FA K U LTET POSLOVN E EK ON OM I J E

BA NJ A LU K A





DI PLOMSKI RAD

BI ZNI S PLAN PLANTAžE KUPINE


Student M entor
J ovan Guzi jan pr of.dr .Željko Bar oš

Banja Luka, septembar 2005.

2


SADRŽAJ


1. UVOD................................................................................................... 4

2. POSLOVNI PLAN............................................................................... 5
2.1. Važnost poslovnog plana.................................................................. 5
2.2. Poslovni plan plantaže...................................................................... 6
2.2.1. Opšti podaci.................................................................................. 6
2.2.2. Opis projekta................................................................................ 7
2.2.3. Kor ištenje i izvor sredstava.......................................................... 7
2.2.4. Akt ivnosti preduzeća................................................................... 8

3. PRIVREDNI ZNAČAJ KUPI NE...................................................... 10
3.1. Hemijski sastav ploda kupine.......................................................... 11
3.2. Upotrebna vrijednost ploda kupine................................................ 13

4. PORIJEKLO PLEMENI TE KUPINE............................................. 14
4.1. Istorija gajenje plemenite kupine.....................................................15

5. BIOLOŠKE KARAKTERISTI KE KUPI NE................................... 15
5.1. Morfologija kupine........................................................................... 16
5.2. Životni ciklus.................................................................................... 19
5.3. Period rastenja i plodnost kupine.................................................... 19
5.4. Godišnji ciklus................................................................................... 20
5.5. Prirodni uslovi za gajenje kupine.................................................... 22

6. RAZMNOŽAVANJE KUPI NE I PROIZVODNJA SADNICA..... 24
6.1. Razmnožavanje korijenovim reznicama......................................... 24
6.2. Razmnožavanje korijenovim izdancima......................................... 25
6.3. Razmnožavanje ožiljavanjem vrhova izdanaka............................. 25
6.4. Vrijeme vađenja ožiljenih vrhova.................................................... 27

7. PODIZANJE ZASADA KUPINE...................................................... 27
7.1. Pripreme za podizanje zasada kupine............................................. 28
7.2. Raspored i razmak sadnje................................................................ 30
7.3. Vrijeme i tehnika sadnje................................................................... 30

3
7.4. Postavljanje naslona.......................................................................... 31
7.5. Sistem gajenja.................................................................................... 31
8. ODRŽAVANJE ZASADA KUPINE................................................. 35
8.1. Bolesti i mjere zaštite kupine........................................................... 39
8.2. Najčešće bolesti................................................................................. 39
8.3. Najvažnije štetočine.......................................................................... 42
8.4. Berba.................................................................................................. 43
8.5. Korištenje plodova kupine............................................................... 46
8.5.1. Proizvodnja finalnih proizvoda od plodova kupine.................... 46

9. ZAKLJUČAK....................................................................................... 47

10. LITERATURA .................................................................................... 48





4


1. UVOD


Kupina je kao voćna vrsta u našoj zemlji, a posebno u BiH, za mnoge
proizvođače nova i još nedovoljno poznata kultura, jer je u proizvodnju
počela da se uvodi tek prije tridesetak godina.
Kao voćna kultura, kupina ima veliki privredni značaj. Plodovi kupine su
pogodni i veoma traženi za raznovrsnu domaću i industrijsku preradu,
duboko smrzavanje i za potrošnju u svježem stanju. Međut im, sadašnje
potrebe ne mogu se ni približno podmirivat i, jer je proizvodnja kupine u nas
mala i još uvijek se najvećim dijelom ostvaruje iz prirodnih populacija divlje
kupine. Zato se nameće potreba za bržim uvođenjem i širenjem u
proizvodnju što produktivnijih i kvalitetnijih sorti plemenite kupine.
Brzo stupanje u rod, redovno i obilno rađanje, kvalitetan plod, laka
realizacija ostvarene proizvodnje po povoljnim cijenama i druge osobine,
čine plemenitu kupinu veoma rentabilnom i korisnom kulturom.
Pored toga, u našoj zemlji postoje povoljni pr irodni uslovi za proizvodnju
kupine na širokom prostoru od ravničarskih do pretplaninskih predjela.Tako
da se povoljni prirodni resursi relativno malo iskorištavaju.
Visoka rentabilnost gajenja kupine ut icala je, da poslednjih godina
podizanje amaterskih i komercijalnih zasada uzima sve više maha i da je za
njeno gajenje zainteresovan veliki broj proizvođača.

Mene je zainteresovalo za proizvodnju kupine njene biološke osobine,
kao voćne vrste, najbolje sorte koje bi uključio u svoju plantažu, način
gajenja, podizanje zasada i podizanje sadnog materijala, kao i najnovija
dostignuća u cjelokupnom procesu proizvodnje i prometa plodova kupine.
Nastojao sam da koristim što više vlastit ih rezultata i drugih iskustava,
kako se ne bi pravile greške, koje bi se kasnije negat ivno odražavale na
uspjeh u proizvodnji kupine.









5
2. POSLOVNI PLAN


Da bi se pristupilo bilo kojem poslu, moramo imati poslovni plan.
Poslovni plan treba da istakne sve važne aspekte našeg poslovanja i da
odgovori na slijedeća pitanja:
1
• u kakvom poslu sam ?
• kakve proizvode prodajem?
• ko su moji kupci?
• odakle obezbjeđujem novac kojim finansiram preduzeće?
• kako kontrolišem preduzeće?
• kako znam kada i koliko novaca sam zaradio?

S obzirom da je ovim poslovnim planom predviđena proizvodnja kupine ,
neophodno je istaknuti, koja je dužina radnog vremena, kao i sezonski
faktori, tj. period u godini kada se poveća prodaja proizvoda i potražnja za
uslugama.
Radi se o sezonskoj proizvodnji; ukazaće se potreba da se uvede još jedan
proizvod, odnosno, proizvodnja finalnih proizvoda od kupine. Radnici bi bili
zaposleni tokom cijele godine, odnosno, i u zimskom periodu.


2.1. VAŽNOST POSLOVNOG PLANA


Plan pos lovanja je pismeni oblik opisa f irme i njenih ciljeva i koraka
koji su neophodni da bi se ciljevi ostvarili. Plan nam govori šta ćemo uradit i
i kako ćemo uraditi. On je važna autokarta do uspjeha, što znači da je
moramo uspješno slijediti do cilja. Logičan,dosljedan i dobro promišljen
poslovni plan postaje mjer ilo za procjenu napretka firme, ukazujući na ono
šta treba promijenit i ako događaji ne ispadnu onako kako sam ih predvidio.
Poslovni plan treba da sadrži:
1

• temeljno objašnjenje proizvoda koje poslovni proces obezbjeđuje
• kako ovaj proizvod zadovoljava potrebe korisnika
• zašto će posao biti uspješan,
• potencijalne prihode, troškove i profit i
• moguću ekspanziju poslovanja u budućnosti.


1
Prof. dr Baroš Ž., Organizacija i upravljanje preduzećem, Zavod distrofičara, Banjaluka, 2003, str. 4.

6
Primarna svrha poslovnog plana je da temeljno analizira poslovni proces
u cjelini i da napravi preporuke razmatrajući i područja potencijalnih
problema. Plan obezbjeđuje vlasniku analizu svih aspekata poslovanja; on
razotkriva ranije skrivene probleme jednako kao i pot encijalna područja
profita. Dijelovi plana treba da ident ifikuju koje mi je tržište cilj i ko mi je
konkurencija, obezbjeđuje analizu lokacije, sugeriše legalan vid poslovanja,
predstavlja trenutno raspoložive vrste finansija, a takođe i da predstavi sve
troškove zajedno za investicionu opremu.
Konačan uspjeh mog preduzeća zasniva se na mojim važnim odlukama.


2.2. POSLOVNI PLAN PLANTAŽE


Ovaj poslovni plan podnosimo Zepter Comerc Banci Laktaši, da mi
odobri dugoročni kredit u iznosu 60 000KM ( šezdeset hiljada KM).
Namjena kredita je za nabavku opreme u cilju rekonstrukcije i modernizacije
plantaže kupine , kao i osiguranje obrtnih sredstava.


2.2.1. OPŠTI PODACI


Mini plantaža kupine - Veliko Blaško
Vlasnik : Guzijan Jovan
Tel/fax. 051-801-345
Osoba za kredit : Guzijan Jovan


Pravni status i registrovani kapital preduzeća


Privatno vlasništvo 100%
Registrovani kapital : 65 100 KM
Registarski broj : 672/2000 Osnovni Sud Laktaši
Datum osnivanja : 12.09.2000.god.
Datum poslednje registracije : 06.09.2004.god.
Banka : Zept er Comerc Banka filijala Laktaši 60 %




7

Kreditni zahtjev:

Kredit za opremu i 45 000 KM
Kredit za obrtna sredstva 15 000 KM
SVEGA : 60 000 KM

Rok otplate 60 mjeseci, kamata 6%.


2.2.2. OPIS PROJEKTA

1. Šta je predmet investiranja
2. Koliki iznos sredstava je
potreban da se to ostvari
3. Koliko će se vlastit ih sredstava
uložit i u projekat
4. Šta je potrebno da nabavite / i
izgradite
5. Šta očkujete od ove investicije
1. Predmet ovog kreditnog zahtjeva je:
- osnovna sredstva 110 000
KM,
- obrtna sredstva 15 100 KM,
2. Potrebno je ukupno: 173 100 KM,
3. Izvori finansiranja:
- kreditna sredstva 60 000 KM,
- vlastita sredstva 65 100 KM,
- godišnji prihod 48 000 KM i
- ukuno: 173 100 KM.
4. Potrebno je da u skladišnom
prostoru instaliram jednu manju
hladnjaču, nabavit i kombi-
hladnjaču, povećati površinski
prostor plantaže, nabavit i nove sorte
kupine.
5. Od predočene investicije, realno je
očekivati modernizaciju
proizvodnje i rast kapaciteta.



2.2.3. KORIŠTENJE I IZVORI SREDSTAVA


OPREMA

Zemljište 2 000 m
2
20 000 KM
Sadnice 850 kom.žbunova 1 700 KM

8
Stubovi i žica 4 900 KM
Motokult ivator sa priključcima 6 000 KM
Skladišni prostor 30 000 KM
Rosfrajne bačve 2 500 KM

Kreditna sredstva bih koristio za opremu i proširenje plantaže 45 000 KM
Za obrtna sredstva i plaćanje sezonskih radnika 15 000 KM

Obezbjeđenje zaloga finans ijske garancije
Privatna svojina tržne cijene 65 100 KM
Oprema i nabavljena oprema 45 100 KM


2.2.4. AKTIVNOSTI PREDUZEĆA


Podaci o preduzeću

Mini farma je nastala 2000.god. iz velike ljubavi prema plodovima
kupine . Čitao sam više časopisa o voćarstvu, a pratio sam i nekoliko
seminara za voćarstvo. Izabrao sam kupinu zato što je vrlo kasno stigla na
naše prostore, a ima veliki značaj na domaćem i inostranom tržištu. Njihovi
plodovi su ljekovit i, a pogotovo u svježem stanju, i nalaze sve veću primjenu
u prehrambenoj industriji.
Kupina , lako se održava i visoka je rodnost i svake godine rađa. Brzo se
razmnožava, a sadnice su puno tražene na tržištu.

