Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji

Filozofija
VODIČ KROZ STUDIJ

Zagreb, 2012.

2

Sadržaj

Studij filozofije na Hrvatskim studijima Osnovni podaci i uvjeti upisa Kolegiji preddiplomskog studija Kolegiji diplomskog studija Poslijediplomski doktorski studij Članovi Odjela za filozofiju Vanjski suradnici (2011/2012) Filozofska izdanja Znanstveni skupovi Prolegomena – časopis za filozofiju Studentske aktivnosti Gdje rade naši diplomirani filozofi?

4 5 7 13 18 19 24 28 31 36 37 38

3

vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. o filozofskim izdanjima i znanstvenim skupovima. međutim. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje. povijesti. 4 . Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima (poput problema valjanosti argumenata. humanističkim i prirodnim znanostima poput psihologije. o studentskim filozofskim aktivnostima te o izgledima zapošljavanja nakon završenog studija. istinitosti.Studij filozofije na Hrvatskim studijima Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu izvodi se već gotovo dva desetljeća. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije. naravi mentalnih fenomena. o nastavnicima koji na njemu predaju. jezika. sociologije. pravednosti. lingvistike. ne zanemarujući. interpretaciju i kritičku analizu stavova. diplomska i poslijediplomska – ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne europske i američke studije filozofije. doznat ćete nešto više o predmetima koji tvore njegov program. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima – preddiplomska. ali i lakše zapošljavanje nakon završetka studija. Dvopredmetnost na preddiplomskoj razini – osim što je u skladu s prirodnom interdisciplinarnošću filozofije – omogućuje završenim studenticama i studentima lakši nastavak studiranja odnosno veću mogućnost izbora prilikom upisivanja diplomskog studija. u ovoj ćete knjižici moći doznati na koji način studij filozofije na Hrvatskim studijima nastoji ispuniti ovu svrhu. niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. dok je na diplomskoj razini trenutno ustrojen kao isključivo jednopredmetan studij. Studij filozofije na Hrvatskim studijima na preddiplomskoj je razini ustrojen dvopredmetno i može se studirati isključivo u kombinaciji s nekim drugim dvopredmetnim studijem. umjetničkog djela ili znanosti) nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s društvenim. znanosti o književnosti. znanja. fizike i biologije.

* 5 . etika. politika i gospodarstvo. ima opterećenje od 180 ECTS bodova. izbornih predmeta (filozofija.0.* Završetkom studija stječe se akademski naziv magistra struke filozofije (znanstveni smjer) odnosno magistra edukacije filozofije (nastavni smjer).hrstud. Uvjeti upisa: (a) završen preddiplomski studij filozofije na Hrvatskim studijima s prosjekom ocjena iz svih predmeta od najmanje 3. Upisom se stječe status redovitog studenta s punim nastavnim opterećenjem od 30 ECTS bodova semestralno odnosno 60 ECTS bodova godišnje. a izvodi se kao redoviti dvopredmetni studij u kombinaciji s još jednim studijem. (b) uspjeh na ispitima na državnoj maturi iz hrvatskog jezika (viša razina). ima opterećenje od 120 ECTS bodova. Upisom se stječe status redovitog studenta s punim nastavnim opterećenjem od 30 ECTS bodova semestralno odnosno 60 ECTS bodova godišnje. ili (c) završen preddiplomski studij iz nekog drugog Navedeni su podaci i uvjeti upisa na preddiplomsku. ili (b) završen preddiplomski studij filozofije na nekom drugom visokom učilištu u Hrvatskoj ili inozemstvu s prosjekom ocjena najmanje 3. logika.0.Osnovni podaci i uvjeti upisa* PREDDIPLOMSKI STUDIJ Preddiplomski studij filozofije na Hrvatskim studijima traje tri godine (šest semestara). sociologija.unizg. Za potpunije podatke i eventualne promjene pogledati www. Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišnog prvostupnika / sveučilišne prvostupnice (baccalaureus / baccalaurea) filozofije. psihologija i povijest). Lista poretka za upis na preddiplomski studij filozofije sastavlja se prema sljedećim elementima: (a) uspjeh u srednjoj školi. diplomsku i poslijediplomsku razinu studija filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.hr * U pripremi je i dvopredmetni diplomski studij filozofije. stranog ili klasičnog jezika (viša razina). a trenutno se izvodi kao redoviti jednopredmetan studij (znanstveni ili nastavni smjer). DIPLOMSKI STUDIJ Diplomski studij filozofije na Hrvatskim studijima traje dvije godine (četiri semestra). (c) dodatna provjera apstraktnog mišljenja i (d) dodatna postignuća učenika (osvojena prva tri mjesta na državnim i međunarodnim natjecanjima iz filozofije i logike omogućuju izravan upis na preddiplomski studij filozofije).

unizg.5 i više. Upis na Poslijediplomski doktorski studij filozofije provodi se na temelju rezultata javnog natječaja. 10000 Zagreb. uz gore navedene nužne uvjete. (b) znanstveno-stručne aktivnosti kao što su objavljeni radovi i sudjelovanja na znanstveno-stručnim skupovima. prije početka poslijediplomskog doktorskog studija. ali tada. Na studij se mogu upisati isključivo studenti koji su diplomski studij filozofije završili s prosjekom ocjena 3. uz obvezu polaganja posebnih diferencijalnih ispita ili polaganja razredbenog ispita. Završetkom studija stječe se akademski naziv doktora filozofije. Pri procjeni pristupnika za upis na poslijediplomski doktorski studij. Fax +385 1 2457 636 http://www.znanstvenog područja.hrstud. u obzir se uzima: (a) spremnost za ozbiljno i aktivno pohađanje studija. Poslijediplomski doktorski studij filozofije na Hrvatskim studijima mogu upisati i pristupnici koji nisu završili diplomski studij filozofije nego diplomski studij unutar nekog drugog znanstvenog polja ili područja. ADRESA Odjel za filozofiju Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu Učilišno-znanstveni kampus Borongaj Borongajska cesta 83d. ima opterećenje od 180 ECTS bodova. +385 1 2457 600. (c) potreba za njihovim angažmanom na nekom znanstveno-istraživačkom projektu i (d) potreba za njihovim angažmanom u izvođenju nastave na Hrvatskim studijima ili na nekom drugom visokom učilištu. imaju obvezu pristupiti provjeri znanja odnosno polaganju diferencijalnih ispita. Hrvatska Tel. Odluku o upisu donosi Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija na prijedlog Vijeća poslijediplomskih studija koji se temelji na izvješću tročlanog povjerenstva koje razmatra prijave i vodi prijemne razgovore s pristupnicima. POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ Poslijediplomski doktorski studij filozofije na Hrvatskim studijima traje tri godine (šest semestara).hr 6 . što uključuje ispunjenje svih studijskih obveza i dovršetak i obranu doktorskog rada.

idealizam). Srećko Kovač. logičke posljedice. dokaz potpunosti sustava logike prvoga reda. Teme kolegija su (I) izražajna potpunost u iskaznoj logici. Cilj je kolegija ovladati logikom prvoga reda. Nositelj kolegija: prof.unizg. kanonske verzije metoda. sc. znanstvena metoda (problem indukcije. Suradnici: dr. demokracija). napredak znanosti). sc. Dragana Sekulić i Slavenka Tokić.Kolegiji preddiplomskog studija* OSNOVNI PROBLEMI FILOZOFIJE Cilj je kolegija upoznati studente s istaknutim problemima kojima se bave pojedine filozofijske discipline. registarski ili Turingov stroj). Tomislav Bracanović. uključujući i logiku s istovjetnošću. istinitosno stablo i naravna dedukcija). funkcionalizam). njezinim formalnim jezikom i metodama. kao i s nekim njihovim standardnim rješenjima te kritikama tih rješenja. sc. formalizacija pojma izračunljivosti na neki od standardnih načina (npr. Nositelj kolegija: doc. normalni oblici (disjunktivni. logički deduktivni sustav (poučak). prevođenje hrvatskih rečenica na logički jezik. (II) logički i semantički paradoksi (i njihov ontologijski aspekt). falsifikacionizam. Za potpunije informacije i eventualne promjene pogledati www. pojmovi istinitosti.hr * 7 . sloboda. fizikalizam. dokaz pouzdanosti logičkoga sustava prvoga reda i pojam potpunosti. Posebno se obrađuju iskazna i priročna (predikatna) logika. Ana Butković i Goran Lojkić. Löwenheim-Skolemov poučak. rješenja paradoksa u razgranjenoj teoriji tipova i aksiomatskoj teoriji skupova. problem Božje opstojnosti (argumenti za i protiv Božje opstojnosti). dr. sc. bihejviorizam. Churchova postavka i Churchov poučak o neodlučljivosti logike prvoga reda. politika (jednakost. logičke metode (npr. Gödelov dokaz nepotpunosti. skepticizam. jednostavna teorija ti- Navedeni su skraćeni i djelomice modificirani opisi obveznih i izbornih kolegija na preddiplomskom studiju filozofije u akademskoj godini 2011/2012.hrstud. kompaktnost. dr. Dušan Dožudić. te odnos uma i tijela (dualizam. Teme kolegija su sintaksa i semantika logičkoga jezika. valjanosti i logičke istovrijednosti. Na temelju obojega pokazati kako se logički pristupa ontologijskim pitanjima. njezinim svojstvima i motivima. metaetika. Suradnice: dr. spoznaja vanjskoga svijeta (realizam. LOGIKA 1 LOGIKA 2 Cilj je kolegija (I) dokazati glavne metateorijske rezultate o logici prvoga reda i (II) upoznati se s osnovama logike višega reda. Teme i problemi koje će se obrađivati u kolegiju su ispravno i pogrešno djelovanje. preneksni). zadovoljivosti.

odnos činjenica i vrijednosti. Zvonimir Čuljak. sc. utilitarizam. Cilj je kolegija pružiti studentima i studenticama uvid u osnovne etičke pojmove i probleme i uputiti ih u paradigmatična etička stajališta i načine etičke argumentacije. analiza “ontološkog” statusa umjetničkog djela. problemima i teorijama u području epistemologije te osposobljavanje za iznošenje. izvori znanja i epistemičkoga opravdanja (filozofske teorije percepcije. proizvodnja. narav moralnog mišljenja. dedukcija. Henkinovi modeli. sloboda. područja znanja (znanstveno. savjest. teistička etika.pova. Suradnica: dr. Srećko Kovač. razuma i svjedočanstva). Nositelj kolegija: doc. odnos umjetnosti prema religiji i kulturi. sc. analizu i opovrgavanje epistemoloških argumenata. Nositelj kolegija: prof. zaključivanje na najbolje objašnjenje) i čuvanje znanja i epistemičkoga opravdanja. Dragana Sekulić i Slavenka Tokić. etički egoizam. evidencijalizam). struktura epistemičkoga opravdanja (fundacionalizam. Suradnica: Ana Butković. umjetničko djelo kao predmet osjetilnoga doživljaja. EPISTEMOLOGIJA 1 Cilj je kolegija upoznavanje s osnovnim problemima i pojmovima estetike kao opće teorije umjetnosti. primijenjena etika i metaetika. užitka i praktičnoga djelovanja. “estetička svijest”. autonomija i dr. “iskustvo istine u umjetničkom djelu”. umjetnost u humanističkim ESTETIKA 1 8 . etika vrlina. memorijsko. a posteriori). proširenje. Teme: struktura znanja (tradicionalna i suvremena analiza znanja). dr. sc. Kolegij je koncipiran kao problemski uvod u etiku uz mjestimična razmatranja iz povijesti etike. prijenos (procesi obrazlaganja odnosno zaključivanja: indukcija. interpretacije i filozofijske prosudbe. pamćenja. nepristranost. kontekstualizam. Kolegij se sastoji od predavanja i seminara u kojima će se obraditi sljedeće tematske cjeline: etika kao filozofska disciplina. sc. uloga umjetnosti u društvu. mimesis. Nositelj kolegija: prof. U seminaru će studentice i studenti održavati izlaganja o odabranim izvornim etičkim tekstovima. dr. mogućnost i granice znanja i epistemičkoga opravdanja (skepticizam i protuskeptičke strategije). introspekcije. testimonijsko) i s obzirom na osnovu opravdanja (a priori. nepotpunost u logici višega reda. moralno i religijsko). infinitizam. umjetničko djelo kao predmet razumijevanja. koherentizam. “umjetničko stvaranje”. sc. Suradnice: dr. Lovorka Mađarević. dr. deontologija. Teme: estetika kao filozofijska disciplina. vrste znanja s obzirom na izvor (percepcijsko. Posebne teme koje će se obraditi u okviru kolegija su osnovne metode etike. ETIKA 1 Cilj je kolegija upoznavanje s glavnim pojmovima. Tomislav Bracanović. etički relativizam. introspekcijsko.

znanostima. Teme koje će se razmatrati su utemeljenje njemačkog idealizma u kritičkoj i transcendentalnoj filozofiji Kanta. kontekst i upotreba. Schellinga i Hegela (prvenstveno s njihovim ranim i sustavno reprezentativnim djelima) te načinom kako su njihovi sustavi mišljenja nastali iz njihova zajedničkog polazišta u Kantovu “transcendentalnom idealizmu”. filozofija prirode i teorija uma/duha. Suradnik: dr. Ciljevi kolegija su upoznavanje s filozofijom Fichtea. dr. povijest i umjetnost kao objava apsolutnoga uma u sustavima Fichtea. zagonetke o singularnim terminima i opisne teorije imena. odnos razuma. estetske i teleološke moći suđenja te njezina subjektivnog. verifikacijska teorija značenja i Quineova kritika. metafora. NJEMAČKI KLASIČNI IDEALIZAM FILOZOFIJA JEZIKA Cilj je kolegija pružiti studentima uvid u osnovna filozofska pitanja o jeziku i komunikaciji. Griceovi doprinosi filozofiji jezika. sc. subjekt i samosvijest kao princip filozofije. Nositelj kolegija: doc. individualne slobode i napretka ljudskog roda. Davor Pećnjak. odnos individue. sc. Jure Zovko. teorijska i praktička filozofija te moć reflektivnog suđenja. odnos moralnosti i teologije. Nositelj kolegija: prof. utemeljenje odnosa prirode i slobode. govorni činovi i ilokucijska snaga. istinitosnouvjetne teorije značenja. kritika opisnih teorija imena. semantika i pragmatika – značenje. Russellova teorija opisa i njezini kritičari. umjetnosti i religije. Schellinga i Hegela. razmatranje s time povezanih filozofijskih problema kao što su doseg i mogućnost spoznaje. ali općevažećeg principa “nepredodređene svrhovitosti”. klasične filozofijske teorije umjetnosti. teorije subjektivnosti i utemeljenje ontologije. “svrhovitosti bez svrhe”). Cilj je kolegija dovesti do studentova usvajanja osnovnih znanja i tehnika neophodnih za ispravno tumačenje argumenata te za uspješno i utemeljeno samostalno argumentiranje (analiziranje i kritiziranje te obranu i opravdanje stavova) u raznim područjima praktičnog i teoretskog STRATEGIJE NEFORMALNOG ZAKLJUČIVANJA – KRITIČKO MIŠLJENJE 9 . dr. utemeljenje morala. upoznati ih s osnovnim suvremenim teorijama u okviru filozofije jezika te s izazovima s kojima se autori koji rade u okviru filozofije jezika susreću. termini za prirodne vrste i supstancije. značenje i teorija upotrebe. novo utemeljenje i preporod metafizike u Kantovoj trećoj kritici. odnos nužnosti i slobode (problem uzrokovanja). Nastavne su jedinice: značenjske činjenice i tradicionalne teorije značenja. sc. Dušan Dožudić. odnos prirodnog i povijesnog događanja. recepcija Kantove treće kritike kod njemačkih idealista (Kantovog pojma reflektivne. uzročno-povijesna teorija i izravna referencija.

Josip Talanga i prof. predikacija. Fizika (promjena. tehnika dijagramiranja i rekonstrukcija argumenta. te čitanje i analiza odabranih tekstova te dvojice antičkih filozofa u suvremenom (ili osuvremenjenom) hrvatskom prijevodu. Pritom je veći naglasak stavljen na Descartesove Meditacije te Lockeov Ogled o ljudskom razumu. Platonovi rani (aporetički) dijalozi. Psihologija (odnos duše i tijela. Nositelj kolegija: prof. pluralizam). indukcija. odnos duha i tijela. dr. sc. problem supstancije (monizam. nededuktivno zaključivanje. dualizam. Josip Talanga i prof. Cilj kolegija je upoznavanja s temeljnim pojmovima. Kolegij se sastoji od predavanja i seminarskog dijela u kojem studentice i studenti imaju priliku izlagati na zadanu temu te aktivno sudjelovati u diskusijama. Menon i paradoks istraživanja. sreća. Kolegij je koncipiran povijesno-problematski na način da se spomenuta pitanja razmatraju u okviru najznačajnijih filozofskih djela nastalih u ovom razdoblju. teologija). dijelovi duše. forma i materija. dr. uzroci. Pavel Gregorić. Suradnica: dr. (II) Aristotel. funkcionalizam). dokazi za Božju egzistenciju. sc. priroda. prisjećanje i besmrtnost duše. PLATON I ARISTOTEL Osnovni cilj kolegija jest pružiti uvid u ključna metafizička i epistemološka pitanja novovjekovne filozofije. silogistika). neformalne pogreške u zaključivanju. Nastavne su cjeline: jezik i argument. Nositelji kolegija: prof. akrasia. Nositelji kolegija: prof. U sklopu razmatranja racionalističke i empirističke tradicije (razum i iskustvo kao izvori spoznaje) na kolegiju se obrađuju i sljedeće teme: metodska skepsa. izvori pristranosti. teorija ideja. Logika (kategorije. struktura argumenta. Platonova kozmologija i fizika. sc. pravednost u duši i u državi. sposobnosti duše. Zvonimir Čuljak. Epistemologija (od osjetilnog zamjećivanja do uma). Dragana Sekulić. sc. sc. argumentima i teorijama dvojice najvećih filozofa u antici koji su presudno utjecali na daljnji razvoj zapadne filozofije. dr. kozmologija. dijalektika i eristika. Platonove analogije i mitovi. kauzalnost. homonimija. dr. Nakon uspješno položenog ispita. sc. dr. polazištima. politika). prosudbene heuristike. osnovni deduktivni zaključci i formalne pogreške. pitanje metode. Sokrat. teleologija. Suradnica: dr. OD DESCARTESA DO KANTA 10 . Metafizika (pojam metafizike. Pavel Gregorić. aktualnost i potencijalnost. Lovorka Mađarević. pitanje osobnog identiteta i dr. supstancija. elementi). Etika (najviše dobro. Plan kolegija: (I) Platon. očekuje se da će studentice i studenti moći samostalno uočavati i analizirati probleme koji se pojavljuju u kontekstu racionalističke i empirističke filozofije te ih tumačiti u svjetlu suvremenih filozofskih stajališta. sc. logička snaga i istinitost. vrline.djelovanja.

prvi princip kao nepokretni pokretač. analizirati argumente. autonomija. Nositelj kolegija: prof. problem s ostenzivnim definicijama. metodološke primjedbe i karakterizacija principa. problemi s osnovnim tezama augustinovske slike. sreća. dr. Pavel Gregorić. moralni zakon. problem slijeđenja pravila. problem imenovanja. problem vremena. Wittgenstein o augustinovskoj slici jezika. sc. sagledati pravce Teofrastove kritike Aristotelove i drugih metafizičkih teorija. činjenice i događaji. uvod u Teofrastovu Metafiziku. problemima i teorijama. Zvonimir Čuljak. Nositelj kolegija: prof. odnos spekulativnog i praktičnog uma. Cilj je kolegija upoznati studente s povijesno gledano najvažnijom knjigom Aristotelove Metafizike.Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim metafizičkim pojmovima. propozicije. a koju se smatra jednim od najznačajnijih djela suvremene filozofije. trajanje konkretnih pojedinačnosti kroz vrijeme. Nositelj kolegija: prof. problem univerzalija (realizam i nominalizam). problem privatnoga jezika. Cilj je kolegija dopuniti znanja studentica i studenata o Kantovoj moralnoj filozofiji stečena u okviru kolegija Etika 1. objasniti dijalektičku metodu. nužno i moguće. problemi Kripkeove interpretacije. Nakon uvodnih predavanja o osnovnim obilježjima Kantove deontološke etike te njezinome mjestu u cjelini Kantove kritičke filozofije i povijesti etike općenito. Suradnik: dr. sc. rad u kolegiju odvijat će se kroz studentska izlaganja i rasprave o pojedinim dijelovima i ključnim pojmovima Kritike praktičnog uma kao što su sloboda. Upoznati studente s Teofrastovom Metafizikom. probem uzrokovanja. staviti ih u kontekst onodobne filozofije. neopažljiva supstancija. opažljive supstancije. vrlina. METAFIZIKA 1 Cilj je kolegija pružiti studentima uvid u osnovne probleme kojima se bavi Ludwig Wittgenstein u svojoj knjizi Filozofijska istraživanja. Nastavne su jedinice: tradicionalne teorije značenja. konkretne pojedinačnosti (teorija svežnja. heteronomija. postulati KANTOVA ETIKA ARISTOTEL: METAFIZIKA XII I TEOFRAST: METAFIZIKA WITTGENSTEIN: FILOZOFIJSKA ISTRAŽIVANJA 11 . Kolegij je oblikovan tako da su u prvi plan stavljene suvremene rasprave i teorije. svojstvene značajke i metoda. sc. te ih upoznati s problemima interpretacija Wittgensteinova teksta kao i s njegovim značajem. Filip Grgić. Dušan Dožudić. analizirati argumente. dr. neopažljiva supstancija i antička astronomija. Dušan Dožudić. Suradnik: dr. razlike. Kripkeova interpretacija. kritika teleologije. Nastavne su jedinice: uvod u Aristotelovu Metafiziku XII. dr. sc. sc. teorija supstrata i aristotelovske supstancije). razgraničenje metafizike i priroda mislivih stvari. stanja stvari. Nastavne jedinice koje se na Metafizici 1 obrađuju su: priroda metafizike i različita shvaćanja metafizike. najviše dobro.

praktičnog uma. dužnost i dr. sc. 12 . dr. Nositelj kolegija: doc. nagnuća. Tomislav Bracanović.

općoj filozofiji znanosti i filozofiji posebnih znanosti. problem indukcije.unizg. responsibilistička epistemologija kreposti. teorija ispravne funkcije. izložiti i kritički ocijeniti glavne objašnjavalačke modele i istraživačke programe u društvenim znanostima. vezama filozofije znanosti i drugih filozofskih disciplina. Zvonimir Čuljak. zdravorazumska / pučka epistemologija). podučiti studente samostalnom analiziranju epistemoloških teorija i iznošenju argumenata i protuargumenata. Teme kojima će se posvetiti posebna pozornost jesu: procesni reliabilizam. realizmu i antirealizmu u filozofiji znanosti. u prvom redu epistemološke i metafizičke. Tomislav Bracanović. EPISTEMOLOGIJA 2 Cilj je kolegija mogućiti studentima uvid u glavne suvremene eksternalističke. falsifikacionizmu. Nositelj kolegija: doc. internalistički eksternalizam. cilj i struktura znanstvenog objašnjenja. u tipične. znanstvenim promjenama i revolucijama. dr. problemu indukcije. sc. Nastavne cjeline su: povijesni uvod u filozofiju znanosti i mjesto društvenih znanosti. Cilj je kolegija upoznati polaznice i polaznike sa specifičnostima predmeta. naturalizam.hr * 13 . Za potpunije informacije i eventualne promjene pogledati www. uvesti studente u metaepistemološku problematiku.Kolegiji diplomskog studija* FILOZOFIJA ZNANOSTI 1 Cilj kolegija je pružiti studentima i studenticama uvid u filozofska pitanja o naravi suvremene znanosti. te u najvažnije teorije i rješenja ovih pitanja i problema u okvirima suvremene filozofije znanosti. sc.hrstud. normativizam vs. metaepistemologija (znanstvena vs. reliabilistička epistemologija kreposti. te predstaviti glavne objašnjavalačke mehanizme metodološkog individualizma. naturalizam i indikatorski reliabilizam. konstrukcija teorije. razvoj znanosti. Suradnica: Ana Butković. Nositelj kolegija: prof. Posebna pozornost bit će posvećena filozofiji znanosti kao filozofskoj disciplini. naravi znanstvenog objašnjenja. ciljeva i metoda društvenih znanosti u odnosu na prirodne. dr. naturalizirana epistemologija. objašnjenja. zakoni i mehanizmi u društvenim znanostima. socijalna vs. FILOZOFIJA ZNANOSTI 2 Navedeni su skraćeni i djelomice modificirani opisi obveznih i izbornih kolegija na diplomskom studiju filozofije u akademskoj godini 2011/2012. probleme znanstvene metodologije i znanstvenog istraživanja općenito. naturalističke i socijalnoepistemološke teorije znanja i epistemičkog opravdanja. teorije znanstvenog objašnjenja i njihove slabosti. individualna epistemologija.

o događajima u vremenu. Primjena modalne logike. rasvijetliti filozofske pretpostavke suvremene kognitivne znanosti. prijelaznost. modalna logika prvoga reda MODALNA LOGIKA (LOGIKA 3) 14 . euklidskost). olakšati razumijevanje glavnih stajališta o odnosu uma prema tijelu kao i najvažnijih vrlina i slabosti tih stajališta. raspodijeljeno znanje. diskusijska logika (diskusijske pogodba i konjunkcija. elementi mehanizma u društvenim znanostima: ekvilibrij. posjedovanje značenja. odlučljivost. dr. metodološki holizam nasuprot metodološkom individualizmu: explanans i explanandum društvenih znanosti. elementi mehanizma u društvenim znanostima: koordinacija pojedinačnih djelovanja. FILOZOFIJA UMA I KOGNITIVNA ZNANOST Cilj je kolegija pružiti studentima uvid u osnovne pojmove i metode modalne logike. elementi mehanizma u društvenim znanostima: neintendirane posljedice. pitanje autonomizma/redukcionizma. specifični metodološki problemi pojedinih društvenih znanosti. pouzdanost i potpunost u iskaznoj modalnoj logici. različiti oblici modalnosti (znanje. refleksivnost. Nositelj kolegija: doc. intencionalnost. obvezatnost) i standardni modeli u iskaznoj modalnoj logici. dati im osnovnu povijesnu orijentaciju u razvoju modalne logike. K. normalni modalni sustavi (npr. pojmova i teorija filozofije uma od Aristotela do Rylea te od Rylea do suvremenih autora. u trećem se dijelu rasvjetljava veza između reprezentacijske teorije uma i kognitivne znanosti. epistemična logika (znanje i vjerovanje. Kolegij je podijeljen u tri dijela: u prvom se dijelu daje pregled najvžnijih povijesnih odgovora na navedeno pitanje. sc. opće znanje. T.postojanje specifičnih zakona društvenih znanosti. Nositelj kolegija: doc. Nastavne jedinice su: opća modalna logika – opći pojmovi nužnosti i mogućnosti. pokazati primjenu modalne logike na skupno i društveno zaključivanje uključujući i slučaj moguće nekonsistentnosti skupine koja zaključuje. moderna povijest modalne logike. simetričnost. dr. vrijeme. povijesni uvod.). pokazati moguću primjenu modalne logike na zaključivanje o znanju i vjerovanju. vjerovanje. logika nekonsistentnosti). B. elementi mehanizma u društvenim znanostima: racionalni izbor. Tomislav Janović. logika vremena (linearni poredak u vremenu). različiti oblici relacije dostupnosti (npr. svođenje modalnosti i razredi modela. o obvezatnosti. problema. u drugom se dijelu razmatraju suvremene inačice tih odgovora. S4. status qualia itd. Cilj je kolegija dati sažeti pregled glavnih tema. modalno istinitosno stablo. logičko sveznanje i nestandardni modeli). te kroz rad na izvornim tekstovima i kroz nastavne aktivnosti unaprijediti vještine filozofske analize i argumentacije u pismenom i usmenom obliku. S5). s osobitim obzirom na tipične probleme s kojima se suočava svaka fizikalistička koncepcija uma (svjesnost. Tomislav Janović. sc.

Suradnik: dr. mjesto slobode (Mill i načelo štete). dr. Cilj je kolegija proširiti i produbiti znanja stečena na kolegiju Metafizika 1. Nositelj kolegija: prof. problem moralnog znanja i moralnog opažanja. mogući svijet. sc. mjesto slobode (problemi s liberalizmom). Nositelj kolegija: prof. Lovorka Mađarević. opravdanje države. sc. “analitička metafizika” kao teorija uvjeta postojanja i istovjetnosti. ETIKA 2 Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim pojmovima i najvažnijim teorijama političke i pravne filozofije. prirodno stanje (Rousseau i anarhizam). moralni antirealizam (nekognitivizam). sc. Suradnik: dr. distribucija vlasništva (libertarijanizam i socijalizam). dr. Suradnice: dr. sc. Tvrtko Jolić. Suradnica: dr. i to prvenstveno kroz analizu i intepretaciju glavnih suvremenih metafizičkih teorija. slabost volje i moralna slabost. seminarskih izlaganja i provjera znanja (kolokvija). sc. kvazirealizam. dr. nužnost. Tomislav Bracanović. prirodno stanje (Hobbes i Locke). dr. mogućnost i kontingentnost. METAFIZIKA 2 Cilj je kolegija upoznati studentice i studente s glavnim metaetičkim teorijama i stajalištima te načinima metaetičke argumentacije. te ih osposobiti da razviju analitičke i kritičke vještine nužne za vođenje argumentirane rasprave o problemima politike i društva. relativizam. Rad u kolegiju sastojat će se od uvodnog predavanja. Josip Talanga. U uvodnom predavanju pružit će se pregled osnovnih stajališta suvremene metaetike. individualizam. tko treba vladati? (Platonova kritika demokracije). razlika između vrijednosnih i činjeničnih vjerovanja. POLITIČKA I PRAVNA FILOZOFIJA METODOLOGIJA ZNANSTVENOG RADA Cilj je kolegija upoznati studente i studentice s osnovnim elementima znanstvenoistraživačkog rada općenito. istovjetnost. pravednost i feminizam. partikularizam. deskriptivno i evaluativno značenje. mogući svjetovi. sc. dok će seminarska izlaganja biti posvećena sljedećim temama: moralni realizam. Teme: “deskriptivna metafizika” i struktura svijeta: filozofija tvari. sc. s metodama pretrage i analize bibliografskih 15 .(modeli i filozofijske pretpostavke i implikacije). distribucija vlasništva (Rawls o pravednosti). Srećko Kovač. utilitarizam. temeljne i izvedene pojedinačnosti (atomizam). Dušan Dožudić. sa specifičnostima humanističkih znanosti i filozofije kao zasebnog znanstvenog polja. Nastavne su cjeline: uvod u političku filozofiju. Nositelj kolegija: prof. kritike i osporavanja metafizike. redukcionizam u etici. internalizam i eksternalizam. Filip Grgić. Nositelj kolegija: doc. Dragana Sekulić i Slavenka Tokić. tko treba vladati? (oblici demokracije). primarne i sekundarne kakvoće. sc.

cilj. Nastavne su cjeline: znanstveni rad u humanističkim znanostima i filozofiji. struktura znanstvenog teksta (makrostruktura i mikrostruktura). epistemology – perceptions. sociobiologije i evolucijske psihologije. Nositelj kolegija: doc. Cilj je kolegija pružiti studentima i studenticama uvid u standardna filozofska pitanja o biologiji kao znanosti. FILOZOFIJA BIOLOGIJE Cilj ovog kolegija jest upoznavanje studenata sa filozofskom analizom pojma slobode volje. moralne i političke implikacije evolucijske psihologije. a dijelom u obliku praktičnog rada na odabranim tekstovima. Studenti bi trebali usvojiti razumijevanje nekoliko najvažnijih argumenata i filozofskih teorija o slobodi volje i slobodi djelovanja te implikacijama koje slijede kada se govori o odgovornosti za učinjena (ili neučinjena) djela. u njene metodološke. u kolegiju će se obrađivati sljedeće teme: problem jedinica selekcije. prigovori argumentima za kompatibilizam. razjasniti glavne pravce Humeova utjecaja na kasnije filozofe. u osnovne ideje sociobiologije i evolucijske psihologije. epistemološke i metafizičke aspekte. PROBLEM SLOBODNE VOLJE HUME: AN ENQUIRY CONCERNING HUMAN UNDERSTANDING Cilj je upoznati studente s jednim od ključnih djela novovjekovne filozofije. ideas. pitanje inteligentnog dizajna. dr. vrste i struktura znanstvenog objašnjenja. slobode djelatnosti. temeljni znanstvenoistraživački pojmovi. libertarijanske teorije slobode volje. modularnost uma. determinizma i s tim povezanim problemom odgovornosti. Nakon uvodnih predavanja o osnovnim problemima filozofije biologije te o naravi evolucijske teorije. moralna odgovornost. sc. Nastavne su cjeline: intuicije o slobodi volje. Nastavne su cjeline: on Hume’s life and work. sc. bibliografski izvori podataka (evaluativne i neevaluativne baze podataka). čvrsti determinizam. Davor Pećnjak. epistemology – demon- 16 . staviti ga u kontekst onodobnih filozofskih rasprava. ciljevi i postupci znanstvenog istraživanja. argumenti za inkompatibilizam.izvora te njihova ispravnog referiranja. dr. adaptacionizam. te s vještinama usmenog i pismenog izlaganja znanstvenih rezultata. političke filozofije i filozofije religije. te u implikacije teorije evolucije za klasične filozofske discipline poput etike. Nositelj kolegija: doc. povezati ga s Humeovim glavnim djelom (Treatise of Human Nature). Tomislav Bracanović. Tomislav Bracanović. Rad u kolegiju odvijat će se dijelom u obliku predavanja. Nastava će se odvijati kroz izlaganja i rasprave o odabranim tekstovima. sc. dr. impressions. Temeljito iščitati Humeov spis u izvorniku. argumenti za kompatibilizam. citiranje. Nositelj kolegija: doc. parafraziranje i pozivanje na izvore. prigovori argumentima za inkompatibilizam. vrste znanstvenih i stručnih tekstova. etika znanstvenog rada.

Petrić). uloga astrologije u renesansnom doživljaju svijeta i čovjeka od Hermana Dalmatina do Dudića i Dubrovčanina. s naglaskom na središnje filozofske pojmove i postavke u etici. prirodna filozofija i znanost (Bošković. sc. Nositelj kolegija: prof. Reljković. Pavel Gregorić. Andreis. stoička epistemologija: kataleptički utisak i kriterij istine. Cilj ovoga kolegija je upoznati studente s glavnim problemima i stajalištima vodećih filozofskih škola u razdoblju helenizma: stoičke. epikurovska fizika: atomi. Humanizam i renesansa: dubrovački humanističko-renesansni krug: Gučetić-Monaldi i estetička problematika. Epikurovska etika – ugoda i ataraxia. renesansni novoplatonizam (Dragišić. odmak. epikurovska psihologija: percepcija i mišljenje. (Marković. Pristup će biti uglavnom problemski. stoička logika ili filozofija jezika (stoička ili epikurovska). praznina. Erna Banić-Pajnić. Dvorniković. stoička etika: oikeiōisis i dužnosti. Nastavne su cjeline: uvod u helenističku filozofiju. Nastava filozofije i filozofijska terminologija u 17. Medo. stoička etika: vrline. metaphysics – critique of the idea of causation. Nositeljica kolegija: prof. POVIJEST HRVATSKE FILOZOFIJE 17 . Albert Bazala). HELENISTIČKA FILOZOFIJA Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim problemima i najznačajnijim predstavnicima hrvatske filozofije te s metodologijom hrvatske filozofske historiografije i načinima vrednovanja hrvatske filozofije u usporedbi sa svjetskim filozofskim zbivanjima. sc.. antički skepticizam: vrste i polazišta. Stay. Dorotić). Utemeljenje hermeneutike u humanizmu i reformaciji (Grbić-Vlačić). st. Arnold.strations. metaphysics – compatibilism concerning free will. Pavel Gregorić. Teme: Pitanje nacionalne filozofije (različite koncepcije: Franjo Marković. Bazala. renesansni aristotelizam od Mede do Dubrovčanina. psihologiji. stoička fizika: pneuma i determinizam. Modruški). Problem metode u filozofiji 17. Zimmermann. Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj filozofiji: uloga Isusovačkog reda u hrvatskoj filozofiji 18. st. Novija hrvatska filozofija do 1945. epikurovska epistemologija: percepcija i kriterij istine. metaphysics – miracles and immortality. (M. moralnofilozofijska problematika u humanističkorenesansnoj filozofiji (Marulić. habit.. Buđenje nacionalne svijesti i hrvatska filozofija 19. st. st. emocije i ataraxia. epikurovske i skeptičke. povratak izvornom Aristotelu i A. Rački). Rogačić). belief. pristanak i hēgēmonikon. filozofija i književnost (Kačić. dr. A. Nositelj kolegija: prof. dr. skeptičke strategije i modusi. epistemology – causation. Srednjovjekovno razdoblje (recepcija arapske filozofije i recepcija Aristotelove prirodne filozofije – Herman Dalmatin). (Kukuljević. dr. Hume on scepticism. Dominis i F. epistemologiji i filozofiji prirode. stoička psihologija: utisci. Hume’s critique of ideas of substance and personal identity. Vrančić). VukPavlović). proofs and probabilities. sc.

Estetika. Filozofija religije. Drugi dio obuhvaća treću godinu studija. Hermeneutika. (b) Povijest filozofije. ali su nužno organizirani u sljedeće predmetne skupine koje se periodički ponavljaju: (a) Logika. Naveden je skraćeni opis strukture poslijediplomskog doktorskog studija filozofije. Epistemologija. Za potpunije informacije i eventualne promjene pogledati www.Poslijediplomski doktorski studij* Poslijediplomski doktorski studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu podijeljen je na dva dijela. (b) sastavljaju tri pismena rada prema vlastitome izboru u konzultacijama s tutorima i pojedinim nastavnicima iz najmanje dva predmeta. (c) mentorske konzultacije i (a) izrada doktorskog rada.hr * 18 . svaki kolegij traje 16 školskih sati) čiji sadržaji variraju iz godine u godinu.hrstud. (e) provode specijalistička istraživanja vezana uz izradu doktorskog rada i drže dva izlaganja u nadseminaru o obrađenim temama. (d) sudjeluju u mentorskim konzultacijama vezanima uz izradu doktorskog rada. (c) Metafizika. Prvi dio studija obuhvaća prve dvije studijske godine (četiri semestra) tijekom kojih studenti: (a) pohađaju nastavu (predavanja i nadseminare) i polažu ispite iz šest predmeta. (c) sudjeluju u tutorskim i nastavničkim konzultacijama vezanima uz izradu pismenih sastavaka. Etika.unizg. Filozofija znanosti. Filozofija jezika. Filozofija uma i kognitivna znanost. a čini ga: (a) istraživanje vezano uz doktorski rad. Nastava koja se pohađa tijekom prve dvije godine studija organizirana je u obliku predavanja (tri kolegija po semestru. Politička i pravna filozofija.

Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu te je objavio više znanstvenih i stručnih članaka u hrvatskim i međunarodnim časopisima. kao znanstveni novak na znanstveno-istraživačkom projektu Evolucijski naturalizam i problem moralnog znanja. asistent Rođena 1979. Područja znanstvenog interesa su epistemologija i eksperimentalna filozofija. 19 . Studirao filozofiju i kroatologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. 1999). gdje diplomira (Plotinovo shvaćanje duše. Iste godine na Hrvatskim studijima upisuje Poslijediplomski doktorski studij iz filozofije (tema doktorskog rada: Problem znanja a priori u sporu između empirizma i racionalizma). metaetika. Na Hrvatskim studijima zaposlena je od 2010. Studirala filozofiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Rijeci gdje je i diplomirala 2004. u Rijeci. u Splitu. 2001) i doktorira (Filozofija biologije i evolucijsko objašnjenje morala. (Racionalnost i kontekst). ANA BUTKOVIĆ. primijenjena etika. filozofija znanosti i filozofija biologije.Članovi Odjela za filozofiju doc. 2002. 2003) i Bibliografija radova o hrvatskoj filozofiji (uredio zajedno s Alicom Bačeković. 2005). TOMISLAV BRACANOVIĆ Rođen 1973. boravi tri mjeseca na Konrad Lorenz Institute for Evolution and Cognition Research u Altenbergu (Austrija). Gadamer i filozofijska hermeneutika (uredio zajedno s Damirom Barbarićem. Član je više domaćih i međunarodnih filozofskih udruženja. Od 2008. Sudjelovala je na međunarodnim znanstvenim filozofskim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Na Hrvatskim studijima stalno zaposlen od 1998. Znanstveni interesi: etika. magistrira (Evolucijska epistemologija i problem hipotetičkog realizma. sc. a također ima objavljene znanstvene članke u hrvatskim i međunarodnim filozofskim časopisima. voditelj je znanstvenoistraživačkog projekta Evolucijski naturalizam i problem moralnog znanja koji se izvodi na Hrvatskim studijima. dr. Knjige: Evolucijska teorija i priroda morala (2007). 1998).

bio je zaposlen na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. prof. bio je stariji istraživač (Senior Research Fellow) na Humboldt–Universität u Berlinu. PAVEL GREGORIĆ Rođen 1972. Od 2007. dr. Knjige: Nastanak Boškovićeve filozofije prostora i vremena (Zagreb 1993). bio je mlađi istraživač (Junior Research Fellow) na Odjelu za filozofiju Central European University u Budimpešti. 2008–09. filozofija logike. Sudjelovao je u organiziranju brojnih domaćih konferencija. Područja interesa su mu epistemologija. Sudjelovao je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Vjerovanje.prof. Znanstveni interesi: filozofija jezika. Diplomirao filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. a od 2011. u Zagrebu. viši asistent Rođen 1981. sc. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. magistrirao u Centru za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu (Dubrovnik). sc. a doktorirao na Sveučilištu u Augsburgu (SR Njemačka). dr. Hypothesen und Phaenomene (Wuerzburg 1998). DUŠAN DOŽUDIĆ. god. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim konferencijama u Hrvatskoj i inozemstvu. dr. dr. god. Studirao filozofiju i sociologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu gdje je 2004. s temom Kontekstualna uvjetovanost referencije singularnih termina. diplomirao s temom Fregeovo načelo kontekstualnosti i doktorirao 2012. Objavio je nekoliko znanstvenih članaka iz filozofije jezika. Bio je suradnik ili voditelj na više znanstveno-istraživačkih projekata. radi na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studija. Prvi semestar ak. ZVONIMIR ČULJAK Rođen 1963. sc. do 2011. Zagreb 2003). a prvi semestar ak. 2005–06. Zagreb 2010). Spoznaja i interpretacija (uredio. metafizika. a trenutno je glavni istraživač na projektu Znanje i kontekst. povijest i filozofija znanosti. magistrirao (BPhil) i doktorirao (DPhil) na Sveučilištu u Oxfordu. Od 2000. opravdanje i znanje (uredio. suradnik je na znanstveno-istraživačkom projektu Znanje i kontekst (voditelj prof. stalno je zaposlen na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studija. epistemologija i metafizika. bio je član uredništva časopisa Prolegomena i bavi se prevođenjem filozofske literature s engleskog jezika. u Zagrebu. 20 . Zvonimir Čuljak). sc. Od 2006. u Virovitici.

Znanstveni interesi: antička filozofija. dr. Helenistička filozofija: Epikurovci. i to na Odjelu za filozofiju i Odjelu za komunikologiju. LOVORKA MAĐAREVIĆ. sudjelovao i izlagao na brojnim znanstvenim skupovima inozemstvu i u Hrvatskoj te je objavio veći broj znanstvenih i stručnih članaka u vodećim inozemnim časopisima. Iste godine upisuje poslijediplomski studij filozofije na Hrvatskim studijima. u Zagrebu. Član je više domaćih i međunarodnih filozofskih udruženja. skeptici (s Filipom Grgićem i Majom Hudoletnjak Grgić. dr. povijest i filozofija znanosti. etika i komunikacija. doc. zaposlena je na Hrvatskim studijima kao znanstveni novak u suradničkom zvanju asistenta. Podpredsjednik je Udruge za promicanje filozofije i član Hrvatskog interdisciplinarnog društva. TOMISLAV JANOVIĆ Rođen 1961. 2003) i Lukijan: Svjetonazori na dražbi (2002). Autorska knjiga: Aristotle on the Common Sense (Oxford. rana novovjekovna filozofija. sudjelovao na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima te surađivao na nekoliko znanstvenoistraživačkih projekata. viši asistent Rođena 1977. 2006). Angažirana je na znanstvenim projektima Recepcija odgojnoznanstvenih inovacija 21 . sc. sc. 1994). filozofija znanosti (osobito društvenih znanosti). Diplomu studija filozofije i pedagogije na Hrvatskim studijima i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stječe 2002.Organizirao je. Aristotelova Metafizika: Zbirka rasprava (s Filipom Grgićem. Godine 1986. Doktorirao je na Sveučilištu u Mainzu (Njemačka) s temom iz filozofije uma (Der implizite Bewußtseinsinhalt in der Phänomenologie und der analytischen Philosophie. Epiktet: Priručnik (2006). 2007). stoici. Objavio je više znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i inozemnim časopisima. u Zagrebu. Od 2004. a na istom fakultetu je magistrirao s temom iz filozofije znanosti (Evolucija i optimizacija: o nekim filozofskim aspektima teorije evolucije. Sudjelovao je u radu tri domaća i jednog inozemnog znanstvenog projekta. Radio je na Institutu za antropologiju u Zagrebu te na Sveučilištu u Zadru. filozofija uma. 2011). stalno je zaposlen na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Uredničke knjige: Teofrast: Metafizika (s Filipom Grgićem. Znanstveni interesi: filozofija uma. diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. a od 2009. 2005).

klasičnu filologiju i matematiku na Sveučilištu u Bonnu. Postdoktorski studij u Louvainu. 1973–1978. radi kao znanstveni novak na Odjelu za filozofiju Filozofskog Fakulteta u Zadru. Na studiju filozofije na Hrvatskim studijima predaje od 1997. U tom razdoblju pohađa poslijediplomski studij s područja logike i metodologije znanosti na Filozofskom Fakultetu u Ljubljani. godine u Zadru. te knjigu Opravdanje indukcije (1996). dr. Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te je objavila radove u časopisima Prolegomena i Filozofska istraživanja. 1989–2007. gdje 1996. predavala je na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. sc. gdje predaje kolegije Strategije neformalnog zaključivanja – kritičko mišljenje i Logiku 1. sc. istraživač na Sveučilištu u Augsburgu. Od 1984. habilitant Sveučilišta u Bonnu i istraživač na Sveučilištu Rutgers (SAD). a od 2008. gdje je vodio više znanstvenih projekata. do 1992. 1993–1994. Članica je uredništva časopisa Prolegomena i Udruge za promicanje filozofije. Znanstveni interesi: filozofija emocija i etika. Izvodi više filozofskih i pedagoških kolegija (u sklopu Odjela za izobrazbu nastavnika). završava Višu pedagošku školu na Filozofskom fakultetu u Zadru. istraživač i 2003–2004. Od 2005. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (Normativno i deskriptivno u zaključivanju). 1986–1987. 1985). gostujući profesor na Sveučilištu Rutgers. na istom fakultetu. 1996. Od 2008. gdje diplomira 1989. Sudjelovao je 22 . viši asistent Rođena 1963. prof. 1993. doktorira na temu Uloga emocija u moralu i stječe zvanje višeg asistenta. (Vremenska logika). Od 1989. Doktorira 2012. 2010. gdje i doktorira (Zukunftsurteile und Fatum. 1986–1987. 1978. Objavila je nekoliko stručnih članaka. godine. godine tajnica je Udruge za promicanje filozofije. magistrira (Suvremene teorije opravdanja indukcije). a stalno je zaposlen od 2008. asistent na katedri za antičku filozofiju Sveučilišta u Bonnu. Godine 1984. stalno zaposlen u Institutu za filozofiju u Zagrebu. gostujući profesor na Sveučilištu u Bonnu. JOSIP TALANGA Rođen 1953. studira filozofiju i sociologiju. Kao vanjski suradnik. godine kao asistent na Hrvatskim studijima. godine radi kao vanjski suradnik. DRAGANA SEKULIĆ. studira filozofiju. u Županji. dr.u hrvatskoj visokoj izobrazbi i Interkulturalna ishodišta pedagoške misli i odgojnog djelovanja u Hrvata. Pedagoškom fakultetu u Mariboru i na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

1989). 23 . objavio je sedam knjiga i brojne radove u domaćim i inozemnim publikacijama. Knjige (izbor): Uvod u etiku (1999). O tumačenju (priredio i preveo. Zukunftsurteile und Fatum (1986). Aristotel. Rogerius Iosephus Boscovich. 2002).na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Über das Gesetz der Kontinuität (priredio i preveo na njemački.

Diplomirao (1989). Phronesis. Francuskoj i Madžarskoj. SAD. dr. u Zagrebu.. 1984). 24 . Objavila je sedamdesetak znanstvenih radova te pet autorskih i šest uredničkih knjiga iz područja filozofije. Sekst Empirik: Obrisi pironizma. 1996). Ancient Philosophy. Usavršavao se i gostovao na sveučilištima u Velikoj Britaniji. zaposlena je u Institutu za filozofiju u Zagrebu gdje je bila voditeljica nekoliko znanstvenoistraživačkih projekata. 2008. predaje povijest hrvatske filozofije na studijima filozofije i kroatologije na Hrvatskim studijima. European Journal of Philosophy. Aristotel o nužnosti i slučaju. od 2009. sc. dr. Članica je Hrvatskog filozofskog društva i Odjela za filozofiju Matice hrvatske. Znanstveni interesi: starija hrvatska filozofija i filozofija humanizma i renesanse. Filozofija renesanse (uredila. u Zagrebu. Od 1992. 2003/2004. skepticizam) i metafizika.Vanjski suradnici (2011/2012) prof. International Philosophical Quarterly itd. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. [s P. ERNA BANIĆ-PAJNIĆ Rođena 1947. proveo je kao stipendist zaklade Fulbright na Odsjeku za filozofiju Sveučilišta Harvard. te nekoliko knjiga (Aristotel o istinitosti i lažnosti. Od 1970. zaposlen na Institutu za filozofiju u Zagrebu. sc. Istraživački interesi: antička filozofija (Aristotel. Gregorićem] Teofrast: Metafizika. Archiv für Geschichte der Philosophie. Petrićev put: Od kritike Aristotela do pobožne filozofije (2001). 2011). 1997. Platon: Menon. Studirala je filozofiju i francuski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirala (1976) i doktorirala (Uloga i značenje elemenata hermetičke filozofije u djelima hrvatskih renesansnih filozofa. Knjige (izbor): Duhovnopovijesna raskršća: Poruke renesansne filozofije (1991). 1993. FILIP GRGIĆ Rođen 1966. Od 1990. uključujući Pacific Philosophical Quarterly. prof. god. Sudjelovala je u organizaciji niza znanstvenih skupova te je bila glavna i odgovorna urednica časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine. Šk. magistrirao (1993) i doktorirao (1996) na Sveučilištu u Zagrebu. Objavio je mnoštvo članaka u filozofskim časopisima. 1997. u zvanju znanstvenog savjetnika.

SREĆKO KOVAČ Rođen u Zagrebu 1957. Od 2002. Kao vanjski suradnik na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studija izvodio je kolegije iz novovjekovne filozofije. Radi na Institutu za filozofiju (Zagreb) od 1986. magistrira (1997) i doktorira (2002).. Na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao je 1981. (Filozofski fakultet). sc. etike i političke filozofije..–2006. filozofija i sociologija). prof. Predaje (u prvome redu logiku) na Hrvatskim studijima od 1992. gdje diplomira (1990). 1992–1994. viši asistent Rođen 1978. sc. gdje je voditelj znanstvenih projekta (Logičke strukture i intencionalnost 2007. zaposlen je na Institutu za filozofiju u Zagrebu. doc.). sc. 2002) i doktorirao (Normativno utemeljenje međunarodne pravednosti. BiH. 1994–1997. Studirao filozofiju i kroatologiju na Hrvatskim studijima gdje je diplomirao (Rawlsov politički konstruktivizam..dr. Njegov sadašnji interes uključuje logiku vjerovanja i znanja. Studira filozofiju i opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. udžbenika Logika (8. (Fakultet političkih znanosti) i doktorirao 1992. Na studijskom je boravku na Sveučilištu u Kölnu 1989/1990. Znanstveno i stučno se usavršavao na Sveučilištu u Mainzu (2002) i Sveučilištu u Heidelbergu (20092010).–2012.). dr. gdje je trenutno angažiran kao viši asistent na znanstvenoistraživačkom projektu Pitanje slobode volje i problem svijesti. u Zagrebu. TVRTKO JOLIĆ. savjetnik u 25 . u Livnu.) i Logika kao ‘demonstrirana doktrina’ (1992. Objavio je oko četrdeset članaka u međunarodnim i hrvatskim časopisima i zbornicima. zaposlen u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. formalizaciju ontologije. dr. Autor je knjiga Logičko-filozofijski ogledi (2005. DAVOR PEĆNJAK Rođen 1963. Redovito nastupa na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. 2001. modalnosti i jezik 2002. 2010). magistrirao 1986. a 2004. logiku skupnoga odlučivanja i povijest logike.–2012 i na Sveučilištu u Osijeku.). izd. (Filozofski fakultet. Sudjelovao je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Logika.) i suautor (s B. Znanstveni interesi: politička filozofija. stručni boravak na Central European University u Budimpešti. Žarnićem) udžbenika Logička pitanja i postupci (2008. etika. 2004.

Biology and Philosophy. Tübingenu i Sarajevu. gdje je bio nastavnik na Odsjeku za filozofiju u periodu od 1975. Objavio je knjigu Making Sense of Heritability (Cambridge University Press. predaje i na Odjelu za filozofiju Sveučilišta u Zadru. prof. u Širokom Brijegu (Bosna i Hercegovina).Upravi za visoku naobrazbu u Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. 1989). Ethics. zaposlen kao znanstveni novak na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zadru. a također je sudjelovao na nizu znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. a potom na Sveučilištu Albert Ludwig u Freiburgu. gdje magistrira (1985) i doktorira (Verstehen und Nichtverstehen. Philosophy of Science. bio je na istraživačkom boravku na Center for Hellenic Studies u Washingtonu. Objavio je niz knjiga i brojne članke u hrvatskim i međunarodnim časopisima. zaposlen u Institutu za filozofiju u Zagrebu. 1999. Od 2000. Stalno je zaposlen u Institutu za filozofiju u Zagrebu od 2003. 1997–2001. Japanu i Engleskoj. Sada je redoviti profesor filozofije na Sveučilištu Lingnan u Hong Kongu. Od 1990. British Journal for the Philosophy of Science. do 1995. Knjiga: Aspekti osobnog identiteta (2006). na Filozofskom fakultetu u Rijeci (2001–2003) te na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (od 2002). Mainzu. sc. s posebnim naglaskom na teme o odnosu između znanosti i politike. sc. Studirao je filozofiju i germanistiku na Sveučilištu u Sarajevu (1978-1980). Vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu (1990–1991). Član je nekoliko znanstvenih udruženja iz područja filozofije. gdje vodi znanstvenoistraživački projekt Pitanje slobode volje i problem svijesti. Glavni interesi su mu filozofija znanosti i filozofija biologije. JURE ZOVKO Rođen 1957. Objavio je jednu knjigu i veći broj znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima radova. 2005) i članke u vodećim filozofskim časopisima kao što su Journal of Philosophy. prof. Zur Entstehung und Bedeutung der Schlegelschen hermeneutischen Kritik. Znanstveni 26 . Diplomirao i doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. dr. NEVEN SESARDIĆ Rođen u Beogradu 1949. Jedan je od utemeljitelja i dugogodišnji predavač na Hrvatskim studijima. dr. Predavao na sveučilištima u Sjedinjenim Državama. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u Beču.

vodi i međunarodni projekt o filozofiranju s djecom i mladima (Projekt Stohrenschule). 1992). Na studiju filozofije na Hrvatskim studijima predaje od 1992. Studirala je filozofiju. MARIE-ÉLISE ZOVKO Rođena 1959. engleski i njemački na Sveučilištu James Madison (Virginia. Filozofija i kultura (2009). prof. Friedrich Schlegel als Philosoph (2010). Wittgenstein. gdje je 1981. 1985) i doktorirala (Natur und Gott: Das wirkungsgeschichtliche Verhältnis Schellings und Baaders. filozofija platonizma. Objavila je brojne članke u hrvatskim i međunarodnim znanstvenim časopisima te nekoliko knjiga i zbornika radova. DAAD (Freie Universität Berlin / Universität Münster 2009). Od 1991. Na Sveučilištu Albert Ludwig u Freiburgu je magistrirala (Der Zeitbegriff bei Heidegger und Plotin. Platonism and Forms of Intelligence (uredila zajedno s Johnom Dillonom. te Humanities Center / Johns Hopkins University 2010-11. Phi kappa Phi Honour Society (1982-83). Gostujuća znanstvenica na Center for Hellenic Studies (Harvard University) 1999. sc. njemački idealizam. antička filozofija. diplomirala.interesi: hermeneutika. Član je više međunarodnih filozofskih udruženja i stalni član L’Institut international de philosophie iz Pariza. Knjige (izbor): Heideggerovo i Plotinovo poimanje vremena (1991). njemačka filozofija romantizma. 27 . Spinoza. religijske znanosti. Znanstveni interesi: antička filozofija. 2008). Friedrich-Naumann-Stiftung / Begabtenförderung (1984-89). SAD). zaposlena je u Institutu za filozofiju u Zagrebu gdje je vodila dva znanstvenoistraživačka projekta. Kant i njemački idealizam. Knjige (izbor): Ogledi o Platonu (2006). Dobitnica stipendija Fulbright (1981-82). u Ithaci (New York). Od 2006. Natur und Gott: Das wirkungsgeschichtliche Verhältnis Schellings und Baaders (1996). metafizika i filozofija uma. dr.

2011. priručnika.unizg. U nastavku se nalaze osnovne informacije o nekim filozofskim izdanjima Hrvatskih studija. ISBN 978-953-7823-04-7 MICHAEL J. uvoda u pojedine filozofske discipline i zbirki članaka) neophodne za kvalitetno izvođenje nastave. 348 str.hr JONATHAN WOLFF Uvod u političku filozofiju S engleskoga preveo Tvrtko Jolić [Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu] Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Za potpunije podatke pogledati www.Filozofska izdanja Odjel za filozofiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu veliku pozornost posvećuje izdavanju filozofske literature (udžbenika. LOUX Metafizika: Suvremen uvod S engleskoga preveo Zvonimir Čuljak [Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu] Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. 187 str.hrstud. 2010. 2011. 267 str. ISBN 978-953-6682-89-8 28 . ISBN 978-953-7823-03-0 WILLIAM G. LYCAN Filozofija jezika: Suvremen uvod S engleskoga preveo Dušan Dožudić [Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu] Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.

ISBN 978-953-6682-88-1 JONATHAN DANCY Uvod u suvremenu epistemologiju S engleskoga preveo Zvonimir Čuljak Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. 1999. 192 str. ISBN 953-96165-6-5 29 . ISBN JOSIP TALANGA Uvod u etiku Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. 2010.DAVID MCNAUGHTON Moralni pogled: Uvod u etiku S engleskoga preveo Tomislav Bracanović Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. 204 str. 218 str. ISBN 953-6682-31-1 ANTHONY O’HEAR Uvod u filozofiju znanosti S engleskoga preveli Tomislav Bracanović i Matej Sušnik Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. 234 str. 2007. ISBN 953-6682-10-9 BRIAN DAVIES Uvod u filozofiju religije S engleskoga preveli Tomislav Bracanović i Damir Buterin Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. 2001. 254 str. 1998.

344 str. ISBN 953-6682-56-7 30 . 2005. 2002. ISBN 953-6682-33-8 SUSAN HAACK Filozofija logikâ S engleskoga preveo Zvonimir Čuljak Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. 192 str. 2001. ISBN 953-6682-24-9 EDO PIVČEVIĆ Što je istina? S engleskoga preveo Tomislav Bracanović Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.MARINKO ŠIŠAK (ur. 306 str. Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.) Hrvatska filozofija I.

Claudia Reitinger [Theories of rights & the identity of future people]. Dušan Dožudić [The metalinguistic view of identity statements]. identity. 12-14. Alexa Zellentin [Historical emissions & rectificatory justice]. Filip Grgić [Temporal parts and the ‘no-change’ objection]. Harald Berger [The concept of identity in late medieval nominalism] Tomislav Bracanović [The moral self and its brain: the case of deontology]. U nastavku se nalazi popis jednog dijela filozofskih skupova održanih tijekom posljednjih šest godina na kojima su sudjelovali mnogobrojni domaći i strani stručnjaci. Udo Thiel [Enlightenment conceptions of personal identity].hr]. Tvrtko Jolić [Group identity and responsibility]. u suradnji s Udrugom za promicanje filozofije. Lukas Meyer [The identity of past and future people]. Više podataka može se pronaći na mrežnim stranicama Udruge za promicanje filozofije [www. IDENTITY IN THE CONTEXT OF THEORETICAL AND PRACTICAL PHILOSOPHY Dubrovnik. 04.Znanstveni skupovi Hrvatski studiji. 2012. Zvonimir Čuljak [Responsibilism and the identity of cognitive character]. ali i drugim ustanovama. SUDJELOVALI: 31 . and applied ethics]. okrugle stolove i predstavljanja knjiga. predavanja. Barbara Reiter [Identity. Ana Butković [Naturalistic account of rational intuition]. Harald Stelzer [Why should I care for you? Identity and moral obligation in the context of universalism and particularism]. Nora Kreft [Personal identity in Plato’s Theaetetus] Lovorka Mađarević [What does love reveal about our identity]. organiziraju redovite znanstvene skupove.upf. autonomy and contingency]. Amelie Stuart [Do we need to know the identity of the poor for a duty to help?]. Tomislav Janović [Personhood.

Peter Singer [Global poverty: what are our obligations?]. Borut Cerkovnik [Language of empirical experience]. Tomislav Janović [‘Joint criminal enterprise’ and collective responsibility: some philosophical implications of international justice]. Márta Ujvári [Kinds and continuants with modal features]. Cecilia Nardini. J. Mamode.ZAGREB APPLIED ETHICS CONFERENCE Zagreb. M. K. 16-18. Elvio Baccarini [Cultural diversity. R. W. Dor. Massey. Darko Polšek. Snježana Prijić-Samaržija [Contraception: natural. Zuidema. F. Pascalev. M. S. Neven Petrović [Killing the innocent: the case of September 11]. K. Tomislav Bracanović [Darwinian considerations and applied ethics]. probability and the precautionary paradox]. [Procreative liberty: what kind of liberty and right is it?]. METAPHYSICS. W. Radim Belohrad. N. Dušan Dožudić [Names. Loven. persons and respect for humanity: a Kantian look at the permissibility of organ commerce and donation]. Peter Sýkora [Importance of an active role of research community in biopolicy formation process: the case study of hesc policy in czech republic and slovakia]. 06. 2010. Sterckx. Aleksandar Pavković [The right to secede: do we really need it?]. Weimar [New classification of ELPAT for living organ donation]. E. LANGUAGE AND MORALITY SUDJELOVALI: Zagreb. Neven Sesardić [Philosophers in politics: when reason goes on holiday]. Daniela Cutas [Can / should fathers be parents too? on shared postseparation parenting]. 1-3. [The role of the new science of morality in resolving ethical issues]. Christopher Wareham [Applying the precautionary principle to synthetic biology: deliberation. descriptions. Lennerling. (im)moral]. Adrian Kuzniar [Metaethical internalism and moral realism]. Goran Švob [Moore’s proof of an external world]. medical ethics. 2011. Lina Papadaki [Bodies. F. Johnson. democracy]. C. A. Tadeusz Ciecierski [Demonstrating procedures and demonstrata]. Sandu Frunza [The need for a model of social responsibility in the public health system of romania]. 12. Juraj Hvorecký [Embodiment and emotions]. Van Assche. A. predicates]. Zbigniew Szawarski [The social roots of applied ethics]. C. artificial. Jovan Babić [Applying ethics – some preliminary remarks]. Tomislav Janović [The concept of SUDJELOVALI: 32 . Frunza.

Boran Berčić [Zašto Humeov jaz između ‘jest’ i ‘treba’ ostaje otvoren?]. Davor Pećnjak [Free will. Kenan Šljivo [Značaj Humeove analize kauzalnosti]. Monica Jitareanu [Phenomenalism reconsidered]. compatibilism. Luca Malatesti. Dina Babushkina [Desire and moral motivation]. The case of colors]. Snježana Prijić-Samaržija [David Hume i epistemologija svjedočanstva]. Mohammad Saeedimehr [Necessity and apriority: an examination of the equivalency thesis]. incompatibilism. and chaos theory]. Tomislav Bracanović [David Hume i John Arbuthnot]. concepts and scientific practices: a biosemiotic perspective]. Tomislav Bracanović [Morality as a biological trait]. 2009. mozaik i odvojivost patke od labuda]. Mladen Domazet [It’s that unstable thing over there: the law-constitutive understanding of quantum objects]. Luis Fernández Moreno [A version of descriptivism on substance terms]. Diana Popescu [Moore’s paradox and non-cognitivism: a defense].person and the normativist fallacy]. Mladen Domazet [Hume. 12. Miljenka Kuhar [Intelektualna autonomija i vjerovanje]. SUDJELOVALI: 33 . Josip Talanga [Humeova imaginacija u povijesnom kontekstu]. 10-11. DAVID HUME U POVIJESNOM I SUVREMENOM KONTEKSTU Zagreb. Gerald Vision [Conscious properties and their realizers]. Marco Annoni [Words. Nenad Smokrović [Logical consequence and rationality]. Filip Čeč [Hume i Strawson o moralnoj odgovornosti]. Panda [Language and morality: a searlean thesis on communicative ethics]. Dragana Sekulić [Razum i osjećaji: o vezi teoretske i praktične racionalnosti]. John McMillan [Psychopathy at the interface between philosophy and psychiatry]. Giorgio Lando [Lewis on fundamentality and composition]. Piotr Makowski [A question of ontology in ethics]. Davor Pećnjak [Sloboda volje i uzročnost]. Ranjan K. Andrea Borghini. Mcdonald [Metaphysical minimalism]. Olga Markič [Ethics: a neurophilosophical framework]. Marián Zouhar [Are there directly referring non-rigid designators?]. Josip Vrban [Different notions of logical consequence]. Arto Laitinen [Searle on metaphysics. Olga Ramirez Calle [A three fold model of conceptual application: the case of ethics]. Sanna Hirvonen [Perspective dependence]. Matej Sušnik [Hjumovski model motivacije]. Elvio Baccarini [David Hume o samoubojstvu]. language and morality]. Giuseppe Cascione [Philosophy of language between description and Erlebnis. Tomislav Janović [Hume i Gurwitsch o jedinstvu i neprekinutosti objekata percepcije]. Fritz J.

11. Smith [‘The thought hidden in the body’: Descartes on language and animals]. Tadeusz Ciecierski [Russell on indexicality]. Mircea Cucu [Challenging Russell’s neutral monism]. 2007. 21-23. 24-26. Andrei Marasoiu [Do genuinely proper names carry an ontological commitment?]. Dušan Dožudić [Referential descriptions: a case against Russell]. Boris Hennig [The immaterial substance]. Alan Gabbey [The Cartesian forces of body and mind]. Josip Talanga [Imagi- SUDJELOVALI: 34 . Sam Coleman [Russell on matter and mind]. Olivia Chevalier [The Cartesian notion(s) of infinity as anticipations of its contemporary understanding: philosophy and mathematics]. Peter Glombicek [Descartes’ concept of common sense]. Justin E. Husserl. Monica Jitareanu [Russell’s act-object model of sensation and its relevance for contemporary issues in the philosphy of perception]. and the historical philosophy of matematics]. Andrew Rebera [Singular terms and the Gray’s Elegy argument]. 2008. Arhat Virdi [The slingshot and Russell’s descriptions]. Guo Peng [Referential uncertainty of proper names – What Russell tries to say via ‘Socrates’]. Stefano Predelli [Russell’s On Denoting and the man with the martini]. AhtiVeikko Pietarinen [The butterfly effect? The reception of the Principles of Mathematics by the pragmatist philosophers].PERSPECTIVES ON RUSSELL Zagreb. Chikara Sasaki [Descartes. Bojan Borstner [Russell on bundles. Pierdaniele Giaretta [The knowability paradox from the Russellian perspective]. Georg Schiemer [The early reception of Russell’s ramified type theory]. particulars. Holger Leerhoff [Matter and mind in Russell’s neutral monism]. with some applications]. H. Jiři Raclavsky [Russell’s propositional functions viewed as Tichy’s constructions]. Olga Markič [Russell’s neutral monism]. and complexes]. Ofra Rechter [Quantification dependence and Kantian intuition in Russell’s Principles of Mathematics]. Borut Cerkovnik [Conceptions of analysis in Russell’s and early Wittgenstein’s philosophy]. DESCARTES AND CONTEMPORARY PHILOSOPHY SUDJELOVALI: Samobor. Goran Švob [Leibniz and Russell: Begriffsschrift]. 05. Anssi Korhonen [Russell’s early metaphysics of truth. David Kovacs [Image as datum and as symbol in Russell’s 1921 theory of memory].

Elvio Baccarini [Enforcement of morality]. Mill’s thought]. Daniel Muñoz-Hutchinson [Descartes and the cartesian model of introspection]. Ksenija Puškarić [The argument from religious experience]. S. Adam J. Michael V. Gabor Ronai [Anti-Cartesian first person authority: is it possible from the third person point of view?]. Mill and the future of liberalism]. Agnieszka Nogal [Individual freedom and political community in J. Carole Talon-Huggon [‘Treating passions as a physician’: novelty. Mariana Szapuova [John Stuart Mill’s liberal feminism: its legacy and current criticism]. Lenka Bohunická [The humanistic dimension of Mill’s utilitarian ethical paradigm]. Tom Vinci [Descartes and contemporary epistemology]. Mill and the idea of civil disobedience]. 2006. Judit Szalai [Are there psychophysical laws in Descartes?]. Carnap)]. Darko Polšek [Medical assistance in reproduction and bioethical principles derrived from Mill’s On Liberty]. Raffaella De Rosa [Descartes on qualia]. topicality of Descartes’ Traite des passions]. Jovan Babić [Self-regarding / other-regarding actions: some remarks]. S. 8-9. Griffin [Knowledge and the Cartesian circle]. 05. Zoran Kurelić [What can we learn from Mill’s concept of nationality?]. Christoph Schmidt-Petri [Mill’s qualitative utilitarianism]. Chmielewski [J. Mladen Domazet [Descartes in entanglement]. ambiguity. SUDJELOVALI: 35 . Jana Miedzgová [Utilitarian interpretation of moral subject]. JOHN STUART MILL AND HIS PHILOSOPHICAL LEGACY Samobor. Esther Ramharter [‘I thought: are we now back with John Stuart Mill?’ (R.nation in early modern philosophy]. S. Nebojša Zelić [J. Piergorgio Donatelli [Mill’s culture of the self]. Nenad Cekić [John Stuart Mill and Richard Hare: Utilitarianism without principle of utility?].

njegovanja visokih uredničkih standarda i kvalitetnog recenzijskog postupka postigao je i visoku razinu međunarodne prepoznatljivosti. International Bibliography of Periodical Literature in the Humanities and Social Sciences. dok je gotovo stotinu stručnjaka iz hrvatske i inozemstva surađivalo u časopisu u svojstvu anonimnih recenzenata. Prilozi objavljeni u časopisu referiraju se u bibliografskim bazama podataka Arts & Humanities Citation Index. Časopis objavljuje članke iz svih područja suvremene filozofije.hr 36 . The Philosopher’s Index i Scopus. Naročita pozornost posvećuje se razmjeni ideja između filozofa različitih teoretskih orijentacija i interdisciplinarnom istraživanju međusobnog odnosa filozofije. Humanities International Index. njemačkom i hrvatskom jeziku. obrazovanja i sporta. Prolegomena Online http://hrcak. International Bibliography of Book Reviews of Scholarly Literature in the Humanities and Social Sciences. Current Contents / Arts & Humanities.srce. U deset godina svog postojanja časopis Prolegomena uspio se profilirati kao jedan od vodećih hrvatskih filozofskih časopisa. a zbog redovitosti izlaženja. kao i članke o povijesti filozofije. U dosadašnjih dvadeset brojeva časopisa svoje je radove objavilo gotovo 150 hrvatskih i inozemnih suradnika.upf. društvenih i prirodnih znanosti. Prolegomena izlazi dva puta godišnje te donosi znanstvene i stručne članke na engleskom.Prolegomena – časopis za filozofiju Časopis za filozofiju Prolegomena izdaju Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i Udruga za promicanje filozofije uz financijsku potporu Ministarstva znanosti. Dietrich’s Index Philosophicus.hr/prolegomena http://prolegomena. posebice one koji nastoje oko povezivanja povijesnog pristupa i trenutnih filozofskih kretanja.

godine studentice i studenti filozofije Hrvatskih studija izdaju Scopus – danas jedan od najdugovječnijih studentskih časopisa u Hrvatskoj u kojemu su svoje prve filozofske korake napravili i mnogi današnji nastavnici na raznim studijima filozofije u Hrvatskoj. kao što su studentski filozofski simpoziji. Pojam vremena u filozofiji (2004). 37 . ali i mnogi etablirani filozofi iz Hrvatske i inozemstva: Rasprave u-i-o filozofiji (2010). Od 1996. Episteme u grčkoj filozofiji (2003). broj i misao u suvremenoj filozofiji (2002). Do sada su održani sljedeći simpoziji na kojima su sa svojim izlaganjima sudjelovali brojni studenti filozofije Hrvatskih studija i ostalih visokih učilišta u Hrvatskoj. Metateorija i normativnost u suvremenoj etici (2001). Riječ. Dokazi u filozofiji i znanosti (2006). okrugli stolovi i radionice. Pitanja i odgovori suvremene filozofije (1997). već preko petnaest godina organiziraju različite izvannastavne filozofske aktivnosti. Što je znanje? (1998). okupljeni u Udrugu studenata filozofije Scopus.Studentske aktivnosti Studentice i studenti filozofije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatske filozofske polemike (1999).

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Mnogi su zaposleni na visokoškolskim i znanstvenim ustanovama kao što su Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i. naše brojne završene studentice i završeni studenti filozofije danas rade kao nastavnici filozofije. logike i etike. medijskim i drugim srodnim organizacijama i ustanovama (nakon samo preddiplomskog studija) odnosno (nakon diplomskog. u udrugama civilnoga društva poput Centra za mirovne studije. Ministarstvo znanosti. kulturnim. a nakon poslijediplomskog studija u znanstvenoistraživačkim ustanovama na znanstvenim projektima iz filozofije. obrazovanja i sporta i Sabor Republike Hrvatske. I doista. sam Odjel za filozofiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. iz srodnih znanstvenih polja te iz interdisciplinarnih znanstvenoistraživačkih područja. Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. dakako.Gdje rade naši diplomirani filozofi? Diplomskim studijem filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu stječu se znanja koja imaju primjenu u upravnim. logike i etike u srednjim školama. Završetkom diplomskog studija (nastavnog smjera) studenti mogu raditi u srednjoškolskim obrazovnim ustanovama kao nastavnici filozofije. American College of Management and Technology u Dubrovniku. u medijskim kućama poput Hrvatske radiotelevizije i raznih dnevnih novina. Odjel za filozofiju Sveučilišta u Zadru. te u brojnim izdavačkim kućama. Institut za filozofiju u Zagrebu. a osobito nakon poslijediplomskog studija) znanja koja imaju široku stručnu i znanstvenu primjenu. mnogi naši završeni studenti našli su zaposlenja u različitim državnim ustanovama kao što su Nacionalna i sveučilišna knjižnica. u kulturnim organizacijama poput Matice hrvatske. 38 . Pored navedenoga.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful