You are on page 1of 11

METODE POBOLJANJA TLA

POSTUPCI I METODE STABILIZACIJE TLA POSTELJICE Stabilizacija zbijanjem

METODE POBOLJANJA TLA


3. POSTUPCI I METODE STABILIZACIJE TEMELJNOG TLA I POSTELJICE Posteljica predstavlja zavrni sloj nasipa odreene debljine ili sloj tla u usjeku odreene dubine ureen tako da odgovara traenim zahtijevima. Ona predstavlja jedan od najvanijih elemenata prometne povrine jer o njoj ovisi nosivost kolnika. Ona mora biti sposobna preuzeti optereenje od prometa i kolnike konstrukcije bez prekomjernih plastinih deformacija, te zbog toga i sama mora imati odreenu nosivost s kojom se rauna i pri dimenzioniranju kolnike konstrukcije. Vano je takoer da nosivost posteljice tokom godine bude to stalnija, pa su u tom pogledu, pored materijala znaajni i konstruktivni uvjeti u kojima se nalazi (odvodnjam nagib i sl.). Takoer je bitno da posteljica bude homogena. Stoga se na posteljicu postavljaju odreeni uvjeti, koji se odnose na kvalitetu materijala iz koje se radi t e na njegovu zbijenost. Ukoliko se posteljica izrauje od materijala koji zadovoljava postavljene zahtijeve kvalitete mehaniko zbijanje materijala tla posteljice smatra se postupkom njegove stabilizacije. Ukoliko materijal posteljice ne zadovoljava postavljene kriterije, odnosno s njime se ne mogu posti i propisani uvjeti zbijenosti, bilo da je materijal izvan propisanih granica sastava, bilo da je iznad optimalne vlanosti, a njegova zamjena ne dolazi u obzir primjenjuje se neki od tradicionalnih (mehanika stabilizacija, stabilizacija vapnom, cementom, leteim pepelom ili bitumenom) ili netradicionalnih (enzimska, ionska, bioloka i sl.) postupaka stabilizacije tla. 3.1. Stabilizacija tla zbijanjem Zbijanje zrnatog kamenog materijala, bez promjene granulometrijskog sastava osnovnog materijala uobiajeni je postupak pri izgradnji prometnica i openito se ne smatra postupkom koji bi se trebao svrstavati u stabilizacijske. No, obzirom da se zbijanjem mijenjaju svojstva ugraenog materijala, primjerice njegova nosivost, posmina vrstoa, stiljivost kao i vodopropusnost bez daljnjega se moe smatrati stabilizacijskim postupkom. 3.1.1. Zbijanje Zadatak zbijanja je popravljanje graevinsko tehnikih svojstava tla smanjenjem volumena pora ispunjenih zrakom, a djelomino i vodom. Zbog gueg slaganja estica tla poveava se posmina vrstoa, a smanjuju se stiljivost i vodopropusnost takvog materijala. Zbijanjem se smanjuje opasnost da se vezana tla natope vodom i nabubre, kao i da im se znatno poveaju deformacije pod djelovanjem optereenja (pad nosivosti). Postignuta zbijenost ovisi o strojevima za zbijanje, kao i o samom postupku zbijanja, te o vrsti tla, sadraju vode i deformabilnosti podloge. Ovakva kompleksna zavisnost trai poznavanje geomehanikih svojstava, sposobnosti strojeva za zbijanje, s posebnim osvrtom na njihovo djelovanje na razrahljivanje pri nepravilnoj primjeni, pa poznavanje samih radnih procesa zbijanja i ispitivanje zbijenosti za kontrolu propisane kvalitete. Budui da razliiti materijali ne reagiraju jednako na pojedine strojeve za zbijanje razmotrit e se initelji koji imaju najvei utjecaj na zbijanje: vrsta materijala koji se zbija, stanje vlanosti materijala, traena zbijenost materijala, primjena strojeva. Stranica 7