Proizvodni program

Proizvodnja većih količina prve klase plodova kupine , proizvodnja
kvalitetnih sadnica kupine .
Kapacitet, trenutno, mini farme je 12 tona kupine .
Tržišna cijena kupine prve klase je 2 KM / kg .
Odlučio sam se za prodaju 6 tona svježih plodova, što bi donijelo pr ihod od
12 000 KM. Preostali dio plodova prerađujem u kupinovo vino.
Tržišna cijena kupinovog vina je 8 KM / litar. Od 6 tona plodova kupine se
može dobiti 4 500 litara kupinovog vina. Znači prihod od prodaje vina iznosi
36 000 KM.
Sa odobrenim kreditom, povećao bih proizvodnju za 30%.

9
Plasman proizvoda obezbjeđen je na domaćem, a u većim količinama na
inostranom tržištu, a pogotovo kupine kojoj kupci na inostranom tržištu daju
veliki značaj.
Konkurencija nije velika, zbog toga što je mlađa kultura na našim terenima,
a plodovi su puno traženi za industrijsku preradu.


Efekti očekivanja

Povećati proizvodnju, što znači sigurnost održavanja i proširenja
odnosa sa kupcima, povećati i broj sezonskih radnika, da bi se plodovi na
vrijeme mogli obrati i plasirat i na domaće i inostrano tržište.
Prilikom svake operacije, mora se strogo voditi računa o kvalitetu i da bude
kupac zadovoljan.

Podaci o ekologiji

Proizvodnja kupine je zdrava i ne zagađuje okolinu. Suve grane i lišće
spaljujemo na određenom mjestu.

Rizici i mjere zaštite

Za proizvodnju kupine plantažnog uzgoja rizici su vrlo mali jer kasno
kreće sa vegetacijom, i nema opasnosti od mrazeva prilikom vegetacije.
Veoma dobro podnosi sušne periode, a pogodna je za navodnjavanje, budući
da se plantaže podižu na blagim uzvišenjima.
U slučaju slabijeg roda, povećava se broj rasade, da bi se ostvarila planirana
dobit, koja se može uspješno prodati na tržištu.

10
Slika 1. Proces organizovanja rada u preduzeću
2


3. PRIVREDNI ZNAČAJ KUPINE


Kao voćna kultura, kupina ima veliki privredni značaj. Posebno je
interesantna za gajenje u toplijim pretplaninskim područjima, do 700m
nadmorske visine.

Privredni značaj kupini kao voćnoj kulturi, daju biološko - proizvodne
osobine kojima se ona odlikuje, a što se ogleda u slijedećem:
3


2
Prof. dr Baroš Ž., Organizacija i upravljanje preduzećem, Zavod distofičara, Banjaluka, 2003., str. 41.
3
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 5.

11
• brzo stupa u rod, jer u drugoj godini po sadnji počinje da rađa, a u
trećoj godini daje puni rod;
• rađa redovno i obilno;
• plodovi kupine imaju veliku hranljivu, tehnološku i dijetetsku
vrijednost, a pogodni su i mnogo traženi za razne oblike prerade;
• proizvodnja kupine je veoma sigurna, jer se svježi plodovi i njene
prerađevine lako i povoljno prodaju na domaćem i stranom tržištu;
• lako i brzo se razmnožava, ožiljavanjem vrhova i pomoću izdanaka;
• dobro se prilagođava različit im uslovima gajenja, jer nije veliki
probirač u pogledu osobina zemljišta, kasno cvijeta, pozni proljetni
mrazevi joj ne nanose štetu;
• gajenje kupine je dosta jednostavno i omogućava zapošljavanje većeg
broja radne snage;
• relat ivno je otporna prema bolestima i štetočinama;
• njeni plodovi se primjenjuju i u ljekovite svrhe.

Ove i druge biološko-proizvodne i tehnološke osobine čine kupinu veoma
rentabilnom i korisnom kulturom. Njenim gajenjem se vrlo brzo vraćaju
uložena sredstva.

Pored dobrih osobina kupina ima i nedostataka kao npr:
4

• kasno završava vegetacuju, pogotovo kupine bez bodlji;
• što ima dosta osjetljive plodove pa su male trajnosti;
• što je za njeno gajenje potrebno dosta radne snage, pogotovo za berbu.

Da bi izbjegao ove nedostatke, izabrao sam za plantažu ranije sorte
bezbodljih kupina, koje postižu velike pr inose.


3.1. HEMIJSKI SASTAV PLODA KUPINE


Plod kupine sadrži veliki boj različith organskih i neorganskih
sastojaka , koji mu daju hranjivu , ljekovitu i zašt itnu vrijednost. Sadržaj
ovih supstanci u plodu kupine može da var ira , što zavisi od više faktora kao
napr.od nasljednih osobina sorte, stepena zrelosti plodova, obimnosti roda i
primjenjivane agrotehnike i zašt ite u toku prizvodnje.


4
Brown E., "Cheyenne" Blackberry, London, 1977., str.22.

12
Utvrđeno je da sadržaj ukupnih suvih supstanci i šećera, u zavisnosti od
osobina sorte i ekoloških uslova područja, po godinama može varirati i do 40
%, a Lewis i Brown
5
su utvrdili koleraciju između vremena berbe , plodova
kupine i količine soka,arome, šećera i kiselne. Zreli plodovi sadrže najviše
soka (71,8-78,1%) a polu zreli plodovi sadrže najviše kiseline i vitamina C.
Kada se analiziraju podaci o hemijskom sastavu ploda kupine, može se
konstatovati da je sadržaj hranljivih komponent i u njemu dosta visok i da
postoje značajne razlike između pojedinih sorti.
Prema Cvetkoviću
6
kod divljih kupina masa ploda varira od 0,97do 3,69g, a
sadržaj rastvorljivih suvih materija 6,0 do 13,1% i vitamin C od 16,0do
73,9mg% (tab 1.).


Tabela 1. Hemijski sastav ploda kupine
7

Sadržaj u % i u
mg%
Souci-Fachman
and Kraut
( 1962.)
Janda i
Gavrilović
(1970. i 1977.)
Šoškić i saradnici
(1976.-1980.)
Voda
Ukupna suva
supstanca
Rastvorljiva suva
supstanca
Ukupni šećer
Saharoza
Mineralne
supstance
Vitamin C u mg %
Provitamin A u
mg%
Celuloza
Bjelančevine
84,70

15,30

-
8,60
-

0,51
17-31

15,4-22,3
4,0
1,2
-

-

10,00-12,00
5,41-7,90
0,30-0,67

0,30-0,58
-

-
-
-
79,00-84,39

15,61-21,00

10,50-14,00
7,54-9,85
0,57-1,41

0,41-0,50
18,0-20,00

-
-
-



Masa ploda kod plemenite kupine je mnogo veća i kreće se od 2,23 do 7,5 g,
a neki plodovi imaju masu ploda preko 10 g.

5
Brown E., "Cheyenne" Blackberry, London, 1977., str. 35.
6
Cvetković D. Elizovski R., Pomološke karakteristike nekih divljih vrsta kupine,Jugoslovnsko voćarstvo,
Čačak 1973.str. 25-26
7
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14.

13
U plodovima plemenit e kupine nalazi se 79,00 do 84,39 % vode.Sadržaj
ukupnih suvih supstanci je dosta visok i kreće se između 15,61 i 21,00 %,a
rastvorljivih suvih supstanci od 10 do 14 %. Uspravno rastuće sorte kupina
imaju veći sadržaj ukupnih suvih supstanci u plodu.Ukupnih šećera ima 5,41
do 9,85 % među kojima preovlađuju voćni šećeri (glukoza i fruktoza).
Plod kupine sadrži 0,30 do 0,58 % mineralnih supstanci,a najvećim dijelom
su zastupljeni element i: kalcijum, fosfor, kalijum, magnezijum, gvožđe,
bakar, cink, kobalt i dr. Prema Stankoviću
8
u 100 g svježih plodova kupine
ima: kalcijuma i fosfora po 32 mg, gvožđa oko 1 mg, mangana 0,59 mg,
bakra 0,14mg i dr.Zato se smatra plod kupine bogatim izvorom gvožđa, kao
važnijim elementom za sprečavanje i otklanjenje malokrvnosti, od čega pat i
dobar dio stanovništva.
Svježi plodovi kupine su značajan izvor vitamina. U 100 g plodova ima od
17 do 31 mg vit amina C, provitamina A 15,4 do 22,3 mg, vitamina PP
0,4mg i manje količine vitamina B1 B2 i B6.
9

Plod kupine ima prednosti kao hrana nad ostalim namirnicama i po tome što
je male energetske vrijednosti. Plod kupine se odlikuje veoma širokim
spektrom ljekovitog i kor isnog djelovanja. Tako su svježi plodovi i sok
kupine odlično laksativno sredstvo, mineralne supsance utiču i poboljšavaju
krvnu sliku, snižavaju krvni prit isak, vitamini jačaju otpornost organizma,
pektini doprinose zašt it i od arterioskleroze i infarkta, celuloza ut iče na
varenje hrane itd.


3.2. UPOTREBNA VRIJEDNOST PLODA KUPI NE


Plodovi kupine mogu se upotrebljavat i na više načina : za razne oblike
prerade, duboko zamrzavanje, bojadisanje drugih proizvoda od voća,
potrošnju u svježem stanju i u kulinarstvu za spremanje raznih pos lastica .
Posebno su cijenjeni i mnogo traženi u prehrambenoj industriji kao sirovina
za dobijanje sokova , sirupa , kompota, džemova, slatka, želea, specijalnog
kupinovog vina, sirćeta i drugih proizvoda.
Da bi se dobili proizvodi visokog kvaliteta, između ostalog moraju se
uzgajati kvalitetne sorte kupine, bez bodlji koje obilno rađaju.




8
Stanković D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina , Beograd, 1982., str. 24.
9
Gavrilović M. Janda Lj.,Pomološko-tehnološke osobine nekihsorti kupina , Čačak, 1970., str. 11.-12.

14
4. PORIJEKLO PLEMENITE KUPINE


Procjenjuje se da se u svijetu sada gaji više od 300 sorti plemenit ih
kupina. One su nastale somatskom mutacijom, selekcijom i ukrštanjima u
kojima je učestvovalo oko 34 divljih vrsta kupina i malina, kao i plemenite
sorte kupina iz različit ih grupa.
Rodonačelnici od kojih su proizašle plemenit e sorte kupina, bitno utiču na
njihove biološko - pr ivredne osobine. Sve sorte kupina se mogu svrstati u
četiri grupe i to:
10

• uspravnorastuće ili prave kupine,
• puzajuće ili steljajuće kupine sa bodljama,
• kupine bez bodlji i
• hibridne kupine.

U grupu uspravnorastućih kupina svrstavaju se sve sorte koje se
razmnožavaju korijenovim izdancima, bez obzira da li im izdanci rastu
uspravno ili se manje - više povijaju i da u njihovom stvaranju nije
učestvovala malina. Prema rastu izdanaka, ova grupa se dijeli na dva tipa: sa
uspravnim i polupuzajućim porastom.

U grupu puzajućih kupina sa bodljama ili kako se još zovu
steljajuće, svrstavaju se sorte čiji izdanc i ne mogu da stoje i rastu uspravno,
nego poliježu po zemlji i razmnožavaju se ožiljavanjem vrhova izdanaka u
prvoj vegetaciji .

U grupu kupina bez bodlji svrstavaju se sorte koje su nastale
somatskom mutacijom puzajuć ih sorti sa bodljama ili su stvorene
selekcijom, pa su genetski bez bodlji. Rast izdanaka i način razmnožavanja
ovih sorti uglavnom je isti kao u puzajućih sorti sa bodljama.

U grupu hibri dnih kupina ubrajaju se sorte koje su dobijene
ukrštanjem kupine i maline, kao i sorte između hibridnih kupina i malina ili
kupina, s tim da su naslijedile više osobina kupine.






10
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14.-16.

15
4.1. ISTORIJA GAJENJA PLEMENI TE KUPI NE


Kupina je poznata još od davnina, ali ne kao voćka ,već kao korovska
biljka, koja je u prirodi veoma rasprostranjena.
Prema Darrow (1948) kupina se kao kultura u Evropi gaji od 1809.god,
kada je otkr ivena prva plemenita sorta kupine evergrin. Zatim je u Amer ici
u kulturu uvedena sorta dorčester, koja je otkrivena 1840.god. U Evropi je
kupina prvo počela da se gaji u Njemačkoj i Francuskoj, a zat im u SSSR-u.
Porijeklo sorte evergrin je nepoznato,a sortu himalaju je proizveo Theodor
Reimers u botaničkoj bašti u Hamburgu 1889.god od divlje kupine Rubus
procerus.
11
U SSSR-u rad na stvaranju plemenit ih sorti kupina prvi je započeo Mičurin,
smstrajući da je kupina veoma perspektivna vrsta, pošto je mnogo
produktivnija od maline.
Na Balkanu su plemenite sorte kupine uvedene u proizvodnju 1936.god, i to
prvo u Bugarskoj. U Jugoslaviji su plemenite sorte kupina uvezene tek
1951.god, i to prvo za eksperimentalne svrhe, a u proizvodnju su počele da
se uvode oko 1974.god.
Veća plantažna proizvodnja kupina kod nas se uvodi pronalaskom rodne
bezbodlje kupine, sada se može svrstati na treće mjesto u grupi jagodičastog
voća.


5. BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE KUPINE


Biološke karakteristike kupine su strogo određene nasljednom
osnovom, ali su podložne adapt ivnim promjenama pod uticajem ekonomskih
uslova i načina gajenja.Zato je za gajenje kupine neophodno potrebno dobro
poznavanje morfoloških karakteristika nadzemnih i podzemnih dijelova
kupine.








11
Dr Šoškić A., NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 14-16.

16
5.1. MORFOLOGIJA KUPINE


Kupina je žbunasta, polužbunasta ili zeljasta biljka sa višegodišnjim
podzemnim i dvogodišnjim nadzemnim dijelovima. Ona može da živi 20 i
više godina, a zasadi se mogu racionalno iskorištavat i od 12 do 15 godina.
12


Kori jen. Korijenov sistem kupine je snažan i dobro razvijen. Sastoji
se od podzemnog dijela izdanka, glavnog kor jena, nešto skeletnih žila i
velike količine obrastajućih žilica. Kor jen kupine može da prodire u
zemljišt e do 1 metra dubine. Međut im, puzajuće sorte imaju razvijen glavni
korjen koji prodire u zemlju i do 1,5 metara, pa su ove sorte otpornije za
suše.

Žbun. Žbun kupine sačinjavaju svi nadzemni dijelovi, a u prvom redu
izdanci sa bočnim izbojima i rodnim grančicama. Razvijenost žbuna kupine
je veoma različita, jer se sorte kupine razlikuju po bujnosti, dužini i položaju
rasta izdanka. Tako žbun može biti visok, srednje visok, nizak i puzajući.

Izdanak (stablo). Izdanci kupine žive dvije godine. U prvoj godini
oni rastu dostižući punu dužinu, koja u zavisnosti od bujnosti sorte varira od
1,5 do 6 metara. U pazuhu listova formiraju se pupoljci koji prezimljavaju ili
se iz njih u toku vegetacije na donjem dijelu razvijaju bočne prevremene
grančice. U drugoj godini izdanci ne rastu ni u dužinu ni u debljinu, nego iz
pupoljaka obrazuju rodne grančice na kojima se razvijaju cvijet i plod.
Poslije sazrijevanja i berbe plodova, izdanci počinju da se suše i u zavisnosti
od sorte, do kraja druge vegetacije svi izdanci kupine se sasušuju.

Rodne grančice. Rodne grančice se razvijaju iz pupoljaka u pazuhu
listova, na dvogodišnjim izdancima. Mogu biti duge i kratke, što zavisi od
vrste kupine.


12
Dr Blagojević R., Kupina, Inprime, Niš, 2001., str. 36.-38.

17
Slika 2. Rodna grančica kupine

List. List kupine je s ložen - nepravilno perast i sastoji se najčešće od
3 ili 5 liski. Po obliku, liske mogu biti ovalne , jajaste ili kopljaste i
uglavnom sa nazubljenim obodom. Na liski kupine lice je obično tamnije
zeleno, a naličje svjet lije zeleno. Na izdanku kupine listovi su spiralno
raspoređeni, tako da se svaki četvrti nalazi iznad prvog. Građa listova i
njihov raspored omogućavaju kupini da potpuno iskoristi raspoložive
količine svjetlosti za proces fotosinteze.

Pupol jci. Pupoljci kupine se mogu podijeliti na dvije grupe:
vegetativne (drvni) i rodne (cvjetne). Vegetat ivni pupoljci se razvijaju na
podzemnom dijelu izdanka i na mlađim žilama kod uspravno - rastućih
sorti, a kod puzajućih, samo na podzemnom dijelu izdanka. Drvni pupoljci
počinju da se formiraju u drugoj polovini ljeta i to prvo kod sorti uspravnog
rasta, a zatim kod puzajućih sorti. Iz formiranih pupoljaka se u toku jeseni,

18
zime ili u toku ranog proljeća razvijaju mladi izdanci, koji izbijaju iz
zemljišt a, u toku prve polovine naredne vegetacije.
Rodni i lisni pupoljci se formiraju u pazuhu listova jednogodišnjih izdanaka
kupine, i to obično po dva - jedan iznad drugog. Gornji pupoljci su bolje
razvijeni i od njih se iduće godine razvijaju rodne grančice.

Cvijet. Cvjetovi kupine su najčešće grupisani u grozdastim ili
metličastim cvastima, koje se obrazuju na rodnim grančicama. Cvijet kupine
je dvopolan i srednje krupan. Sastoji se od 5 ili 7 čašnih listića, 5 ovalnih
kruničnih listića i većeg broja prašnika i tučkova raspoređenih na konusnoj
cvjetnoj loži.

Plod i sjeme. Plod kupine je zbirna koštunica, obrazovana od većeg
broja sitnih i sočnih koštunica koje su srasle sa cvjetnom ložom. Svaka
koštunica ima dobro razvijena sva tr i sloja plodnog omotača: zašt itnu opnu,
jestivi dio i sjemenku.
Krupnoća ploda je različita kod raznih sorti plemenite kupine i uglavnom
zavis i od nasljednih osobina sorte. Plod kupine može bit i veoma krupan,
srednje krupan i sitan. Kao posebno važna osobina ploda kupine, smatra se i
čvrstoća, jer od toga u znatnoj mjeri zavisi način njihovog korištenja i
transportovanja. Boja ploda kupine može biti: crna i s jajna, tamno crvena,
crvena i žuta. U pogledu čvrstoće, plodovi kupine mogu bit i mekani,
nedovoljno čvrsti, srednje čvrsti i čvrsti. Oblik ploda kupine može bit i:
okruglast, izduženo kupast i ovalan.
Slika 3. Morfološka i anatomska građa ploda:

1-peteljka, 2-čašica, 3-pokožica i
4-meso, 5-sjemenka, 6-srasla cvjetna loža.

19
5.2. ŽIVOTNI CIKLUS


Nova biljka kupine može da postane od sjemena. Biljke koje su
nastale od sjemena, prema Mičurinu,
13
prolaze kroz četir i per ioda razvića:
embrionalni period, period mladosti, period zrelosti i per iod starosti i
odumiranja.

Embrionalni period je početak stvaranja organizma. On počinje od
momenta oplodnje za vrijeme cvjetanja kupine, a završava se klijanjem
sjemena i pojavom dva klicina list ića na površini zemlje narednog proljeća.

Period mladosti počinje pojavom prvih listića sijenica i produžava se
na prvu ili drugu godinu plodnosti kupine, tj. do njihovog stupanja u punu
rodnost, a to je u 3 ili 4 godini života.
Druge godine izdanak kupine lista i cvijeta, a poslije oprašivanja i oplođenja
obrazuje sjeme i plod. Međut im, biljka u ovom periodu nije formirala sve
karakteristične osobine, jer preovlađuje vegetat ivni rast. Zato je potrebna još
jedna do dvije godine da se formiraju nasljedne i proizvodne osobine.

Period zrelosti počinje stupanjem kupine u punu rodnost i kada se
stabiliziraju karakterist ične osobine ploda.Ovaj per iod kod kupine traje
12-15god, što zavisi od osobina sorte, uslova gajenja i zaštit e zasada.


5.3. PERIOD RASTENJA I RODNOSTI KUPINE


Kupina se u praksi, za podizanje proizvodnih zasada, razmnožava
vegetativnim putem, moguće je odvojit i tri perioda rastenja i rodnosti.
Rastenje i rodnost vegetat ivno razmnožene kupine u različit im per iodima
životnog ciklusa su izraženi u različitom stepenu.
14

1. Period jakog rastenja vegetativnih dijelova. U prvoj godini poslije
sadnje, kupina obrazuje nekoliko izdanaka, koji u drugoj godini većinom
počinju da rađaju. Vr lo je bitno da se izvrši dobra pr iprema zemljišt a,
pravilan izbor sorti sadnica, kako bi se u narednom per iodu obezbijedilo

13
Mičurin V. Rezničenko G., Plodovij sad - Stroenie, razvitie i plodonošnje rastenij, "Nauka"., Moskva.,
1966., str. 26.
14
Dr Šoškić A., Sorte jagodastog voća koje se preporučuju za gajenje, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo,
1981., str. 29.

20
formiranje što razvijenijih žbunova, koji će u narednom periodu davati
visoke prinose.

2. Period jakog rastenja i pune rodnosti. Ovaj period počinje od treće
godine života kupine i u pogodnijim uslovima gajenja traje sve do 15god. Da
bi ovaj period trajao što duže i da bi se za to vrijeme dobijali visoki prinosi i
iskoristio rodni potencijal biljaka, potrebno je da se u zasadu kupine redovno
i pravilno izvode sve potrebne agrotehničke i zaštitne mjere.

3. Period smanjenja rodnosti i postepenog odumiranja žbunova. Pojava
ovog perioda u potpunosti se podudara kao per iod starosti i odumiranja kod
plodnog načina razmnožavanja kupine. Prema tome, korištenje zasada
kupine ekonomski je opravdano najviše do 15 godina.


5.4. GODIŠNJI CIKLUS


U godišnjim ciklusima kupine razlikuje se više fenofaza, koje se
svake godine ponavljaju.
Najvažnije fenofaze su:
15
• početak rastenja i listanja,
• cvjetanje,
• oprašivanje i oplođavanje,
• sazrijevanje plodova,
• obrazovanje cvjetnih pupoljaka i
• zimsko mirovanje.

Početak rastenja i listanja. U kupine prvo počinje da rastu korijen i
novi izdanci, a zatim listovi. U rano proljeće, krajem marta ili početkom
aprila, kada se srednje temperature kreću od 2 do 4ºC, nastavlja se započeti
rast podzemnog dijela izdanka. Novi izdanci gotovo istovremeno počinju da
rastu kod uspravno-rastućih i puzajućih sorti sa bodljama, a nešto kasnije
kod sorti bez bodlji.

Cvjetanje. Sve plemenit e sorte kupina cvjetaju relat ivno kasno, tako da
im uglavnom ne prijeti opasnost od poznih proljećnih mrazeva. Vrijeme
trajanja cvjetanja zavisi od više faktora, a u prvom redu, od klimatskih
uslova rejona, nasljednih osobina sorte i meteoroloških prilika.

15
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str.29.

21
Na osnovu početka cvjetanja, sorte kupina se mogu svstati u tri grupe:
ranocvjetne, srednjeranocvjetne i kasnocvjetne.
16

Oprašivanje i oplođavanje. Sve ekonomski važnije sorte plemenite
kupine su praktično samooplodne, pa se mogu gajiti u jednostranim
zasadima i postizat i visoki pr inos bez obezbjeđenja oprašivača. Oprašivanje
se, uglavnom, obavlja pomoću vjetra i insekata. Od insekata za oprašivanje
kupina, najveć i značaj imaju pčele.

Sazrijevanje plodova. Vrijeme i trajanje sazrijevanja plodova kupine
u znatnoj mjeri zavisi od nasljednih osobina sorti, klimatskih uslova i drugih
činilaca. Razlike u vremenu trajanja sazr ijevanja plodova između sorti
kupina mogu da budu i do 3 mjeseca, što ima veliki značaj za preradu
plodova.
Prema početku sazrijevanja ploda, sve sorte kupina se mogu svrstati u tri
grupe: rane, srednje rane i kasne.
U zavisnosti od sorte kupine, od početka cvjetanja do početka sazrijevanja
plodova prođe od 64 do 68 dana, a od kraja cvjetanja do početka sazrijevanja
plodova prođe od 39 do 49 dana.
17

Obrazovanje cvjetnih pupoljaka. Plemenite sorte kupina počinju da
obrazuju cvjetne pupoljke krajem ljeta i u toku jeseni, u godini koja prethodi
cvjetanju. Dimova-Kmetska i Načevski
18
navode da diferencijacija cvjetnih
pupoljaka počinje u prvoj polovini avgusta, i u zavisnosti od sorte, traje sve
do polovine novembra. U toku jeseni cvjetni pupoljci samo započinju
obrazovanje, a dalji njihov razvoj se nastavlja za vr ijeme zime (u toplijim
predjelima) i narednog proljeća, sve do cvjetanja.

Zimsko mirovanje. Najveći broj sorti kupine su listopadne biljke, a
ima ih dosta i zimzelenih. Mnogobrojne su i sorte koje se odlikuju veoma
dugim per iodom vegetacije. U našim krajevima prvi jesenji mrazevi javljaju
se u drugoj polovini oktobra ili početkom novembra, te mnoge sorte kupina
normalno ne završavaju vegetaciju, jer lišće pris ilno opada. U ovom slučaju
organske supstance nisu prešle iz lišća u stablo izdanka, pa ovi ostaju
nepripremljeni i osjet ljivi na niske temperature.

16
Dr Šoškić A., sorte jagodastog voća koje se preporučuju za gajenje, NIRO"ZADRUGAR",Sarajevo,
1981. str.30.
17
Dr Šoškić A., Sorte jagodastog voća koje se preporučuju za gajenje, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo,
1981., str. 30.
18
Dimova-Kmetska J. Načevski V., Kupinovi sortove, Ovoščarastvo, Sofija, 1977., str. 10.

22
I pored razlika, između sorti plemenit ih kupina, za sve je neophodan per iod
zimskog mirovanja. Bez njega ne bi kupina mogla dat i sljedeće vegetacije iz
pupoljaka na dvogodišnjim izdancima i obrazovati rodne grančice i plodove.




Slika 4. Zimsko mirovanje kupine

5.5. PRIRODNI USLOVI ZA GAJENJE KUPINE


Dugovječnost zasada i rentabilnost gajenja kupine ne zavisi samo od
njenih naslednih osobina, nego i od us lova sredine u kojoj živi.Ovi us lovi se
nazivaju prirodni ili ekološki , podrazumijevaju: klimu,zemljište i položaj.
Plemenite sorte kupine se relat ivno dobro prilagođavaju različ itim pr irodnim
uslovima, oko 700m nadmorske visine.
19


Klima. Kupini najbolje odgovaraju toplija ili umjerenotopla i
dovoljno vlažna područja.Od klimatskih činilaca, za život kupine značaj
imaju: temperatura,padavine, vjetar i svjet lost.
Temperatura je veoma važan činilac, jer ima ut icaja na sve procese u životu
biljaka.Ona određuje da li je neko područje pogodno ili nije za uzgoj
plemenite kupine.
Velike štete plemenitoj kupini nanose rani jesenji mrazevi, koji se
često javljaju kad mnoge sorte nisu još završile vegetaciju. Izdanci
plemenit ih sorti su razvijeni i gaje se uglavnom uz naslon, pa su više
izloženi ut icaju niskih temperatura tokom zime, jer se na njima manje
zadržava snježni pokrivač.

19
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str.35.

23
U pogledu otpornosti prema niskim zimskim temperaturama , između
sorti plemenite kupine postoje značajne razlike.Iskustva iz prakse pokazuju
da izdanc i otpornijih sorti kupine u našim uslovima, bez većih promjena,
podnose mrazeve od -10 do -15ºC, ako su zaštićene većim snježnim
zimskim pokrivačom, čak i do -30ºC .
Plemenita kupina , ne podnosi visoke temperature tokom vegetacije.
Najbolje uspjeva u područjima sa prohladnim i umjereno sa vlažnim ljetom
i blagim zimama.

Padavine. Kupina je, u odnosu na malinu, otpornija na sušu, jer ima
dublji i razvijeniji korijenov sistem. Naprotiv, ovoj osobini kupina za
postizanje visokih prinosa i kvalit etnih plodova, najvažniji us lov umjerene
vlažnost i zemljišta i visoke relat ivne vlažnost i vazduha. Iz ovih razloga,
potrebno je da zemljište u zasadu kupine sadrži 75 - 80 % vlage.
Štetni uticaj nedostatka vlage mnogo je jače izražen ako je zasad podignut
na manje pogodnom zemljištu, nego na zemljištu dobre strukture i bogat im
humusom.
Plemenite sorte kupine, ne podnose ni suviše vode u zemljištu.Zasadi
koji su podizani u zatvorenim uslovima i na zemljišt ima na kojima se voda
dugo zadržava, slabije su rasle i brzo propadale.

Vjetar. U nekim slučajevima, vjetar ima koristan, a u drugim štetan
uticaj na rast i rodnost kupine.
Kor istan uticaj imaju blagi vjetrovi, i to: za raznošenje polena pr i
oprašivanju kupine, poboljšanju c irkulacije vazduha, smanjenje pojave
bolesti na lišću i plodovima, odnošenje hladnih vazdušnih masa i za
donošenje padavina.
Štetan uticaj imaju: suvi, hladni i jaki olujni vjetrovi, jer u toku zime
izazivaju i zamrzavanje izdanaka, a u toku vegetacije mogu da polome
izdanke i plodne grančice, isušuju zemljište, te izazivaju i druge štetne
posledice.

Svjetlost. Divlja kupina najviše raste po rubovima šuma, na
zapuštenim površinama, u živicama i pored puta. U gustim i visokim
šumama nikada ne raste.
Zaht ijevi plemenit ih sorti kupine, prema dužini i intenzit etu svjetlost i,
različitih, i prvenstveno zavise od njihovog porijekla.Pretpostavlja se, da je
denevna svjetlost potrebna, od 13 do 16 h , uz izbor odgovarajućeg položaja
sadne kupine.


24
Zemljište. Divlju kupinu u prirodi srećemo na različitim tipovima
zemljišt a , može se steći utisak da se kupina gaji na svakom zemljištu.
Takođe, i plemenita kupina nije probir ljiva u vrsti zemljišta, a prema
Stankoviću,
20
podnosi čak i umjereno zaslađena zemljišta, ako su
obezbjeđena vlagom. Kupina na ovim zemljištima ima niske prinose,
plodovi su slabog kvaliteta, sitni su, bujnost izdanka je manja, a često nastaje
i propadanje čitavih zasada. Zaht jev plemenite kupine, u pogledu osobina
zemljišt a za dobijanje visokih i kvalitetnih pr inosa, mnogo se veći.Za
plemenitu kupinu najbolje odgovaraju: duboka(oko 1,5 m dubine), rastresita,
srednje teška, propusna, plodna(sa 4 do 5 % humusa), umjereno vlažna i
slabo kisela zemljišta.

Položaj. Za uspješno gajenje kupine od bitnog značaja je i pravilan
izbor položaja, ekspozicije i nadmorske vis ine. Izbor pogodnijeg položaja, u
toliko je potrebiniji, što je poznato, da je veći broj sorti kupina oset ljiv na
rane jesenje i zimske mrazeve, sušu, visok nivo podzemnih voda i na suve
jake i hladne vjetrove.
Ekspozicija, odnosno položaj terena, prema stranama svijeta, ut iče
jačinom i trajanjem osunčavanja na vodo-vazdušne uslove zemljišt a,
kretanja vegetacije i zrenje plodova. Plemenite sorte kupine najbolje
uspjevaju na nadmorskim visinama od 200 do 500 m.


6. RAZMNOŽAVANJE KUPINE I PROIZVODNJA
SADNICA


Kupina se može uspješno razmnožavat i na više načina: sjemenom,
korjenovim reznicama, izdancima, zrelim i zelenim reznicma izdanka i
kulturom tkiva. U širokoj proizvodnoj praksi, kupina se još uvjek najviše
razmnožava na dva načina: pomoću korjenovih izdanaka i ožiljavanjem
vrhova izdanaka.


6.1. RAZMNOŽAVANJE KORJENOVIM REZNICAMA


Ovim načinom se mogu lako i uspješno razmnožavati sve sorte
kupine, a posebno uspravnorastuće sorte.Razmnožavanje kor jenovim

20
Stanković D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina, NOLIT, Beograd, 1982., str. 40.

25
reznicama treba primjeniti samo u slučaju potrebe bržeg širenja novih sorti
kupina koje su obrasle bodljama.Na ovaj način ne bi trebalo razmnožavat i
sortu kupina bez bodlji, jer se ne dobija orginalna sadnica.
21

Razmnožavanje kupine korjenovim reznicama vrši se tako što se izdanci ili
čitavi žbunovi vade sa što više žila, potom se žile isjeku na reznice koje
treba da budu duge 5 do 6 cm, a debele 0,6 - 1 cm. Svaka osječena reznica
mora da ima bar jedan pupoljak, kao da su obrasle sa dosta sitnih žilica.


6.2. RAZMNOŽAVANJE KORJENOVIM I ZDANCIMA


Kor jenovim izdancima najčešće se masovno razmnožavaju i sve
uspravno rastuće sorte kupina s bodljama. Sorte kupina s bodljama koje
obrazuju izdanke, ovo je najjednostavniji i najs igurniji način razmnožavanja.
Izdancima se vjerno prenose sve osobine sorte. Savremenu proizvodnju
kupine treba organizovati samo u posebnim matičnim zasadima, koji su
podignut i od sortnog i zdravog ishodnog materijala.
U toku jeseni ili proljeća, iz matičnjaka se vade svi razvijeniji
jednogodišnji izdanci, koji se potom klasiraju, trape i pripremaju za sadnju.
Prema Stančeviću,
22
sa jednog hektara kupinjaka, podignutog samo za
proizvodnju izdanaka, može se proizvesti od 100 000 do 120 000 sadnica
godišnje.


6.3. RAZMNOŽAVANJE OŽILJAVANJEM VRHOVA IZDANAKA


Ovim načinom u praksi se najčešće razmnožavaju sve sorte kupina.
Pri razmnožavanju na ovaj način ostaje ne povrijeđeno centralno tkivo, pa se
tako dobijaju sadnice koje neće imat i bodlje, dok se pri razmnožavanju istih
sorti korjenovim reznicama dobijaju sadnice s bodljama.
23
Ovaj način razmnožavanja izvodi se tako što se u toku avgusta ili septemra u
više navrata svi dovoljno izrasli izdanci i bočni izboji povijaju i njihovi
vhovi vertikalno postavljaju u iskopane jame duboke do 15 cm, a zatim se
zagrću zemljom, uz sabijanje nogom. Ukoliko zemljište nije vlažno, poslije
zagrtanja vrhova treba izvršit i zaljevanje bar sa 2-3 litara vode.

21
Velika ilustrovana enciklopedija "VRT", Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. str. 470.-471.
22
Stančević A. Šoškić A., Dosadašnja iskustva u gajenju kupine bez bodlji, "Dani jagodastog voća", Čelić,
1983., str. 74.
23
Vellika ilustrovana enciklopedija "VRT", Mozaik knjiga, Zagreb, 2005., str. 470.-471.

26
U jesen ili sledećeg proljeća, ožiljeni vrhovi izdanaka se odsjecanjem
na 20-25 cm iznad zemlje, odvajaju od mat ične biljke, a zatim se vade,
klasiraju i pripremaju za sadnju.
Vr ijeme povijanja i zagrtanja vrhova izdanaka zavisi od klimatskih uslova,
rejona i prilika u toku godine, a određuje se na osnovu porasta izgleda
izdanka i bočnih izboja. Prema Tešiću,
24
najbolje vr ijeme je kada vrhovi
počnu dobijat i zmijoliki oblik sa malim kovrđavim lišćem.Kako se radi o
različitom porastu, i povijanje treba izvršiti u više navrata.Najbolji rezultat i
ožiljavanja post ižu se kada se povijanje i zagrtanje vrhova izvodi
ručno.Tešić navodi da dobro obučen radnik, uskim ašovom, u pripremljenoj
zemlji, može dnevno da zagrne 2000-3000 vrhova. Zagrtanje vrhova
postavljanjem u brazde pomoću mehanizacije, obavlja se brže i lakše, ali se
dobije manji procenat ožiljenih vrhova. Ukoliko se vrhovi postavlja ju kosie,
utoliko je ožiljavanje s labije. Prma načinu rada, na ožiljavanje vrhova
izdanaka kupine znatan ut icaj imaju: zemljište, naseljedne osobine sorte i
drugi činioci.
Proizvodnja sadnica kupine ožiljavanjem vrhova može se vršit i i u
posebnim višegodišnjim matičnjacima. Način proizvodnje sadnica kupine u
višegodišnjim mat ičnjacima je sličan kao u jednogodišnjim, s tom razlikom
što se u ovom slučaju posađene biljke ne vade poslije prve godine, nego se
od 5 do 6 godina koriste smo za proizvodnju sadnica.
U toku vegetacije, zemljište u matičnjaku kupine se mora plitko obrađivati u
više navrata, da bi se redovno uništavao korov.
Stručnjaci svake godine obavezno pregledaju matičnjak kupine dva puta,u
pogledu zdravstvenog stanja i čistote sorti, kao i u pogledu načina izvođenja
tehnoloških zahvat a u procesu proizvodnje sadnica.

Slika 5. Razmnožavanje ožiljavanjem vrhova izdanaka




24
Tešić M., Razmnožavanje kupine bez bodlje, Jugoslovensko voćarstvo, Čačak,1974., str. 27.

27
6.4. VRIJEME VAĐENJA OŽILJENIH VRHOVA


Primanje sadnica kupine, koje su dobijene ožiljavanjem vrhova
izdanaka, u znatnoj mjer i zavis i i od vremena vađenja i odvajanja od matične
biljke. Ukoliko su zagrnut i vrhovi do kraja vegetacije s labo ožilili ili
nedovoljno razvijeni i sazreli, primanje ovih sadnica pri jesenjoj sadnji ima
slabe rezultate. Zato je potrebno prije vađenja ožiljenih vrhova u jesen
izvršit i pregled njihovog kor ijenovog sistema.Ukoliko su žilice bijele boje,
nježne, sočne i ne razvijene, onda ožiljine ne treba vaditi do proljeća.U toku
zime će se te formirane žilice razvit i, razgranat i, odrvenit i i dobit i
braonkastu boju kore.
25



7. PODIZANJE ZASADA KUPINE


Prema namjeni gajenja, razlikuju se tri t ipa zasade kupine: amaterski,
proizvodno-komercijalni i ogledni.

Amaterski zasadi uglavnom služe za podmirivanje potreba
domaćinstava za plodovima kupine, a vr lo r ijetko se viškovi proizvoda
prodaju na tržištu.Obično se podižu na manjim površinama, na okućnicama
ili na posebnim parcelama, a prilagođeni su ručnoj obradi.U amaterskim
kupinjacima najčešće je zastupljeno više sorti različitog vremena
sazrijevanja.

Proizvodno-komercijalni zasadi podižu se na većim površinama, a
proizvodnja kupine u njima je namjenjena za prodaju. Način gajenja
proizvodnih zasada, prilagođen je što većoj primjeni mehanizacije u
čitavom procesu proizvodnje.U ovim zasadima zastupljeno je od 1 do 3
sorte, a njihov izbor zavisi od namjene korištenja plodova za preradu.


25
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 78.

28


Slika 6. Podizanje zasada kupine

Ogledni zasadi kupine podižu istraživačke organizacije s ciljem
ispit ivanja vrijednost i sorti, najpogodnijeg sistema gajenja, zašt ite i drugih
mjera u određenim ekološkim uslovima.Ovi zasadi zauzimaju veoma male
površine.


7.1. PRIPREME ZA PODI ZANJE ZASADA


Za dobijanje visokih i kvalitetnih prinosa i ostvarivanje rentabilne
proizvodnje u periodu od 15 godina, koliko se zasad kupine normalno
iskorišćava, prije podizanja kupinjaka neophodno je da se obavi temeljna
analiza prirodnih, ekonomskih i drugih uslova. Tek na osnovu analize
podataka o raspoloživim površinama, pred kulturama, klimatskim,
zemljišnim i t erenskim uslovima, raspoloživoj radnoj snazi, mogućnostima
plasmana, namjeni proizvodnje, treba pristupit i: izboru lokacije, sorti za

29
gajenje, određivanju veličine zasada, pripremi zemljišta i podizanju zasada
kupine.
26
Greške učinjene u toku pripreme, u podizanju zasada, kasnije se teško
ispravljaju.

Izbor lokacija. Prirodni uslovi (klima,zemljište i položaj) su osnovni
preduslovi od kojih bitno zavisi uspjeh u proizvodnji kupine. Analiza
prirodnih us lova za određeni lokalitet mora da pruži siguran dokaz o
mogućnostima njenog uspješnog gajenja u datoj sredini. Pored prirodnih
uslova, pri izboru lokac ije potrebno je da se veličina zasada i sortiment
kupine usklade i s ekonomskim us lovima. Zato veće proizvodne zasade
kupine treba podizati tamo gjde su obezbjeđeni ovi uslovi.

Pretkulture. U praksi, zasadi kupine obično se podižu na poljopr ivednim
površinama. Kada se podižu veći zasadi, dešava se da na pojedinim
parcelama su se nalazile neke biljke koje su se pokazale kao nepogodne za
gajenje kupine.Tako na zemljištu, koje je prije toga bilo pod drvenastim
biljkama(žbunje, šuma, voćke, vinova loza) ili su na njemu gajene kupine ili
maline, novi zasad kupine ne treba podizati najmanje tri godine poslije
krčenja i čišćenja od žila.Kao dobre pretkulture za kupinu, pokazale su se:
pasulj, grašak, boranija i drugo.

Uređenje zemljišta. Prije dubokog oranja zemlju treba što bolje
poravnati. Manje ili već depresije se ispunjavaju pomoću buldožera daskom,
da se ne skupljaju i zadržavaju površinske vode i da bi se olakšalo izvođenje
radova u budućem kupinjaku. Ako je zemljište zakorovljeno višegodišnjim
korovima, potrebno je zemljište plitko uzorat i i istretirat i zemljište nekim
herbicidom. Posljednih godina se za uništavanje višegodišnjih i
jednogodišnjih korova na površinama koje se pripremaju za podizanje
voćnih zasada pokazao kao veoma efikasan herbic id raundap. Za gajenje
kupine najbolje odgovaraju: duboka, humusna, srednje teška, dovoljno
propustivlja i slabo kisela zemljišta.Priprema ovih zemljišta je mnogo lakša
i jeft inija. Glavna masa kor ijenovog s istema kupine razvija se do 40 cm
dubine. Izvođenje merolativnog đubrenja i drugih agro tehničkih mjera, ima
za cilj da se u ovom sloju stvore što povoljniji uslovi za pr imanje i razvoj
izdanaka kupine. Za popravku fizičkih i hemijskih osobina zemljišta
primjenjuju se organska đubriva: stajnjak, kompast, a od mineralnih:
fosforna, kalijumova ili kompleksna đubriva. Posebno treba istaći da kupina
zahtijeva humusna zemljišta, pa joj treba unositi dovoljnu količinu organskih

26
Dr Blagojević R., Kupina, Imprime, Niš, 2001., str.46.

30
đubrenja. U nedostatku stajnjaka, zasađuju se zeljaste biljke koje se
zaoravaju .
Pored đubrenja, neophodno je unošenje krečnjaka u zemljište da bi se
smanjila kiselost zemljišta. Količina krečnjaka potrebnog za klasif ikaciju
zavis i od stepena kiselosti zemljišta, a obično se kreće 5 do 10 t/ha.
Za podizanje zasada kupine, duboko oranje treba obavit i u toku jeseni, i to
najkasnije mjesec dana prije sadnje.


7.2. RASPORED I RAZMAK SADNJE


Raspored sadnje kupine može bit i kvadratni, pravougaoni ili u
prostim redovima, što zavisi od sistema gajenja, osobina sorte i načina
obrade zemljišta. Za veću primjenu mehanizacije u procesu proizvodnje
kupine, kao najpogodniji rasporedi sadnje, pokazali su se pravougaoni i u
prostim redovima.

Razmak sadnje. Za normalno razvijanje žbuna, dobijanje visokih
prinosa i nesmetanu pr imjenu mehanizacije, potrebno je da se sadnja kupine
obavi na opt imalnom razmaku. Sorte kupine koje imaju uspravan rast
izdanaka odlikuju se manjom bujnošću od sorti sa puzajućim rastom. Jednu
istu sortu treba saditi gušće kad se zasad podiže na slabijem zemljištu, po
sistemu žbunova i za ručnu i za zaprežnu obradu, nego kad se podiže na
plodnom zemljištu, po s istemu špalira i za primjenu mehanizacije u procesu
proizvodnje kupine.
Ispitivanja razmaka pojedinih vrsta kupina vršio je Naumann
27
i došao
je do zaključka da sorte bez bodlji najbolje postižu rezult ate u rodnosti pri
razmaku 3,00 x 2,25m.


7.3. VRIJEME I TEHNI KA SADNJE


Vrijeme sadnje kupine zavisi od klimatskih uslova, načina
razmnožavanja sorti, obezbjeđenja sadnica i pr ipreme zemljišta. U
kontinentalnim područjima, sadnja kupine se najčešće izvodi u toku jeseni ili
u rano proljeće, a u toplijim područjima može se izvoditi i u toku čitave

27
Naumann D. W., Effect of training systems on crop Yield and ripening patterns in blackberries,
Hamburg, 1982., str. 96.

31
zime. Sadnju ne treba obavljati kada je zemlja suva, suviše vlažna, ili
smrzla.
Najpovoljnije je kad se sadnja obavlja po oblačnom vremenu i bez
vjetra. U svakom slučaju, pripremljene sadnice treba raspoređivati pored
mjesta za sadnju neposredno pred sadnju.


Tehnika sadnje kupine sastoji se u sljedećem: na dno svake iskopane
jame stavlja se sloj rastresite zemlje kojoj se dodaje i sa njom izmješa 50 do
100gr kompleksnog mineralnog đubr iva, a zatim se stavlja sadnica, određuje
dubina sadnje, raspoređuju žilice i zagrću rastresitom zemljom. Kada je
korijenov sistem prekriven slojem zemlje, stavlja se još 1 do 2kg stajnjaka, a
preko njega do vrha jame treba ispuniti zemljom i lagano nagaziti.
Ako su sadnice proizvedene ožiljavanjem vrhova, zemlju ne treba nabijat i
gaženjem nogom, nego je samo ovlaš rukom sabiti. Poslije završene sadnje,
svaku sadnicu treba dobro zalit i vodom.
Prema Boileau,
28
preporučuje se da kupinu bez bodlji treba sadit i
dublje i do 30cm od drugih sorti, da bi se spriječilo obrazovanje i pojava
izdanaka koji imaju bodlje i dobili razvijeni žbunovi koji se odlikuju
velikom i obilnom rodnošću.



7.4. POSTAVLJANJE NASLONA


Izdanci nekih sorti kupine u toku jedne veget acije mogu da izrastu
jako visoko, a osobiti u sorti bez bodlji. Zato je za njihovo gajenje
neophodno postavljanje naslona.
Nasloni mogu bit i veoma različiti, što u prvom redu zavisi: od sistema
gajenja, načina rasta izdanka i bujnosti sorte. Postavljanje naslona je dosta
skupo. Zato je veoma važno da se pr ije podizanja pravilno odabere naslon
koji će najviše odgovarati za gajenje predviđenih sorti kupine.
Stubovi koji se upotrebljavaju za nas lon, mogu da budu od različizog
materijala , tj. drveni, armiranobetonski i željezni. Najvažnije je da mogu
trajat i u toku čitavog perioda iskorišćavanja zasada kupine. Drveni stubovi
mogu da budu od više vrsta drveta (hrastovog, pitomog kestena i bagrema),
Dragaš
29
da drveni stubovi mogu da traju više godina od kleke 20god,
hrasta 15god, pitomog kestena 12god i bagrema10god. Međutim prirodna

28
Boileau C., Les petits fruits, La Maison rustique, Paris, 1978.
29
Dragaš M., Vinogradarstvo opšti dio, Beograd, 1961. str. 102.

32
trajnost može da se produži njihovim nagor ijevanjem ili
impregniranjem.Nagorijevanje stubova treba izvršiti na jednu trećinu dužine
stuba.
Impregnacija stubova može se vršiti potapanjem u zagrijanu smješu
katrana i karbolineuma i kad nisu nagoreni.
Betonski stubovi su daleko kvalitetniji i dugotrajniji, ali su daleko skuplji i
malo je teže sa njima rukovat i kao i sa željeznim, pa se zato uglavnom
upotrebljavaju drveni stubovi.
Dužina stubova se uglavnom prakt ikuje 2,5m do 3m i dimenzija 10 x 10cm.
Razmak stubova nije poželjno da bude velik, a obično se stavlja od 6 do 7m.
Kad su postavljeni stubovi, postavljamo pocinčanu žicu, debljine 3 do
3,6mm koja služi kao naslon za izdanke kupine. Obično se postavljaju 3 do 4
reda žice na rastojanju od 70cm prva žica, druga na 140cm i treća na 200cm
visine od površine zemlje. U praksi se pokazalo da treći red žice ne treba
postavljati niže od 2m, jer se izdanci kupine savijaju preko njega i zimi, pod
teretom snijega često lome. Pokazalo se da nije potrebno postavljat i sva tri
reda dvojnih žica paralelno, nego samo u poslednjem trećem redu, između
kojih se uvlače izdanci.


Slika 7. Postavljanje naslona kupine

7.5. SISTEM GAJENJA


Gajenje kupine po sistemu žbunova, bez naslona ili sa nas lonom,
odgovara prirodnom rastu njenih nadzemnih dijelova, posebno za uspravno
rastuće sorte. Za dobijanje većih prinosa i lakše primjene mehanizacije,

33
izvođenja radova na berbi plodova, u praksi se za gajenje kupine najviše
primjenjuju različit i špalirni sistemi.
Za špalirno gajenje kupine potrebni su nasloni od stubova i žice koji
mogu bit i različitog oblika i konstrukcije. U zavisnosti od broja i načina
postavljanja žica, kupina se može gajiti: uz žicu, između žica i
kombinovano. Najpogodniji način gajenja puzajućih sorti kupina bezbodlji,
pokazao se špalirni kombinovani sistem.
30


Sistem žbuna. Po sistemu žbunova bez naslona, mogu se gajit i samo
neke uspravno rastuće sorte kupina. Kada se za žbunove kor isti naslon, jači
kolac dobro pobijen u zemlju, za koji se veže i naslanja žbun, tada se po
ovom sistemu mogu gajit i gotovo sve uspravno rastuće sorte.
Pri gajenju kupina u obliku žbunova, dobija se manji prinos po jedinici
površine, a za održavanje zasada potrebno je dosta ručnog rada.



Slika 8. Gajenje kupine po sistemu žbuna uz kolac


Uspravno jednožični sistem. Pri ovom načinu gajenja, plodovi su na
približno istoj visini, što znatno olakšava berbu. Preporučije se za gajenje
kupine na manjim površinama.

30
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO"ZADRUGAR" Sarajevo,1984. str.106.

34

Slika 9. Lepezasti jednožični sistem


Lepezasto dvožični sistem. I kod ovog sistema gajenja, na stubovima
se zatežu dvije žice, jedna ispod druge, s tim što se prva nalazi na visini od
1m iznad zemlje, a druga iznad te 60cm. Izdanci se povijaju duž žica na
jednu stranu od matične biljke i tako se dobija lepezast oblik žbuna.
Slika 10. Lepezasti dvozični sistem


Horizontalni trožični sistem. Kod ovog sistema žice se postavljaju
na 70cm, 140cm i 200cm, iznad površine zemlje. Zato je potrebno da su
stubovi nešto duži od 2m. Izdanci se vezuju za žice i po jedan lijevo i desno
od žbuna povija i veže duž svake žice. U pogledu osvjet ljenosti, veličine
rodne površine, i prinosa koji se ostvaruju, ovaj sistem se pokazao vrlo
dobar.

35

Slika 11. Horizontalni trožični sistem


8. ODRŽAVANJE ZASADA KUPINE


Kupina ima dosta dug period iskorištavanja ( i do 15 godina ), daje
visoke prinose, razvija veći broj snažnih i dugih izdanaka, a ima i relat ivno
plitak korijenov sistem. Zato je za njeno dobro rastenje, obilno i redovno
rađanje i visok kvalitet plodova, potrebno da se u toku čitavog perioda
korišćenja obezbjede što povoljniji uslovi.
31

Od agromehaničkih mjera koje treba redovno i pravilno izvoditi u zasadima
kupine su:
• obrada i održavanje zemljišta,
• uništavanje korova primjenom herbicida,
• đubrenje,
• navodnjavanje i
• orezivanje.

Obrada i održavanje zemljišta. U zasadima kupine izvode se, u
prvom redu, radi uništavanja korova, čuvanja vlage u zemljištu, boljeg
pristupa vazduha i radi sprečavanja pokorice na površini. Redovna i pravilna
obrada zemljišta u zasadu kupine znatno doprinos i: boljem primanju
sadnica, njihovom daljem razvoju, bržem stupanju u rod, redovnom i

31
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRUGAR", Sarajevo, 1984., str. 115.

36
obilnom rađanju i dobijanju kvalit etnih plodova. Zato je neophodno poslije
sadnje odmah pristupiti obradi zemljišta i nastaviti u toku čit avog per ioda
iskorištavanja zasada. U kupinjaku , gdje se primjenjuje održavanje
zemljišt a po sistemu čiste obrade, svake godine je potrebno izvršiti obradu u
5 navrata. Nešto dublju obradu trba obaviti u jesen (8 - 12cm) i proljeće (7 -
10cm), dok se ostale tri obrade obavljaju plitko (5 - 6cm). Dublju jesenju i
proljetnu obradu treba izvodit i samo po sredini međurednog prostora, a
prema redu kupine, dubina se postepeno smanjuje na 7 - 8cm.

U zasadu kupine, zemljište se obično obrađuje sljedećim radosljedom:
- prva proljećna obrada se obavlja rano, u martu, čim se snijeg otopi i
zemljišt e prosuši;
- ostale tri plitke obrade zemljišta treba obavljat i u zavisnosti od razvoja
korova, svakih 4 do 6 nedelja ( krajem aprila ili početkom maja, u
junu i u drugoj polovini jula);
- jesenja obrada zemljišta se obavlja krajem oktobra ili početkom
novembra, poslije završene berbe plodova i rasturanja đubriva.

U zasadu kupine obrada zemljišta se može obavljat i ručno, mašinski i
kombinovano. Ručna obrada je veoma skupa, pa se može preporučiti samo
za manje zasade. Zato se obrada zemljišta u zasadima obavlja najčešće
kombinovano, pomoću mašina između redova, a u redu ručno, okopavanjem
pomoću motike. Da bi se smanjili troškovi proizvodnje ,obrada zemljišta u
kupinjaku se može uspješno obavljat i kombinovano s primjenom herbicida
za uništavanje korova.

Đubrenje. Kupinu treba redovno i obilno đubrit i, ako se žele postići
visoki pr inosi, dobar kvalitet plodova i duže iskorišćavanje zasada, odnosno,
rentabilnost njene proizvodnje.
Za kupinu su najvažniji hranljivi element i kalijum, azot i fosfor. Zato je
neophodno da se sadržaj ovih elemenat a u zemljištu znatno poveća,
unošenjem u toku pripreme zemljišta za sadnju i đubrenjem svake godine pri
održavanju zasada. Kupina najviše troši kalijuma, pa azota, a znatno manje
fosfora. Kao kalijumova biljka, najviše kalijuma troši u periodu od početka
cvjetanja pa sve do kraja sazrijevanja ploda, dok joj je azot najviše potreban
u prvoj polovini vegetacije za porast izdanaka. I fosfor je takođe neophodan
za rastenje i rodnost kupine, ali su njene potrebe daleko manje u osnosu na
azot i kalijum.
Nedostatak humusa u zemljištu se nadoknađuje đubrenjem organskim
đubrivima ( stajnjak, kompast i dr.). Najbolji pokazatelj da li treba đubrit i

37
zasad kupine češće ili rjeđe je njegovo stanje i izgled. Ako su žbunovi bujni,
đubrenje stajnjakom treba obavljat i rjeđe i u manjim količinama, i obrnuto.
Da bi se obezbijedila potpuna i kont inuirana ishrana kupine, treba đubriti
svake godine u dva do tri navrata, i to u jesen i u toku proljeća, a prema
potrebi može se izvršit i i dopunsko đubrenje preko lista.
Jesenje đubrenje se obično obavlja krajem oktobra ili početkom novembra
organskim i kompleksnim mineralnim đubrivima, koja sadrže najviše
kalijuma, a manje fosfora i azota.
Proljetno đubrenje kupine treba obavit i što ranije (krajem februara ili
početkom marta), čim se snijeg otopi i vremenske pr ilike dozvole.
Prihranjivanje se vrši azotnim đubrivima.
Dopunsko đubrenje preko lista primjenjuje se za brzu intervenciju i
otklanjanje nedostataka (azota, kalijuma, fosfora).

Navodnjavanje. Kupina je biljka velikih zaht ijeva za vlagom u
zemljištu tokom cijele vegetacije, a posebno u per iodu od cvjet anja do
sazrijevanja plodova. S obzirom da u našim područjima, do 600 m
nadmorske visine, u ovim periodima nema dovoljno padavina, za normalan
razvoj i dobijanje kvalit etnih prinosa kupine, potrebno je izvođenje
navodnjavanja.
Broj navodnjavanja zavisi od više faktora, koji se znatno razlikuju u
različitim proizvodnim područjima. Na osnovu pojedinih zapažanja,
utvrđeno je da je zasade kupine dovoljno navodnjavat i 2 do 3 puta u toku
vegetacije:
prvo - krajem juna ili početkom jula,
drugo - krajem jula i
treće - sredinom avgusta.

Poslije svakog navodnjavanja, zemljište u zasadu treba plitko obraditi radi
razbijanja pokorice i boljeg čuvanja vlage. Navodnjavanje može bit i
brazdama, koje je najjeftiniji nač in, pa ga zato u našoj zemlji najčešće
primjenjuju pr i gajenju mnogih poljoprivrednih kultura. Drugi način je
površinsko navodnjavanje - plavljenjem, takođe se dosta primjenjuje u
ravnim i blago nagnut im terenima, a izvodi se na taj način što se voda
dovedena pomoću brazda njihovim pregrađivanjem pušta da plavi površinu
rednog prostora širine oko 2 m. Navodnjavanje vještačkom kišom može da se
primjeni na svim t ipovima zemljišta i na terenima sa većim padom. Prednost
ovog načina navodnjavanja ogleda se u manjem utrošku vode, ujednačenom
vlaženju zemljišta i mogućnosti izvođenja u svako doba dana i noći.
Navodnjavanje po sistemu kap po kap je najnoviji način, koji je u našoj
zemlji još uvijek malo proširen u poljopr ivrednoj proizvodnji.

38


Slika 12. Sistem navodnjavanja


Orezivanje. Za uspješno gajenje kupine, pored izvođenja ostalih
agrotehničkih mjera, neophodno je da se obavlja i redovno i pravilno
orezivanje. Orezivanje kupine ima za cilj formiranje žbuna, uz dobijanje
visokih prinosa i dobrog kvalit eta plodova. Poslije sadnje, zasađene sadnice
treba skratiti na 30 do 40 cm.
U prvoj godini, poslije sadnje, izdanke treba ostaviti s lobodne, bez
ikakve intervencije. Krajem ljeta kad su novi izdanci porasli, stari dio treba
orezati do zemlje. U toku prve godine, razviju se 2 do 3 izdanka po žbunu, a
u drugoj godini 4 do 5 , a u trećoj 7 do 8 izdanaka, što se već smatra dobro
razvijenim žbunom, koji će u narednoj godini dat i pun rod. U drugoj i trćoj
godini, dvogodišnje izdanke, po završetku berbe, treba orezati do zemlje.

Orezivanje kupine u rodu je vrlo jednostavno i obavlja se u dva navrata, u
toku vegetacije i rano u proljeće. Krajem ljeta, nakon berbe, sve
prošlogodišnje izdanke koji su tekuće godine donijeli rod, treba orezat i do
zemlje, iznijeti ih iz zasada i spaliti. Ovom prilikom treba orezat i sve
polomljene, slabo razvijene jednogodišnje izdanke, treba izvršit i
prorjeđivanje, ako se razvio veći broj pa su pregusti.
Uklanjanje dvogodišnjih izdanaka, čim se obavi pos lednja berba, veoma je
važna preventivna zaštitna mjera, a na taj način se smanjuju štetočine u
kupinjaku.
Rano u proljeće, prije početka vegetacije, vrši se orezivanje
ostavljenih izdanaka, koje se sastoji od skraćivanja vrhova izdanaka i
postranih izboja na odgovarajuću dužinu.

39


Slika 13. Orezivanje nakon berbe


8.1. BOLESTI I MJERE ZAŠTI TE KUPINE


Kao i druge vrste voćaka,i kupinu napadaju mnoge bolesti i štetočine
koje joj mogu nanijeti znatne štete, ukoliko se ne primjenjuju potrebne
mjere zašt ite .Stoga je za uspješno gajenje ove kulture neophodno da se,
pored preventivnih mjera ,zasađuju zdrave sorte, izbor otpornijih sorti,
pogodnija lokacija kao i blagovremeno izvođenje svih agrotehničkih mjera u
zasadu.


8.2. NAJČEŠĆE BOLESTI


Kupinu najčešće napadaju i pričinjavaju joj štetu gljivične i virozne
bolesti.
Pored njih, kupinu mogu napasti i bakterijalne bolesti, ist ina, rijeđe se
dešava ako se vodi računa o zdrastvenom stanju sadnog materijala.
32


32
Dr Blagojević R., Kupina,Imprime, Niš, 2001. str. 63.

40

Narandžasta rđa. Bolest kupine koja je manje, više napada u svim
krajevima naše zemlje. Gljivica prezimljuje na izdancima i lišću u obliku
micelije. U toku proljeća javlja se uredospore, koje prvo, krajem maja,
zaražavaju dvogodišnje izdanke, poslije 20 do 25 dana prelazi i na lišće.
Ponekad bolest prelazi i na plodove, tako da plodovi ne mogu da sazriju i
kvalitet plodova je nekvalit etniji.
Kao prevent ivna mjera za suzbijanje rđe, preporučuje se orezivanje izdanaka
koji su donijeli rod do zemlje, odmah nakon završetka berbe plodova. Od
direktnih mjera zaštite, preporučuju se dva prskanja zasada kupine u toku
maja i juna rastvorom jednog od fugicida.
Veoma je važno da se prvo tret iranje izvrši blagovremeno, tj. odmah čim je
primjećena zaraza na izdancima.

Pjegavost lišća. Gljivica napada sve nadzemne dijelove kupine, a
posebno lišće. Na nalič ju lišća i izdancima u proljeće se javljaju crvenkaste i
sive pjege, koje se postepeno šire odozdo prema vrhu.
Na širenje bolesti pogoduje vlažno i hladno vr ijeme, kao i gajenje kupine na
nepropustivim zemljišt ima.
Od preventivnih mjera za suzbijanje bolesti, preporučuje se zasađivanje
zasada na promajnim mjest ima, umjereno vlažnim i propusnim zemljištima.

Antraknoza. Opasna gljivica napada izdanke, cvjetove i plodove, ali
veće posljedice izaziva na izdancima. Javlja se u svako doba godine,
posebno u vlažnim godinama kad je kišno vr ijeme.Najuoč ljivi simptomi
antraknoze pojavljuju se na izdanc ima u obliku svijetlos ivih prugastih ili
ovalnih pjega, koje pr i jačem napadu usporavaju rast izdanka, a izazivaju
njihovo sušenje. Kad napadnu cvijet, koštunice se razvijaju samo sa jedne
strane, pa plodovi kupine ostaju deformisani i sitni.
Saniranje zaraženog zasada antraknozom je dosta teško.Zato se pri jačem
napadu preporučuje orezivanje svih izdanaka u žbunu do zemlje, iznošenje
iz zasada i spaljivanje.

Siva trulež ploda. Trulenje plodova kupine mogu da izazovu i druge
gljive, ali je najčešća Botrytis i nanosi najveće ekonomske štete kupini.
Gljivica napada izumrle dijelove žbuna, cvjetove i plodove. U cvijetu i plodu
micelija se vrlo sporo razvija. Ako su uslovi povoljni, visoka vlažnost i
prohladno vrijeme , ona se vrlo brzo aktivira i može da nanese vrlo velike
ekonomske štete za vrijeme sazrijevanja, čuvanja i transportovanja plodova.
Zaraženi plodovi postaju mekani i vodnjikavi,gorkog su ukusa, brzo ih
pokriva tamnosiva praškasta prevlaka i postaju neupotrebljivi.

41
Za suzbijanje sive truleži plodova, trba poklonit i posebnu pažnju
preventivnim mjerama, pri izboru otpornijih sorti za gajenje, berba suvi i
zdravi plodova. Pored toga , za suzbijanje ove bolesti potrebno je izvesti 2
do 3 prskanja. Prvo prskanje treba izvesti u početku cvijetanja sa fugicidom
(ditan, ortocid). Drugo prskanje treba izvesti u fazi procvjetavanja, a treće
nedjelju dana prije početka berbe plodova istim sredstvom.

Viroza kupine. Kupinu napadaju i mnoge virozne bolesti, koje joj
pričinjavaju značajne ekonomske štete. Najčešće viroze kupine su :
kovrdžavost lista, žuti mozaik lišća, hlorotična pjegavost lišća i žbunavost
kupine.
Virozne bolesti se mogu suzbiti samo preventivnim mjerama i to:
-saditi samo garantovano samo zdrave sadnice,
-gajiti samo otporne sorte,
-prilikom podizanja vodit i računa o zaraženosti okoline,
-blagovremeno uočavati i uništavat i zaražene žbunove itd.


Slika 14. Zaštita kupine od bolesti i štetočina.


8.3. NAJVAŽNIJE ŠTETOČI NE


Malinina buba. Opasna štetočina maline i kupine, ponekad može da
smanji pr inose 30 do 40%. Tvrdokrilac je svijet losmeđe boje, dugačak oko
4 mm. U obliku lutke prezimljava u zemljištu. Sljedećeg proljeća ženke

42
polažu jaja u pupoljke i cvjetove, iz kojih se izliježu larve, koje prvo
napadaju mlado lišće, a zatim cvijetne pupoljke, cvjetove i tek zametnute
plodove.
Suzbija se prskanjem kupine u početku i u toku cvjetanja, po mogućnosti
nekim od insekcida koji su neotrovni za pčele (Zolone PM u koncentraciji
od 0.20 %), a treba ga upotrebljavati u kombinac iji sa gungicidom.
33


Malinin redičar. Može da smanji prinos kupine i maline i do 50 %.
Ženka odraslog insekta polaže jaja u cvjetove kupine, iz kojih se razvijaju
gusjenice, a one nanose najveće štete s ljedeće godine, izgr izajući cvjetne
pupoljke.
Suzbija se prskanjem kupine u periodu pojave pupoljaka sa Fosfaidom - 40.


Slika 15. Buba staklokrilac


Malinina mušica. Larva insekta buši izdanke kupine i pri tom na
njima pravi kvržice i ošt ećuje ih. Odrasle larve su sitne , oko 2 mm duge i
narandžaste boje.
Štetočina se suzbija orezivanjem i spaljivanjem izdanaka sa kvržicama.

Lisne uši. Kupinu napada više vrsta lisnih ušiju i pričinjavaju joj
velike štet e: iscrpljuju joj izdanke, kovrdžaju lišće i td. Iz navedenih razloga
lisne uši treba redovno suzbijat i prskanjem insekcidima (Fugicid).





33
Dr Šoškić A., Kupina, NIRO "ZADRAUGAR", Sarajevo, 1984., str. 136.

43
8.4. BERBA


Vrijeme berbe kupine određuje se na osnovu zrelosti i osobina
ploda, načina upotrebe i dužine prevoza. Plodovi kupine ne sazr ijevaju
jednovremeno, pa se berba mora obavljat i u više navrata. Neke sorte treba
brati svako tri dana, a kupine bez bodlji svakih 5 do 6 dana.
Plodovi kupine ne mogu da sazr ijevaju poslije berbe, treba ih brat i samo
kada su zreli. U punoj zrelost i, plodovi kupine su najkvalitetniji, t j.
najukusniji, najobojeniji.
Optimalna zrelost plodova kupine za berbu se određuje po karakter ističnoj
crnoj boji, čvrstoći i ukusu "mesa" ploda.
Plodovi kupine su sočni i relat ivno nježni, pa se moraju brat i
pažljivo. Berba se obavlja, uglavnom, ručno i bez čašice i bez peteljki. Pri
izvođenju berbe, dlanovi se okreću prema gore i prstima plodovi vuku sebi,
tako da na dlan pada po nekoliko plodova koji se zatim stavljaju u ambalažu.
Kada se ambalaža napuni, treba je odmah skloniti u hladovinu da se
plodovi ne bi zagrijavali.
Stanković
34
navodi da se plodovi kupine za industrijsku preradu
mogu brati mašinski, kada su plodovi potpuno zreli, jer se lako odvajaju od
rodnih grančica.Berbu kupine treba obavljat i, po mogućnosti, kad je vrijeme
prohladno i suvo. Ako je toplo i sunčano, berbu treba obaviti izjutra, poslije
opadanja rose i predveče kad se plodovi rashlade. Ukoliko se beru vlažni ili
zagrijani plodovi, brže se kvare.
Berbu treba organizovati tako da prva grupa bere samo ekstra kvalitet, a
druga grupa prvu i drugu klasu.Vrlo je važno napomenut i da se za vrijeme
berbe moraju obrati svi zeleni ,oštećeni, natruli plodovi i iznijet i iz zasada,
tako da zasad poslije svake berbe ostane čist.

34
Stanković D., Ribizla, ogrozd, borovnica i kupina, NOLIT, Beograd, 1982., str. 98.

44





Slika 16. Mašinsko branje kupine

Transport plodova. Na putu od voćnjaka do fabr ike ili tržišt a,
plodovi kupine su izloženi različit im nepovoljnim ut icajima: mehanička
oštećenja, biohemijske promjene, uticaj toplote, vlage, zagađivanje prašinom
itd.
Usljed nepažnje i slabe organizovanost i u toku transporta, manipulisanja i
prihvata ovog i drugog osjetljivog voća, vrlo često se dešava da i
najkvalitetniji plodovi postanu gotovo neupotrebljivi. Zato je najvažniji
zadatak transporta da omogući dopremanje nježnih i osjet ljivih plodova
kupine do fabrike ili tržišta u što boljem stanju.

Čuvanje svježih i zamrznutih plodova. Svježi plodovi kupine su
veoma osjet ljivi i podložni brzom kvarenju. Stoga ih u običnim skladišt ima
ne treba čuvati duže od jednog dana. Prema Stankoviću, plodovi kupine se
ne mogu uspješno čuvati duže vr ijeme ni u opt imalnim uslovima hlađenja
(od - 0,5 do 1ºC i pr i relat ivnoj vlažnosti vazduha oko 90%). Čvrsti i
neoštećeni plodovi mogu se uspješno održat i u hladnjači 4 do 5 dana za
svježu potrošnju, a za preradu i do 4 nedelje (Stanković). Prije iznošenja
plodova iz hladnjače treba ih 15 do 18 sat i držati u komorama pri
temperaturi od 6 do 8ºC, da bi se izbjegla kondenzacija vodene pare na
plodovima i njihovo brzo propadanje.

45
Za duže čuvanje plodova kupine sve više se pr imjenjuje zamrzavanje,
do momenta upotrebe. Na ovaj nač in plodovi sačuvaju svu svoju hranljivu i
tehnološku vrijednost.
Postupak zamrzavanja plodova kupine je sljedeći: prvo se vrši
odabiranje zdravih, čvrstih i zrelih plodova, koji se operu u čistoj hladnoj
vodi.Ovako pripremljeni plodovi se stavljaju u pogodne sudove, s tim što se
ne pune do vrha, ostavlja se malo prostora. Zatim se vrši prethodno hlađenje
plodova do 0ºC. Kada su plodovi ohlađeni, sudovi se hermet ički zatvaraju i
u tunelima za duboko zamrzavanje na -35 do -40ºC zamrzavaju. Poslije
zamrzavanja, plodovi se čuvaju na temperaturi od -18 do -20ºC, bez
promjene i više od godinu dana. Poslije odmrzavanja, plodovi moraju da se
upotrijebe za kratko vrijeme.
Zamrzavanje plodova kupine može se vršiti i uz upotrebu 50%
šećernog sirupa i sa šećerom, kao i zamrzavanje zajedničkih plodova i
voćnog soka.


Slika 17. Pakovanje kupine u ambalažu

46
8.5. KORIŠTENJE PLODOVA KUPI NE


Pored industrijske prerade i potrošnje u svježem stanju, plodovi kupine
se dosta često i rado koriste i u domaćinstvu za proizvodnju raznih
prerađevina, napitaka i poslastica. Može se pripremati s latko od kupine,
pekmez i džem od kupine, kompot i sok od kupine, a najcjenjeniji
proizvod je vino od kupine.
Sve prerađevine od plodova kupine su bogate željezom, vitaminima
C, A, B
1
, B
2
i B
6
. Pored hranljive vr ijednosti ploda, kupina je veoma
značajna kao ljekovita biljka. Tako su svježi plodovi i sok kupine odlično
laksat ivno sredstvo, mineralne supstance i organske kiseline regulišu pH
krvi, poboljšavaju krvnu sliku i ut iču na sniženje krvnog prit iska, vitamini
jačaju otpornost organizma, pekt ini donose zaštitu od arterioskleroze i
infarkta, celuloza utiče na poboljšanje varenja hrane i dr.


8.5.1. PROIZVODNJA FI NALNI H PROIZVODA OD PLODOVA
KUPINE


Moramo imati u vidu da je proizvodnja plodova kupine sezonska, da u
sezoni zaht ijeva veći broj radne snage, ali pored sezonske radne snage,
moramo imati jedan broj radnika koji su u stalnom radnom odnosu i da ih
zaposlimo u toku cijele godine. Ukazuje se potreba za još jednim
proizvodom, a u mom slučaju, radi se o f inalnoj preradi plodova kupine i
proizvodnji kupinovog vina.

Prinos plodova kupine sa moje plantaže je 12 T. Oko 50% plodova se
proda u svježem stanju, po cijeni 2KM / kg. Ostvareni prihod je 12 000
KM.
Ostali dio plodova se prerađuje na plantaži u kupinovo vino. Od 6 tona
plodova kupine, preradom se dobije 4 500litara vina. Na tržištu cijena
kupinovog vina je 8 KM / litar. Prihod od prodaje vina je 36 000 KM.

U finansijskom smislu, mnogo je isplatnije vršit i preradu plodova kupine,
nego ih prodavat i u svježem stanju. Ali zbod ograničenog kapaciteta
hladnjače i potrebnih uslova za preradu plodova kupine, 50% plodova
kupine prodajem u svježem stanju.
Cilj je dobit i licencu za proizvode da se mogu izvoziti na druga tržišta.

47
9. ZAKLJUČAK


Kao što nam je poznato ,da bi se bavili bilo kojim poslom moramo
imat i poslovni plan, koji će nam biti auto karta vodilja.
Dobar broj preduzeća koji nije imao poslovni plan ili nije imao realan
poslovni plan, propao je. U poslovnom planu kupine predviđene su sve
radnje koje se dešavaju u procesu proizvodnje.
Ulaganje sopstvenog i pozajmljenog kapitala treba da su efikasna i da
donose ekonomske efekte (profit ).
Rezultat planiranja može dati razne ef ikasnosti. E > 1 ; E = 1 ili
E < 1. Ako je efikasnost veća od jedan , novo ulaganje ima profitnu
efikasnost, dobro smo planirali pr iliv sredstava i rashode, nova ulaganja su
izvodljiva i moguća. Ako je ef ikasnost jednaka jedan , moramo nešto
izmijenit i u poslovnom planu da ostvarujemo veću efikasnost, ali i sa ovim
rezultatima efikasnosti moguća su nova ulaganja. Ukoliko je efikasnost
manja od jedan, nova ulaganja nisu efikasna, ostvarujemo gubitak i
moramo u poslovnom planu otkloniti nedostatke koji ut iču na negat ivnu
efikasnost.
Mis lim da je ovo jedan od boljih načina provjere uspješnosti bilo
kojeg preduzeća.
Pored dobrog, realnog planiranja za uspjeh preduzeća, vrlo je bitan i
uspješan menadžer, a njegov je zadatak da proizvode kupine prezentuje na
domaćem i inostranom tržištu po realnim cijenama. Da bi proizvodi bili
konkurentni na inostranom tržištu, moraju zadovoljiti evropske standarde .

Zašto sam se odlučio za plantažni uzgoj kupine?
Velika ljubav prema voćarstvu je doprinijela da se odlučim za plantažni
uzgoj kupine . Imajući u vidu da je kupina kao voćna kultura vrlo mlada na
našim prostorima , njene dobre biološke osobine, svake godine stupa u
veliku rodnost kvalitetnih plodova, koji imaju sve veću primjenu u
domaćinstvu, kulinarstvu i prehrambenoj industriji. Proizvodi kupine su
ljekovit i, kako u svježem, tako i u prerađenom stanju. Velika je potražnja za
proizvodima kupine, uspjeh je zagarantovan.






48
LITERATURA


1. Prof.dr Baroš Ž.: Organizacija i upravljanje preduzećem, Zavod
distrofičara, Banja Luka 2003.

2. Dr Šoškić A. : Kupina, NIRO "Zadrugar", Sarajevo 1984.

3. Brown E. : "Cheyenne" Blackberry, London 1977.

4. Cvetković D. i Eizovski R. : Pomološke karakteristike nekih divljih vrsta
kupine, Jugoslovensko voćarstvo, Čačak 1973.

5. Stanković D. : Ribizla,ogrozd,borovnica i kupina, Nolit, Beograd 1982.

6. Gavrilović M. Janda Lj. : Pomološko - tehnološke osobine nekih sorti
kupine, Jogoslovensko voćarstvo, Čačak 1970.

7. Dr Blagojević R. : Kupina, Poljoprivredna biblioteka, Niš 2001.

8. Mičurin V. RezničenkoG. : Plodovij sad - Stroenie,razvite i plodonošenje
rastenij. "Nauka", Moskva 1966.

9. Dr Šoškić A. : Sorte jagodastog voća koje se preporučuju za gajenje,
NIRO "ZADRUGAR" Sarajevo 1981.

10. Dimova - Kmetska J. Načevski V. : Kupinovi sortove, Ovoščarstvo,
Sofija 1977.

11. Velika ilustrovana enciklopedija VRT, Mozaik knjiga, Zagreb 2005.

12. Stančević A. Šoškić A. Vujanić D. : Dosadašnja iskustva u gajenju
kupine bez bodlji, "Dani jagodičastog voća" Čelić 1983.

13. Tešić M. : Razmnožavanje kupina bez bodlji, Jugoslovensko voćarstvo,
Čačak 1974.

14. Naumann D.W. : Effect of training systems on crop Yield and ripening
patterns in blackberries, Hamburg 1982.


49
15. Dragaš M. : Vinogradarstvo opšti dio, Beograd 1961.

16. Boileau C. : Les petits fruits, La Maison rustique, Paris 1978.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful