kauu su sedele dve ene. malo starije od moje majke. Preko puta njih sedeo je mukarac u radnom odelu. Na sebi je imao pantalone i koulju kaki boje, uredno opeglane, ali neutirkane, i dobro uglancane radne izme. Bio je desetak godina stariji od mog oca; rekao bih da je imao nekih etrdeset pet godina. Osmehnuli su se dok smo Majk i ja prolazili pored njih na putu prema kuhinji, iz koje se izlazilo na terasu koja je gledala na zadnje dvorite. Stidljivo sam im uzvratio osmeh. ,,Ko su ovi Ljudi?" zapitao sam. ,,O, oni rade za mog tatu. Onaj stariji ovek vodi njegova skladita, a ene su efice restorana. Jednog predradnika si video, on rukovodi izgradnjom druma oko pedeset milja odavde. Drugi predradnik, koji kontrolie izgradnju bloka stambenih kua, otiao je jo pre no to si ti stigao." ,,Je F to kod vas stalno ovako?" pitao sam. ,,Nije stalno, ali prilino esto", ree Majk, smekajui se dok je dovlaio stolicu da bi seo pored mene. ,,Pitao sam ga da li bi hteo da nas naui da pravimo pare", nastavi Majk. ,,I ta je rekao na to?" pitao sam, Ijubopitljivo i istovremeno oprezno. ,,Pa, prvo je napravio neku udnu facu, a onda je rekao da e da nam da ponudu." ,,O",izustih, zaklativi se na stolici i naslonivi se na zid; sedeo sam tako, pustivi da stolica poiva na dvema zadnjim nogama. Majk je uinio isto. ,,Zna li o kakvoj je ponudi re?" pitao sam ga. ,,Ne, ali saznaemo uskoro." Iznenada, kroz rasklimatana kuhinjska vrata, na terasu je zakoraio
26

Majkov otac. Zateeni, obojica smo poskoili kao opareni. ,,Jeste li spremni, momci?" ree, privlaei stolicu. Klimnuli smo potvrdno dok smo odmicali stolice od zida da bismo seli ispred njega. Bio je krupan ovek, visok oko metar i devedeset i teak stotinjak kilograma. Moj otac je bio vii, iste teine i pet godina stariji od Majkovog oca. Nekako su liili, mada je njihovo etniko poreklo bilo razliito. Moda je njihova energija bila slina. ,,Majk kae da hoete da vas nauim kako se prave pare. Je li to tano, Roberte?" Uzvratio sam brzim potvrdnim klimanjem glavom, malice uplaen. Njegove rei i osmeh prikrivali su veliku snagu. ,,OK, evo moje ponude. Pouavau vas, ali neu da vam pravim nikakvu uionicu. Ako radite za mene, uiu vas. Ako ne radite za mene, neu vas uiti. Bre u vas pouavati ako radite, a ako samo sedite i sluate, kao u koli, gubim vreme. To je moja ponuda. Uzmite ili ostavite." ,,Ovaj... mogu li prvo da pitam neto?" izustih. ,,Ne. Uzmi ili ostavi. Imam previe posla da bih gubio vreme. Ako ne moe da se odlui u presudnom trenutku, znai da nikada nee ni nauiti kako se prave pare. anse dolaze i odlaze. Vano je znati kada je potrebno brzo doneti odluku. Ima ansu koju si traio. kola poinje ili se zatvara za deset sekundi", ree Majkov otac s izazivakim osmehom na licu. ,,Uzimam", rekoh. ,,Uzimam", ree Majk. ,,Dobro", nastavi Majkov otac. ,,Gospoa Martin stie za deset minuta. Kad zavrim s njom, odvee vas u mali supermarket i moete da ponete da radite. Plaau vam deset centi na sat, a radiete po tri sata svake subote." ,,Ali, ja danas imam utakmicu", zaustih. Majkov otac je spustio glas do neumoljivosti. ,,Uzmi ili ostavi", ree. ,,Uzimam", odvratih, reivi da radim i uim umesto da igram bejzbol. Trideset centi kasnije Tog divnog subotnjeg jutra, oko devet, Majk i ja smo radili kod gospoe Martin. Bila je to strpljiva i ljubazna ena. Uvek je govorila da je podseamo na njena dva sina koja su odrasla i otila svojim putem. Premda Ijubazna, verovala je u vredan rad i pazila da ne zabuavamo. Ona je bila na nadzornik. Proveli smo tri sata skidajui konzerve s polica, istei ih od praine perjanim praherom i potom ih ponovo uredno slaui na police. Bio je to bolno dosadan posao. Majkov otac, koga zovem svojim bogatim ocem, posedovao je devet ovakvih malih supermarketa s prostranim parkiralitima. Bila je
27

to rana verzija prodavnica meovite robe s produenim radnim vremenom, malih bakalnica u komiluku, u kojima je narod kupovao stvari kao to su hleb, mleko, maslac i cigarete. Problem je bio u tome to erkondin na Havajima tada jo nije bio obavezna pojava pa radnje nisu mogle da dre vrata zarvorena zbog vruine. Postojala su irom otvorena vrata na dvema stranama prodavnice, prema drumu i prema parkiralitu. Kad god bi neka kola prola drumom ili stala da se uparkiraju, dizala se praina koja je ulazila u prodavnicu. Prema tome, za nas je bilo posla dok god se ne uvede erkondin. Tri nedelje smo se Majk i ja subotom javljali gospoi Martin i radili tri sata. Zavravali smo oko podneva, kada bi nam ona svakom izbrojala na dlan po tri majuna novia. Jeste da sam imao svega devet godina i da je bila 1956, ali trideset centi ipak nije bilo povod ni za kakvo pusto oduevljavanje. Stripovi su tada kotali deset centi, tako da bih za svoje pare obino kupio stripove i tada odlazio kui. U sredu etvrte nedelje bio sam spreman da dam otkaz. Pristao sam da radim samo zato to sam eleo da od Majkovog oca nauim kako se prave pare, a sada sam robovao za deset centi na sat. Povrh svega, Majkovog oca nisam ni video jo od one prve subote. ,,Odustajem". saoptio sam Majku za vreme odmora. Ruak u kolskoj kantini je bio nikakav. kola je bila dosadna, a vie ni suboti nisam mogao da se radujem. Ali, ono to mi se stvarno smuilo bilo je onih trideset centi. Ovaj put se Majk nasmeio. ,,ta je smeno?" upitao sam ljutito, onako frustriran. ,,Otac je rekao da e se to desiti. Rekao je da ete se videti kad bude spreman da odustane." ,,ta?" rekoh ogoreno. ,,Je l' to on ekao da mi se sve smui?" ,,Tako nekako", ree Majk. ,,Moj otac nije kao drugi. On poduava drugaije od tvog tate. Tvoji roditelji vole da dre predavanja. Moj otac je utljiv ovek i ne pria mnogo. Saekaj do subote. Rei u mu da si spreman." ,,Hoe da kae da ste mi ovo namestili?" ,,Ne, nije sasvim tako. Moda. Objasnie ti otac u subotu." Subota: ekanje na red Bio sam spreman da se suoim s njim. ak je i moj pravi otac bio ljut na njega. Moj pravi otac, onaj kog nazivam siromanim, smatrao je da onaj bogati kri zakone koji brane izrabljivanje dece i da bi ga trebalo tuiti. Moj obrazovani siromani otac rekao mi je da zahtevam ono to zasluujem. Najmanje 25 centi na sat. Moj siromani otac rekao mi je i da, ako ne dobijem poviicu, dam odmah otkaz. ,,Ionako ti nije potreban taj glupavi posao", rekao je, s indignacijom, moj siromani otac.
28

U subotu, u osam ujutru, proao sam kroz ista ona rasklimatana vrata na Majkovoj kui. ,,Sedi i saekaj svoj red", dobacio mi je Majkov otac dok sam ulazio. Okrenuo se i nestao u svojoj maloj kancelariji koja se nalazila odmah pored spavae sobe. Gledao sam okolo, ali nigde nisam video Majka. Oseajui se nekako udno, oprezno sam seo pored iste one dve ene koje sam ovde video pre etiri nedelje. Nasmeile su se i napravile mi mesta na kauu.

29

Prolo je etrdeset i pet minuta i poeo sam da se puim od ljutine. Dve ene su obavile svoje i otile jo pre pola sata. Pre dvadeset minuta je i stariji gospodin bio u kancelariji, zavrio posao i takode otiao. Kua je bila prazna, a ja sam to divno, sunano havajsko prepodne provodio sedei u njegovoj memljivoj, mranoj dnevnoj sobi, ekajui da razgovaram sa tvrdicom koji eksploatie decu. Mogao sam da ga ujem kako se muva po kancelariji, pria telefonom i ignorie me. Bio sam spreman da odem, ali iz nekog udnog razloga sam i dalje sedeo tu. Naposletku, petnaest minuta kasnije, tano u devet sati, bogati otac je ietao iz svoje kancelarije i pokretom ruke, bez rei, pozvao me da uem u tu sumornu prostoriju. ,,Koliko sam shvatio, ti trai poviicu ili e dati otkaz", ree bogati otac, vrtei se u svojoj rotirajuoj stolici. ,,Pa, vi se ba i ne drite svog dela pogodbe", izustio sam, gotov da zaplaem. Za devetogodinjeg deaka je suprotstavljanje odrasloj osobi bilo zaista zastraujue. ,,Rekli ste da ete me pouavai ako radim za vas. E. pa, ja sam radio za vas. Vredno sam radio. Odrekao sam se zbog toga i svojih bejzbol utakmica. A vi niste odrali re. Niemu me niste nauili. Vi ste lopua, ba kao to i misle svi u gradu. Vi ste pohlepni. Hoete sav novac samo za sebe i nije vas briga za one koji rade za vas. Pustili ste me da ekam i ekam i nimalo me ne potujete. Ja jesam samo mali deak, ali zasluujem da se prema meni ponaate bolje." Bogati otac se okrenuo prema meni, naslom'o glavu na dlan i nekako se zagledao u mene. Kao da me je prouavao. ,,Nije loe", ree. ,,Za manje od mesec dana poeo si da zvui kao veina mojih radnika." ,,Molim?" rekoh. Ne shvatajui ta on to pria, nastavio sam sa svojom alopojkom. ,,Mislio sam da nameravate da se drite svog dela pogodbe i poduavate me. Umesto toga, vi me maltretirate? To je okrutno. To je stvarno okrutno." ,,Ali ja te uim", ree bogati otac tiho. ,,A emu to? Niemu!" odvratih ljutito. ,,Re niste progovorili sa mnom jo od onda kad sam pristao da radim za onaj sitni. Deset centi na sat! Ha! Trebalo bi da vas prijavim. Ima zakona, znate, koji brane izrabljivanje dece. Moj otac radi za dravu, da znate i to." ,,Au!" ree na to bogati otac. ,,Sada zvui kao veina onih koji vie ne rade za mene. Ili sam ih otpustio ili su dali otkaz." ,,Dakle, ta imate da kaete?" insistirao sam, oseajui se prilino odvano za jednog klinca. ,,Lagali ste me. Radio sam za vas, a vi niste odrali re. Niemu me niste nauili." ,,Kako zna da te niemu nisam nauio?" smireno upita bogati otac. ,,Tako, nikada niste priali sa mnom. Tri nedelje sam radio za
1

vas, a vi me niemu niste nauili", odgovorio sam nadureno. ,,Da li uenje za tebe znai prianje ili predavanje?" upita me on. ,,Pa, da", odvratih. ,,Tako vas ue u koli", odgovori on, smeei se. ,,Ali, ivot ne ui tako, a rekao bih da je ivot najbolji uitelj. On uglavnom ne pria s tobom. On te jednostavno cima naokolo, maltretira. Sa svakim cimanjem kae ti: ,Probudi se. Ima neto to hou da naui'." ,,O emu govori ovaj ovek?" pitao sam se u sebi. ,,ivot me cima okolo, ivot pria sa mnom?" Sada sam bio naisto da bi trebalo da dam otkaz. Razgovarao sam s nekim kome je trebalo posmatranje. ,,Ako naui ivotne lekcije, dobro e proi. Ako ne, ivot e i dalje da te maltretira. Ljudi rade dve stvari. Neki dozvole ivotu da ih cima. Drugi se naljute i vraaju. Ali vraaju svom efu, svom poslu, muu ili eni. Ne shvataju da je ivot onaj koji ih cima." Nisam imao predstavu o emu on to pria. ,,ivot nas sve maltretira. Neki se predaju. Drugi se bore. Malo ih je koji naue lekciju i nastavljaju dalje. Njima je drago kad ih ivot cimne. Za tu nekolicinu, to znai da im je potrebno i da ele da naue neto. Naue i nastavljaju dalje. Veina odustaje, a oni kao ti, oni malobrojni, oni se bore." Bogati otac je stajao i zatvarao stari, kripavi drveni prozor koji je vapio za opravkom. ,,Ako naui ovu lekciju, izrae u pametnog, bogatog i srenog mladog oveka. Ako ne, celog ivota e krivicu za svoje probleme svaljivati na svoj posao, malu platu ili svog efa. ivee nadajui se nekakvom velikom ,,neemu" koje e reiti sve svoje novane probleme." Bogati otac je bacio pogled na mene, da vidi da li ga jo uvek sluam. Oi su nam se srele. Netremice smo se gledali, komunicirajui bez rei. Konano, upivi njegovu poslednju poruku, skrenuo sam pogled. Znao sam da je u pravu. Njega sam krivio, a sam sam traio da uim. Borio sam se. Bogati otac je nastavio. ,,A ako si od onih koji nemaju petlju. onda se naprosto preda kad god te ivot cimne. Ako si takav, celog ivota e igrati na sigurno, radei sve ispravno, uvajui se za neto to se nikada nee dogoditi. Umree kao dosadan starac. Imae mnogo prijatelja koji e te voleti ba zato to si uvek bio dobar ovek koji je naporno radio. Proveo si ivot igrajui na sigurno i radei ispravno. Istina je, meutim, da si dozvolio ivotu da te pokori. Duboko u sebi, uasavao si se rizika. eleo si da pobedi, ali je strah od poraza bio jai od uzbuenja koje donosi pobeda. Duboko u dui, ti i samo ti znae da nikada nisi ni pokuao. Jer, izabrao si da igra na sigurno." Nae oi su se ponovo srele. Gledali smo se desetak sekundi, skrenuvi pogled tek poto je poruka bila primljena. ,,Vi ste me maltretirali?" pitao sam. ,,Neki bi i tako rekli", osmehnuo se bogati otac. ,,Ja bih rekao
2

da sam ti dao da okusi ivot." ,,Da okusim ivot?" pitao sam, i dalje ljutito, ali sad ve s prilino radoznalosti. ak spreman da uim. ,,Vas dvojica ste prvi koji su ikada od mene traili da ih nauim kako se prave pare. Imam vie od sto pedeset zaposlenih i niko od njih me nikad nije pitao ta znam o novcu. Trae od mene posao i platu, ali ne i da ih nauim neto o novcu. Zato veinom provedu svoje najbolje godine radei za novac, ali ne shvatajui zapravo ta je to za ta rade." Sedeo sam i paljivo sluao. ,,Stoga, kada mi je Majk ispriao da eli da ui kako se prave pare, odluio sam da smislim kurs blizak stvarnom ivotu. Mogao sam ja da priam dok ne pomodrim, ali nita od toga ne bi doprlo do tebe. Zato sam odluio da pustim da te ivot malice cimne, kako bi me sasluao. To je razlog to sam ti plaao svega deset centi." ,,I koju sam ja to lekciju nauio radei za vas za deset centi na sat?" pitao sam. ,,Da ste loi i da iskoriavate svoje radnike?" Bogati otac se u svojoj stolici ponovo okrenuo prema meni i od srca nasmejao. Konano, prestavi da se smeje, ree: ,,Bolje bi bilo da promeni miljenje. Prestani da krivi mene i veruje da sam ja problem. Ako smatra da sam ja problem, onda mora da me promeni. Ako shvati da si ti problem, moe da promeni sebe, naui neto i postane pametniji. Veina ljudi bi svakog promenila, samo sebe ne bi. Ali, da ti kaem, lake je menjati sebe nego druge." ,,Ne shvatam", rekoh. ,,Ne krivi mene za svoje probleme", ree bogati otac, sad ve pomalo nestrpljivo. ,,Ali vi me plaate samo deset centi." ,,I emu te to ui?" upita s osmehom bogati otac. ,,Da ste loi", odvratih, smekajui se lukavo. ,,Vidi, ti misli da sam ja problem", ree bogati otac. ,,Vi i jeste problem." ,,Dakle, nastavi tako i nita nee nauiti. Bude li ostao pri tome da sam ja problem, ta je onda tvoj izbor?" ,,Pa, ako mi ne poveate platu ili mi ne pokaete vie potovanja i poduavate me, dau otkaz." ,,Lepo reeno", ree bogati otac. ,,Ba ono to ini veina Ljudi. Daju otkaz i krenu u potragu za drugim poslom, boljom ansom i veom platom, iskreno mislei da e novi posao ili vea plata reiti problem. U veini sluajeva, meutim, ne biva tako." ,,A ta e da rei problem?" upitah. ,,Da prihvatim tih bednih deset centi na sat i smekam se?" Bogati otac se osmehnuo. ,,Drugi tako postupe. Naprosto prihvate platu, svesni da e njihova porodica finansijski jedva preivljavati. Ali, ipak to ine i onda ekaju na poviicu, mislei kako
3

e vie novca reiti njihov problem. Uglavnom prihvataju, a neki potrae i dopunski posao i jo vie rade, ali opet za malu platu." Sedeo sam i buljio u pod, poevi polako da izvlaim lekciju iz onoga to mi je govorio bogati otac. Mogao sam da osetim ukus ivota. Konano, podigao sam pogled i ponovio pitanje. ,,ta e da rei problem?" ,,Ovo", ree on, pomilovavi me neno po glavi. ,,Ovo to ima unutra." I upravo tada mi je rekao neto, jedno svoje stanovite po kojem se razlikovao od svih koji su radili za njega i od mog siromanog oca stanovite koje ga je naposletku uinilo jednim od najbogatijih Ljudi na Havajima, dok se moj visokoobrazovani, ali siromani otac celog veka borio s finansijskim nedaama. Ta jedna jedina misao bila je u stanju da uini ivot potpuno drugaijim. Bogati otac ponavljao ju je opet i opet, tu misao koju u nazvati Lekcijom br. 1. ,,Siromani i osrednje imuni rade za novac. Bogati su naterali novac da radi za njih." Tog sunanog subotnjeg jutra nauio sam neto to se dijamerralno razlikovalo od onoga emu me je uio moj siromani otac. U devetoj godini ivota postao sam svestan da oba oca ele da uim. Obojica su me podsticala da uim... ali ne iste stvari. Moj visokoobrazovani otac preporuivao mi je da idem njegovim stopama. ,,Sine, hou da vredno ui i ima dobre ocene, da bi mogao da nae siguran i stabilan posao u dobroj kompaniji. I povedi rauna da to bude neka koja prua maksimalne beneficije." Moj bogati otac je eleo da nauim kako funkcionie novac, tako da bih mogao da ga nateram da radi za mene. Te lekcije, meutim, nisam uio u uionici ve kroz ivot, rukovodei se njegovim savetima. Moj bogati otac je nastavio s prvom lekcijom. ,,Drago mi je to si se naljutio zbog onih deset centi na sat. Da se nisi naljutio, da si to oberuke prihvatio, morao bih da ti kaem da te neu poduavati. Vidi, za istinsko uenje potrebna je energija, strast, gorua elja. Bes je veliki deo te formule, jer je strast kombinacija besa i ljubavi. Kada je re o novcu, veina Ljudi eli da igra na sigurno i osea se bezbedno. Stoga oni nisu voeni strau, ve strahom." ,,I zbog toga prihvataju slabo plaen posao?" upitao sam. ,,Da" odvrati bogati otac. ,,Neki kau da ja eksploatiem ljude zato to su plate kod mene manje nego na plantai ili u dravnoj slubi. A ja kaem da Ljudi sami sebe eksploatiu. Oni se plae, ne ja." ,,Ali, zar ne mislite da bi trebalo bolje da ih plaate?" pitao sam. ,,Ne moram. Pored toga, vie novca nee reiti problem. Pogledaj samo svog oca. On lepo zarauje, ali ipak ne uspeva da plati
4

sve raune. Veina Ljudi se, kad im da vie novca, samo uvali u jo vee dugove." ,,Zato sam, znai, dobijao deset centi na sat", osmehnuo sam se. ,,To je deo lekcije." ,,Tano", uzvratio mi je osmeh bogati otac. ,,Vidi, tvoj otac je iao u kolu i stekao odlino obrazovanje, kako bi mogao da nae dobro plaen posao. To je i uinio. Ali, on i dalje ima novanih problema, jer u koli nije nauio nita o novcu. Povrh svega, on veruje u rad za platu." ,,A vi ne verujete?" upitah. ,,Ne, ne ba", odgovori bogati otac. ,,Ako eli da naui da radi za platu, ostani u koli. Tamo te odlino naue tome. Meutim, ako eli da naui kako da natera novac da radi za tebe, onda u te ja tome nauiti. Ali samo ako eli da ui." ,,Zar ne bi svako poeleo to da naui?" pitao sam. ,,Ne", ree bogati otac. ,,Jednostavno zato to je lake raditi za platu, a naroito ako je strah tvoja primarna emocija u trenucima kada se raspravlja o novcu." ,,Ne razumem", namrtio sam se. ,,Zasada nemoj da brine o tome. Dovoljno je da zna da je strah ono to veinu Ljudi tera da se dre nekog zaposlenja. Strah da nee moi da plate svoje raune. Strah od otputanja. Strah da nee imati dovoljno para. Strah od novog poetka. To je cena koja se plaa kada se ui profesija ili zanat i potom radi za platu. Veina Ljudi pone da robuje novcu... a zatim pone da besni na svog efa." ,,Naterati novac da radi za mene, to je sasvim drugaiji predmet izuavanja?" upitah. ,,Naravno", odgovori bogati otac. ,,Potpuno drugaiji." Zautali smo, a napolju je jo uvek trajalo divno havajsko jutro. Moji drugovi su verovatno upravo poinjali utakmicu u malom bejzbolu. Ali, iz nekog meni nepoznatog razloga, sada mi je bilo drago to sam odluio da prihvatim posao za deset centi na sat. Slutio sam da sam na putu da nauim neto to moji drugovi nee nauiti u koli. ,,Jesi li spreman za uenje?" zapita bogati otac. ,,Kao zapeta puka", nacerio sam se. ,,Drim svoje obeanje. Uim te, ali posredno", ree moj bogati otac. ,,U devetoj godini ivota okusio si kako je to raditi za platu. Pomnoi poslednjih mesec dana sa pedeset godina i imae predstavu kako protie ivot veine Ljudi." ,,Ne shvatam", rekoh. ,,Kako si se oseao dok si ekao da dode tvoj red da te primim? Jednom da bi dobio posao i drugi put da bi traio veu platu?" ,,Grozno", odvratih. ,,Ako odlui da radi za platu, ivot e ti biti ba takav, kao i
5

mnogima", ree bogati otac. ,,A kako si se oseao kad bi ti gospoa Martin spustila na dlan tri novia za tri sata rada?" ,,Smatrao sam da nije dovoljno. inilo se bedno. Bio sam razoaran", rekoh. ,,Tako se osea veina zaposlenih kada dobije platu. Pogotovo poto im odbiju porez i ostale odbitke. Ti si barem dobijao ceo iznos." ,,Hoete da kaete da veina zaposlenih ne prima celu platu?" zaprepastio sam se. ,,Zaboga, ne!" ree bogati otac. ,,Drava uvek prvo uzme svoj deo." ,,Kako to radi?" pitao sam. ,,Porezi", odvrati bogati otac. ,,Oporezuje se sve to zarauje. Oporezuje se sve to troi. Oporezuje se sve to utedi. Oporezuju te i kad umre." ,,Zato Ljudi dozvoljavaju da im drava to radi?" ,,Bogati ne dozvoljavaju", ree sa smekom bogati otac. ,,Siromani i osrednje imuni dozvoljavaju. Kladim se da zaraujem vie od tvog oca, pa ipak on plaa vei porez." ,,Kako je to mogue?" pitao sam. Kao devetogodinjaku. inilo mi se da to nema nikakvog smisla. ,,Zato bi iko dozvoljavao dravi da mu to radi?" Bogati otac je sedeo i utao. Valjda je eleo da sluam umesto da brbljam. Naposletku sam se ipak smirio. Nije mi se dopalo to to sam uo. Znao sam da se moj otac stalno ali da plaa veliki porez, ali u stvari pojma nisam imao o emu je tu re. Je l' to njega ivot maltretira? Bogati otac se polako, bez rei okrenuo zajedno sa stolicom i pogledao me. ,,Jesi li spreman da ui?" upitao me. Potvrdio sam laganim klimanjem glavom. ,,Kao to rekoh, ima tu mnogo da se ui. Studije na kojima ui kako da natera novac da radi za tebe traju ceo ivot. Obrazovanje veine se zavrava posle etiri godine koleda. Ja ve znam da e moje prouavanje novca trajati dok sam iv jer, to vie znam, otkrivam sve vie onoga to je potrebno da znam. Veina nikada ne ui o tome. Idu na posao, dobijaju platu, vode rauna da ne preu iznos na tekuem raunu i to je to. A zatim se pitaju otkud im toliki novani problemi. I onda poveruju kako e s vie novca reiti probleme. Tek malobrojni shvate da problem zapravo lei u njihovom nedostatku fmansijskog obrazovanja." ,,Znai, moj otac ima problema s porezom zato to se ne razume u pare?" zbunjeno sam pitao. ,,Vidi", ree bogati otac. ,,Porezi su samo deo onoga to mora da zna ako hoe da novac radi za tebe. Ovog asa elim samo da
6

otkrijem da li u tebi jo uvek tinja strast da ui o novcu. Nje u veini Ljudi nema. Oni ele da idu u kolu, osposobe se za neku profesiju, rade zabavan posao i zarauju mnogo para. Jednog dana, trgnu se iz sna, do gue u finansijskim problemima i vie ne mogu da prestanu da rade. To je cena koju plaa ako jedino zna da radi za platu umesto da natera novac da radi za tebe. Tinja li, dakle, jo uvek u tebi strast za uenjem?" pitao je bogati otac. Klimnuo sam potvrdno. ,,Dobro", ree on. ,,A sad, natrag na posao. Ovog puta, neu ti platiti ni centa." ,,ta?" zapanjio sam se. ,,uo si me. Ni centa. Nastavie da radi svake subote po tri sata, ali vie ti neu plaati deset centi na sat. Rekao si da eli da naui da ne radi za platu, prema tome, neu ti platiti nita." Nisam verovao svojim uima. ,,O ovome sam s Majkom ve razgovarao. On upravo radi, brie prainu i slae konzerve za dabe. Bolje da pouri i vrati se tamo." ,,To nije fer", viknuo sam. ,,Morate neto da platite." ,,Rekao si da hoe da ui. Ako sada ne naui ovo, bie kao one dve ene i onaj stariji ovek koje via u mojoj dnevnoj sobi, koji rade za plate i mole Boga da ih ne otpustim. Ili kao tvoj otac, koji zarauje mnogo samo zato da bi grcao u dugovima i nada se da e poviica reiti sve probleme. Ako je to ono to ti eli, vratiemo se na nau prvu pogodbu, deset centi na sat. A moe da uini i ono to bi veina uinila. Poali se da te ne plaam dovoljno, da otkaz i ode da trai novi posao." ,,Ali, ta da radim?" pitao sam. Bogati otac me je pomilovao po glavi. ,,Upotrebi ovo" ree. ,,Ako ga dobro upotrebi, bie mi uskoro zahvalan to sam ti pruio ansu i odrae u pametnog oveka." Stajao sam tamo ne verujui kakva mi je nepravedna pogodba ponuena. Doao sam da traim poviicu, a on mi kae da od sada radim dabe. Bogati otac me pomilova po glavi i ree: ,,Upotrebi ovo. A sada brii na posao." LEKCIJA 1: Bogati ne rade za platu Svome siromanom ocu nisam rekao da radim bez plate. On to ne bi razumeo, a ja nisam eleo da se uvaljujem u objanjavanje neega to ni sam nisam shvatao. Tri naredne nedelje Majk i ja smo svake subote odraivali svoja tri sata bez ikakve plate. Sam posao nije mi teko padao i s vremenom je ak postajao laki. Ali, bilo mi je ao proputenih bejzbol utakmica i zbog toga to vie nisam mogao sebi da kupim ni one stripove. Bogati otac je navratio da nas obie tree nedelje, negde oko
7

podneva. uli smo kako parkira kamionet i pucketanje tek ugaenog motora. Uao je u radnju i srdanim zagrljajem pozdravio gospou Martin. Poto se raspitao o poslovanju prodavnice, otiao je do friidera za sladoled, izvadio dva tapia, platio za njih i mahnuo Majku i meni. ,,Ajmo u etnju, momci." Preli smo preko ulice, izbegavi nekoliko nailazeih automobila, i odetali na prostranu poljanu na kojoj je nekolicina odraslih igrala bejzbol. Seli smo podalje od njih, za jedan izletniki sto, gde nam je dao sladolede. ,,Momci, kako ide?" ,,OK", rekao je Majk. Ja sam se sloio s tim, klimnuvi glavom. ,,Da li ste neto nauili u meuvremenu?" pitao je bogati otac. Majk i ja smo se pogledali, slegnuli ramenima i istovremeno odmahnuli glavom. Izbegavanje jedne od najveih ivotnih zamki ,,Dakle, momci, bilo bi dobro da ponete da razmiljate. Jedna od najveih ivotnih lekcija vam je pred nosom. Ako je savladate, uivaete u ivotu punom slobode i sigurnosti. Ako ne, zavriete poput gospoe Martin i veine ovih Ljudi koji igraju bejzbol u ovom parku. Oni veoma naporno rade, za malu platu, grevito se dre iluzije o sigurnom poslu, jedva ekaju one tri nedelje godinjeg odmora i oskudnu penziju nakon etrdeset i pet godina rada. Ako vam to zvui uzbudljivo, dau vam poviicu: dvadeset pet centi na sat." ,,Ali, ovo su sve dobri i vredni Ljudi. Zato ih ismevate?" hteo sam da znam. Osmeh je ozario lice bogatog oca. ,,Gospoa Martin mi je kao majka. Nikad ne bih bio tako okrutan. Moda zvuim okrutno, jer se iz petnih ila trudim da vam ukaem na neto. elim da proirim vae vidike kako biste neto uvideli. Neto to veina nikada nije imala privilegiju da vidi, jer im je vidik suvie uzan. Veina nikada ne primeti zamku u koju je upala." Majk i ja smo samo utke sedeli, jer nismo bili sasvim sigurni ta hoe da nam kae. Jeste zvuao okrutno, ali oseali smo kako oajniki eli da neto shvatimo. Smeei se, bogati otac je rekao: ,,Zar dvadeset i pet centi na sat ne zvui dobro? Zar ne ini da vam srce odmah bre zakuca?" Odmahnuo sam glavom za ,,ne", ali u stvari je bilo tako. Dvadeset pet centi na sat za mene su bile dobre pare. ,,OK, dau vam dolar na sat", s lukavim osmehom na licu. Moje srce je poelo da lupa kao ludo, a mozak je urlao: ,,Uzmi. Uzmi." Nisam verovao svojim uima. Ipak, i dalje nisam ni re progovarao. ,,OK, dva dolara na sat."
8

Moj mali devetogodinji mozak i srce samo to nisu eksplodirali. Napokon, bila je 1956. i sa dva dolara na sat bio bih najbogatiji klinac na svetu. Nisam mogao ni da zamislim da zaraujem tolike pare. eznuo sam da kaem ,,da". eleo sam da prihvatim tu ponudu. U mislima sam video novi bicikl, novu rukavicu za bejzbol i strahopotovanje na licima svojih drugova kad iz depa izvadim gomilu kea. A povrh svega, Dimi i njegovi bogati drugari vie me nikada ne bi mogli nazvati ,,siromanim". Ali, svejedno nisam davao glasa od sebe. Moda mi se mozak pregrejao, pa mu je iskoio osigura. Meutim, duboko u dui, arko sam eleo ta dva dolara. Sladoled se topio i curio mi niz ruku. Na tapiu nije bilo vie niega, a lepljiva barica vanile i okolade predstavljala je pravu gozbu za mrave. Bogati otac je posmatrao dvojicu deaka koji su mu uzvraali pogled, irom otvorenih oiju i praznih mozgova. Znao je da nas testira i znao je da deo naih emocija eli da prihvati ponudu. Znao je da u dui svakog ljudskog bia postoji crta slabosti i siromatva koja dozvoljava da bude kupljena. A znao je i da u dui svakog ljudskog bia postoji onaj snaan i odluan deo koji se nikada ne da potkupiti. Pitanje je bilo samo koji e od ta dva dela prevladati. On je u svom ivotu testirao hiljade dua. Testirao je due svaki put kad bi nekoga pozvao na razgovor u vezi s poslom. ,,OK, pet dolara na sat." Odjednom se sve u meni utialo. Neto se promenilo. Ponuda je bila previsoka i postalaje smena. Godine 1956. nije bilo mnogo odraslih koji su zaraivali pet dolara na sat. Iskuenje je prolo i ustupilo mesto smirenosti. Lagano, okrenuo sam se nalevo da bih pogledao Majka. Uzvratio mi je pogled. Onaj slabi i siromani deo moje due je zautao. Prevladao je onaj nepotkupljivi deo, onaj koji nije imao cenu. U moj mozak i duu uselili su se nekakav mir i sigurnost u pogledu novca. Znao sam da je i Majk doao do te take. ,,Dobro", ree bogati otac meko. ,,Veina Ljudi ima svoju cenu. A imaju je zahvaljujui ljudskim emocijama koje se zovu strah i pohlepa. Pre svega, strah da emo ostati bez novca motivie nas da naporno radimo, a kad ponemo da dobijamo platu, pohlepa ili udnja nas podstaknu na razmiljanje o svim onim divnim stvarima koje se novcem mogu kupiti. I tako se formira obrazac." ,,Kakav obrazac?" pitao sam. ,,Ustaje, ide na posao, plaa raune, ustaje, ide na posao, plaa raune... Do kraja ivota bivaju voeni dvema emocijama, strahom i pohlepom. Ponudi im vie novca i nastavie da se vrte u tom krugu tako to e troiti jo vie. To je ono to ja nazivam ,,trkom pacova". ,,Postoji li i drugi nain?" pitao je Majk. ,,Da", ree polako bogati otac. ,,Ali ga tek nekolicina otkrije." ,,Koji je to nain?" pitao je dalje Majk.
9

,,Onaj za koji se nadam da ete ga vi, momci, otkriti i uiti uz mene. Zato sam prestao da vas plaam." ,,A da nam da neki nagovetaj?" nastavio je Majk. ,,Pomalo smo umorni, pogotovo zato to radimo za dabe." ,,Dakle, prvi korak jeste rei istinu", ree bogati otac. ,,Mi nismo nita lagali", rekao sam. ,,Nisam ni rekao da ste lagali. Rekao sam ,rei istinu'," ponovio je bogati otac. ,,Istinu o emu?" pitao sam. ,,O vaim oseanjima", odgovori bogati otac. ,,Ne morate je rei nikome drugom. Samo sebi." ,,Hoete da kaete da Ljudi u ovom parku, oni koji rade za vas, gospoda Martin, da oni to ne znaju?" upitao sam. ,,Sumnjam da znaju", odvrati bogati otac. ,,Umesto toga, oseaju strah da nee imati novca. Umesto da se suprotstave tom strahu, reaguju umesto da misle. Reaguju emotivno urresto da upotrebe mozak", ree bogati otac, milujui nas po kosi. ,,A onda, kad dou do nekog dolara, opet ih ponesu oseanja radosti i udnje i pohlepe, i opet reaguju umesto da misle." ,,Znai, njihova oseanja misle za njih", ree Majk. ,,Tako je", odgovori bogati otac. ,,Umesto da kau istinu o tome kako se oseaju, oni reaguju u skladu s tim oseanjima, bez razmiljanja. Plae se, idu na posao s nadom da e novac ublaiti strah, ali nita od toga. Taj stari strah ih progoni i nastavljaju da odlaze na posao nadajui se da e novac uiniti da straha nestane. meutim, on i dalje ne nestaje. Strah ih dri zarobljene i oni rade, zaraduju, rade, zarauju i stalno se nadaju da e strah nestati. Ali, svakog dana ustaju, a strah se budi zajedno s njima. Milionima Ljudi ne dozvoljava da spavaju, jer su suvie nemirni i zabrinuti. I oni ponovo ustaju i idu na posao, nadajui se da e plata odagnati strah koji im razdire duu. Novac gospodari njihovim ivotima, a oni nee da priznaju da je tako. On kontrolie njihova oseanja, a na taj nain i njihove due." Bogati otac je ovo izgovorio tiho, putajui da nam se njegove rei ureu u pamenje. Majk i ja smo uli ta je rekao, ali nismo u potpunosti shvatili ta je hteo da kae. Znao sam samo da sam se esto udio zbog ega odrasli tako ure na posao. Nije mi delovalo da se bogzna kako zabavljaju tamo i nikad nisu izgledali specijalno sreni, ali neto ih je teralo da stalno ure na posao. Shvativi da smo apsorbovali onoliko koliko smo mogli od onoga to nam je govorio, bogati otac ree: ,,Hou da vi, momci, izbegnete tu zamku. Tome zapravo i elim da vas nauim. Ne samo da budete bogati, jer bogatstvo nije reenje problema." ,,Nije?" upitao sam. ,,Ne, nije. Dozvoli da kaem neto o drugoj emociji, udnja. Neki je nazivaju pohlepom, ali ja vie volim da kaem udnja. Savreno
10

je normalno udeti za neim boljim, lepim, zabavnijim ili uzbudljivijim. Dakle, Ijude i udnja tera da rade za novac. ude za novcem jer misle da njime mogu da kupe radost. Meutim, ta radost je esto kratkog daha i ubrzo im je potrebno vie novca, za vie radosti, vie zadovoljstva, vie udobnosti, vie bezbednosti. I onda nastavljaju da rade, mislei da e novac smiriti njihovu strahom i udnjom rastrzanu duu. Ali, novac to ne moe." ,,To vai i za bogate Ijude?" upita Majk. ,,Da, i za njih", odvrati bogati otac. ,,tavie, razlog to su mnogi bogatai postali bogati nije udnja nego strah. Oni zaista veruju da novac moe da odagna taj strah od nedostatka novca, od nematine, i onda ga gomilaju na tone, samo da bi otkrili da se strah pojaava. Zatim pornju da se plae da e izgubiti novac. Imam prijatelje koji se i dalje ubijaju poslom iako imaju veoma mnogo. Znam Ijude koji su danas, kad poseduju milione, uplaeniji nego onda kad nisu imali nita. Uasnuti su mogunou da izgube sav svoj novac. Strahovi koji su ih naterali da se obogate postali su jo izraeniji. Onaj slab i siromaan deo njihove due se sada u stvari jo glasnije uje. Oni ne ele da izgube svoje velike kue, automobile, ivot na visokoj nozi koji im novac omoguava. Zabrinuti su zbog onoga to bi njihovi prijatelji mogli reci ako oni izgube sav svoj novac. Mnogi su oajni i neurotini, premda izgledaju bogati i imaju stalno sve vie novca." ,,Znai li to da su siromani sreniji?" upitah. ,,Ne, mislim da nisu", odvrati bogati otac. ,,Izbegavanje novca je isto tako poremeeno kao i vezanost za njega." Kao naruen, pored naeg stola proao je jedan beskunik, zaustavio se kod velike korpe za otpatke i poeo da pretura po njoj. Nas trojica smo ga posmatrali s velikim interesovanjem, mada bismo ga do pre pola sata verovatno sasvim ignorisali. Bogati otac je izvadio jedan dolar iz novanika i mahnuo starcu. Videi novac, beskunik je priao ne asei ni asa, uzeo novanicu i, ne prestajui da zahvaljuje bogatom ocu, odjurio blagosiljajui svoju sreu. ,,Ovaj se ne razlikuje ba mnogo od veine mojih radnika", ree bogati otac. ,,Upoznao sam mnoge koji tvrde kako ih novac uopte ne interesuje. A ovamo, svakog dana provode osam sati na poslu. To je poricanje istine. Ako ih novac ne interesuje, to onda rade? Ta je vrsta razmiljanja verovatno poremeenija nego ovek koji gomila novac." Dok sam sedeo i sluao svog bogatog oca, moj um se priseao koliko sam puta uo svog tatu da kae: ,,Mene novac ne zanima." esto je ponavljao te rei, a bila je tu i jo jedna reenica iza koje se uvek krio: ,,Radim zato to volim svoj posao." ,,Onda, ta emo?" pitao sam. ,,Da ne radimo za novac sve dok ne nestanu svi tragovi straha i pohlepe?"
11

,,Ne, to bi bilo gubljenje vremena", odgovori bogati otac. ,,Oseanja nas ine ljudima. ine nas stvarnima. Re ,emocija' oznaava energiju u pokretu. Budi iskren u pogledu svojih oseanja i koristi ih, u sprezi s mozgom, u svoju korist, a ne protiv sebe." ,,Sporije!" uzviknu Majk. ,,Neka te ne brine ovo to sam rekao. S godinama, bie ti jasnije. Jednostavno, budi posmatra svojih emocija, a ne njihov reaktor. Veina Ljudi nije ni svesna da dozvoljava emocijama da razmiljaju umesto njih. Vaa oseanja su vaa oseanja, ali morate da nauite da razmiljate." ,,Moete li da mi date neki primer?" pitao sam. ,,Naravno", odvrati bogati otac. ,,Kada neko kae da mora da nae posao, vrlo je verovatno da je dozvolio oseanju da razmilja za njega. Ono to generie tu misao jeste strah da nee imati novca." ,,Ne razumem", ree Majk. ,,Na primer", ree bogati otac, ,,ako strah od nematine raste, umesto da odmah izjure ne bi li nali posao i zaradili nekoliko dolara kojima e uguiti taj strah, mogli bi da se zapitaju sledee: ,Da li je posao najbolje reenje za odagnavanje straha na duge staze?' Po mom miljenju, odgovor je ,ne'. Pogotovo ako pogleda neiji ivot. Posao je zapravo kratkorono reenje dugoronog problema." ,,Ali, moj tata uvek govori: ,Dr' se kole i imaj dobre ocene, pa e moi da nae siguran i stabilan posao'," upao sam, pomalo zbunjen. ,,Da, shvatam to", ree bogati otac. ,,Veina Ljudi to preporuuje, i uglavnom to i jeste dobra ideja. Meutim, ta preporuka proistie upravo iz straha." ,,Mislite, moj otac to kae jer se plai?" ,,Da", odgovori bogati otac. ,,Uasava se mogunosti da nee biti u stanju da zaradi novac i uklopi se u drurvo. Nemoj me pogreno razumeti. On te voli i eli ti samo najbolje. Mislim da njegov strah jeste opravdan. Obrazovanje i posao su vani. Meutim, oni ne pomau da strah nestane. Vidi, isti onaj strah koji ga tera da svakog jutra ustane i ode na posao jeste strah koji ga ini tako fanatinim u pogledu tvog kolovanja.",,I ta vi preporuujete?" pitao sam. ,,elim da vas nauim da ovladate snagom novca, a ne da ga se plaite. Taj predmet se ne ui u kolama. Ali, ako ne nauite, postaete robovi novca." Konano je poelo da dobija smisao. On je eleo da proirimo vidike. Da vidimo ono to nije videla gospoa Martin, to nisu videli njegovi radnici, pa ak ni moj otac. Primeri koje je naveo zvuali su mi tada okrutno, ali ih nikada nisam zaboravio. Moj se vidik tog dana proirio i poinjao sam da vidim tu zamku koja je leala ispred veine Ljudi. ,,Vidi, svi smo mi na ovaj ili onaj nain zaposleni, ali naprosto radimo na razliitim nivoima", ree bogati otac. ,,elim samo da vi,
12

klinci, imate ansu da izbegnete zamku. Zamku prouzrokovanu dvema emocijama, strahom i udnjom. Upotrebite ih u svoju korist, a ne na svoju tetu. Tome elim da vas nauim. Nije moj cilj da vas nauim da zaradite brdo para. One nee pomoi da izaete na kraj sa strahom ili udnjom. Ako ne umete da izaete na kraj sa strahom i udnjom, a obogatite se, biete samo bogato plaen rob." ,,Kako emo izbei tu zamku?" pitao sam. ,,Glavni uzrok siromatva ili fmansijskih problema jesu strah i neznanje, a ne ekonomija, vlada ili bogati. Taj samonametnuti strah i neznanje dre Ijude u klopci. Zato vi, momci, valja da idete u kolu i kasnije diplomirate na koledu. Aja u vas nauiti kako da ne upadnete u klopku." Delovi slagalice polako su poeli da se uklapaju. Moj obrazovani otac imao je visoko obrazovanje i divnu karijeru. Ali, u koli mu nikada nisu rekli kako da ovlada novcem ili svojim strahovima. Postalo mi je jasno da od dva oca mogu da nauim razliite i vane stvari. ,,Znai, ti govori o strahu od nematine. Kako udnja za novcem utie na nae razmiljanje?" upitao je Majk. ,,Kako ste se oseali kad sam vas iskuavao poviicom? Da li ste opazili kako vaa udnja raste?" Klimnuli smo potvrdno. ,,Oduprevi se svojim oseanjima, bili ste u stanju da odloite reakciju i razmiljate. To je najvanije. Uvek e se u nama nalaziti oseanja straha i pohlepe. Od sada pa nadalje najbitnije je da oseanja upotrebite u svoju korist, i to na duge staze, a ne da im jednostavno dopustite da vas vode tako to e kontrolisati vae razmiljanje. Mnogi Ljudi upotrebljavaju strah i udnju na svoju tetu. To je poetak neznanja. Veina ivi jurei za platama, poviicama i sigurnim poslom, upravo zbog toga to osea udnju i strah, ne pitajui se kuda ih vodi to emocijama diktirano razmiljanje. To je kao slika magarca koji vue kola, a gazda mae argarepom ispred njegovog nosa. Gazda tog magarca moda i ide tamo kuda je krenuo, ali magarac kaska za iluzijom. Sutra mu sleduje samo nova argarepa." ,,Hoe da kae, kada pomislim o novoj rukavici za bejzbol, slatkiima i igrakama, to je isto to i argarepa za magarca?" upita Majk. ,,Aha. A to stariji postaje, igrake bivaju sve skuplje. Nova kola, amac i velika kua koja e impresionirati tvoje prijatelje". ree, smeei se, bogati otac. ,,Strah te gura kroz vrata, a udnja te provocira. Neosetno te vodi prema stenama. U tome je zamka." ,,ta je reenje?" upita Majk. ,,Ono to pojaava strah je neznanje. To je razlog zbog ega se bogati Ljudi, to vie novca imaju, sve vie plae. Novac je argarepa, iluzija. Kada bi mogao da vidi celu sliku, magarac bi se moda
13

predomislio i ne bi jurio argarepu." Bogati otac je nastavio, objanjavajui kako je ljudski ivot borba izmeu neznanja i prosvetljenja. Kada ovek prestane da traga za informacijama i znanjem o sebi, objanjavao je, dolazi do neznanja. Borba je niz odluka koje se donose iz trenutka u trenutak da li emo prema neemu biti otvoreni ili zatvoreni. ,,Vidite, kola je veoma, veoma vana. U kolu idete da biste se osposobili za vetinu ili profesiju kojom ete doprinositi drutvu. Svakoj su kulturi potrebni uitelji, lekari, mehaniari, umetnici, kuvari, poslovni Ljudi, policajci, vatrogasci, vojnici. Oni se koluju da bi se kultura razvijala i cvetala", priao je bogati otac. ,,Naalost, kola je za mnoge kraj, a ne poetak." Usledila je duga tiina. Bogati otac se smeio. Nisam najbolje shvatio sve to nam je toga dana rekao. Ali, kao to je sluaj s mnogim velikim uiteljima, ije rei nastavljaju da budu poune jo godinama, esto i kada njih vie nema, njegove rei su i dan danas sa mnom. ,,Danas sam bio pomalo okrutan", nastavio je bogati otac. ,,S razlogom. elim da uvek pamtite ovaj na razgovor. elim da uvek mislite o gospoi Martin. elim da uvek mislite na magarca. Nikad ih ne zaboravljajte, jer vas dve vae emocije, strah i udnja. mogu odvesti u najveu ivotnu klopku ukoliko niste svesni da imaju tendenciju da utiu na vae razmiljanje. A provesti ivot u strahu, nikada ne istraiti sopstvene snove to je okrutno. Napomo raditi za platu, verujui da ete novcem moi da kupite stvari koje e vas usreiti, takode je okrutno. Buditi se usred noi, uasnuti zbog rauna koji ekaju da budu plaeni, jeste grozan nain ivota. ivot koji diktira broj na platnoj listi zapravo i nije ivot. Misliti da e posao obezbediti da se oseate sigurni jeste laganje samog sebe. To je okrutno, i to je klopka koju elim da izbegnete, ako je ikako mogue. Gledam kako novac upravlja ivotima Ljudi. Nemojte dozvoliti da se vama to desi. Molim vas, ne dozvolite da vaim ivotom upravlja novac." Pod sto za kojim smo sedeli dokotrljala se lopta za bejzbol. Bogati otac se sagnuo, dohvatio je i bacio igraima. ,,Kakve veze ima neznanje s pohlepom i strahom?" upitah. ,,Zato to upravo neznanje o novcu izaziva svu tu pohlepu i strah", ree bogati otac. ,,Dau ti neke primere. Lekar, elei da zaradi vie novca za svoju porodicu, podie cene svojih usluga. Zbog toga zdravstvena zatita postaje skuplja za sve. To najvie pogada one siromane, pa zato i jesu loijeg zdravlja nego oni koji imaju novca. ,,Poto moraju skuplje da plate usluge lekara, advokati podiu cene svojih usluga. Poto su advokati podigli svoje cene, nastavnici i profesori trae poviice, koje doprinose poveanju poreza koji plaamo, i tako dalje, i tako dalje. Uskoro e izmeu bogatih i
14

siromanih postojati tako veliki jaz da e nastati pravi haos, to e dovesti do propasti jo jedne velike civilizacije. Jer, velike civilizacije su propadale kada je razlika izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju postajala suvie velika. Amerika takoe ide tim putem, dokazujui ponovo da se istorija ponavlja zbog toga to ne uimo na njenim primerima. Pamtimo samo istorijske datume i imena, ne i pouke." ,,Zar nije normalno da cene rastu?" pitao sam. ,,Ne u obrazovanom drutvu s dobro voenom dravom. Cene bi zapravo trebalo da padaju. Razume se, to je esto tako samo teoretski. Cene rastu zbog pohlepe i straha izazvanih neznanjem. Kad bi Ljudi u kolama uili o novcu, bilo bi ga vie, a cene bi bile nie; ali, kole se usredsreuju na to da ue Ijude da rade za novac, a ne kako da ga upregnu." ,,Ali, zar nema kod nas poslovnih kola?" pitao je Majk. ,,Zar me ti ne hrabri da jednog dana, kao postdiplomski, upiem poslovnu kolu?" ,,Da", odgovori bogati otac. ,,Meutim, poslovne kole i suvie esto obuavaju radnike koji su zapravo samo soflsticirani brojai kuglica na raunaljci.* Sauvaj boe da jedan od takvih preuzme posao. Oni jedino umeju da gledaju u cifre, otputaju Ijude i upropaavaju posao. Znam, jer i ja zapoljavam takve. Sve o emu oni misle jeste kresanje trokova i podizanje cena, to samo dovodi do novih problema. Raunovodstvo je vano. Voleo bih da se vie Ljudi razume u njega, ali ni ono nije sve", dodao je ljutito bogati otac. ,,Da li je u tome odgovor?" upita Majk. ,,Da", odvrati bogati otac. ,,Nauite da koristite emocije da biste razmiljali, nemojte misliti emocijama. Kad ste vas dvojica savladali svoje emocije, prvo tako to ste pristali da radite bez plate, znao sam da za vas ima nade. Kad ste im se ponovo oduprli onda kada sam vas iskuavao poviicom, ponovo ste nauili da mislite uprkos emotivnom naboju. To je prvi korak." ,,Zbog ega je taj korak tako vaan?" pitao sam. ,,To morate sami da otkrijete. Ako hoete da uite, momci, poveu vas kroz trnje. Njega svi izbegavaju. Poveu vas onuda kuda se veina boji da proe. Krenete li sa mnom, napustiete ideju o radu za plaru i umesto toga ete nauiti kako da naterate novac da radi za vas." ,,ta dobijamo ako poemo s vama? ta ako se sloimo da uimo uz vas? ta mi dobijamo?" pitao sam. ,,Isto to je dobio Bata Zeka", ree bogati otac. ,,Osloboenje od Katranbebe."** ,,Postoji li trnovita staza?" pitao sam. ,,Da", ree bogati otac. ,,Trnje je na strah i naa pohlepa. Suprotstavljanje strahu, pohlepi, slabosti i siromarvu predstavlja izlaz. A put prema izlazu ide kroz um, biranjem misli." ,,Biranje misli?" upita zbunjeno Majk.
15

,,Da. Bolje da biramo ta mislimo nego da reagujemo na oseanja. Umesto da naprosto ustajemo i odlazimo na posao da bismo reili probleme, samo zbog toga to se plaimo da neemo moi da platimo raune. Razmiljati znai dati sebi vremena da se neto upitamo. Na primer, * U originalu bean counter, izraz koji u am. slengu oznaava fmansijskog direktora ili raunovou (prim. prev.). ** Likovi iz pripovetke J.C. Harisa, pripovedaa am. Juga (prim. prev.). sledee: ,Da li je naporan rad najbolje reenje ovog problema?' Veina Ljudi se uasava istine da ih strah kontrolie toliko da ne mogu da misle, nego umesto toga pobegnu kroz vrata. Katranbeba kontrolie siruaciju. To mislim kada kaem da valja da kontroliete svoje rnisli." ,,Kako da to uinimo?" upita Majk. ,,Tome u vas ja uiti. Uiu vas da imate izbor misli koje moete da razmotrite, radije nego da reagujete automatski, kao kada ujutru na brzinu progutate kafu i istrite kroz vrata." ,,Setite se onoga to sam ve rekao: posao je samo kratkorono reenje dugoronog problema. Veina Ljudi ima na umu samo jedan problem, i to kratkoroan. To su meseni rauni, Katranbeba. Danas novac upravlja naim ivotima. Ili, bolje reeno, strah i neznanje u pogledu novca. Zato Ljudi postupaju kao to su posrupali i njihovi roditelji, ustaju svakog jutra i odlaze da rade za platu. Nemaju ni vremena da se zapitaju: ,Postoji li i drugaiji nain?' Ne razmiljaju glavom ve srcem." ,,Moe li da se razlikuje razmiljanje glavom od razmiljanja oseanjima?" upita Majk. ,,Svakako. Neprestano nailazim na to". odgovori bogati otac. ,,ujem, recimo, stvari kao ,Dobro, svako mora da radi', ili ,Bogati su lopue'. Ili, ,Nai u drugi posao. Zasluujem poviicu. Ne moete vi tako sa mnom'. Ili ,Volim ovaj posao jer je siguran'. Umesto: ,Ima li ovde moda neto to ne razumem', to razbija lanac emotivnih misli i daje vremena da se jasno razmisli." Moram da priznam, bila je to vrlo zanimljiva lekcija. Nauiti da razlikuje kad neko govori podstaknut emocijama, a kad su njegove rei posledica jasnog razmiljanja. Bila je to lekcija koja mi je itavog ivota vredela. Pogotovo onda kada sam ja bio onaj koji je govorio podstaknut oseanjima, bez razmiljanja. Dok smo se vraali u prodavnicu, bogati otac nam je objasnio da su bogati nekada zaista ,,pravili pare". Nisu radili za njih. Kada smo Majk i ja izlivali petoparce od olova, objanjavao nam je, mislei da pravimo pare, bili smo vrlo blizu naina na koji razmiljaju bogati. Problem je bio u tome to je nama tako neto zakonom zabranjeno. Zakon to omoguava dravi i bankama, ali ne nama. Objasnio je da postoje zakoniti i nezakoniti naini pravljenja novca. Bogati otac je nastavio, priajui nam kako bogati znaju da je
16

novac iluzija, ba kao to je argarepa za magarca. Snagu iluzije o novcu kod milijardi Ljudi koji veruju da je novac stvaran odravaju samo strah i pohlepa. Novac je, u srvari, izmiljen. Kua od karata koja se nije sruila samo zbog neznanja masa i iluzije o pouzdanosti. ,,tavie", rekao je, ,,ona magareva argarepa na vie naina je bila vrednija od novca." Priao je o zlatnom standardu Amerike, i o tome kako svaki dolar ima svoje pokrie u srebru. Ono to ga je brinulo bile su glasine da zlatni standard jednog dana nee vie vaiti i da dolar vie nee imati svoje srebrno pokrie. ,,Kad se to desi, klinci, otvorie se vrata pakla. Sirotinji, srednjoj klasi i neukima ivot e biti uniten jednostavno zato to ce nastaviti da veruju da je novac stvaran i da e kompanija za koju rade, ili drava, voditi rauna o njima." U stvari, nismo razumeli nita to nam je ispriao tog dana, ali, s godinama, dobijalo je sve vie i vie smisla. Videti ono to drugi ne vide Penjui se u kamionet, parkiran ispred njegove male prodavnice, rekao je: ,,Nastavite da radite, klinci, i to pre zaboravite na platu, pa e vam ivot biti laki kad porastete. Nastavite da upotrebljavate mozak, radite bez plate i uskoro e vam va um pokazati naine za pravljenje novca, to je vie od najvee plate koju bih vam mogao dati. Videete stvari koje drugi nikada ne vide. anse koje im stoje pred nosom. Veina Ljudi nikada ne primeuje anse zbog toga to trai novac i sigurnost, tako da je to sve to dobije. Onog asa kad ugledate ansu, neete vie propustiti nijednu, do kraja ivota. im se to desi, poeu da vas uim neto drugo. Nauite to, i izbei ete jednu od najveih zamki ivota. Neete se nikada ni oeati o Katranbebu." Majk i ja smo pokupili svoje stvari iz prodavnice i mahnuli na pozdrav gospoi Martin. Otili smo natrag u park, za isti onaj izletniki sto, i narednih nekoliko sati proveli u razmiljanju i razgovoru. Na isto smo utroili i celu sledeu nedelju u koli. Jo dve nedelje posle toga razmiljali smo, razgovarali i radili bez plate. Na kraju druge subote opet sam se pozdravio s gospc \ Martin, upuujui dug, enjiv pogled u pravcu police sa stripovima. Ono alosno u vezi s izostankom onih trideset centi bila je injenica da vie nisam imao novca ni za stripove. Iznenada, dok nam je otpozdravljala, primetio sam da gospoa Martin radi neto to nisam ranije video. Mislim, jesam je video, ali nisam obraao panju. Gospoa Martin je sa stripova odsecala gornju polovinu naslovne stranice, a ostatak bacala u veliku kartonsku kutiju. Kad sam je pitao ta radi s tim stripovima, odgovorila je: ,,Bacam ih. Ovaj deo korica koji odsecam dajem distributeru kad donese nove brojeve, kao
17

dokaz da nisu svi primerci prodati. Trebalo bi da bude ovde za sat vremena." Majk i ja smo saekali. Distributer je uskoro stigao i pitao sam ga moemo li da uzmemo stripove. Odgovorio je: ,,Moete, ako radite u ovoj prodavnici i ako ih neete preprodavati." Nae partnerstvo je ponovo oivelo. Majkova mama je u podrumu imala jednu sobicu koju niko nije koristio. Poistili smo je i poeli u nju da gomilamo stotine srripova. Ubrzo smo svoju biblioteku otvorili za javnost. Kao bibliotekarku, zaposlili smo Majkovu mlau sestru koja je volela da ui. Ona je ulaz naplaivala deset centi. a biblioteka je bila otvorena svakog dana posle kole, od pola tri do pola pet. Nai klijenti, klinci iz komiluka, mogli su da proitaju onoliko siripova koliko je to mogue za dva sata. Za njih je to bilo veoma povoljno, budui da su stripovi u prodaji kotali deset centi primerak, a oni su za iste pare mogli da proitaju pet ili est brojeva. Majkova sestra bi ih pregledala na izlazu. za sluaj da se neko odluio da pozajmi strip. Vodila je i knjige. u koje je upisivala koliko se dece pojavilo u toku dana, koja su to deca bila, kao i eventualne predloge i prigovore. Majk i ja smo tokom tri meseca ostvarili prosenu nedeljnu zaradu od devet i po dolara. Njegovoj sestri plaali smo dolar nedeljno i dozvoljavali joj da besplatno ita stripove, to je ona retko inila jer je veito uila. Majk i ja smo se drali pogodbe i svake subote smo radili u prodavnici, a sakupljali smo i stripove iz drugih prodavnica. Drali smo se i dogovora s distributerom i nismo se bavili preprodajom. Kad bi se stripovi suvie pohabali, spaljivali smo ih. Pokuali smo da otvorimo i ogranak biblioteke, ali nikad nismo uspeli da naemo nekog tako posveenog poslu, kao to je bila Majkova sestra, kome smo istovremeno mogli da verujemo. Jo kao klinci otkrili smo kako je teko nai dobro osoblje. Tri meseca posle otvaranja biblioteke, u sobici je izbila tua. Neke siledije iz drugog kraja grada ule su na silu i poele guvu. Majkov je otac predloio da zatvorimo. Tako se okonao na posao sa stripovima, a prestali smo i da radimo subotom u prodavnici. Ipak, bogati je otac bio uzbuen jer je bilo novih stvari kojima je eleo da nas naui. Bilo mu je drago to smo tako dobro nauili svoju prvu lekciju. Nauili smo da nateramo novac da radi za nas. Poto za rad u prodavnici nismo bili plaeni, bili smo primorani da upotrebimo matu kako bismo identifikovali priliku da zaradimo. Poevi sopstveni posao, biblioteku sa stripovima, drali smo pod kontrolom sopstvene finansije i nismo bili zavisni ni od kakvog poslodavca. Najbolje je bilo to to je posao donosio novac i onda kada nismo bili fiziki prisutni. Na novac je radio za nas. Umesto da nas plaa novcem, bogati otac nam je dao mnogo vie.
18

DRUGA LEKCIJA

ZATO JE VANA FINANSIJSKA PISMENOST?

odine 1990. moj najbolji prijatelj Majk preuzeo je oevu imperiju i radi jo bolje nego to je radio njegov otac. Viamo se jednom ili dvaput godinje na terenu za golf. On i njegova supruga su bogatiji nego to se moe zamisliti. Imperija bogatog oca je u odlinim rukama, a Majk sada priprema svog sina da preuzme njegovo mesto, ba kao to je Majkov otac pripremao nas dvojicu. Ja sam se 1994. penzionisao u etrdeset i sedmoj godini ivota. Mojoj supruzi Kim bilo je trideset i sedam. Penzija, meutim, ne znai nerad. Za moju suprugu i mene ona znai da, osim u sluaju nepredvienih kataklizmi, moemo da radimo ili da ne radimo, ali da se nae bogatstvo automatski uveava i da nema anse da ga inflacija ugrozi. To je, valjda, sloboda. Imetakje dovoljno veliki da se uveava sam od sebe. Kao kada posadite drvo. Godinama ga zalivate i onda mu jednog dana vie niste potrebni. Korenje je otilo dovoljno u dubinu. A kronja je dovoljno razgranata da moete da uivate u hladovini. Majk je odabrao da rukovodi imperijom, a ja sam odabrao da se penzioniem. Kad god govorim grupama Ljudi, esto me pitaju ta bih im preporuio ili ta da rade. ,,Kako da ponem?" ,,Ima li neka dobra knjiga koju biste preporuili?" ,,ta da radimo da bismo pripremili svoju decu?" ,,Koja je tajna uspeha?" ,,Kako da zaradim milione?" Uvek se setim lanka koji sam jednom dobio. On glasi ovako.

19

NAJBOGATIJI BIZNISMEN
Godine 1923, grupa najveih voa i najbogatijih biznismena okupila se na sastanku u hotelu Edvoter Bi u ikagu. Meu njima su bili i arls vab, glava najvee nezavisne kompanije koja je poslovala elikom; Semjuel Insal, predsednik najvee svetske kompanije za pruanje komunalnih usluga; Hauard Hopson, glava najvee kompanije koja se bavila gasom; Ivan Kruger, predsednik Intemeenel Me Ko., jedne od najveih kompanija na svetu u to vreme; Leon Frejzer, predsednik banke Interneenel Setlment; Riard Vitni, predsednik njujorke berze; Artur Koton i Desi Livermor, koji su spadali meu najjae berzanske spekulante; i Albert Fol, lan kabineta predsednika Hardinga. Dvadeset i pet godina kasnije. devetorica njih su zavrila na sledee naine: vab je umro siromaan kao crkveni mi, poto je pet godina iveo od pozajmljenog novca. Insal je bankrotirao i umro u inostransrvu. Kruger i Koton su takoe bankrotirali i umrli. Hopson je siao s uma. Vitni i Albert Fol samo to su izali iz zatvora. Frejzer i Livermor su izvrili samoubistvo. Sumnjam da iko moe sa sigurnou rei ta se zaista desilo s ovim ljudima. Godina 1923. je neposredno prethodila slomu berze 1929. i velikoj depresiji, dogaajima za koje ja smatram da su imali velikog uticaja na ove Ijude i njihov ivot. Poenta je sledea: vremena u kojima mi danas ivimo bremenita su brim i veim promenama nego to su bile one koje su zadesile ove Ijude. Verujem da e se tokom sledeih dvadeset i pet godina zbiti mnogi usponi i padovi, koji e moi da se porede s onima s kojima su se oni suoili. Zabrinjava me injenica da se suvie mnogo Ljudi preterano usredsreuje na novac, a ne na obrazovanje, svoje najvee bogatstvo. Ako su Ljudi spremni da budu fleksibilni, irokogrudi i da ue, iz svake promene e izai bogatiji. Ukoliko misle da e novcem reiti probleme, bojim se da e im biti prilino teko. Inteligencija reava probleme i proizvodi novac. Novac bez finansijske inteligencije, to je novac koji brzo nestaje. Mnogi ne uspevaju da shvate da u ivoru nije bitno koliko novca uspe da zaradi, ve koliko od toga uspe da zadri. Svi smo uli prie o dobitnicima na lutriji koji su bili siromani, pa se obogatili, pa ponovo postali siromasi. Dobili su milione, ali su se vrlo brzo vratili tamo odakle su i krenuli. Ili prie o profesionalnim sportistima koji u dvadeset etvrtoj godini ivota zarauju milionske sume, a u trideset etvrtoj spavaju ispod mosta. Jutros sam u novinama proitao priu o mladom koarkau koji je pre godinu dana imao milione dolara. Danas tvrdi da su mu novac oteli prijatelji, advokat i raunovoa, a on radi u perionici automobila i zarauje minimalac. Ima svega dvadeset devet godina. Otpustili su ga iz perionice jer je odbio da u toku radnog vremena skida prsten koji je dobio kada je njegov tim osvojio ampionat. Tako je pria i dospela u novine. Podneo je tubu zbog prestanka radnog odnosa, loih uslova rada i
20

diskriminacije. Prsten je, kae, sve to mu je ostalo i, ako mu i on bude oduzet, to e za njega znaiti konaan slom. Danas, 1997, znam za mnogo Ljudi koji su postali instantmilioneri. Kao da se ponavljaju lude dvadesete. I mada mi je milo to su Ljudi sve bogatiji, bojim se, ipak, da nije stvar u tome koliko zarauje ve u tome koliko od toga uspeva da zadri, i koliko e generacija to uspeti da zadri. Zato, kad me pitaju odakle da ponu ili kako da se brzo obogate. Ljudi su esto razoarani mojim odgovorom. Ja im jednostavno kaem ono to je moj bogati otac rekao meni kad sam bio klinac. ,,Ako hoete da se obogatite, morate biti fmansijski pismeni." Utuvljivao mi je to u glavu kad god smo bili zajedno. Kao to rekoh, moj obrazovani otac naglaavao je vanost itanja knjiga, dok je moj bogati otac naglaavao potrebu za ovladavanjem finansijskom pismenou. Ako mislite da sagradite Empajer stejt bilding, prvo to morate da uinite to je da iskopate duboku rupu i nalijete snaan temelj. Ako, pak, mislite da gradite blok stambenih kua negde u predgrau, sve to vam je potrebno to je petnaest centimetara debela betonska ploa. Na kolski sistem, stvoren jo u agrarnoj eri, jo uvek veruje u kue bez temelja. Zemljani podovi su jo uvek privremena moda. I tako klinci zavravaju kole praktino bez ikakvog znanja iz oblasti finansija. Jednog dana, ne spavajui i grcajui u dugovima, ivei svoj ameriki san, zakljuuju da reenje za njihove finansijske probleme lei u brzom bogaenju. Izgradnja nebodera poinje. Napreduje brzo i uskoro, umesto Empajer stejt bildinga, imamo Krivi toranj iz predgraa. Besane noi se vraaju. to se Majka i mene tie, na izbor je bio mogu jer smo jo kao mali nauili da finansijska osnova mora da bude jaka. Dobro, mogue je da je raunovodstvo najdosadniji predmet na svetu. Moe da bude i krajnje zbunjujue. Ali ako elite da budete bogati i da to potraje, moglo bi da bude najvanije. E, sad, pitanje je kako da taj dosadan i zbunjujui predmet izloite svojoj deci? Odgovor glasi: uprostite ga. Pouavanje ponite prvo pomou slika. Moj bogati otac je za Majka i mene izlio snaan finansijski temelj. Budui da smo jo bili deca, smislio je jednostavan nain pouavanja. etiri godine je samo crtao slike i koristio rei. Majk i ja smo razumevali jednostavne crtee, argon, kretanje novca, a bogati otac je narednih godina poeo da ubacuje i brojeve. Danas Majk vlada mnogo sloenijim i sofisticiranijim raunovodstvenim analizama, zato to mora. Nalazi se na elu imperije vredne milijardu dolara. Ja nisam toliko sofisticiran, jer je moje carstvo manje, pa ipak imamo isti jednostavan temelj. Na stranama koje slede, pokazau vam iste proste crtee koje je Majkov otac crtao za nas. Mada sasvim jednostavni, ti crtei su dvojici deaka pomogli da izgrade veliko
21

bogatstvo koje lei na vrstim i dubokim temeljima. Prvo pravilo. Morate znati razliku izmeu aktive i pasive i kupovati aktivu. Ako elite da budete bogati, to je sve to je potrebno da znate. To je Pravilo br. 1. To je jedino pravilo. Mogue je da zvui apsurdno prosto, ali mnogi i ne shvataju koliko je ono duboko. Veina prolazi kroz finansijske probleme zbog toga to ne zna razliku izmeu aktive i pasive. ,,Bogati stiu aktivu. Sirotinja i srednja klasa stiu pasivu, ali misle da je to aktiva." Kada je bogati otac objasnio ovo Majku i meni, mislili smo da se ali. Bili smo tinejderi i ekali smo da nam otkrije tajnu bogaenja, a on nam je odgovorio ovako. Bilo je toliko jednostavno da smo morali dobro da razmislimo. ,,taje aktiva?" pitao je Majk. ,,Ne brini sada o tome", odgovorio je bogati otac. ,,Pusti da ti se misao uree upamenje. Bude li shvatio jednostavnost, tvoj ivot e imati plan i biti finansijski lak. Prosto je; zato mnogi ovo i ne uoe." ,,Mislite, sve to moramo da znamo jeste taje aktiva, steknemo je i postajemo bogati?" upitao sam. Bogati otac je klimnuo glavom. ,,Prosto ko pasulj." ,,Ako je tako prosto, to onda nisu svi bogati?" pitao sam dalje. Bogati otac se osmehnuo. ,,Zato to Ljudi ne znaju razliku izmeu aktive i pasive." Seam se da sam pitao: ,,Kako mogu odrasli da budu toliko glupi? Ako je tako vano, to onda svi ne ele da to otkriju?" Naem bogatom ocu trebalo je svega nekoliko minuta da nam objasni ta su to aktiva i pasiva. Danas, kao odrastao ovek, imam problema da to objasnim drugim odraslim ljudima. Zato? Zato to su odrasli pametniji. U veini sluajeva, jednostavnost ideje izmie mnogim odraslima zbog toga to su drugaije obrazovani. Svoje obrazovanje stekli su od drugih obrazovanih profesionalaca, kao to su bankari, raunovoe, trgovci nekretninama, finansijski planeri i tome slino. Tekoa lei u tome to od njih traim da zaborave naueno, ili da ponovo postanu deca. Inteligentnoj odrasloj osobi se obraanje panje na jednostavne defmicije esto ini poniavajuim. Bogati otac je verovao u princip ,,jednostavno do gluposti" i nastojao da dvojici deaka sve prikae krajnje uproeno, to je i stvorilo snaan finansijski temelj. Dakle, ta izaziva zbrku? Ili, kako neto tako prosto moe da bude tako uvrnuto? Zato bi neko kupio aktivu koja je zapravo pasiva. Odgovor lei u osnovnom obrazovanju. Koncentriemo se na re ,,pismenost", a ne na izraz ,,fmansijska pismenost". Ono neto to defmie aktivu kao aktivu, a neto drugo
22

pasivu kao pasivu, nisu rei. tavie, ako elite da se do kraja zbunite, potraite u reniku rei ,,aktiva" i ,,pasiva". Znam da kolovanom raunovoi definicija moe da zvui sasvim u redu, ali za prosenu osobu je ona besmislena. Meutim, mi odrasli smo esto previe ponosni da bismo priznali da nam neto zvui besmisleno. Kao klincima, bogati otac nam je rekao: ,,Ono to definie aktivu nisu rei ve brojevi. A ako ne umete da itate brojeve, ne moete da razlikujete aktivu od rupe u zemlji." ,,U raunovodstvu", obiavao je da kae bogati otac, ,,nisu bitni brojevi, ve ono to nam oni saoptavaju. Isto kao rei. Nisu bitne rei, ve ono to nam se njima govori." Mnogi Ljudi itaju, ali ne razumevaju mnogo. To se zove razumevanje proitanog. A svi imamo razliite sposobnosti kada je re o razumevanju proitanog. Na primer, ja sam nedavno kupio novi videorikorder. Uz njega sam dobio uputstvo u kome je bilo objanjeno kako se programira. Hteo sam samo da snimim svoju omiljenu emisiju petkom uvee. Gotovo sam izludeo pokuavajui da razumem uputstvo. U mom svetu nema nieg sloenijeg od uenja kako da programiram videorikorder. Umeo sam da proitam rei, ali nita nisam shvatao. I mada bih za prepoznavanje rei dobio peticu, za razumevanje proitanog sledila mi je ista jedinica. Za veinu Ljudi isto vai za fmansijski obraun. ,,Ako hoete da budete bogati, morate da itate i razumevate brojeve." Od svoga bogatog oca ovo sam uo najmanje hiljadu puta. Isto kao i: ,,Bogati stiu aktivu, a siromani i srednja klasa stiu pasivu." Evo kako da uoite razliku izmedu aktive i pasive. Veina raunovoa i profesionalaca iz oblasti fmansija ne slae se s definicijom, ali ovi jednostavni crtei predstavljaju poetak rada na jakim fmansijskim temeljima dvojice deaka. Da bi pouavao dva klinca koja se jo nisu primakla ni tinejderskom dobu, bogati otac je sve maksimalno uprostio, sveo rei na minimum, a brojeve godinama nije ni pominjao.

Obrazac gotovinskog toka aktive

23

24

Gornji pravougaonik predstavlja obraun prihoda, koji se esto naziva i obraun dobitaka i gubitaka. To je prikaz prihoda i trokova. Novac koji pritie i novac koji odlazi. Donji dijagram je zakljuni raun ili bilans. Zove se tako zbog toga to bi trebalo da predstavlja ravnoteu aktive i pasive. Mnogi poetnici na polju finansija ne znaju odnos izmeu obrauna prihoda i zakljunog rauna. Taj odnos je od vitalnog znaaja. Primarni uzrok finansijskih problema jeste jednostavno nepoznavanje razlike izmeu aktive i pasive. Uzrok zbrke lei u definiciji dveju rei. Ako elite pouku iz zbrke, potraite u reniku rei ,,aktiva" i ,,pasiva". Za kolovane raunovoe tada stvari poinju da dobijaju smisao. ali kada je re o prosenim osobama, moglo bi isto tako da bude napisano i na kineskom. Umete da proitate rei koje sadri definicija, ali teko vam je da je razumete. Kao to sam ve rekao, moj bogati otac je dvojici dekia rekao jednostavno da ,,aktiva donosi novac". Lepo, jednostavno i primenljivo.

Obrazac gotovinskog toka pasive

Sad kada su aktiva i pasiva defmisane slikama, moda e vam biti lake da razumete moje definicije date reima. Aktiva je neto to
25

donosi novac.

26

Pasiva je neto to odnosi novac. To je otprilike sve to je potrebno da znate. Ako elite da budete bogati, naprosto valja da provedete ivot kupujui aktivu. Ako elite da budete siromani ili srednja klasa, provedite ga kupujui pasivu. Nepoznavanje razlike je ono to u stvarnosti uzrokuje najvei broj finansijskih problema. Neumenost u itanju rei i brojeva jeste osnova finansijskih problema. Ako Ljudi imaju finansijskih potekoa, znai da postoji neto to ne umeju da proitaju, bilo da je re o reima ili ciframa. Neto je pogreno shvaeno. Bogati su bogati zato to njihova pismenost obuhvata drugaiju oblast u odnosu na Ijude koji se bore s fmansijskim problemima. Prema tome, ako hoete da postanete i ostanete bogati, vano je da budete fmansijski pismeni, kako na polju rei, tako i na polju cifara. Strelice na dijagramima predstavljaju protok gotovine, ili ,,gotovinski tok". Brojevi sami po sebi imaju mali znaaj. Vana je pria. U finansijskim izvetajima, itanje brojeva je potraga za zapletom, pria. Pria o tome kuda se kree novac. U sluaju osamdeset odsto porodica, finansijska pria je pria o tekom radu u elji da se napreduje. Ne zato to ne zarauju. Ve zbog toga to ivot provode kupujui pasivu umes to aktive. Evo primera gotovinskog toka siromane osobe, ili mlade osobe koja jo uvek ivi s roditeljima:

27

28

Ovo je obrazac gotovinskog toka osobe koja pripada srednjoj klasi:

29

Ovo je obrazac gotovinskog toka bogate osobe:

30

Oigledno je da su svi ovi dijagrami veoma, veoma pojednostavljeni. Svi imaju trokove ivota, moraju da jedu, stanuju i oblae se. Dijagrami pokazuju gotovinski tok u ivotu siromane, osrednje ili bogate osobe. Taj gotovinski tok pria priu. To je pria o tome na koji nain osoba rukuje novcem, ta radi s novcem koji dobije u ruke. Onu priu o najbogatijim ljudima Amerike ispriao sam da bih ilustrovao greku u razmiljanju tako velikog broja Ljudi. Greka je u verovanju da e novac reiti sve probleme. To je razlog to se najeim svaki put kad mi Ljudi upute pitanje kako da se jo bre obogate. Ili, odakle da ponu. esto ujem: ,,Imam dugove i moram da ponem da zaraujem vie para." Medutim, vie para esto ne reava problem: tavie, moe i da ga uvea. Novac esto ini oiglednima nae tragine ljudske mane. On esto ukazuje na ono to ne znamo. Zbog toga se suvie esto dogaa da se Ljudi koji iznenada dou do velike gotovine recimo, dobiju nasledstvo, poviicu ili premiju na lutriji ubrzo ponovo nau u istim finansijskim problemima, katkada ak i gorim od onih u kojima su bili pre no to su dobili novac. Novac samo akcentuje obrazac gotovinskog toka koji se odvija u vaoj glavi. Ako taj obrazac kae da valja da potroite sve to vam dopadne aka, porast gotovine e najverovatnije rezultovati porastom troenja. Odatle i poslovica da se ,,budala i njegove pare brzo rastaju". Mnogo puta sam rekao da u kolu idemo da bismo stekli kolsko i profesionalno znanje, a i jedno i drugo je veoma vano. Uimo kako da zaradimo uz pomo svoje profesije. ezdesetih godina, kada sam ja iao u srednju kolu, ako je neko imao odline ocene, Ljudi bi gotovo odmah pretpostavili da e taj sjajan ak postati lekar. esto niko nije ni pitao dete da li eli da se bavi medicinom. To se uzimalo zdravo za gotovo, jer je re bila o profesiji s izgledima na najveu finansijsku korist. Danas se lekari suoavaju s finansijskim neprilikama koje ne bih poeleo ni svom najgorem neprijatelju: osiguravajue kompanije preuzimaju kontrolu nad njihovim poslovanjem, upravljaju zdravstvenom zatitom, drava intervenie, svako ima pravo da ih tui za nesavesno leenje,... i jo more toga. Dananji klinci ele da budu koarkake zvezde, igrai golfa poput Tajgera Vudsa, kompjuterski magovi, filmske i rok zvezde, misice i misteri lepote ili trgovci iz Vol strita, naprosto zato to je to ono sa ime idu slava, novac i presti. To je i razlog to je danas tako teko motivisati decu u koli, jer im je jasno da profesionalni uspeh vie nije vezan iskljuivo za akademski uspeh, kao to je nekada bilo. Budui da studenti sa fakulteta izlaze nevini finansijama, milioni obrazovanih Ljudi uspeno se bave svojim profesijama, ali se kasnije ipak nau u finansijskim nedaama. Rade jo napornije, ali ne napreduju. Ono to nedostaje njihovom obrazovanju nije znanje kako da zarade novac ve kako da ga potroe
31

ta da rade s njim poto ga zarade. To se naziva finansijskom sposobnou ta radite s novcem kada ga zaradite, kako se uvate da vam ga drugi ne oduzmu, koliko dugo uspevate da ga zadrite, i koliko dobro taj novac radi za vas. Veina Ljudi ne ume da kae otkud im finansijski problemi, jer ne razume gotovinski tok. Osoba moe da bude visoko obrazovana, uspena u svojoj profesiji i finansijski nepismena. Takvi Ljudi esto rade napornije nego to im je potrebno jer su nauili kako se naporno radi, ali ne i kako da nateraju novac da radi za njih. Pria o tome kako se traganje za finansijama iz snova pretvara u finansijski komar Sliku po sliku, prei emo obrazac koji formiraju Ljudi koji vredno i naporno rade. Tek venan, srean, visokoobrazovan par poinje da ivi zajedno, u jednom od svojih skuenih iznajmljenih stanova. Odmah shvataju da tede novac, jer dvoje mogu da ive od novca koji je ve odvajalo jedno. Problem je u tome to je stan tesan. Odluuju da tede da bi kupili kuu svojih snova, u kojoj e izroditi decu. Sad imaju dva prihoda i poinju da se usredsreuju na svoje karijere. Njihovi prihodi poinju da rastu. Rastom prihoda...

32

33

Za veinu Ljudi porez predstavlja prvu stavku trokovnika. Mnogi misle da je to porez na prihod, ali, za najvei broj Amerikanaca, najvei namet predstavlja socijalno osiguranje. Zaposlenom se ini da socijalno osiguranje, udrueno sa zdravsrvenim, iznosi nekih sedam i po odsto, ali je u stvari re o itavih petnaest procenata, budui da poslodavac mora da parira iznosu koji se odvaja za socijalno. U sutini, to je novac koji vam poslodavac ne moe dati. Povrh svega, i dalje morate da plaate porez na deo prihoda koji se od vae plate odbija na ime socijalnog osiguranja, onaj deo koji nikada ne primate jer odlazi direktno socijalnom. Potom raste i njihova pasiva.

34

Ovo emo najbolje da demonstriramo ako se vratimo mladom paru. Kao rezultat porasta njihovih prihoda, raa se odluka da odu i
35

kupe svoju kuu iz snova. Kupivi kuu, poinju da plaaju jo jedan porez, koji se naziva porez na imovinu. Zatim kupuju nova kola, nov nametaj i nove kune aparate koji pristaju novoj kui. Sledi naglo buenje iz snova i spoznaja da je njihova kolona pasive puna hipotekarskog duga i dugova napravljenih kreditnim karticama. Sada su zarobljeni u trci pacova. Dolazi i dete. Rade jo vie. Proces se ponavlja. Vie novca i vei porez, to se naziva jo i jezom izazvanom pomeranjem poreskog razreda navie. Potom dobijaju kreditnu karticu. Upotrebljavaju je. Prelaze dozvoljeni maksimum. Kompanija ija je kartica zove ih i kae da njihovo najvee ,,imanje", njihov dom, dobija u vrednosti. Nudi im zajam za ,,konsolidovanje rauna", jer su izuzetno kreditno sposobni, i kae kako inteligentan postupak podrazumeva namirivanje potroakog duga optereenog visokom kamatom, i to isplatom celog iznosa s kreditne kartice. Uz to, interes na kuu se odbija od poreza. Padaju na to, i otplauju one kreditne kartice s visokom kamatom. Malo lake diu. Kreditne kartice su isplaene. Svoj potroaki dug su sada pretvorili u hipoteku na kuu. Rate su neto nie jer su rok otplate produili na trideset godina. To je bilo pametno. Komija ih poziva da zajedno odu u kupovinu poela je rasprodaja u ast Dana seanja na poginule. ansa da se utedi neto novca. Kau sebi da nee nita kupovati, da idu samo da razgledaju. Ali, za svaki sluaj, stavili su u novanik svoju novu kreditnu karticu. Neprestano naleem na ovaj mladi par. Njihova imena se menjaju, ali finansijska dilema je ista. Dolaze da uju ta ja to imam da kaem. Pitaju me: ,,Moete li nam rei kako da zaradimo vie novca?" Njihove potroake navike su ih naterale da tragaju za veim prihodima. Oni i ne znaju da se nevolja zapravo krije u nainu troenja novca koji imaju i da je to stvarni uzrok njihovih fmansijskih problema. On je prouzrokovan njihovom finansijskom nepismenou i nerazumevanjem razlike izmeu aktive i pasive. Viak novca retko kada reava neije novane probleme. Njih reava inteligencija. Ima jedna izreka koju jedan moj prijatelj uvek kae onima koji zapadnu u dugove. ,,Ako zakljui da sam sebi kopa rupu... prestani da kopa." Kao detetu, moj otac mi je esto govorio da Japanci uvek imaju na umu tri sile: ,,Silu maa, dragulja i ogledala." Ma simbolizuje snagu oruja. Amerika je potroila silne milijarde dolara na naoruanje i zahvaljujui tome predstavlja najveu vojnu silu na svetu. Dragulj simbolizuje snagu novca. Ima donekle istine u onome: ,,Seti se zlatnog pravila. Onaj koji ima zlato diktira pravila." Ogledalo simbolizuje snagu samospoznaje. To spoznavanje sebe, prema japanskoj legendi, bilo je najvie cenjeno od ovo troje.
36

Siromani i srednja klasa suvie esto doputaju da ih kontrolie snaga novca. Jednostavnim ustajanjem i sve napornijim radom, ne pitajui se ima li ikakvog smisla, bukvalno pucaju sebi u nogu svakog jutra kad odlaze na posao. Ne razumevajui u potpunosti novac, ogromna veina Ljudi dozvoljava strahotnoj snazi novca da ih kontrolie. Snaga novca je iskoriena protiv njih. Kad bi upotrebili snagu ogledala, upitali bi se: ,,Ima li ovo smisla?" Suvie esto, umesto da poveruje svojoj unutranjoj mudrosti, geniju u sebi, veina Ljudi pusti da ih gomila povue. Radi neto zbog toga to to rade i drugi. Povinuju se, radije no da postavljaju pitanja. esto tupavo ponavljaju ono to im je reeno. Ideje kao to su ,,proirite investicije" ili ,,va dom je vae imanje". ,,Va dom je vaa najvea investicija." ,,Odbie vam od poreza zbog toga to vam se poveava dug." ,,Naite siguran posao." ,,Nemojte praviti greke." ,,Nemojte rizikovati." Kau da je strah od javnog istupanja kod mnogih jai nego strah od smrti. Psihijatri tvrde da je taj strah izazvan strahom od ostrakizma, strahom od iznoenja svog miljenja, strahom od kritike, strahom od izoptavanja. Strah od toga da budu drugaiji veinu Ljudi spreava da potrae nove naine reavanja svojih problema. Zbog toga je moj obrazovani otac govorio da Japanci najvie cene silu ogledala, jer mi Ljudi jedino pogledom u ogledalo otkrivamo istinu. A strah je glavni razlog to mnogi kau da valja ,,igrati na sigurno". To vai za sve, bilo da je re o sportu, sentimentalnim vezama, karijeri, novcu. Isti taj strah, strah od ostrakizma, tera Ijude da se povinuju i da ne postavljaju nikakva pitanja u pogledu opteprihvaenih miljenja ili popularnih trendova. ,,Va dom je vae imanje." ,,Dobijte zajam za konsolidaciju rauna i izvucite se iz dugova." ,,Radite vie." ,,To je unapreenje." ,,Jednog dana, biu potpredsednik." ,,tedite novac." ,,Kada dobijem poviicu, kupiemo veu kuu." ,,Investiciona banka je siguma." ,,Ovih lutaka vie nema na zalihama, ali sluajno pozadi imam jednu po koju muterija nije dola." Mnogi veliki fmansijski problemi nastali su zbog povoenja za gomilom i pokuaja da se odri korak s prvim komijom. Povremeno nam je svima potrebno da se pogledamo u ogledalo i iskreno se obratimo svojoj unutranjoj mudrosti, radije nego svojim strahovima. Sa svojih esnaestak godina, Majk i ja smo poeli da imamo problema u koli. Nismo mi bili loi klinci. Samo smo poeli da se odvaja mo od gomile. Posle nastave i vikendom, radili smo za Majkovog oca. Nas dvojica smo esto, nakon posla, sate provodili samo sedei za stolom dok je njegov otac drao sastanke sa svojim bankarima, advokatima, raunovoama, brokerima, investitorima, direktorima i slubenicima. Gledali smo kako ovek koji je sa trinaest godina napustio kolu izdaje nareenja, daje instrukcije i postavlja pitanja obrazovanim ljudima. Skakali su na svaki njegov
37

mig i povlaili se kad se nije slagao s njima. To je bio ovek koji se nije povodio za gomilom. To je bio ovek koji je mislio svojom glavom i gnuao se rei: ,,Moramo da radimo na ovaj nain, jer svi drugi rade tako." Takoe, mrzeo je izraz ,,ne mogu". Ako ste hteli da uradi neto, bilo je dovoljno da kaete: ,,Mislim da ti to ne moe." Majk i ja smo vie nauili sedei sa strane na njegovim sastancima nego tokom svih godina kolovanja, ukljuujui i one provedene na koledu. Majkov otac nije imao kolsko obrazovanje, ali je zato bio finansijski obrazovan, a njegov uspeh je bio rezultat toga. ,,Inteligentna osoba zapoljava ijude inteligentnije od sebe'", obiavao je da ponavlja. I tako smo Majk i ja imali privilegiju da satima sluamo i u tom procesu uimo od inteligentnih Ljudi. Meutim, upravo zbog toga nijedan od nas dvojice nije mogao da se sloi sa standardnim dogmama koje su propovedali nai profesori. A to je prouzrokovalo probleme. Kad god bi profesor rekao: ,,Ako ne dobijete dobre ocene, nee vam dobro ii u stvarnom svetu", Majk i ja bismo samo podigli obrve. Kad su nam rekli da se pridravamo ustanovljenih procedura i ne odstupamo od pravila, shvatili smo da taj proces kolovanja zapravo gui kreativnost. Poeli smo da shvatamo zato nam je na bogati otac rekao da je kola smiljena tako da proizvodi dobre slubenike, a ne poslodavce. Tu i tamo, Majk i ja bismo svoje profesore pitali o primenljivosti onoga to smo uili, ili zato nikada ne uimo o novcu i kako on funkcionie. Na ovo poslednje pitanje esto smo dobijali odgovor da novac nije vaan i da e, ako se budemo isticali obrazovanjem, on doi sam od sebe. to smo vie znali o moi novca, sve vie smo se udaljavali od profesora i ostalih aka. Moj visokoobrazovani otac nikada me nije pritiskao zbog ocena. esto sam se pitao otkud to. Meutim, poeli smo da se svaamo zbog novca. U esnaestoj godini ivota verovatno sam se bolje razumeo u fmansije nego moji roditelji. Umeo sam da vodim knjige, sluao sam raunovoe koje su se bavile izraunavanjem poreza, korporativne advokate, bankare, trgovce nekretninama, investitore itd. Moj otac je razgovarao s profesorima. Jednog dana, otac mi je priao kako je naa kua njegova najvea investicija. Kad sam mu pokazao zato se ne slaem s tim njegovim miljenjem, izmeu nas je dolo do ne ba prijatne rasprave. Dijagram koji sledi ilustmje razliku shvatanja koja su moja dva oca imala o svojim kuama. Jedan je svoju kuu smatrao imanjem, a drugi je smatrao pasivom.
38

Seam se da sam svom ocu nacrtao ovaj dijagram, elei da mu prikaem gotovinski tok. Takoe sam mu prikazao trokove vezane za posedovanje kue. Vea kua je znaila i vee trokove i gotovinski tok se neprestano kretao izlaznom linijom kroz kolonu trokova.

39

Jo uvek zagovaram stanovite da kua nije aktiva. A znam da je ona najvei san mnogih Ljudi, i njihova najvea investicija. Naposletku, posedovati sopstvenu kuu je bolje nego ne posedovati nita. Ja naprosto nudim alternativan nain gledanja na ovu popularnu dogmu. Ako bismo moja supruga i ja bili u prilici da kupimo veu i raskoniju kuu, shvatili bismo da ona ne bi bila aktiva ve pasiva, budui da bi nam odnosila novac iz depa. Naveu i argumente. Uopte ne oekujem da se veina sloi s njima, jer je lepa kua stvar oseanja. A kada je novac u pitanju, jaka oseanja imaju tendenciju da smanjuju fmansijsku inteligenciju. Iz linog iskustva znam da novac ima naina da svaku odluku uini emocionalnom. 1. Kad je re o kuama, ukazujem na to da veina Ljudi celog veka plaa za kuu koju nikada ne poseduje. Drugim reima, veina svakih nekoliko godina kupuje novu kuu, diui svaki put novi zajam na trideset godina da bi otplatila prethodnu. 2. Mada Ljudi dobijaju poreske olakice na kamatu za otplatu hipoteke, sve svoje trokove plaaju dolarima koji im ostanu poto plate porez. ak i kad otplate hipoteku.
40

3. Porezi na imovinu. Roditelji moje supruge bili su okirani kad je njihov porez na imovinu dostigao hiljadu dolara meseno. To se desilo nakon njihovog penzionisanja; poveanje je predstavljalo pritisak na njihov penzioni budet i, mada nerado. reili su da se presele. 4. Vrednost kuama ne raste uvek. Sada je 1997; imam prijatelje koji duguju milion dolara za kuu koju danas mogu da prodaju za svega sedamsto hiljada. 5. Proputene anse predstavljaju najvee gubitke. Ako vam je novac zarobljen u kui, moete biti primorani da napornije radite jer novac nastavlja da istie kroz kolonu trokova. umesto da pritie kroz kolonu aktive, to je klasian obrazac gotovinskog toka srednje klase. Kada bi mladi par u poetku unosio vie novca u aktivu, kasnije bi mu bilo lake, naroito ukoliko planira da poalje dete na koled. Njihova aktiva bi rasla i pomogla bi da se pokriju trokovi. Kua i suvie esto slui samo kao sredstvo za dizanje zajma za koji se garantuje njenim otplaenim delom, kako bi se platili nagomilani trokovi. Sve u svemu, krajnji rezultat donoenja odluke da se poseduje kua koja je suvie skupa umesto da se na vreme otpone s investiranjem, na pojedinca utie na najmanje tri sledea naina: 1. Gubi se vreme za koje bi ostala aktiva mogla da dobije veu vrednost. 2. Gubi se dodatni kapital, koji bi mogao da se investira umesto da slui za otplaivanje visokih trokova odravanja vezanih direktno za kuu. 3. Gubi se obrazovanje. Vrlo esto, Ljudi raunaju svoju kuu, uteevinu i penzioni plan kao jedino to imaju u koloni aktive. Budui da nemaju novca za investicije, naprosto ne investiraju. To ih kota iskustva u investiranju. Veina nikada ne postane ono to u svetu investicija nazivaju ,,sofisticiranim investitorima". A najbolje investicije se obino prodaju upravo ,,sofisticiranim investitorima", koji ih potom prodaju ljudima koji igraju na sigurno. Lini finansijski obraun mog obrazovanog oca najbolje prikazuje ivot nekoga ko je zarobljen u trci pacova. Njegovi rrokovi, kako izgleda, dre korak s njegovim prihodima, nikada mu ne dozvoljavajui da investira u aktivu. Rezultat toga je da je njegova pasiva kao to su hipoteka i dugovanja na ime kreditnih kartica vea od njegove aktive. Slika koja sledi vredna je hiljadu rei:

41

42

S druge strane, finansijski obraun mog bogatog oca odraava rezultat ivota posveenog investicijama i smanjivanju pasive:

Pregled finansijskog obrauna bogatog oca otkriva zato bogati postaju jo bogatiji. Kolona aktive generie vie nego dovoljno prihoda za pokrivanje trokova, s bilansom koji se reinvestira u istu tu kolonu. Kolona aktive nastavlja da raste i, stoga, prihodi koje donosi rastu zajedno s njom.

43

Srednja klasa se nalazi u stanju konstantne fmansijske borbe. Njen prihod potie prvensrveno od plate, a poveanje plate sa sobom nosi poveanje poreza. Trokovi imaju tendenciju da se poveavaju jednakim inkrementom kao i plata; oruda i fraza ,,trka pacova". Srednja klasa svoju kuu tretira kao svoju primarnu aktivu, umesto da investira u aktivu koja proizvodi prihod.

44

Ovaj obrazac u kojem se kua tretira kao investicija i filozofija da poviica plate znai da moete kupiti veu kuu ili troiti vie predstavljaju osnovu dananjeg prezaduenog drutva. Proces poveanog troenja baca porodice u jo vei dug i goru fmansijsku neizvesnost, ak i ako napreduju na poslu i redovno dobijaju platu. Re je o ivotu visokog rizika, izazvanom loim finansijskim obrazovanjem. Masovno gubljenje zaposlenja devedesetih godina kresanje trokova biznisa obelodanilo je stvarnu finansijsku krhkost srednje klase. Odjednom se penzioni planovi kompanija zamenjuju planovima 401k. Socijalno osiguranje je oigledno u nevolji i na njega se ne moe gledati kao na izvor penzije. U redove pripadnika srednje klase uselila se panika. Dobra strana svega toga je da mnogi danas shvataju postojanje ovih problema i poinju da ulaze u poslove s investicionim bankama (kompanijama). Ovo poveanje investicija je umnogome odgovorno za veliku guvu koju viamo na berzi. Danas se formira sve vie zajednikih investicija (uzajamnih fondova), kao odgovor na zahtev srednje klase. Zajedniko investiranje, kroz investicione banke ili kompanije, popularno je jer predstavlja sigumost. Proseni kupci takvih investicija prezauzeti su radom kojim plaaju porez i otplauju hipoteku, stvaraju uteevinu za kolovanje dece i plaaju svoje kreditne kartice. Nemaju vremena da ue kako se investira, stoga se oslanjaju na ekspertizu strunjaka iz investicione kompanije. Takoe, budui da ta kompanija podrazumeva mnogo razliitih
45

vrsta investiranja, veruju da je njihov novac sigurniji jer je ,,diversifikovan" (raznovrsno uloen). Ova grupa obrazovanih pripadnika srednje klase dri se dogme o ,,diversifikovanju" koju nameu brokeri iz investicionih kompanija i fmansijski planeri. Igrati na sigurno. Izbegavati rizik. Stvarna tragedija je u tome to pomanjkanje fmansijskog obrazovanja stvara rizik s kojim se suoavaju proseni pripadnici srednje klase. Razlog to moraju da igraju na sigumo jeste taj to su njihove finansijske pozicije u najeem sluaju slabe. Njihov zakljuni raun nije u ravnotei. Krcati su pasivom, bez stvarne aktive koja bi stvarala prihode. Tipino, njihov jedini izvor prihoda je plata. Njihov ivot postaje u celosti zavisan od njihovog poslodavca. Prema tome, kad naie pravi ,,posao ivota", ti isti Ljudi ne mogu da iskoriste priliku koja im se prua. Moraju da igraju na sigurno. naprosto zato to mnogo rade, oporezovani su do maksimuma i do gue u dugovima. Kao to sam rekao na poetku ovog poglavlja, najvanije pravilo jeste poznavanje razlike izmeu aktive i pasive. im shvatite tu razliku, koncentriite svoje napore iskljuivo na kupovanje aktive koja stvara prihod. To je najbolji nain da se krene putem bogaenja. Ustrajte u tome, i vaa kolona aktive e rasti. Usredsredite se na odravanje niske pasive i trokova. Na taj nain e vie novca moi kontinuirano da pritie u aktivu. Ubrzo, baza aktive e biti tako duboka da ete moi sebi da priutite da se latite i spekulativnijih investicija, onih koje mogu da vrate sto odsto uloenog kapitala, ali i mnogo vie od toga. Investicije vredne pet hiljada dolara ubrzo se pretvore u milion ili vie. Investicije koje srednja klasa naziva ,,suvie rizinim". Nedostatak finansijske inteligencije, koji poinje fmansijskom nepismenou, jeste ono to ini osobu uplaenom od ,,suvie rizika". Ako radite ono to rade mase, dobijate sledeu sliku.

46

Vai radni napori kao zaposlenog koji radi za nekog drugog izgledaju uglavnom ovako:
47

1. Radite za nekoga drugog. Veina Ljudi, radei za plaru, doprinosi bogaenju vlasnika firme ili deoniara. Vai napori i uspesi pomoi e da vlasnik firme bude uspean i da bezbrino eka penziju. 2. Radite za dravu. Ona uzima svoj deo vae plate jo pre no to je vi i vidite. Radei jo napornije, samo poveavate iznos koji vam se od strane drave odbija na ime poreza najvei broj Ljudi od januara do maja radi iskljuivo za dravu. 3. Radite za banku. Posle poreza, sledei troak po veliini obino je vaa hipoteka i dug napravljen kreditnom karticom. Kada se trudite da radite vie i bolje, stvara se sledei problem: svako od ovo troje uzima vei deo tih vaih poveanih napora. Morate da nauite kako da ti napori donose korist direktno vama i vaoj porodici. Poto ste se koncentrisali na to da brinete o sopstvenom poslu, kako odreujete svoje ciljeve? Najvei broj Ljudi mora da se i dalje bavi svojom profesijom i oslanja na platu da bi sticao aktivu. S porastom aktive, kako se odreuju razmere uspenosti? U kom trenutku neko shvata da je bogat, da poseduje bogatstvo? Kao to imam sopstvene definicije aktive i pasive, tako imam i svoju definiciju bogatstva. Zapravo, pozajmio sam je od oveka po imenu Bakminster Fuler. Jedni ga nazivaju arlatanom, a drugi ivim genijem. Pre mnogo godina zatalasao je svet arhitekture zahtevom za patentiranje neega to se zvalo geodezijska kupola. Meutim, Fuler je u svojoj molbi rekao i neto o bogatstvu. Isprva to zvui prilino zbunjujue, ali poto se proita nekoliko puta poinje da dobija smisao: Bogatstvo je sposobnost osobe da preivi toliko i toliko dana unapred... ili, ako bih danas prestao da radim, koliko dugo bih mogao da preivim? Za razliku od neto vrednosti razlike izmeu vae aktive i pasive, koja je esto krcata skupim glupostima i miljenjima o tome zbog ega su stvari vredne ova definicija stvara mogunost razvijanja istinski tane mere. Sada bih mogao da izmerim i stvarno saznam kako stojim u pogledu svog cilja da postanem finansijski nezavisan. Premda neto vrednost esto ukljuuje i aktivu koja ne proizvodi gotovinu, poput stvari koje ste kupili a koje sada ame u garai, bogatstvo se meri iznosom novca proizvedenog novcem i, prema tome, i vaa mogunost finansijskog opstanka. Bogatstvo je merilo gotovinskog toka iz kolone aktive u poreenju s kolonom trokova. Upotrebiemo jedan primer. Recimo da gotovinski tok iz moje aktive iznosi hiljadu dolara meseno. A moji meseni trokovi su dve hiljade dolara. Koliko je moje bogatstvo? Vratimo se na defmiciju Bakminstera Fulera. Po njoj, koliko dana unapred mogu da preivim? Uzmimo da mesec ima trideset dana. Po toj definiciji, imam gotovinski priliv dovoljan za pola meseca.
48

Kad gotovinski priliv iz moje aktive bude iznosio dve hiljade dolara, biu imuan. Prema tome, jo uvek nisam bogat, ali sam imuan. Svakog meseca imam prihod koji potie od aktive i koji u potpunosti pokriva moje mesene trokove. Ukoliko elim da poveam te trokove, prvo moram da poveam gotovinski priliv iz aktive da bih sauvao ovaj nivo bogatstva. Imajte na umu da vie ne zavisim od plate. Usredsredio sam se na izgradnju aktive, uspean sam u tome i to me ini finansijski nezavisnim. Ako bih danas dao otkaz na poslu, bio bih u stanju da gotovinskim prilivom iz aktive pokrijem svoje mesene trokove. Moj sledei cilj je da imam viak gotovinskog priliva iz aktive, koji u ponovo da uloim u aktivu. to vie novca odlazi u aktivu, ona postaje sve vea. to je moja aktiva vea, raste moj gotovinski priliv. A dokle god su moji trokovi manji od gotovinskog priliva iz aktive. postajau sve bogatiji, sa sve veim i veim prihodima iz drugih izvora, a ne od svog fizikog rada. Dok se proces reinvestiranja nastavlja, na dobrom sam putu da postanem bogat. Prava defmicija bogatstva je u oku posmatraa. Nikada ne moete da budete suvie bogati. Samo upamtite ova jednostavna opaanja: Bogati kupuju aktivu. Siromani imaju samo trokove. Srednja klasa kupuje pasivu za koju veruje da je aktiva. Prema tome, kako da ponem da gledam svoja posla? ta je odgovor? Posluajte osnivaa Mekdonaldsa.

49

TREA LEKCIJA

GLEDAJTE SVOJA POSLA


Rej Krok, osniva Mekdonaldsa, zamoljen je 1974. da govori studentima poslovne kole pri Teksaskom univerzitetu u Ostinu. Moj dragi prijatelj Kit Kaningem bio je tada jedan od tih studenata. Nakon snanog i inspirativnog govora, po zavretku asa, studenti su zamolili Reja da im se pridrui u njihovom omiljenom sastajalitu na ai piva. Rej je ljubazno prihvatio. ,,Kakvim se ja poslom bavim?" upitao je Rej kada je cela grupa sedela u kafiu s pivom u ruci. ,,Svi su se nasmejali", priao je Kit. Veina srudenata je mislila da se Rej ali s njima." Niko nije odgovorio, te je Rej ponovio pitanje. ,,Kakvim poslom mislite da se ja bavim?" Studenti su se opet nasmejali i jedan se konano ohrabrio da uzvikne: ,,Rej, ima li na svetu neko ko ne zna da se ti bavi prodajom hamburgera?" Rej se zadovoljno nasmejao. ,,I mislio sam da ete to rei." Zastao je, a potom brzo rekao: ,,Dame i gospodo, ja se ne bavim prodajom hamburgera. Moj biznis su nekretnine." Kit je priao da je Rej proveo dosta vremena objanjavajui svoje stanovite. Mada je znao da je, prema utvrenom poslovnom planu, prodavanje licenci za prodaju hamburgera na odreenim teritorijama njegov osnovni biznis, nikada nije izgubio iz vida lokaciju svake pojedine franize. Znao je da su nekretnina i njena lokacija od presudnog znaaja za uspeh svake franize. U osnovi, osoba koja je kupovala franizu istovremeno je za Krokovu organizaciju kupovala i plaala plac na kome se franiza nalazila. Danas je Mekdonalds najvei iskljuivi vlasnik nekretnina na svetu, koji poseduje vie i od same Katolike crkve. U njegovom vlasnitvu su neke najvrednije raskrsnice i uglovi ulica u Americi, ali i u ostalim delovima sveta. Kit je rekao da je to bila jedna od najvrednijih lekcija koje je u ivotu dobio. On danas poseduje lanac perionica automobila, ali njegov biznis su zapravo placevi na kojima se te perionice nalaze. Prethodno poglavlje smo zavrili dijagramima koji ilustruju kako veina Ljudi radi za sve, samo ne za sebe. Prvo rade za vlasnika kompanije, zatim za dravu (preko poreza). i naposletku za banku koja je vlasnik njihove hipoteke. Kad sam bio klinac, u naem kraju nije bilo Mekdonaldsovih restorana. Ipak, moj bogati otac se porrudio da Majka i mene naui
50

istom onome o emu je Rej Krok govorio na teksaskom Univerzitetu. To je trea tajna bogatih. Ona glasi: ,,Gledajte svoja posla." Finansijske nedae su direktan rezultat toga to Ljudi celog ivota rade za nekoga drugog. Mnogi na kraju svog radnog veka nee imati nita. Opet je slika vredna hiljadu rei. Ovo je dijagram obrauna prihoda i bilansa koji najbolje opisuju savet Reja Kroka:

51

Na sadanji obrazovni sistem usredsreen je na to da priprema mlade za dobijanje dobrih poslova za koje je potrebno kolsko znanje. Njihov ivot e se okretati oko plate ili, kao to smo ranije opisali, oko kolone prihoda. A poto steknu kolsko znanje, odlaze na vie nivoe obrazovanja na kojima razvijaju profesionalne sposobnosti. Ue da postanu inenjeri, naunici, kuvari, policajci, umetnici. pisci. i tako dalje. Njihove profesionalne vetine omoguavaju im da postanu deo radne snage i rade za platu. Postoji velika razlika izmeu vae profesije i vaeg biznisa. esto pitam Ijude: ,,Kojim se biznisom bavite?" A oni kau: ,,O, ja sam bankar." Potom ih pitam da li to znai da poseduju banku. Odgovor obino glasi: ,,Ne, samo radim za nju." U tom sluaju, posredi je brkanje profesije s biznisom. Mogue je da je re o profesiji bankara, ali to jo uvek nije sopstveni biznis. Rej Krok je vrlo jasno naglasio razliku izmeu njegove profesije i biznisa. Profesija je uvek bila ista: bio je prodavac. U jednom trenutku je prodavao miksere za milk ejk, da bi ubrzo preao na trgovinu franizama za prodaju hamburgera. Meutim, dok je njegova profesija bila trgovina franizama, njegov biznis je bio kupovina nekretnina koje donose prihode. Problem sa kolom je to to esto postanete ono to uite. Prema tome, ako uite, recimo, kulinarstvo, postajete kuvar. Ako studirate pravo, postajete advokat, a ako uite automehaniku, to vas ini automehaniarem. Ono to je u celoj stvari pogreno, to je to mnogi zaboravljaju da valja da gledaju svoja posla. Provedu ceo vek brinui se o tuim poslovima i poveavajui tue bogatstvo. Da bi stekla finansijsku sigurnost, osoba mora da gleda svoja posla. Va biznis se vrti oko vae aktive, umesto oko kolone prihoda. Kao to sam ve rekao, pravilo broj 1 jeste poznavanje razlike izmeu aktive i pasive i potreba kupovine aktive. Bogati se usredsreuju na svoju kolonu aktive, a svi ostali na svoj obraun prihoda. Zbog toga esto ujemo: ,,Potrebna mi je poviica." ,,Da mi je da dobijem unapreenje." ,,Nastaviu kolovanje, kako bih mogao da dobijem bolji posao." ,,Radiu prekovremeno." ,,Moda bih mogao da naem i neki dodatni posao." ,,Za dve nedelje dajem otkaz. Naao sam bolje plaen posao." U nekim krugovima, ovo su razumne ideje. Pa ipak, ako sluate Reja Kroka, jo uvek ne gledate svoja posla. Sve ove ideje su i dalje usmerene ka koloni prihoda, tako da osoba moe da povea svoju finansijsku sigurnost iskljuivo ako dodatni novac upotrebi za kupovinu aktive koja e joj donositi prihode. Primarni razlog to je veina Ljudi fiskalno konzervativna to znai, ,,ne mogu sebi da priutim rizike" jeste taj to nemaju finansijsku osnovu. Moraju grevito da se dre posla. Moraju da igraju na sigurno. Kad je kresanje trokova postalo ,,in" postupak, milioni radnika
52

su otkrili da ih njihovo takozvano najvee imanje, njihova kua, upropaava. Njihova aktiva, zvana kua, i dalje ih je stajala novca svakog meseca. Automobil, drugo ,,imanje", takoe ih je ive jeo. One palice za golf ostavljene u garai vie nisu vredele hiljadu dolara, koliko su bile plaene. Bez posla koji im je davao sigurnost, nisu imali na ta da se oslone. Ono za ta su verovali da predstavlja aktivu nije moglo da im pomogne da prebrode fmansijsku krizu. Pretpostavljam da je veina nas nekad u banci popunila molbu za kredit za kupovinu kue ili automobila. Pogled u kolonu ,,neto vrednost" uvek je zanimljiv. Zanimljiv, zbog onoga to ustaljena bankovna i raunovodstvena praksa omoguava ljudima da smatraju aktivom. Jednog dana, moj fmansijski poloaj se nije inio dovoljno dobrim za dobijanje zajma. Zato sam u kolonu aktive, da bih pojaao cifru, dodao svoje nove palice za golf, kolekciju umetnikih dela, knjige, stereo, televizor, Armanijeva odela, rune satove, cipele i ostale line stvari. Meutim, odbili su me zbog mog velikog ulaganja u nekretnine. Odboru za dodelu zajma nije se dopadalo to to sam zaraivao mnogo para izdavanjem stanova u zgradama koje sam posedovao. Hteli su da znaju zbog ega nemam normalan posao koji donosi platu. Nisu pitali odakle Armanijeva odela, palice za golf ili kolekcija umetnikih dela. ivot je ponekad teak kad se ne uklapate u ,,standardan" profil. Najeim se kad god mi neko kae da je njegova neto vrednost milion dolara, ili sto hiljada, ili bilo koliko. Jedan od glavnih razloga to neto vrednost nije tana jeste taj to vama nametnu porez na dobit onog trenutka kad ponete da prodajete svoju aktivu. Zato mnogi zapadnu u ozbiljne fmansijske nevolje kad im ponestane prihoda. Da bi dobili gotovinu, prodaju aktivu. Pre svega, njihova lina imovina se uglavnom moe prodati tek za deo one vrednosti koja je navedena u linom bilansu. Ili, ako uspeju da prodajom ostvare dobit, ta dobit biva oporezovana. Drava opet uzima svoj deo kolaa, smanjujui tako iznos koji bi ljudima pomogao da se izvuku iz dugova. Zbog toga ja uvek kaem da je neija neto vrednost esto ,,manje vredna" nego to taj neko misli. Ponite da gledate svoja posla. Zadrite zaposlenje, ali ponite da kupujete stvarnu aktivu, a ne pasivu ili line stvari koje gube vrednost im ih iznesete iz prodavnice. Vrednost novog automobila opada za dvadeset pet procenata onog asa kad startujete motor da biste ga odvezli s prodajnog placa. Automobil nije prava aktiva, ak i ako vam va bankar dozvoli da ga ubeleite kao takvog. Moja nova palica za golf s titanijumskom glavicom, koju sam platio etiri stotine dolara, pala je na sto pedeset dolara onog asa kad sam zamahnuo njome. Odraslima: odravajte nizak nivo trokova, smanjite pasivu i marljivo gradite temelj solidne aktive. Vano je da roditelji svoju
53

decu na vreme, dok se jo nisu osamostalila, naue razlici izmeu aktive i pasive. Valja da ih navedu da ponu s gradnjom solidne aktive pre nego to krenu u ivot van roditeljske kue, stupe u brak, kupe kuu, dobiju decu i zaglave se u nekom fmansijskom kripcu, grevito se drei zaposlenja i kupujui sve na kredit. Viam mnogo mladih parova koji se venaju i zarobe nainom ivota koji im tokom najveeg dela njihovog radnog veka ne dozvoljava da se izvuku iz dugova. U veini sluajeva, im dete ode svojim putem, roditelji shvate da se nisu adekvatno pripremili za penziju i poinju da se dovijaju kako da na brzinu skupe neto uteevine. Potom se njihovi sopstveni roditelji razbole i oni se nau suoeni s novim odgovornostima. Koja je to aktiva koju vam predlaem da steknete? U mom svetu, prava aktiva spada u nekoliko razliitih kategorija: 1. Poslovi koji ne iziskuju moje prisustvo. Ja sam vlasnik, ali njima upravljaju ili ih vode neki drugi Ljudi. Kad bih morao da radim tamo, to ne bi bio biznis. To bi onda postalo zaposlenje. 2. Hartije od vrednosti. 3. Obveznice. 4. Investicione kompanije. 5. Nekretnine koje donose prihod. 6. Menice (dunike). 7. Autorska prava od intelektualnog vlasnitva kao to su muzika, skripta, patenti. 8. I sve ostalo to ima vrednost, donosi prihod ili je cenjeno na tritu. Kao malog deaka, moj obrazovani otac me je podsticao da naem siguran posao. Moj bogati otac me je, s druge strane, podsticao da ponem da stiem aktivu koju volim. ,,Ako je ne voli. nee voditi rauna o njoj." Skupljao sam nekretnine prosto zato to volim graevine i zemlju. Volim da ih kupujem. Mogao bih da ih razgledam celog dana. Kad nastanu problemi, oni nisu tako strani da bih ja zbog njih poeo manje da volim nekretnine. Oni koji nekretnine ne vole ne bi trebalo ni da ih kupuju. Volim deonice malih kompanija, pogotovo onih koje su tek poele da posluju. Razlog tome je to to sam preduzemik, a ne korporativac. Kad sam poinjao, radio sam za velike organizacije kao to su kalifornijski Standard Oil, Pomorskodesantne snage armije SAD, kao i za Kseroks korporaciju. Uivao sam u vremenu koje sam tamo proveo i imam veoma lepe uspomene, ali duboko u dui znam da nisam tip za kompaniju. Volim da osnivam kompanije, ne da ih vodim. Zato obino kupujem deonice malih kompanija, a
54

ponekad i osnujem neku i iznesem je u javnost. Izdanja novih hartija od vrednosti radila su za zgrtanje bogatstva, a ja oboavam da igram tu igru. Mnogi se plae malih kompanija i smatraju da su rizine, to one, u sutini, i jesu. Meutim, rizik se uvek smanjuje kada volite ono to neka investicija predstavlja, razumete je i znate pravila igre. Moja investiciona strategija u pogledu malih kompanija jeste da u roku od jedne godine rasprodam sve deonice. S druge strane, moja strategija u pogledu nekretnina jeste da poinjem od male i napredujem ka veoj imovini i tako odlaem plaanje poreza na dobit. To omoguava dramatino poveanje vrednosti. Nekretnine uglavnom zadravam u vlasnitvu manje od sedam godina. Godinama, ak i dok sam bio marinac i radio za Kseroks, inio sam ono to je preporuivao moj bogati otac. uvao sam zaposlenje, ali nisam prestajao da gledam svoja posla. Bio sam aktivan u koloni aktive. Trgovao sam nekretninama i deonicama malih kompanija. Bogati otac je uvek naglaavao vanost finansijske pismenosti. to sam bolje shvatao raunovodstvo i rukovanje gotovinom, sve sam bolji bivao u analiziranju investicija, te sam naposletku poeo da stvaram sopstvenu kompaniju. Ne bih nikoga podsticao da stvara sopstvenu kompaniju sem ako to stvarno ne eli. Znajui ono to znam o voenju kompanije. taj zadatak ne bih nikome poeleo. Biva da Ljudi ne mogu da nau posao i reenje vide u osnivanju sopstvene kompanije. Izgledi na uspeh nisu veliki: devet od deset kompanija propada u roku od pet godina. Od onih koje preive prvih pet godina, takoe opstaje samo svaka deseta. Prema tome, moja je preporuka da sopstvenu kompaniju osnujete samo ako to zaista elite. U suprotnom, uvajte zaposlenje i gledajte svoja posla. Kad kaem da gledate svoja posla, mislim da gradite i odravate jaku aktivu. im dolar ue u nju, ne dajte mu da izae napolje. Mislite o tome na ovaj nain: kad dolar ue u vau kolonu aktive, on postaje va slubenik. Najbolja stvar u vezi s novcem jeste ta to on radi dvadeset etiri sata dnevno i moe da radi generacijama. Obavljajte svoj svakodnevni posao, budite vredan radnik, ali nastavite da gradite svoju aktivu. Porast vaeg gotovinskog priliva omoguava vam da priutite i poneki luksuz. Ima jedna vana razlika, a to je da bogati kupuju luksuzne predmete tek naposletku, a siromani i osrednji su skloni da to uine pre svega. Siromani i osrednji esto kupuju luksuzne srvari kao to su velike kue, dijamanti, krzna, nakit ili jahte, budui da ele da izgledaju bogati. I zaista izgledaju tako, ali su zapravo samo upali u jo vee dugove. Ljudi koji su nasledili porodino bogatstvo, koji su oduvek bogati, prvo popunjavaju kolonu aktive. Tek zatim, prihodom koji generie aktiva, priute sebi neki novi luksuz. Siromani i osrednji na luksuz troe sopstvenu krv i znoj, i nasledstvo svoje dece.
55

Istinski luksuz je nagrada za ulaganje i razvijanje stvarne aktive. Na primer, kad smo moja supruga i ja dodatno zaradili od naih stambenih zgrada, ona je otila i kupila sebi mercedes. To nije iziskivalo nikakav dodatni rad ili rizik s njene strane, budui da su stambene zgrade kupile kola. Ona je, meutim, morala da saeka etiri godine dok naa ulaganja u nekretnine nisu poela da donose dovoljno ekstra profita kojim su mogla da se plate kola. Ali, luksuz mercedes bio je istinska

56

nagrada jer je dokazala da zna kako se stvara aktiva. Taj automobil joj danas znai mnogo vie od naprosto lepih kola. To znai da je upotrebila svoju finansijsku inteligenciju da bi mogla da ga sebi priuti. Ono to veina Ljudi radi jeste impulsivna kupovina na kredit, novih kola ili neeg drugog isto tako luksuznog. Moda im je dosadno i samo ele novu igraku. Kupovina luksuza na kredit esto dovodi do toga da se oveku kasnije taj luksuz praktino smui jer dug postaje finansijsko optereenje. Poto ste strpljivo ulagali i izgraivali sopstveni biznis, sada ste spremni da dodate malu aroliju najveu tajnu bogatih. Tajnu koja bogate stavlja na elo. Nagradu na kraju puta za marljivost i strpljivo gledanje svog posla.

57

ETVRTA LEKCIJA

ISTORUA POREZA KORPORACIJA

MOI

eam se prie koju su nam priali u koli, prie o Robinu Hudu i njegovim veselim odmetnicima. Moj je nastavnik smatrao da je to divna pripovetka o romantinom junaku s licem Kevina Kostnera, koji je pljakao bogate da bi davao siromanima. Moj bogati otac. pak, Robina Huda uopte nije smatrao herojem. Nazivao ga je lopovom. Robin Hud je odavno mrtav, ali njegovi sledbenici nastavljaju da ive. Koliko sam samo puta uo kako Ljudi kau: ,,Zato bogati ne plate za to?" Ili ,,Bogati bi trebalo da plaaju vei porez od koga bi se odvajalo za siromane." Upravo ta ideja o Robinu Hudu, ili uzimanju od bogatih da bi se davalo siromanima, donosi najvie bola siromanima i srednjoj klasi. Srednja klasa je tako teko oporezovana zbog tog ideala o Robinu Hudu. Stvarna situacija je da bogati nisu oporezovani. Srednja klasa je ta koja plaa za siromane, naroito onaj njen visoko obrazovani deo koji ima vee prihode. Da bismo u potpunosti shvatili kako to biva, opet moramo da bacimo pogled na istorijsku perspektivu. Moramo da ujemo istoriju poreza. Mada je moj visoko obrazovani otac bio strunjak u oblasti istorije obrazovanja, moj bogati otac je sebe uinio strunjakom za istoriju poreza. Objasnio je Majku i meni da u Engleskoj i Americi nekada nisu postojali porezi. Tu i tamo su se razrezivali privremeni porezi kojima su se fmansirali ratovi. Kralj ili predsednik bi objavio stvar i od svako ga traio da ,,uloi". Porez je u Engleskoj bio razrezan da bi se prikupio novac za ratovanje protiv Napoleona, od 1799. do 1816. U Americi su porezi bili nametnuti u svrhu finansiranja Graanskog rata, od 1861. do 1865. Engleska je obavezno plaanje poreza na prihod nametnula svojim graanima 1874. Porez na prihod je postao obavezan i u Sjedinjenim Dravama 1913, usvajanjem 16. amandmana na Ustav SAD. Jedno vreme su Amerikanci bili protiv svih poreza. Upravo je prekomerno velik porez na aj doveo do uvene Bostonske ajanke, dogaaja koji je inicirao ameriku revoluciju. Bilo je potrebno da proe oko pedeset godina da bi u Engleskoj i Sjedinjenim Dravama zaivela ideja o redovnom plaanju poreza na prihod. Ono to se ne vidi iz ovih istorijskih podataka jeste injenica da
58

su ovi porezi u poetku bili razrezani jedino bogatima. Upravo to je bilo ono to je bogati otac eleo da Majk i ja shvatimo. Objasnio nam je da je ideja o porezima uinjena popularnom i bila prihvaena od veine tako to je siromanima i srednjoj klasi reeno da su porezi stvoreni samo da bi bogati bili kanjeni. Na taj nain je postignuto da mase glasaju za zakon i omoguena je njegova ustavnost. Mada je namera zakona bila da se kazne bogati, u stvarnosti su kanjeni bili upravo oni koji su za njega glasali, siromani i srednja klasa. ,,im je drava osetila ukus novca, njeni apetiti su porasli", rekao je bogati otac. ,,Tvoj otac i ja predstavljamo suprotnosti. On je dravni slubenik, deo birokratije, a ja sam kapitalista. Obojica zaraujemo, ali merilo nae uspenosti je potpuno suprotno ponaanje. Njega plaaju da troi novac i zapoljava Ijude. to vie potroi i to vie Ljudi zaposli, njegova organizacija postaje sve vea. Drava ga zbog toga sve vie potuje. S druge strane, u mojoj organizaciji, stiem vee potovanje svojih investitora ako troim to manje novca i zapoljavam to manje Ljudi. Zbog toga ba ne miriem dravne slubenike. Njihovi ciljevi se razlikuju od ciljeva veine poslovnih Ljudi. S poveavanjem dravnog aparata, za njegovo izdravanje bie potrebno sve vie i vie novca namaknutog porezima." Moj obrazovani otac je iskreno verovao da drava treba da pomae ljudima. Voleo je Dona F. Kenedija, a naroito ideju o mirovnim snagama. Toliko mu se ta ideja dopadala da su i on i mama radili za mirovne snage, obuavajui dobrovoljce koji su odlazili u Maleziju, Tajlandu i na Filipine. Stalno je radio na dodatnim subvencijama i poveanjima svog budeta kako bi mogao da zaposli jo vie Ljudi, i na poslu koji je obavljao za Ministarstvo obrazovanja i na onom koji je radio za mirovne snage. To je bio njegov posao. Od svoje desete godine sluao sam od svog bogatog oca kako su dravni slubenici samo gomila lenjih lopua; moj siromani otac, pak, neprestano je govorio da su bogati pohlepne varalice koje bi trebalo da plaaju vee poreze. I jedan i drugi stav bili su donekle opravdani. Nije bilo nimalo lako raditi za jednog od najveih kapitalista u gradu i onda se vratiti kui, ocu koji je bio istaknuti dravni slubenik. Bilo je teko opredeliti se kome da poklonim poverenje. Ipak, kad prouite istoriju poreza, na povrinu izranja jedna zanimljiva perspektiva. Kao to rekoh, porezi su proli samo zato to su mase verovale u robinhudovsku ekonomsku teoriju koja glasi da treba oduzimati od bogatih i davati svima ostalima. Problem je bio u tome to su apetiti drave za novcem bili tako veliki da su porezi uskoro morali biti nametnuti i srednjoj klasi, a odatle su ,,prodirali" u sve nie slojeve drutva. Bogati su, s druge strane, ugledali ansu za sebe. Oni ne igraju po istim pravilima. Ve sam pomenuo da su znali za korporacije, koje su postale popularne u danima jedrenjaka. Bogati su stvorili
59

korporacije kao sredstvo ograniavanja rizika za dobra koja su se prevozila. Ulagali su svoj novac u korporacije da bi finansirali putovanje. Korporacija je potom unajmljivala posadu iji je zadatak bio da otplovi u Novi svet i traga za blagom. Ukoliko bi se brodu neto desilo, posada je ginula, ali je gubitak bogatih bio ogranien samo na onoliko novca koliko su uloili u to jedno putovanje. Dijagram koji sledi pokazuje kako je korporativna struktura smetena izvan vaeg linog obrauna prihoda i zakljunog rauna.

60

Poznavanje pravne strukture korporacije daje bogatima ogromnu prednost nad siromanima i srednjom klasom. Budui da su me pouavala dva oca jedan socijalista, a drugi kapitalista brzo sam poeo da shvatam da za mene, u fmansijskom pogledu, filozofija kapitaliste ima vie smisla. inilo mi se da socijalisti na kraju kanjavaju same sebe, to je posledica pomanjkanja finansijskog obrazovanja. Bez obzira na to ta bi smislila gomila ,,uzimaj od bogatih", bogati su uvek nalazili naina da ih nadmudre. Tako su porezi naposletku pali na lea srednje klase. Bogati su nadmudrili intelektualce, i to iskljuivo zato to su razumevali mo novca, taj predmet koji se ne ui u koli. Kako su to bogati nadmudrili intelektualce? Poto je porez ,,uzimaj od bogatih" proao, gotovina je poela da se sliva u depove drave. U poetku, ljudima je bilo drago zbog toga. Novac je odlazio dravnim slubenicima i bogatima. Dravnim slubenicima je odlazio u vidu zaposlenja i penzija. Bogatima je odlazio preko njihovih fabrika koje su

61

sklapale ugovore s vladom. Drava je postala veliki rezervni novani fond, ali je fiskalno upravljanje tim novcem predstavljalo problem. Nije bilo prave recirkulacije. Drugim reima, dravna politika, ako ste dravni birokrata, bila je izbegavanje posedovanja vika novca. Ako ste propustili da potroite sredstva koja su vam dodeljena, riskirali ste da budete preskoeni u sledeoj raspodeli budeta i svakako ne biste dobili pohvalu za efikasnost. Poslovni Ljudi, s druge strane, bivaju nagraeni za viak novca i cenjeni su zbog svoje efikasnosti. Dok se ovaj ciklus rastue dravne potronje nastavljao, zahtev za novcem je rastao i ideja ,,uzimaj od bogatih" poela je da se prilagoava kako bi obuhvatila i nie prihode, pa ak i Ijude koji su je izglasali, to jest, siromane i srednju klasu. Istinski kapitalisti su koristili svoje finansijsko znanje naprosto da bi pronali izlaz. Pourili su narrag, u zatitniko krilo korporacije. Korporacija titi bogate. Ali, ono to ne znaju mnogi koji nikada nisu formirali korporaciju to je da korporacija nije stvar. Korporacija je u stvari fascikla koja sadri neka pravna dokumenta i koja se nalazi u nekoj advokatskoj kancelariji, registrovana kod dravnih organa. Nije to neka velika zgrada na kojoj stoji naziv korporacije. Nije ni fabrika, niti grupa Ljudi. Korporacija je samo jedan pravni dokument kojim se formira pravno telo bez due. Bogatstvo bogatih je jo jednom zatieno. Upotreba korporacija je ponovo postala popularna poto su proli zakoni o stalnim prihodima zbog toga to je stopa poreza na prihod korporacije bila nia od stope poreza na individualni prihod. Pored toga, kao to smo ve opisali, odreeni rrokovi su rnogli da se podmiruju i od zaraenog novca pre odbitka poreza, unutar korporacije. Ovaj rat izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju traje ve stotinama godina. Gomila ,,uzimaj od bogatih" protiv bogatih. Bitka se vodi kad god i gde god se stvaraju zakoni; ta bitka e se voditi dok je sveta i veka. Problem je taj to gube oni koji nisu informisani. Oni koji svakog dana porane, vredno odlaze na posao i plaaju porez. Kad bi samo shvatili nain na koji bogati igraju igru, mogli bi i sami da je igraju. U tom sluaju, nali bi se na putu sopstvene finansijske nezavisnosti. Zbog toga se najeim svaki put kad ujem kako roditelji savetuju decu da idu u kolu da bi mogla da nau siguran i stabilan posao. Slubenik koji ima siguran i stabilan posao, a nema dara za finansije, nema izlaza. Proseni Amerikanci danas rade pet do est meseci u toku godine samo da bi zaradili za porez. Po mom miljenju, to je mnogo vremena. to vie radite, to vie plaate dravi. Zbog toga i mislim da se ideja ,,uzimaj od bogatih" obila o glavu ba onima koji su glasali za nju. Kad god Ljudi pokuaju da kazne bogate, ovi se ne povinuju ve reaguju. Imaju novac, mo i nameru da menjaju srvari. Nisu od
62

onih koji samo sede i dobrovoljno plaaju vei porez. Tragaju za nainima kako da smanje svoja poreska optereenja. Unajmljuju pametne advokate i raunovoe i ubeuju politiare da menjaju zakone ili pronalaze rupe u zakonima. Imaju sredstava da sprovedu promene u delo. Poreski propisi SAD omoguavaju i druge naine utede pri plaanju poreza. Najvei deo tih naina je svima dostupan. ali obino su bogati ti koji tragaju za njima, budui da gledaju svoja posla. Na primer, ,,1031" je argonski naziv za Stav 1031 Federalnog zakona o porezima, koji omoguava prodavcu da odloi plaanje poreza na nekretninu koja je prodata zarad kapitalne dobiti zamenom za neku skuplju nekretninu. mvestiranje u nekretnine je jedan od naina koji omoguavaju tako veliku poresku olakicu. Dokle god trgujete za veu vrednost, dobit vam nee biti oporezovana, sve do izrade zavrnog rauna. Ljudi koji ne koriste ove zakonom omoguene utede poreza proputaju veliku ansu za stvaranje sopstvene aktive. Siromani i srednja klasa nemaju takvu snalaljivost. Samo sede i ekaju da im se dravna igla zabode u ruku i pone dobrovoljno davanje krvi. Ne prestaje da me okira broj Ljudi koji plaaju vei porez ili imaju manje odbitaka, naprosto stoga to imaju strah od drave. Aznam kako zastraujui i pretei mogu da budu vladini poreski agenti. Imao sam prijatelje iji je biznis bio uniten i koji su morali da zatvore vrata, da bi kasnije otkrili da je drava pogreila. Sve ja to shvatam. Ali, crnenje od januara do sredine maja samo za porez suvie je visoka cena koja se plaa zbog tog straha. Moj siromani otac nije nikad ni pokuao da se bori. Nije ni moj bogati otac. Ali, on je povlaio pametnije poteze u toj igri, i to kroz korporacije najveu tajnu bogatih. Moda se seate prve lekcije koju sam nauio od svoga bogatog oca. Bio sam devetogodinji deki koji je morao da sedi i eka dok on ne izvoli da mi se obrati. esto sam sedeo u njegovoj kancelariji i ekao da ,,doe moj red". To njegovo ignorisanje imalo je svoju svrhu. Hteo je da shvatim koliku mo ima i poelim da jednog dana i sam budem isto tako moan. Svih onih godina koje sam proveo uei od njega, stalno me je podseao da je znanje mo. A novac sa sobom donosi veliku mo koja iziskuje odgovarajue znanje da bi se sauvala i poveavala. Bez tog znanja, svet vas cima okolo. Bogati otac je neprestano podseao Majka i mene da najvei siledija nisu ni ef ni nadglednik ve tip iz poreskog. Taj e vam uvek uzeti to vie moe, samo ako ga pustite. U prvoj lekciji, koja govori o tome kako da naterate novac da radi za vas umesto da vi radite za novac, zapravo se sve vrti oko moi. Poto smo nauili kako da mo novca radi za nas, bogati otac je od nas traio da budemo fmansijski mudri i ne dozvolimo siledijama da nas maltretiraju. Morate da poznajete zakone i nain funkcionisanja sistema. Ako ste neznalice, lako vas je maltretirati. Ako
63

znate o emu priate, imate ansu da se borite. Zbog toga je tako dobro plaao pametne poreske raunovoe i advokate. Bilo je jeftinije plaati njima nego dravi. Najbolja pouka koju mi je dao, koje sam se drao najvei deo ivota, bila je: ,,Budi pametan i nee moi da te maltretiraju." Poznavao je zakon jer je bio poten graanin koji ga se pridravao. Poznavao je zakon jer bi ga nepoznavanje stajalo novca. ,,Ako zna da si u pravu, nee se bojati da uzvrati udarac." ak i ako ste spremni da se sremete s Robinom Hudom i njegovim veselim odmetnicima. Moj visoko obrazovani otac uvek me je ohrabrivao da potraim dobar posao u jakoj korporaciji. Govorio je o vrlinama ,,napredovanja uz korporacijsku lestvicu sopstvenim radom". Nije shvatao da bih, oslanjanjem iskljuivo na platu koju bi mi davala korporacija, bio poput dobroudne krave spremne za muu. Kad sam svome bogatom ocu rekao ta mi moj siromani otac savetuje, samo se tiho nasmejao. ,,A zato da ti ne bude vlasnik te lestvice?" rekao je. Bio sam samo deak i nisam shvatao ta je bogati otac podrazumevao pod posedovanjem sopstvene korporacije. Ideja je izgledala nemogua i zastraujua. Premda sam bio uzbuen njome, rnoja mladost mi nije dozvoljavala da sagledam mogunost da odrasli jednog dana rade za kompaniju iji bih ja bio vlasnik. Stvar je u tome da bih ja, da nije bilo mog bogatog oca, verovatno sledio savet svog obrazovanog oca. Samo su povremena podseanja bogatog oca u meni odrala elju da jednog dana posedujem sopstvenu korporaciju i uinila da ne krenem drugaijim putem. Kad mi je bilo petnaestesnaest godina, znao sam da neu nastaviti putem koji mi je preporuivao moj obrazovani otac. Nisam znao kako to da izvedem, ali bio sam reen da ne idem pravcem kojim je ila veina mojih kolskih drugova. Ta odluka je promenila moj ivot. Imao sam dvadeset i koju godinu kada su saveti mog bogatog oca poeli da dobijaju smisao. Tek sam napustio marince i radio sam za Kseroks. Zaraivao sam mnogo, ali, svaki put kad bih dobio platu, oseao sam razoarenje. Odbici su bili ogromni i, to sam vie radio, bivali su sve vei. Postajao sam sve uspeniji i moji efovi su pominjali unapreenja i poviice. To je bilo laskavo, ali prosto sam mogao da ujem svog bogatog oca kako mi apue na uho: ,,Za koga radi? Ko se bogati na raun tvog rada?" Godine 1974, dok sam jo uvek radio za Kseroks, formirao sam svoju prvu korporaciju i poeo da ,,gledam svoja posla". Ve sam imao neto imovine zabeleene u koloni aktive, ali sam bio reen da je poveam. One platne liste s nabrojanim poreskim odbicima dale su konaan smisao svemu to mi je bogati otac godinama govorio. Shvatio sam da za mene ima budunosti ukoliko se budem pridravao njegovih saveta.
64

Mnogi poslodavci misle da savetovanje njihovim radnicima da gledaju svoja posla nanosi tetu biznisu. Siguran sam da je to u nekim sluajevima mogue. Ja sam, meutim, poevi da se usredsreujem na sopstveni biznis i razvijam aktivu postao jo bolji radnik. Sad sam imao cilj. Dolazio sam rano i radio vredno, zaraivao to sam vie mogao, da bih to ulagao u nekretnine. Havaji su se upravo spremali na svoj privredni uspon i postojale su sve anse da se stekne bogatstvo. to sam bolje shvatao da se nalazimo u poetnoj fazi poslovnog buma, prodavao sam sve vie Kseroksovih maina. to sam vie prodavao, vie sam novca zaraivao i, razume se, vie su mi odbijali od plate na ime poreza. Bilo je to inspirativno. Toliko sam udeo da se iskobeljam iz te klopke koju je predstavljao rad za drugog da sam samo radio vie, nikako manje. Do 1978. vie puta sam se naao meu pet najboljih prodavaca u kompaniji, a esto sam bio prvi na listi. eznuo sam da se izvuem iz trke pacova. Za manje od tri godine, u svojoj maloj korporaciji holding kompaniji koja se bavila nekretninama zaraivao sam vie nego radei za Kseroks. A novac koji sam zaraivao u svojoj koloni aktive, u svojoj sopstvenoj korporaciji, bio je novac koji je radio za mene. Nije imao veze s mojim kucanjem na vrata i prodavanjem kopirmaina. Savet mog bogatog oca sada je imao jo vie smisla. Uskoro je gotovinski priliv koji je priticao iz mog imetka bio tako snaan da mi je moja kompanija kupila moj prvi pore. Moje kolege prodavci iz Kseroksa mislile su da prodajem svoje provizije. Ali, nisam. Svoje provizije sam ulagao u aktivu. Moj novac je naporno radio da zaradi vie novca. Svaki dolar u mojoj koloni aktive bio je odlian slubenik koji je vredno radio da bi stvorio jo istih takvih slubenika i kupio svom gazdi novi pore, od dolara na koje jo nisu stigli da obraunaju porez. Poeo sam jo vrednije da radim za Kseroks. Plan je uspevao, a dokaz za to je bio pore. Uz pomo lekcija koje sam nauio od svog bogatog oca, bio sam u stanju da se veoma mlad izvuem iz ,,poslovine trke pacova" u kojoj sam se nalazio kao tui slubenik. To je bilo mogue zahvaljujui jakom fmansijskom znanju koje sam stekao iz tih lekcija. Bez tog finansijskog znanja, koje ja zovem kvocijentom finansijske inteligencije. moj put do finansijske nezavisnosti bio bi mnogo tei. Sada ja drim seminare o finansijama, na kojima pouavam druge, u nadi da u uspeti da im prenesem svoje znanje. Kad god govorim, podseam Ijude da je kvocijent finansijske inteligencije napravljen od znanja iz etiri oblasti ekspertize. Br. 1 je raunovodsrvo. Ono to nazivam fmansijskom pismenou. Sutinski vana vetina, ako hoete da izgradite carstvo. to je vei iznos novca za koji ste odgovorni, iziskuje se vea tanost, ili e se kua s treskom sruiti. To je leva strana mozga. Detalji.
65

Finansijska pismenost jeste sposobnost da proitate i shvatite fmansijski obraun. Ta sposobnost vam dozvoljava da odredite snage i slabosti svakog biznisa. Br. 2 je investiranje. Ono to nazivam naukom o novcu koja pravi novac. Podrazumeva strategije i formule. To je desna strana mozga. Kreativna strana. Br. 3 je razumevanje trita. Nauka o ponudi i potranji. Potrebno je poznavanje ,,tehnikih" aspekata trita, koji su voeni emocijama; lutka kakljivi Elmo je o Boiu 1996. bila oigledan primer tehnikog ili emocijama voenog trita. Drugi trini faktor je ,,fundamentalni" ili ekonomski smisao ulaganja. Da li ulaganje ima ili nema smisla zavisi od trenutnih uslova na tritu. Mnogi veruju da su koncepti investiranja i razumevanja trita suvie sloeni da bi ih deca mogla shvatiti. Ne vide da deca te srvari intuitivno znaju. Za one kojima nije poznata lutka Elmo: re je o liku iz Ulice sezam koji je na sav glas reklamiran neposredno pred Boi. Veina dece je elela da je ima i stavila je na sam vrh svoje boine liste. Mnogi roditelji su se pitali da li je kompanija namerno ne izbacuje na trite, dok je istovremeno reklamira ba pred Boi. Usled velike potranje i malih zaliha, dolo je do prave panike. Poto se lutka nije mogla nai u prodavnicama, preprodavci su videli ansu da se obogate na raun oajnih roditelja. Nesrene mame i tate koji nisu uspeli da u radnjama nau lutku, bili su primorani da deci kupe neto drugo kao boini poklon. Neverovatna popularnost lutke Elmo za mene nije imala nikakvog smisla, ali predstavlja odlian primer ekonomije ponude i potranje. Isto vai za trite hartija od vrednosti, obveznica, nekretnina i sliica sa likovima igraa bejzbola. Br. 4 je zakon. Na primer, iskoriavanje korporacije, skoncentrisano oko tehnikih vetina raunovodstva, investiranja i potranje, moe da doprinese eksplozivnom razvoju. Pojedinac koji se razume u poreske olakice i zatiru koju prua korporacija moe da se obogati mnogo bre od nekoga ko radi kao neiji slubenik ili je jedini vlasnik malog biznisa. To je kao razlika izmeu nekog ko hoda i nekog ko leti. Kada je re o dugoronom bogatstvu, razlika je veoma velika. 1. Poreske olakice: Korporacija moe mnogo ta to pojedinac ne moe. Recimo, da plati trokove pre no to plati porez. To je veoma uzbudljiva oblast ekspertize, ali u nju se nije neophodno uputati ukoliko ne posedujete znatnu aktivu ili biznis. Zaposleni zarauju, plaaju porez i potom nastoje da ive od onoga to im ostane. Korporacija zarauje, troi sve to moe i biva oporezovana na ono to joj preostane. Re je o jednoj od najveih rupa u poreskom zakonu koju koriste bogati. Korporacije se lako
66

stvaraju i nisu skupe ukoliko posedujete investicije koje proizvode dobar priliv gotovine. Na primer: ako imate sopsrvenu korporaciju godinji odmori su sastanci upravnog odbora na Havajima. Otplate za kola, osiguranje i opravke su trokovi kompanije. lanstvo u rekreativnom klubu je troak kompanije. Veina rukova i veera po restoranima su parcijalni trokovi. I tako dalje i tako dalje ali, inite to legalno, dolarima na koje jo nisu obraunati poreski odbici. 2. Zatita od sudskih procesa. ivimo u drutvu koje voli da se parnii. Svako eli deo vaeg kolaa. Bogati skrivaju veliki deo svog imetka koristei sredstva kao to su korporacije i trustovi, kojima tite svoju aktivu od kreditora. Kad neko rui bogaru osobu, esto se susree s viestrukim vidovima pravne zatite, a esto otkriva i da ta bogata osoba u stvari nita ne poseduje. Bogati kontroliu sve, ali ne poseduju nita. Siromani i srednja klasa nastoje da poseduju sve i onda im to oduzme drava ili njihovi sugraani koji vole da rue bogate. Nauili su to iz prie o Robinu Hudu. Uzmi od bogatih, daj siromanima. Namera ove knjige nije da se bavi detaljima o posedovanju korporacija. Meutim, moram rei da bih se ja, ukoliko posedujete bilo kakvu zakoniru aktivu, na vaem mestu to pre pozabavio time da saznam vie o beneficijama i zatiti koje prua korporacija. O tome je napisano mnogo knjiga u kojima su te beneficije detaljno opisane, pa ak naveden i kompletan postupak koji je neophodno proi da bi se formirala korporacija. Izdvojio bih naroito knjigu Inc. and Grow Rich (Inkorporirajte se i postanite bogati), koja prua odlian uvid u mo personalnih korporacija. Kvocijent finansijske inteligencije jeste zapravo sinergija vie vetina i talenata. Ali, rekao bih da je kombinacija etiri nabrojane tehnike vetine ono to ini osnovnu finansijsku inteligenciju. Ukoliko teite velikom bogatstvu, ta kombinacija moe znatno da pojaa vau finansijsku inteligenciju.

67

REZIME

Bogati koji poseduju korporacije za korporacije 1.Zarauju

Ljudi koji rade l.Zarauju

2. Troe porez 3. Plaaju porez

2.

Plaaju

3. Troe

Srdano vam preporuujemo da, kao deo svoje ukupne finansijske strategije, posedujete sopstvenu korporaciju koja ce obuhvatati celu vau aktivu.

68

PETA LEKCIJA

BOGATI PRONALAZE NOVAC

SS

ino sam se odmarao od pisanja i gledao na televiziji emisiju o ivotu mladog oveka po imenu Aleksandar Grejem Bel. Bel je upravo bio patentirao telefon i nije stizao da odgovori svim zahtevima za svoj novi pronalazak. Bila mu je potrebna vea kompanija i otiao je tadanjem gigantu, Vestern unionu, i pitao ih da li su raspoloeni da otkupe njegov patent i njegovu malu firmu. Za ceo paket je traio sto hiljada dolara. Predsednik Vestern uniona mu se narugao i odbio ga, rekavi da je cena smeno visoka. Ostalo je istorija. Nastalaje indusrrija vredna vie milijardi dolara i roen je AT&T. Posle prie o Aleksandru Grejemu Belu, na programu su bile veernje vesti. U njima se nala reportaa o jo jednom kresanju trokova u lokalnoj kompaniji. Zaposleni su bili ljuti i alili su se da vlasnici kompanije ne postupaju fer. Otputeni direktor, ovek od nekih etrdeset i pet godina, imao je enu i dvoje male dece i preklinjao je uvare da mu dozvole da razgovara s vlasnicima, kako bi ih zamolio da ponovo razmotre odluku o njegovom otputanju. Upravo je kupio kuu i bojao se da e da ostane bez nje. Kamera je fokusirala njegovo preklinjanje, tako da je ceo svet mogao da ga vidi. Ne moram ni da naglaavam da je to privuklo moju panju. Od 1984. profesionalno se bavim dranjem predavanja. To je jedno lepo i korisno iskustvo. Meutim, istovremenc je i uznemirujua profesija, jer sam pouavao hiljade ljudi i vidim da svi oni, ukljuujui i mene, imaju neto zajedniko. Svi imamo ogroman potencijal i svi smo blagosloveni talentom. Pa ipak, neto to nas sve koi jeste izvestan stepen sumnje u sebe. Ne bih to okarakterisao kao manjak tehnikih informacija, ve pre kao manjak samopouzdanja. Neki su time pogoeni vie od drugih. Kad zavri kolu, veina nas dobro zna da ono to je bitno nema mnogo veze s diplomom koleda ili dobrim ocenama. U stvarnom svetu, izvan teorija, trai se jo neto sem ocena. uo sam vie naziva za to: ,,petlja", ,,muda", ,,drnost", ,,lukavost", ,,ilavost", ,,smelost", ,,briljantnost". Taj faktor, ma kako ga nazivali, na kraju odluuje o neijoj budunosti mnogo vie od kolskih ocena. Unutar svakog od nas ui jedan od tih hrabrih, briljantnih i smelih likova. Istovremeno je, meutim, prisutna i druga strana tog lika: spremnost da se klekne i preklinje, ako je potrebno. Poto sam godinu dana proveo u Vijetnamu kao marinacpilot, blisko sam upoznao oba ta lika u samom sebi. Jedan nije bolji od drugog.
69

Ipak, kao predava, shvatio sam da nita toliko ne umanjuje genij oveka koliko prekomeran strah i sumnja u sebe. Srce mi se cepalo kada bih video studente koji znaju odgovore, a ipak se boje da delaju u skladu s njima. U stvarnom svetu, esto onaj koji napreduje nije pametan ve odvaan. Po mom linom iskustvu, va fmansijski genije zahteva i tehniko znanje i hrabrost. Ako je strah suvie jak, genij biva potisnut. Na svojim asovima, dajem sve od sebe da podstaknem studente da naue da rizikuju, da budu odvani, da dozvole svom geniju da strah preobrati u hrabrost i briljantnost. Kod nekih to deluje, ali druge naprosto uasava. Doao sam do spoznaje da najvei broj Ljudi, kada je novac na tapetu, radije igra na sigurno. Morao sam da uvedem pitanja kao to su: Zbog ega da rizikujem? Zato da se gnjavim razvijanjem svog kvocijenta finansijske inteligencije? Zato bih postao finansijski pismen? I na sva ta pitanja davao sam isti odgovor: ,,Samo zato da bih imao vie opcija." Nailaze mnoge promene. Poeo sam priom o mladom pronalazau Aleksandru Grejemu Belu, ali u godinama koje dolaze bie ih mnogo nalik njemu. Postojae stotine Ljudi kao to je Bil Gejts, a izuzetno uspene kompanija kao to je Majkrosoft nicae svake godine, irom sveta. Ali, bie i mnogo vie bankrotstava, otputanja radnika i kresanja trokova. Stoga, zato da se muite i poveavate svoj kvocijent finansijske inteligencije? Na to pitanje ne moe da vam odgovori niko sem vas. Ipak, mogu da vam kaem zato ja sam to inim. Zato to su ovo najuzbudljivija vremena u istoriji. A ja bih radije da pozdravljam promene nego da ih se grozim. Radije bih da uivam zaraujui milione nego da brinem zbog poviice koju nikako da mi daju. Period u kome ivimo po uzbudljivosti nema presedana u istoriji oveanstva. Ljudi iz dalekih buduih generacija e se osvrtati unazad i govoriti kako ovo mora da je bila ludo uzbudljiva era. Bila je to smrt starog i raanje novog. Bilo je puno nemira i bilo je uzbudljivo. Prema tome, zato da se muite i poveavate svoj kvocijent finansijske inteligencije? Zato to ete, ako to budete inili, veoma prosperirati. A ako ne budete, ovaj period e za vas biti zastraujui. Bie to period u kome e se jedni odvano kretati napred, dok e se drugi grevito drati okova propadajueg naina ivota. Zemlja je pre tri stotine godina znaila bogatstvo. Prema tome, osoba koja je posedovala zemlju posedovala je bogatstvo. Potom, bogatstvo su znaile fabrike i proizvodnja, i Amerika je poela da dominira. Bogatstvo su posedovali industrijalci. A danas informacije predstavljaju bogatstvo. Osoba koja je u pravo vreme naoruana informacijama poseduje bogatstvo. Problemje u tome to informacije obleu svet brzinom svetlosti. Novo bogatstvo se ne moe zadrati nikakvim granicama i ogranienjima, kao to je to bio sluaj sa
70

zemljitem i fabrikama. Promene e biti bre i dramatinije. Doi e do dramatinog poveanja broja novih multimilionera. Ali, bie i onih koji e biti izostavljeni. Gledam danas mnoge koji se zlopate, esto radei veoma naporno, samo zato to se grevito dre starih ideja. ele da stvari ostanu kakve su i bile: opiru se promenama. Znam ljude koji su ostali bez posla ili svojih kua, a za to krive tehnologiju ili ekonomiju ili svog efa. Naalost, ne uviaju da bi problem mogao biti u njima samima. Stare ideje su njihova najvea pasiva. Pasiva su naprosto zato to oni ne shvataju da, iako su te ideje ili nain na koji se neto radilo jue predstavljali aktivu, toga , jue" vie nema. Jednog poslepodneva drao sam predavanje o investicijama, koristei igru koju sam izmislio, CASHFLOW, kao nastavno sredstvo. Prijateljica je dovela nekog da prisustvuje predavanju. Ta prijateljiina prijateljica bila je upravo razvedena, iz brakorazvodnog procesa izala je kao finansijski oteena strana i sada je tragala za nekim odgovorima. Naa zajednika prijateljica mislila je da bi predavanje moglo da joj pomogne. Igra je bila osmiljena tako da pomogne ljudima da naue,kako funkcionie novac. Igrajui igru, ue o interakciji obrauna prihoda i zakljunog rauna (bilansa). Ue kako ,,tee" gotovina izmeu njih i kako put do bogatstva vodi kroz nastojanje da se meseni gotovinski tok iz kolone aktive povea do take u kojoj premauje mesene trokove. Poto to postignete, u stanju ste da izadete iz ,,trke pacova" i ukljuite se u ,,brzu prugu". Kao to sam ve rekao, nekima se igra dopada, nekima ne, a neki ne shvataju njenu poenru. ena koju sam pomenuo propustila je odlinu priliku da neto naui. U prvom krugu je izvukla karticu ,,kojetarije", na kojoj se nalazio brodi. U poetku se radovala. ,,O, imam brodi." Potom, dok je njena prijateljica pokuavala da joj objasni kako funkcioniu brojevi na njenom obraunu prihoda i zakljunom raunu, frustrirala se, jer nikada nije volela matematiku. Ostali za stolom su ekali dok je prijateljica nastavljala da joj objanjava odnos izmeu obrauna prihoda, bilansa i mesenog gotovinskog toka. Odjednom je shvatila kako funkcioniu brojevi i sinulo joj je da je brodi zapravo upropaava. Kasnije tokom igre, desilo joj se i da bude zahvaena ,,kresanjem trokova" i da ima dete. Za nju je to bila uasna igra. Posle predavanja, njena prijateljica je dola da mi kae kako se ona uznemirila. Dola je da bi nauila neto o investicijama i nije joj se dopala ideja da gubi toliko vremena na igranje neke glupave igre. Prijateljica je pokuala da joj kae da pogleda unutar sebe i vidi da li se igra na bilo koji nain ,,odrazila" na nju. Posle te sugestije, ena je traila svoj novac natrag. Rekla je da je smena i sama ideja da bi igra mogla biti njen odraz. Novac joj je bio odmah vraen i otila je.
71

Od 1984. zaradio sam milione jednostavno radei ono to kolski sistem ne radi. U koli, veina nastavnika dri predavanja. Kao student, ja sam predavanja mrzeo; brzo bih poeo da se dosaujem i misli bi mi odlutale. Godine 1984. poeo sam da predajem kroz igre i simulacije. Uvek sam ohrabrivao odrasle studente da na igre gledaju kao na odraz onoga to znaju i onoga to valja da naue. Najvanije je to se igra odraava na ponaanje pojedinca. Re je o sistemu trenutnih povratnih informacija. Umesto da vam predava dri predavanje, igra vam daje lekciju koja se odnosi samo na vas. Prijateljica ene koja je otila pozvala me kasnije da bi me obavestila o razvoju dogaaja. Rekla mi je da se njena drugarica smirila i da se dobro osea. Tokom perioda smirivanja uvidela je da nekakva veza izmeu igre i njenog ivota zaista postoji. Mada ona i njen suprug nisu posedovali brodi, imali su sve drugo to se moe zamisliti. Bila je ljuta zbog razvoda, kako zbog toga to je on otiao s mlaom enom, tako i zbog toga to su tokom dvadeset godina braka sakupili vrlo malo onoga to bi se moglo nazvati aktivom. Praktino, nisu imali ta da dele. Dvadeset godina njihovog braka bile su neverovatno zabavne, ali su za to vreme stekli samo gomilu kojetarija. Shvatila je da ju je baratanje ciframa obraun prihoda i bilans ljutilo jer se oseala neprijatno zbog toga to ih ne razume. Smatrala je da su fmansije muki posao. Ona je vodila rauna o kui i zabavljala goste, a on je vodio rauna o finansijama. Sada je bila prilino sigurna da je tokom poslednjih pet godina krio novac od nje. Bila je ljuta na samu sebe to nije bila vie svesna gde odlazi novac, kao i zato to nije znala za drugu enu. Ba kao i igra, svet nam uvek uzvraa trenutnim povratnim informacijama. Mogli bismo mnogo da nauimo ako bismo ih vie sluali. Nedavno sam se svojoj supruzi poalio kako su mi se pantalone, izgleda, smanjile na hemijskom ienju. Ona se blago nasmeila i potapala me po stomaku da bi me obavestila da se nisu pantalone smanjile, ve da se neto drugo povealo: ja! Igra CASHFLOW je osmiljena upravo tako da svaki igra dobije linu povratnu informaciju. Njena svrha je da vam daje opcije. Ako ste izvukli karticu s brodiem i zbog toga zapali u dugove, pdstavlja se pitanje ,,ta sad". Koliko razliitih finansijskih opcija moete da smislite? To je svrha igre: da igrai naue da misle i stvaraju nove i raznovrsne finansijske opcije. Gledao sam vie od hiljadu ljudi kako igraju ovu igru. Oni koji najbre izau iz ,,trke pacova" to su oni koji razumeju brojeve i imaju finansijski kreativan um. Oni prepoznaju razliite fmansijske opcije. Ljudi kojima treba vie vremena, to su ljudi kojima brojevi nisu bliski i koji esto ne shvataju mo investicija. Bogati su preteno kreativni i
72

preuzimaju sraunat rizik. Ima i onih koji u igri zarade mnogo para, ali ne znaju ta da urade s njima. Veina njih ni u stvarnom ivotu nema finansijskog uspeha. Kao da svi osim njih napreduju, mada su oni ti koji imaju novac. A to je istina i u stvarnom ivotu. Ima mnogo Ljudi koji imaju mnogo para, a ne ostvaruju nikakav finansijski napredak. Ograniavanje opcija je isto to i dranje za stare ideje. Imam prijatelja iz srednje kole koji danas istovremeno ima tri zaposlenja. Pre dvadeset godina bio je najbogatiji od svih mojih kolskih drugova. Kad se zatvorila lokalna plantaa eera, kompanija za koju je radio propala je zajedno s njom. Njegov um je znao zajednu jedinu opciju, a to je bila ona stara: naporan rad. Problem je bio u tome to nije mogao da nae posao koji je odgovarao rukovodeem mestu koje je imao u staroj kompaniji. Kao rezultat, njegove kvalifikacije su previsoke za poslove koje sada obavlja, tako da ima malu platu. Trenutno radi tri posla da bi zaradio dovoljno da preivi. Gledam kako se Ljudi, igrajui CASHFLOW. ale kako im nikako ne nailaze kartice s ,,pravim" ansama. I samo sede za stolom. Znam Ijude koji se i u stvarnom ivotu ponaaju tako. ekaju da naide ,,prava" ansa. Gledam kako Ljudi dobiju karticu s ,,pravom" ansom i onda nemaju dovoljno novca. Zatim se vajkaju kako bi se sigurno izvukli iz ,,trke pacova" da su imali vie novca. I samo sede za stolom. Znam Ijude koji to ine i u stvarnom ivotu. Znaju koji su poslovi odlini, ali nemaju para. Gledam i Ijude koji izvuku karticu s odlinom ansom, proitaju je glasno i pojma nemaju da je to odlina ansa. Imaju para, trenutak je pravi, imaju karticu, ali ne vide ansu koju dre u aci. Proputaju da uvide kako se ona uklapa u njihov finansijski plan za izlazak iz ,,trke pacova". A takvih je vie nego svih ostalih zajedno. Veini ljudi se ivotna prilika ukae pred samim nosom, a oni je ne vide. Posle godinu dana, poto su se svi drugi ve obogatili, shvate da je to bilo to. Finansijska inteligencija znai naprosto vie opcija. Ako vam anse ne nailaze u susret, ta moete da uradite kako biste poboljali svoj fmansijski poloaj? Ako vam ansa padne pravo u krilo, a nemate para i banka nee ni da pria s vama, ta moete da uradite da biste tu ansu ipak iskoristili? Ako je vaa slutnja pogrena i ono na ta ste raunali se ne deava, kako da kiselo groe pretvorite u milione? To je finansijska inteligencija. Nije toliko stvar u onome to se deava, ve u tome koliko razliitih finansijskih solucija moete da smislite kako biste kiselo groe pretvorili u milione. Re je o tome koliko ste kreativni u reavanju finansijskih problema. Veina ljudi zna samo za jednu soluciju: ubijaj se od rada, tedi i zajmi. Prema tome, zato biste eleli da poveate svoju finansijsku
73

inteligenciju? Zbog toga to elite da budete kova svoje sree. Prihvatate sve to se deava i onda tq poboljavate. Malobrojni shvataju da se srea stvara. Ba kao i novac. A ako elite da budete sreniji i stvarate novac umesto da se ubijate od rada, onda je fmansijska inteligencija veoma vana. Ako ste, pak, osoba koja eka da se desi ,,prava" stvar, moda ete ekati veoma dugo. To je kao da ekate da na put krenete tek kad na svim semaforima deset kilometara unapred bude zeleno svetlo. Kad smo bili klinci, bogati otac je Majku i meni stalno ponavljao da ,,novac nije stvaran". Povremeno nas je podseao koliko smo blizu prili tajni novca onog prvog dana kad smo se uortaili i poeli da ,,pravimo pare" u gipsanim modlama. ,,Siromani i srednja klasa rade za pare", imao je obiaj da kae. ,,Bogati prave pare. to stvarnijim smatra novac, to e napornije da radi za njega. Bre e se obogatiti ako ukapira da novac nije stvaran." ,,ta je to?" Majk i ja smo se esto vraali na to pitanje. ,,ta je novac ako nije stvaran?" ,,On je ono to se mi dogovorimo", bilo je sve to je bogati otac odgovarao na to. Najmonija aktiva koju posedujemo jeste na um. Ukoliko je dobro obuen, moe da stvori ogromno bogatstvo za naizgled veoma kratko vreme. Bogatstvo koje daleko premauje snove kraljeva i kraljica od pre tri stotine godina. Neobuen um moe da stvori krajnje siromatvo koje traje generacijama, jer to je ono emu ui svoju porodicu. U dobu informacija novac raste eksponencijalno. Ima pojedinaca koji su postali neverovatno bogati ni od ega, samo od ideja i dogovora. Ako pitate ljude koji za ivot zarauju trgujui hartijama od vrednosti ili drugim investicijama, oni stalno gledaju takve stvari. Milioni esto nastaju u trenutku, ni od ega. A kad kaem ni od ega, to znai da nije dolo ni do kakve novane razrnene. Sve se radi dogovorom: znak rukom iz ,,rupe";* signal na ekranu irgovca u Lisabonu, poslat sa ekrana trgovca u Torontu, i onda prosleen dalje iz Lisabona; poziv mom brokeru da kupi i trenutak kasnije da proda. Novac nije preao iz ruke u ruku. Samo dogovori. Prema tome, zato valja razvijati fmansijski genij? Samo vi moete da odgovorite na to. Ja mogu da vam kaem zbog ega ja razvijam tu oblast svoje inteligencije. inim to jer elim brzo da napravim pare. Ne to tako moram, nego to tako hou. To je fascinantan proces saznavanja. Razvijam svoj kvocijent fmansijske inteligencije jer elim da sudelujem u najveoj i najbroj igri na svetu. A na svoj sopstveni mali nain, eleo bih da budem deo dosad neviene evolucije oveanstva, ere u kojoj ljudi obavljaju umni, a ne fiziki rad. Pored toga, tu je akcija. To je ono to se dogaa. To je ,,in". To je zastraujue. I, to je zabavno. Zbog toga ulaem u svoju finansijsku inteligenciju i razvijam
74

najjau aktivu koju posedujem. elim da budem meu ljudima koji odvano idu napred. Ne elim da budem meu onima koji zaostaju. Naveu vam jednostavan primer stvaranja novca. Poetkom devedesetih ekonomija Feniksa je bila katastrofalna. Gledao sam TVemisiju ,,Dobro jutro, Ameriko" u kojoj je gost, finansijski planer, poeo da prorie stravu i uas. Njegov je savet bio da se ,,tedi novac". ,,Ostavite svakog meseca sto dolara na stranu", rekao je, ,,i za etrdeset godina biete multimilioneri." Dobro, ostavljanje ,,belih para za crne dane" i nije loa ideja. To je jedna opcija opcija kojoj se priklanja veina ljudi. Problem je sledei: ovek postaje slep za ono to se zaista dogaa. Proputa fenomenalne prilike za znamo poveanje svog novca. Svet prolazi pored njega. Kao to sam rekao, ekonomija je bila oajna u to vreme. Za investitore, to je bilo savreno stanje trita. Gro mog novca se nalazio na berzi i bio uloen u stambene zgrade. Nedostajalo mi je gotovine. Poto su svi prodavali, ja sam kupovao. Nisam tedeo novac; ulagao sam ga. Moja supruga i ja smo na tritu imali uloenih vie od milion dolara koji su se brzo umnoavali. Prilika za ulaganje bila je bolja nego ikada. Ekonomija je bila uasna. Naprosto nisam mogao da propustim toliku silu malih poslova.
* Deo berze za trgovanje odreenom vrstom robe (prim. prev.).

Kue koje su nekada kotale sto hiljada dolara, sada su se mogle kupiti za sedamdeset i pet hiljada. Ali, umesto da to inim u lokalnoj agenciji za trgovinu nekretninama, poeo sam da kupujem u kancelarijama advokata koji su se bavili steajima, ili na stepenicama suda. Na tim mestima su se kue od sedamdeset pet hiljada dolara ponekad mogle dobiti i za dvadeset hiljada ili manje. Dve hiljade dolara, koje mi je poznanik pozajmio na devedeset dana uz deset odsto interesa, dao sam advokatu kao prvu ratu, u vidu blagajnikog eka. im je poeo proces prenosa vlasnitva, otrao sam i dao u novine oglas da za ezdeset hiljada dolara prodajem kuu vrednu sedamdeset i pet hiljada, bez kaparisanja. Telefon je zvonio kao lud. Proveravao sam potencijalne kupce i, im je kua bila zakonski moja, svima sam omoguio da odu i pogledaju je. To je bila prava pomama. Kua je bila prodata za nekoliko minuta. Traio sam proviziju od dve i po hiljade dolara, koju su mi rado dali, a odatle je stvar preuzela firma koja se bavila jemstvom i tapijama. Vratio sam poznaniku njegove dve hiljade dolara, sa dve stotine dolara kamate. On je bio zadovoljan, kupac kue je bio zadovoljan, advokat je bio zadovoljan i ja sam bio zadovoljan. Za ezdeset hiljada dolara prodao sam kuu koja me je stajala dvadeset hiljada. etrdeset hiIjada dolara je nastalo od novca iz moje aktive, u vidu priznanice od kupca. Ukupno radno vreme: pet sati. Poto ste sada finansijski pismeni i umete da itate brojeve, pokazau vam na koji je nain ovo primer ,,pronalaska" novca.
75

Tokom ove depresije na tritu, moja supruga i ja smo u svom slobodnom vremenu uspeli da obavimo est ovakvih jednostavnih transakcija. Dok je glavnina novca bila uloena u vea vlasnitva i trite hartija od vrednosti, uspeli smo da stvorimo jo stotinu i devedeset hiljada dolara aktive (menice na deset odsto interesa) pomou ovih est ,,kupi, stvori i prodaj" transakcija. To se svodi na otprilike devetnaest hiljada dolara prihoda godinje, od kojih je najvei deo prikriven u naoj privatnoj korporaciji. Najvei deo od tih devetnaest hiljada odlazi na kupovinu i odravanje kompanijskih automobila, benzin, putovanja, osiguranje, veere s klijentima i druge stvari. Kad drava dobije ansu da oporezuje taj prihod, on je ve potroen na zakonom dozvoljene pretporeske trokove.

76

Ovo je bio jednostavan primer kako se novac pronalazi, stvara i titi uz korienje fmansijske inteligencije. Upitajte se koliko bi vam vremena bilo potrebno da utedite stotinu i devedeset hiljada dolara. Da li bi vam banka dala deset odsto interesa na va novac? A priznanica vai trideset godina. Nadam se da mi nikada nee platiti tih stotinu i devedeset hiljada dolara. Ako mi plate glavnicu, morau da platim porez, a, uz to, devetnaest hiljada dolara puta trideset godina predstavlja dobit od neto vie od pet stotina hiljada dolara. Neki me pitaju ta biva ako vam osoba ne plaa. To se deava, i to je dobra vest. Trite nekretnina u Feniksu je od 1994. do 1997. bilo najee u Americi. Ta kua od ezdeset hiljada dolara bila bi uzeta natrag i ponovo prodata za sedamdeset hiljada, uz novih dve i po hiljade provizije. U oima novog kupca to bi i dalje bio odlian posao. I proces bi se nastavio. Dakle, kad sam prvi put prodao kuu, vratio sam dve hiljade koje sam pozajmio. Tehniki, nisam uloio ni centa u transakciju. Moj profit je beskonaan. To je primer kako nimalo novca moe da napravi mnogo novca. U drugoj transakciji, prilikom ponovne prodaje, stavio bih u dep dve hiljade dolara i ponovo protegao zajam na trideset godina.
77

Koliki bi bio moj profit ako mi plaaju da bih zaradio? Ne znam, ali svakako vie od sto uteenih dolara meseno, koji su zapravo sto pedeset dolara, budui da je re o prihodu na koji je ve obraunat porez za etrdeset godina sa pet odsto, a oporezovani ste i na tih pet odsto. To nije ba inteligentno. Moda je sigurno, ali pametno nije. Sad je 1997. i, dok piem ovu knjigu, trini uslovi su dijametralno suprotni od onih od pre pet godina. Trite nekretnina u Feniksu je predmet zavisti cele Amerike. Kue koje smo prodavali za ezdeset hiljada sada vrede stotinu i deset hiljada dolara. Jo uvek ima izgleda za ponitenje prava na osloboenje od hipoteke, ali to bi stajalo dosta aktive, mog vremena i potrage za njima. Tako neto je sada retkost. Danas, meutim, na hiljade kupaca traga za takvim prilikama. a vrlo ih je malo koje fmansijski imaju smisla. Trite se promenilo. Vreme je da se krene dalje i traga za novim prilikama za popunjavanje kolone aktive. ,,To ovde ne prolazi." ,,To je protivzakonito." ,,Laete." Ove komentare ujem mnogo ee nego: ,,Moete li da mi pokaete kako se to radi?" Matematika je prosta. Ne treba vam algebra niti raun. Ne piem mnogo, zato to kompanija koja se bavi jemstvima obavlja zakonsku transakciju i servisira otplate. Nemam nikakvu obavezu da popravljam krovove ili otpuujem kanalizacione cevi, jer to ine vlasnici. To je njihova kua. Ponekad neko i ne plati. to je odlino, jer onda mora da plati vie, ili se iseljava i objekat se ponovo prodaje. O tome se ve pobrine sudski sistem. A moda u vaem kraju ovo ne bi ilo. Moda su uslovi trita drugaiji. Meutim, primer ilustruje kako jednostavan finansijski proces moe da stvori stotine hiljada dolara od malo novca i uz mali rizik. To je primer kako umesto novca funkcionie dogovor. Svako ko ima diplomu srednje kole ume da uradi tako neto. Ipak, veina Ljudi to nee uraditi. Veina Ljudi sledi standardni savet da ,,vredno radi i tedi novac". Za oko trideset sati posla, stvoreno je u koloni aktive oko stotinu i devedeset hiljada dolara i na njih nije plaen nikakav porez. ta vam od ovoga zvui tee? 1. Naporno raditi, plaati pedeset odsto na ime poreza, tedeti ono to preostane. Vaa uteda potom zarauje pet odsto koji se takoe oporezuju. Ili: 2. Odvojiti malo vremena za razvijanje svoje finansijske inteligencije i upregnuti snagu svog mozga i kolonu aktive. Tome dodajte koliko bi vam vremena bilo potrebno, a vreme spada u vau najvredniju aktivu, da utedite stotinu i devedeset hiljada dolara ako se odluite za opciju broj jedan? Sada moda shvatate zato samo utke odmahnem glavom kad
78

ujem kako roditelji kau: ,,Mom detetu dobro ide u koli i dobija dobro obrazovanje." Moda to obrazovanje zaista jeste dobro, ali, da li je adekvatno? Znam da navedena strategija ulaganja spada u one male. Upotrebljena je upravo da bi se ilustrovalo kako malo moe da naraste u mnogo. Ponavljam, moj uspeh odraava vanost snane finansijske osnove, koja poinje jakim finansijskim obrazovanjem. Ovo sam ve rekao, ali nije zgorega ponoviti finansijsku inteligenciju ine ove etiri osnovne finansijske vetine: 1. fmansijska pismenost. Umee itanja brojeva; 2. strategije ulaganja. Nauka o novcu koji pravi novac; 3. trite. Ponuda i potranja. Aleksander Grejem Bel je imao ono to se trailo na tritu. Isto tako i Bil Gejts. Kua vredna sedamdeset i pet hiljada dolara, kupljena za dvadeset hiljada i prodata za ezdeset takoe je bila rezultat iskoriavanja anse koju je stvorilo trite. Neko je kupovao, a neko je prodavao; 4. zakon. Svest o raunovodstvenim, korporativnim, dravnim i federalnim propisima i zakonima. Preporuujem da igrate u okviru pravila. Taj osnovni temelj, ili kombinacija ove etiri vetine, jeste ono to je potrebno da biste bili uspeni u trci za bogatstvom, bilo da to inite kupovinom malih kua, velikih apartmana, kompanija, hartija od vrednosti, obveznica, zajednikih ulaganja, dragocenih metala, kartica s likovima igraa za bejzbol ili slinog. Godine 1996. trite nekretnina je oivelo i svi su se ukljuivali u njega. Trite hartija od vrednosti doivljavalo je pravi bum i svi su se ukljuivali u njega. Amerika ekonomija se ponovo dizala na noge. Poeo sam da prodajem 1996. i putovao sam u Peru, Norveku, Maleziju i na Filipine. Investicije su se promenile. to se tie kupovine, nismo vie na tritu nekretnina. Sada samo posmatram kako u koloni aktive raste vrednost i krajem ove godine verovatno u poeti da prodajem. To zavisi od nekih zakonskih promena koje e moda proi u Kongresu. Mislim da e neki od onih poslova sa est malih kua poeti da se prodaju i da e menice vredne etrdeset hiljada dolara biti pretvorene u gotovinu. Morarn da pozovem svog raunovou i kaem mu da se pripremi za priliv gotovine i smisli neki nain da je prikrijemo. Ono to elim da kaem jeste da investicije dolaze i odlaze, trite napreduje i opada, ekonomije doivljavaju procvate i slomove. Svet nam uvek prua ivotne prilike, svakog dana naeg ivota, ali suvie esto ih ne vidimo. Meutim, one su tu. A to se vie menjaju svet i tehnologija, bie i vie ansi koje e vama i vaoj porodici omoguiti da obezbedite finansijsku sigurnost ak i narednim generacijama. Prema tome, zato da se gnjavite razvijanjem svoje finansijske
79

inteligencije? Ponavljam, vi ste jedini koji moete da odgovorite na to pitanje. Znam zato ja nastavljam da uim i razvijam svoje znanje. inim to jer znam da dolaze promene, a radije bih da ih pozdravim nego da se grevito drim prolosti. Znam da e biti uspona i padova trita. Hou kontinuirano da razvijam svoju fmansijsku inteligenciju jer e se sa svakom promenom na tritu neki Ljudi nai na kolenima i preklinjati za posao. Drugi e za to vreme uzeti ono kiselo groe koje im ivot prua a to nam se svima ponekad desi i pretvoriti ga u milione. To je finansijska inteligencija. esto me pitaju o tom kiselom grou koje sam pretvorio u milione. Meutim, moram da napomenem da oklevam da navedem jo mnogo linih primera. Oklevam zato to se bojim da e ispasti da se razmeem, a to mi nije namera. Primere koristim samo kao numerike ili hronoloke ilustracije aktuelnih i jednostavnih sluajeva. Koristim ih zato to elim da shvatite koliko je lako. A jo je lake ako znate koja su etiri stuba finansijske inteligencije. Lino, koristim dva osnovna sredstva za finansijski razvoj: nekretnine i male deonice. Nekretnine su moj temelj. Dan po dan, moja imovina mi obezbeuje priliv gotovine i povremeni porast vrednosti. Deonice malih kompanija koriste se za brzi rast. Ne preporuujem nita to ja radim. Primeri su samo primeri i nita vie. Ako je ansa suvie sloena i ne shvatam investiciju, ne uputam se u nju. Prosta matematika i zdrav razum su sve to vam je potrebno da biste finansijski dobro prolazili. Ima pet razloga za korienje primera: 1. da bi se ljudi podstakli da vie ue; 2. da bi se ljudima dalo do znanja da je lako ako se ima dobar osnov; 3. da bi se pokazalo da svako moe da stekne veliko bogatstvo; 4. da bi se pokazalo da postoje milioni naina da postignete svoje ciljeve; 5. da bi se pokazalo da to nije nikakva via matematika. Tokom 1989. imao sam obiaj da dogiram kroz jedan lep deo Portlanda, u Oregonu. Bilo je to predgrae puno ivopisnih kua. Bile su male i ljupke. Gotovo da sam oekivao da vidim Crvenkapicu kako skakue trotoarom na svom putu do bakine kue. Na sve strane bilo je tabli s natpisom ,,na prodaju". Trite drvene grae bilo je nikakvo, berza je upravo pretrpela krah, a ekonomija je stagnirala. U jednoj ulici opazio sam tablu kojom se oglaavala prodaja, a koja se tu nalazila due od veine ostalih. Izgledala je staro. Dogirajui pored nje jednog dana, naleteo sam na vlasnika koji je delovao prilino zabrinuto. ,,Koliko traite za tu kuu?" upitao sam ga. Vlasnik se okrenuo prema meni i slabano osmehnuo. ,,Koliko
80

nudite?" odvratio je pitanjem. ,,Prodaje se ve vie od godinu dana. Vie niko ne dolazi ni da je pogleda." ,,Ja bih da je pogledam", rekao sam, i pola sata kasnije kupio kuu za dvadeset hiljada dolara manje nego to je traio. Bio je to lep mali dom sa dve spavae sobe i ivopisnom ornamentikom na svim prozorima. Bila je svetloplava sa sivim detaljima, izgraena 1930. Unutra se nalazio divan kameni kamin, kao i dve malene spavae sobe. Bila je to savrena kua za izdavanje. Vlasniku sam dao pet hiljada dolara kapare za kuu koja je kotala etrdeset i pet hiljada, a vredela ezdeset i pet, s tim to niko nije eleo da je kupi. Vlasnik se iselio za nedelju dana, presrean to je se oslobodio. Odmah zatim uselio se moj prvi stanar, profesor na lokalnom koledu. Poto bih otplatio hipoteku, trokove i komunalne takse, meseno sam u dep stavljao nepunih etrdeset dolara. To nije bilo naroito uzbudljivo. Godinu dana kasnije, uspavano trite nekretnina u Oregonu poelo je da se budi. Investitori iz Kalifornije, puni novca zaraenog na njihovom tritu nekretnina koje je cvetalo, kretali su se prema severu i kupovali u Oregonu i Vaingtonu. Tu kuicu sam za devedeset i pet hiljada dola'a prodao jednom mladom paru iz Kalifornije, koji je verovao da je napravio odlian posao. Moja kapitalna dobit od otprilike etrdeset hiljada dolara bila je ubaena u okvire Stava 1031, a ja sam poao u potragu za mestom na koje u smestiti svoj novac. Za oko mesec dana pronaao sam kuu sa dvanaest apartmana, odmah pored fabrike Intel u Bivertonu, Oregon. Vlasnici su iveli u Nemakoj, pojma nisu imali koliko kua vredi i eleli su samo da je se oslobode. Ponudio sam dvesta sedamdeset pet hiljada za kuu vrednu etiri stotine pedeset hiljada dolara. Kupio sam je i zadrao dve godine. Iskoristivi ponovo Stav 1031. prodali smo zgradu za etiri stotine devedeset pet hiljada dolara i kupili zgradu sa trideset stanova u Feniksu, u Arizoni. Tada smo se ve bili preselili u Feniks da bismo pobegli od kiovitog vremena i svakako smo morali da prodamo. Kao nekada trite u Oregonu, trite nekretnina u Feniksu je stagniralo. Cena zgrade sa trideset stambenih jedinica u Feniksu iznosila je osam stotina sedamdeset i pet hiljada dolara, a traena je uplata od dve stotine dvadeset i pet hiljada. Gotovinski priliv od trideset apartmana iznosio je neto vie od pet hiljada dolara meseno. Arizonsko trite je poelo da se oporavlja i, 1996, investitor iz Kolorada nam je za zgradu ponudio 1,2 miliona dolara. Supruga i ja smo razmiljali da li da prodamo, ali smo ipak reili da saekamo i vidimo da li e Kongres prihvatiti izmene zakona o kapitalnoj dobiti. Ako te promene prou, smatramo da e vrednost zgrade porasti za nekih petnaest do dvadeset odsto. Pored toga, pet hiljada dolara meseno predstavlja sasvim pristojan gotovinski priliv.
81

Ovim primerom eleo sam da ukaem na to kako mali iznos moe da naraste u veliki. I opet, to je stvar razumevanja finansijskih obrauna, strategije ulaganja, smisla za trite i zakone. Ako ljudi nisu verzirani u ovim pitanjima, onda se oigledno moraju pridravati standardne dogme, po kojoj valja igrati na sigurno, diversifikovati i ulagati iskljuivo u sigurne investicije. Problem sa ,,sigurnim" investicijama lei u tome to su esto dezinfikovane. To jest, napravljene su toliko sigurnim da je i dobit manja. Veina velikih brokerskih kua nee ni da pipne spekulativne transakcije, kako bi zatitila sebe i svoje klijente. To je mudra politika. Zaista odlini poslovi se ne nude poetnicima. Vrlo esto, one najbolje pogodbe, koje bogate ine jo bogatijima, rezervisane su za one koji se razumeju u igru. Tehniki je nelegalno takve spekulativne poslove ponuditi nekome ko se smatra ,,nesofisticiranim", ali, naravno, i to se deava. to ,,sofisticiraniji" postajem, vie mi ansi nailazi u susret. Drugi razlog da s godinama razvijate svoju finansijsku inteligenciju je to to vam se jednostavno ukazuje vie ansi. A to je vea vaa finansijska inteligencija, lake je rei da li je re o dobrom poslu. Vaa inteligencija je ona koja moe da spazi lo posao, ili da lo posao uini dobrim. to vie uim a ima mnogo da se ui vie novca zaraujem, jednostavno zato to s godinama stiem iskustvo i mudrost. Imam prijatelje koji igraju na sigurno, naporno rade u svojoj profesiji i ne stiu finansijsku mudrost, kojoj odista treba vremena da se razvije. Moja globalna filozofija jeste da seme valja sejati u kolonu aktive. To je moja formula. Poinjem od malog i sejem. Neto poraste; neto ne. Unutar nae korporacije koja se bavi nekretninama imamo imovinu vrednu nekoliko miliona dolara. To je na sopstveni trust investicija u nekretnine. Ovim hou da kaem da je veina naih miliona nastala od investicija vrednih pet ili deset hiljada dolara. Sve te uplate su imale sreu da uhvate trite u brzom usponu, ne budu oporezovane i budu vie puta zamenjivane uz doplatu i prodavane. Posedujemo i hartije od vrednosti, unutar korporacije koju supruga i ja zovemo sopstvenom investicionom kompanijom. Imamo prijatelje koji posluju iskljuivo s ulagaima kao to smo mi, koji svakog meseca imaju svee gotovine za ulaganje. Na berzama hartija od vrednosti u SAD i Kanadi kupujemo visokorizine, nesigurne privatne kompanije koje tek treba da se pojave u javnosti. Primer za brzo sticanje dobiti moe da bude sto hiljada deonica kupljenih za dva centa po jednoj deonici, pre no to kompanija izae u javnost. est meseci kasnije kompanija je registrovana i od onih sto hiljada deonica sada svaka vredi dva dolara. Ako se kompanijom dobro upravlja, cena nastavlja da raste i cena deonica moe da ode i na
82

dvadeset dolara po deonici. Deava se i da naih dvadeset pet hiljada dolara ode na milion za manje od jedne godine. Ako znate ta radite, to nije kockanje. Ali, jeste kockanje ako samo bacite novac na neki posao i onda sedite i molite se. Uvek i u svemu valja da upotrebite svoje tehniko znanje, mudrost i ljubav prema ign, kako biste smanjili rizik i poveali izglede na uspeh. Razume se, rizik uvek postoji. Finansijska inteligencija je ona koja poboljava izglede. Prema tome, ono to je za nekog rizino, za nekoga drugog ba i nije. To je primarni razlog to stalno podstiem ljude da vie ulau u finansijsko obrazovanje nego u hartije od vrednosti, nekretnine ili druga trita. to ste pametniji, imate vie ansi da ostvarite dobit. Hartije od vrednosti u kakve ja ulaem, za veinu ljudi su krajnje visokog rizika i apsolutno ih ne preporuujem. U toj igri sudelujem od 1979. i lanarina u tom klubu stajala me je prilino novca. Ali, ako ponovo proitate zbog ega su takve investicije za veinu Ljudi visokorizine, moda ete moi drugaije da uredite svoj ivot, tako da sposobnost da uzmete dvadeset pet hiljada i pretvorite ih u milion dolara za vas ne predstavlja suvie veliki rizik. Kao to sam ve rekao, nita to sam ovde napisao nije preporuka. Navedeno je samo kao primer onoga to je jednostavno i mogue. Ono ime se ja bavim vrlo je sitno u nekim optim okvirima, pa ipak, za prosenu osobu, sto hiljada dolara godinje je lep pasivni prihod i nije ga teko ostvariti. U zavisnosti od trita i vae pameti, to moete da postignete za pet do deset godina. Ako odravate umerene trokove ivota, sto hiljada dolara dopunskog prihoda prija, bez obzira na to da li ste negde zaposleni ili niste. Ako hoete, moete da zadrite posao, a moete i da se odmarate ukoliko elite i iskoristite dravni poreski sistem u svoju korist, radije no na svoju tetu. Moja lina osnova su nekretnine. Volim ih jer su stabilne i sporo se kreu. Svoju osnovu odravam solidnom. Gotovinski tok je stabilan i, ako se njime pravilno upravlja, ima dobre anse da povea vrednost. Lepota solidne osnove koju ine nekretnine jeste u tome to mi omoguavaju da neto vie rizikujem sa nesigurnijim deonicama koje kupujem. Ako dobro profitiram na tritu hartija od vrednosti, na dobit plaam porez na kapitalnu dobit i ostatak potom investiram u nekretnine, opet dalje osiguravajui svoj temelj sainjen od aktive. Jo samo nekoliko rei o nekretninama. Putujem po celom sveru i drim predavanja o investicijama. U svakom gradu sluam ljude kako govore da ne mogu da kupe jeftine nekretnine. To ne odgovara mom iskustvu. ak i u Njujorku ili Tokiju, ili na samim obodima grada, ima odlinih poslova koje veina ljudi proputa da vidi. U Singapuru, gde su cene nekretnina trenutno visoke, jo uvek mogu da se sklope odlini poslovi na maloj udaljenosti od gradskog jezgra.
83

Prema tome, kad god ujem kako neko kae da ,,ovde to ne moe", ciljajui na mene, podseam ga da bi moda trebalo da preformulie izjavu i kae da ,,ne zna kako bi se to ovde moglo uraditi... zasad". Velike anse se ne vide oima. One se vide umom. Veina ljudi se nikada ne obogati naprosto zato to nisu finansijski obrazovani da prepoznaju anse koje im stoje pred nosom. esto me pitaju: ,,Kako da ponem?" U poslednjem poglavlju navodim deset taaka koje sam ja sledio na putu do sopstvene finansijske nezavisnosti. Ali, nikada ne zaboravite da se zabavljate. Ovo je samo igra. Ponekad dobijate, ponekad uite. Ali, uvek se zabavljajte. Veina ljudi nikada ne pobeuje jer se vie boji poraza nego to se raduje pobedi. Upravo zbog toga i smatram da je kola besmislena. U njoj nas ue da su greke loe i kanjavaju nas ako ih pravimo. Ipak, ako pogledate na koji nain ljudi ue, shvatiete da to ine upravo pravei greke. Uimo da hodamo tako to padamo. Ako nikada ne padnemo, neemo nikada ni prohodati. Isto vai i za vonju bicikla. Jo uvek imam oiljke na kolenima, ali danas vozim bicikl bez razmiljanja. A isto vai i za sticanje bogatstva. Naalost, glavni razlog to veina ljudi nije bogata jeste to to se uasavaju da izgube. Pobednici se ne plae poraza. Ali, gubitnici se plae. Neuspeh je deo procesa postizanja uspeha. Ljudi koji izbegavaju neuspeh izbegavaju i uspeh. Na novac gledam veoma slino kao na partiju tenisa. Igram estoko, greim, ispravljam greke, greim jo vie, opet ispravljam greke i postajem sve bolji. Ako izgubim me, pruim ruku preko mree i rukujem se s protivnikom, nasmejem se i kaem: ,,Vidimo se sledee subote." Postoje dve vrste investitora. 1. Prvu i najeu vrstu ine Ljudi koji kupuju investiciju u paketu. Pozovu maloprodajno odeljenje neke kompanije koja se bavi nekretninama, ili nekog berzanskog brokera, ili finansijskog planera, i neto kupe. To mogu da budu investiciona kompanija (banka), trust investicija u nekremine, hartije od vrednosti ili obveznice. To je dobar, ist i jednostavan nain ulaganja. Primer za to bio bi kupac koji odlazi u prodavnicu kompjutera i kupuje onaj koji se nalazi na polici. 2. Druga vrsta investitora su oni koji stvaraju investicije. Takav investitor obino sastavlja posao, umnogome nalik na Ijude koji kupuju kompjuterske komponente i od njih sastavljaju kompjutere. To je kao prilagoavanje. Ja pojma nemam o spajanju kompjuterskih komponenata. Ali vrlo dobro znam kako se sastavljaju delovi dobre prilike, ili poznajem Ijude koji to umeju. Ovu drugu vrstu investitora ine mahom profesionalni investitori. Moj bogati otac me je podsticao da postanem upravo taj drugi tip. Ponekad su potrebne godine da bi svi delii doli na svoje mesto. A ponekad se to nikada ne desi. Vano je nauiti kako se
84

sastavljaju delii, jer u tome lee veliki dobici, a katkada i veliki gubici, ako vas ponese nepovoljna struja. Ako elite da postanete drugi tip investitora, morate kod sebe da razvijete tri osnovne vetine. Te vetine su dopuna onima koje su potrebne da biste postali finansijski inteligentni: 1. Kako da uvidite ansu koju su svi drugi prevideli. Umom vidite ono to drugi ne vide oima. Jedan moj prijatelj, na primer, kupio je staru, oronulu kuu. Delovala je prosto sablasno. Svi su se pitali zbog ega ju je uopte kupio. Ono to je on video, a mi nismo, bilo je da su uz nju ila jo etiri prazna placa. To je shvatio kad je otiao u kompaniju za jemstva i tapije. Kupivi kuu, dao je da se srui i zatim prodao pet placeva nekom preduzetniku za iznos tri puta vei od onog koji je sam uloio. Zaradio je sedamdeset i pet hiljada dolara za samo dva meseca posla. To nije gomila novca, ali je zasigurno bolje od minimalca, a tehniki nije teko izvodljivo. Kako da namaknete novac. Prosena osoba zna samo da ode u banku. Oni koji spadaju u drugu vrstu investitora moraju da znaju kako da namaknu kapital, a ima mnogo naina koji ne podrazumevaju banku. Da bih se uputio u posao, nauio sam kako se kue kupuju bez meanja banke. Nije tos toliko u kuama, ve u nauenoj vetini prikupljanja kapitala koja nema cenu. Tako esto ujem da Ljudi kau: ,,Banka nee da mi pozajmi novac." Ili da ,,nemaju novca da neto kupe". Ako elite da budete drugi tip investitora, morate da nauite kako da uinite ono na emu veina drugih zastaje. Drugim reima, veina Ljudi dozvoljava da ih nedostatak novca sprei da sklope posao. Ako umete da izbegnete tu prepreku, biete milione dolara ispred onih koji ne naue ove vetine. Mnogo puta je bivalo da sam kupio kuu, hartije od vrednosti ili stambenu zgradu bez i jednog jedinog centa u banci. Jednom sam kupio stambenu zgradu za 1,2 miliona dolara. Uradio sam to putem tzv. vezivanja, pisanim ugovorom izmeu prodavca i kupca. Potom sam pribavio sto hiljada dolara kapare, koji su mi kupili dodatnih devedeset dana da namaknem ostatak novca. Zato sam to uradio? Jednostavno zato jer sam znao da zgrada vredi dva miliona. Novac nikada nisam prikupio. Umesto toga, osoba koja mi je dala onih sto hiljada platila mi je pedeset hiljada dolara provizije za nalaenje pogodbe; preuzeo je moje mesto, a ja sam otiao iz posla. Ukupno radno vreme: tri dana. Ponavljam, ono to zna, vanije je od onoga to kupuje. Ulaganje nije kupovanje. Ono je vie znanje. Kako da organizujete pametne Ijude. Inteligentni Ljudi su oni koji saraduju s osobama inteligentnijim od sebe, ili ih unajmljuju. Kad vam je potreban savet, pobrinite se da mudro odaberete savetodavca. Ima mnogo da se ui, ali nagrada moe biti astronomska. Ako ne elite da nauite ove vetine, onda vam srdano preporuujem da budete prvi tip investitora. Ono to znate je vae najvee bogatstvo.
85

Ono to ne znate je va najvei rizik. Rizik uvek postoji, stoga nauite da ga kontroliete umesto da ga izbegavate.

86

ESTA LEKCIJA

R A D I T E Z A Z N A N J EAN E Z A N O V A C
1995. pristao sam da dam intervju jednim singapurskim gGodine novinama. Mlada novinarka je dola na vreme i odmah smo poeli razgovor. Sedeli smo u predvorju luksuznog hotela, pijuckali kafu i diskutovali o svrsi mog dolaska u Singapur. Trebalo je da podelim govornicu sa Zigom Ziglarom. On je govorio na temu motivacije, a ja o ,,Tajnama bogatih". ,,elela bih da jednog dana budem autor bestselera, poput vas", rekla je. Video sam neke lanke koje je pisala za novine i bio sam impresioniran. Pisala je estokim i jasnim stilom. Njeni lanci su privlaili interesovanje italaca. ,,Imate odlian stil", odvratio sam. ,,ta vas spreava da ostvarite svoj san?" ,,Moj rad kao da nikuda ne vodi", rekla je tiho. ,,Svi kau da su moji romani odlini, ali nita se ne deava. Zato se drim posla u novinama. On mi makar omoguava da platim raune. Imate li vi nekih sugestija?" ,,Da, imam", rekao sam veselo. ,,Jedan moj prijatelj ovde u Singapuru dri kolu u kojoj se Ljudi obuavaju za prodaju. On dri kurseve prodaje za mnoge velike singapurske korporacije, i mislim da bi pohaanje jednog od tih kurseva uveliko poboljalo vau karijeru." Ukrutila se. ,,Kaete da bi trebalo da idem u kolu da bih nauila da prodajem?" Klimnuo sam potvrdno. ,,Ne govorite ozbiljno, zar ne?" Ponovo sam klimnuo. ,,ta nije u redu s tim?" Poeo sam da se povlaim. Neto ju je uvredilo, i eleo sam da nita nisam rekao. Pokuavajui da budem od pomoi naao sam se u poziciji da opravdavam svoj predlog. ,,Magistrirala sam engleski jezik i knjievnost. Zato bih sada ila u kolu u kojoj se obuavaju prodavci? Ja sam profesionalac. kolovala sam se za odreenu profesiju, upravo zato da ne bih morala da budem prodavaica. Mrzim prodavce. Sve to ele je novac. Recite mi, onda, zato bi trebalo da uim o prodaji?" Poela je uurbano da pakuje svoju aktovku. Intervju je bio zavren. Na stoiu za kafu nalazio se jedan primerak mog prethodnog bestselera. Uzeo sam ga u ruke, zajedno s njenim belekama. ,,Vidite li ovo?" rekao sam, pokazujui joj beleke. Pogledala ih je. ,,ta", rekla je, zbunjena.
87

Opet sam joj pokazao na beleke. U njima je pisalo ,,Robert Kiosaki, najprodavaniji pisac". ,,Pie ,najprodavaniji pisac', a ne ,najbolji pisac'." Rairila je oi. ,,Ja sam nikakav pisac. Vi ste odlian pisac. Ja sam pohaao kolu za prodavce. Vi ste magistar. Saberite dva i dva i dobiete ,najprodavanijeg' i ,najboljeg' pisca." Ljutina joj je sevala iz oiju. ,,Nikada se neu spustiti tako nisko kao to je uenje da prodajem. Ne znam zato se uopte ljudi poput vas petljaju u pisanje. Ja sam kolovan pisac, a vi ste prodavac. To nije fer." Spremila je i ostatak svojih beleaka i kroz velika staklena vrata brzim koracima nestala u vlanom singapurskom prepodnevu. Ali, barem sam sledeeg jutra u novinama naao njen fer i povoljan napis o meni. Svet je pun pametnih, talentovanih, obrazovanih i obdarenih ljudi. Sreemo ih svaki dan. Oni su svuda oko nas. Pre neki dan, moj automobil je neto poeo da kaljuca. Skrenuo sam u jedan servis, gde ga je mlad mehaniar popravio za svega nekoliko minuta. Znao je gde je kvar im je oslunuo rad motora. Bio sam zadivljen. alosna istina, medutim, glasi da talenat nije dovoljan. Ne prestaje da me okira injenica koliko malo zarauju talentovani Ljudi. Pre neki dan sam uo da manje od pet odsto Amerikanaca zarauje vie od sto hiljada dolara godinje. Susreem briljantne, visokoobrazovane Ijude ija godinja zarada iznosi manje od dvadeset hiljada dolara. Poslovni savetnik, specijalizovan za trgovinu u oblasti medicine, ispriao mi je kako mnogi lekari, zubari i kiropraktori grcaju u fmansijskim problemima. A ja sam sve vreme mislio da oni, poto diplomiraju, samo anju dolare. Od tog savetnika sam uo frazu: ,,Oni su jednu vetinu daleko od bogatstva." Ono to se eli rei tom frazom jeste daje veini Ljudi potrebno samo da naue i savladaju jo jednu vetinu i onda bi se njihov prihod eksponencijalno poveao. Ve sam pomenuo da fmansijska inteligencija predstavlja sinergiju raunovodstva, investiranja, marketinga i zakona. Kombinujte ove etiri tehnike vetine i pravljenje novca novcem postae lake. Kada je o novcu re, jedina vetina koju veina Ljudi zna jeste naporan rad. Klasian primer sinergije vetina bila je ta mlada novinarka. Kad bi se potrudila da naui vetinu prodaje i marketinga, njen prihod bi dramatino skoio. Da sam na njenom mestu, upisao bih se na neke kurseve pisanja reklamnih tekstova, kao i kurseve prodaje. A zatim, umesto da radim za novine, potraio bih posao u reklamnoj agenciji. ak i ako bi to znailo manju platu, nauila bi kako se komunicira ,,preicama" koje se koriste u uspenom reklamiranju. Provela bi i neko vreme uei se odnosima s javnou, jo jednoj vanoj vetini.
88

Nauila bi kako da stekne milione dolara vredan besplatan publicitet. A uvee i vikendom mogla bi da pie svoj veliki roman. Kada ga zavri, umela bi da ga proda. I ubrzo bi bila ,,najprodavaniji pisac". Kad sam se pojavio kod njega sa svojom prvom knjigom Ako elite da budete bogati i sreni, nemojte ii u kolu (If You Want To Be Rich and Happy, Don 't Go to School), izdava mi je predloio da promenim naslov i nazovem je ,,Ekonomija obrazovanja". Odgovorio sam mu da bih s takvim naslovom prodao itava dva primerka: jedan svojoj porodici, a drugi svom najboljem prijatelju. Problem je samo u tome to bi oni oekivali da ih dobiju na poklon. Nepodnoljivi naslov Ako elite da budete bogati i sreni, nemojte ii n kolu, bio je odabran jer smo znali da e privui ogroman publicitet. Ja sam za obrazovanje i verujem u obrazovnu reformu. Zato bih, inae, nastavio da se estoko zalaem za promene naeg zastarelog obrazovnog sistema? Stoga sam se odluio za naslov koji e me odvesti na vie televizijskih i radio emisija, jednostavno zato to sam bio spreman da budem kontroverzan. Mnogi su mislili da sam neki ekscentrini ludak, ali se knjiga svejedno prodavala kao luda. Kada sam 1969. diplomirao na Akademiji trgovake mornarice SAD, moj obrazovani otac bio je presrean. Kalifornijski Standard Oil zaposlio me je u svojoj floti tankera. Bio sam trei oficir, ija je plata bila mala u poreenju s platama mojih kolskih drugova, ali bilo je sasvim u redu za prvi pravi posao nakon koleda. Moja poetna plata bila je etrdeset dve hiljade dolara godinje, ukljuujui i prekovremeni rad, a radio sam svega sedam meseci godinje, uz petomeseni godinji odmor. Da sam hteo, mogao sam se na brodu neke male trgovake kompanije otisnuti u pravcu Vijetnama i lako zaraditi dve svoje plate umesto da se pet meseci odmaram. Preda mnom je stajala odlina karijera, pa ipak sam nakon est meseci dao ostavku u kompaniji i pristupio marincima, da bih postao pilot. Moj obrazovani otac bio je oajan. Bogati otac mi je estitao. U koli i na radnom mestu, popularno miljenje je ideja o ,,specijalizaciji". To jest, da biste zaradili vie novca ili dobili unapreenje, morate da se ,,specijalizujete". Zbog toga lekari odmah ponu da jure za specijalizacijom iz ortopedije ili pedijatrije. Isto vai i za raunovoe, arhitekte, advokate, pilote i ostale. Moj obrazovani otac je verovao u tu dogmu. Zbog toga je bio strano uzbuen kad je konano doktorirao. esto je priznavao da kola zapravo nagraduje one koji sve vie i vie ue o sve manjoj i manjoj oblasti znanja. Bogati otac me je podsticao da uradim upravo suprotno. ,,eli da zna pomalo o mnogim stvarima", bila je njegova sugestija. Zbog toga sam godinama radio u razliitim delovima njegove kompanije. Neko vreme sam radio u raunovodstvu. Mada verovatno nikad ne bih ni postao raunovoa, hteo je da nauim ,,osmozom". Bogati otac je
89

znao da u pokupiti ,,argon" i oseaj ta je vano, a ta nije. Takoe sam radio kao pomonik konobara u restoranu, kao radnik na gradevini, a zatim i u prodaji, na rezervacijama i u marketingu. Vebao" je Majka i mene. Zbog toga je insistirao i da sedimo na njegovim sastancima s bankarima, advokatima, raunovoama i berzanskim brokerima. Hteo je da znamo poneto o svim aspektima njegove imperije. Kad sam napustio svoj dobro plaen posao u Standard Oilu, moj obrazovani otac je iskreno porazgovarao sa mnom. Bio je zbunjen. Nije mogao da shvati moju odluku da se odreknem karijere koja je nudila veliku platu, odline beneficije, mnogo slobodnog vremena i mogunost unapreenja. Kad me je jedne veeri upitao: ,,Zato si dao otkaz?", nisam mogao to da mu objasnim, ma koliko sam nastojao. Moja i njegova logika nisu imale dodirnih taaka. Veliki problem je predstavljalo to to je moja logika zapravo bila logika mog bogatog oca. Siguran posao je za mog obrazovanog oca znaio sve. Uenje je za mog bogatog oca znailo sve. Obrazovani je otac mislio da se ja kolujem da budem brodski oficir. Bogati otac je znao da se kolujem da bih uio o meunarodnoj trgovini. Zato sam kao student radio na velikim teretnim brodovima, naftnim tankerima i putnikim laama koje su plovile put Dalekog istoka i Junog Pacifika. Bogati otac je naglaavao da valja da se drim Pacifika umesto da se ukrcavam na brodove koji plove za Evropu, jer je znao da se ,,dolazee nacije" nalaze u Aziji, a ne u Evropi. Dok se veina mojih kolskih drugova, ukljuujui i Majka, zabavljala na urkama svojih studentskih bratstava, ja sam prouavao trgovinu, Ijude, stilove poslovanja i kulture u Japanu, Tajvanu, Tajlandu, Singapuru, Hongkongu, Vijetnamu, Koreji, na Tahitiju, Samoi i Filipinima. I ja sam se zabavljao, ali ne u nekom studentskom domu. Ja sam brzo odrastao. Obrazovani otac jednostavno nije shvatao zato sam odluio da dam otkaz i pristupim marincima. Rekao sam mu da elim da postanem pilot, ali zapravo sam eleo da nauim da vodim trupe. Bogati otac mi je objasnio da je rukovoenje ljudima najtei deo upravljanja kompanijom. On je proveo tri godine u armiji; moj obrazovani otac bio je izuzet od regrutacije. Bogati otac mi je priao o tome koliko je dobro umeti rukovoditi ljudima u opasnim situacijama. ,,Komandovanje je ono to valja sledee da naui", rekao je. ,,Ako nisi dobar voda, dobie metak u lea, ba kao u biznisu." Vrativi se 1973. iz Vijetnama, dao sam ostavku na vojnu slubu, mada sam voleo letenje. Naao sam posao u kompaniji Kseroks. Tamo sam otiao iz jednog jedinog razloga, a to sigurno nisu bile beneficije. Bio sam stidljiv, i pomisao na prodavanje za mene je bila najstranija na svetu. A Kseroks je imao jedan od najboljih programa za obuavanje u oblasti prodaje u celoj Americi.
90

Bogati otac je bio ponosan na mene. Moj obrazovani otac me se stideo. Budui da je bio intelektualac, smatrao je da prodavci nisu njegov nivo. Radio sam za Kseroks etiri godine, sve dok nisam prevladao svoj strah od kucanja na vrata i odbijanja. Kad sam konano osvojio stalno mesto u postavci od pet najuspenijih prodavaca, opet sam dao otkaz i krenuo dalje, ostavljajui za sobom perspektivnu karijeru u odlinoj kompaniji. Godine 1977. oformio sam svoju prvu kompaniju. Bogati otac je Majka i mene pripremao da preuzimamo kompanije. Zato sam sada morao da nauim da ih formiram i stvaram. Moj prvi proizvod, novanik od najlona i iaktrake, izraivan je na Dalekom istoku i prevoen u skladite u Njujorku, nedaleko od moje kole. Moje je formalno obrazovanje bilo zavreno i dolo je vreme da isprobam svoja krila. Ako ne uspem, ne gine mi bankrotstvo. Bogati otac je smatrao da je najbolje bankrotirati jo pre tridesete. ,,Tada jo ima dovoljno vremena da se povrati", bio je njegov savet. Uvee, na moj trideseti roendan, moj prvi tovar je krenuo iz Koreje put Njujorka. I dandanas poslujem na meunarodnom planu. Drei se saveta svog bogatog oca, nastavljam da tragam za dolazeim nacijama. Moja kompanija danas ulae u Junu Ameriku, Aziju, Norveku i Rusiju. Ima jedan otrcani klie koji glasi da je ..zaposlenje drugi izraz za malo vie od sirotinje". Naalost, rekao bih da se on odnosi na milione Ljudi. Budui da kola finansijsku inteligenciju ne smatra inteligencijom, veina radnika ivi ,,prema svojim mogunostima". Rade i plaaju raune. Ima jo jedna odvratna teorija menadmenta koja glasi da ,,radnici rade dovoljno naporno da ne budu otputeni, a gazde ih plaaju taman dovoljno da ne daju otkaz". A ako bacite pogled na raspon plata u veini kompanija, rekao bih da i u toj izjavi ima istine. Ukupan rezultat je to da veina radnika nikada ne napreduje. Oni ine ono to su naueni: ,,trae siguran posao". Veinom se usredsreuju na rad za platu i beneficije koje neto znae na kratke staze, ali su esto katastrofalne ako se sagledaju na dui rok. Umesto toga, mladima preporuujem da tragaju za poslom na kome e neto nauiti, makar i ne bili bogzna kako plaeni. Neka gledaju malo dalje i uvide koje vetine ele da steknu pre nego to se odlue za konkretnu profesiju i upadnu u klopku ,,trke pacova". Poto postanu zarobljeni doivotnim procesom plaanja rauna, Ljudi postanu nalik na one majune hrke koji jure unutar onih malih metalnih tokova. Njihove siune, krznom pokrivene noice pokreu se neverovatnom brzinom, toak se okree kao lud, ali, kad svane novi dan, oni su i dalje u istom kavezu: odlino zaposlenje. U filmu Deri Megvajer (Jerry Maguire), s Tomom Kruzom u glavnoj ulozi, ima mnogo odlinih duhovitih reenica. Verovatno je najpoznatija ona ,,Pokai mi novac". Ali, ima jedna reenica koju smatram veoma istinitom. ujemo je u sceni u kojoj Tom Kruz
91

naputa firmu. Upravo su ga otpustili i on celoj kompaniji postavlja pitanje: ,,Ko eli da poe sa mnom?" A oko njega vlada ledena tiina. Samo jedna ena ustaje i kae: ,,Ja bih rado, ali za tri meseca sam na redu za unapreenje." Ova izjava je verovamo najistinitija izjava u celom filmu. To je ona vrsta izjave koju Ljudi upotrebljavaju da bi sebe zaokupili neim dok odrauju posao kojim plaaju raune. Znam da moj obrazovani otac jedva eka svoju redovnu godinju poviicu, kao i to da se svake godine ponovo razoara. Prema tome, trebalo bi da se dalje koluje i stekne jo vee kvalifikacije, kako bi mogao da ostvari pravo na jo jednu poviicu, ali to bi bilo samo novo razoarenje. esto pitam ljude: ,,Kuda vas vodi ta svakodnevna aktivnost?" Poput onog hrka od maloas, pitam se da li Ljudi uopte znaju kuda ih vodi njihov naporan rad. ta nosi budunost? Siril Brikfild, bivi izvrni direktor Amerikog udruenja penzionera, izvetava da su: ...line penzije u stanju haosa. Pre svega, pedeset odsto dananje radne snage uopte nema penziju. To je ve samo po sebi dovoljan razlog za zabrinutost. A sedamdeset i pet do osamdeset odsto od one dmge polovine ima potpuno nedelotvorne penzije koje se kreu od pedeset i pet do tri stotine dolara meseno." U svojoj knjizi Mit o penzionisanju (The Retirement Myth), Kreg S. Karpel pie: ,,Posetio sam upravu najvee amerike firme koja se bavi penzijskim konsaltingom i sreo se s generalnim direktorom, damom koja se specijalizovala za izradu bajnih penzionih planova za najvie rukovodioce. Kad sam je pitao kakve penzije mogu da oekuju oni koji ne sede u luksuznim kancelarijama, uputila mi je poverljiv osmeh i rekla: ,Srebrni metak'." ,,Upitao sam je ta je to srebrni metak. ,,Slegla je ramenima: ,Ako bejbibumeri zakljue da pod stare dane nee imati od ega da ive, uvek mogu da prosviraju sebi mozak'." Karpel dalje objanjava razliku izmeu starih planova o defmisanim penzijama i novih planova, tzv. 401K, koji su riskantniji. Za mnoge dananje zaposlene, to nije nimalo lepa perspektiva. A to je samo penzija. Kad se tom prizoru dodaju eventualni trokovi leenja i trokovi dugotrajnog boravka u domu za stare, on postaje upravo zastraujui. U svojoj knjizi, izdatoj 1995, on ukazuje na to da se cene boravka u domovima za stare kreu od trideset do sto dvadeset i pet hiljada dolara godinje. Otiao je u jedan dom za stare u kraju u kome ivi. ist, ali krajnje jednostavan i neoptereen bilo kakvim luksuzom; otkrio je da je cena boravka osamdeset i osam hiljada dolara za 1995. godinu. Ve sada mnoge bolnice u zemljama u kojima drutvo snosi trokove leenja moraju da donose teke odluke, kao to je ona ko e iveti, a ko umreti. Takve odluke donose se na osnovu toga s koliko novca raspolae bolnica i koliko je pacijentu godina. Ako je pacijent star, esto se medicinski zbrinjava neko mlai. Onaj stariji se vraa na
92

zaelje reda. I tako e bogati, isto kao to mogu sebi da priute bolje obrazovanje, biti u stanju da odre sebe u ivotu, dok e oni s malim imetkom umirati. Pitam se, onda, da li radnici gledaju u budunost ili ne vide dalje od sledee plate, ne pitajui se nikada kuda to idu? Kada se obraam odraslima koji ele da zarade vie novca, uvek im preporuujem isto. Predlaem im da pomno proue sopstveni ivot. Umesto da jednostavno rade za novac i sigurnost, za koje priznajem da su bitni, predlaem da se poduhvate i dodatnog posla, na kome e nauiti jo jednu vetinu. esto preporuujem rad u nekoj od kompanija koje imaju marketinku mreu, zvanu i vieslojni marketing, ako ele da naue vetinu prodaje. Neke od tih kompanija imaju odline programe obuke koji ljudima pomau da prevaziu strah od neuspeha i odbijanja, koji su glavni razlozi neuspeha. Dugorono gledano, obrazovanje je vrednije od novca. Kad predloim ovako neto, obino dobijem odgovor: ,,O, to je prevelika gnjavaa", ili ,,Hou da radim samo ono to me interesuje". Na izjavu da je to ,,prevelika gnjavaa" obino uzvraam pitanjem: ,,Znai, radije biste celog veka polovinu svoje zarade davali dravi?" Na drugu izjavu da bi ,,radili samo ono to ih interesuje" odgovaram da me odlazak u teretanu ne interesuje, ali da ipak odlazim tamo jer elim da se oseam bolje i ivim due. Na nesreu, ima zrno istine u onoj staroj poslovici da ,,starog psa ne moe nauiti novim trikovima". Osim ako osoba nije naviknuta na promene, one joj teko padaju. Ali, onima koji se moda premiljaju kada je re o zamisli da se radi da bi se nauilo neto novo, dajem sledei podsticaj: ivot umnogome nalikuje odlaenju u teretanu. Najtee je odluiti se da ponete. Kad to preturite preko glave, kasnije je lako. Ima dana kad se grozim odlaska u teretanu, ali kad se naem unutra i ponem da vebam, prija mi. Posle vebanja uvek mi je drago to sam sebe ipak nagovorio da odem tamo. Ako niste spremni da nauite neto novo i umesto toga insistirate na specijalizaciji unutar svoje oblasti, povedite rauna da zaposlenje potraite u kompaniji koja ima ugovor sa sindikatom. Sindikati rada su smiljeni tako da tite specijaliste. Kada je moj obrazovani otac pao u nemilost kod guvernera. postao je rukovodilac sindikata prosvetnih radnika na Havajima. Rekao mi je da nikada nije radio tei posao. Moj bogati otac, s druge strane. celog ivota je davao sve od sebe ne bi li spreio da sindikati uu u neku od njegovih kompanija. Uspevalo mu je. Premda su sindikati bili vrlo blizu, bogati otac je nekako uvek uspeo da im se odupre. Lino ne navijam ni za jedno ni za drugo, jer uviam potrebu i korist od obeju strana. Ako se ponaate onako kako preporuuje kola i postanete usko specijalizovani, onda potraite zatitu sindikata.
93

Na primer, da sam nastavio da gradim svoju letaku karijeru, morao bih da potraim kompaniju koja ima jak sindikat pilota. Zato? Zato to bi moj ivot bio posveen uenju vetine koja ima vrednost samo u jednoj delatnosti. Ako ne bih ostao unutar te delatnosti, to to ja znam ne bi vredelo u nekoj drugoj delatnosti. Stariji pilot koji iz nekog razloga izgubi posao sa sto hiljada sati leta u putnikom ili teretnom saobraaju i zaradom od sto pedeset hiljada dolara godinje vrlo bi teko naao ekvivalentno dobro plaen posao u prosveti. Potrebe za odreenim vetinama razlikuju se od zanimanja do zanimanja, jer ono za ta su piloti plaeni u avionskom saobraaju nije ni izbliza tako vano u, recimo, kolskom sistemu. Isto danas vai i za lekare. Uz sve promene na polju medicine, mnogi lekari specijalisti moraju da se povinuju medicinskim organizacijama kao to je HMO.* Nastavnici u kolama neizostavno moraju da budu lanovi sindikata. Danas je u Americi prosvetni sindikat najvei i najbogatiji. Nacionalna obrazovna asocijacija ima ogroman politiki uticaj. Nastavnicima je sindikalna zatita potrebna jer njihovo znanje ima ogranienu vrednost izvan oblasti obrazovanja. Stoga nepisano pravilo glasi: ,,Ako se odlui za usku specijalizaciju, postani lan sindikata." To je pametan potez. Kad polaznike svojih seminara pitam: ,,Koliko vas ume da spremi bolji hamburger nego Mekdonalds", gotovo svi podignu ruke. Zatim postavim sledee pitanje: ,,Kako to da onda Mekdonalds zaraduje vie od vas?" Odgovor je oigledan: Mekdonalds se odlino razume u poslovne sisteme. Razlog to su mnogi talentovani Ljudi siromani jeste taj to se usredsreuju na to da naprave bolji hamburger, dok o poslovnim sistemima znaju vrlo malo ili nita. Jedan moj prijatelj na Havajima je veliki umetnik. On zarauje prilino mnogo. Jednog dana pozove ga majin advokat i kae mu da njegovo nasledstvo posle majine smrti iznosi trideset pet hiljada dolara. Toliko je ostalo od njene imovine poto su advokat i drava uzeli svoj deo. On je odmah uvideo mogunost da proiri svoj biznis, tako to e neto od tog novca utroiti na reklamiranje. Dva meseca kasnije, u skupom asopisu za bogatu klijentelu, izala je njegova prva kolor reklama, na celoj jednoj stranici. Reklama je ila tri meseca. Niko se nije javio na ponudu koja se reklamirala, a utroio je celo svoje nasledstvo. Sada namerava da tui asopis zbog neadekvatnog predstavljanja. Ovo je kolski primer nekog ko zna da napravi odlian hamburger, ali nema pojma o biznisu. Kad sam ga pitao ta je iz ovoga nauio, sve to mi je odgovorio bilo je da su ,,svi koji se bave marketingom pravi lopovi". Zatim sam ga pitao da li bi se upisao na kurs obuke za prodaju i kurs za direktni marketing. Njegov odgovor je bio : ,,Nemam vremena i neu da bacam pare."
94

Health Maintenance Organisation (Organizacija za odravanje zdravlja); korporacija koja se finansira od premija osiguranja; njeni lanovi, lekari opte prakse i specijalisti, u okvirima odreenih finansijskih, geografskih i profesionalnih ogranienja pruaju preventivnu zdravstvenu negu i lee dobrovoljno ulanjene pojedince i porodice (prim.prev.).

Svet je krcat talentovanim siromanim ljudima. Najee su siromani ili imaju finansijskih problema ili zarauju manje nego to bi mogli ne zbog onoga to znaju, nego zbog onoga to ne znaju. Usredsreuju se na usavravanje svojih vetina na pravljenje boljeg hamburgera umesto da se usavre u vetini prodavanja i isporuivanja hamburgera. Moda Mekdonalds i ne pravi najbolje hamburgere, ali sigurno ume najbolje da proda i isporui tu osnovnu, prosenu pljeskavicu. Siromani otac je eleo da ja postanem specijalista. To je bilo njegovo stanovite u vezi sa poveanjem zarade. ak i kad mu je guverner drave Havaji rekao da vie ne moe da radi dravni posao koji je dotad obavljao, moj obrazovani otac je nastavio da me podstie na specijalizaciju. Prihvatio se posla u prosvetnom sindikatu i poveo kampanju za jo veu zatitu i beneficije visoko obuenih i obrazovanih profesionalaca. esto smo raspravljali o tome, ali znam da se nikada nije sloio da je suvie uska specijalizacija upravo ono to je i stvorilo potrebu za sindikalnom zatitom. Nikada nije shvatio da specijalizacija, to je ua, vie zarobljava oveka i dovodi ga u zavisniji poloaj. Bogati otac je savetovao Majku i meni da se ,,vebamo". Mnoge korporacije rade to isto. Nau nekog mladog, pametnog studenta, postdiplomca na poslovnoj koli, i ponu da ga ,,vebaju" da jednog dana preuzme kompaniju. Zato se ti mladi Ljudi ne specijalizuju za rad u jednom odeljenju; oni se sele iz odeljenja u odeljenje da bi ovladali svim aspektima poslovnih sistema. Bogati esto tako ,,vebaju" svoju decu ili decu drugih. Na taj nain, ta deca stiu globalno znanje o poslovnim operacijama i meusobnim odnosima razliitih odeljenja. Generacija koja pamti Drugi svetski rat smatrala je da to skakanje iz kompanije u kompaniju ne valja. Danas se tako neto smatra pametnim. A poto Ljudi radije prelaze iz kompanije u kompaniju nego da idu na suavanje specijalnosti, zato onda ne teiti ka veem znanju radije nego ka veoj zaradi? Na kratke staze, moda ete manje zaraivati. Na duge staze, isplatie vam se, i to dobro. Osnovna znanja iz oblasti menadmenta potrebna za uspeh jesu: 1. menadment gotovinskog toka; 2. menadment sistema (ukljuujui samog sebe i vreme provedeno s porodicom); 3. menadment Ljudi. Najvanije vetine koje valja specijalizovati jesu prodaja i razumevanje trita. Sposobnost prodaje dakle, komuniciranja s
95

drugim ljudskim biem, bila to muterija, slubenik, ef, brani drug ili dete predstavlja osnovnu vetinu potrebnu za lini uspeh. Vetine komuniciranja, kao to su pisanje, govorenje i pregovaranje, od kljunog su znaaja za uspean ivot. Konstantno radim na tim vetinama, pohaam kurseve ili kupujem edukativne trake pomou kojih proirujem svoje znanje. Kao to sam pomenuo, moj obrazovani otac je, s poveanjem svog obrazovanja, sve napornije radio. I sve je vie upadao u klopku. Premda je njegova plata rasla, imao je sve manje izbora. Ubrzo nakon to je prestao da radi za dravu, otkrio je koliko je zapravo profesionalno ranjiv, veoma nalik profesionalnim sportistima koji se iznenada povrede ili postanu prestari za aktivno bavljenje sportom. Odlino plaenog poloaja vie nema, a znanja na koja se mogu osloniti ograniena su. Mislim da se zbog toga moj otac kasnije toliko posvetio sindikalnom radu. Shvatio je koliko je njemu samom sindikat mogao biti od koristi. Bogati otac je Majka i mene podsticao da nauimo o svemu poneto. Ohrabrivao nas je da radimo s ljudima pametnijim od sebe i dovodimo pametne ljude da rade s nama u timu. Danas bi se to nazvalo sinergijom profesionalnih specijalnosti. Sreem danas bive nastavnike koji godinje zarauju na stotine hiljada dolara. Zarauju toliko jer su pored nastavnikog stekli i druga znanja. Mogu da poduavaju, ali i da prodaju i bave se marketingom. Ne znam ni za kakva druga znanja koja su vanija od prodaje i marketinga. Dodue, oni su za veinu teki, prvenstveno zbog straha od odbijanja. to bolje umete da komunicirate, pregovarate i savladate svoj strah od odbijanja, ivot vam je laki. Ba kao to sam savetovao novinarku koja je elela da postane ,,najprodavaniji pisac", tako savetujem i svakog drugog. Tehnika specijalnost ima svoje dobre i loe strane. Imam prijatelje koji su genijalni, ali ne umeju efikasno da komuniciraju s drugim ljudima i, kao rezultat toga, ne zarauju bogzna koliko. Savetujem im da provedu jednu godinu samo uei kako se prodaje. Cak i ako ne zarauju nita, nauie bolje da komuniciraju. A to je od neprocenjive vrednosti. Pored toga to smo dobri u uenju, prodaji i marketingu, moramo da budemo dobri uitelji i dobri uenici. Ako hoemo da budemo istinski bogati, moramo umeti da dajemo jednako onako dobro kao to primamo. U sluajevima finansijskih ili profesionalnih problema, esto se ispoljava nedostatak davanja ili primanja. Znam mnoge ljude koji su siromani zato to nisu dobri uenici niti dobri uitelji. Oba moja oca bila su velikoduni ljudi. Obojica su praktikovala da pre svega daju. Poduavanje je bio jedan od njihovih naina da to ine. to su vie davali, vie su primali. Upadljiva razlika, meutim, bila je u davanju novca. Moj bogati otac je davao mnogo novca. Crkvi, dobrotvornim organizacijama, svojoj fondaciji. Znao je da novac
96

mora davati da bi ga i primao. Davanje novca je tajna veine bogatih porodica. To je razlog to postoje organizacije kao to su Rokfelerova ili Fordova fondacija. One su osmiljene tako da uzimaju njihovo bogatstvo i poveavaju ga, kao i da ga kontinuirano poklanjaju. Moj obrazovani otac je uvek govorio: ,Kad budem imao vika novca, poklanjau ga." Problem je bio u tome to vika nikad nije bilo. Zato je jo napornije radio da bi zaradio vie para, umesto da se usredsredio na najvaniji zakon novca: ,,Daj i bie ti dato." Umesto toga, verovao je u: ,,Kad dobije, tek onda daj." Posledica svega je da liim na oba svoja oca. Deo mene je okoreli kapitalista koji voli igru u kojoj novac pravi novac. Druga strana je drutveno odgovoran uitelj, duboko zabrinut zbog sve veeg jaza izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju. Lino smatram da je za to prvenstveno odgovoran zastareli obrazovni sistem.

97

POECI
PREVAZILAZENJE PREPREKA

oto ue i postanu finansijski pismeni, ljudima se ipak moe desiti da se suoe s preprekama na putu prema finansijskoj nezavisnosti. Ima pet osnovnih razloga zbog kojih finansijski pismeni Ljudi ponekad i dalje ne uspevaju da stvore izdanu kolonu aktive. Onu kolonu aktive koja proizvodi velike iznose gotovinskog priliva. Kolonu aktive koja im moe dati slobodu da ive onako kako su oduvek sanjali, umesto da puno radno vreme rade samo za raune. Tih pet razloga su: 1. 2. 3. 4. 5. strah, cinizam, lenost, loe navike, oholost.

Razlog br. 1

Prevazilaenje straha od gubitka novca. Nikad nisam upoznao nekoga ko voli da gubi novac. I nisam nikada upoznao bogatu osobu koja nikada nije izgubila novac. Ali zato znam siromane Ijude koji nikad ni cent nisu izgubili... na investicije, to jest. Strah od gubitka novca je realan. Svi ga imamo. ak i bogati. Ali, on nije problem. Problem je kako podnosite strah. Problem je kako podnosite gubitak. Problem je kako podnosite gubitak koji menja ivot. To vai za sve u ivotu, ne samo za novac. Primarna razlika izmeu bogate i siromane osobe jeste u nainu na koji podnose taj strah. Sasvim je u redu plaiti se. U redu je biti kukavica kada je re o novcu. Jo uvek moete biti bogati. Svi smo junaci u nekim stvarima i kukavice u nekim drugim. Supruga jednog mog prijatelja je medicinska sestra na urgentnom odeljenju. Kad vidi krv, ona smesta stupa u akciju. Kad joj ja pomenem investicije, ona bei od mene. A ja, kad vidim krv, ne beim. Ja padnem u nesvest. Moj bogati otac je imao razumevanja za fobije u vezi s novcem.
98

,,Neki ljudi se groze zmija. Neki se groze mogunosti da izgube novac. I jedno i drugo su fobije", imao je obiaj da kae. Njegovo reenje za fobiju od gubitka novca bilo je: ,,Ako mrzi rizik i brigu... poni na vreme." Zbog toga banke preporuuju da se u mladosti pone stvaranje uteevine, kako bi se stvorila navika. Ako ponete na vreme, mladi, lako ete se obogatiti. Neu da zalazim u to, ali postoji velika razlika izmeu osobe koja pone da tedi u dvadesetoj godini ivota i one koja to pone u tridesetoj. Zapanjujua razlika. Kau da je mo sloenog interesa jedno od svetskih uda. Za kupovinu ostrva Menhetn vai da je bila jedna od najboljih pogodbi svih vremena. Njujork je kupljen za dvadeset etiri dolara u triarijama i staklenim perlicama. A da su ta dvadeset etiri dolara bila uloena, uz interes od osam odsto godinje, 1995. bi vredela vie od dvadeset osam triliona dolara. Menhetn bi mogao da bude otkupljen, a ostatkom novca mogao bi se kupiti vei deo Los Anelesa, pogotovo po cenama nekretnina koje su vladale 1995. Moj komija radi za jednu veliku kompjutersku kompaniju. U njoj je ve dvadeset pet godina. Jo etiri godine, i napustie kompaniju sa etiri miliona dolara u svom 401k penzionom planu. Taj novac je uglavnom investiran preko investicionih kompanija, a te investicije on namerava da pretvori u obveznice i vrednosne papire drave. Imae samo pedeset i pet godina kad prestane da radi, a njegov pasivni gotovinski priliv iznosie preko tri stotine hiljada dolara godinje, vie nego to zarauje na ime plate. Znai, to moe da se izvede, ak iako mrzite gubitak ili rizik. Meutim, morate poeti na vreme i definitivno reiti pitanje penzionog fonda, kao i unajmiti finansijskog planera u koga imate poverenja, da vas posavetuje pre ulaganja u bilo ta. Ali, ta ako pred sobom nemate mnogo vremena, ili biste eleli da se ranije penzioniete? Kako da u tom sluaju podnesete strah od gubitka novca? Moj siromani otac nije uinio nita. Onje jednostavno izbegavao to pitanje, odbijajui svaki razgovor na tu temu. Moj bogati otac, s druge strane, preporuivao mi je da razmiljam onako kako to ine Teksaani. ,,Volim Teksas i Teksaane", obiavao je da kae. ,,U Teksasu je sve vee. Kad Teksas pobeuje, onda pobeuje. A kad gubi, gubi spektakularno." ,,Oni vole da gube?" pitao sam. ,,Nisam to rekao. Niko ne voli da gubi. Pokai mi jednog srenog gubitnika i ja u ti pokazati pravog gubitnika", ree bogati otac. ,,Govorim o stavu Teksaana u pogledu rizika, nagrade i neuspeha. O tome kako upravljaju ivotom. Oni ga zaista ive. Ne kao veina Ljudi ovde kod nas, koji se, kada na red doe pitanje novca, ponaaju kao bubavabe. Bubavabe se uasavaju mogunosti da ih dokai traak svetlosti. Cvile kad im bakalin zakine etvrt dolara na
99

kusuru." Bogati otac je nastavio s objanjenjem. ,,Ono to najvie volim jeste teksaski stav. Oni su ponosni kad pobeuju i razmetljivi kad gube. Teksaani imaju jednu izreku: ,,Ako e ve propasti, propadni u velikom stilu." Nee da prizna da ti je propao posao s dupleksom. Veina ovdanjeg sveta je strano uplaena od gubitka, jer nema dupleks koji bi otiao na taj gubitak." Neprestano je ponavljao Majku i meni da je najvei razlog izostanka finansijskog uspeha to to Ljudi igraju na previe sigumo. ,,Ljudi su toliko uplaeni da e izgubiti, da onda zaista i gube", bile su njegove rei. Frenk Tarkenton, nekadanji bek nacionalne fiidbalske lige, govorio je to isto, samo malo drugaije: ,,Pobeivati znai ne plaiti se poraza." U sopstvenom ivoru primetio sam da pobeda obino usledi nakon nekog poraza. Pre no to sam konano nauio da vozim bicikl, pao sam valjda milion puta. Nikad nisam sreo igraa golfa koji nikada nije izgubio lopticu. Nikad nisam upoznao sreno zaljubljene koji u nekom periodu nisu patili zbog neuzvraene ljubavi. I nikada nisam upoznao nekoga bogatog ko nije nekada izgubio novac. Kod veine Ljudi, dakle, razlog to ne ostvaruju finansijske pobede jeste taj to je muka zbog eventualnog gubitka novca mnogo vea od radosti koju donosi bogatstvo. Ima jo jedna zanimljiva teksaska izreka: ,,Svi ele da odu u raj, ali niko ne eli da umre." Veina Ljudi sanja o tome da se obogati, ali se uasava gubljenja novca. I tako nikad ne stignu u raj. Bogati otac je imao obiaj da Majku i meni pria o svojim putovanjima u Teksas. ,,Ako stvarno elite da nauite kakav stav treba da zauzmete da biste podneli rizik, gubitak i neuspeh, idite u San Antonio i posetite Alamo. Alamo je velika pria o hrabrim ljudima koji su odabrali da se bore iako su znali da nema nade da se uspeno izbore sa silom kojaje napadala. Radije su umrli nego da se predaju. To je inspirativna pria vredna prouavanja; ali, bez obzira na to, i dalje je tragian vojni poraz. Bili su pregaeni. Zovite to neuspehom, ako hoete. Izgubili su. A kako Teksaani podnose poraz? I dalje na sav glas viu: ,,Setite se Alamoa!"" Majk i ja smo mnogo puta uli ovu priu. Iznova nam je priao svaki put kad je trebalo da zakljui neki vaan posao, to ga je inilo nervoznim. Kad god bi uinio sve to je bilo mogue uiniti i ekao da vidi da li e ispasti ,,opa ili tropa", priao nam je ovu priu. Kad god se bojao da e moda napraviti greku, ili izgubiti novac, priao nam je ovu priu. Ona mu je davala snagu, jer ga je podseala da finansijski poraz uvek moe da se pretvori u finansijsku pobedu. Bogati otac je znao da ga neuspeh moe samo ojaati i opametiti. To ne znai da je eleo da bude poraen; naprosto, bio je svestan ko je i kako
100

e podneti poraz. Pretvorie ga u pobedu. To i jeste bilo ono to je njega inilo pobednikom, a ostale gubitnicima. To mu je davalo hrabrost da pree crtu onda kad su se svi ostali povlaili. ,,Zato toliko volim Teksaane. Oni su od poprita krvavog poraza napravili Meku za turiste na kojoj zgru milione." Meutim, one njegove rei koje mi danas verovatno najvie znae su ove: ,,Teksaani ne skrivaju svoje neuspehe. Oni iz njih crpu inspiraciju. Prervaraju ih u bojne poklie. Neuspeh inspirie Teksaane da postanu pobednici. Ali, oni nisu jedini za koje vredi ta formula. To je formula za sve pobednike." Ba kao to sam i ja rekao da je padanje s bicikla bilo deo savladavanja vetine vonje. Seam se da su me padovi uinili samo jo vie reenim da nauim da vozim bicikl. I nita manje od toga. Takode sam rekao da jo nisam upoznao igraa golfa koji nikada nije izgubio lopticu. Profesionalnog igraa, gubitak loptice ili poraz na turniru samo inspiriu da bude jo bolji, da vie trenira, da vie ui. To je ono to ga ini boljim. Porazi inspiriu pobednike. Gubitnike poraavaju. Da citiram Dona D. Rokfelera: ,,Uvek nastojim da svaku katastrofu prervorim u dobru priliku." A poto sam Amerikanac japanskog porekla, mogu da kaem sledee. Mnogi kau da je Perl Harbor bio amerika greka. Ja tvrdim da je bio japanska. U filmu Tora, Tora, Tora, natmureni japanski general kae svojim potinjenima koji ve poinju da slave: ,,Bojim se da smo probudili uspavanog diva." ,,Setite se Perl Harbora" postalo je bojni pokli. Prervorilo je jedan od najveih amerikih poraza u razlog za pobedu. Ovaj veliki poraz dao je Americi snagu, i ona je ubrzo pokazala da je svetska sila. Porazi inspiriu pobednike. A gubitnike poraavaju. To je najvea tajna pobednika. Ona tajna koju gubimici ne znaju. Najvea tajna pobednika je da neuspeh nadahnjuje pobedu; prema tome, oni se njega ne boje. Ponoviu rei Frena Tarkentona: ,,Pobeivati znai ne plaiti se poraza." Ljudi kao Fren Tarkenton ne boje se da izgube jer znaju ko su. Ne vole da gube, stoga znaju da e ih poraz samo inspirisati da postanu bolji. Mrzeti poraz i plaiti se poraza dve su veoma razliite stvari. Veina Ljudi se toliko boji gubitka novca da ga zaista i gubi. Bankrotira zbog kue na dva sprata. Finansijski, igraju na suvie sigurno, sa suvie sitnim ulozima. Kupuju velike kue i velike automobile, ali ne i velike investicije. Osnovni razlog to devedeset odsto Amerikanaca ima fmansijskih problema jeste to to igraju tako da ne izgube. Ne igraju na pobedu. Odlaze svojim finansijskim planerima ili raunovoama ili berzanskim brokerima i kupuju uravnoteen paket investicija. Mnogi imaju mnogo gotovine uloene u oroene uloge, obveznice koje donose mali prihod, zajednika ulaganja kojima se moe trgovati unutar dotine investicione kompanije, i neto malo
101

pojedinanih deonica. To je siguran i razborit paket. Ali, to nije pobedniki paket. To je paket nekoga ko igra tako da ne izgubi. Nemojte me pogreno shvatiti. Taj je paket verovatno bolji nego to ga ima sedamdeset odsto populacije, ali to upravo i jeste ono zastraujue. Jer, siguran paket je bolji nego nikakav. To je odlian paket za nekog ko voli da je bezbedan. Ali, igranje na sigurno i kupovina ,,uravnoteenih" investicija nije nain na koji uspeni investitori igraju ovu igru. Ako imate malo novca i elite da se obogatite, morate prvo da budete ,,usredsreeni", a ne ,,uravnoteeni". Pogledajte nekog uspenog i videete da u poetku nije bio uravnoteen. Uravnoteeni Ljudi nikuda ne idu. Oni tapkaju u mestu. Da biste napredovali, prvo morate da postanete neuravnoteeni. I videete da stvari kreu s mrtve take. Tomas Edison nije bio uravnoteen. Bio je usredsreen. Bil Gejts nije bio uravnoteen. Bio je usredsreen. Donald Tramp je usredsreen. Dord Soros je usredsreen. Dord Paton nije pustio svoje tenkove da se razmile na sve strane. Usredsredio ih je i probio se kroz slabe take u nemakim redovima. Francuzi su se rasplinuli na liniji Maino i znate ta se s njima desilo. Ako imalo eznete da se obogatite, morate da se usredsredite. Podelite gomilu jaja u malo korpi. Ne inite ono to ine siromani i srednja klasa: nemojte stavljati malo jaja u mnogo korpi. Ako ne volite da gubite, igrajte na sigurno. Ukoliko vas poraz ini slabijim, igrajte na sigurno. Drite se uravnoteenih investicija. Ako ste stariji od dvadeset i pet godina i uasavate se rizinih poteza, ostanite takvi kakvi jeste. Igrajte na sigurno, ali ponite na vreme. Ponite na vreme da skupljate jaja u svoje gnezdo, jer to ume da potraje. Ali, ako sanjate o slobodi o tome da se izvuete iz trke pacova prvo pitanje koje sebi morate da postavite je: .,Kako reagujem na neuspeh?" Ako vas neuspeh inspirie na pobedu, moda bi trebalo da pokuate ali samo moda. Ako vas neuspeh slabi ili zbog njega pobesnite poput razmaenog deriteta koje zove advokata da bi presavilo tabak i podiglo tubu svaki put kad neto ne ide kako ono hoe onda igrajte na sigumo. Zadrite svoje zaposlenje. Ili kupite obveznice ili zajednike investicije. Ali, upamtite, i ti su fmansijski instrumenti takode skopani s rizikom, mada jesu bezbedniji. Priam vam sve ovo, pominjem Teksas i Frena Tarkentona, jer je punjenje kolone aktive zapravo lako. To je, u stvari, igra koja ne iziskuje preteranu sposobnost. Za nju nije potrebno veliko obrazovanje. Matematika iz petog osnovne je sasvim dovoljna. Ali, stavljanje na kocku kolone aktive, to je igra koja zahteva poseban stav. Za nju vam trebaju petlja, strpljenje i odlian stav u odnosu na neuspeh. Gubitnici izbegavaju neuspehe. A neuspeh pretvara gubitnike u pobednike. Setite se samo Alamoa.
102

Razlog br. 2
Prevazilaenje cinizma. ,,Nebo se rui. Nebo se rui." Mnogi od nas znaju priu ,,Malo pile", o piletu koje je tralo po dvoritu upozoravajui druge na preteu kob. Svi poznajemo ponekog takvog. Meutim, u svakom od nas ui po jedno ,,malo pile". Kao to sam ve rekao, cinik je zapravo pomalo kukavica. Svi smo pomalo kukavice u trenucima kad nam strah i sumnja zamagle misli. Svi ponekad sumnjamo. ,,Nisam preterano pametan." ,,Nisam dovoljno dobar." ,,Taj i taj je bolji od mene." Ili nas nae sumnje esto paralizuju. Igramo se pitalice ,,ta ako". ,,ta ako doe do kraha ekonomije poto ja uloim novac?" ,,ta ako izgubim kontrolu i ne budem mogao da vratim pozajmljeno?" ,,ta ako se stvari ne budu razvijale po planu?" Ili imamo prijatelje ili porodicu koji ne proputaju da nas podsete na nae nedostatke, iako ih nismo pitali za miljenje. Od njih esto ujemo: ,,Odakle ti ideja da e uspeti u tome?" Ili ,.Ako je to tako pametna zamisao, kako se onda niko drugi nije ve ranije setio?" Ili ,,To nema anse da upali. Nema pojma o emu pria." Ove rei sumnje esto bivaju tako glasne da proputamo trenutak kada je rrebalo da delamo. U stomaku se gomila onaj uasan oseaj. Ponekad ne moemo da spavamo. Ne uspevamo da krenemo dalje. Drimo se onog to je bezbedno, a anse prolaze pored nas. Gledamo kako nas ivot mimoilazi dok sedimo nepomino, s teskobom u dui. Svi smo se ponekad tako oseali, mada neki vie i ee nego drugi. Piter Lin, iz investicione kompanije Fideliti Magelan, ona upozorenja na nebo koje se rui naziva ,,bukom" koju svi ujemo. ,,Buka" nastaje u naim glavama ili dolazi spolja. esto od strane prijatelja, porodice, saradnika ili medija. Lin se prisea perioda tokom pedesetih godina, kada je pretnja nuklearnog rata bila toliko prisutna u vestima da su Ljudi poeli da grade atomska sklonita i skladite hranu i vodu. Da su taj novac mudro investirali u trite, umesto u izgradnju atomskih sklonita. danas bi verovatno bili finansijski nezavisni. Kad su pre nekoliko godina izbili nemiri u Los Anelesu, prodaja oruja je porasla u celoj Americi. ovek umre od posledica konzumiranja nedopeenog hamburgera u dravi Vaington, a arizonski Sekretarijat za zdravstvo naredi restoranima da govedina sme da se slui samo dobro peena. Farmaceutska kompanija reklamira na nacionalnoj televiziji lek protiv nazeba, prikazujui u reklami Ijude obolele od nazeba i gripa. Reklama ide u februaru. Broj obolelih od nazeba raste, ba kao i prodaja njihovog leka. Veina Ljudi je siromana jer je svet, kada je re o investicijama, pun malih pilia koji jurcaju okolo viui da e nam nebo pasti na glavu. Ta njihova dreka ima efekta, jer u svima nama ivi po jedno malo pile. esto je potrebna velika hrabrost da ne dozvolimo
103

glasinama i priama o propasti da utiu na jaanje naeg straha i sumnje. Moj prijatelj Riard, iz Bostona, doao je u Feniks da nas poseti 1992. Bio je impresioniran onim to smo postigli poslujui deonicama i nekreminama. Cene nekremina u Feniksu su u to vreme bile opale. Proveli smo dva dana pokazujui mu ono to smo smatrali da su odline prilike za gotovinski priliv i poveanje kapitala. Moja supruga i ja nismo agenti koji se bave kupoprodajom nekretnina. Mi smo strogo investitori. Poto smo nali jednu kuu u rezidencijalnom delu grada, pozvali smo agenta koji ju je istog popodneva prodao Riardu. Cena je bila svega etrdeset i dve hiljade dolara. za gradsku kuu sa dve spavae sobe. Sline kue su se prodavale za ezdeset i pet hiljada. Bio je to odlian pazar. Uzbuen, kupio je kuu i vratio se u Boston. Dve nedelje kasnije, agent nas je pozvao i obavestio da se na prijatelj povukao. Odmah sam telefonirao Riardu i pitao zato. Sve to je rekao bilo je da je razgovarao sa svojim komijom i da mu je ovaj rekao da je to lo posao. Da je previe platio. Pitao sam Riarda da li se njegov komija bavi investicijama. Odgovorio je ,,ne". Kad sam ga upitao zato ga uopte slua, Riard je postao defanzivan i jednostavno rekao da eli da nastavi da trai. Na triru nekretnina u Feniksu je dolo do promena, tako da se ta kua 1994. izdavala za hiljadu dolara meseno pa ak i za dve i po hiljade tokom zimskih meseci. Ve 1995. kua je vredela devedeset i pet hiljada dolara. ARiard je trebalo samo da uplati pet hiljada, to je bilo sasvim dovoljno da pone da se izvlai iz trke pacova. Ni do dandanas nije uradio nita. U Feniksu jo uvek ima odlinih ansi za dobar posao s nekretninama; treba samo dobro potraiti. Riardovo povlaenje me nije iznenadilo. Naziv za to je ,,kupevo kajanje" i svi smo ponekad pogoeni time, kad nas sustigne sumnja. Malo pile je pobedilo, a ansa za slobodu bila je izgubljena. Drugi primer: jedan mali deo svoje aktive drim u vidu sertifikata o pravu pridraja poreza, umesto kao oroene uloge. Na uloeni novac dobijam esnaest odsto interesa godinje, to je svakako mnogo vie od onih pet odsto koje nudi banka. Sertifikati su garantovani nekretninama i zatieni dravnim zakonom, to su takoe bolji uslovi od onih koje nudi veina banaka. Bezbednim ih ini formula prema kojoj se kupuju. Manjka im samo likvidnost. Zato ja na njih gledam kao na uloge oroene na dve do sedam godina. Gotovo svi kojima kaem za to, naroito oni koji preferiraju oroene uloge, konstatuju da je re o rizinom nainu ulaganja. Priaju mi zato ne bi trebalo to da radim. Kad ih pitam odakle im ta informacija, kau, od prijatelja ili iz nekog asopisa koji se bavi temom investicija. Oni nikada nisu uradili tako neto, i svakome ko to radi priaju zbog ega ne bi trebalo da se uputa u to. Najnii prihod koji prihvatam
104

iznosi esnaest odsto, dok su Ljudi puni sumnje spremni da prihvate pet odsto. Sumnja kota. Hou da kaem da su sumnja i cinizam ti koji veinu Ljudi navode da ostanu siromani i igraju na sigurno. Stvarni svet naprosto eka da se obogatite. Samo je sumnja u oveku ono to ga i dalje dri siromanim. Kao to rekoh, izlazak iz trke pacova je tehniki lak. On ne zahteva mnogo obrazovanja, ali veinu Ljudi sumnja upravo paralie. ,,Cinici nikad ne pobeuju", govorio je bogati otac. ,,Neproverena sumnja i strah stvaraju cinika. Cinik kritikuje, a pobednik analizira", bilaje jo jedna od njegovih omiljenih izreka. Objanjavao nam je zato kritika zaslepljuje, dok analiza otvara oi. Analiza pobedniku omoguava da vidi da je kritiar slep, kao i da vidi anse koje su svima drugima promakle. A opaanje onoga to drugima promie jeste klju uspeha. Nekretnine su odlian vid investiranja za sve koji tee finansijskoj nezavisnosti ili slobodi. Jedinstven vid investiranja. Pa ipak, kad god pomenem nekretnine kao sredstvo, ujem: ,,Ne elim da popravljam klozete." To je ono to Piter Lin naziva ,,bukom". To je ono to bi moj bogati otac nazvao cinizmom. Neko ko kritikuje, a ne analizira. Neko ko doputa da mu sumnje i strahovi zatvore um, umesto da mu otvore oi. Stoga, kad neko kae: ,,Ne elim da popravljam klozete", poelim da mu odbrusim: ,,A na osnovu ega mislite da ja elim?" Oni zapravo govore da je klozet vaniji od onoga to ele. Ja govorim o oslobaanju iz trke pacova, a oni priaju o klozetima. To je obrazac razmiljanja koji veinu Ljudi ostavlja u siromatvu. Kritikuju umesto da analiziraju. ,,Rei ,ne elim' dre kljueve rvog uspeha", imao je obiaj da kae bogati otac. Poto ni ja ne elim da popravljam klozete, pomno pazim koga zapoljavam kao upravnika imanja koji brine o popravljanju klozeta. Nalaenjem odlinog upravnika imanja, koji se stara o zgradama ili apartmanima, moj gotovinski priliv raste. Ali, to je jo vanije, odlian upravnik imanja mi omoguava da kupim jo nekretnina jer ne moram da popravljam klozete. Odlian upravnik imanja je klju uspeha u poslovanju nekretninama. Nalaenje takve osobe za mene je mnogo vanije od same nekretnine. Odlian upravnik imanja esto uje o dobrim poslovima pre samih agenata, to ga ini jo vrednijim. To je ono to je bogati otac hteo da kae govorei: ,,Rei ,ne elim' dre kljueve tvog uspeha." Budui da zaista ne elim da popravljam klozete, smislio sam nain da kupujem jo nekretnina i ubrzam svoje oslobaanje iz trke pacova. Ljudi koji i dalje ponavljaju da ,,ne ele da popravljaju klozete" esto liavaju sebe ovog odlinog vida investiranja. Pitanje klozeta je za njih vanije od njihove slobode. Na tritu hartija od vrednosti esto ujem kako Ljudi kau:
105

,,Ne elim da izgubim novac." Dakle, na osnovu ega oni misle da se meni ili bilo kome drugom dopada da izgubi novac? Oni ne zarauju novac jer su odabrali da ga ne gube. Umesto da analiziraju, stvaraju sebi predrasudu u pogledu jo jednog odlinog vida investiranja, trita hartija od vrednosti. Decembra 1996. vozio sam se s jednim prijateljem pored oblinje benzinske pumpe. Podigao je pogled uvis i ,,video" da e cena goriva da se povea. Moj prijatelj je, inae, neprestano zabrinut, pravo ,,malo pile". Za njega, nebo uvek preti da e pasti, i obino i padne na njega. Kad smo stigli kui, pokazao mi je sve statistike na osnovu kojih je zakljuio da e cena goriva tokom nekoliko narednih godina konstantno da se poveava. Te statistike do tada nisam imao prilike da vidim, iako sam ve posedovao znatnu koliinu deonica postojee naftne kompanije. Saznavi tu informaciju, odmah sam poeo da traim, i naao sam, novu i potcenjenu naftnu kompaniju koja je upravo bila na putu da otkrije novo nalazite nafte. Moj broker je bio oduevljen tom novom kompanijom i kupio sam petnaest hiljada deonica, za ezdeset pet centi po komadu. Februara 1997. isti prijatelj i ja smo prolazili kolima pored iste one benzinske pumpe. U meuvremenu je cena goriva zaista skoila, gotovo petnaest procenata po galonu. I opet je ,,malo pile" brinulo i kukalo. Ja sam se smeio, jer je u januaru 1997. ona mala naftna kompanija pronala naftu i one deonice su skoile na vie od tri dolara po komadu od onog dana kad mi je dao obavetenje. A ako je istina ono to pria moj prijatelj, cena goriva e nastaviti da raste. Umesto da analiziraju, ,,mali pilii" zatvaraju svoj um. Kada bi Ljudi shvatili kako fimkcionie ,,stop" pri investiranju na tritu hartija od vrednosti, bilo bi ih vie koji investiraju da bi dobili nego onih koji investiraju tako da ne izgube. ,,Stop" je obina kompjuterska komanda koja automatski prodaje vae deonice ukoliko cena pone da pada, pomaui na taj nain da se to vie smanji va gubitak i maksimalno poveaju neke dobiti. Re je o odlinom sredstvu za one koji se uasavaju gubljenja. Stoga, kad god ujem Ijude kako se usredsreuju na svoje ,,ne elim", radije nego na ono to ele, znam da ,,buka" u njihovim glavama mora da je glasna. Malo pile je prevladalo u njima i vie: ,,Nebo se rui, a klozeti su zapueni." Zato izbegavaju ono to ,,ne ele", ali plaaju visoku cenu za to. Moda nikada nee dobiti ono to ele od ivota. Bogati otac mi je pruio jedan nain gledanja na malo pile. ,,Samo radi ono to je radio i pukovnik Sanders." Kada mu je bilo ezdeset est godina, biznis mu je propao i poeo je da ivi od socijalne pomoi. Ona mu nije bila dovoljna, pa je poeo da putuje Amerikom i prodaje svoj recept za prenu piletinu. Bio je odbijen tano hiljadu devet puta pre no to je neko rekao ,,da". Neumorno je radio dalje i
106

postao multimilioner u godinama u kojima se veina Ljudi povlai iz posla. ,,Bio je hrabar i uporan ovek", rekao je bogati otac o Harlanu Sandersu. Stoga, kad vas mui sumnja i oseate se pomalo uplaeni, jednostavno uinite ono to je pukovnik Sanders uradio svome malom piletu. Isprite ga.

Razlog br. 3
Lenost. Zauzeti Ljudi su esto oni koji su najvie lenji. Svi smo uli prie o biznismenu koji mnogo radi da bi zaradio novac. Mnogo radi da bi obezbedio ivot svojoj supruzi i deci. Provodi mnogo vremena u kancelariji u toku dana, a radi i kod kue preko vikenda. Jednog dana se vraa i zatie praznu kuu. ena gaje napustila i odvela decu. Znao je da meu njima ima problema, ali umesto da se pobrine da ojaa vezu izmeu njih, zakopava se u posao. Poraen, poinje da podbacuje na poslu i dobija otkaz. Danas esto sreem Ijude koji su suvie zauzeti da bi poveli rauna o svom bogatstvu. A ima i Ljudi previe zauzetih da bi poveli rauna o svom zdravlju. Razlog tome je isti. Zauzeti su i ostae zauzeti, samo da bi izbegli neto sa ime ne ele da se suoe. Ne mora niko da im kae. Duboko u sebi, oni znaju. tavie, ako ih podsetite, esto reaguju ljutito ili nervozno. Ako nisu zauzeti poslom ili decom, esto su zauzeti gledanjem TV, pecanjem, igranjem golfa ili kupovanjem. Ipak, duboko u dui znaju da izbegavaju neto vano. To je najei oblik lenosti. Lenost koja se ispoljava neprestanom zauzetou. ta je, onda, lek za lenost? Odgovor glasi: malo pohlepe. Mnogi od nas su vaspitani tako da udnju ili pohlepu smatraju loom. ,,Pohlepni Ljudi su loi Ljudi", govorila je moja mama. Ipak, u sebi svi eznemo da imamo lepe, nove ili uzbudljive stvari. Stoga, da bi kontrolisali taj oseaj udnje, roditelji esto nau naina da ga potiskuju pomou oseaja krivice. ,,Samo na sebe misli. Zar ne zna da ima brau i sestre?" bio je omiljeni nain moje mame. Ili: ,,Hoe da ti kupim... ta?" najee je govorio moj otac. ,,Izgleda da ti misli da smo puni para. Zar veruje da novac raste na drveu? Zna, mi nismo nikakvi bogatai." Stvar nije bila toliko u reima, koliko u onom ljutitom nabacivanju krivice koje je proimalo rei koje su dopirale do mene. Obrnuti proces je bio: ,,Ti ne zna koliko se ja rtvujem da bih ti ovo priutio. Kupujem ti jer sam to nisam imao kad sam bio dete." Imam komiju koji nema ni prebijene pare, ali zato ne moe da utera kola u garau. Garaa je krcata dejim igrakama. Ta razmaena deriad uvek dobiju ono to ele. ,,Neu da znaju kako je to eleti neto", ponavljao je. Nije utedeo novac s kojim bi ih
107

mogao poslati u koled, niti neto za svoje stare dane, ali su zato njegova deca imala sve igrake koje su ikada napravljene. Nedavno su mu potom poslali novu kreditnu karticu i on je odmah potrpao klince u kola i odveo ih u Las Vegas. ,,inim to zbog njih", rekao je, verujui kako se silno rtvuje. Bogati otac je zabranio rei ,,ovo ne mogu da priutim". Kod kue, pak, gotovo nita drugo nisam sluao. Umesto toga, bogati otac je od svoje dece traio da govore: ,,Kako da ovo priutim?" Njegov rezon je bio da rei ,,ovo ne mogu da priutim" iskljuuju mozak. Jer, posle njih nema o emu da se razmilja. ,,Kako da ovo priutim?" ukljuuje mozak. Primorava ga da misli i traga za odgovorima. Najvanije je, meutim, to to je on smatrao da su rei ,,ovo ne mogu da priutim" ista la. I da ljudski duh to zna. ,,Ljudski duh je veoma, veoma moan", govorio je. ,,On zna da moe sve." Ako imate lenj um koji kae: ,,Ovo ne mogu da priutim", u vama poinje rat. Va duh se ljuti, a va lenji um mora da brani svoju la. Duh vriti: ,,Hajde. Idemo u teretanu da vebamo." A lenji um odgovara: ,,Umoran sam. Celog dana sam rintao kao pas." Ili, ljudski duh kae: ,,Smuilo mi se da budem siromaan. Hajde da se pokrenemo i postanemo bogati." Lenji um na to odgovara: ,,Bogati su gramzivi. Pored toga. to je prevelika sekiracija. Nije bezbedno. Mogao bih da izgubim novac. Ionako mnogo radim. Svakako ve imam previe posla. Vidi samo ta veeras moram da uradim. Moj ef hoe da ovo bude ujurru gotovo." ,,Ovo ne mogu da priutim" ini oveka tunim. Dovodi do oseanja bespomonosti, a ono do utuenosti i, esto, depresije. Drugi izraz za to je ,,apatija". ,,Kako da ovo priutim" otvara vrata mogunostima, uzbuenju i snovima. Bogati otac nije bio naroito zabrinut oko toga ta ste eleli da kupite, ali ono ,,Kako da ovo priutim" stvaralo je snaniji um i dinaminiji duh. Stoga je retko davao neto Majku i meni. Umesto toga je pitao: ,,Kako ete sebi to priutiti," a u ,,to" je spadao i koled, koji smo sami plaali. Ono to je on eleo da savladamo nije bio cilj ve proces postizanja tog cilja kome smo teili. Problem koji danas oseam je taj da postoje milioni Ljudi koji oseaju krivicu zbog svoje gramzivosti. Re je o automatizovanoj reakciji formiranoj u detinjstvu. ele da imaju one lepe stvari koje ivot prua, ali veinu njihova podsvest navede da kau: ,,Ne moe ovo da ima," ili ,,Ovo nikada nee moi da ima." Kad sam odluio da izaem iz trke pacova, jednostavno sam postavio sebi pitanje: ,,Kako da sebi priutim da nikada vie ne moram da radim?" Zatim je moj um poeo da se bori s odgovorima i solucijama. Najtei deo je predstavljala borba s dogmom mojih roditelja, koja je glasila: ,,0vo ne moemo da priutimo." Ili, ,,Prekini da misli samo na sebe". Ili, ,,to ne misli malo i na
108

druge", i ostale rei smiljene tako da podstaknu u meni oseanje krivice koje e potisnuti udnju. Dakle, kako da pobedite lenost? Odgovor glasi: pomou malo pohlepe. To je ona radiostanica WIIFM, odnosno ,,What's In ItFor Me?" (ta u ja imati od toga?) Osoba mora da sedne i upita: ,,ta u ja imati od toga to u biti zdrav, seksi i zgodan?" Ili: ,,Kakav e moj ivot biti ako nikada vie ne budem morao da radim?" Ili: ,,ta bih radio kad bih imao sav novac koji mi je potreban?" Bez te sitne gramzivosti, udnje da imamo neto bolje, nema progresa. Ovaj svet napreduje jer svi udimo za boljim ivotom. Novi pronalasci nastaju jer elimo neto bolje. Stoga, kad god zateknete sebe kako izbegavate neto to znate da bi trebalo da uinite, valja da postavite sebi samo jedno pitanje: ,,ta u ja imati od toga?" Budite malo gramzivi. To je najbolji lek za lenost. Suvie pohlepe, meutim, nije dobro kao ni bilo ta drugo to je preterano. Ali, setite se samo reenice koju Majkl Daglas izgovara u filmu Vol strit (Wall Street). ,,Pohlepa je dobra." Bogati otac je to neto drugaije rekao: ,,Krivica je gora od pohlepe. Jer, krivica telu oduzima duu." to se mene tie, to je najbolje rekla Elinor Ruzvelt: ,,inite ono to u srcu oseate da je ispravno jer ete svakako biti kritikovani. Osuivae vas ako inite tako, osudivae vas ako ne budete inili tako."

Razlog br. 4
Navike. Na ivot je odraz naih navika, vie nego naeg obrazovanja. Poto je video film Konan (Conan), sa Arnoldom varcenegerom u glavnoj ulozi, jedan moj prijatelj je rekao: ,,Voleo bih da imam telo kao varceneger." Veina prisutnih mukaraca klimnula je glavom u znak da se slae s tim. ,,uo sam da je nekada bio slabaan i mrav", dodao je drugi moj prijatelj. ,,Aha, i ja sam to uo", dodao je trei. ,,uo sam i da ima naviku da gotovo svakog dana veba u teretani." ,,Aha, kako da ne." ,,Ma, kakvi", sloila se veina cinino. ,,Kladim se da je takav i roen. Nego, hajde da mi lepo ne priamo vie o Arnoldu i da popijemo po pivce." Ovo je primer kako navike upravljaju ponaanjem. Seam se da sam svom bogatom ocu postavio pitanje o navikama bogatih. Umesto da mi direktno odgovori, hteo je da nauim kroz primer, kao i obino. ,,Kad tvoj otac plaa raune?" pitao je. ,,Prvog u mesecu", odgovorio sam. ,,Da li mu neto ostane posle toga?" pitao je dalje. ,,Vrlo malo", rekao sam. ,,To je osnovni razlog njegovih nedaa", nastavio je bogati otac. ,,Ima loe navike."
109

,,Tvoj otac prvo plati svima drugima. Sebi plati poslednjem, ali samo u sluaju da mu neto ostane." ,,to uglavnom nije sluaj", dodao sam. ,,Ali, on mora da plati raune, zar ne? Je l' vi to kaete da ne mora da ih plati?" ,,Naravno da ne", rekao je bogati otac. ,,vrsto verujem da raune valja plaati na vreme. Ja prvo isplatim sebe. Pre nego to platim dravi." ,,Ali, ta biva ako nemate dovoljno para?" pitao sam. ,,ta onda radite?" ,,Isto", odvratio je. ,,I dalje isplaujem prvo sebe. ak i ako sam kratak s parama. Moja kolona aktive je za mene mnogo vanija od drave." ,,Ali", rekoh, ,,zar oni ne dolaze onda po vas?" ,,Da, ako ne platim", odgovori bogati otac. ,,Vidi, nisam rekao da ne treba plaati. Samo kaem da prvo isplatim sebe, ak iako nemam dovoljno novca." ,,Ali", opet sam rekao, ,,kako to radite?" ,,Ne ,kako'. Pitanje je ,zato'", rekao je bogati otac. ,,OK, zato?" ,,Motivacija", odgovorio je bogati otac. ,,ta misli, ko e se glasnije aliti ako im ne platim ja ili moji poverioci?" Vai e poverioci svakako galamiti glasnije od vas", rekao sam, jer to je bilo sasvim oigledno. ,,Vi ne biste nita rekli ako ne isplatite sebe." ,,Vidi, dakle, poto isplatim sebe, pritisak da isplatim porez i ostale poverioce tako je veliki da me to prisiljava da tragam za drugim oblicima prihoda. Pritisak da platim postaje moja motivacija. Radio sam dodatne poslove, osnivao nove kompanije, trgovao hartijama od vrednosti sve, samo da ne dou i ne ponu da viu na mene. Taj pritisak je doprineo da jo vrednije radim, primorao me je da mislim i, sve u svemu, uinio me pametnijim i aktivnijim u pogledu novca. Da sam sebi platio poslednjem, onda ne bih oseao nikakav pritisak, ali bih bio bez prebijene pare." ,,Znai, motivie vas strah od drave ili drugih Ljudi kojima dugujete novac?" ,,Tano", odvratio je bogati otac. ,,Vidi, dravni uterivai dugova su velike siledije. Takvi su uterivai dugova uopte. Veina se Ljudi predaje pred njima. Plate njima, a sebi ne. Zna priu o slabiu od etrdeset pet kilograma koga gaaju peskom u lice?" Klimnuo sam. ,,U stripovima stalno objavljuju tu reklamu za asove bodibildinga i dizanja tereta." ,,Dakle, veina Ljudi dozvoljava da im siledije bacaju pesak u lice. Odluio sam da svoj strah od siledija upotrebim da bih ojaao. Drugi postaju slabiji. Primoravati sebe na razmiljanje kako da zaradi jo novca, to je kao odlazak u teretanu i vebanje s tegovima. to vie vebam svoje mentalne miie, ja sam sve jai. Sada se vie ne bojim
110

onih siledija." Dopadalo mi se ono to je govorio bogati otac. ..Znai, ako isplatim prvo sebe, postajem finansijski. psihiki i fiskalno jai?" Bogati otac je potvrdno klimnuo glavom. ,,A ako sebe isplatim na kraju, ili uopte ne isplatim, postajem slabiji. Onda me Ljudi kao to su efovi, direktori, poreznici, uterivai dugova i stanodavci cimaju naokolo celog ivota. Samo zato to nemam dobre navike u pogledu novca." Bogati otac je ponovo potvrdno klimnuo. ,,Kao onaj slabi od etrdeset i pet kilograma."

Razlog br. 5
Oholost. Oholost je ego plus neznanje. ,,0no to znam zarauje mi novac. Ono to ne znam uzima mi novac. Svaki put kad sam bio ohol, imao sam finansijskih gubitaka. Jer, kada sam ohol, iskreno verujem da ono to ne znam nije ni vano", esto mi je govorio bogati otac. Otkrio sam da mnogi Ljudi oholou nastoje da prikriju sopstveno neznanje. To se esto deava kad razgovaram o fmansijskom obraunu s raunovoom ili nekim drugim investitorima. Priaju prazne prie. Jasno mi je da ne znaju o emu priaju. Ne lau, ali ne govore istinu. Mnogo je onih u svetu novca, finansija i investicija koji nemaju ni najbleu predstavu o onome o emu govore. Veina Ljudi se poput prodavaca polovnih kola razmee vrednou ostvarenih prodaja. Ako znate da neto ne znate, ponite da se obrazujete tako to ete nai nekog ko je strunjak u toj oblasti ili se naoruajte dobrom knjigom na tu temu.

111

POETAK

oleo bih da mogu da kaem da mi je bilo lako da steknem bogatstvo, ali nije. Stoga, kao odgovor na pitanje ,,Kako da ponem?" nudim misaoni proces kroz koji svakodnevno prolazim. Zaista je lako pronai dobre poslove. Kunem vam se. To je kao vonja bicikla. Posle malo kolebanja, prosto ko pasulj. Ali, kada je re o novcu, odluka da se proe kroz kolebanje je neto vrlo lino. Da bismo otkrili poslove vredne milion dolara, ,,poslove ivota", moramo aktivirati svoj fmansijski genij. Smatram da on postoji u svakom od nas. Problem je u tome to na fmansijski genij lei uspavan i eka da ga pozovemo. Lei uspavan, jer nas naa kultura ui da je ljubav prema novcu koren svakog zla. Podstie nas da se kolujemo za odreenu profesiju kako bismo mogli da radimo za plaru, ali nas ne ui kako da nateramo novac da radi za nas. Ui nas da ne brinemo o svojoj finansijskoj budunosti, jer e se naa kompanija ili drava brinuti o nama kada zavrimo svoj radni vek. Medutim, naa deca, obrazovana u tom istom kolskom sistemu, jesu oni koji e na kraju platiti zbog toga. Poruka jo uvek glasi da vredno radimo, zaraujemo novac i troimo ga, a kad nam ga ponestane, uvek moemo da pozajmimo jo. Naalost, devedeset procenata zapadnog sveta pridrava se navedene dogme, naprosto zato to je lake nai posao i raditi za platu. A ako niste samo jedan iz gomile, nudim vam postupak buenja vaeg finansijskog genija u deset taaka. Ako elite da sledite neke od njih, odlino. Ako ne, smislite neke sopstvene. Va finansijski genj voljno je pametan da napravi sopstveni spisak. Dok sam bio u Peruu, sa etrdesetpetogodinjim rudarom koji je kopao zlato, pitao sam ga kako moe da bude tako siguran da e nai zlatni rudnik. Odgovorio mi je: ,,Zlata ima svugde. Veina Ljudi nije nauena da ga vidi." Rekao bih, odista, da je to istina. Kada je o nekreminama re, ja mogu da izaem i za dan doem do etiri ili pet potencijalno odlinih poslova, dok e prosena osoba takoe izai, ali nee nai nita. ak i ako traimo u istom kraju grada. Razlog je to to ona nije odvojila malo vremena da razvije svoj finansijski genij. Nudim vam sledeih deset taaka, kao proces kojim ete razvijati svoje bogomdane moi. Moi kojima samo vi moete da vladate.

1. POTREBAN MI JE RAZLOG VEI OD STVARNOSTI: Snaga duha. Na pitanje da li ele da budu bogati ili fmansijski slobodni, veina Ljudi e vam odgovoriti sa ,,da". Ali, tu uskae stvarnost. Put se ini suvie dug, s mnogo planina na koje se valja
112

uzverati. Lake je samo raditi za platu i viak predavati brokeru. Sreo sam jednom mladu enu koja je sanjala da ue u olimpijsku plivaku reprezentaciju SAD. U stvarnosti. ona je morala svakog jutra da ustane u etiri sata, da bi pre odlaska u kolu rri sata trenirala plivanje. Ona se nije zabavljala s drutvom subotom uveee. Morala je da ui da bi imala dobre ocene, kao i svako drugi. Kad sam je pitao odakle joj takva nadljudska ambicija i spremnost na rtve, jednostavno je rekla: ,,Radim to za sebe i Ijude koje volim. Ljubav je ta koja mi pomae da preem prepreke i podnesem rtve." Razlog ili svrha jeste kombinacija ,,elim" i ,,ne elim". Kada me Ljudi pitaju koji je moj razlog to elim da budem bogat, to je kombinacija duboko emotivnih ,,elim" i ,,ne elim". Nabrojau neke od njih. Prvo ,,ne elim", jer od njih nastaju ,,elim". Ne elim da celog veka radim. Ne elim ono emu su teili moji roditelji, siguran posao i kuu u predgrau. Ne volim da budem niiji slubenik. Mrzeo sam to to je moj otac veito proputao moje fudbalske utakmice jer je bio suvie zauzet svojom karijerom. Mrzeo sam to to je celog veka naporno radio, a drava je posle njegove smrti uzela najvei deo onoga to je zaradio. Nije mogao ni da nam ostavi ono za ta je toliko teko radio. Bogati to ne rade tako. Oni vredno rade i ostave to svojoj deci. A sada ,,elim". elim da budem slobodan da putujem svetom i ivim onako kako mi se dopada. elim da budem mlad dok to inim. Jednostavno, elim da budem slobodan. elim da upravljam svojim vremenom i svojim ivotom. elim da novac radi za mene. To su moji duboko ukorenjeni, emotivni razlozi. Koji su vai? Ako nisu dovoljno jaki, onda stvarnost puta koji pred vama lei moe biti jaa od vaih razloga. Mnogo puta sam gubio novac i vraao se nekoliko koraka unazad, ali su me ti duboko emotivni razlozi odrali na nogama i naterali da nastavim dalje. eleo sam da postanem slobodan do etrdesete, ali ipak je potrajalo dok nisam napunio etrdeset i sedmu, uz mnogo iskustva steenog na putu. Kao to rekoh, eleo bih da mogu da kaem da je bilo lako. Nije, ali nije bilo ni teko. Meutim, bez jakog razloga ili svrhe, sve je u ivotu teko. AKO NEMATE JAK RAZLOG, NEMA SMISLA DA ITATE DALJE. ZVUAE VAM SUVIE KOMPLIKOVANO. 2. SVAKOG DANA PONOVO BIRAM: Snaga izbora. To je osnovni razlog to Ljudi ele da ive u slobodnoj zemlji. Hoemo da imamo mo izbora.
113

S finansijskog gledita, sa svakim dolarom koji nam dolazi u ruke, dobijamo mo da biramo svoju budunost: da li hoemo da budemo bogati, siromani ili srednja klasa. Siromani Ljudi naprosto imaju loe potroake navike. Kao deak, imao sam sree to sam voleo da igram monopol. Niko mi nije rekao da je monopol samo za decu, stoga sam nastavljao da ga igram kao odrastao. Imao sam i bogatog oca koji mi je ukazao na razliku izmeu aktive i pasive. Stoga sam pre mnogo vremena, kao deak, odabrao da budem bogat, i znao sam da sve to treba da nauim jeste da stiem aktivu, pravu aktivu. Moj najbolji drug, Majk, dobio je tu aktivu od svog oca, ali je ipak morao da naui kako da je sauva. Mnoge bogate porodice u sledeoj generaciji izgube svoju aktivu, jednostavno zato to niko nije nauio kako da bude dobar domain te aktive. Mnogi odaberu da ne budu bogati. Za devedeset odsto populacije, biti bogat predstavlja ,,samo gomilu nevolja". Stoga sroe neto poput: ,,Nisam zainteresovan za novac." Ili: ,,Nikada neu biti bogat." Ili: ,,Ne moram da brinem, jo sam mlad." Ili: ,,Misliu o budunosti kad zaradim neto novca." Ili: ,,Moj mu/ena brine o finansijama." Problem s ovakvim izjavama lei u tome to osoba koja odabere da misli na takav nain liava sebe dveju stvari: jedna je vreme, koje je va najdragoceniji imetak, a druga je uenje. To to nemate novca nije izgovor da ne uite. Ali, to je izbor koji svi vrimo svakog dana: ta emo raditi sa svojim vremenom, sa svojim novcem, ta emo utuviti u glavu. To je mo izbora. Svi imamo izbor. Ja sam jednostavno odabrao da budem bogat i taj izbor ponavljam svakog dana. PRVO INVESTIRAJTE U OBRAZOVANJE: U stvarnosti, jedina aktiva koju imate jeste va um, najjae sredstvo kojim gospodarimo. Ba kao to sam rekao i za mogunost izbora, svako od nas, ko je dovoljno odrastao, moe da bira ta e ubaciti u svoj mozak. Moete celog dana da gledate MTV, ili da itate asopise o golfu, ili da pohaate asove grnarstva, ili asove finansijskog planiranja. Izbor je va. Veina Ljudi naprosto kupuje investicije, umesto da prvo investira u to da naui neto o investicijama. Mojoj prijateljici, inae bogatoj eni, nedavno su provalili u stan. Lopovi su odneli televizor i videorikorder. ali nisu ni pipnuli knjige koje je itala. Svi imamo taj izbor. Ipak, devedeset odsto populacije kupuje televizore, dok svega deset odsto kupuje knjige o biznisu ili trake na kojima je re o investiranju. A ta ja radim? Idem na seminare. Volim kad traju barem dva dana, jer uivam u tome da se udubim u temu. Jednog dana, 1973, gledao sam TV i video tog oveka kako reklamira trodnevni seminar o kupovini nekretnina bez uplaivanja u gotovu. Platio sam tri stotine
114

osamdeset pet dolara, ali sam uz pomo onoga to sam nauio na tom kursu zaradio najmanje dva miliona dolara, ako ne i vie. Ali, to je jo vanije, sa tih tri stotine osamdeset pet dolara kupio sam ivot. Zahvaljujui tom jednom kursu, vie nikada u ivotu ne moram da radim. Godinje pohaam najmanje dva takva seminara. Volim audiotrake. Razlog: brzo se premotavaju. Sluao sam traku Pitera Lina; rekao je neto sa im nikako nisam mogao da se sloim. Umesto da postanem arogantan ili kritiki nastrojen, ja sam jednostavno pritiskao taster na kasetofonu, premotavao traku unazad i potom taj petominutni odlomak sluao najmanje dvadeset minuta. Moda i due. Ali, odjednom se moj um otvorio i shvatio sam zbog ega je rekao ono to je rekao. Bilo je to poput magije. Stekao sam izuzetno duboku spoznaju o tome koliko je ogromno njegovo obrazovanje i iskustvo. Ukupni rezultat: jo uvek imam svoj stari nain razmiljanja, ali sad imam i Piterov nain gledanja na isti problem ili situaciju. Imam dve misli umesto jedne. Jedan vie nain analiziranja problema ili trenda, a to je neprocenjivo. Danas esto kaem: ,,Kako bi Piter Lin uinio ovo, ili Donald Tramp, ili Voren Bafet, ili Dord Soros?" Jedini nain na koji mogu da se pribliim njihovoj ogromnoj intelektualnoj moi jeste da budem dovoljno skroman i itam ili sluam sve to imaju da kau. Oholi ili kritiki nastrojeni Ljudi su esto Ljudi s malim samopouzdanjem koji se plae da riskiraju. Vidite, ako nauite neto novo, od vas se trai da pravite greke kako biste u potpunosti shvatili ta ste nauili. Ako ste dovde proitali, oholost nije jedan od vaih problema. Oholi Ljudi retko kad itaju knjige ili kupuju trake. Zato bi? Oni su centar sveta. Ima mnogo ,,inteligentnih" Ljudi koji se svadaju ili prelaze u defanzivu kad se neka nova ideja sudari s njihovim nainom razmiljanja. U tom sluaju, njihova tzv. inteligencija plus oholost jednako je neznanje. Svako od nas poznaje Ijude koji su visoko obrazovani, ili smatraju da su pametni, ali njihov zavrni raun oslikava sasvim drugaiju sliku. Istinski inteligentna osoba pozdravlja nove ideje, jer one dopunjavaju sinergiju drugih akumuliranih ideja. Sluanje je vanije od prianja. Da to nije istina, Gospod nam ne bi dao dva uha i samo jedna usta. Previe Ljudi misli ustima umesto da apsorbuje nove ideje i mogunosti. Raspravljaju umesto da postavljaju pitanja. Paljivo gledam svoje bogatstvo. Ne padam na ,,kako se brzo obogatiti" mentalitet, koji karakterie veinu onih koji igraju na lutriji ili se kockaju po kockarnicama. Nekad mi s hartijama od vrednosti ide bolje, nekad gore, ali ja uim dok sam iv. Ako elite da nauite da vozite avion, savetujem da prvo uzimate asove
115

letenja. Uvek me okiraju Ljudi koji kupuju hartije od vrednosti ili gotovinu, ali nikad ne ulau u svoj najdragoceniji imetak, um. To to ste kupili jednu ili dve kue ne ini vas strunjakom za nekretnine. 3. PALJIVO BIRAJTE PRIJATELJE: Mo udruivanja. Pre svega, svoje prijatelje ne biram prema njihovim finansijskim obraunima. Imam prijatelje koji su se bukvalno zavetovali da e ostati siromani, kao i one koji svake godine zarauju milione. Poenta je u tome da uim od svih njih i da se svesno trudim da tc zaista i inim.
Moram da priznam da ima Ljudi koje sam traio zbog njihovog novca. Ali, nije me interesovao njihov novac; meni je trebalo njihovo znanje. Neki od tih Ljudi su potom zaista postali moji dragi prijatelji, ali ne svi. Meutim, postoji jedna distinkcija na koju bih voleo da ukaem. Primetio sam da moji prijatelji koji imaju novca govore o njemu. Pri tom ne mislim na razmetanje. Njih zanima ta tema. Stoga ja uim od njih, a oni od mene. Moji prijatelji, za koje znam da se nalaze u finansijskom kripcu, ne priaju o novcu, biznisu ili investiranju. Oni ak esto smatraju da je to neutivo ili da ne pristaje intelektualcima. Tako ja uim i od svojih prijatelja koji imaju finansijskih problema. Otkrivam ta ne treba da radim. Imam nekoliko prijatelja koji su jo kao relativno mladi zaradili preko milijardu dolara. Troje od njih govore o istoj pojavi: njihovi prijatelji koji nemaju novca nikad nisu doli do njih i upitali ih kako im je to uspelo. Meutim, dolaze da trae jednu od sledee dve stvari: 1. zajam, ili 2) posao. UPOZORENJE: Ne sluajte siromane ili uplaene Ijude. Imam takvih prijatelja i mnogo ih volim, ali oni su ,,mali pilii" ivota. Kad se potegne pitanje novca, pogotovo investicija, ,,nebo se uvek rui". Uvek znaju da vam objasne zato neto nee funkcionisati. Problem je u tome to ih Ljudi sluaju, ali oni koji slepo prihvataju informacije o slomu i propasti takoe su ,,mali pilii". Kao to kae stara poslovica, ,,pilii istog perja isto kokodau". Ako gledate CNBC, koji je pravi zlatni rudnik informacija o investicijama, oni esto daju paneldiskusije tzv. strunjaka. Jedan strunjak tvrdi da e doi do sloma trita, a drugi kae da e trite procvetati. Ako ste pametni, sluaete obojicu. Neka vam um bude otvoren za sve pametno to doe s obeju strana. Naalost, mnogi siromani Ljudi sluaju ,,malo pile". Deavalo mi se da mnogi bliski prijatelji pokuaju da me nagovore da ne ulazim u neki posao ili investiciju. Pre nekoliko godina, prijatelj mi je sav uzbuen rekao da je otkrio gde se dobija est odsto interesa na oroene uloge. Rekao sam mu da ja dobijam esnaest procenata od dravne vlade. Sledeeg dana poslao mi je lanak u kome se objanjavalo zbog ega su takve investicije
116

rizine. Godinama ve dobijam tih svojih esnaest procenata, a on jo uvek dobija svojih est. Rekao bih da je jedna od najteih stvari u vezi s izgradnjom bogatstva biti svoj i spreman da se ne bude samo jedan iz gomile. Jer, na tritu, obino je gomila ta koja stigne kasno i ne uspe. Ako se vest o dobrom poslu nalazi na naslovnoj strani, u veini sluajeva je suvie kasno. Potraite neto drugo. Kao to kau surferima: ,,Uvek dolazi sledei talas." Ljudi koji u urbi prekasno uzjau talas obino su oni koji bivaju zbrisani s daske. Pametni investitori ne mere vreme na tritu. Ako propuste neki talas, tragaju za drugim i na vreme zauzimaju poloaj. Ovo je veini investitora teko jer im kupovanje onoga to nije popularno deluje zastraujue. Stidljivi investitori su kao ovce koje idu u stadu. Ili ih uhvati pohlepa onda kad su pametni investitori ve uzeli svoj profit i nastavili dalje. Pametni investitori kupuju investiciju dok jo nije popularna. Znaju da se profit srvara kupovinom, ne prodajom. Strpljivo ekaju. Kao to rekoh, oni ne mere vreme na tritu. Poput surfera, zauzimaju poloaj na vreme i ekaju naredni veliki talas. Sve je to ,,poslovanje upuenih". Postoje oblici tog poslovanja koji nisu legalni, kao i oni koji su legalni. Ali, kako god bilo, to je poslovanje upuenih. Jedina razlika je u tome koliko ste daleko od sri stvari. Razlog zbog kojeg elite da imate bogate prijatelje koji su bliski ,,unutranjim poslovima" jeste taj to se tamo prave pare. Prave se od informacija. elite da ujete o sledeem bumu, uete i izaete pre sledeeg hapenja. Ne kaem da radite bilo ta nezakonito, ali to pre saznate, bolji su vai izgledi na profit, uz minimalan rizik. Za to slue prijatelji. I, to je fmansijska inteligencija.

117

4. OVLADAJTE FORMULOM I ZATIM NAUITE NOVU: Mo brzog uenja. Da bi napravio hleb, svaki pekar se dri recepta, makar onog koji postoji samo u njegovoj glavi. Isto vai i za zaradivanje para. Zato se novac u argonu esto i naziva ,,testo".* Uglavnom svi znamo za izreku ,,Ono si to jede." Ajaje parafraziram, pa kaem: ,,Postaje ono to ui." Drugim reima, pazite ta uite, jer je mozaK toliko moan da postajete ono to stavljate sebi u glavu. Na primer, ako uite kulinarstvo, imate tendenciju da kuvate. Postajete kuvar. Ukoliko vie ne elite da budete kuvar, onda morate da uite neto drugo. Recimo, za uitelja. Posle obino odete da predajete deci u koli. I tako dalje. Paljivo birajte ta ete uiti. Kada je re o novcu, mase uglavnom imaju jednu osnovnu formulu koju su nauile u koli. A to je rad za novac. Formula za koju vidim da prevladava na svetu jeste da svakog dana milioni Ljudi ustaju i odlaze na posao, zarauju platu, plaaju raune, sravnjuju iznose u ekovnoj knjiici, kupuju neke zajednike investicije i vraaju se na posao. To je osnovna formula, ili recept. Ako ste se umorili od onoga to radite. ili ne zaraujete dovoljno, sve to je potrebno jeste da promenite formulu na osnovu koje zaraujete. Pre mnogo godina, kad mi je bilo dvadeset i est, vikendom sam pohaao teaj pod nazivom ,,Kako da kupite pravo na otkup hipoteke". Nauio sam formulu. Sledei trik je bio u disciplini da delam u skladu s onim to sam nauio. To je taka na kojoj se veina Ljudi zaustavlja. Tokom tri godine, koliko sam radio za Kseroks, slobodno vreme sam provodio uei kako da ovladam umetnou otkupljivanja hipoteka. Sluei se tom formulom zaradio sam vie miliona dolara , ali danas je to suvie sporo i suvie Ljudi se time bavi. Zato, kad sam ovladao tom formulom, krenuo sam u potragu za drugim formulama. to se tie mnogih teajeva, nisam direktno primenio nauenu informaciju, ali sam uvek nauio neto novo. Prisustvovao sam najrazliitijim teajevima i esto sedeo u prostorijama punim ljudima s doktoratima iz nuklearne fizike i nauka o kos
Dough, engl. "testo", ali i "lova" (prim. prev.).

mosu. Ipak, nauio sam mnogo ta to je moje investiranje u hartije od vrednosti i nekretnine uinilo smislenijim i unosnijim. Na mnogim niim i dravnim koledima dre se predavanja iz finansijskog planiranja i kupovanja tradicionalnih investicija. To su
118

odlina mesta da se pone. I tako, uvek tragam za brom formulom. Zahvaljujui tome, za dan uglavnom zaradim vie nego veina Ljudi celog ivota. Jo jedna usputna napomena. U svetu koji se danas tako brzo menja, vie nije toliko vano ta znate, jer je vae znanje esto zastarelo. Vano je koliko brzo uite. Ta vetinaje neprocenjiva. Ona je od neprocenjive vrednosti u otkrivanju brih formula recepata, ako hoete, za pripremu testa. Naporan rad za platu je zastarela formula koja potie jo iz kamenog doba. 5. ISPLATITE PRVO SEBE: Mo samodiscipline. Ako ne moete da sauvate kontrolu nad sobom, nemojte ni pokuavati da se obogatite. Mogli biste prvo pokuati da se prijavite u marince ili neki verski red, kako biste nauili da se kontroliete. Nema smisla ulagati, zaraivati pare i bacati ih. Pomanjkanje samodiscipline dovodi mnoge dobitnike na lutriji do toga da ubrzo poto dobiju milione ostanu bez prebijene pare. Pomanjkanje samodiscipline je ono to prouzrokuje da Ljudi koji dobiju poviicu odmah odu i kupe novi automobil ili karte za krstarenje. Teko je rei koja je od deset taaka najvanija. Ali, ovu je verovatno najtee savladati ukoliko ve nije deo vaeg sklopa. Usudio bih se da kaem da je nedostatak line samodiscipline faktor br.l koji deli bogate, siromane i srednju klasu. Jednostavno reeno, Ljudi koji poseduju malo samopouzdanja i imaju nizak prag tolerancije kada je re o fmansijskom pritisku, ne mogu se nikad ponavljam, nikad obogatiti. Kao to sam rekao, lekcija koju sam nauio od svog bogatog oca bila je da nas ,,svet cima naokolo". Svet cima Ijude ne zato to su drugi Ljudi siledije, " Ve zbog toga to pojedincu nedostaje unutranje kontrole i discipline. Ljudi kojima neodstaje unutranje snage esto postaju rtve onih koji po. ju samodisciplinu. Na teajevima preduzetnitva na kojima predajem, konstantno podseam Ijude da se ne usredsreuju na svoj proizvod, bez obzira na to dali se radi o robi ili uslugama, ve da se usredsrede na razvijanje vetine upravljanja. Tri najvanije vetine upravljanja (menadmenta), koje su vam neophodne da biste otpoeli sopstveni biznis, jesu:
1. upravljanje gotovinskim tokom; 2. upravljanje ljudima; 3. upravljanje sopstvenim vremenom. Rekao bih da se ove tri vetine odnose na sve, a ne samo na preduzetnike. One su bitne u odnosu na va nain ivota kao pojedinca, ili kao dela porodice, biznisa, dobrotvorne organizacije, grada ili nacije. Svaka se od ovih vetina pojaava temeljnim ovladavanjem samodisciplinom. Ja rei ,,prvo isplati sebe" ne shvatam olako.
119

Ta reenica, inae, potie iz knjige Dorda Klasena Najbogatiji ovek Vavilona (The Richest Man in Babylon). Ta knjiga je prodata u milionima primeraka. Meutim, dok mnogi bez zazora ponavljaju tu snanu reenicu, tek nekolicina se i vlada u skladu s njom. Kao to rekoh, finansijska pismenost omoguava oveku da ita brojeve. a oni su ti koji priaju priu. Uvidom u neiji obraun prihoda i bilans. odmah vidim da li Ljudi koji drugima dre predavanje da bi trebalo da ,,prvo isplate sebe" zaista i praktikuju tu svoju propoved. Slika vredi hiljadu rei. Stoga, hajde da jo jednom uporedimo finansijski obraun Ljudi koji prvo isplauju sebe s obraunom onih koji ne rade tako.

Prouite dijagrame i pokuajte da uoite neke razlike. Ponovo napominjem da je razumevanje gotovinskog toka ono koje pria priu. Mnogi Ljudi se koncentriu na brojeve i onda im promakne poenta prie. Ukoliko zaista ponete da poimate mo koju ima gotovinski tok. ubrzo ete shvatiti ta nije u redu sa slikom na sledeoj strani, ili zbog ega devedeset odsto Ljudi celog svog ivota teko radi, a kad jednog dana to vie nisu u stanju potrebna im je podrka drave u vidu socijalne pomoi. Uviate li to? Gornji dijagram odraava posrupke pojednca koji je odabrao da prvo isplauje sebe. Svakog meseca on prvo dodeljuje novac svojoj koloni aktive, da bi tek potom platio mesene trokove. I mada su milioni Ljudi proitali Klasenovu knjigu i razumeli rei
120

,,isplati prvo sebe", u stvarnosti sebe isplauju poslednje. Lepo ujem kako galamite vi koji iskreno verujete da ovek prvo mora da plati sve svoje raune. A ujem i sve one ,,odgovorne" koji plaaju svoje raune na vreme. Ja ne kaem da valja da budete neodgovorni i preskaete plaanje rauna. Kaem samo da inite ono to pie u knjizi, a to je ,,isplatite prvo sebe". Gornji dijagram, a ne onaj na sledeoj strani, predstavlja taan raunovodstveni prikaz takvog posrupka.

121

Moja supruga i ja smo zapoljavali brojne knjigovode, raunovode i bankare kojima je ovaj nain gledanja na stvari, ,,isplati prvo sebe", predstavljao veliki problem. Razlog tome je to to ti finansijski profesionalci zapravo ine ono to i mase, isplauju sebe tek na kraju. Prvo isplauju sve druge. U mom ivotu bilo je meseci kadaje, iz ovih ili onih razloga, priliv gotovine bio manji od iznosa na mojim raunima. I pored toga sam isplaivao prvo sebe. Moj raunovoa i knjigovoa su padali u paniku. ,,Krenue na vas. Poreznici e vas strpati u zatvor." ,,Unitiete svoj kredibilitet u banci." ,,Isei e nam struju." I pored toga sam isplaivao prvo sebe. Pitate zato? Zato to je to upravo ono o emu govori Najbogatiji ovek Vavilona. Mo samodiscipline i unutranje snage. Narodski reeno, petlja. Kao to me je moj bogati otac nauio jo onog prvog meseca kada sam radio za njega, veina Ljudi doputa svetu da ih cima naokolo. Uterivai dugova vas zovu i kau: ,,Plati, ili..." Onda platite, ali ne isplatite sebe. Prodavac vam kae: ,,Nema veze, staviemo to na va raun." Va agent iz kompanije za promet nekretninama kae vam: ,,Samo napred drava vam dozvoljava odbitak od poreza na raun kue u kojoj ivite." O tome govori ta knjiga. O petlji da krenete u susret plimi i obogatite se. Moda vi i niste slabi, ali, kad se potegne pitanje novca, mnogi postanu plaljivi.
122

Ne kaem vam da budete neodgovorni. Razlog to mi preko kreditne kartice ne odobravaju veliki ,,minus" niti odobravaju troenje na triarije jeste to to hou da isplatim prvo sebe. Razlog to umanjujem svoj prihod u stvari je to to ne elim da ga dajem dravi. To je i razlog, za vas koji ste odgledali moju videotraku Tajne bogatih (The Secrets of the Rich), to moj prihod potie iz moje kolone aktive. kroz korporaciju Nevada. Ako radim za novac, onda ga uzima drava. Premda su rauni poslednji na redu za plaanje. finansijski sam dovoljno mudar da se ne uvaljujem u probleme. Ne volim potroake kredite. Posedujem, zapravo, pasivu koja je vea od one koju ima devedeset devet procenata populacije, ali ja ne plaam za nju; za nju plaaju drugi. Oni se zovu zakupci. Prema tome. ako hoete da isplaujete prvo sebe, pravilo br. 1 glasi da, pre svega. ne upadate u dug. lako su rauni poslednje to plaam, sve sam sredio tako da imam samo male i nevane raune koji moraju da se plate. Drugo, kad mi povremeno manjka gotovine, i dalje isplaujem prvo sebe. Putam poverioce, pa ak i dravu, da galame koliko im je volja. Dopada mi se da ih ljutim. Zato? Zato to mi zapravo ine uslugu. mspiriu me da zaraujem jo vie. Stoga prvo isplatim sebe, uloim novac i pustim poverioce da galame. Svakako i njima, uglavnom, odmah plaam. Moja supruga i ja imamo odlinu reputaciju u poslovnom svetu. Naprosto, ne doputamo sebi da podlegnemo pritisku i troimo svoju uteevinu ili likvidiramo hartije od vrednosti da bismo platili potroaki dug. To nije fmansijski inteligentno. Prema tome, odgovor je sledei: 1. Ne uvaljujte se se u velike dugove, jer svaki dug mora da se vrati. Odravajte nizak nivo trokova. Prvo akumulirajte aktivu. Tek potom kupite veliku kuu ili lepa kola. Zaglaviti se u trci pacova nije nimalo inteligentno. 2. Desi li se da ste trenutno ,,kratki" s gotovinom, pustite neka pritisak raste i ne dirajte uteevinu niti svoje investicije. Neka pritisak nadahne va fmansijski genij da iznae nove naine za zaraivanje jo vie novca i onda platite raune. Poveaete svoju sposobnost da zaradite vie, kao i svoju finansijsku inteligenciju.

Mnogo puta mi se desilo da dospem u fmansijski kripac, ali sam upotrebio mozak da bih srvorio vei prihod, nepokolebljivo branei svoju aktivu. Moj knjigovoa je dizao galamu i traio pokrie, ali ja sam se ponaao kao dobar vojnik koji brani tvravu, tvravu aktive. Siromani Ljudi imaju loe navike. Najea loa navika ima vrlo bezazlen naziv ,,trpkanje uteevine". Bogati znaju da se uteevina koristi samo da bi se zaradilo jo vie novca, a ne za plaanje rauna.
123

Znam da to prilino tvrdokorno zvui, ali, ako niste vrsti iznutra, svet e vas svakako cimati naokolo. Ukoliko vam se ne dopada pomisao na finansijski pritisak, onda pronaite formulu koja kod vas funkcionie. Dobra formula podrazumeva kresanje trokova, stavljanje novca u banku, plaanje vie nego izdanog poreza na imovinu, kupovinu bezbednih zajednikih investicija i zavetovanje na prosenost. Meutim, time se kri pravilo ,,isplati prvo sebe". To pravilo ne podstie samortvovanje ili finansijsku apstinenciju. Ono ne znai da isplatite prvo sebe i potom gladujete. ivot nam je dat da bismo u njemu uivali. Ako prizovete svoj finansijski genij, moete da imate sve dobre stvari koje ivot prua, postanete bogati i plaate raune, a da pri tom ne rtvujete lep ivot. A to je finansijska inteligencija. 6. DOBRO PLAAJTE SVOJE BROKERE: Mo dobrog saveta. esto viam Ijude kako ispred svoje kue postavljaju tablu s natpisom ,,Na prodaju bez posrednika". Ili, na televiziji danas moe da se vidi mnogo Ljudi koji se predstavljaju kao ,,diskontni brokeri". Moj bogati otac nauio me je da primenjujem suprotnu taktiku. Smatrao je da profesionalce treba plaati dobro, i ja sam s poverenjem prigrlio tu politiku. Danas upoljavam skupe advokate, raunovoe, dilere nekretnina i berzanske brokere. Zato? Zato to bi njihove usluge, ako podvlaim ako su profesionalci, trebalo da vam donesu novac. A to vie novca zarade oni, vie ga zaraujem i ja. ivimo u dobu informacija. Informacije su od neprocenjive vrednosti. Dobar broker bi trebalo da vam dobavlja informacije, kao i da odvoji malo vremena da vas poui. Imam vie brokera koji su spremni da ine to za mene. Neki su me pouavali i onda kad sam imao malo ili nimalo novca, i ja ih i danas imam pored sebe. Ono to plaam brokeru u stvari je malo u poreenju s novcem koji mogu da zaradim na osnovu informacije koju mi dobavi. Volim kad moj berzanski broker ili diler nekretnina dobro zarauje. Jer, to obino znai da ja dobro zaraujem. Pored toga to mi zarauje pare, dobar broker tedi moje vreme recimo, kao kad sam kupio prazan plac za devet hiljada dolara i odmah ga prodao za dvadeset i pet hiljada, pa sam mnogo bre mogao da kupim svoj pore. Brokeri su vae oi i ui na tritu. Oni su tamo svakog dana, stoga ja ne moram da budem. Vie volim da igram golf. Takoe, Ljudi koji se sami poduhvate prodaje svoje kue ne smeju suvie vrednovati sopsrveno vreme. A zato bih eleo da utedim nekoliko dolara kad bih to vreme mogao da upotrebim da
124

zaradim pare ili ga provedem s onima koje volim? Nalazim da je smeno to mnogi siromani ili pripadnici srednje klase insistiraju da u restoranu daju napojnicu u vrednosti petnaest do dvadeset odsto od usluge, a ale se zbog tri do sedam odsto koliko uzimaju brokeri. Uivaju da daju napojnice ljudima iz kolone trokova i cicijae na ljudima iz kolone aktive. To nije finansijski inteligentno. Nisu svi brokeri isti. Na nesreu, veina brokera su samo prodavci. Rekao bih da su najgori oni koji se bave trgovinom nekretninama. Oni prodaju, ali sami poseduju malo ili nimalo nepokretne imovine. Postoji ogromna razlika izmeu brokera koji prodaje kue i brokera koji prodaje investicije. A isto vai i za brokere koji trguju hartijama od vrednosti, obveznicama, zajednikim investicijama ili osiguranjem, koji sebe nazivaju finansijskim planerima. Kao u bajci, morate da poljubite mnogo aba da biste pronali jednog princa. Setite se samo stare poslovice: ,,Nikad ne pitajte prodavca enciklopedija da li vam je potrebna enciklopedija." Kad god pozovem nekog profesionalca na razgovor u vezi sa zaposlenjem, prvo ga pitam koliko imovine ili hartija od vrednosti poseduje i koliki procenat poreza plaa. To se odnosi na mog poreskog advokata jednako kao i na mog raunovou. Gospoa koja je moj raunovoa ima sopstveni biznis. Njena profesija je raunovodstvo, ali njen biznis su nekretnine. Nekad sam imao raunovou koji je imao neki svoj mali biznis, ali nije posedovao nekretnine. Prekinuo sam saradnju, jer nas nije interesovao isti biznis. Naite brokera kome e va najbolji interes leati na srcu. Mnogi brokeri e odvojiti vremena da vas poue i bie moda najbolja aktiva koju ste ikada imali. Budite fer i veinom e i oni biti fer prema vama. Ako ne razmiljate ni o emu drugom nego o tome kako da smanjite njihovu proviziju, zato bi onda uopte eleli da rade za vas? Logika je vrlo jednostavna. Kao to sam ve pomenuo, jedna od vetina upravljanja jeste upravljanje ljudima. Mnogi umeju da upravljaju samo ljudima za koje im se ini da su manje pametni od njih samih i nad kojima imaju mo, kao to su potinjeni u smislu radnog mesta. Mnogi direktori s manjim obimom ovlaenja to i ostaju, ne bivaju unapreeni, jer znaju kako da se ophode s ljudima koji su im potinjeni, ali ne i sa svojim pretpostavljenima. Stvarna vetina upravljanja ogleda se u dobrom plaanju ljudi koji su u nekoj tehnikoj oblasti pametniji od vas. To je razlog to kompanije imaju direktorske odbore. I vi bi trebalo da imate jedan takav. I to je fmansijska inteligencija.

7. UZIMAJTE BEZ DAVANJA: To je mo koja znai dobijati neto ni za ta. Kad su prvi beli doseljenici doli u Ameriku, bili su iznenaeni obiajima nekih amerikih Indijanaca. Na primer, ako je doseljeniku bilo hladno, mdijanac mu je davao ebe. Pogreno
125

shvativi da je re o poklonu, belac je umeo da se uvredi kada bi Indijanac traio svoje ebe natrag. I Indijanci su se ljutili kad bi shvatili da belac ne namerava da im vrati ebe. Meutim, re je bila naprosto o razliitosti kultura. U svetu ,,kolone aktive" od vitalnog je znaaja da umete da dobijate neto za nita. Prvo pitanje sofisticiranih investitora je: ,,Koliko brzo mogu da povratim uloeno?" Takoe, hoe da znaju i ta dobijaju dabe, to se jo naziva i deo kolaa. Na primer, naao sam mali stan u vlasnitvu, nekoliko ulica od moje kue, s mogunou otkupa hipoteke. Banka je traila ezdeset hiljada, a ja sam ponudio pedeset, to su i uzeli, jer je s mojom ponudom iao i blagajniki ek na taj iznos. Shvatili su da mislim ozbiljno. Mnogi investitori bi to prokomentarisali kao vezivanje velikog gotovinskog iznosa i da bi moda bilo bolje podii zajam. U ovom sluaju, odgovor je ne. Moja investiciona kompanija taj stan zimi izdaje turistima, ,,pticama selicama" koje tada dolaze u Arizonu, i to za dve i po hiljade dolara meseno tokom etiri zimska meseca. Van sezone, izdaje se za hiIjadu meseno. Svoj novac sam vratio za oko tri godine. Sad posedujem tu aktivu, koja iz meseca u mesec ,,tancuje" novac za mene. Isto je i s hartijama od vrednosti. Veoma esto moj broker me pozove i preporui da uloim znatnu sumu u deonice kompanije za koju smatra da e povui neki potez koji e podii vrednost deonica, recimo, objaviti izbacivanje novog proizvoda na trite. Ulaem novac na nedelju do mesec dana, dok vrednost deonica raste. Zatim, povlaim poetni ulog i ne brinem vie o fluktuacijama trita, jer je ono to sam uloio u mom depu, spremno da bude uloeno u neku drugu aktivu. Dakle, moj novac ulazi u igru i izlazi iz nje, a ja posedujem aktivu koja me, tehniki gledano, nije kotala nita. Istini za ljubav, mnogo puta biva i da izgubim novac. Ali, u igru ulazim samo s onoliko novca koliko mogu da dozvolim sebi da izgubim. Rekao bih da, na deset prosenih investicija. dve ili rri se pokau kao pun pogodak, od pet ili est ne bude nita, a na dve do tri gubim. Meutim, svoje gubitke ograniavam iskljuivo na novac kojim tog trenutka raspolaem. Ljudi koji mrze rizik neka dre novac u banci. Na due staze, tedeti je ipak bolje nego ne tedeti. Meutim, dugo traje dok ne povratite uloeno, a u veini sluajeva, ne dobijate nita dabe. Nekad su poklanjali tostere, ali danas to retko rade. Svaka moja investicija ima i neku prednost, to jest neto za dabe. Stan u vlasnitvu, miniskladite, komad zemljita, kua, deonice, poslovni prostor. I mora da bude ogranien rizik, ili ideja skopana s malim rizikom. Postoje knjige koje se bave iskljuivo ovom temom, ali neu sada o njima. Rej Krok, vlasnik
126

Mekdonaldsa prodavao franize za hamburgere ne zato to je voleo hamburgere ve zato to je eleo da dabe dobije zemljite na kome se nalazi franiza. Stoga, mudri investitori moraju da gledaju malo dalje nego samo na povratak uloenog: bitna je imovina koju dobijate besplatno poto vratite uloeni novac. To je fmansijska inteligencija. 8. AKTIVA KUPUJE LUKSUZ: Mo usredsredivanja. Sin mog prijatelja imao je runu naviku da razbacuje novac. esnaestogodinjak, sasvim prirodno je eleo sopstvena kola. Izgovor: ,,Svim mojim drugovima su roditelji kupili kola." Klinac je hteo da uzme od svoje uteevine da bi uplatio prvu ratu. Tada me je njegov otac pozvao.
,,Misli li da bi trebalo to da mu dozvolim? Ili da postupim kao i ostali roditelji i jednostavno mu kupim kola?" Odgovorio sam mu: ,,Moda bi to donekle ublailo pritisak, nakratko, ali ta bi ga time nauio na due staze? Moe li da upotrebi tu njegovu udnju za kolima i inspirie ga da neto naui?" Odjednom, lampica mu se upalila i pourio je kui. Dva meseca kasnije ponovo smo se videli. ,,Je l' tvoj sin dobio svoja nova kola?" pitao sam. ,,Ne, nije. Ali, onomad sam mu dao tri hiljade da ih kupi. Rekao sam mu da upotrebi taj novac umesto novca koji ostavljamo za njegovo kolovanje." ,,Dakle, vrlo velikoduno od tebe". primetio sam. ,,Ba i nije. Uz novac je ila i zakoljica. Posluao sam tvoj savet da iskoristim snagu njegove elje da ima kola i upotrebim je da bih ga neto nauio." ,,U emu je bila zakoljica?" pitao sam. ,,Dakle, prvo smo izvadili onu tvoju igru, CASHFLOW. Igrajui, obavili smo dugaak razgovor o mudroj upotrebi novca. Zatim sam mu poklonio pretplatu na Vol strit urnal, i nekoliko knjiga o trgovini hartijama od vrednosti." ,,I onda?" pitao sam. ,,U emu je bila zakoljica?" ,,Rekao sam da su te tri hiljade njegove, ali da njima ne moe direktno da kupi kola. Mogao je da ih upotrebi da kupuje i prodaje deonice, nae svog brokera i, kada s te tri zaradi est hiljada, imae novac za kola, a preostale tri hiljade idu u fond za koled." ,,I, koji su rezultati?" upitao sam. ,,Dakle, u poetku mu se posreilo, ali je sve to je dobio izgubio posle nekoliko dana. Zatim se zaista zainteresovao. Danas, rekao bih, ima dve hiljade manje, ali je njegovo interesovanje u porastu. Proitao je sve knjige koje sam mu kupio i stalno odlazi u biblioteku po jo. Doslovce guta Vol strit urnal, trai indikatore, a umesto MTVja gleda CNBC. Ostalo mu je samo hiljadu dolara, ali njegovo interesovanje i uenje nemaju granice. Zna da e, ako izgubi novac,
127

jo dve godine biti peak. Ali, kao da ga nije briga. ak deluje nezainteresovano za kupovinu kola jer mu se ova igra ini zabavnijom." ,,ta biva ako izgubi sav novac?" pitao sam. ,,Taj most emo prei kad doemo do njega. Vie volim da sada izgubi sve nego da riskira da mu se to dogodi jednog dana kad bude u naim godinama. Pored toga, kada je re o njegovom obrazovanju, to su tri najpametnije potroene hiljade dolara. Ono to sada ui valjae mu celog ivota, a kao da stie novo potovanje za mo novca. Mislim da ga vie ne razbacuje." Kao to sam rekao u odeljku ,,Prvo isplatite sebe", ako ovek ne moe da ovlada samodisciplinom, bolje da i ne pokuava da se obogati. Jer, dok proces priliva gotovine iz kolone aktive izgleda teoretski lak, intelektualna vrstina u usmeravanju novca je onaj tei deo. Usled spoljanjih iskuenja, u dananjem potroakom svetu mnogo je lake izbaciti novac kroz kolonu trokova. Zbog nedostatka intelektualne vrstine, taj novac tee linijom manjeg otpora. To je uzrok siromatva i finansijskih problema. Dao sam ovaj numeriki prikaz finansijske inteligencije, u ovom sluaju sposobnosti da se novac usmeri tako da pravi jo novca. Ako bismo stotini Ljudi dali po deset hiljada dolara na poetku godine, evo ta ja mislim da bi se na kraju godine dogodilo: Njih osamdesetoro ne bi imalo vie nita. tavie, mnogi bi jo bili u dugovima, jer bi novac iskoristili da uplate nova kola, friider, televizor, videorikorder ili godinji odmor. Njih esnaestoro bi uvealo tih deset hiljada za pet do deset procenata. etvoro bi taj iznos povealo na dvadeset hiljada, moda na milione. U kolu idemo da bismo se osposobili za profesiju i potom zaposlili i zaraivali novac. Po mom miljenju, jednako je vano da nauite i kako da novac radi za vas. Volim luksuz, nita manje nego bilo ko drugi. Razlika je u tome to neki do luksuznih stvari dolaze na kredit. To je ona zamka u koju ih uvaljuje nastojanje da odre korak s okolinom i elja da imaju ono to i neko drugi. Kad sam hteo da kupim pore, laki put je bio da pozovem svog bankara i dobijem zajam. Ali, umesto da se fokusiram na kolonu pasive, ja sam se fokusirao na kolonu aktive. Po navici, svoju udnju za potronjom koristio sam da inspiriem svoj finansijski genij i motiviem ga da investira. Danas se previe esto usredsreujemo na to da pozajmimo novac za stvari koje elimo, umesto da se usredsredimo na stvaranje novca. Prvo je lake na kratke, ali tee na duge staze. Re je o looj navici koju smo razvili kao pojedinci i kao nacija. Upamtite, laki put esto postaje onaj tei, a tei put esto postaje laki. to pre sebe i one koje volite nauite da gospodare novcem, to
128

bolje. Novac je mona sila. Naalost, Ljudi tu mo koriste protiv sebe. Ako je vaa fmansijska inteligencija mala, novac e vas pregaziti. Bie pametniji od vas. A ako je novac pametniji od vas, radiete za njega celog veka. Da biste bili gospodar novca, morate da budete pametniji od njega. Onda e novac da radi ta mu se kae. Pokoravae vam se. Umesto da budete njegov rob, biete njegov gospodar. To je finansijska inteligencija. 9. POTREBA ZA HEROJIMA: Mo mita Kad sam bio klinac, oboavao sam Vilija Mejsa, Henka Erona, Jogija Bera.* Oni su bili moji heroji. Igrao sam u maloj ligi i eleo da budem kao oni. uvao sam sliice s njihovim likovima kao blago. Hteo sam da znam sve o njima. Znao sam statistike, sve proseke po utakmicama, njihove prosene uinke, koliko su bili plaeni, i kako su se popeli iz druge u prvu ligu. Hteo sam sve da znam jer sam eleo da budem poput njih. Svaki put kad sam kao deveto ili desetogodinjak igrao udaraa ili hvataa, to nisam bio ja. Bio sam Jogi ili Henk. To je jedan od najboljih naina da nauimo da emo kao odrasli esto gubiti. Gubimo svoje heroje. Gubimo svoju naivnost.
:

Nekadanje bejzbolzvezde (prim. prev.).

Gledam danas klince iz mog kraja kako igraju koarku. Na terenu, oni nisu mali Doni; oni su Majkl Dordan, ser arls ili Klajd. Podraavanje ili uivljavanje u ulogu heroja veoma je dobar nain da se neto naui. Upravo zbog toga se die tolika povika kad neko poput O. Deja padne u nemilost. Ima tu vie od pukog sudskog procesa. Re je o gubitku heroja. Nekog s kim su Ljudi odrastali, na koga su se ugledali i eleli da budu kao on. Sad odjednom moramo da isteramo tu linost iz svog sistema. Sad sam stariji i imam nove heroje. To su igrai golfa poput Pitera Jakobsena, Freda Kaplsa i Tajgera Vudsa. Imitiram njihove zamahe i dajem sve od sebe da proitam sve to se o njima pie. Takoe, imam i heroje kao to su Donald Tramp, Voren Bafet, Piter Lin, Dord Soros i Dim Roders. Iako nisam dete, znam njihove statistike, ba kao to sam znao sve o svojim bejzboljunacima. Pratim u ta ulae Voren Bafet, i proitam sve to mi padne aka o njegovom miljenju o tritu. itam knjigu Pitera Lina da bih shvatio kako on bira hartije od vrednosti. A itam i o Donaldu Trampu, pokuavajui da razumem kako on pregovara i sklapa poslove. Ba kao to ja nisam bio ja kad sam se spremao da zamahnem palicom za bejzbol, kad sam na tritu ili pregovaram u vezi s nekim
129

poslom, podsvesno delam sa hrabrou jednog Trampa. Ili, kad analiziram trend, gledam ga oima Pitera Lina. Imajui heroje, prikljuujemo se na bogat izvor sirovog genija. Meutim, inspiracija nije sve to nam dolazi od heroja. Oni ine da stvari izgledaju lake. Upravo to je ono zbog ega smo ubeeni da elimo da budemo poput njih. ,,Ako mogu oni, mogu i ja." Kada je re o investiranju, previe je onih koji ine da to zvui teko. Umesto toga, naite heroje koji e uiniti da izgleda lako. 10.UI DRUGE I BIE TI DATO: Mo davanja. Oba moja oca bili su uitelji. Moj bogati otac me je nauio lekciju koja me prati celog ivota, a to je potreba da se bude milosrdan, da se daje. Moj obrazovani otac je davao mnogo, u smislu svog vremena i znanja, ali gotovo nikada nije davao novac. Pomenuo sam ve, obino je govorio da bi dao da ima vika novca. Naravno, vika je retko kad bilo. Moj bogati otac je poklanjao novac kao i obrazovanje. vrsto je verovao u davanje desetine. ,,Ako neto hoe da ima, mora prvo da da", uvek je govorio. Kad mu je nedostajalo gotovine, naprosto bi davao novac svojoj crkvi ili omiljenoj dobrotvornoj ustanovi. Kad bih mogao da uinim da upamtite samo jednu jedinu zamisao, bila bi to ova. Kad god oseate ,,nedostatak" neega ili ,,potrebu" za neim, prvo dajte to isto i vratie vam se obilato. To vai za novac, osmeh, ljubav, prijateljstvo. Znam da je to esto poslednja stvar koju ovek eli da uini, ali je meni uvek upalilo. Naprosto verujem u istinitost principa reciprociteta i dajem ono to i sam elim. elim novac, onda dajem novac i vraa mi se viestruko umnoen. elim veze, onda pomognem nekom da stekne veze i, kao magijom, veze mi dou same. Pre mnogo godina, uo sam izreku koja glasi: ,,Gospod nema potrebu da prima, ali Ljudi moraju da daju." Moj bogati otac je esto govorio: ,,Siromani su gramziviji od bogatih." Objanjavao je da ovek, ako je bogat, obezbeuje neto to drugi Ljudi ele. Celog ivota, kad god sam imao potrebu za neim, kad mi je nedostajalo novca, kad mi je bila potrebna pomo, naprosto bih u svom srcu naao ono to elim i odluivao da prvo to dam. A kad sam davao, uvek mi se vraalo. To me podsea na priu o oveku koji u ledenoj noi sedi ispred pei s punim narujem drva i vie na malu okruglu pe: ,,Kad ti meni bude dala malo toplote, onda u i ja da ubacim u tebe koje drvo." A kad je re o novcu, ljubavi, srei, prodaji i vezama, sve to ovek mora da upamti je da prvo da ono to sam eli, pa e mu se obilato vratiti. esto i samo razmiljanje o tome ta elim i kako bih to mogao dati nekom drugom oslobaa bujicu velikodunosti. Kad god mi se ini da mi Ljudi uskrauju osmehe, naprosto ponem da se smeim i pozdravljam druge i, kao magijom, oko mene se odjednom nae mnogo vie Ljudi s osmehom na licu. iva je istina da je tvoj svet tvoje ogledalo.
130

Dakle, zato kaem: ,,Ui druge i bie ti dato." Otkrio sam da to iskrenije pouavam one koji ele da naue, i sam vie uim. Ako elite da nauite o novcu, pouavajte nekog drugog. Bujica novih ideja i boljeg uspeha krenue sama od sebe. Bivalo je da sam davao i da zauzvrat nisam dobio nita, ili bar ne ono to sam eleo. Ali, kad bolje pogledam i zaeprkam po dui, u tim sluajevima sam davao upravo da bih primio, a nisam davao zarad davanja. Moj otac je uio uitelje, i postao je majstoruitelj. Moj bogati otac je uvek pouavao mlade o svom nainu voenja biznisa. Kad se osvrnem unazad, to velikoduno poklanjanje onoga to su znali uinilo ih je pametnijima. Postoje na ovom svetu sile pametnije od nas. Tamo kuda ste naumili moete stii i sami, ali s tim silama je lake. Morate samo da budete velikoduni s onim to imate, i sile e biti velikodune prema vama.

131

ZELITE JO? EVO TA TREBA DA URADITE

oda mnogi nee biti zadovoljni s mojih deset taaka. ini im se da je pre re o filozofiji nego o akciji. Ja, pak, smatram da je razumevanje filozofije vano koliko i akcija. Ima mnogo Ljudi koji ele da delaju umesto da razmiljaju, a ima i onih koji misle, ali ne ine nita. Rekao bih da se na mene odnosi i jedno i drugo. Volim nove ideje, a volim i akciju. Stoga, za one koji ele da znaju ta im je initi da bi poeli, naveu, u kraoj formi, neke od stvari koje ja radim. Prestanite da radite ono to radite. Drugim reima, predahnite malo i utvrdite ta funkcionie, a ta ne. Ludilo je, po definiciji, ponavljanje iste radnje i oekivanje drugaijeg rezultata. Prestanite s onim to ne funkcionie i potraite sebi novi posao. Tragajte za novim idejama. Kad su mi potrebne nove ideje u vezi s investicijama, ja zaem po knjiarama i potraim knjige o razliitim i jedinstvenim temama. Zovem ih formulama. Kupujern knjige koje sadre uputstva o formuli o kojoj nemam pojma. Na primer, u knjiari sam pronaao knjigu esnaestoprocentni rastvor (The 16 Percent Solution)* od Doela Moskovia. Kupio sam je i proitao. PREDUZMI NETO! Sledeeg etvrtka uinio sam upravo ono to je pisalo u knjizi. Korak po korak. Uinio sam to i tako to sam u advokatskim kancelarijama i bankama naao neke odline poslove s nek
* Igra rei; znai i "Reenje od esnaest procenata" (prim. prev.).

retninama. Veina Ljudi ne preduzima nita, ili dopuste da ih neko odgovori od neke nove formule koju prouavaju. Moj komija mi je rekao zato esnaest procenata nee upaliti. Nisam ga sluao, jer on sam nikada nije probao. Naite nekog ko je ve uradio ono to vi nameravate da uradite. Odvedite ga na ruak. Zamolite ga da vam da neki savet, da vam otkrije neku malu poslovnu caku. to se tie onog prava zaloga koje je donosilo esnaest procenata, otiao sam u optinsko poresko odeljenje i naao dravnu slubenicu koja je tamo radila. Otkrio sam da je i ona takoe ulagala u prava zaloga. Bilo joj je drago da mi kae sve to je znala o tome. Posle ruka, odvojila je celo poslepodne da me upozna sa svime. Sledeeg dana, uz njenu pomo naao sam dva odlina imanja i od tada gomilam interes od esnaest odsto. Knjigu sam proitao za dan, jo dan mi je trebao da preduzmem neto, sat
132

vremena sam utroio na ruak, plus dan za sklapanje dva odlina posla. Uzimajte asove i kupujte trake. Ja u novinama tragam za novim i zanimljivim teajevima. Mnogi su besplatni. ili se plaa neto malo. Nije mi ao da platim i skup seminar kada elim neto da nauim. Bogat sam i osloboen potrebe da jurim zaposlenje upravo zahvaljujui teajevima koje sam pohaao. Imam prijatelje koji nisu hteli da idu na teajeve i govorili su mi da bacam pare, a i dandanas su zaposleni na istom radnom mestu. Pravite mnogo ponuda. Kad elim neku nekretninu, pogledam ih mnogo i gotovo po pravilu dajem pismene ponude. Ako vi ne znate koja je prava ponuda, ne znam ni ja. To je posao agenta za nekretnine. On daje ponude. Ja radim to je manje mogue. Jedna prijateljica me je zamolila da joj pokaem kako da kupi stambenu zgradu. Tako smo jedne subote ona, njen agent i ja obili est stambenih zgrada. etiri nisu vredele nita, a dve su bile valjane. Rekao sam joj da napie ponude za svih est, nudei polovinu onoga to su vlasnici traili. Ona i njen agent gotovo da su dobili infarkt. Smatrali su tako neto neutivim, neim to bi moglo uvrediti prodavce, ali ja zapravo mislim da je agenta mrzelo da to uradi. Tako nisu uradili nita i nastavili su da trae bolju pogodbu. Nijedna ponuda nije data, a ta osoba jo uvek traga za ,,pravom" pogodbom po pravoj ceni. Dakle, vi ne moete znati koja je cena prava sve dok nemate i drugu stranu koja eli da sklopi posao s vama. Veina prodavaca trai previe. Retko se deava da prodavac zaista trai cenu koja je nia od prave vrednosti. Naravouenije: Dajte ponude. Ljudi koji se ne bave investicijama nemaju predstavu kako je to kad pokuavate neto da prodate. Imao sam nekretninu koju sam mesecima eleo da prodam. Doekao bih s dobrodolicom bilo ta. Mogli su da mi ponude deset svinja i bio bih srean. Ne zbog ponude, nego zbog toga to se neko interesuje. Reagovao bih, moda bih ih uzeo za neku buduu farmu svinja. Ali, igra tako funkcionie. Igra kupovanja i prodavanja je zabavna. Imajte to na umu. Zabavna je i samo igra. Dajte ponude. Moda e neko kazati ,,da". Ponude uvek formuliem tako da postoji i izlazna klauzula. Kad je re o nekretninama, uvek sastavljam ponudu tako da u njoj stoji ,,potrebno odobrenje poslovnog partnera". Nikad ne navodim ko je taj poslovni partner. Veina Ljudi ne zna da je moj parrner moja maka. Ako prihvate ponudu, a ja ne elirn taj posao, pozovem kuu i priam sa svojom makom. Ovo je apsurdno, ali iznosim to da bih ilustrovao koliko je sama igra apsurdna i jednostavna. Toliko je mnogo Ljudi koji stvari ine suvie tekima i uzimaju ih suvie ozbiljno.
133

Nalaenje dobrog posla, pravog biznisa, pravih Ljudi, pravih investitora, bilo ega, lii otprilike na izlaenje na sastanke. Morate da izaete na trite i razgovarate s mnogo Ljudi, date mnogo ponuda, protivponuda, pregovarate, odbijate i prihvatate. Znam usamljene Ijude koji sede kod kue i ekaju da im zazvoni telefon, ali sem ako niste Sindi Kraford ili Tom Kruz, mislim da bi bilo bolje da izaete na trite, makar u samoposlugu. Traganje, ponuda, odbijanje, pregovaranje i prihvatanje, to su sve delovi procesa koji vai za gotovo sve u ivotu. Dogirajte, etajte ili se provozajte desetak minuta kroz neki kraj jednom meseno. Neke od najboljih poslova s nekretninama pronaao sam dogirajui. Dogirau odredenim krajem tokom godinu dana. Ono to traim je promena. Jer, da bi posao doneo profit, moraju da postoje dva elementa: dobar pazar i promena. Ima mnogo dobrih pazara, ali je promena ono to od tog dobrog pazara pravi profitabilnu ansu. Stoga, kad dogiram, dogiram po kraju u koji bih moda voleo da uloim. Ponavljanje je ono to mi omoguava da uoim sitne razlike. Opaam table ,,na prodaju" koje stoje ve due vreme. To znai da je prodavac moda spremniji da obavi taj posao. Gledam ima li kamiona koji se koriste za selidbe. Stajem da bih popriao s vozaima. Priam s potarima. Zapanjujue je koliko oni znaju o tom kraju. Naem neki lo kraj, naroito kraj koji je ocrnjen u vestima. Provezem se njime nekoliko puta godinje, ekajui na znake da se neto menja nabolje. Priam s trgovcima na malo, posebno onim novim, i otkrivam zato su doli tu. Potrebno je samo nekoliko minuta meseno, a utroim ih dok radim neto drugo, recimo, dok vebam ili idem u prodavnicu. to se hartija od vrednosti tie, dopada mi se knjiga Pobediti ulicu (Beating the Street), od Pitera Lina, zbog formule za odabiranje deonica kojima vrednost raste. Otkrio sam da su principi otkrivanja vrednosti isti, bez obzira na to da li je re o nekretninama, hartijama od vrednosti, zajednikim investicijama, novim kompanijama, novom kunom ljubimcu, novoj kui, novom branom drugu, ili superjeftinom praku za pranje vea. Proces je uvek isti. Morate da znate ta hoete i da odete da to i traite! Zbog ega e potroai uvek biti siromani. Kad supermarket organizuje rasprodaju, recimo, toaletnog papira, potroai se guraju da uu i nakupuju zalihe. Kad berza hartija od vrednosti organizuje rasprodaju, koja se najee naziva krahom ili korigovanjem, potroai bee od nje. Kad supermarket podigne cene, potroai ponu da kupuju drugde. Kad berza hartija od vrednosti podigne cene,
134

potroai ponu da kupuju.


_ *

Tragajte na pravim mestima. Komija je kupio stan za sto hiljada dolara. Ja sam kupio isti takav, vrata do njega, za pedeset hiljada. Rekao mi je da je ekao da cena skoi. Ja sam njemu rekao da se profit osrvaruje kupovinom, a ne prodajom. Kupovinu je obavio preko dilera nekretnina koji sam ne poseduje nikakvu nekretninu. Ja pazarim u hipotekarnom odeljenju banke, tamo gde se otkupljuju hipoteke. Platio sam pet stotina dolara za teaj na kojem sam nauio kako se to radi. Moj je komija smatrao da je pet stotina dolara suvie novca za teaj o investicijama. Rekao je da on to sebi ne moe da priuti, i da nema ni vremena za gubljenje. I tako je ekao da cena ode gore. Prvo tragam za ljudima koji hoe da kupe, a zatim za nekim ko bi da proda. Jedan prijatelj je tragao za odreenim zemljitem. Imao je pare, ali nije imao vremena. Naao sam veliki plac, vei nego to je on eleo da kupi, vezao ga opcijom, pozvao svog prijatelja i pitao ga da li eli deo tog placa. Zatim sam mu prodao taj deo i kupio ostatak zemljita, praktino besplatno. Naravouenije: kupi pitu i iseci je na parie. Veina Ljudi trai ono to moe da priuti, tako da traga za suvie malim. Kupuju samo pare pite, pa zavre plaajui vie za manje. Mali mislioci ne dolaze do velianstvenih zakljuaka. Ako hoete da postanete bogatiji, mislite na veliko.
Trgovci na malo vole da daju popust na koliinu, jednostavno zato to veina poslovnih Ljudi voli velike troadije. Stoga, ako ste i mali, uvek moete da mislite na veliko. Kad je moja kompanija tragala na tritu za kompjuterima, pozvao sam nekoliko prijatelja i pitao ih da li bi moda i oni hteli da kupe. Zatim smo otili kod velikih dilera i napravili odlian posao, upravo zato to smo kupovali mnogo. Isto radim i sa hartijama od vrednosti. Mali Ljudi ostaju mali jer misle na malo; delaju sami, ili ne delaju uopte. Uite od istorije. Sve velike kompanije na berzi hartija od vrednosti poele su kao male kompanije. Pukovnik Sanders se nije obogatio sve dok sa svojih ezdesetak godina nije izgubio sve to je imao. Bil Gejts je posto jedan od najbogatijih Ljudi na svetu pre no to je navrio tridesetu. Delati je uvek bolje nego ne delati. Ovo su samo neke stvari koje sam inio i nastavljam da inim da bih prepoznao anse. Kljune rei su ,,inio" i ,,inim". Kao to sam u ovoj knjizi vie puta ponovio, morate da preduzmete neto da biste osvojili fmansijske nagrade. Preduzmite odmah!

135

EPILOG

KAKO DA ZA KOLOVANJE DETETA NA KOLEDU PLATITE SVEGA SEDAM HILJADA DOLARA

oto se knjiga pribliava kraju i danu objavljivanja, eleo bih da podelim s vama jo jednu misao. Ovu sam knjigu napisao pre svega zato da bih s vama podelio spoznaje o tome kako poveana finansijska inteligencija moe da se upotrebi za reavanje mnogih svakodnevnih ivotnih problema. Bez finansijske obuke, svi mi previe esto primenjujemo standardne formule za prolaenje kroz ivot, kao to su teak rad, tednja, pozajmice i plaanje preterano velikog poreza. Danas su nam potrebne bolje informaci je Priu koja sledi koristim kao poslednji primer finansijskog problema s kojim se danas suoava mnogo mladih porodica. Kako da svojoj deci priutite dobro obrazovanje i obezbedite sopstvenu starost? Re je o primeru korienja fmansijske inteligencije umesto tekog rada, a da bi se postigao isti cilj. Jedan moj prijatelj se jednog dana alio kako je teko utedeti novac s kojim bi njegovo etvoro dece moglo da se koluje na koledu. Svakog meseca je ulagao tri stotine dolara u zajedniku investiciju i do sada je skupio oko dvanaest hiljada. Procenjivao je da mu je potrebno nekih etiri stotine hiljada dolara ako hoe da sve etvoro imaju diplome koleda. Imao je pred sobom jo dvanaest godina da to postigne, jer je njegovom najstarijem detetu bilo est godina. Bila je 1991, a trite nekretnina u Feniksu je bilo uasno. Ljudi su doslovno poklanjali kue. Predloio sam svome kolskom drugu da deo novca iz zajednike investicije utroi na kupovinu kue. Ideja ga je zainteresovala i poeli smo da razgovaramo o toj mogunosti. Najvie ga je brinulo to to mu banka nee dati zajam da kupi kuu, jer je ionako previe optereen. Uverio sam ga da postoje i drugi naini da se fmansira kupovina nekretnine, osim preko banke. Dve nedelje smo tragali za odgovarajuom kuom, onom koja bi se uklopila u sve kriterijume koje smo postavili. Izbor je bio veoma veliki, tako da je kupovina bila na neki nain zabavna. Naposletku, pronali smo kuu sa tri spavae sobe i dva kupatila, u odlinom kraju. Vlasnik je bio rtva kresanja trokova u firmi i morao je da proda tog dana, jer se s porodicom selio u Kaliforniju gde ga je
136

ekalo drugo zaposlenje. Traio je stotinu i dve hiljade dolara, ali smo mu ponudili samo sedamdeset i devet. Odmah je pristao. Kua je bila optereena takozvanim neogranienim zajmom, to je znailo da svaka besposlena skitnica moe da je kupi bez odobrenja banke. Vlasnik je dugovao sedamdeset i dve hiljade, tako da je moj prijatelj morao da da svega sedam hiljada dolara, razliku izmeu dugovanja i ostvarene prodajne cene. im se vlasnik iselio, moj prijatelj je poeo da izdaje kuu. Poto bi platio sve trokove, ukljuujui i hipoteku, u dep je svakog meseca stavljao oko stotinu dvadeset i pet dolara. Planirao je da zadri kuu dvanaest godina i neto bre otplauje hipoteku, dodajui svakog meseca stotinu dvadeset i pet dolara vie. Raunali smo da e za dvanaest godina biti otplaen lavovski deo hipoteke i da bi kad prvo dete upie koled mogao imati osam stotina dolara meseno. Mogao bi i prodati kuu ako bi joj porasla vrednost. Tokom 1994, na tritu nekretnina u Feniksu dolo je do naglog preokreta i zakupac te kue, koji ju je u meuvremenu zavoleo, ponudio mu je za nju stotinu pedeset i est hiljada dolara. Ponovo je potraio moje miljenje i ja sam mu, razume se, odgovorio da proda, na osnovu stava 1031, obustavljanja od poreza. Odjednomje imao gotovo osamdeset hiljada u operativi. Pozvao sam drugog svog prijatelja, iz Ostina, u Teksasu, koji je potom taj od poreza obustavljen novac uloio u jedno miniskladite. U roku od tri meseca poeo je da prima ekove sa gotovo hiljadu dolara mesenog prihoda, koje je potom prebacivao u fond za kolovanje dece, koji je sada mnogo bre rastao. Godine 1996, miniskladite je prodato i on je dobio ek na gotovo tri stotine hiljada dolara, kao zaradu od prodaje, koje je ponovo uloio u novi projekat koji mu sada donosi preko tri hiljade dolara mesenog prihoda koji se odmah sliva u fond za kolovanje dece. Sada je vrlo siguran da e njegov cilj od etiri stotine hiljada biti lako postignut, a sve to je trebalo bilo je sedam hiljada za poetak i malo finansijske inteligencije. Njegova deca e moi da dobiju obrazovanje koje ele, a aktivu koja je sve to omoguila, zatienu njegovom korporacijom, upotrebie za stvaranje penzionog fonda. Kao rezultat ove uspene investicione strategije, moi e rano da se penzionie. Hvala vam to ste proitali ovu knjigu. Nadam se da sam vam dao uvid u to kako da iskoristite mo novca i navedete ga da radi za vas. Danas je i za puko preivljavanje potrebna vea finansijska inteligencija. Zamisao da je potreban novac da bi se zaradio novac jeste razmiljanje fmansijski nesofisticiranih Ljudi. To ne znai da oni nisu inteligentni. Jednostavno, nisu ovladali naukom o zaraivanju novca. Novac je samo ideja. Ako elite vie novca, naprosto promenite nain razmiljanja. Svako ko je u ivotu uspeo bez tue pomoi
137

poeo je od male ideje, koju je potom pretvorio u neto veliko. Isto vai za investicije. Potrebno je samo nekoliko dolara za poetak, koji e potom izrasti u neto veliko. Sreem mnogo Ljudi koji ceo ivot provedu jurei za velikim poslom ili u nastojanju da skupe gomilu novca da bi uli u neki veliki posao, ali za mene je tako neto budalasto. Previe esto viam nesofisticirane investitore kako ulau veliku sumu u jedan jedini posao i potom za veoma kratko vreme izgube najvei deo tog novca. Moda su ti Ljudi dobri radnici, ali nisu dobri investitori. Obrazovanje i mudrost u pogledu novca imaju veliku vanost. Ponite na vreme. Kupite knjigu. Pohaajte seminar. Primenite u praksi. Ponite neim manjim. Ja sam za manje od est godina pretvorio pet hiljada dolara gotovine u milion dolara vrednu aktivu koja mi donosi pet hiljada dolara mesenog prihoda. Ali, poeo sam da uim kao klinac. Podstiem vas da uite jer to nije teko. tavie, prilino je lako kad ponete da hvatate konce. Mislim da sam bio jasan. Ono to imate u glavi odreuje ta ete imati u rukama. Novac je samo ideja. Postoji odlina knjiga koja se zove Razmiljaj i obogati se (Think and Grow Rich). Naslov ne glasi ,,Teko radi i obogati se". Nauite kako da naterate novac da teko radi za vas i ivot e vam biti laki i sreniji. Danas, ne igrajte na sigurno; igrajte pametno.

138

PREDUZMITE NETO!

vima su vam data dva velika poklona: va um i vae vreme. Na vama je da s oboje inite to vam drago. Sa svakim dolarom koji vam doe u ruke, vi i samo vi imate pravo da odredite svoju sudbinu. Troite ih uludo i odabrali ste siromatvo. Troite ih na aktivu i ui ete u srednju klasu. Uloite u svoj um i nauite kako da stiete aktivu i odabrali ste bogatstvo kao svoj cilj i svoju budunost. Izbor je va i niiji vie. Svakog dana, sa svakim dolarom, odluujete da li ete biti bogati, siromani ili srednja klasa. Ako odluite da ovo znanje prenesete svojoj deci, znai da ste odluili da ih pripremite za svet koji ih eka. Niko drugi to nee uiniti. Budunost vas i vae dece odredie izbor koji napravite danas, a ne sutra. elimo vam veliko bogatstvo i mnogo sree s tim divnim darom zvanim ivot.
Robert Kiosaki Seron Lehter

139

EDUKATIVNA KIOSAKIJA

REKLAMA

ROBERTA

Tri prihoda
U svetu raunovodstva postoje tri razliita tipa prihoda. To su: 1. zaraeni prihod; 2. pasivni prihod; 3. prihod od grupe investicija. Govorei mi da ,,idem u kolu, dobijem dobre ocene i naem siguran i stalan posao", moj obrazovani otac mi je savetovao da radim za zaraeni prihod. Govorei mi da ,,bogati ne rade za novac nego novac radi za njih", on je priao o pasivnom prihodu i prihodu od grupe investicija. Pasivni prihod, u veini sluajeva, jeste prihod koji se dobija od investiranja u nekretnine. Prihod od grupe investicija jeste prihod koji se dobija od tzv. papirne aktive... kao to su hartije od vrednosti, obveznice i uzajamni fondovi. Prihod od grupe investicija, a ne zaraeni prihod, jeste prihod koji je Bila Gejtsa uinio najbogatijim ovekom na svetu. Bogati otac je imao obiaj da kae: ,,Klju za stvaranje bogatstvaje sposobnost da se zaraeni prihod to je mogue bre pretvara u pasivni prihod i/ili prihod od grupe investicija." Govorio je: ,,Najvie se oporezuje zaradeni prihod. Najmanji porez se plaa na pasivni prihod. To je jo jedan razlog da eli da tvoj novac teko radi za tebe. Drava vie oporezuje onaj prihod za koji ti teko radi nego prihod za koji tvoj novac teko radi."

140

U svojoj drugoj knjizi, Kvadrant gotovinskog toka (The CASHFLOW Quadrant), dajem objanjenje o etiri vrste Ljudi koje ine svet biznisa. To su Zzaposleni, Ssamozaposleni, Bbiznismeni i Iinvestitori. Veina Ljudi ide u kolu da bi postala ,,Z" ili ,,S". Kvadrant gotovinskog toka govori o sutinskim razlikama izmeu etvoro Ljudi i tome kako oni mogu da dovedu do promena u kvadrantu. tavie, veina naih proizvoda je stvorena za Ijude iz ,,B" i ,,I" kvadranta. U Vodiu kroz investicije (Rich Dad's Guide To Investing), treoj knjizi iz serije Bogati otac, detaljno zalazim u vanost pretvaranja zaraenog prihoda u pasivni prihod i prihod od grupe investicija. Bogati otac je govorio: ,,Sve to pravi investitor radi jeste pretvaranje zaraenog prihoda u pasivni prihod i prihod od grupe investicija. Ako znate ta radite, investiranje nije rizino. Re je naprosto o zdravom razumu."

Klju finansijske slobode


Klju finansijske slobode i velikog bogatsrva jeste sposobnost ili umenost oveka da zaraeni prihod pretvara u pasivni i/ili prihod od grupe investicija. Bogati otac je proveo mnogo vremena uei Majka i mene toj vetini. Posedovanje te vetine je razlog to smo moja supruga Kim i ja fmansijski slobodni i to nikad vie ne moramo da radimo. S radom nastavljamo jer smo tako odluili. Pasivni prihod ostvarujemo preko svoje kompanije koja se bavi nekretninama, a sudelujemo u privatnim plasmanima i poetnim javnim ponudama hartija od vrednosti koji donose prihod od grupe investicija. Vratili smo se i svom radu s naim partnerom eron Lehter, kako bismo izgradili ovu kompaniju koja se bavi finansijskim obrazovanjem i objavljuje knjige, trake i drutvene igre. Svi nai edukativni proizvodi osmiljeni su tako da ue istim vetinama kojima je moj bogati otac nauio mene, vetinama pretvaranja zaraenog prihoda u pasivni prihod i prihod od grupe investicija. Igre koje smo osmislili vane su jer nas ue onome ega nema u knjigama. Na primer, itajui knjige nikada neete nauiti da vozite bicikl. Nae igre za finansijsko edukovanje, CASHFLOW 101, sofisticirana igra za odrasle, i CASHFLOW za decu (CASHFLOW for Kids), osmiljene su tako da igrae naue osnovnim vetinama investiranja, tj. pretvaranju zaraenog prihoda u pasivni prihod i prihod od grupe investicija. Takoe, iz njih se mogu nauiti i naela raunovodstva i finansij

141

ske pismenosti. Ove drutvene igre su jedini edukativni proizvodi u svetu pomou kojih se simultano razvijaju ove vetine. CASHFLOW 202 je unapreena verzija CASHFLOW 10L igra se na tabli od 101 i, da bi se igrala, zahteva potpuno razumevanje igre 101. CASHFLOW101 i CASHFLOW za decu poduavaju principima fundamentalnog investiranja. CASHFLOW202 poduava principima tehnikog investiranja. Tehniko investiranje ukljuuje poboljane tehnike trgovanja, kao to su disparitetna prodaja, opcije kupovine deonica ili robe po naznaenoj ceni u naznaenom roku, opcije prodaje ugovorene koliine deonica ili hartija od vrednosti u dogovorenom roku po utvrenoj ceni, kao i opcija kupovine ili prodaje specifine aktive. kao to je paket deonica, po ranije utvrenoj ceni pre odredenog datuma.* Osoba koja shvati ove poboljane tehnike, u stanju je da zaradi kad trite raste kao i kad opada. to bi rekao moj bogati otac: ,,Pravi investitor stvara novac bez obzira na stanje trita. Zbog toga i zarauje tako mnogo." Jedan od razloga to vie zarauju svakako je i to to jednostavno imaju vie samopouzdanja. Bogati otac je govorio: ,,Imaju vie samopouzdanja jer se manje plae gubitka." Drugim reima, prosean investitor ne zarauje toliko novca upravo zato jer se plai gubitaka. Prosean investitor ne zna kako da se zatiti od gubitaka, a to je ono emu poduava CASHFLOW 202. Prosean investitor smatra da je investiranje rizino, jer nije formalno obuen da bude profesionalan investitor. Kao to kae Voren Bafet, najbogatiji investitor Amerike: ,,Rizik postoji kad ne znate ta radite." Moje igre na zabavan nain poduavaju prostim principima fundamentalnog i tehnikog ulaganja. Ponekad ujem kako neko kae: ,,Vae edukativne igre su skupe." (CASHFLOW 101 staje 195$, CASHFLOW 202 staje 145$, a CASHFLOW za decu staje 79$, u SAD). Sve nae igre predstavljauju kompletne programe za uenje i ukljuuju audiokasete, videotrake i/ili knjige. (Razlog to su cene malo vie uglavnom je taj to godinje proizvodimo samo ogranien broj primeraka.) Klimnem potvrdno i odgovorim: ,,Da, jesu... naroito u poreenju s drutvenim igrama koje su osmiljene iskljuivo kao zabava." A zatim pomislim: ,,Ali moje igre nisu skupe kao kolovanje na koledu, naporan rad kroz ceo ivot za
Sve poznato pod nazivom premije a la hausse (prim. prev).

142

zaraeni prihod, plaanje ogromnog poreza i potom ivljenje u strahu od gubitka sveg svog novca na tritu investicija." Kad te povremene osobe odu gunajui zbog cene, prosto ujem svog bogatog oca kako kae: ,,Ako eli da bude bogat, mora da zna za kakvu vrstu prihoda si spreman da teko radi, kako e ga ouvati i kako e se zatititi od gubitka. To je klju sticanja velikog bogatstva." Bogati otac je govorio i: ,,Ako ne zna po emu se razlikuju tri vrste prihoda i ne naui vetine sticanja i zatite tih prihoda, verovatno e celog ivota zaraivati manje nego to moe i raditi vie nego to bi trebalo." Moj siromani otac me je uio da su dobro obrazovanje, dobro zaposlenje i godine tekog rada sve to je potrebno da bi se postigao uspeh. Moj bogati otac je priznavao znaaj dobrog obrazovanja, ali je njemu bilo vano i da Majk i ja spoznamo razlike izmeu tri vrste prihoda, kao i za koji od njih elimo da radimo. Za njega, to je bila osnova finansijskog obrazovanja. Spoznavanje razlike izmeu tri vrste prihoda i sticanje znanja o vetinama investiranja potrebnim za ostvarivanje razliitih prihoda jeste osnovno obrazovanje za svakog ko tei sticanju velikog bogatstva i postizanju fmansijske slobode... posebne vrste slobode koju e tek nekolicina ikada spoznati. Kao to kae bogati otac, u lekciji br. 1: ,,Bogati ne rade za platu. Oni znaju kako da nateraju novac da naporno radi za njih." Bogati otac je rekao: ,,Zaraeni novac je novac za koji radi, a pasivni prihod i prihod od grupe investicija to je novac koji radi za tebe." Znam da je mala razlika u prihodima bila znaajna u mom ivotu. Ili, kao to se zavrava pesma Roberta Frosta: ,,U tome bee sva razlika."

Koji je najbolji i najlaki nain uenja?


Godine 1994, poto sam postao finansijski slobodan, tragao sam za nainom da nauim i druge onome emu je moj bogati otac nauio mene. To je ono to moe da se naui itanjem, za razliku od vonje bicikla. Sinulo mi je da me je bogati otac uio kroz ponavljanje. Zbog toga sam i poeo da pravim edukativne drutvene igre. One su, po mom miljenju, najlaki i najbolji nain za uenje prilino sloenih predmeta. Ako ste spremni da uite kako da ostvarite vei pasivni prihod i prihod od grupe investicija, CASHFLOW igre mogu da budu vaan prvi korak. Ako ste spremni da poboljate svoje fmansijsko obrazovanje, isko

143

ristite ansu isprobavanja naih igara, na devedeset dana bez ikakvog rizika. Sve to traim je da, poto dobijete igru, tokom tih devedeset dana odigrate s prijateljima najmanje est kompletnih partija. Ukoliko budete smatrali da niste nita nauili ili da je igra suvie teka, vratite je u dobrom stanju i bie nam drago da vam vratimo va novac. Da bi se shvatila pravila i strategije, potrebno je odigrati najmanje dve partije. Posle druge partije, igra postaje laka za igranje, bie vam zabavnije i uiete mnogo bre. Ako kupite neku od drutvenih igara CASHFLOW i ne igrate je, onda onajeste vrlo skupa igra. Ako je odigrate est puta, mislim da ete otkriti da je svaka od ovih igara od neprocenjive vrednosti.

144

Beleka o autorima
Robert T. Kiosaki
,,Glavni razlog finansijskih problema koji more Ijude jeste taj to se godinama koluju, ali ne naue nita o novcu. Rezultat toga je da naue da rade za novac... ali nikad ne naue kako da nateraju novac da radi za njih", kae Robert. Roen i odrastao na Havajima, Robert je etvrta generacija Amerikanaca japanskog porekla. Potie iz porodice uglednih prosvetnih radnika. Njegov otac je bio na elu sekretarijata za obrazovanje savezne drave Havaji. Posle srednje kole, Robert se kolovao u Njujorku, a nakon diplomiranja prijavljuje se u Pomorskodesantne snage SAD i kao pilotmarinac odlazi u Vijetnam, gde slui kao oficir i pilot borbenog helikoptera. Vrativi se iz rata, Robert otpoinje svoju karijeru u biznisu. Godine 1977. osnovao je kompaniju koja je prva izbacila na trite ,,surferske" novanike od najlona i iaktrake, koji su prerasli u svetski poznat proizvod prodat u multimilionskoj vrednosti. On i njegovi proizvodi pojavljivali su se u najeminentnijim amerikim i svetskim asopisima. Napustivi svet biznisa, 1986. postaje suosniva meunarodne edukativne kompanije koja je poslovala u sedam zemalja, i dri predavanja na temu biznisa i investicija desetinama hiljada polaznika njegovih seminara. Poto se s navrenih etrdeset i sedam godina ivota penzionisao, Robert zna u emu najvie uiva... u investiranju. Zabrinut zbog rastueg jaza izrneu onih koji imaju i onih koji nemaju, Robert je osmislio drutvenu igru CASHFLOW, kroz koju se ui igra s novcem, koju su ovde ranije znali samo bogati. Premda se Robertov biznis zasniva na nekretninama i investiranju u male kompanije, njegova istinska ljubav i pasija jeste poduavanje. Delio je govorniki podijum s takvim veliinama kao to su Og Mandino, Zig Ziglar i Entoni Robins. Poruka Roberta Kiosakija je jasna. ,,Primite odgovornost za sopstvene finansije ili primajte nareenja celog ivota. Ili ste gospodar novca ili ste njegov rob." Robert dri teajeve koji traju od jednog do tri dana, na kojima poduava lIjude tajnama bogatih. Premda se bavi mnogim predmetima, meu kojima su: visokoprofitabilne investicije malog rizika; nauite svoje dete kako da se obogati; osnivanje i prodaja kompanija, Robert ima jednu osnovnu poruku, koja glasi: ,,Probudite svog uspavanog finansijskog genija. On samo eka na to."

145

Svetski poznat govornik i pisac Entoni Robins o Robertovom radu kae: ,,Obrazovni rad Roberta Kiosakija je snaan, dubok i moe da promeni ovekov ivot. Pozdravljam njegove napore i od srca ga preporuujem." A u ovim vremenima velikih ekonomskih promena, Robertova poruka je od neprocenjive vrednosti.

eron L. Lehter
Supruga i majka troje dece, profesionalni menader i savetnik u industriji igraaka i izdavatvu, eron Lehter je svoje profesionalne napore usmerila u oblast obrazovanja. Diplomirala je s najviim ocenama ekonomiju, smer raunovodstva, na Dravnom univerzitetu Floride. Postala je prva ena koja je primljena u redove jedne od tadanjih osam najjaih raunovodstvenih firmi, glavni finansijski direktor obrtne kompanije u kompjuterskoj industriji, poreski direktor u kompaniji za nacionalno osiguranje i osniva i pridrueni izdava prvog regionalnog enskog asopisa u Viskonsinu, ni u jednom trenutku ne gubei svoje profesionalne akreditive ovlaenog raunovoe. Dok je gledala kako raste njeno troje dece, svoje interesovanje je ubrzo usredsredila na obrazovanje. Bilo je naporno naterati ih da itaju, jer oni bi radije gledali TV. Zato je udruila snage s pronalazaem prve elektronske ,,knjige koja govori" i pomagala u ekspanziji industrije elektronskih knjiga na dananje multimilionsko meunarodno trite. I dalje je pionir u oblasti razvoja novih tehnologija, u elji da vrati knjigu u ivot dece. Bila je uvek u toku obrazovanja svoje dece. Postala je poznat aktivista u oblastima obrazovanja iz matematike, kompjutera, itanja i pisanja. ,,Na sadanji obrazovni sistem ne moe da odri korak s globalnim i tehnolokim promenama u dananjem svetu. Moramo da nauimo nae mlade Ijude vetinama, kolskim i fmansijskim, koje e im trebati ne samo da bi preiveli ve i da bi napredovali u svetu s kojim se suoavaju." Kao koautor knjige Bogati otac, siromani otac i Kvadrant gotovinskog toka, ona sada svoje napore usredsreduje na pomo u srvaranju edukativnih sredstava za sve one koji se interesuju za poboljanje sopstvenog finansijskog obrazovanja.

146

CASHFLOW Technologies, Inc.

Robert Kiosaki, Kim Kiosaki i eron Lehter udruili su snage kao direktori CASHFLOW Technologies, Inc. da bi proizveli inovativna sredstva iz oblasti finansijskog obrazovanja. Moto njihove kompanije je: ,,Za poveano finansijsko blagostanje oveanstva."

147

UM IP ,,Finesa" pokrenula je biblioteku UM sa namerom da naoj italakoj publici prezentira ekskluzivna svetska izdanja iz oblasti razvoja mentalnih sposobnosti. U njenim okvirima nai e se dela svetskih autoriteta koji piu o razvoju uenja, pamenja, kreativnosti...
Prvo kolo:
1. Toni Buzan BRZO ITANJE 2. Toni i Bari Buzan MAPE UMA 3. Toni Buzan SAVRENO PAMENJE 4. Lana Izrael, Toni Buzan MO DEJEG UMA 5. Majkl Gelb, Toni Buzan POUKA IZ UMETNOSTI ONGLIRANJA 6. Grejem Fuler KAKO NAUITI STRANI JEZIK 7. Dejvid Ejkres KAKO POLOITI ISPIT 8. Toni Buzan KORISTITE OBE HEMISFERE MOZGA

MISAO
IP ,,Finesa" pokrenula je biblioteku MISAO kako bi naoj italakoj publici pribliila najvanija svetska dostignua u istraivanju fenomena razmiljanja i njihovoj primeni u svim oblastima ljudske egzistencije pre svega u domenu posla i uenja. U prvom kolu biblioteke nai e se mahom dela jednog od najveih svetskih autoriteta za razmiljanje Edvarda de Bona. Prvo kolo:
1. Edvard de Bono 2. Edvard de Bono 3. Edvard de Bono 4. Edvard de Bono EST EIRA ZA RAZMILJANJE PETODNEVNI KURS RAZMILJANJA LATERALNO RAZMILJANJE LOGIKA VODE

USPEH IP ,,Finesa" pokrenula je biblioteku USPEH sa namerom da naoj italakoj publici prezentira ekskluzivna svetska izdanja o postizanju uspeha u svim segmentima ivota kao to su materijalno, emocionalno i duhovno bogatstvo.
Prvo kolo:
1. Radia Dobrodolac MLM VODI ZA SARADNIKE 2. Robert Kiosaki i eron Lehter BOGATI OTAC, SIROMANI OTAC 3. Robert Kiosaki i eron Lehter TOK GOTOVOG NOVCA 4. Robert Kiosaki i eron Lehter VODI ZA INVESTIRANJE 5. Robert Kiosaki i eron Lehter BOGATO DETE, PAMETNO DETE

148

159.947.3 Bogati otac, siromani otac: ne radite za novac, neka novac radi za vas / Robert Kiosaki, eron Lehter; (prevodilac Tanja Milosavljevi). Beograd: Finesa, 2001 (Beograd: Skripta internacional). 212 str.: graf. prikazi; 24 cm Prevod dela: Rich Dad, Poor Dad / Robert T. Kiyosaki with Sharon L. Lehter. Tira 500. Beleka o autorima: str. 211212. ISBN 8682683148
1 . 65.012.4

ID = 90722060

149

You might also like