METODE POBOLJANJA TLA

Slika 1. Odnosi pojedinih komponenata tla prije i nakon zbijanja 3.1.2. Vrste materijala s obzirom na zbijenost Bez obzira na postojee klasifikacije materijala tla, tla se obzirom na razliita svojstva pri zbijanju dijele u tri grupe: krupnozrnata, nevezana (nekoherentna) tla kao to su pijesak, ljunak odnosno njihove mjeavine, prirodne kamene drobine separini ili slini materijali, sitnozrnata vezana (koherentna) tla, kao to su gline, praine, prainaste gline (ilovae), pjeskovite praine i les, mjeovita tla koja su mjeavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala (zaglinjeni pijesci i ljunci te vezana rastroena kamenita tla). Napominje se da se tla stabilizirana vapnom ili cementom, sa stanovita zbijanja ubrajaju u zadnju grupu, mjeovita tla. 3.1.2.1. Krupnozrnata tla, nevezana (nekoherentna) tla Krupnozrnati nevezani, nekoherentni materijal praktino je najmanje osjetljiv na vodu; poveanjem udjela sitnih estica, poveava mu se i osjetljivost na vodu. Kod ovih materijala voda uglavnom nema vei utjecaj na nosivost i deformacije. Za zbijanje nevezanih, nekoherentnih materijala najvaniji su utjecajni initelji: granulometrijski sastav materijala, oblik zrnaca, sadraj vode. Najvaniji utjecajni initelj za zbijanje je granulometrijski sastav materijala tla. Kao mjera za granulaciju upotrebljava se koeficijent nejednolikosti n. Tla sa zrncima priblino iste veliine, oznaavaju se kao usko stupnjevana tla (mala vrijednost koeficijenta nejednolikosti n), a tla razliitih veliina zrnaca, kao iroko stupnjevana (visoki koeficijent nejednolikosti n). iroko stupnjevane mjeavine tla mogu se bolje zbijati, od onih usko stupnjevanih, tj. uz istu energiju zbijanja sa ir oko Stranica 8

METODE POBOLJANJA TLA


stupnjevanim mjeavinama postie se vea suha prostorna teina. Prema iskustvu mjeavine zrnaca s granulometrijskom krivuljom oblika parabole daju najveu suhu prostornu gustou. S porastom gustoe poveava se posmina vrstoa, a smanjuje se deformabilnost tla. Ovo se oituje i u poveanju vrijednosti modula stiljivosti tla Ms, kao i u poboljanju otpornosti zbijenog sloja na djelovanje gradilinog prometa. Mjeavine tla s glatkim zaobljenim pojedinanim zrnima podatljivije su za zbijanje od mjeavina s grubim, hrapavim, uglatim pojedinanim zrncima, ali su deformabilnije i sklonije segregaciji. Sastav zrnaca krupnozrnatih tala moe se mijenjati zbijanjem zbog razaranja slabijIh pojedinanih zrnaca. Mjera ovog smanjenja zrnaca ovisi o mineralokom sastavu i vrstoi zrnaca, teini valjka ili vibro-valjka, o veliini amplitude pri vibraciji i slino. U nevezanim tlima nema sila kohezije, iako se u dobro stupnjevanom tlu s dosta sitnijih estica moe javlja uz prisustvo vode u tlu tzv. prividna kohezija. Posebno se oko sitnijih estica stvara laan dojam, povezanosti materijala silama kohezije. Pojava je to vidljivija, to je materijal sitnozrnatiji . Saturacijom, ispunom svih upljina sitnog materijala vodom nestaje prividna kohezija, a materijal se pretvara u itku masu. Sposobnost preuzimanja optereenja nevezanog materijala sastoji se iz trenja izmeu pojedinih estica i prividne kohezije.

Slika 2.

Trenje izmeu pojedinih estica zrnatog kamenog materijala

Utvreno je da je sila koja prevladava za preuzimanje optereenja u krupnozrnatom materijalu sila trenja izmeu zrnaca, a u sitnozrnatom materijalu prividna kohezija. 3.1.2.2. Sitnozrnata tla, vezana (koherentna) tla Za zbijanje sitnozrnatih, vezanih, koherentnih tala presudni su utjecajni initelji: sadraj vode, plastinost, sastav zrnaca. Sitnozrnata tla imaju u jedinici volumena radi vee specifine povrine zrnaca, prema krupnozrnatom materijalu, znatno veu sposobnost apsorbiranja vode, kao i izraeniju meusobnu vezu pojedinanih zrnaca - koheziju. Stranica 9

METODE POBOLJANJA TLA

Slika 3. Vrste tla prema veliini estica Njihova svojstva zbijanja i deformabilnosti zbog toga i njihovim plastinim svojstvima. Porastom sadraja vrstog, preko poluvrstog i mekanog u kaastu smanjuje se njegova vrstoa, prionljivost estica nosivost, a poveava se njegova deformabilnost. su proporcionalna sadraju vode vode sitnozrnato tlo prelazi od konzistenciju. U istom slijedu jedne uz drugu (kohezija) i

Slika 4. Granice konzistencije sitnozrnatih, vezanih tala Razliite mogunosti vezanja vode sitnozrnih tala ovise o njihovoj plastinosti, tj. o razlici sadraja vode izmeu granica teenja i granice skupljanja. Vezana tla su pri zbijanju osjetljivija na promjene sadraja vode, ako im je plastinost manja. S porastom plastinosti tla, smanjuju se apsolutne vrijednosti postignute suhe gustoe, uz jednako utroenu energiju zbijanja. Porastom gustoe slaganja zrnaca u zbijenom Stranica 10

METODE POBOLJANJA TLA


tlu, pa i uz porast plastinosti smanjuje se propusnost tla i time i mogunost primanja vode. Tako se smanjuje opasnost da se tlo razmeka i nabubri.

Slika 5.

Odnos veliine estica pijeska, praha i gline

Zbijanje sitnozrnatih tala mogue je zbog njihove relativno neznatne vodopropusnosti samo dok jo u tlu postoji dio zrakom ispunjenih pora. Tla koja su blizu potpunog zasienja vodom mogu se zbijati samo ogranieno, kako je to ve prije navedeno, izvlaenjem vode iz tla (npr. odvodnjom ili zraenjem) ili podizanjem graninog sadraja vode (npr. stabilizacijom dodatkom vapna). Porastom vlanosti, openito pada nosivost sitnozrnatog tla. Iz toga razloga ekonominije je zbijati vezani materijal uz jo maksimalnu moguu vlanost, pri kojoj se jo moe dobiti traena gustoa materijala. Stroj za zbijanje tada djeluje na veu dubinu (radi slabije nosivosti tla), pa tako zbija veu koIiinu materijala tla. 3.1.2.3. Mjeovita tla Na zbijanje mjeovitih tla, koja predstavljaju mjeavine krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala utjeu osobito ovi initelji: odnos u mjeavini krupnijih i sitnih zrna, sadraj vode finih zrnaca, sastav i plastinost finih zrnaca. Mijeovita tla osim pijeska, ljunka i veeg kamenja sadravaju vezana sitna zrna mulja i gline. Mjeavitim tlima pripadaju zaglinjeni pijesci i ljunci te vezana rastroena kamenita tla, muljeviti, glinoviti pijesci i ljunci, otpaci iz kamenolama pomijeani s glinom, iskopi u mijeanom materijalu zemlja-kamen itd. Tipino je za sve ove mjeavine materijala, da njihov sastav varira u irokim granicama, te da su im plastina svojstva finih zrnaca vrlo razliita. Svojstva zbijanja i deform bilnost odreeni su sadrajem vode i plastinou sitnih zrnaca, granulometrijskim sastavom i oblikom krupnih zrna, kao i neposrednim odnosom mjeavine sitnih i krupnih zrna. Postignuta suha prostorna teina raste pri istoj energiji zbijanja s poveanjem udjela krupnih zrna, ali nakon izvjesne granice poinje padati, zbog nemogunosti krupnozrnatog materijal da ispuni sve upljine izmeu veih zrnaca. Drugim rijeima, da sama krupnija zrna u jednom materijalu ne daju najveu suhu Stranica 11

METODE POBOLJANJA TLA


prostornu teinu iz razloga to su izmeu zrna postoje velike upljine (pore). Najvie vrijednosti suhe prostorne teine postiu se pri udjelu finih zrnaca od 5 do 30%, pri emu je vii udio u prvoj liniji karakteristian za muljevite glinovite pijeske s usko stupnjevanim krupnozrnatim udjelom tla u mjeavini. Deformacijsko ponaanje mjeavina bit e uvjetovano sadrajem vode sitnozrnatih tala u mjeavini. Uz sadraje vode ispod optimalnog, Wopt dobivenog Proctorovim pokusom, pokazuju ve neznatne koliine grubih zrna jasna poboljanja deformacijskog ponaanja. Uz visoki sadraj vode ta se poboljanja javljaju tek kod velikih koliina grubih sastojaka. Inae prijelaz ponaanja mijeanih tala od vezanih na nevezana tako je pomian, da ga nije mogue ograniiti graninim vrijednostima. Kratko reeno, u potpuno raskvaenom zemljanom materijalu samo velika koliina npr. tucanika ili lomljenog kamenog materijala (bolje ljunka) dovest e do poboljanja. U malo rakvaenom materijalu ve mala koliina krupnozrnatog materijala (tucanika, ljunka) pokazuje vidna poboljanja. 3.1.3. Ponaanje razliitih vrsta tla pri zbijanju Nekoherentna tla Rahlo nevezano tlo zbija se djelovanjem vibracija tako da se materijal tla pod vibracijama zbog gotovo nestalih sila unutranjeg trenja (uslijed vibracija), a uz djelovanje vlastite teine i djelomino prisutne teine stroja za zbijanje, poinje slagati tako, da manja zrna upadaju u upljine izmeu vecih zrnaca. Na taj nain dobivamo guu strukturu nevezanog materijala. Ako su vibracije prenesene na tlo od stroja za zbijanje vrlo velike, a iznad materijala koji vibrira nema teine (stroja ili materijala) da stvori tzv. "prigueno titranje, materijal e se u gornjem sloju razrahliti, a katkada i segregirati. Optereenje se prenosi izravno trenjem sa estice na esticu, tj. priguenje i ublaavanje djelovanja vibracija vrlo je malo. Za nevezani materijal jaina vibracija (veliina amplituda) ima relativno malo znaenje pri zbijanju. Druga je posljedica izravnog preuzimanja sile bez priguenja vea dubina djelovanja strojeva za zbijanje. Sadraj vode relativno malo djeluje na deformacijske sposobnosti kao i na nosivost tla. Slika 6. Raspored zrna nekoherentnog tla prije i nakon zbijanja Stranica 12

METODE POBOLJANJA TLA


Koherentna tla Kod koherentnih tala slabijim vibracijama se ne moe svladati prisutna sila kohezije radi zbijanja materijala. Da bi se ta sila svladala, treba dovoljno velika udarna sila stroja za zbijanje, tj. dovoljno velika amplituda, odnosno dostatno velika teina stroja za zbijanje tla. Zbijanje vezanog tla pojedinanim snanim udarcima, tj. velikom amplitudom, odnosno vea teina stroja ima vee znaenje, nego na nevezanom zemljanom materijalu. Vezano tlo, kad sadrava glinu koja ima pojedinane estice u obliku plosnatih listia ili sitnih kuglica, formira u prirodi raznoliku strukturu: lananu, mreastu ili pahuljastu. Ovakva struktura vezanog tla upija (priguuje, amortizira) optereenja ili udarce izazvane strojem za zbijanje znatno bolje, nego nevezano tlo.

Slika 7. Raspored estica koherentnog tla prije i nakon zbijanja Vezano tlo se osim toga znatno razlikuje od nevezanog u ponaanju uz vei iIi manji sadraj vlage. Vezani zemljani materijal moe se zbijati samo dok mu je sadraj vode nii od granice teenja odnosno dok je relativno suh. U vezanom materijalu posmina sila ovisi o vlanosti, s tim da s poveanjem vlanosti pada i kod granice teenja praktino dosie vrijednost blizu nuli. Drugim rijeima vlanost ima vrlo velik utjecaj na zbijanje vezanog materijala, kao i vei udari (amplitude), odnosno vea teina stroja. Mijeana tla (sitno i krupnozrnata) Za mijeana tla tee je dati odreene karakteristike za zbijanje i to zbog nedefiniranosti postotka vezanog, odnosno nevezanog materijala u mijeavini. Ipak se moe konstatirati da vibracije stroja trebaju biti vee amplitude (manji broj titraja). Osim toga, budui da za vezani materijal treba i vea teina (radi svladavanja sila kohezije), strojevi za zbijanje moraju biti i znatno tei. Ovisnost mogunosti zbijanja mijeanih materijala o vodi, uvjetovana je u prvom redu postotkom sitnih estica, s tim, da to je vei postotak sitnih estica vea je i zavisnost od vode.

Stranica 13

METODE POBOLJANJA TLA


3.1.4. Utjecaj vlanosti materijala na zbijanje Proctorov pokus analiza i zakljuci Temelj za procjenu ponaanja nekog materijala pri zbijanju je Proctorov pokus. Na slici 2 prikazane su krivulje zbijanja za razliite materijale ali za istu energiju zbijanja. Pri tome je vidljivo da sitnozrnata tla trae veu koliinu vode za postizanje optimalnih uvjeta zbijanja od krupnozrnatijih. Na slici 3 prikazan je Proctorov dijagram s nanesenim rezultatima standardnog Proctorovog pokusa s odreenom razinom utroene energije zbijanja ka o i rezultat modificiranog Proctorovog pokusa sa propisanom utroenom energijom zbijanja. Osim ove dvije krivulje na dijagramu je ucrtana jo i linija zasienja zbijenosti tog materijala (linija koja prikazuje maksimalnu zbijenost materijala, bez pora sa zrakom) te linija sa 5% odnosno 12% zranih pora u materijalu, tako da je vidljiva ovisnost izmeu vlanosti materijala, suhe prostorne teine i sadraja zrakom ispunjenih pora.

Slika 8.

Krivulje zbijanja za razliita tla a iste energije zbijanja

Da bismo se uspjeno mogli sluiti ovim dijagramom, treba pri zbijanju materijala upamtiti ovo: potpuno suh materijal slabo se zbija. Poveanjem vlanosti estice materijala s e podmazuju i lake se slau u gustu formaciju. Trenje izmeu estica kao i kohezija materijala openito se smanjuju s poveanjem vlanosti. To ujedno Stranica 14

METODE POBOLJANJA TLA


znai da se uz veu vlanost djelovanje strojeva za zbijanje prenosi na veu dubinu, tj. na veu koliinu materijala. u suhom materijalu energija stroja za zbijanje troi se na svladavanje t renja, koje je znatno vee u suhom nego u vlanom materijalu. U vezanom materijalu ova energija troi se u prvom redu na mrvljenje i usitnjavanje materijala. poboljanje uvjeta zbijanja ide do odreene granice poveanja vlanosti, za svaku odreenu energiju zbijanja, koju zovemo optimalna vlanost (W opt %), a odgovarajuu suhu prostornu teinu, maksimalnom prostornom teinom (smax gr/cm3). Daljnjim poveanjem vlanosti postie se sve manja suha prostorna teina zato, to u odreenom volumenu ima sve vie vode, a manje krutih estica (voda se u prikazu suhe prostorne teine smax ispari). openito vrijedi pravilo, da se poveanjem energije zbijanja poveava vrijednost suhe prostorne teine smax, dok optimalna vlanost opada. Ova ista konstatacija moe se formulirati i na drugi nain: manja suha prostorna teina od smax moe se postii manjom energijom zbijanja, ali s veom vlanosti materijala od Wopt. Ipak i to ne treba shvatiti doslovce jer pri zbijanju nevezanog materijala nakon postizanja odreene gustoe materijala, daljnjim zbijanjem moe doi do segregacije materijala, a time sasvim sigurno i do pada vrijednosti smax. usporeujui karakteristinu Proctorovu krivulju s linijom zasienja zbijenosti istog materijala moe se zakljuiti: poveanje suhe prostorne teine nekog materijala poveanjem energije zbijanja nije ekonomino, kada taj materijal ima vlanost veu od optimalne vlanosti (Wopt). Ekonomino je i preporuuje se poveati energiju zbijanja radi poveanja vrijednosti suhe prostorne teine, samo kad materijal ima vlanost manju od optimalne kad se trai suha prostorna teina od 100% smax, ta se suha prostorna teina moe postii odreenom energijom zbijanja samo uz vlanost, koja je vrlo b lizu optimalnoj vlanosti Wopt toga materijala, kad se trai manja suha prostorna teina npr. s = 0,95% smax ona se moe postii u mnogo irim granicama vlanosti sa standardnom energijom zbijanja i teoretski gledano svejedno je, uz koju se vlanost zbijanje izvodi u tim odreenim granicama. praksa je, meutim, pokazala da se zbijanjem uz vlanost blizu gornje granice od s=0,95 smax mogu postii znatno vei uinci zbijanja i do preko 50% (manja nosivost tla vee vlanosti, te time djelovanje stroja za zbijanje na ve u dubinu i vea podatljivost tla na zbijanje). Da je bolje zbijanje uz veu vlanost (naravno, kad se uz tu vlanost jo moe postii traena gustoa materijala) proizlazi i iz drugog stavka ovog ra zmatranja gdje je reeno, da se manja suha prostorna teina od smax moe postii s manjom energijom zbijanja, ali uz veu vlanost materijala od Wopt. 3.1.5. Utjecaj sadraja vode Sadraj vode je za zbijanje tla od posebnog znaenja. Sposobnost zbijanja krupnozrnatih tala zavisi utoliko vie od sadraja vode ukoliko je materijal ire stupnjevan. Usko stupnjevani pijesci i ljunci su naprotiv pri zbijanju pod manjim utjecajem sadraja vode. Sva krupnozrnata tla iroko stupnjevana imaju ve uz manji Stranica 15

METODE POBOLJANJA TLA


sadraj vode prividnu koheziju, koja smanjuje opasnost od segregacije i razlabavljenja mjeavine. Kad je takva mjeavina previe suha, potrebno ju je navlaiti prije zbijanja. Sposobnost zbijanja sitnozrnatih tala i vezanih mjeavina tala zavisna je u odreenim granicama od sadraja vode, te time i od vremenskih priIika. Obje vrste tla, mogu se zadovoljivo zbijati samo u odreenim granicama sadraja vode. Kad su prevlane, ne moe se bez daljnjega istisnuti zatvoreni zrak iz f inih pora. Kad su ove dvije vrste tla presuhe, a sastoje se od pahuljica i sadravaju vei postotak pora ispunjenih zrakom, ne mogu se zadovoljivo i ravnomjerno zbiti. Naknadno ova tla bogata zranim porama pokazuju pri poveanju vlanosti omekanje, smanjenje posmine vrstoe i nosivosti. Stvaraju se vree i vea slijeganja. Krivulja zbijanja (Proctorova krivulja) krupnozrnatog tla tee strmije i podruje pogodne vlanasti za zbijanje biti e to ue, to su zrnca tla neravnomjernije stupnjevana. U sitnozrnatom tlu raste optimalni sadraj vode s rastuom plastinou, i podruje izmeu graninih vrijednosti pagodnih vlanosti za zbijanje bit e vee. Muljevita tla imaju zbog toga samo jedno usko podruje promjene sadraja vode, tako da je njihova sposobnost zbijanja vrlo ovisna i o nepoznatim promjenama sadraja vode. 3.1.6. Utjecaj deformabilnosti podloge Uspjeh zbijanja sloja nekog materijala ne ovisi samo o materijalu tog sloja i primijenjenoj mehanizaciji za zbijanje, nego u znatnoj mjeri i o deformacijskim sposobnostima podloge. Ako su deformacije podloge prevelike, moe se dogoditi, da se naneseni sloj ne moe zbiti na traenu vrijednost zbog toga jer podloga apsorbira energiju zbijanja. Ovaj je utjecaj vei i jasnije izraen na tlima, koja treba zbijati u neznatnim visinama nasipnog sloja na mekanoj podlozi. Ovo vrijedi prije svega za prve slojeve nasipa do posteljice, za nosive slojeve preko slabog nasipa ili usjeka i za slojeve za zatitu od smrzavice.

Stranica 16