dalmirj

S Y R I A
U SVOJOJ VJERI, NA TU\OJ ZEMLJI

REUTERS

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

38 DR. MICHAEL HALTZEL: IMA 12 BOSANSKI D@IHAD U SIRIJI 26 ROMEO ZELENIKA, S DRUGE STRANE ZAKONA LI NADE ZA BiH U SVOJOJ VJERI, NA TU\OJ ZEMLJI
Kada su u prvim godinama rata u BiH stigli prvi mud`ahedini iz arapskih zemalja, lokalne su im vlasti nakon `enidbe s Bosankama darivale ku}e i imanja izbjeglih Srba ili Hrvata; dvije decenije kasnije sljedbenici njihovog selefijskog u~enja iz BiH odlaze na sirijska rati{ta, gdje u oslobo|enim ku}ama Sirijaca zapo~inju novi `ivot, po strogim {erijatskim pravilima

GRIJESI [EFA MOSTARSKOG ZATVORA

Inspektori Federalne uprave policije i agenti OSA-e, koji su mjesecima pratili bra}u MATU i BLAGU [IMI]A iz Gruda, bili su zate~eni kada su otkrili da je njihov tajni ortak ROMEO ZELENIKA, dugogodi{nji direktor KPZ-a Mostar: protiv Zelenike je Tu`iteljstvu BiH sredinom augusta podnesena kaznena prijava, koja bi uskoro mogla biti dopunjena novim, jo{ {okantnijim detaljima

BOSNI I HERCEGOVINI TREBAJU NOVI AKTERI NA POLITI^KOJ SCENI

Jedan od vode}ih stru~njaka u Centru za transatlantske odnose pri Univerzitetu Johns Hopkins u Washingtonu i biv{i dugogodi{nji savjetnik ameri~kog potpredsjednika JOEA BIDENA, istori~ar dr. MICHAEL HALTZEL za SB govori o aktuelnim problemima u BiH i perspektivama dr`ave na evropskom putu

16 IZNEVJERENA OBE]ANJA
LAGUMD@IJIN NEPO[TENI ISTUP U EMISIJI PO[TENO

30 MINISTAR ZA VJE[ANJE
ZA [TA JE KRIV [AROVI]
MIRKO [AROVI], ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vije}u ministara BiH, za na{ list govori {ta se krije iza Dodikovog izri~itog zahtjeva za njegovu smjenu, obja{njava zbog ~ega je za BiH katastrofalan potez Italijanima predati srednju Drinu, o ~emu su se krajem pro{le nedjelje dogovorili lideri SNSD-a i SDP-a MILORAD DODIK i ZLATKO LAGUMD@IJA
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

I tri godine nakon preuzimanja vlasti, izostanak obe}anih promjena Lagumd`ija poku{ava opravdati nepovoljnim naslije|em svojih prethodnika; Slobodna Bosna otkriva kakvo je stvarno stanje SDPova vlast zatekla u dva najva`nija sektora cestogradnji i energetici

20 AFERA BOSNALIJEK
RJE[ENJA NEMA NI ZA LIJEKA
Kompromisno rje{enje oko izbora Nadzornog odbora i Uprave Bosnalijeka nije mogu}e 34 ako se zna da su nelegitimni i nelegalni ~lanovi Komisije za vrijednosne papire FBiH upravljanje tom kompanijom u stopostotnom kapacitetu ustupili Hadenu SA, koji posjeduje manje od 30 procenata vlasni{tva dioni~kog kapitala! Jedina misija premijera Nermina Nik{i}a je osigurati legitimitet Komisiji koja je u sada{njem sastavu jedini garant legalizacije Hadenovog samoupravlja~kog pira u Bosnalijeku

Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]

S OVE STRANE DINARE

ZORAN MILANOVI] U BiH
U dva dana premijer Republike Hrvatske ZORAN MILANOVI] je posjetio podru~ja op{tina Livno, Tomislavgrad, Prozor/Rama, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf/Uskoplje i Kakanj; njegova posjeta na{oj dr`avi nema veze sa popisom stanovni{tva, ali ima sa problemima i skrbni{tvom nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, {to je, kako je rekao, njegova i ustavna i moralna obaveza

Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
OPASNA KRIVINA ULIJEVO

SKUPA VOZILA, SLUBENA I PRIVATNA PUTOVANJA

SIPA zapo~ela kontrolu sumnjivih poslovnih transakcija JP Autocesta Federacije BiH

Inspektori Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) u ponedeljak 7. oktobra upali su u Javno preduze}e Autoceste Federacije BiH radi izuzimanja dokumentacije kako bi se provjerili navodi o zloupotrebama, korupciji i drugim krivi~nim djelima koja se stavljaju na teret rukovodstva. Direktor JU Autoceste FBiH Ensad Kari} s razlogom je zabrinut, s obzirom da njegova politi~ka partija SDP suvereno i (ne)zakonito vlada i njime i firmom na ~ijem je ~elu. Naime, ministri u Vladi FBiH u vi{e navrata od premijera Nermina Nik{i}a bezuspje{no su tra`ili odgovor na pitanje za{to nikada nije imenovan Nadzorni odbor Autocesta FBiH, kao zakonom institucionaliziran kontrolor rada uprave Autocesta FBiH. Umjesto Nadzornog odbora, odluke koje je donosilo rukovodstvo Autocesta FBiH na ~elu sa Kari}em svojim potpisom pokrivao je SDP-ov ministar prometa i komunikacija Enver Bijedi}. Za nadati se da }e istraga SIPA-e dati odgovor na neodgovorene upite pojedinih ministara Vlade FBiH. (M.F.)

Direktor SIPA-e Goran Zubac na raspolaganju ima pet luksuznih automobila, koje samo on smije voziti
TEROR I DIKTATURA
Dok direktor Goran Zubac na raspolaganju ima skupocjeni vozni park, inspektori SIPA-e koriste vozila stara sedam-osam godina

Ensad Kari}

Direktor Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) Goran Zubac u voznom parku ima ~ak pet luksuznih automobila, koje mo`e koristiti samo on, bez obzira da li je na poslu, slu`benom putovanju, ili godi{njem odmoru. Pored najnovijeg BMW-ovog terenca koji je nabavio proljetos (automobil je pla}en 140.000 KM), direktor Zubac se, ovisno o prilikama, vozi u Touaregu, Tiguanu, Audiju A6 i Volvu, dok inspektori SIPA-e na raspolaganju imaju vozila ~ija je posljednja nabavka izvr{ena 2008. No, ~injenica da se sve njegove kolege voze u automobilima ~ija je prosje~na starost sedam-osam godina nije utjecala da Zubac promijeni raniju odluku - da najskuplja i najnovija vozila pripadaju isklju~ivo direktoru. Dok je Goran Zubac bio na godi{njem odmoru (otputovao je u slu`benom BMW-u), iz gara`e SIPA-e su misteriozno nestali Touareg i Tiguan. Automobili su vra}eni kada se s odmora vratio i direktor. I mada su tro{kovi odr`avanja pet skupocjenih vozila ionako iznimno visoki, Goran Zubac je naredio kompletno farbanje Touarega i Audija A6, koje je ko{talo vi{e od 9.000 KM. Automobil Touareg je ofarban zbog o{te}enja koje je Zubac napravio kada je i{ao privatnim poslom u

Beograd, dok mu se kod Audija A6 nije svidjela boja. Vozilo je, naime, SIPA-i donirala Europska policijska misija, ali je direktoru smetala plava boja, pa je tra`io da se ofarba u crnu. O~ekivano, ako se zna da je Goran Zubac, u pore|enju sa svojim prethodnicima, barem trostruko uve}ao tro{kove reprezentacije. Istodobno je najbli`im suradnicima, uklju~uju}i i zamjenika direktora Marka Dominkovi}a, ograni~io izdatke. U nepune dvije godine direktorskog mandata Goran Zubac nije propustio niti jedan poziv za sudjelovanje na konferencijama, seminarima i raznoraznim skupovima diljem svijeta. Kako, me|utim, govori samo srpski jezik, u njegovoj pratnji naj~e{}e putuje glasnogovornica SIPA-e Kristina Jozi}, koja je i sama vje{to iskoristila povjerenje direktora. Glasnogovornica Jozi} je tako u septembru putovala u Ju`noafri~ku Republiku, na petodnevnu konferenciju pod nazivom Globalno osna`ivanje `ena u policiji. Premda je na web strani SIPA-e objavljeno da su policijske slu`benice te policijske agencije sudjelovale na Konferenciji Me|unarodne udruge `ena policajaca, u ju`noafri~ki grad Durban putovala je samo jedna - Kristina Jozi}. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

SVE JE STALO, SAMO INVESTICIJE RASTU

Trkom i etnjom protiv karcinoma dojke

Za samo godinu dana investicije Izraela u RS pove}ane za 2.000 posto!

U Banjoj Luci, 7. oktobra, odr`ana je tradicionalna manifestacija Dan Izraela posve}ena ja~anju prijateljskih, poslovnih, turisti~kih, kulturnih veza Republike Srpske i Izraela. Centralna li~nost manifestacije bio je Arie Livne, dugogodi{nji {ef predstavni{tva RS-a u Jerusalemu. U svom govoru, Livne je posebno naglasio zna~aj izraelskih investicija koje su tokom 2012. godine pove}ane za 2.000 posto, kao i 100-postotno pove}anje broja izraelskih turista koji su posjetili RS. Naime, u 2011. godini u RS-u nije registrirana ni jedna investicija iz Izraela, a godinu kasnije registrirano je ulaganje jednog izraelskog investitora vrijedno 2.000 KM! U 2011. godini, RS je posjetilo 46 turista iz Izraela, a godinu kasnije ~ak 98, {to je pove}anje od preko 100 posto! (M.A.)

Arie Livne

10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SVILEN GAJTAN RASTE, GORAN SVILANOVI] I HIDAJET BI[^EVI]

Pi{e: SENAD AVDI]

Milion se konferencija, na kojima su se neuki novinari iz regije, u organizaciji meunarodnih sponzora obuavali, trenirali za profesionalno, objektivno, neostraeno i nepristrasno izvjetavanje o ratnim strahotama, razni outreach programi, workshop radionice (koje je jedno vrijeme u Haagu koordinirala i usmjeravala reena povratnica u Politici Ljiljana Smajlovi)... za lokalne novinarske debile organiziralo, plaalo debelim parama
ok sam bio na ~elu Pakta za stabilnost, nikako nismo uspeli da shvatimo gde odlazi novac za medije. Mislim da to ima veze sa tim {to je moj prethodnik Bodo Hombach posle Pakta za stabilnost postao direktor WAZ-a, kazao je Erhard Busek, jedan od osniva~a Pakta za stabilnost i biv{i vicekancelar Austrije tokom sudjelovanja na dvodnevnom okruglom stolu koji je ove nedjelje u Sarajevu organizirao Medijski forum u Jugoisto~noj Evropi. Taj dvodnevni `urnalisti~koturisti~ko-gastronomski piknik odr`an je a da nijedan ozbiljan, profesijom okupiran i tr`i{tem uvjetovan medij u regiji to nije registrirao. Uprkos, glede i unato~ ~injenici

kolegom/partnerom Politika objavila dan-dva nakon {to je, voljom novih vlasnika, ne znam ta~no kojih, smijenjen vi{egodi{nji glavni urednik Dragan Bujo{evi}, a na njegovo mjesto postavljena/vra}ena stara majka Jevrosima srpskog novinarstva Ljiljana Smajlovi}Ugrica. apitanost Erharda Buseka, gdje su oti{li novci za medije, mo`e biti izraz ozbiljne, iskrene zabrinutosti, ali nije. Gdje su zapravo oti{le, spi~kane, rasute mnogo ve}e pare, ozbiljniji finansijski resursi derivirani iz planetarnog pomiriteljskog projekta

Gdje su, pita se umirovljeni evropski diplomata E medijima u reginu? Na besmislenim konferencija
{to je okupio stotinjak uglednih, dokazanih uvodni~ara, raznoraznih dokazanih eksperata-turista sa {ireg prostora onoga {to se prigodno, geopoliti~ko - nostalgi~arski klasificira kao Jugoisto~na Evropa. Na bole}ivu jadikovku ra`alovanog austrijskog vicekancelara Buseka, kojoj, zaslu`eno, nikakav medijski zna~aj nije poklonjen, jedva sam nabasao u kratkim vijestima u srbijanskom nacionalnom, temeljnom dnevniku Politika, u rubrici Region/svet. Politika ima svoje konkretne, interesne razloge, vlasni~ke motive da se malo napije krvi Bodi Hombachu, najbli`em suradniku biv{eg njema~kog kancelara Gerharda Schroedera, koji je kombiniraju}i politi~ku nadmo} sa ekonomskom supremacijom i svemo}i tu medijsku ku}u, sa svim nekretninama, distribucijskim potencijalima, kioscima, prodajnim mjestima, monopolskim statusom, za relativno sitne pare uveo u njema~ki medijski koncern WAZ, ~iji je direktor bio prije desetak godina. Zanimljivo mi se ~ini, mada ne mora biti previ{e va`no, da je Busekov obra~un sa njema~kim
6

Pakt za stabilnost? Ko je finansirao, od kojih je bud`eta ~etiri-pet godina parazitirao po Sarajevu hrvatski diplomata Hidajet Bi{~evi}, koji nakon {to je umirovljen ispisuje po hrvatskim tiskovinama `uto-bljedunjave tekstove sa prijama, ve~era, domjenaka na kojima je titrao sve {to je trebalo Velikom Vo|i Franji Tu|manu. Nisam se previ{e obazirao na uraganski, vi{e pamflet nego novinarski objektivan, tekst kolege Denisa Kulji{a od prije pet-{est godina u kojem je, o tada{njem (srednjo)europskom diplomati, a dana{njem hrvatskom umirovljeniku Bi{~evi}u bijesno napisao: Ni{ta on ne zna, ni{ta ne primje}uje, ali ga rutinski pozivaju na konferencije koje se povremeno de{avaju radi rje{avanja op}ih problema. Razlog je (i) taj {to je Kulji{ u tom tekstu sugerirao svom vi{edecenijskom kolegi Bi{~evi}u da mu je pametnije da u Sarajevu na|e Senada Avdi}a u kafi}u Nostalgija i od njega saznadne {to se de{ava u BiH nego {to gubi dane i pare hodaju}i po uzaludnim konferencijama. Skromnost ima, barem u mom slu~aju, ogromnih komparativnih prednosti i tek poneku falinku.
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

GDE SU NESTALE EUROPSKE PARE ZA MEDIJE NA BALKANU
Erhar Busek i njegov srednjoeuropski favorit biv{i premijer Hrvatske Ivo Sanader

Hidajeta Bi{~evi}a, po vi{e nego zaslu`enom isteku mandata, na toj, dubinski besmislenoj, paradnoj diplomatskoj sinekuri, u Vije}u za regionalnu suradnju, odmijenio je Goran Svilanovi},

Bi{~evi}, koji je bio u prvoj delegaciji hrvatske dr`ave koja se na terenu uvjerila u postojanje koncentracijskih logora u Hercegovini, kao i Goran Svilanovi}, koji je pedantno iz stenograma Vrhovnog saveta

Erhard Busek, isparili novci namijenjeni podr{ci ama koje je on sazivao i pla}ao!
biv{i {ef srbijanske diplomacije, onaj dobronamjerni de~ki} {to je prije 10-12 godina sa kolegom Zlatkom Lagumd`ijom grickao ko{pice na pomiriteljskoj utakmici @elje protiv Partizana koju su plavi an|eli sa Grbavice doma}inski izgubili sa, ~ini mi se, 06. Svilanovi} je, me|utim, mnogo va`niji po tome {to je, nakon {to je bio prisiljen ustupiti Carli del Ponte, glavnoj tu`iteljici Ha{kog Tribunala, stenograme sa sjednica Vrhovnog sav(j)eta odbrane SRJ, uzeo plajvaz, flomaster u ruke pa zatamnio sve marginalne, efemerne pasuse iz kojih bi zlonamjernici mogli zaklju~iti da je Srbija, vojno, finansijski, materijalno, politi~ki sudjelovala u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. ilion se konferencija, na kojima su se neuki novinari iz regije, u organizaciji me|unarodnih sponzora obu~avali, trenirali za profesionalno, objektivno, neostra{}eno i nepristrasno izvje{tavanje o ratnim strahotama, razni outreach programi, workshop radionice (koje je jedno vrijeme u Haagu koordinirala i usmjeravala re~ena povratnica u Politici Ljiljana Smajlovi})... za lokalne novinarske debile organiziralo, pla}alo debelim parama. Bud`ete su, nerijetko, osiguravali evropski diplomati, me|u ostalim i Hidajet
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

odbrane SFRJ zatamnio sve {kakljive dijelove koji bi, eventualno, mogli sugerirati upletenost Milo{evi}evog vojno-policijskog zlo~ina~kog aparata u bosanskohercegova~ko krvoproli}e. dje je, vratimo se na zabrinutost, austrijskog diplomate Erharda Buseka nestao novac namijenjen za medije u Isto~noj Evropi. Je li ga izjeo njegov prethodnik, njema~ki poduzetnik Bodo Hombach? Dijelom da, ali ne i u cijelosti: milioni eura su isparili i na stotinama konferencija na kojima je sudjelovao Busek i ostali evrospki birokratski glodari izra`avaju}i zabrinutost i {alju}i sna`na ohrabrenja medijima. Nijedan ozbiljan novinar, koji dr`i do svoga posla, svojih ~itatelja, gledatelja, koji ima radne obaveze i navike, tr`i{nu odgovornost prema javnosti, ne mo`e si dopustiti luksuz smucanja po okruglim stolovima, vi{ednevnim profesionalnim preseravanjima i neproduktivnim besposlicama. Ako su evropsku politiku, bud`ete, produktivnu incijativu prema Bosni i Hercegovini oglodali birokratski paraziti, novinarstvo, po{teno i odgovorno, jo{ uvijek, nisu... Nije zgoreg ponekad ~uti rije~i podr{ke, solidarnosti, zna to zagolicati ta{tinu i ohrabriti dr~nost; mada, u osnovi, hvala koji ste pitali, nije trebalo...
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 3. OKTOBAR

Srbija ne}e u~estvovati na lokalnim izborima na Kosovu ako Pri{tina ne povu~e zabranu dolaska premijera Ivice Da~i}a na predizborne mitinge, ka`e TOMISLAV NIKOLI], predsjednik Srbije. Kako, uop}e, jedna dr`ava mo`e sudjelovati na (lokalnim, ili op}im) izborima u drugoj dr`avi koju je priznalo stotinjak zemalja? Onako, drsko, bezobrazno, nepozvano kako se petlja u popis stanovni{tva u Bosni i Hercegovini! srce Sarajeva, dokinula staze {eta~ima. Iza|ete, recimo, na tramvajskoj stanici na Marijin Dvoru i, bukvalno, korak vam fali do prvog poslovnog objekta u Al Shidijevom zdanju!

UTORAK, 8. OKTOBAR
MILICA MARKOVI], poslanica SNSD-a u Parlamentarnoj Skup{tini BiH, ka`e ju~er kako je Bosna i Hercegovina retardirana zemlja, ne samo kulturno nego i dru{tveno. Ova bijeljinska profesoricaraspu{tenica, kojoj se u Republici Srpskoj sudi zbog okupiranja tu|eg stana, vjerovatno je potpuno u pravu: u kojoj bi normalnoj dr`avi ona mogla biti dr`avna poslanica. Nema, nije izmi{ljena takva neretardirana dr`ava, niti u toj dr`avi upristojena firma u kojoj bi semberska Amazonka Markovi}ka mogla zaraditi 70 hiljada maraka, koliko inkasira iz godine u godinu i tako 7-8 godina zaredom, trljaju}i stra`njicu o poslani~ku fotelju. Fakat i

SUBOTA, 5. OKTOBAR
Zafrkava me danas prijatelj sa kojim se nikada ne}u dogovoriti oko toga da je MARIO MAND@UKI] bolji napada~ od EDINA D@EKE, nakon {to na{ reprezentativac nije dobio sekunde u utakmici Manchester Cityja. A gdje vam je danas bio Dijamant?, pecka li, pecka Ukrali ga svjetski lopovi, Pink Panteri, sna|em se nekako, dovitljivo...

NEDJELJA, 6. OKTOBAR
[ta morate imati u fri`ideru? Ne znam za{to su urednici Avaza nakon deset godina izbacili to sudbinsko, egzistencijalno pitanje iz svoje neprevazi|ene rubrike Klub poznatih. Rovario sam danas, nakon {to mi je `ena oti{la u diplomatsku misiju u Prag, po fri`ideru, preturao, ~eprkao - ni traga ni glasa nema ni~emu za {to sam mislio da moram imati. Osje}ao sam se ko onaj pa}enik, Kinez, koji je otvorio prazan fri`ider pa gorko zapomagao: Jadan ja, ni ku~eta, ni ma~eta...

PETAK, 4. OKTOBAR
Korak nam fali do dogovora u Briselu, taj korak svi moramo u~initi, ka`e BAKIR IZETBEGOVI], u odsustvu predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a glavni pregovara~ te stranke sa Evropskom unijom o provedbi presude iz Strasbourga u slu~aju Sejdi}Finci.

PONEDJELJAK, 7. OKTOBAR
Kada je posljednji put, prije skoro godinu, ZLATKO LAGUMD@IJA, predsjednik SDP-a BiH gostovao na Federalnoj televiziji, pozlilo mu je u studiju, tra`io je da mu se donese ~a{a vode i zavr{io u bolnici. Ve~eras, tokom njegovog intervjua DU[KI JURI[I] u emisiji Po{teno, nije mu, sre}om, pozlilo, ali znam mnoge ispred malih ekrana kojima jeste. Lagumd`iji voda vi{e nije problem, vidim, ~ujem dogovorio je sa Miloradom Dodikom velike akumulacije vode na Drini, a gra|ani u ve}em dijelu Sarajeva nemaju vode u ku}nim slavinama...

zaista ozbiljno mislim, pa neka me nevladine profesionalne feministkinje razapinju i optu`uju za seksisti~ki govor mr`nje, gdje, pod kojim okolnostima, u kojem ekonomskom, tr`i{nom miljeu, osim u retardiranom, Markovi}ka mo`e, a da se ne oznoji, `ivjeti ko bubreg u loju. Mo`e jedino ukoliko pobijedi na Farmi, ali to je potpuno nemogu}e. ^ak i kod @ELJKA MITROVI]A i gledatelja PINKA postoje kakvi-takvi kriteriji, estetski, socijalni, higijenski... za ulazak na Farmu, ma koliko taj reality, na prvi pogled, izgledao retardiran...

SRIJEDA, 9. OKTOBAR
Sand`a~ki muftija MUAMER ZUKORLI] medijski agresivno promovira svojoj najnoviji vjersko-obrazovni, milenijski projekat: izgradnju megalomanskog Islamskog centra na srbijanskoj planini/visoravni Pe{ter. Novac je prikupila, ili }e sakupiti, sand`a~ka dijaspora iz ~itavog dunjaluka, ka`e Zukorli}. Mediji nagla{avaju kako }e jedna od {est munara koliko ih je predvi|eno idejnim projektom Centra, biti najvi{a u Evropi, 70-80 metara; ni do koljena joj ne}e biti munare u Istanbulu, Sarajevu, Be~u... [to bi rekao Plavi orkestar na debitantskom albumu Soldatski bal: Stambol, Pe{ter, Be~lija...
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

Tek sam danas, kad su se uklonile skele sa grandioznog objekta Al Shidi, koji je politi~ki, pravno, arhitektonski, idejno godinama logisticirao Izetbegovi}-junior, vidio {ta je ta arapsko-bosanska investicijska neman uradila od Marijin Dvora - poklopila je hiljade kvadratnih metara, unakazila urbanisti~ko, prometno
8

MINI MARKET
^UJ OMERE, D@IBERE

TREA NESREA

Biv{i reis Mustafa Ceri} usporedio Radon~i}a s Omer-pa{om Latasom

Iako se utemeljitelj Dnevnog avaza Fahrudin Radon~i}, nedvosmisleno distancirao od tekstova koji su u tim novinama objavljeni o efendiji Muameru Zukorli}u, njegovi su novinari vrlo brzo nastavili s kriti~kim pisanjem o sand`a~kom muftiji. Budu}i da bi samo naivci povjerovali kako je Radon~i}, poslije imenovanja za ministra sigurnosti, izgubio kontrolu nad ure|iva~kom politikom Avaza, posve je jasno da se iza nastavka medijskog obra~una sa sand`a~kim muftijom Zukorli}em i njegovim za{titnicima u Islamskoj zajednici BiH kriju posve drugi razlozi. Nije, dakako, nimalo slu~ajno da su novi tekstovi protiv Zukorli}a, ali i Mustafe Ceri}a, uslijedili nakon {to je biv{i reis u intervju za portal Bo{njaci. net osuo paljbu po svom dugogodi{njem medijskom promotoru Fahrudinu Radon~i}u. Bo{njaci ne mogu podnijeti novog Omer-pa{u Latasa, kojeg je neko poslao u Bosnu da skida elitne glave Bo{njaka, da ih obezglavljuje i tako izla`e novim progonima, silovanjima, ubijanju, genocidu, izjavio je biv{i reis Ceri}, obja{njavaju}i kako su Bo{njaci do`ivljavali Avaz kao svoj nacionalni projekat i htjeli da u Fahrudinu Radon~i}u vide primjer uspje{nog Bo{njaka, ali su se duboko razo~arali nakon napada na muftiju Zukorli}a. (S.M.)

Naelnik opine Stari Grad Ibrahim Hadibajri dobio jo jednu, treu zaredom, krivinu prijavu
Nakon dvije kaznene prijave koje su u proteklih godinu dana Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu podnesene protiv na~elnika op}ine Stari Grad Ibrahima Had`ibajri}a, nedavno je zaprimljena i tre}a prijava, ovoga puta iz Federalne uprave policije. Prema navodima iz kaznene prijave koja je sarajevskom Tu`iteljstvu dostavljena 19. septembra, na~elnik Had`ibajri} se sumnji~i za zlouporabu slu`benog polo`aja, prekora~enje ovlasti i prouzrokovanje {tete u slu~aju sanacije i rekonstrukcije biv{e zgrade Feroelektra u ulici Mula Mustafe Ba{eskije, oko koje se ve} godinama spore jedan od suvlasnika i Op}ina Stari Grad. Pored na~elnika Ibrahima Had`ibajri}a, federalni su policajci podnijeli prijavu i protiv pred-

Ibrahim Had`ibajri}

sjedavaju}eg Op}inskog vije}a Stari Grad Vedrana Dodika. (S.M.)

FILIGRANSKI PLONICI, PUNI BARUTA

Poela tradicionalna sarajevska manifestacija Jesenja obnova Ferhadije

U Sarajevu je u ponedjeljak po~ela tradicionalna obnova ulice Ferhadija, koja se odr`ava godinama i ve} je nezaobilazna turisti~ka atrakcija glavnog grada BiH. Posljednja ve}a obnova plo~a u Ferhadiji bila je jo{ u aprilu ove godine u dijelu ulice koji pripada Op}ini Stari Grad, a kako ne bi ispalo da iz Op}ine Centar ne znaju za tradiciju redovnog postavljanja plo~a (o~ito) slabijeg kvaliteta koje brzo dotraju pa se stalno moraju mijenjati, po~ela je obnova dijela Ferhadije od Tr`nice pa do ]emalu{e, kod kafi}a Promenada. Ostatak }e se sa~uvati vjerovatno za predizborni period, a kako je veliki broj novopostavljenih plo~a u dijelu ulice u Starom Gradu tako|er ve} o{te}en, osta}e posla i za njih. Ovogodi{nja, odnosno ovojesenja manifestacija ko{ta}e porezne obveznike 500.000 KM, a proteklih godina u ovu ulicu su, na odu{evljenje svih, skrhani milioni maraka. [to je najbitnije, plo~e non-stop pucaju, tako da }e obnavljanje Ferhadije jo{ dugo biti tradicija. Prije ovogodi{nje aprilske, veliku obnovu ulica Ferhadija imala je u maju pro{le godine, a prije toga velike obnove 2004., 2006., 2008. i 2010. godine uz manje sporadi~ne izme|u toga. Tradicija se nastavlja. (A.P.)
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

Mustafa Ceri} 10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

LAHAK POSO, A PARALI

Vjerujete li da e Zmajevi osvojiti 6 bodova i obezbijediti direktan plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazil?
EDHEM BIBER
Predsjednik ESV-a

GORDANA BOBAN
Glumica

SULEJMAN KUPUSOVI]
Re`iser
Jedino u {ta u ovoj zemlji imam razloga da vjerujem, {to nam do|e kao posljednja utjeha, jeste to da osvojimo tih 6 bodova i obezbijedimo direktan plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazilu. U {ta drugo da vjerujem u ovoj zemlji?

DA Vjerujem jer utakmica protiv

Lihten{tajna se igra na doma}em terenu a na{i Zmajevi su kvalitetniji od protivnika i mislim da }e ba{ ta utakmica na doma}em terenu dovesti do toga da Zmajevi obezbijede plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazil.

DA Uvijek vjerujem u na{e

momke, tako da vjerujem i ovaj put. Smatram da }e osvojiti tih 6 potrebnih bodova i obezbijediti direktan plasman na Svjetsko prvenstvo.

Sta{a Ko{arac na svom imanju pe~e rakiju i prodaje je SNSD-ovcima koji `ele o~uvati njegovu naklonost
Sta{a Ko{arac, {ef Kluba srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta BiH i Dodikov povjerenik za Isto~no Sarajevo, ove jeseni o~ekuje veliku finansijsku dobit od svog privatnog biznisa, i to zahvaljuju}i dobrom urodu {ljive. Naime, Ko{arac ve} godinama na o~evom imanju u Tilavi pe~e rakiju. Godi{nje od ovog biznisa zaradi i po nekoliko desetina hiljada maraka, no obzirom da je ove godine {ljiva rodila kao {to godinama unazad nije, Ko{arac o~ekuje vanredne prihode. Ko{arac, ina~e, kao glavni SNSD-ov kadrovik na podru~ju Sarajevsko-romanijske regije, ima i svoje redovne kupce koji od njega rakiju kupuju po politi~koj direktivi ili iz straha da ne budu smijenjeni sa pozicija na kojima se nalaze. (M.D.)

DA

DULJKO HASI]
Ekonomski analiti~ar

ALEN MEHANOVI]
Novinar Oslobo|enja
Velike su {anse da ostvarimo plasman na Svjetsko prvenstvo. Mi{ljenja sam da Zmajevi ne}e imati problema u naredne dvije utakmice, pogotovo u prvoj doma}oj, i smatram da Zmajevi moraju na terenu pokazati da su bolji kako bi osvojili tih 6 bodova i plasirali se na Svjetsko prvenstvo.

MESUD LAKOTA
Direktor Narodnih du}ana
Vjerujem da }e Zmajevi 100 posto obezbijediti plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazilu jer ti momci su nam u ovakvom vremenu jedina pozitivna energija, i jedino nas oni mogu izvu}i iz ovog sivila.

DA

DA Apsolutno sam ubije|en da

}e Zmajevi obezbijediti poziciju prvog mjesta i da }e i}i na Svjetsko prvenstvo u Brazil. Odlazak u Brazil za sve nas je velika stvar i nadam se da }e ova zemlja po prvi put oti}i na Svjetsko prvenstvo i tamo opet ostvariti zapa`ene rezultate.

DA

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

Sta{a Ko{arac

10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

BOSANSKI D@IHAD U SIRIJI

Kada su u prvim godinama rata u BiH stigli prvi mudahedini iz arapskih zemalja, lokalne su im vlasti nakon enidbe s Bosankama darivale kue i imanja izbjeglih Srba ili Hrvata; dvije decenije kasnije sljedbenici njihovog selefijskog uenja iz BiH odlaze na sirijska ratita, gdje u osloboenim kuama Sirijaca zapoinju novi ivot, po strogim erijatskim pravilima
12

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

ajro Ikanovi}, u BiH osu|ivan za terorizam, zapovjednik je najekstremnije vojne formacije u Siriji koja je nakon osloba|anja grada Azaza uspostavila bo{nja~ku vehabijsku paradr`avicu, sli~nu Gornjoj Mao~i. Sarajlija Elmedin Veli}, koji je pro{log mjeseca poginuo na sirijskom rati{tu u
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

U SVOJOJ VJERI, NA TU\OJ ZEMLJI

HOE KUU, NAI ENU

EHIDSKI RASTANAK
Midhat \ono, Bajro Ikanovi} i Elmedin Veli}, posljednji Bosanac koji je poginuo u Siriji

NOVI IVOT BOSANSKIH RATNIKA U SIRIJI

KRVAVI GRA\ANSKI RAT

Na rati{tima u Siriji trenutno se nalazi pedesetak dr`avljana BiH

dvadesetoj godini `ivota, bio je pripadnik odreda Jaysh Muhamed Qaatiba ~iji je emir (vo|a) Bajro Ikanovi}, osu|eni terorista i odbjegli predvodnik vehabijske zajednice u Had`i}ima. Iako je u Siriju oti{ao po~etkom godine, Ikanovi} je za kratko vrijeme uspio zadobiti povjerenje zapovjednika jedinice Jaysh al-Ansar al Mujaheed, najbrojnije i najmilitantnije formacije islamskog fronta Al Nusrah (a zapravo ispostave Al Qaide), koji su ga postavili za emira odreda u kojem ratuju
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

mahom selefije s Balkana. Ikanovi}ev je zamjenik Mirza Gani} uz Novog Pazara, njihovi su suborci uglavnom pristigli iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije i sa Kosova, ali uz njih je i zna~ajan broj dobrovoljaca iz kavkaskih zemalja. Sjedi{te im se nalazi u gradu Azazu, ~etrdesetak kilometara udaljenom od Alepa, uz granicu sa Turskom, gdje se u posljednjih mjesec dana stvara nova kolonija balkanskih mud`ahida, koji su u ratni plijen dograbili imovinu protjeranih i izbjeglih Sirijaca.

KU]E I IMANJA ZA D@IHAD RATNIKE IZ HAD@I]A

Nakon {to su, naime, jedinice pod izravnom kontrolom Al Qaide, u `estokim sukobima sa Slobodnom sirijskom vojskom, zauzele Azaz, na sjeveru Sirije je odmah progla{ena islamska paradr`avica, u kojoj se na{lo mjesta i za ratnike s Balkana. Najprije su Bajro Ikanovi} i Mirza Gani}

{tab odreda Jaysh Muhamed Qaatiba smjestili u veleljepnu vilu, koju su prethodno oslobodili od dotada{njeg vlasnika, visokopozicioniranog ~lana Sirijskog prijelaznog vije}a. Ku}a ima vlastiti izvor vode, luksuzno je opremljena, izme|u ostalog, u dvori{tu se nalazi i rasko{an bazen. Budu}i da je osvajanje podru~ja na sjeverozapadu Sirije pratilo i protjerivanje domicilnog stanovni{tva, novopristiglim su d`ihad ratnicima pon|ene njihove prazne ku}e i imanja. No, uvjet za rje{avanje stambenog problema bio je da mud`ahedini imaju obitelji, zbog ~ega su se u posljednjih mjesec dana dali u bjesomu~nu potragu za `enama. Me|u prvima se {erijatski o`enio emir Bajro Ikanovi}, koji je na{ao ~ak dvije mladenke - obje su porijeklom s Kavkaza. Ikanovi} je, ina~e, u Had`i}ima ostavio suprugu, sa kojom ima i djecu, a na nove brakove se odlu~io nakon {to njegova `ena nije `eljela oti}i u Siriju. Poslije Bajre
13

BOSANSKI D@IHAD U SIRIJI

VILA ZA GANI]A
Zamjenik zapovjednika odreda Jaysh Muhamed Qaatiba Mirza Gani} iz Novog Pazara pozira ispred luksuzne ku}e jednog od ~lanova Sirijskog prijelaznog vije}a koju su mud`ahedini oslobodili, uz sav konfor vila ima i bazen

Ikanovi}a, neo~ekivano se brzo o`enio i njegov susjed iz Had`i}a Senad Hasanovi}, koji se iz tog razloga nedavno vratio sa sirijskog rati{ta. Nakon {to je u BiH na{ao adekvatnu suprugu `enu, Hasanovi} se, ovoga puta u pratnji supruge ponovno vratio ku}i u Siriju da, kako je pojasnio prijateljima, `ivi po Allahovim zakonima, odnosno po strogim {erijatskim pravilima. Sa sobom su supru`nici Hasanovi} poveli i budu}u mladenku za Edina Alijeva, jo{ jednog vehabiju iz Had`i}a, koji mjesecima ratuje u Siriji. Alijev je suprugu Bosanku upoznao preko interneta, ba{ kao i Enes Me{i}, zalu|enik iz sela Donji Rainci kod Kalesije, o kojem je Slobodna Bosna pisala po~etkom godine, kada je svoju tada{nju `enu Amelu B. te{ko ozlijedio pri poku{aju obrezivanja. Premda je odavno trebao biti u zatvoru, Me{i} je vje{to iskoristio nerad tuzlanske policije i pravosu|a (u BiH je sve vrijeme nakon zlo~ina po~injenog nad suprugom bio na slobodi) i umakao u Siriju.

Kako sada stoje stvari, taj je vjerski fanatik u me|uvremenu na{ao novu `rtvu, koju je tako|er upoznao preko interneta, kao i nesretnu Amelu B. Njegova je budu}a mladenka, navodno, iz Sarajeva. Dodajmo tome da se Enes Me{i}, prije nego {to je preko no}i postao selefija, bavio trgovinom drogom i da je dobro poznat policijskim istra`iteljima. U jednoj akciji MUP-a Tuzlanskog kantona pro{le je godine u Me{i}evoj ku}i prona|ena ve}a koli~ina marihuane.

RATNICI I PROSVJETITELJI
Za razliku od njihovih suboraca koji su uspjeli rije{iti bra~ni status, sre}e nisu imali Abdulah Ibrad`i} i Aldin Aliba{i}, dvojica selefija iz Sarajeva, koji su tako|er do{li na dopust iz Sirije tragaju}i za nevjestama. Kako u BiH nisu na{li `ene koje su bile spremne da sa njima odu u ratom razorenu zemlju, Ibrad`i} i Aliba{i} su se po savjetu bra}e zaputili u crno-

OD HAD@I]A DO AZAZA
Bajro Ikanovi} sa svojim suborcima 14

gorski gradi} Plav, ali je potraga za suprugama i tamo neslavno zavr{ila. Nakon {to su doznali za primamljive ponude koje su rezervirane samo za bra~ne parove, Adnan Muj~i} i Amir Kargi} iz Travnika, Alen Durmo iz Zenice i Elvedin Zuki} iz Banovi}a nisu ni htjeli oti}i na sirijsko rati{te, sve dok se u Bosni nisu prethodno o`enili. Danas sva ~etvorica, zajedno sa suprugama, `ive u okolici Alepa, gdje su dobili na kori{tenje ku}e i ne{to oku}nice. Iako je Bajro Ikanovi} u razgovoru za portal Source.ba negirao da je glavni organizator odlaska selefija iz BiH u Siriju samozvani {ejh Nusret Imamovi}, ~injenica je kako je ve}ina dobrovoljaca, prije nego {to su krenuli na rati{te, boravila u Gornjoj Mao~i. U vrbovanju budu}ih d`ihad-ratnika posebno je agresivan bio Imamovi}ev povjerenik za zeni~ku regiju Ibro Deli}, koji je prije nekoliko godina obolio od bruceloze i ta je bolest ostavila trajne posljedice na njegovo zdravlje. Kako se kre}e te{ko, uz pomo} {taka, Deli} je ubje|ivao bra}u vehabije da, ukoliko on kao invalid mo`e i}i u sveti rat, mogu i oni pravi-zdravi. No, Ibro Deli} u Siriji nije bio ni blizu ratne zone - njegova je zada}a bila da me|u Arapima {iri islam! Podsjetimo, tako|er, da je uz financijsku podr{ku Nusreta Imamovi}a, u Siriju oti{ao Muaz [abi} iz Zenice, koji je poginuo 29. aprila u borbama oko Alepa, dok je njegov sugra|anin Dervi{ Halilovi} stradao sredinom septembra u granatiranju Damaska. Posljednji Bosanac koji je ubijen u sirijskom gra|anskom ratu Elmedin Veli} u d`ihad je oti{ao na nagovor brata Edisa, koji je kao pripadnik skupine Rijada Rustempa{i}a ranije osu|en za terorizam.
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

SKANDAL NEDJELJE

Federalna petorka odustala od principa potpisanih u Briselu 1. oktobra!

Lider SBB-a Fahrudin Radoni prvi se dosjetio da u igru vrati neizravni izbor lanova Predsjednitva BiH koji je prekrien u Briselu 1. oktobra
Foto: Milutin Stoj~evi}

NAKNADNA PAMET
Sedam dana nakon sastanka u Briselu Radon~i} je reaktivirao model posrednog izbora ~lanova Predsjedni{tva BiH

Pi{e: Asim METILJEVI]

a sastanku u Briselu 1. oktobra sedam lidera vode}ih stranaka u BiH potpisali su principe na kojima }e se temeljiti kona~no rje{enje za primjenu presude Sejdi} i Finci. Jedan od sedam prihva}enih i potpisanih principa predvi|a da se sva tri ~lana Predsjedni{tva BiH biraju izravno, dakle voljom gra|ana BiH u oba entiteta. Bio je to ustupak lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, koji je od prvog dana ultimativno zahtijevao da se ~lan Predsjedni{tva BiH iz Republike Srpske bira kao i do sada, dakle direkno, prepu{taju}i federalnim partnerima da prona|u i usuglase model po kojem }e se birati
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

dva ~lana Predsjedni{tva iz Federacije BiH. Mi }emo prihvatiti svako rje{enje koje dogovore federalni partneri, poru~ivao je Dodik ne obaziru}i se na primjedbe da je ovakvim stavom prakti~no prisilio federalne partnere da rje{enje tra`e isklju~ivo u direktnom izboru dva ~lana Predsjedni{tva BiH iz Federacije. Ostalo je nejasno za{to su federalni partneri u Briselu pristali na ovaj Dodikov ultimatum i za{to je Dodikov skandalozni ultimatum uvr{ten kao jedan od nezaobilaznih principa na kojima }e se temeljiti kona~no rje{enje? Jo{ je skandaloznija ~injenica da je sedam dana nakon sastanka u Briselu lider SBB-a Fahrudin Radon~i} reaktivirao otpisani model neizravnog izbora, kao da u Briselu ni{ta nije ni dogovoreno ni potpisano. Radon~i}u se pridru`io i

zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegovi}, a kako doznajemo tom modelu skloni su i ostali federalni akteri, Lagumd`ija, Ragu` i ^ovi}. Te{ko je me|utim povjerovati da }e Dodik 10. oktobra u Briselu odustati od ranijeg ultimatuma, a jo{ je te`e povjerovati da }e ga na takav ustupak nagovarati evropski posrednici, svjesni da bi izvla~enje jednog od sedam potpisanih principa dovelo u pitanje cijeli paket te{kom mukom dogovoren 1. oktobra u Briselu. Raspakivanje tog paketa vratilo bi cijeli proces na po~etak, a to evopski posrednici, posve sigurno, ne}e dozvoliti. Na sastanak u Brisel 10. oktobra Dodik je otputovao relaksiran, jer }e sva odgovornost u slu~aju neuspjeha pasti na le|a federalnih partnera.
15

IZNEVJERENA OBE]ANJA

I tri godine nakon preuzimanja vlasti, izostanak obeanih promjena Lagumdija pokuava opravdati nepovoljnim naslijeem svojih prethodnika; Slobodna Bosna otkriva kakvo je stvarno stanje SDP-ova vlast zatekla u dva najvanija sektora cestogradnji i energetici

PRETHODNA VLAST OSTAVILA JE SDP-u U NASLIJE\E EKSTRA FOND VRIJEDAN 1,3 MILIJARDE KM!
Pi{e: ASIM METILJEVI]

NI SADAKE NI INVESTICIJA

ider SDP-a Zlatko Lagumd`ija nije se pretjerano dr`ao naziva televizijske emisije u kojoj je gostovao po~etkom sedmice. [tavi{e, u emisiji Po{teno s Du{kom Juri{i} hladno je izgovorio toliko neistina da bi mu, da je `iv, pozavidio i ~estitao njema~ki baron Minchausen. Godinu pred parlamentarne izbore Lagumd`ija i njegov SDP nalaze se u nezavidnoj poziciji. Rezultati trogodi{nje vlasti predvo|ene SDP-om vi{e su nego skromni. Izostale su obe}ane promjene koje je SDP najprije eufori~no najavljivao u predizbornoj kampanji 2010. godine a kasnije taksativno zapisao i u postizbornoj Platformi usugla{enoj s koalicionim partnerima.

Presuili arapski fondovi

Nepo{ten odgovor Lagumd`ija je dao i kada ga je Du{ka Juri{i}, urednica emisije Po{teno, priupitala o uzrocima pada stranih investicija, osobito onih iz arapskog svijeta. Lagumd`ija se ponovo pravdao nepovoljnim naslije|em, te{ko je u kratkom vremenu popraviti ono {to se lo{e radilo proteklih 17 godina, no ipak se pohvalio sve boljim rezultatima na tom planu. Kao ilustraciju sve boljih rezultata naveo je investiciju Kuvajta u cestogradnju, koja je ina~e ugovorena godinu prije nego je Lagumd`ija preuzeo MIP!

DOMINACIJA SA 17 POSTO GLASOVA

Ali, SDP je na izborima dobio samo 17 posto glasova, pravdao je Lagumd`ija u emisiji Po{teno izostanak obe}anih promjena, zanemaruju}i notornu ~injenicu da je i tih samo 17 posto glasova bilo dovoljno da SDP prezme kontrolni paket dionica u Vladi Federacije BiH (osam ministara + premijer) i stavi pod (jedno)partijsku kontrolu najzna~ajnije privredne i finansijske resurse Federacije BiH, poput energetskog sektora, cestogradnje, telekomunikacija...

Sve neuspjehe aktuelne vlasti predvo|ene SDP-om Lagumd`ija je pravdao nepovoljnom zaostav{tinom prethodnih garnitura, koje su, kako ka`e, punih 17 godina nakon rata sistematski uni{tavale sve ~ega su se dotakle, ostavljaju}i za sobom samo pusto{ i goleme dugove. Nasuprot tome, svaki hvale vrijedan rezultat ostvaren tokom protekle tri godine knji`io je isklju~ivo SDP-u i njegovim agilnim kadrovima koji su, uprkos samo 17 posto osvojenih glasova, uspjeli preokrenuti dugogodi{nji nepovoljni trend u mnogim oblastima!? Vidite, u cestogradnju smo investirali oko milijardu konvertibilnih maraka, ponosno se pohvalio Lagumd`ija, izostavljaju}i bitnu ~injenicu da je sav novac za cestogradnju - oko 930 miliona KM - osiguran godinu prije nego {to je SDP preuzeo kormilo u Vladi

Federacije BiH i Javnom preduze}u Autoceste FBiH. Iza prethodne vlasti ostala je ne samo do vrha puna kasa nego i kompletna projektna dokumentacija, pa je SDP-ovim du`nosnicima ostao samo lak{i dio posla - da raspi{u tendere i izaberu izvo|a~e radove na ~etiri nove dionice autoceste 5C. I taj neuporedivo lak{i dio posla jo{ uvijek nije ura|en do kraja: umjesto ~etiri nove dionice, za ~iju je izgradnju ugovoren kredit EBRD-a i EIB-a jo{ 2009. godine, trenutno se grade tri dionice, a izgradnja ~etvrte dionice pod velikim je upitnikom budu}i da je naslije|eni bud`et uveliko probijen a novi izvoru finansiranja nisu osigurani. Prema priznanju direktora JP Autoceste FBiH E nsada Kari}a, za dovr{etak zapo~etih radova nedostaje oko 200 miliona KM! Od prethodne vlasti SDP je naslijedio 930 miliona KM, a svojim

Svojim nasljednicima SDP }e ostaviti praznu kasu i goleme dugove

16
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

LAGUMD@IJIN NEPO[TENI ISTUP U EMISIJI PO[TENO

NIKOM NIJE TE@E NEG JE NAM
Izostanak uspjeha Lagumd`ija i dalje pravda gre{kama prethodne vlasti

10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

17

IZNEVJERENA OBE]ANJA

NASLIJE\ENI I NOVAC I PROJEKTI

Grabovica je u EPBiH zatekao 300 miliona, a Kari} u Autocestama 930 miliona KM

nasljednicima ostavi}e dug od oko 200 miliona KM!

POKRIVENE INVESTICIJE
Pohvalio se Lagumd`ija i golemim investicijama u energetskom sektoru. Naveo je podatak da je aktuelna uprava Elektroprivrede BiH, predvo|ena kadrovima SDP-a, u kratkom roku investirala oko 400 miliona KM u reparaciju

postoje}ih energetskih postrojenja i nabavku nove rudarske opreme. Naravno, propustio je naglasiti ~injenicu da su sve navedene investicije bile ranije pokrivene novcem koji je prethodna uprava Elektroprivrede BiH namjenski odvajala i deponirala na posebnim ra~unima kod komercijalnih banaka. Kada je SDP-ov menad`er Elvedin Grabovica izabran za direktora, na posebnom ra~unu EPBiH

OSKUDNI REZULTATI EKONOMSKE DIPLOMATIJE

Izostale investicije iz Katara i Emirata

I preporod namjenske industrije BiH Lagumd`ija je pripisao aktuelnoj vlasti predvo|enoj SDP-om. Uspon namjenske industrije vremenski se zbilja podudara s njegovom turnejem po arapskim dr`avama, ali te dvije ~injenice ni na koji na~in nisu me|usobno povezane. Lagumd`ija je do sada posjetio samo dvije arapske dr`ave, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, no preduze}a iz namjenske indutrije BiH s ovim dr`avama nisu sklopile niti jedan ugovor. Jedini ozbiljniji posao s arapskim dr`avama sklopio je Igman iz Konjica: u prolje}e 2010. godine, dakle pola godine prije parlamentarnih izbora i dolaska SDP-a na vlast, Igman je ugovorio trogodi{nju isporuku municije za Saudijsku Arabiju u vrijednosti od oko 65 miliona dolara. Na popisu najve}ih kupaca vojne opreme iz BiH, uz Saudijsku Arabiju, nalazi se jo{ desetak dr`ava, Irak, Italija, Ma|arska, Malezija, Srbija, Egipat, SAD, Slova~ka... ali ne i dvije dr`ave, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar, koje je Lagumd`ija posjetio i doveo u vezu s procvatom namjenske industrije BiH.

nalazilo se ravno 300 miliona KM, pokrivenih odgovaraju}im investicionim eleboratima i odlukama Nadzornog odbora. Grabovici je, kao i Kari}u, ostao samo lak{i dio posla - da dovr{i ranije zapo~ete projekte (reparacija termoblokova u Tuzli i Kaknju) i da rudnicima nabavi planiranu opremu. Mimo toga, Grabovica nije povukao niti jedan hvale vrijedan potez - u trogodi{njem mandatu nije zapo~eo izgradnju niti jednog novog energetskog objekta, uklju~uju}i i one objekte koji su, poput vjetroparka na Podvele`ju ili hidroelektrane kod Vranduka na Bosni, jo{ prije tri godine bili spremni za izgradnju. Uprava s Grabovicom na ~elu dovela je u pitanje i najperspektivniji energetski objekat u dr`avi, termoblok 7 u Tuzli, za ~iju je izgradnju raspisan me|unarodni tender jo{ prije pune dvije godine! Daleko od toga da je prethodna vlast bila osobito uspje{na i efikasna, ali time se jo{ manje mo`e pohvaliti aktuelna garnitura vlastodr`aca predvo|ena SDP-om, koja je bezmalo pola mandata potro{ila i jo{ tro{i u me|usobnim obra~unima i borbi za prevlast nad ekonomskim resursima. Ta se ~injenica ne mo`e sakriti nepo{tenim prisvajanjem tu|ih zasluga, kakvo je Lagumd`ija s puno samouvjerenosti a s malo argumenata demonstrirao u televizijskoj emisiji Po{teno.
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

18

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ministarstvo rada i socijalne politike

Neka dani Kurban-bajrama budu ispunjeni duhvnim mirom, zadovoljstvom i sre}om

Bajram Serif Mubarek Olsun!

v

AFERA BOSNALIJEK

Kompromisno rjeenje oko izbora Nadzornog odbora i Uprave Bosnalijeka nije mogue ako se zna da su nelegitimni i nelegalni lanovi Komisije za vrijednosne papire FBiH upravljanje tom kompanijom u stopostotnom kapacitetu ustupili Hadenu SA, koji posjeduje manje od 30 procenata vlasnitva dionikog kapitala! Jedina misija premijera Nermina Nikiu je osigurati legitimitet Komisiji koja je u sadanjem sastavu jedini garant legalizacije Hadenovog samoupravljakog pira u Bosnalijeku

RUSKI BOSNALIJEK
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Kako je pravda spora, a institucije sistema atrofirane, bilo koja od dvije postoje}e uprave i dva nadzorna odbora u Bosnalijeku mo`e da ishodi samo Pirovu pravnu pobjedu, u kojoj bi najve}a `rtva bila sama kompanija koja je nesposobna da se odupre agresivnim interesnim skupinama i otu|enim centrima mo}i koji provode pravno nasilje nad federalnim institucijama u ~emu, izgleda, na`alost, imaju podr{ku nekih pojedinaca iz OHR-a, poruka je Ahmeda @ili}a, predsjednika jednog od dva NO u Bosnalijeku. On, ipak, vjeruje da se linija podjele u Bosnalijeku reflektira i na podjelu Vlade FBiH koja se mora o~itovati i, napokon, preduzeti konkretne korake u rje{avanju problema Bosnalijeka. A jedini preostali put spasa Bosnalijeka, prema mi{ljenju @ili}a, mogu} je kroz postizanje kompromisa izme|u dioni~ara.

SPA[AVANJE VOJNIKA ]ELAMA

Haden ovdje nije u{ao da ratuje sa nekim i njihova `elja je da razvijaju

kompaniju, a ne da je uni{tavaju, kao {to to poku{avaju uraditi neki pojedinici. Ja sam prvi spreman podnijeti ostavku u Nadzornom odboru i ponuditi svoje mjesto Vladi i resornom ministarstvu, izjavio je prije tri mjeseca Edin Dizdar, ovla{teni predstavnik Haden SA i ~lan Hadenovog Nadzornog odbra (NO) Bosnalijeka dodav{i kako bi se trebao posti}i konstruktivan dogovor jer u NO trebaju da sjede predstavnici najve}ih dioni~ara Bosnalijeka . Mislim da bismo mi trebali imati dva ~lana u NO, radnici, odnosno mali dioni~ari, jedno mjesto, i Vlada, zajedno sa libijskim fondom, dva mjesta. To je realna opcija, rekao je Dizdar. U me|uvremenu, uz Hadenove interese i manju skupinu malih dioni~ara u Bosnalijeku, otvoreno se svrstao premijer Nermin Nik{i}, dok je resorni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj stao u za{titu interesa dr`avnog kapitala, libijskog kapitala i ve}e skupine malih dioni~ara. U takvom odnosu snaga, pitanje je da li Dizdar i njegovi poslodavci imaju i dalje `elju za postizanjem nekog kompromisnog rje{enja? Posebno ako se zna da su

nelegitimni i nelegalni ~lanovi Komisije za vrijednosne papire FBiH na ~elu sa Hasanom ]elamom upravljanje Bosnalijekom u stopostotnom kapacitetu svojim rje{enjem ustupili Hadenu iako u svom portfelju nikada nije pre{ao 30 procenata vlasni{tva dioni~kog kapitala?! Sre}om po pravnu dr`avu, najprije je Vrhovni sud FBiH svojom presudom od 4. aprila 2013. godine uspostavio sudsku praksu na osnovu koje su ~lanovi Komisije ]elam, Milorad Rajli} i Matej @ivkovi} nelegitimni i nelegalni, dok je Kantonalni sud u Sarajevu svojom presudom od 22. jula 2013. godine poni{tio rje{enje kojim je ]elamova Komisija upisala Hadenov NO Bosnalijeka na ~elu sa Rusom Konstantinom Zevlovom. Nakon toga,

Bilo koja od dvije postoje}e uprave i dva nadzorna odbora u Bosnalijeku mo`e da ishodi samo Pirovu pravnu pobjedu, u kojoj }e najve}a `rtva bila sama kompanija
20
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

RJE[ENJA NEMA NI ZA LIJEKA

RAT B(R)ENDOVA
Situacija u Bosnalijeku postaje veoma kriti~na

KOMROMISNO RJE[ENJE
Ahmed @ili} predsjednik jednog od dva Nadzorna odbora Bosnalijeka

premijer Nik{i} uz podr{ku SDP-ovih ministara u Vladi FBiH poku{ava osigurati kakav-takav legitimitet ]elamu i njegovoj Komisiji koja je u ovom sastavu jedini garant ponovne legalizacije Hadenovog NO Bosnalijeka i njihovog samoprogla{enog v.d. direktora Nedima Uzunovi}a. Prvi poku{aj spa{avanja vojnika ]elama i njegove Komisije 9. septembra ove godine oborili su poslanici Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH koji nisu izglasali autenti~no tuma~enje ~lana 5. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, kao niti predlo`ene zakonske izmjene u pravcu retroaktivnog legaliziranja ]elamove Komisije. Nakon toga premijer Nik{i} se konsultovao sa visokim predstavnikom Valentinom Inzkom koji mu je (ne)zvani~no dao zeleno svjetlo da na dnevni red Vlade FBiH stavi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH, ~ije posljednje izmjene je Parlament FBiH bio usvojio 23. avgusta 2013. godine, a sve sa ciljem legaliziranja/spa{avanja ]elama i
21

10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

AFERA BOSNALIJEK
IMPERIA PHARM UZVRA]A UDARAC

Ruska mafija preuzima Bosnalijek?!

Kako smo ranije pisali, farmaceutska ku}a Imperia Pharm u ruskim medijima povezuje se sa, u najmanju ruku, sumnjivim vlasni~kim udjelima. Sergej Matvijenko, navodno vlasnik luksembur{kog investicionog fonda Haden SA, sin Valentine Matvijenko, biv{e guvernerke Saint Petersburga i predsjedavaju}a Federalnog Vije}a Ruske Federacije, jedan je od najve}ih dioni~ara Imperia Pharma, navodi portal Russian mafia koji se bavi problemom korpucije u Rusiji. Isti portal navodi da je Matvijenko zapravo prijatelj i partner direktora kompanije Imperia Pharm Omara Gurtskaye. Uspon farmaceutske ku}e Imperia Pharm upravo se vezuje za ulazak u vlasni~ku strukturu Matvijenka jer je na osnovu politi~kog, i svakog drugog, utjecaja njegove majke Imperia Pharmu dodijeljena licenca za kupovinu i distribuciju lijekova, i to nakon {to je Matvijenko postao vlasnik 25 posto dionica ove farmaceutske ku}e. Sasvim slu~ajno

RUSKI ARSLANAGI]
Sergej Matvijenko, navodni vlasnih Hadena i suvlasnik Imperia Pharma bavi se (i)legalnim i povremeno farmaceutskim poslovima

predsjednik Hadenovog Nadzornog odbora Bosnalijeka je Konstantin Zevlov, ina~e direktor pravnih poslova u Imperia Pharmu. Prema pisanju istog portala, Matvijenko je ruskoj policiji postao poznat 1994. godine kada je uhap{en i pritvoren zajedno sa prijateljem Evgenijem Muinom pod sumnjom da je po~inio krivi~no djelo kra|e i premla}ivanja `enske osobe pod imenom

Rozhkov A.N. I pored priznanja krivice Matvijenko je vrlo brzo oslobo|en optu`bi i pu{ten iz pritvora zahvaljuju}i politi~koj mo}i svoje majke. U sli~noj situaciji Matvijenko se na{ao i polovinom 2012. godine kada je, prema pisanju ruskog portala Fontanka, zajedno sa svojim partnerom u projektu Moscow Five Dimitrijem Smilijanecom uhap{en i zadr`an na aerodromu u Amsterdamu.

Uhapsila ga je holandska policija na zahtjev ameri~kog FBI-a u akciji koju je ova agencija vodila protiv organizovane kriminalne grupe koja je izvr{ila zloupotrebu pokradenih informacija sa 411 hiljada kreditnih kartica. U ovoj akciji FBI je uhapsio i rukovodio hap{enjem 24 lica iz vi{e dr`ava, a {teta po~injena ovim krivi~nim djelom procijenjena je na 200 miliona ameri~kih dolara.

njegove Komisije. Istog dana kada je Vlade FBiH po drugi put usvojila autenti~no tuma~enje ~lana 5. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire FBiH, Inzko je pozdravio taj korak naglasiv{i kako je sada potrebno da autenti~no tuma~enje usvoji i Parlament FBiH. Istovremeno, Inzko je sa `aljenjem primio informaciju da Vlada FBiH nije mogla usvojiti predlo`ene izmjene i dopune Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u FBiH. Ostaje upitno za{to je Inzko dao podr{ku rje{enju kojim se dovode u pitanje ustavni temelji o trodiobi vlasti. Navodno, Inzko je dao podr{ku Vladi FBiH radi ograni~avanja rizika za tr`i{te vrijednosnih papira u FBiH i za cjelokupnu ekonomiju, ali prema nekim nezvani~nim informacijama ovakav stav Inzko je zauzeo nakon konsultacija sa {efom politi~kog odjela OHR-a Archijem Tutom, koji je iz samo njemu znanih razloga podr`ao premijera Nik{i}a. Nezvani~no, Tuta bezrezervnu podr{ku daje SDP-u i konceptu pravnog nasilja, {to bi trebalo da
22

DVA BRATA RO\ENA

Edin Dizdar, ovla{teni predstavnik Haden SA i ~lan Nadzornog odbora Bosnalijeka, sa svojim {efom, Rusom Konstantinom Zevlovom
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

RJE[ENJA NEMA NI ZA LIJEKA

LA@NO PREDSTAVLJANJE
Nedim Uzunovi} nigdje zvani~no nije registrovan kao v.d. direktora Bosnalijeka, iako uredno potpisuje zvani~na dokumenta Bosnalijeka, uklju~uju}i i upozorenje upu}eno direktorima predstavni{tva ove firme

rezultira poni`enjem najvi{e nadle`ne sudske vlasti FBiH. S druge strane, pravni odjel OHR-a zauzima druga~ija stajali{ta, suprotna Tutinom, zala`u}i se za po{tivanje ustavnog na~ela podjele vlasti. Iako se na{ao izme|u dvije vatre, izgleda da se Inzko priklonio Tutinom vi|enju, ~ime je iza{ao i iz okvira svog mandata.

I PAD JE LET
I dok traju prepucavanja oko (i)legalizacije ]elama i Komisije za vrijednosne papire, situacija u Bosnalijeku postaje kriti~na i predstavlja kratkoro~nu i dugoro~nu opasnost za daljni razvoj, ~ak i opstanak firme. Na najve}em i najprofitabilnijem Bosnalijekovom tr`i{tu Rusiji Haden je preko svojih predstavnika blokirao prodaju proizvoda redovnim kupcima s kojima Bosnalijek ima potpisane distribucijske ugovore. Tako su ostale nerealizovane narud`be u iznosu od 2,5 miliona eura. Sa druge strane, Haden forsira ekskluzivnu prodaju Bosnalijekovih proizvoda firmi Imperia Pharm, koja pokriva samo malo vi{e od 2 procenta tr`i{ta u usporedbi sa Bosnalijekovim redovnim kupcima, koji direktno odre|enim svojim proizvodima pokrivaju ukupno preko 50 procenata ruskog tr`i{ta. Posljedica te blokade je nedostatak Bosnalijekovih proizvoda u apotekama {irem ruskog tr`i{ta, a time je otvoren put jakoj i agresivnoj konkurenciji da zamijeni Bosnalijekove etablirane brendove svojima. Dugoru~no, to zna~i nepopravljivu {tetu za Bosnalijek. Tako|er, proizvodnja i registracije su pod apsolutnom kontrolom Hadenove ekipe u Bosnalijeku, {to onemogu}ava pripreme i po~etak pregovora o novim ugovorima za 2014.
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

godinu s Bosnalijekovim kupcima u Rusiji. A ako Bosnalijek ne potpi{e distribucijske ugovore na vrijeme, najkasnije do polovine decembra 2013. godine, izvoz i prodaja ve} u prvom kvartalu 2014. godine bit }e onemogu}ena. Pored nabrojanog, bez rje{enja sudskog upisa direktora Bosnalijeka nije mogu}e realizirati odluke Skup{tine o formiranju firme k}erke u Rusiji bez koje ne mo`e poslovati sa svojim kupcima u ruskoj valuti rubljima, {to }e predstavljati sve ve}i problem. Tako|er, bez upisa u sudski registar direktora i Uprave Bosnalijeka ne}e biti mogu}e realizirati potrebnu reorganizaciju Bosnalijekovog poslovanja u Ukrajini i Jugoisto~noj Evropi, gdje treba da se mijenjaju ili direktori predstavni{tva ili poslovni model. Osim toga, Hadenova ekipa navodno ugro`ava i realizaciju ve} potpisanih licencnih ugovora za nove proizvode i tra`e promjene ve} prihva}enih i potpisanih poslovnih modela bez prihvatljivog poslovnog razloga. Na ovaj na~in Bosnalijek }e ostati bez o~ekivanih novih proizvoda i tako dodatno pogor{ati situaciju firme na tr`i{tima. Konkretan

(RAS)PAD: Na najveem i najprofitabilnijem tritu u Rusiji Haden je preko svojih predstavnika blokirao prodaju proizvoda redovnim kupcima s kojima Bosnalijek ima potpisane distribucijske ugovore. Tako su ostale nerealizovane narudbe u iznosu od 2,5 miliona eura

primjer je, zbog navedenih razloga, lo{a poslovna komunikacija sa najve}om turskom firmom Abdi Ibrahim. Kao odgovor na analizu trenutnog stanja u Bosnalijeku, reagovao je samozvani v.d. direktor Bosnalijeka Uzunovi}. U pismu kojim se obratio direktorima predstavni{tva, a povodom navodnih informacija o zloupotrebama, {ikaniranju i mobingu koji nad uposlenicima u predstavni{tvima Bosnalijeka provode biv{i uposlenici Bojan Kebe i Amar Arslanagi}, Uzunovi} je naveo: Ovim putem vas upozoravam i na eventualnu slu`benu komunikaciju koju prema kolegama mogu neovla{teno pokrenuti Irfan Lazovi}, Nermin Kadri} i Matev` Kmet. Imenovane osobe ve} tre}i mjesec ne dolaze na posao iz samo njima znanih razloga, nisu u toku oko na{ih poslovnih aktivnosti i svojim neprofesionalnim pona{anjem, te eventualnim odlukama i nalozima, prvenstveno zbog nedostatka informacija, mogu izazvati direktnu {tetu za kompaniju. Navedene kolege zakazuju sastanke sa kolegama u predstavni{tvima i sa distributerima za koje Uprava Bosnalijeka ne poznaje motive i svrhu njihovih odr`avanja, te se prema zaklju~cima sastanaka ne mo`e ni odrediti, stoji u informaciji kojom Uzunovi} nala`e prekid svih poslovnih komunikacija sa spomenutim osobama. Na upozorenja koja idu u prilog ~injenici da zdrava kompanija polako, ali sigurno propada, niko pa ni premijer Nik{i}, ne reaguje. S obzirom da se Nik{i} u svojim javnim istupima hvali kako je o svim nezakonitostima vezanim za Bosnalijek obavijestio Kantonalno tu`ila{tvo u Sarajevu, ostaje otvoreno pitanje za{to Kantonalnom tu`ila{tvu nije prijavio i svog kom{iju iz Konjica Nedima Uzunovi}a zbog la`nog predstavljanja obzirom da isti nije ni sudski, ni na bilo koji drugi na~in, nije registrovan kao v.d. direktor Bosnalijeka.
23

ROMEO ZELENIKA, S DRUGE STRANE ZAKONA

Inspektori Federalne uprave policije i agenti OSA-e, koji su mjesecima pratili brau MATU i BLAGU IMIA iz Gruda, bili su zateeni kada su otkrili da je njihov tajni ortak ROMEO ZELENIKA, dugogodinji direktor KPZ-a Mostar: protiv Zelenike je Tuiteljstvu BiH sredinom augusta podnesena kaznena prijava, koja bi uskoro mogla biti dopunjena novim, jo okantnijim detaljima

SPECIJALNO VASPITANJE
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

etiri mjeseca nakon {to su po nalogu Tu`iteljstva BiH u Grudama uhap{eni bra}a Mate i Blago [imi}, Federalna uprava policije (FUP) podnijela je sredinom augusta kaznenu prijavu protiv direktora mostarskog zatvora Romea Zelenike, kojeg bi bliska suradnja s dvojicom ozlogla{enih hercegova~kih kriminalaca, u najboljem slu~aju, mogla stajati karijere. Istraga protiv direktora Kazneno-popravnog zavoda u Mostaru Zelenike i zatvorskog slu`benika Marija Bo{njaka otvorena je proljetos, kada su inspektori federalne policije i agenti Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA), prate}i bra}u [imi}, do{li do informacija kako sva ~etvorica, zapravo, pripadaju istoj kriminalnoj grupi. Mate i Blago [imi} su, podsjetimo, uhap{eni koncem aprila, zbog

sumnje da su naru~ili ubojstvo komesara MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije Zorana Gali}a, krijum~arili drogu i cigarete, minirali objekte, krali automobile. Iako je Tu`iteljstvo BiH optu`nicu protiv Mate i Blage [imi}a podiglo ovog tjedna, slu`benih informacija o istrazi protiv Romea Zelenike jo{ uvijek nema.

ZATVORSKI KOMFOR ZA BRANIMIRA GLAVA[A

Prema navodima iz kaznene prijave koju je FUP podnio Tu`iteljstvu BiH, direktor mostarskog zatvora Romeo Zelenika tereti se za zlouporabu slu`benog polo`aja i prekora~enje ovlasti, odnosno, omogu}avanje izvanzavodskih pogodnosti osu|enicima koji na to nisu imali pravo. Zelenika se sumnji~i i da je koriste}i svoj slu`beni polo`aj navodio djevojke na spolne odnose, obe}avaju}i im zaposlenje, da je posredovao u izdavanju razli~itih dokumenata, sre|ivao polaganje voza~kih ispita... No, najte`e su inkriminacije da je

Direktor zatvora u Mostaru Romeo Zelenika bio ~lan kriminalne grupe zloglasne bra}e [imi} iz Gruda, mostarski bomba{ Danijel Rosi} optu`uje ga da je naredio miniranje spomenika Armiji BiH?!
26
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

GRIJESI [EFA MOSTARSKOG ZATVORA

DIREKTOR ZATVORA POD TAJNOM ISTRAGOM

Romeo Zelenika imenovan je za direktora KPZ-a Mostar prije pet godina, sve je vi{e dokaza da se on, umjesto prevaspitavanja kriminalaca, i sam po~eo baviti kriminalom
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

27

ROMEO ZELENIKA, S DRUGE STRANE ZAKONA

bra}i [imi} davao slu`beni automobil za prijevoz droge - federalna je policija, izme|u ostalog, otkrila da je Romeo Zelenika bio u dru{tvu svojih kriminalnih partnera i no} prije njihovog hap{enja?! Zelenikin kolega Mario Bo{njak tako|er se sumnji~i da je, u dogovoru sa {efom, omogu}avao osu|enicima razli~ite pogodnosti, dakako, u zamjenu za novac. Pro{log je tjedna direktor Federalne uprave policije Dragan Luka~ nalo`io otvaranje nove istrage protiv Uprave KPZ-a Mostar na ~elu s Romeom Zelenikom, kako bi se utvrdilo da li je bilo zakonskih propusta prilikom dono{enja odluke da se zatvoreniku Dominiku Ilija{evi}u Comi dozvoli kori{tenje godi{njeg odmora. I ne samo njemu, budu}i da bi se federalna policija uskoro mogla pozabaviti i tretmanom drugih osu|enika u mostarskom zatvoru. U tom su smislu inspektorima FUP-a jo{ ranije dostavljena izvje{}a prema kojima je direktor KPZ-a Mostar odigrao klju~nu ulogu u premje{taju ve}eg broja osu|enika hrvatske nacionalnosti iz zatvora u Zenici, uz obrazlo`enje kako im je, navodno, ugro`ena sigurnost. U Ministarstvu pravde Federacije BiH ve} je dugo javna tajna da Romeo Zelenika prebacivanje zatvorenika Hrvata iz zeni~kog u mostarski zatvor ne bi mogao osigurati bez podr{ke i suglasnosti ministra Zorana Mikuli}a, ina~e njegovog susjeda u Mostaru. Federalni su policajci upozoreni i da pojedini hrvatski osu|enici u KPZ-u Mostar imaju privilegirani tretman, navode}i primjer biv{eg zastupnika u Hrvatskom saboru Branimira Glava{a, koji je osu|en na osam godina zatvora zbog zlo~ina nad srpskim civilima u Osijeku. Glava{ je poslije pola godine, koliko je proveo u zeni~kom zatvoru, u junu 2011. premje{ten u KPZ Mostar, gdje mu je, navodno, omogu}eno da }eliju opremi ku}nim namje{tajem, koristi laptop za pisanje memoara, u`iva poseban status kod zatvorskih ~uvara. U informaciji dostavljenoj FUP-u ~ak je navedeno da je direktor Romeo Zelenika odobrio najpoznatijem hrvatskom osu|eniku u BiH izlazak na vikend-dopust, iako Glava{, prema zakonu, nije smio napustiti zatvorske zidine. Za taj je prijestup direktor Zelenika od ministrasusjeda Mikuli}a dobio samo opomenu da Glava{a vi{e ne smije nezakonito pu{tati. Me|u privilegijama koje u`ivaju pojedini osu|enici su i kori{tenje mobilnih telefona, ~esti izlasci u grad, pa ~ak i dostava hrane iz restorana, koju naru~uju izravno iz zatvorskih }elija?! Istodobno su mediji posljednjih mjeseci izvje{tavali o nekoliko sukoba na nacionalnoj osnovi u KPZ-u
28

ZATVORSKE TAJNE

Romeo Zelenika je jedini direktor i lan HDZ-a, ija funkcija nikada nije bila uzdrmana
Iako je tada{nja platforma{ka koalicija u prolje}e 2011. smijenila direktore svih javnih ustanova i poduze}a koji su na te funkcije imenovani kao kadrovi HDZ-a, pozicija Romea Zelenike nikada nije bila uzdrmana, unato~ ~injenici da je rukovo|enje mostarskim zatvorom preuzeo jo{ u junu 2008. Mandat mu je produ`en po~etkom jula ove godine, odlukom federalne Vlade, a nakon dogovora ~elnika SDP-a i HDZ-a. Jako politi~ko zale|e u HDZ-u Zelenika mla|i osugurao je zahvaljuju}i svom ocu Peri Zeleniki, ratnom zapovjedniku mostarskog HVO-a, koji je i dalje vrlo utjecajan me|u strana~kim kolegama. Nakon {to je, u vrijeme rotacije direktora kaznenopopravnih zavoda, vje{to instalirao svoje kadrove i u drugim federalnim zatvorima, Romeo Zelenika nije skrivao kako, poslije narednih izbora, ozbiljno ra~una na funkciju federalnog ministra pravde. Pitanje je, me|utim, ho}e li ambicije direktora mostarskog zatvora sru{iti kaznena prijava i nova policijska istraga koja je protiv njega nedavno otvorena.

BRA]A KOJA SU TERORIZIRALA ZAPADNU HERCEGOVINU

Tu`iteljstvo BiH podiglo je optu`nicu protiv Mate i Blage [imi}a iz Gruda, koji se terete za organizirani kriminal

SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

GRIJESI [EFA MOSTARSKOG ZATVORA

zatvorske kazne zbog trgovine ljudima, kako bi ga vratili u zeni~ki zatvor. Rosi} je, bez odugovla~enja, ispunio Zelenikin nalog - ]upinu je sa~ekao u zatvorskom hodniku i slomio mu vilicu, ~ime je zadobio povjerenje direktora, ali i brojne zatvorske povlastice. Njihovi su kontakti nastavljeni i poslije Rosi}evog izlaska na slobodu, pro{le godine, kada mu je, prema vlastitom priznanju, Zelenika predlo`io da nabavi ve}u koli~inu eksploziva.

NABAVKA EKSPLOZIVA U SALAKOVCU

Rosi} je otkrio kako je povukao svoje stare kriminalne veze i kod izvjesnog Ismeta Vrce u Salakovcu kod Mostara nabavio tri eksplozivne naprave, od kojih je jedna bila razorne mo}i, sa nitroglicerinom i plutaju}im kodovima, namijenjena za miniranje ve}eg objekta. Istodobno je Rosi} ozna~io Vrcu kao ~ovjeka kod kojeg se mogu dobiti razli~ite vrste bombi, pu{aka i pi{tolja s prigu{iva~em, te municije, ovisno o zahtjevima kupaca. Tvrde}i kako za sve {to je rekao ima i ~vrste dokaze, Danijel Rosi} je kazao da je Romeo Zelenika od njega tra`io da minira spomenik Armiji BiH, koji je uz brojna politi~ka sporenja, podignut kod mostarske Vije}nice. Iako ga je Zelenika uvjeravao da ne treba strahovati od hap{enja i da }e istraga biti usmjerena prema bo{nja~koj strani, Rosi} je, prema njegovoj verziji, ponudu odbio, jer je iz ranijeg iskustva s direktorom mostarskog zatvora znao da mu ne}e platiti koliko je tra`io. Eksploziv je naknadno predao dvojici mu{karaca, ~iji je identitet njemu poznat i koji su, po svemu sude}i, aktivirali razornu napravu u no}i izme|u 13. i 14. januara ove godine. Iako je od tada pro{lo punih devet mjeseci, po~initelji ni do danas nisu otkriveni.

SVJEDO^ENJE IZ PRVE RUKE

Mostarac Danijel Rosi} tvrdi da je po nalogu Romea Zelenike nabavio eksploziv za miniranje spomenika Armiji BiH, ali da nije sudjelovao u ru{enju, jer nije bio zadovoljan pla}anjem

Mostar, u kojima su `rtve bili osu|enici Srbi i Bo{njaci, a na koje direktor Zelenika nije reagirao.

ZA[TO JE PRETU^EN NERMIN ]UPINA

Iz izvora bliskih istrazi saznajemo kako je jo{ jedan biv{i osu|enik iz mostarskog zatvora Danijel Rosi} zvani Daca iznio te{ke optu`be na ra~un Romea Zelenike, sa kojim se poznaje dugo godina. Rosi} je, podsjetimo, uhap{en pro{le godine, kada je u njegovoj ku}i u mostarskom naselju Cim prona|ena ve}a koli~ina eksploziva. Eksplozivnu je napravu, te{ku kilogram i pol, zapravo, sam Rosi} predao policijskim inspektorima, nakon {to su pokucali na njegova vrata, a prema zvani~noj verziji, planirao je minirati caffe Planet u Mostaru. Presudom Op}inskog suda u Mostaru Danijel Rosi} je proljetos osu|en na dvije godine zatvora zbog nedozvoljenog dr`anja oru`ja i eksplozivnih naprava i kaznu izdr`ava u KPZ Zenica. No, ~injenica da je taj mostarski bomba{ privremeno smje{ten iza re{etaka ne zna~i i da on, u me|uvremenu, nije otkrio za koga je sve, ~ak i dok je prethodnih godina bio u mostarskom zatvoru, odra|ivao prljave poslove.
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

Kako nezvani~no saznajemo, Danijel Rosi} je ispri~ao da ga je direktor KPZ-a Mostar Romeo Zelenika prvi put vrbovao, tra`e}i od njega da pretu~e Nermina ]upinu, ranije osu|enog na 14 godina

29

MINISTAR ZA VJE[ANJE

INTERVIEW

Mirko arovi

ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeu ministara BiH

za na list govori ta se krije iza Dodikovog izriitog zahtjeva za njegovu smjenu, objanjava zbog ega je za BiH katastrofalan potez Italijanima predati srednju Drinu, o emu su se krajem prole nedjelje dogovorili lideri SNSD-a i SDP-a MILORAD DODIK i ZLATKO LAGUMDIJA

MAR[ NA DRINU
Tajni dogovor Dodika i Italijana
Razgovarala: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Poslom vijeka nazvali su Milorad Dodik i Zlatko Lagumd`ija italijansku investiciju u slivu srednje Drine, na kojem }e, po njihovom dogovoru, raditi Vlade Republike Srpske i Federacije BiH. On je, po Dodiku, isplativ i ima perspektivu jedino u sa italijanskim partnerom. Prva prepreka na tom putu im je Mirko [arovi}, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koji odbija da potpi{e dokumente na osnovu kojih bi Dodik i Lagumd`ija mogli preko entitetskih vlasti davati koncesije zainteresovanim za gradnju hidroelektrana na Drini. To je jedan od razloga zbog kojeg su ova dvojica lidera postigla dogovor da smijene [arovi}a. Saradnja sa Italijanima na srednjoj Drini sporna je iz vi{e razloga, izme|u ostalog i zbog toga {to se firma kojoj se daje koncesija nikada nije bavila izgradnjom hidroelektrana, ve} proizvodnjom makarona! Projekat Srednja Drina, koji je sa Italijanima postigao Milorad Dodik, podrazumijeva da mi Italijanima, pored srednje Drine, dajemo i Gornje horizonte i 15 malih hidroelektrana. Stru~na javnost posebno treba znati da mi prihvatanjem tog sporazuma kr{imo me|unarodni ugovor sa Energetskom zajednicom. Italijani za taj projekat nemaju novca, ali ga mogu povu}i iz Brisela od takozvanih zelenih sertifikata, jer Italija ima ugovor sa Energetskom zajednicom da svoj udio u obnovljivoj energiji pove}a do 2020. godina. Po{to
30

nema svojih resursa, ona mo`e da na|e neku zemlju poput BiH i tu nacionalnu obavezu rije{i na taj na~in. Me|utim, tu istu me|unarodnu obavezu ima i BiH, koja treba svoj udio u obnovljivim izvorima energije do 2020. godine da pove}a sa 33 na 40 posto, {to zna~i da mora izgraditi najmanje tri hidroelektrane. To je klju~no pitanje za koje javnost mora da zna. Ukoliko pristanemo na ovaj aran`man, mi dozvoljavamo Italijanima da rije{e svoj nacionalni cilj, a mi na to ne mo`emo ra~unati i prakti~no unaprijed pristajemo da kr{imo obavezu prema Evropskoj energetskoj zajednici. Mi treba da razgovaramo da li svjesno ulazimo u to. Ukoliko predamo srednju Drinu i Gornje horizonte i 15 malih HE, ostaje nam samo Gornja Drina od oko 200 megavata. Prakti~no, mi taj benefit predajemo Italiji. O tome ne treba da odlu~uje jedan pojedinac ve} zajednica BiH, i stru~na javnost, ka`e [arovi}.

ru, ako ga je i bilo, javnost, a i ja, uskra}eni smo bilo kakvih detalja. Prilikom nedavnog susreta sa Zlatkom Lagumd`ijom rekao sam mu da je moja jedina odbrana moj rad kao ministra u Savjetu ministara BiH. Ostalo je na SDP-u i na procjeni ove stranke {ta je u njihovom najboljem interesu da urade u ovakvoj situaciji. Bez namjere da sebi dajem bilo kakav ve}i zna~aj rekao sam i da ovo mogu}e glasanje ima mnogo ve}u te`inu i reperkusije od puke smjene jednog ministra u Savjetu ministara BiH. Po mi{ljenju analiti~ara, iza postignutog sporazuma Dodik-Lagumd`ija stoji isklju~ivo njihov interes i namjera da pod li~nu kontrolu stave hidropotencijale na Drini. Koje je Va{e mi{ljenje o tome? Nisam ba{ siguran da su konkretan dogovor i postigli, a po mojim informacijama jo{ su daleko od pune saglasnosti o mnogim pitanjima. Projekat Srednja Drina sam po sebi je vrlo slo`en i zahtjeva uklju~ivanje mnogih institucija u zemlji, zemlje partnere kao {to su Italija, Srbija, Crna Gora, pa ne vjerujem da sve mo`e le}i za nekoliko minuta strana~kog susreta. Da li je ta~no da Vi niste htjeli potpisati sporazum Srednja Drina, iako je Dodik mjesecima na tome insistirao? [ta je klju~ni razlog zbog kojeg ga niste htjeli potpisati? Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, kao i Savjet ministara BiH, do unazad nekoliko mjeseci nisu na bilo koji na~in bili uklju~eni u projekat Srednja
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

OD SMJENE ME SAMO MOGU SPASITI REZULTATI

Gospodine [arovi}u, da li vam je poznato ~ime je Milorad Dodik ubijedio Zlatka Lagumd`ija da SDP glasa za Va{u smjenu? O tom sastanku i eventualnom dogovo-

JALOVI PLANOVI: Dodik i Lagumdija nee uspjeti izvriti podjelu akcionarskih sredstava sa rauna Elektroprenosa BiH

ZA [TA JE KRIV [AROVI]

NEDOPUSTIVO JE DA DODIK I LAGUMD@IJA ODLU^UJU O SREDNJOJ DRINI Ukoliko pristanemo da damo srednju Drinu,
mi dozvoljavamo Italijanima da rije{e svoj nacionalni cilj, a gdje }e onda Bosna i Hercegovina izgraditi svoje tri hidroelektrane

10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

31

MINISTAR ZA VJE[ANJE
Drina. Vlada Republike Srpske priklju~ila se ranijem sporazumu Italije i Srbije oko izgradnje hidroelektrana na Drini i transporta energije u Italiju podvodnim kablom ispod Jadranskog mora. Najvjerovatnije da ne bi bili ni uklju~eni da italijanska strana nije zatra`ila saglasnost Bosne i Hercegovine. Naime, da bi italijanski partner mogao da koristi povlastice EU, tzv. zelene certifikate za energiju sa Drine, Brisel je tra`io saglasnost Bosne i Hercegovine. Ova saglasnost o kojoj govorim podrazumijeva pristanak BiH da se proizvedena energija sa Drine ra~una kao udio Italije u ostvarenju njihove me|unarodne obaveze za pove}anje obnovljivih izvora energije do 2020. godine. Imaju}i u vidu da i BiH ima istu me|unarodnu obavezu, da do 2020. godine pove}a svoj udio obnovljive energije sa 33 posto na 40 posto, davanjem ove saglasnosti ispunjenje na{e obaveze prema Energetskoj zajednici doveli bismo u pitanje. Kada je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, prije nekoliko mjeseci zatra`io od Savjeta ministara BiH da tzv. Izjavom ovo pravo potvrdimo italijanskoj strani, ovo pitanje otvorilo se po vi{e aspekata. Dodik i Lagumd`ija preko entitetskih vlasti namjeravaju davati koncesije zainteresovanim za gradnju hidroelektrana na Drini. Kako komentari{ete tu njihovu namjeru? Zaista ne znam koje su im krajnje namjere, ali je lo{e ako se ovo va`no pitanje dovodi u bilo kakav kontekst prekompozicije u Savjetu ministara BiH, trgovanja i ustupaka, kako se spekuli{e u javnosti. Ministarstvo na ~ijem se ~elu Vi nalazite nadle`no je i za kontrolu Elektroprenosa BiH, firme koja raspola`e stotinama miliona KM, a na ~ije ~elo bi prema dogovoru Dodik - Dragan ^ovi} trebao da do|e HDZ-ov kadar. Da li je sporazum o podjeli akumulirane dobiti Elektroprijenosa BiH put u razgradnju tog preduze}a? Elektroprenosom BiH upravljaju akcionari, Federacija BiH i Republika Srpska, sa pribli`nim udjelom u vlasni{tvu 59 prema 41 posto. Domen Ministarstva je politika i predlaganje Zakona o Elektroprenosu BiH. Ne znam koje se kadrovsko rje{enje sprema za prvog ~ovjeka ove va`ne kompanije i, priznajem, mnogo se ne interesujem oko toga. Ali, jo{ u novembru pro{le godine nas trojica ministara (Erdal Trhulj, @eljko Kova~evi} i ja), na ministarskoj konferenciji u Briselu dogovorili smo se da }emo ispo{tovati zaklju~ke Evropske komisije koje nam je predo~io Stefan Sanino, a koji ka`u da }e se u izmjenu Zakona o Elektroprenosu i u podjelu akumulirane dobiti i}i tek nakon deblokiranja rada ove
32
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

SNSD ODLU^AN DA POMETE [AROVI]A

Kadrovi SNSD-a tvrde da je smjena Mirka [arovi}a zavr{ena stvar

INTERESNA KOALICIJA
Milorad Dodik i Zlatko Lagumd`ija odlu~ni su u namjeri da pod svoju kontrolu stave hidropotencijale na rijeci Drini

ZA [TA JE KRIV [AROVI]

od {estorke i ne{to kasnije i u Savjetu ministara BiH. Ovaj dokument odnosno Odluka Savjeta ministara potvr|uje ministarski dogovor iz Brisela sa Evropskom komisijom. Kao {to sam i maloprije rekao, to podrazumijeva da izmjene zakona mogu da idu tek na kraju sveobuhvatne konsolidacije kompanije, uklju~uju}i dogovor o ulaganju najve}eg dijela akumulirane dobiti u prenosnu mre`u.

DODIKOVI POSLOVI NE SMIJU BITI TAJNI

Vlada Republike Srpske je u maja raskinula ugovor sa njema~kom kompanijom RWE o izgradnji tri hidroelektrane u gornjem slivu Drine. Da li su Vam poznati razlozi zbog kojih su njema~ki partner odustao od posla vrijednog 500 miliona eura? Razlozi za raskid ugovora nisu mi poznati i vjerovatno je mali broj ljudi koji zna stvarne razloge. Nedostatak javnosti i transparentnosti je najve}a mana ovakvih i sli~nih velikih ugovora i projekata. Ima li se na umu da se radi o ustupanju javnog dobra, a ne privatnog, te da se to dobro dodjeljuje pod posebnim uslovima i pravilima da bi odagnali bilo kakve

MINIMIZIRANJE ZNA^AJA DR@AVNIH INSTITUCIJA

Vije}e ministara BiH posljednje sazna za Dodikove velike poslove

kompanije izborom njenog rukovodstva, te usvajanja konsolidovanog finansijskog izvje{taja i planova investicionih ulaganja od strane skup{tine akcionara. Ove mape puta trebamo se dr`ati i ona garantuje stabilan put razvoja Elektroprenosa. Insistirati na punoj podjeli akcionarskih sredstava sa ra~una ovog preduze}a lo{a je poruka i ne vjerujem da }e se krenuti tim putem. Uostalom, za tako ne{to saglasnost treba da da Parlamentarna skup{tina BiH. Da bi realizovali planove, pored Va{e smjene, lideri SDP-a i SNSD-a moraju izvr{iti izmjenu odre|enih zakona. Dodik i Lagumd`ija su u Sarajevu usaglasili i tekst prijedloga zakona o dr`avnoj i vojnoj imovini i prijedloga zakona o preduze}u Elektroprenos BiH. Kako komentari{ete njihov tekst izmjene ovih zakona? Prije svega, mogu da se osvrnem na mogu}e izmjene Zakona o Elektroprenosu SVI DODIKOVI DRESOVI

LAGUMDIJA PROTIV AROVIA: Prilikom nedavnog susreta sa Zlatkom Lagumdijom rekao sam mu da je moja jedina odbrana moj rad kao ministra u Savjetu ministara BiH. Ostalo je na SDP-u i na procjeni ove stranke ta je u njihovom najboljem interesu da urade u ovakvoj situaciji
jer za ovo prvo pitanje dr`avne i vojne imovine nisam ni nadle`an. Tekst Zakona za koji tvrdite da su ga usaglasili nisam imao prilike da vidim. Logi~no bi bilo da se zakonska rje{enja kreiraju u nadle`nim ministarstvima. Uostalom, na takve procedure pristali su i dali svoje potpise nedavno i Lagumd`ija i Dodik prilikom usvajanja dokumenata Redoslijed aktivnosti koje se odnose na Elektroprenos BiH usvojen prvo sumnje i {pekulacije, klju~ne detalje ovog posla neophodno je u~initi transparentnim. Koliko ste Vi zapravo stajali na putu trojcu Dodik-Lagumd`ija-^ovi}, koji Vas namjerava smijeniti, da ostvare svoje li~ne interese i o kojim poslovima je rije~? Ne bi bilo korektno da potvr|ujem ne{to za {ta nemam objektivne dokaze. Tim stvarima se nisam imao kad baviti, a vrijeme }e pokazati {ta je zapravo posrijedi. O razlozima za moju smjenu do sada sam ~uo najmanje pet ili {est verzija i svaki put se odbace oni prethodni, a istaknu novi. Mo`ete li nam re}i sa kojim poslovima (a koji su bili na ivici zakona), ministarstvo na ~ijem ste Vi bili ~elu nije dalo saglasnost, uprkos raznim politi~kim pritiscima? Pro{le jeseni nismo dozvolili {pekulativne poslove sa uvozom mazuta za neke toplane u zemlji koji ne zadovoljava odluku o kvalitetu te~nih goriva. Prvi smo u regionu otkrili aflatoksin u mlijeku iz Hrvatske i zabranili njegov uvoz tokom poznate pro{logodi{nje afere.
33

Dodik nikada nije bio na strani slabih i ugroenih, malih i obinih ljudi
Kako biste ocijenili politiku koju trenutno vodi Milorad Dodik? Li~no druga~ije zami{ljam predsjednika RS-a. O~ekujem uvijek da on bude na{ predsjednik, na strani slabijih i ugro`enih, predsjednik malih i obi~nih ljudi. Da bi ga osjetili kao svog, po mom ukusu, on ne bi
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

trebao da dijeli ljude, da bude predmet sva|a i podjela. Sve to nije Milorad Dodik. Naprosto, on ne izlazi iz dresa predsjednika stranke SNSD-a, govori sa strana~ke pozornice, iznosi strana~ke stavove, {to je velika smetnja razvoju demokratskog dru{tva u Republici Srpskoj.

S OVE STRANE DINARE

U dva dana premijer Republike Hrvatske ZORAN MILANOVI je posjetio podruja optina Livno, Tomislavgrad, Prozor/Rama, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf/Uskoplje i Kakanj; njegova posjeta naoj dravi nema veze sa popisom stanovnitva, ali ima sa problemima i skrbnitvom nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, to je, kako je rekao, njegova i ustavna i moralna obaveza
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

i Stjepan Mesi}, ni Josip Manoli}, potom ni Franjo Greguri}, Hrvoje [arini}, Nikica Valenti}, Zlatko Mate{a, Ivica Ra~an, Ivo Sanader i Jadranka Kosor, dakle svi hrvatski premijeri od prvih demokratskih izbora do onih posljednjih, koji su odr`ani u decembru 2011., nisu posjetili Livno, Tomislavgrad, do 1991. Duvno, i Ramu. Bio je predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tu|man 1993. u Tomislavgradu, ali predsjednik Vlade nije ni tada, a ni do 4. oktobra ove godine. Tog dana je aktuelni hrvatski premijer Zoran Milanovi} u Livnu zapo~eo svoju

HRVATSKI PREMIJER NA TEMELJIMA BOSANSKE DR@AVNOSTI

34
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

ZORAN MILANOVI] U BiH

turista iz Po`ege, koji su obilazili Franjeva~ki samostan Sv. Ivana Krstitelja. Naivno smo mislili da }e kasnije do~ekati svog premijera, ali njima je valjda interesantniji bio Brkin du}an i pogled ka rje~ici Trstionici, iznad koje je jedan od njih zapjevao stih iz pjesma Miroslava [kore, [umi, {umi javore..., a onda i ulazak u prevozno sredstvo i odlazak ko zna gdje.

OSOBNA PREMIJEROVA @ELJA

Kad smo ih ispratili, popeli smo se do Franjeva~kog samostana i dok smo ~ekali Zorana Milanovi}a, kratko smo razgovarali sa zamjenikom gvardijana Franjeva~kog samostana u Kraljevoj Sutjesci, fra @eljkom Brki}em: Odmah mogu re}i da premijer Hrvatske u posjetu na{em samostanu dolazi na svoju osobnu `elju. Dakle, tra`io je da posjeti Franjeva~ki samostan i usput, ako to vremenske prilike budu dozvoljavale, kraljevski grad Bobovac. Kako smo doznali iz njegovog ureda, premijer je jako upoznat sa povije{}u Kraljeve Sutjeske i Bobovca. Drugi razlog zbog kojeg }e danas posjetiti na{ samostan je taj {to je Vlada Republike Hrvatske do sada potpomagala neke na{e projekte, pa }emo poku{ati dogovoriti i neku daljnju suradnju. Ipak, delegacija Hrvatske nije posjetila Bobovac. Ne zbog vremenskih (ne)prilika, ve} zbog cajtnota. Iz Gornjeg Vakufa je, na temelje na{e dr`ave i dr`avnosti, hrvatski premijer stigao u 14.15 sati. Tek {to je iza{ao iz d`ipa i poku{avao obu}i svoj teget sako, Zoran Milanovi} se pozdravio sa doma}inima, gvardijanom Franjeva~kog samostana fra Zoranom Jakovi}em, njegovim zamjenikom fra @eljkom Brki}em, fra Bernardinom Mati}em, najstarijim fratrom u Franjeva~koj provinciji Bosni Srebrenoj... Jedan od fratara, zbog gu`ve nismo uspjeli vidjeti koji, kazao mu je: Ako ne padnu zvona s tornja zna~i da niste veliki gre{nici. Premijer se nasmijao i potom okrenuo prema svojoj savjetnici Zinki Bardi} i glasnogovornici Vlade Hrvatske Ivani Grljak, rekav{i im: Dakle, vi ste pro{le Kakanj, dobro je. Potom je u{ao u crkvu i ~uo od fratara samo djeli} onoga o ~emu smo mi jo{ davno pisali i nadugo i na{iroko. Onda je obi{ao knji`nicu, a potom u{ao u blagovaonicu Samostana, gdje je razgovarao sa onima koji su ga i do~ekali u Kraljevoj Sutjesci. A tamo

U VRTU SAMOSTANA
Premijer Republike Hrvatske u dru{tvu gvardijana Franjeva~kog samostana u Kraljevoj Sutjesci fra Zorana Jakovi}a (desno) i njegovog zamjenika fra @eljka Brki}a (lijevo)

dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini. U dva dana, 4. i 5. oktobra, koliko je boravio u na{oj dr`avi, Zoran Milanovi} je posjetio podru~ja op{tina Livno, Tomislavgrad, Prozor/Rama, Kupres, Bugojno, Gornji

Vakuf/Uskoplje i Kakanj. [to se potonje op{tine ti~e, njegova destinacija bila je Kraljeva Sutjeska, gdje je pristigla i reporterska ekipa Slobodne Bosne. Vidjeli smo u startu jedan autobus i pedesetak

Zoran Milanovi} je u posjetu Franjeva~kom samostanu Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci do{ao na svoju osobnu `elju
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

35

S OVE STRANE DINARE

ZORAN MILANOVI], PREMIJER REPUBLIKE HRVATSKE EKSKLUZIVNO ZA SB

Pored drugih, velikih problema koje ima, problem BiH je i to to je u ovom trenutku potpuno izvan radara europske politike
tome razmi{ljaju. Pored drugih, velikih problema koje ima, problem BiH je i to {to je u ovom trenutku potpuno izvan radara europske politike. Kakav je va{ odnos sa hrvatskim rukovodstvom u na{oj dr`avi? Ja ne znam {to je rukovodstvo Hrvata u BiH... Naprimjer, kakav je va{ odnos sa HDZ-om BiH? Mislim... Ah, aktivan, partnerski. Mi ovdje ne dolazimo po glasove, po politi~ku podr{ku u Hrvatskoj, jer mi ovdje nemamo bira~a. Prema tome, dolazimo iz `elje da pomognemo, da budemo od koristi. Pro~itao sam prethodnih dana da Va{ dolazak u BiH ima veze sa aktuelnim popisom stanovni{tva u na{oj zemlji. Ipak, ne znam za{to bi to ba{ imalo ikakve veze. Ustvari, i nema neke veze. Svjestan sam da se odr`ava popis stanovni{tva. I Hrvati i Bo{njaci i Srbi svjesni su da se odr`ava popis stanovni{tva, pa }e se popisati. Dakle, ne}u ih ja na to dodatno motivirati. Neko, poluironi~no, polucini~no, a s obzirom da razgovaramo u Bosni i Hercegovini to i jeste nekakav red, re~e da Vam je ova dvodnevna posjeta dobrodo{la kako bi ste se odmorili od problema u Hrvatskoj, recimo od Lex Perkovi}a i afere oko Mola... A, ne... Prvo, dok radite ovaj posao nikad se od ni~ega ne mo`ete odmaknuti, odmoriti, to je nemogu}e. Drugo, danas je subota. Formalno, nije radni dan, ali mi radimo. @ivjeli!

OTVORENO O, SKORO, SVEMU

Hrvatski premijer u razgovoru sa na{im urednikom

Premijer Republike Hrvatske Zoran Milanovi} se u Kraljevoj Sutjesci zadr`ao dva sata. Od toga je nekoliko minuta izdvojio za ekskluzivnu izjavu Slobodnoj Bosni, potom jo{ tri na zajedni~ku izjavu okupljenim novinarima i jo{ pet minuta u crkvi Franjeva~kog samostana po samom dolasku, gdje su ga fratri upoznali sa povijesnim ~injenicama. Ostatak, odnosno vrijeme izme|u, proveo je u knji`nici i blagovaonici Samostana. Zahvaljuju}i Zinki Bardi} i Ivani Grljak, direktno iz blagovaonice pridru`io se u hodniku reporterskoj ekipi na{eg magazina. Je li sada, na ovoj pristojnoj nadmorskoj visini... Da, na ~etristo metara... ... i na ~istom zraku, vrijeme za ocjenu Va{e tre}e posjete na{oj dr`avi, ili }ete to uraditi po povratku u Zagreb? Lijepo je bilo, nemam {to

drugo za re}i. @ao mi je {to nismo obi{li i Bobovac, ali, na `alost, zaista nemamo vremena. [ta je to najzna~ajnije {to ste tokom ova dva dana, na sedam lokacija, ili u sedam op}ina u Bosni i Hercegovini, ~uli, vidjeli, sa va{im doma}inima dogovorili, inicirali, nastavili...? Iskreno, ni{ta revolucionarno. Obi{ao sam nekoliko sredina u kojima ve}inom `ive Hrvati. Zapravo, u Bugojnu i u Gornjem Vakufu `ive ve}inom Bo{njaci, ali ima i dosta Hrvata. Razgovarali smo o njihovim problemima, {kolama, bolnicama, domovima zdravlja... Koji su to najve}i problemi sa kojima se suo~avaju Hrvati u ovim sredinama? Pa, evo, ovi o kojima pri~am. Ali, najve}i problem sa kojim se suo~avaju svi ljudi u Bosni i Hercegovini je to {to

nema posla. A onda nema zarade, nema sigurnosti, perspektive. Rat je davno zavr{io i nadam se da je sve manje prisutan u glavama ljudi u va{oj dr`avi. Mo`e li BiH uskoro zapo~eti pregovore o ~lanstvu u Evropskoj uniji? Ponovit }u ono {to sam rekao ju~er: osobno }u se zalagati da Bosna i Hercegovina {to prije zapo~ne pregovore o ~lanstvu u Europskoj uniji! Smatram da je to najbolji na~in da BiH prevlada ono kroz {to je pro{la i ~ega }e se te{ko otarasiti ako se ne okrene ne~em potpuno novom. A to je Europska unija, to su novi standardi. Ne znam koliko ja tu mogu promijeniti stvari, jer otpori su u Europi dosta jaki, i ne ka`em da ti pregovori mogu trajati kratko. Ne mogu. Ali, nema smisla da ih Bosna i Hercegovina ne po~ne! Na`alost, u ovom trenutku sam jedan od rijetkih koji tako razmi{ljaju. Odnosno, jedan od rijetkih koji uop}e o

36

SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

ZORAN MILANOVI] U BiH

NA PO^ETKU OBILASKA
Fratri su uglednog gosta upoznali sa povije{}u Kraljeve Sutjeske

RAD I PRIJATELJSTVO
Zoran Milanovi}, Daria Krsti~evi} i Ante Kotromanovi}

novinarima nije bio dopu{ten ulaz. U hrvatskoj delegaciji su, pored premijera, bili i ministar obrane Ante Kotromanovi}, te predstojnica Dr`avnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Daria Krsti~evi}.

LIJEP DO^EK I OVACIJE

I dok je premijer ugodno }askao a, kako smo ~uli, povremeno se i suprotstavljao svojim sagovornicima, mi smo u vrtu Samostana pri~ali sa reporterom zagreba~ke Nove TV Andrijom Jarkom, bez kojeg ova posjeta naprosto nije mogla pro}i. On je sa svojim kolegom-kamermanom bio na svih sedam lokacija koje je i posjetio Zoran Milanovi} tokom svoje dvodnevne posjete Bosni i Hercegovini. Premijera su svugdje lijepo do~ekali, dobio je ovacije. Njegova posjeta je ljudima puno zna~ila. Oni ka`u da im je to podr{ka tokom popisa stanovni{tva. Svi su kukali kako Hrvati te{ko `ive, kako se raseljavaju, a njemu je ovo, zbog aktalnih problema koje ima u Hrvatskoj, do{lo kao relaksacija. Ovo je tre}i posjet Bosni i Hercegovini u njegovom premijerskom mandatu. Rekao je da je njegova ustavna obaveza skrbiti o Hrvatima u BiH, ali i moralna obaveza, i da on naprosto mora obi}i te ljude. I ovaj put je namjerno izabrao tu rutu. Obi{ao je, izme|u ostalog, zgradu u Kandiji, povratni~kom naselju u op}ini Bugojno, ~iju je izgradnju financirala Vlada Hrvatske. Obe}ao je i da }e se zalo`iti za izgradnju {kole u Bugojnu u kojoj }e se nastava odvijati isklju~ivo na hrvatskom jeziku, veli Jarak. I bi premijer. U Kraljevoj Sutjesci negdje do petnaest minuta poslije {esnaest sati. Sjeo je u crni d`ip i otputovao ka Sarajevskom aerodromu. S tim da nije sletio u Zagreb, nego na Krk. Ka`u, u privatnu posjetu.
37

USPJE[NA POSJETA
Predsjednik Predsjednik Vlade Vlade Hrvatske Hrvatske na na odlasku odlasku iz iz Bosne Bosne ii Hercegovine Hercegovine
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

DR. MICHAEL HALTZEL

Jedan od vodeih strunjaka u Centru za transatlantske odnose pri Univerzitetu Johns Hopkins u Washingtonu i bivi dugogodinji savjetnik amerikog potpredsjednika JOEA BIDENA, istoriar dr. MICHAEL HALTZEL za SB govori o aktuelnim problemima u Bosni i Hercegovini i perspektivama drave na evropskom putu

TA DA SE RADI?
Pi{e: MAJA RADEVI]

POGLED IZ WASHINGTONA

Foto: Milutin Stoj~evi}

ok se Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave danas fokusiraju na situaciju na Bliskom istoku i u centralnoj Aziji, demokratija u Bosni i Hercegovini je ozbiljno ugro`ena, smatra ameri~ki istori~ar i politi~ki analiti~ar dr. Michael Haltzel. Biv{i savjetnik za vanjsku politiku ameri~kog potpredsjednika Josepha Bidena, dobitnik priznanja u sedam dr`ava Evropske unije i jedan od vode}ih stru~njaka u Centru za transatlantske odnose pri Univerzitetu Johns Hopkins u Washingtonu, dobar je poznavalac politi~kih prilika u na{oj zemlji, koje aktivno prati jo{ od po~etka devedesetih godina. Nakon neuspjelih poku{aja provo|enja ustavnih reformi 2006. (aprilski paket) stvari su u BiH krenule nizbrdo, kako u politi~kom smislu, tako i u smislu sve ve}eg naru{avanja odnosa i produbljivanja razlika izme|u tri konstitutivna naroda i porasta etni~kih i vjerskih podjela. Sve to je umnogome poni{tilo napredak koji je ostvaren u prvoj deceniji nakon zavr{etka rata, ka`e Haltzel. Evropska unija je, `ele}i da se iskupi za svoje slabosti tokom rata, ubijedila Sjedinjene Dr`ave da zavr{e svoju mirovnu ulogu u BiH, te su snage EU-a zamijenile Plave kacige Ujedinjenih naroda i Amerikanci su oti{li ku}i. Postalo je jasno da je zvani~ni Brisel odlu~an da zatvori kancelariju visokog predstavnika i okon~a svoju politi~ku i mirovnu ulogu u BiH, napisao je ovaj ameri~ki stru~njak pro{le godine u komentaru za Washington Post.

STAGNACIJA UMJESTO NAPRETKA

Bh. politi~ki lideri vi{e su zaokupljeni varanjem sistema, umjesto da nastoje taj sistem u~initi funkcionalnim za gra|ane BiH, ka`e dr. Michael Haltzel
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

DISFUNKCIONALNA DR@AVA
Rat u Siriji trenutno je u fokusu ameri~ke vanjske politike, ka`e Haltzel: Situacija u Siriji je i dalje jako lo{a i
38

IMA LI NADE ZA BiH

krvavi gra|anski rat se nastavlja. Mnogo je ozbiljnih problema u pronala`enju i lociranju hemijskog oru`ja Assadovog re`ima. Ukoliko se ti izazovi uspje{no ne prevazi|u, mislim da je po{teno re}i kako je opcija vojne intervencije i dalje aktuelna. Da budem jasan, ovo ne govorim kao zvani~nik ameri~ke Vlade, nego kao privatni gra|anin. Sukob u Siriji mnoge Bosance i Hercegovce podsjetio je na doga|aje iz devedesetih godina pro{log stolje}a, kada se u BiH tako|er mjesecima uzaludno o~ekivala vojna intervencija. Upravo u to vrijeme, ta~nije 1994. godine, dr. Haltzel imenovan je za savjetnika za vanjsku politiku tada{njeg ameri~kog senatora, a sada pot pred sjednika SAD-a Joea Bidena. Na pitanje smatra li da je NATO intervencija u Bosni i Hercegovini stigla prekasno, Haltzel odgovara: Osobno, volio bih da se to desilo ranije, ali mislim da je pretjerano re}i kako je intervencija zakasnila. Ona je uspjela da zaustavi rat, ZAPADNI BALKAN - REGRESIJA, STAGNACIJA ILI PROGRES
Sa Sa{om Toperi}em i ambasadorom SAD-a u BiH Patrickom Moonom u Sarajevu 2011. na me|unarodnoj konferenciji

Bosni i Hercegovini trebaju novi akteri na politi~koj sceni

unato~ tome {to bi mnogi `ivoti bili spa{eni da se intervenisalo ranije. Ipak, politi~ki lideri su na koncu sjeli za pregovara~ki stol i to je rezultiralo Dejtonskim sporazumom. Zvani~na politika Sjedinjenih Dr`ava

AKADEMSKA SARADNJA
Dr. Haltzel sa prof. Samirom Arnautovi}em u posjeti Univerzitetu u Sarajevu 2010.
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

prema BiH nije se mnogo promijenila od 1995. do danas, ka`e dr. Haltzel: I dalje podr`avamo sekularnu, demokratsku, multietni~ku BiH i nadamo se da }e se zemlja eventualno kvalifikovati za ~lanstvo u evroatlantskim institucijama, prvenstveno NATO-u i Evropskoj uniji. Sporazum potpisan u Dejtonu, iako je zaustavio krvoproli}e, ipak nije uspio ugu{iti virulentne nesuglasice izme|u tri naroda: Bo{njaka, Srba i Hrvata, priznaje dr. Michael Haltzel. A ni ameri~ki zvani~nici u to vrijeme nisu pravili veliku razliku izme|u Slobodana Milo{evi}a, Franje Tu|mana i Alije Izetbegovi}a. Ne mogu govoriti u ime svih predstavnika Vlade SAD iz tog vremena, ali generalno, Milo{evi} i Tu|man smatrani su nedemokratskim liderima, dok su Izetbegovi}a mnogi vidjeli kao ne{to vi{e demokrati~nog politi~ara, premda je bilo i onih koji su sumnjali u njegove stvarne namjere, govori Haltzel i dodaje: Dejtonski sporazum je Bosnu i Hercegovinu ostavio disfunkcionalnom zemljom sa suvi{e slo`enom ustavnom strukturom. Ova zemlja sa ~etiri miliona stanovnika ima dva entiteta, tri konstitutivna naroda, pet predsjednika, ~etiri potpredsjednika, 12 premijera, 14 parlamenata, 147 ministara i 700 ~lanova parlamenta. Govore}i o najve}im preprekama s kojima se BiH i njeni gra|ani suo~avaju danas, dr. Haltzel ka`e: To je veliko, otvoreno pitanje. Ekonomija je i dalje razorena, tu je i problem velike nezaposlenosti... Dr`avne vlasti ne rade u svom punom potencijalu. Sa distance od 7.000 kilometara, ~ini mi se da jo{ uvijek
39

DR. MICHAEL HALTZEL

O POPISU I IZBORNOM ZAKONU implementiran jer su mnogi od va{ih lidera odbili da to u~ine. Mislim da je nekoliko bh. politi~kih lidera vi{e zaokupljeno varanjem sistema, umjesto da nastoje taj sistem u~initi funkcionalnim za gra|ane BiH, nagla{ava Haltzel.

Popis stanovnitva mogao bi pokazati da je broj ostalih jednak broju bosanskih Hrvata
Haltzel je uvjeren da bi zadr`avanjem postoje}eg Izbornog zakona u BiH bile zabetonirane pozicije tri konstitutivna naroda na {tetu ostalih - Roma, Jevreja i drugih manjina, pa i onih Bosanaca i Hercegovaca koji se ne `ele izjedna~avati ni s jednom etni~kom grupom. Ovo bi posebno odgovaralo Hrvatima koji `ive u dijelovima zemlje gdje je ve}inska podr{ka HDZ-u. Me|utim, popis stanovni{tva mogao bi pokazati da je broj ostalih u BiH barem jednak broju bosanskih Hrvata, zbog ~ega bi zadr`avanje ovakvog stanja stvari bilo posebno nepravedno. Lider Republike Srpske Milorad Dodik ovaj zakon vidi kao {ansu za gajenje separatisti~kih ambicija, navodi dr. Haltzel.

VOLJA ZA USTAVNE PROMJENE

Na{ sagovornik nije `elio komentirati pona{anje pojedinih bh. politi~kih lidera. Na pitanje imaju li gra|ani Bosne i Hercegovine danas istinsku demokratsku alternativu nacionalnim partijama, Haltzel ka`e: : Generalno, uvijek je zdravo za svaki politi~ki sistem kada se na sceni pojave novi akteri. Volio bih to vidjeti i u BiH i nadam se posebno da }e mladi ljudi iz svih etni~kih skupina zakora~iti u politi~ku arenu. Jedno od rje{enja za Bosnu i Hercegovinu mogle bi biti ustavne promjene, smatra Haltzel. Ipak, taj proces }e sigurno biti dug i komplikovan. Moj utisak je da bi mnogi gra|ani BiH, bez obzira kojem narodu pripadaju, rado prihvatili odre|ene ustavne promjene. Ali, mijenjanje Ustava je vrlo ozbiljan posao, koji zahtijeva mnogo promi{ljanja i priprema. Sjedinjene Dr`ave, recimo, donijele su samo 27 amandmana na Ustav za skoro dva i pol stolje}a. U Bosni i Hercegovini, me|utim, ve} je bilo neuspjelih poku{aja reformi. Vjerujem da bi Vlada Sjedinjenih Dr`ava, ukoliko bi lideri bh. politi~kih partija to zatra`ili, rado pomogla va{oj zemlji da provede ustavne reforme. Na{a dobra volja u odnosu na BiH ostaje nepromijenjena, ali na kraju se ipak sve svodi na doma}e politi~ke lidere i gra|ansko dru{tvo da pokrenu konstruktivne promjene, zaklju~uje dr. Michael Haltzel.

postoji mnogo nepovjerenja me|u liderima razli~itih zajednica. Problemi oko implementacije presude Sejdi}-Finci, brojna neslaganja u mi{ljenjima izme|u politi~kih lidera u Federaciji, separatisti~ke ambicije koje dolaze iz Republike Srpske, hrvatski zahtjevi za tre}im entitetom... Sve su to pitanja koja ozbiljno ko~e napredak zemlje na putu ka evropskim integracijama. Michael Haltzel nije veliki optimista i smatra da je BiH danas prili~no daleko od ~lanstva u Evropskoj uniji. Ipak, ne bih rekao da je situacija u zemlji danas vi{e haoti~na u odnosu na ono {to se doga|alo prije 20 godina. Rat je zaustavljen i to je najva`nije, me|utim, ~injenica je da sva pitanja koja ste spomenuli unaza|uju zemlju, umjesto da vode ka progresu. Dejtonski sporazum svakako ima svojih mana, ali tako|er treba re}i da on nikada nije u potpunosti
40
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

Svim vjernicima islamske vjeroispovjesti

BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN

BAJRAM ERIF MUBAREK OLSUN!

Opina Stari Grad Sarajevo

BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN

Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir

EGIPAT PROTIV EGIPTA

Za esti oktobar vezani su najvaniji dogaaji u novijoj povijesti Egipta - vojna pobjeda nad Izraelom na Sinaju, ubistvo predsjednika Sadata Ove godine je taj datum obiljeen krvavim obraunom egipatske vojske sa pristalicama (zabranjenog) Muslimanskog bratstva i njihovog uhapenog lidera Morsija o emu izvjetava naa suradnica

42

SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

SLAVLJE U KRVI

ESTI OKTOBAR, DATUM SVIH DATUMA

Ho}e li general Al-Sisi dati priliku civilnim vlastima da upravljaju Egiptom?

10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

43

EGIPAT PROTIV EGIPTA

Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI] MOHAMED (Kairo)

esti oktobar je nacionalni praznik egipatskih oru`anih snaga. Na taj dan, 1973. godine, egipatska i sirijska armija u koaliciji sa dijelom arapskih zemalja iznenadila je izraelske vojne snage, stacionirane na egipatskome Sinajskom poluotoku i Golanskoj visoravni. Izrael je uspio pod svoju kontrolu vratiti sirijsku teritoriju, ali ne i teritoriju Egipta, ~iji je najzna~ajniji uspjeh u akciji bio prodor i uni{tenje vje{ta~ki stvorenoga brda, Bar Lev Line, linije koju su Izraelci smatrali neprobojnom odbrambenom crtom. Anwar al-Sadat je tajno pripremao plan. Niko nije o~ekivao da }e na deseti dan ramazana, koji se podudario u datumu sa `idovskim Jom Kipurom, praznikom pomirenja i pokajanja, do}i do napada. Jubilarnih ~etrdeset godina pobjede nad Izraelom Egip}ani su obilje`avali ove godine, u nedjelju - jedni su slavili, drugi protestirali, zbog ~ega je opet do{lo do nasilja.

NASEROV NASLJEDNIK
Anwar al- Sadat

SADATOVA SMRT U@IVO

Ono {to je zanimljivo, bar meni, Tito je poslije Naserove smrti nastavio prijateljstvo sa Sadatom, pa se u Egipatskom vojnom muzeju u Kairu, koji se nalazi u sklopu ~uvene Citadel of Salah Ed-Din, mo`e vidjeti i jedan od kori{tenih aviona iz Oktobarskoga rata, kao pomo} poslana iz biv{e Jugoslavije. U kairskoj ~etvrti Heliopolis postoji i ulica pod nazivom Josip Broz Tito. [estoga oktobra Egip}ani se podsje}aju na jo{ jedan doga|aj. Naime, 1981. godine, u vrijeme tradicionalne vojne parade, ubijen je tada{nji predsjednik, heroj rata i mira, Anwar al-Sadat. Televizijske stanice, koje su u`ivo prenosile de{avanja sa sve~ane tribine, zabilje`ile su prvi u svijetu televizijski prijenos atentata na {efa dr`ave. Tog dana Sadat nije nosio pancir, iako ga je upozoravala garda i molila supruga. Ka`u da im je odgovorio: Ako Allah ho}e moju smrt, desit }e se, imao ja na sebi pancir ili ne! Obukao je sve~anu plavu uniformu sa lentom preko desnoga ramena i prika~io najvi{a vojna odlikovanja. Prvo je obi{ao grob svoga mla|eg brata, koji je poginuo {estoga oktobra, pilotiraju}i u invaziji na Sinajskom frontu. Zatim su mu se pridru`ili potpredsjednik Mubarak i ministar vojske Abu Ghazala, s kojima je oti{ao polo`iti vijenac na Grob neznanoga junaka i posjetiti Naserov mauzolej. Sadata je ubila militantna islamisti~ka grupa Al-Gamaa al-Islamiyya, kreirana od strane pripadnika Muslimanskoga bratstva, organizacije kojoj je dao ve}u slobodu u odnosu na Nasera. Grupu su prete`no ~inili
44

d`ihadisti, studenti, ali je pristalica imala i u samoj vojsci. ^lanovi su predsjednikov odlazak u Jerusalem i kasniji mirovni sporazum sa Izraelom smatrali sramnim ~inom. Egipat je postao prva arapska zemlja koja je sklopila primirje sa jevrejskom dr`avom. To je Sadatu uzrokovalo drasti~an pad popularnosti. S druge strane, bio je nagra|en, dobiv{i sa izraelskim premijerom Menachemom Beginom Nobela za mir. Napada~i su najprije bacili bombe od kojih dvije nisu eksplodirale, a onda su zapucali nasumice u pravcu Sadata, koji je ve} bio te{ko ranjen. U televizijskom intervjuu iz 2011. godine, njegov sin Gamal prisje}ao se kako je zajedno sa majkom oti{ao u bolnicu gdje je preba~eno Sadatovo tijelo i da je tada insistirao da se iz vrata izvadi metak i utvrdi kalibar. Tri metka su pogodila moga oca. Dva su pro{la kroz ruku i nogu, a fatalni tre}i je pro{ao kroz stomak i zavr{io u vratu, jer je u tome trenutku moj otac stajao. Kada je metak izva|en, ustanovili smo da to nije bio kalibar koji koristi predsjedni~ka garda. Ubice su koristile municiju vojske. Poru~nik Khalid Islambouli, jedan je od pet Sadatovih ubica osu|enih na smrt, dok ih je 17 slu`ilo zatvorske kazne. Islambouli u Iranu va`i za heroja i po njemu je tamo nazvana jedna ulica. U njegovoj torbi, osim municije, prona|en je Kuran. Sestri je ostavio opro{tajno pismo, obja{njavaju}i svoju zadatak obavezom vjere.

JE LI MUBARAK UBIO SADATA, A SADAT OTROVAO NASERA?

Nedavno je na arapskome jeziku objavljena Mubarakova biografija pod nazivom

Lozinka, koju nije napisao sam, nego ju je diktirao jednom radio voditelju, a njome je obuhva}en period dok je bio pilot, pa poslije Sadatov zamjenik. Mubarak je nakon svoga promaknu}a u Egipatskom ratnom zrakoplovstvu postavljen za potpredsjednika Egipta, a predsjednik dr`ave postao je automatski, naslijediv{i Anwara el-Sadata, kao {to je on Gamala Abdel Nasera. Kada je knjiga zavr{ena, Mubarak je ve} bio na vlasti, tako da nije dozvolio objavljivanje, a kasnije je ~ovjek koji ju je pisao umro. Njegov sin je knjigu objavio nedavno, jer je sa~uvao o~eve rukopise. Iza{la je uz Mubarakovo dopu{tenje i pokriva de{avanja do Sadatove smrti. Najstarija Sadatova k}erka, Rukayya, uvjerena da je Mubarak umije{an u ubistvo njenoga oca na vojnoj paradi. Ona je prethodno podnijela tu`bu i protiv Mohameda Hassaneina Heikala, glavnoga urednika Al Ahrama u Naserovome vremenu, koji je posredno tvrdio da je Sadat otrovao Nasera, koji je zvani~no umro od sr~anoga udara, samo tri dana po{to mu je Sadat li~no pripremio {oljicu kafe, impliciraju}i da je kafa bila otrovana. Stvarni neprijatelj Arapa su oni sami. Ovo je ~uvena izjava i re~enica jo{ jednoga egipatskoga nobelovca, ali za knji`evnost, Nagiba Mahfuza, iz romana Karnak. Navodim je ne samo zbog pobrojanih slu~ajeva i sumnji koje su u vezi sa pro{lo{}u, ve} i zato {to je aktuelna tema danas. Kada ve} spomenusmo Mahfuza, i on je imao nesporazuma sa odre|enom javno{}u u svojoj zemlji i u arapskome svijetu. Reakcionarni arapski i islamski fundamentalisti~ki krugovi osu|ivali su ga zbog njegovoga suprotstavljanja islamSLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

SLAVLJE U KRVI

TRI DESETLJE]A DUGA VLADAVINA

Hosni Mubarak

SVRGNUTI PREDSJEDNIK
Mohamed Morsi

PU^ISTA ILI FAKTOR STABILNOSTI

Abdel Fattah al - Sisi

skome ekstremizmu, vjerskoj zatucanosti, primitivizmu i isklju~ivosti, zatim zbog njegovoga afirmativnog odnosa prema pojavama i procesu sekularizacije u Egiptu. Bio je jedan od rijetkih arapskih intelektualaca koji su podr`ali potpisivanje mira izme|u Egipta i Izraela, ali u vezi s time je nagla{avao da u potpunosti podr`ava Palestince. Poku{aj atentata od strane mladoga ultradesni~ara, ~ije su ideje bile inspirisane Muslimanskim bratstvom, ostavio je traga na Mahfuzovo zdravlje, te je od tada, ostav{i nepokretan u desnoj ruci, svoja djela diktirao k}erkama. ^ak i da uzmemo u obzir kako su svi nabrojani predsjednici bili diktatori, koji su, prije ili kasnije, uvidjeli prvo li~nu opasnost od Muslimanskoga bratstva te ih zatvarali i zabranjivali im rad, ne mo`emo jednostavno pre}i preko ve}inske volje naroda. Jedan Egip}anin, obi~ni, stvarni ~ovjek, zaustavljen na ulici, sjajno je primijetio: ^itavoga `ivota re`im je tra`io od mene da
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

mrzim Muslimansko bratstvo i nije uspio. Oni sami uspjeli su to posti}i za pola godine. Iako je njihov aktivni rad zavr{en u Egiptu, iako su potpuno marginalizirani i otpisani, ne `ele prihvatiti, a kamoli priznati svoju kapitulaciju. I dalje pozivaju na milionske mar{eve. Demonstrativno preziranje smrti postao je jedan od za{titnih znakova Muslimanskoga bratstva. Krv mu~enika stradalih na ulici smatraju gorivom koje odr`ava njihov revolt u pokretu. I ovoga vikenda su bili na ulicama. Nekoliko hiljada ljudi, prkose}i narodu i vojsci, zapravo je pokazivalo da nisu prave patriote zemlje Masr, koja je navikla ve} 40 godina slaviti svoju pobjedu.

AL-SISIJEVE REFORME
Mobilizacijom po gradu, pristalice Bratstva se predstavljaju sa dignuta ~etiri prsta, asociraju}i na Rabu pod parolom Alijansa protiv vojnoga udara. Dosadili

su narodu, neki ih ne mogu ignorirati, te ne ~ekaju}i svaki put policiju i vojsku, sami se obra~unavaju sa njima. Sukobi su uvijek mogu}i, jer morsijevci ne pristaju na kompromis, kao {to za taj pojam nisu znali ni u vremenu svoga umi{ljenog pijedestala vlasti. [ta se sve u Egiptu pred na{im o~ima konstantno zbiva, svijet ne mo`e realno sagledati i shvatiti. Sisijeva armija je nedavno pustila iz zatvora sve `ene, koje su zbog nepla}enih kredita bile zatvorene! Zahvaljuju}i vojsci i novoj vlasti, roditelji (staratelji) su u potpunosti oslobo|eni pla}anja svih tro{kova za {kolovanje djece po javnim (dr`avnim) institucijama! U~enici dobijaju kompletan materijal i pribor, kao {to su olovke, sveske, knjige - sve besplatno! Studenti, koji nisu iz Kaira, Aleksandrije i nekih drugih egipatskih gradova, a studiraju u njima, sada imaju potpuno besplatan smje{taj i hranu po domovima! O tim reformama se ne pi{e! I dok se pristalice Bratstva pozivaju na vra}anje demokratski izabranoga predsjednika, vra}anje njihovoga parlamenta, vra}anje vojske u kasarnu, otkaz Sisiju, sa druge strane, rastu simpatije prema ovome generalu i mnogi ga `ele vidjeti kao predsjednika. Me|utim, sve ukazuje da }e o ostati principijelan do kraja, a to zna~i da ne}e u~estvovati u predsjedni~kim izborima i ostati prvi ~ovjek vojske, a dr`ava neka budu}nost gradi kao civilno ure|enje. ^ini se da je Al - Sisi dovoljno pametan i svjestan da se narod u tren oka mo`e okrenuti, nahu{kati i protiv njega, kao da je pod vojnom ~izmom, a onda }e opet stalno demonstrirati jer para nema
45

EKSKLUZIVNO

INTERVIEW

George Clooney

glumac

Slavni ameriki glumac, koji ove jeseni promovira svoj novi film Gravity u kojem mu je partnerica SANDRA BULLOCK, u oputenom, iskrenom razgovoru voenom u njegovoj drugoj domovini, Italiji, govori o svojoj umjetnikoj karijeri, otkriva ta ga raduje, a ta nervira, prisjea se najvanijih dogaaja i linosti u karijeri

Problem sa ljudima iz moje bran{e je {to najve}i dio njih misli da su ro|eni da budu genijalci
Razgovarao: JAMES EVANS (Interview Hub)

ije~ karizma nije ni pribli`no dovoljno ta~na da opi{e energiju koju ima George Clooney. On je utjelovljenje modernog playboya, ro|ena filmska zvijezda, opu{teni multimilioner koji `ivi `ivot izme|u uzbudljivog posla u filmskom svijetu i idili~nog ambijenta svoje italijanske vile na jezeru Como. Clooney je ultimativna movie star, ~iji blistavi osmijeh i magnetska privla~nost idu ruku pod ruku sa najve}im holivudskim legendama. U njegovom novom filmu pod nazivom Gravity, reditelja Alfonsa Cuarona, Clooney i Sandra Bullock glume astronaute koji se suo~avaju s katastrofom nakon {to njihova letjelica bude uni{tena, a njih dvoje ostavljeni da lebde u praznini svemira. Nakon premijere na ovogodi{njem Venecijanskom filmskom festivalu, kriti~ari su mnogo govorili o ovom ostvarenju, a ve}ina filmskih profesionalaca smatraju Gravity ozbiljnim kandidatom za Oscara. Ovo je Georgeov drugi izlet u svemir, nakon {to je prethodno producirao i glumio u remakeu filma Solaris iz 2002. U odnosu na Solaris, me|utim, Gravity je mnogo zahtjevniji projekat i ujedno pokazuje Clooneyjevu odlu~nost da radi filmove koji nisu samo zabavni, nego imaju i dublje zna~enje. U proteklih pet godina, ovaj 5246

godi{nji glumac imao je tri nominacije za Oscara, za izvrsne gluma~ke kreacije u filmovima The Descendants, Up In The Air i Michael Clayton, a prije toga je i osvojio zlatni kipi} za najboljeg sporednog glumca u politi~kom trileru Syriana. Osim posljednjeg filma koji je predstavio u Veneciji, Clooney je ovih dana punio novinske stupce i zbog prekida dvogodi{nje veze sa modelom i biv{om profesionalnom hrva~icom Stacey Keibler, prije koje je bio tako|er u du`oj vezi sa italijanskom voditeljicom Elisabettom Canalis. Svako ko ka`e da se ponekad ne osje}a usamljeno je la`ov... Ali ja sam bio mnogo vi{e sam u lo{im vezama; ne postoji ni{ta {to vi{e otu|uje od toga, ka`e Clooney.

Govori o tome kako se pomiriti sa smr}u, ali i obrnuto, sa `ivotom. Atmosfera izolovanosti koju je Alfonso Cuaron stvorio je ne{to veoma rijetko i izuzetno i mislim da }e izazvati mnoge diskusije. Ovo je jedan od najzna~ajnijih filmova na kojima sam radio i koji donosi neke potpuno nove aspekte u smislu tehnologije snimanja. Bio je to vrlo lijep i elegantan posao, a Sandra Bullock bila je izvanredna. U filmu ste oboje morali savladati i dosta fizi~kih izazova? Kada sam prvi put do{ao na set, odmah su me skop~ali i obukli u svemirsko odijelo. Pitao sam se kako }u, do|avola, sve to odraditi! Najte`i dio bio je poku{aj da se govori normalno i istovremeno kontroli{u pokreti tijela dok ste u beste`inskom stanju. Nisam znao da }e to biti toliko zahtjevno i oboma nam je trebalo vremena dok nismo uspjeli da usporimo pokrete tijela i u isto vrijeme izgovaramo replike normalnom brzinom. Odijela su tako|er bila jako neudobna i jedino {to nam je pomoglo bilo je mnogo smijeha u pauzama izme|u snimanja. To je i Sandri i meni olak{alo taj fizi~ki teret.

Gravity je veoma poseban film. Kako Vi vidite cijelu tu pri~u? To je vrlo filozofski i misaon film.

DOLCE VITA: Svjestan sam prolaznosti ivota i mislim da svaki dan treba uiniti bitnim - nisu to samo oni zvjezdani trenuci, nominacije, premijere... To je neto to bude i proe, a ivot treba ivjeti do maksimuma

TATA-NOVINAR ME JE USMJERAVAO
Kada niste skop~ani na svemirska odijela, u`ivate li i dalje u `ivotu na jezeru Como? @ivot ne mo`e biti mnogo bolji od toga. To je mjesto na kojem mogu pobje}i od svega, ~itati scenarije, pomalo pisati i
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

NAJVE]A HOLIVUDSKA ZVIJEZDA ZA SB

HOLIVUDSKA FORMULA ZA USPJEH

Radim posao koji volim i u kojem namjeravam jo{ mnogo toga posti}i i to je ono {to me tjera dalje
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

47

EKSKLUZIVNO
IZGUBLJENI U SVEMIRU
Clooney i Sandra Bullock u filmu Gravity Alfonsa Cuarona

pozvati prijatelje na dru`enje. Lijepo je sjesti i u`ivati u dugom, dvosatnom ru~ku, kao {to to rade Italijani. Shvatio sam da sam proveo vjerovatno nekih 15, 20 godina `ivota jedu}i hranu s nogu. Ne radi se tu o bogatstvu, nego o tome da zastanete i zaista u`ivate u svakodnevnim, obi~nim stvarima. Svi moji prijatelji ku}u na jezeru Como do`ivljavaju kao vlastiti dom. Dolaze ~ak i kad ja nisam tu (smijeh, op.a.). [ta Vas je toliko privuklo Italiji? Svi|a mi se {to se ovdje osje}am veoma slobodno. Italijani imaju veliku strast za `ivotom i poseban na~in pogleda na svijet. Malo je toga {to ih mo`e uznemiriti - osim kada lokalni fudbalski tim izgubi utakmicu. Takav duh je nevjerovatno stimulativan. ^im kro~im u Laglio, znam da sam stigao ku}i, u svoj mir... I nikoga ovdje nije briga za filmski biznis. Sve se vrti oko hrane, vina i ljepote ambijenta. Pomalo radim, malo vozim motor, i jo{ uvijek mi ostaje obilje vremena za dobru hranu i pi}e. Zapravo, uglavnom pi}e. Ipak, uspjeli ste dugo godina ostati bliski sa Va{im produkcijskim partnerom Grantom Heslovom, ali i sa jo{ nekim prijateljima iz Los Angelesa? Uvijek se sjetite te{kih vremena i ljudi koji su ostali uz vas tokom takvih perioda. Ponosan sam na to {to sam ostao blizak sa istom grupom momaka koje sam upoznao kada sam tek do{ao u L.A., bio prakti~no {vorc i nisam imao pojma da li }u uspjeti kao glumac. Skoro 30 godina kasnije, i dalje se dru`imo i provodimo skupa. Doimate se nevjerovatno opu{teno i sretno. Smatrate li sebe jednim od rijetkih sretnika koji `ivi upravo onakvim `ivotom kakav je pri`eljkivao?
48

GRAVITACIJA: Kada sam doao na set, odmah su me skopali i obukli u svemirsko odijelo. Najtei dio bio je pokuaj da se govori normalno i istovremeno kontroliu pokreti tijela dok ste u besteinskom stanju
Stvari su jednostavne kada jednom shvatite kako `elite `ivjeti. Tada ste u stanju da se probijete kroz sva sr.nja koja ljude obi~no blokiraju, fokusirate se na ono {to `elite od `ivota i idete za tim. Za mene, klju~ uspje{nog `ivota je u tome da ta~no

znate {ta `elite i slijedite svoje ciljeve. To zahtijeva naporan rad, ali kada jednom stignete do ta~ke u kojoj po~injete da ostvarujete te ciljeve i ne tro{ite vrijeme uzalud, sve u `ivotu postaje mnogo lak{e... Ja sam prili~no blizu onome gdje `elim biti. Radim posao koji volim i u kojem namjeravam jo{ mnogo toga posti}i i to je ono {to me tjera dalje. Morate biti spremni na te`ak rad kako biste stvorili vlastiti osje}aj slobode, a tu dolazi istinska umjetnost `ivljenja. Davno ste zacrtali da se posvetite karijeri kojom }ete se mo}i ponositi. Jeste li u tom smislu ostvarili ve}inu svojih ciljeva? Pa, nije da se utapam u tuzi (smijeh, op.a.). Ali, tako|er ne uzimam ni{ta zdravo za gotovo. Sada sam u mogu}nosti da radim mnogo interesantnih projekata, ali ako niste oprezni, taj prozor se vrlo lako mo`e zatvoriti. Osje}am da razumijem proces

LJUBITELJI UTRKA
Clooney i Brad Pitt sa {efom Formule 1 Bernijem Ecclestoneom
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

NAJVE]A HOLIVUDSKA ZVIJEZDA ZA SB

SVE TO VOLIM
ITALIJA
U`ivam se voziti motociklom kroz Italiju, zastajati u malim mjestima i piti pi}e sa lokalcima. Italijani imaju veoma zarazan duh, to me ~ini jako opu{tenim i manje razmi{ljam o poslu. Po{tujem na~in na koji oni u`ivaju u `ivotu. Svi bismo trebali nau~iti da cijenimo ljepotu ~etvorosatnih objeda. sobe i po~eo da ma{em okupljenoj masi koja je stajala na ulici. Ubrzo je dolje bilo dvjesta, trista djevojaka koje su vri{tale, dok sam ja i dalje mahao i slao im poljupce. Kada je Brad kona~no stigao, morao je cijelu no} ispod svojih prozora da slu{a djevojke kako vri{te: George, George!

ANTI-PAPARAZZI KATAPULT
sam uvijek govorio: Ako voli{ mene, onda voli{ i moju svinju. Bio je prili~no dobar u testiranju nekih `ena koje bih doveo ku}i. Ako mu se djevojka nije svi|ala, ski~ao bi i ganjao je po ku}i i tako sam znao da ona nije dobra za mene... Bio je sjajna svinja! Prije nekoliko godina konstruisao sam ma{inu koja ispaljuje jaja kao projektile na paparazze koji su me poku{avali uloviti na jezeru. Moji prijatelji i ja postali smo vrlo vje{ti u ga|anju njihovih brodova jajima.

SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI

To je zaista savr{en film. Razlog zbog kojeg je savr{en jeste da, iako znate kako pri~a zavr{ava, ipak od po~etka do kraja filma grizete nokte od napetosti. Postoje ti momenti kada Robert Redford ide da se sastane s Dubokim grlom i svi znamo da on ne}e biti ubijen, ali ipak smo sve vrijeme nervozni i zabrinuti za njega. Alan J. Pakula bio je sjajan re`iser i to je stvarno dobro napravljen film.

MALE PODVALE MAX (GEORGEOV POKOJNI KU]NI LJUBIMAC SVINJA)

Bila je to najdu`a veza u mom `ivotu... Max i ja zajedno smo proveli 15 godina. @ene su na njega razli~ito reagovale. Ali ja Clooney je poznat po tome {to voli da se na{ali sa svojim kolegama, a jedna od ~estih meta je njegov dobar prijatelj Brad Pitt. Dok smo snimali Oceanovih 12, Brad i ja odsjeli smo u jednom hotelu u Italiji. Jedne ve~eri, prije nego {to se Brad vratio u hotel, iza{ao sam na balkon njegove

VJE^ITI NE@ENJA
Sa biv{om djevojkom Stacey Keibler

pravljenja fimova koji }e izdr`ati test vremena i odlu~niji sam nego ikada da iskoristim prilike koje imam. @elim ostaviti neku vrstu naslije|a, a ne da jednoga dana `alim jer nisam dao sve od sebe da napravim neke zanimljive filmove. Koliko je svjetonazor Va{eg oca uticao na Vas? Moj tata (poznati ameri~ki novinar Nick Clooney, op.a.) je idealist. On vjeruje da postoji ispravan na~in da se `ivi, kao i ispravan na~in da se vodi dr`ava. Zato se nikada nije suzdr`avao da javno govori o odre|enim temama i svojim politi~kim stavovima, pa ~ak i ako ga je to ko{talo posla, ili mu na drugi na~in ote`avalo `ivot. Odrastao sam cijene}i zna~enje pojma integritet i to dugujem svom ocu. Ako odlu~ite `ivjeti u skladu s tim, konstantno }ete tra`iti na~ine kako da ne postanete prodana du{a. Zbog toga se jako trudim da radim filmove koji }e ostaviti trag. Kada budem imao 80 godina, `elim da mogu sjesti u svoju stolicu za ljuljanje i visoko uzdignute glave pri~ati o filmovima koje sam snimio.

KAKO SAM SAHRANIO BATMANA

Za razliku od nekih Va{ih kolega i kolegica, ~ini se da se Vi jako dobro nosite
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

49

EKSKLUZIVNO
sa teretom slave. Kako uspijevate ostati tako mirni i relaksirani? Prije nego {to sam uop}e do{ao u Los Angeles, bio sam sin veoma poznatog televizijskog reportera, a moja tetka Rosemary bila je svojevremeno jedna od najve}ih zvijezda u muzi~koj industriji. Tako da sam znao {ta zna~i biti slavna li~nost i kako se sve to prili~no brzo mo`e rasplinuti. Tetka Rosemary me je tako|er nau~ila kako da sve {to mi se doga|a, dobro ili lo{e, sagledam iz odre|ene perspektive. Bila je jedna od najpopularnijih pjeva~ica u Americi, ali karijera joj je potonula 60-ih godina, sa pojavom rock and rolla. Shvatio sam kako uspjeh u tom svijetu zapravo malo zavisi od vas samih; to je vi{e stvar sre}e i toga da se na|ete na pravom mjestu u pravo vrijeme. Problem sa slavnim ljudima op}enito je u tome {to svi misle da su geniji. Postanete poznati i pomislite: Naravno, trebam biti slavan, ja sam to sve zaslu`io. Ali niste, ipak. Posre}ilo vam se. Meni se posre}ilo. Bio sam u TV seriji (Hitna slu`ba) koja se emitovala ~etvrtkom u deset uve~e i postala je ogroman hit, sa 40 miliona gledalaca po epizodi. Zahvaljuju}i takvom uspjehu, otvorila su mi se vrata filmske industrije i sada mogu birati filmove koje `elim da radim... Ali sjetite se: ja sam tako|er tip koji je zamalo sahranio Batmana (Clooney je glumio Batmana u filmu Batman & Robin 1997. i za tu ulogu dobio je jako lo{e kritike, op.a.). Zato ni{ta ne uzimam zdravo za gotovo. ^esto govorite o tome kako ne `elite tro{iti vrijeme na nebitne stvari. Pristupate li na isti na~in i svom poslu? Svjestan sam prolaznosti `ivota i mislim da

AVANTURISTI^KI DUH
Osim {to glumi, Clooney i uspje{no producira i re`ira filmove

svaki dan treba u~initi bitnim - nisu to samo oni zvjezdani trenuci, nominacije za nagrade, festivali i filmske premijere. Kada bi se moj `ivot vrtio samo oko takvih stvari, na {ta bi to onda li~ilo? To je ne{to {to bude i pro|e, a `ivot treba `ivjeti do maksimuma. Na kraju se sve svodi na prijateljstvo, odanost i to da se ispravno odnosite prema drugima. Zato se uvijek trudim da ljudima sa kojima radim bude prijatno i nikada ne bih radio sa nekim ko se lo{e odnosi prema svojoj ekipi na snimanju.

SVE TO NE VOLIM
BRAK
Nemam ni{ta protiv braka, sve dok se isti ne odnosi na mene... Brinete da }ete razo~arati `enu do koje vam je stalo, a usput se nerijetko dogodi da razo~arate i sebe, jer ne ulazite u brak razmi{ljaju}i kako bi to jednom moglo propasti... Valjda sam zato toliko oprezan. Romanti~an sam, i volim brak... u filmovima! zaustavila grupa 13-godi{njaka sa kala{njikovima koje su uperili u nas. Nije nimalo prijatno kada vam neko prisloni pu{ku uz glavu. Sre}om, mu{karac iz na{eg obezbje|enja pri{ao je jednom od tih naoru`anih dje~aka, sklonio mu pu{ku u stranu i samo je rekao: Ne. I tako se stvar rije{ila. Kasnije me je bilo stid zbog tolikog straha koji sam osjetio.

Kako ste se navikli na konstantni nedostatak privatnosti? Sje}am se kada sam snimao prvu sezonu Hitne slu`be i ljudi su mi po~eli prilaziti na ulicama New Yorka kao da me li~no poznaju, ma{u mi i pozdravljaju me: Hej, George! Kada se to po~ne de{avati, `ivot vam postane komplikovaniji. Ali bilo bi nezahvalno `aliti se zbog toga. Ipak, moram re}i da ne mislim da bi mnogo glumaca iz 40-ih ili 50 godina pro{log stolje}a opstali dugo pod takvom vrstom pritiska kakav postoji danas. Ali pitanje privatnosti sada se manje-vi{e odnosi na sve, ne samo na poznate li~nosti. Uz internet i dru{tvene mre`e, gotovo svi se suo~avaju sa gubitkom privatnosti. Postoje li neki filmovi koje posebno volite, a koje publika mo`da ne smatra Va{im najboljim ostvarenjima? Veoma sam ponosan na film Laku no} i sretno (Good Night and Good Luck) i nadam se da ljudi pamte Out of Sight - to je bio prvi film koji sam radio sa Stevenom Soderberghom. Jeste li ikada imali ozbiljnije nesporazume sa re`iserima sa kojima ste radili? Bilo je razlika u mi{ljenjima... Ako snimate scenu zbog koje se osje}ate neugodno, ili morate napraviti ne{to {to stvarno mrzite, onda ponekad ka`ete sebi: Bolje je da ovo uspije, ina~e }u ozbiljno povrijediti reditelja (smijeh, op.a.). Koja Vam je omiljena reakcija koju ste do`ivjeli od svojih obo`avatelja? Hej, ne izgleda{ ba{ tako dobro izbliza!
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

GLAVOBOLJE
Otkako sam povrijedio vrat na snimanju Syriane, patim od jakih glavobolja. Bilo je dana kada uop{te nisam mogao da funkcioni{em, mislio sam kako ne}u mo}i da `ivim s tim. Ponekad postaje sve gore kako dan odmi~e. U{i mi gore i doslovce osje}am kao da }e mi glava eksplodirati.

BELLOVA PAREZA
Kada sam imao 14 godina i tek krenuo u srednju {kolu, obolio sam od Bellove pareze. Pola lica mi je bilo paralizirano {est mjeseci. Probudite se jednog jutra i jezik vam je utrnuo, a kada poku{ate ne{to da popijete, te~nost vam curi iz usta i slijeva se niz lice. Ne znate koliko }e takvo stanje trajati, ni ho}e li ikada prestati, a lijek ne postoji... Uglavnom, to nije ne{to zbog ~ega postanete najpopularniji de~ko u {koli.

PUTOVANJE U SUDAN
Bio sam sa ocem u Sudanu, na{li smo se u pustinji, usred ni~ega, i odjednom nas je

50

Neka plemenitost, dobrocinstvo i ljubav uvelicaju mubarek bajramske dane

STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE

BAJRAM SERIF MUBAREK OLSUN

GLASOVITI ILIJA

Prije ezdeset i pet godina ubijen je ILIJA JAKOVLJEVI, roeni Mostarac, ugledni zagrebaki advokat, pjesnik, pisac i novinar, predsjednik Drutva hrvatskih knjievnika od 1939. do 1941.; nije se priklonio Pavelievoj NDH, pa je zavrio u logoru, da bi tri godine nakon zavretka II svjetskog rata skonao ivot po partizanskom nalogu

HERCEGOVAKI GOETHE
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

arafraziraju}i \or|a Bala{evi}a i zapo~injem ovaj tekst. Znate l pri~u o Iliji Jakovljevi}u/I ja sam je tek onomad ~uo... I ko zna do kada jo{ ne bih ni{ta znao o tom ~ovjeku, uglednom advokatu i izvrsnom piscu, ro|enom u Mostaru, koji se dijelom {kolovao u Sarajevu, a `ivio i radio, kad nije bio u Paveli}evom ili Titovom logoru, kazamatu li samici, u Zagrebu, da ga nije spomenuo tako|e advokat i tako|e Mostarac Josip Muselimovi}, prilikom nedavnog gostovanja u emisiji Reflex, koju na TV OBN ure|uje i vodi glavni i odgovorni urednik ovih novina. Pa je logi~no bilo da Muselimovi}a posjetimo i s njim razgovaramo u njegovom uredu u Mostaru, da bi nas potom on uputio na prof. dr. [imuna Musu, koji je prije dvadeset godina doktorirao nakon {to je istra`io djelo Ilije Jakovljevi}a. No, prvo }e Muselimovi}.

{to smo, ne svojom voljom, propustili: Ilija Jakovljevi}, knji`evni kriti~ar, publicist, pripovjeda~, romanopisac i pjesnik, a po u`oj struci pravnik, cijelog svog `ivota ostao je eti~ki uzvi{en i nepokolebljiv u humanisti~koj nakani - i u najte`im trenutcima. Ro|en je 22. listopada

1898. u Mostaru u obrtni~koj obitelji, osnovnu {kolu poha|a u rodnom gradu (1905.- 1909.), gimnaziju u Sarajevu (1909.- 1917.), a pravni fakultet u Zagrebu (1917.- 1921.). Ubrzo nakon toga polo`io je odvjetni~ki ispit, a zatim i doktorirao na istom fakultetu te se bavio odvjetni~kim

DOSLJEDAN HUMANIZMU
U listopadu 1906. dr. Rade Smoljan, dr. Bari{a Smoljan, dr. Jakov Milkovi} i dr. Franjo Jakopi} upisali su Juridi~ki fakultet Kraljevskog sveu~ili{ta Franjo Josip I u Zagrebu. Iste akademske godine pridru`io im se sarajevski gimnazijalac dr. Juraj [utej. Svi su u redovitom vremenu diplomirali, polo`ili odvjetni~ki ispit, doktorirali i bavili se odvjetni~kim poslovima. Dr. Rade, dr. Bari{a i dr. Franjo u Mostaru, dr. Jakov jedno vrijeme u Stocu, pa u Mostaru, a dr. Juraj u Sarajevu. Do kraja `ivota ostali su u najboljim prijateljskim odnosima. Uz ove ljude ve`u se po~eci organiziranog odvjetni{tva u na{oj zemlji. Nekoliko godina kasnije, ovom odvjetni~kom peterolistu pridru`io se dr. Ilija Jakovljevi}, glasoviti odvjetnik, knji`evnik, pjesnik, publicist, kulturni i politi~ki djelatnik humanisti~kih opredjeljenja, govori nam Josip Muselimovi}. U socijalisti~koj Jugoslaviji nije se ba{ ~esto, pogotovo u javnosti, spominjalo ime Ilije Jakovljevi}a. Zato je tu profesor na sveu~ili{tima u Mostaru i u Zadru [imun Musa da nas prosvijetli i uka`e nam na ono
52
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

SAMOIZBOR SLOBODE I NEPOTKUPLJIVOSTI

Ilija Jakovljevi} je do kraja ostao dosljedan humanizmu i svojim demokratskim na~elima

poslovima. Politi~ki je pripadao Hrvatskoj pu~koj stranci, odnosno Hrvatskoj selja~koj stranci u kasnijem razdoblju, i uglavnom ostao dosljedan svojim ideolo{ko-politi~kim na~elima i nazorima liberalnog gra|anskog intelektualca. Za njegova `ivota objavljene su mu dvije zbirke pripovijedaka (Zavi~aj, 1922., Hercegovke, 1927.), dva romana (Na raskrsnici,1925., U mraku, 1945.) i dvije zbirke lirike (Otrov uspomena, 1940., Lirika nevremena, 1945.), a 1999. objavljena je i knjiga Konclogor na Savi. Tek osamdesetih VRA]ANJE DUGA SUGRA\ANINU
Bista Ilije Jakovljevi}a u dvori{tu mostarske osnovne {kole koja nosi njegovo ime

godina 20. stolje}a nakon duga zaobila`enja, po~elo se pisati o ovom knji`evniku. Vi{e je tu zaslu`nih imena kao {to su Slobodan Blagojevi}, Ivan Lovrenovi}, @eljko Ivankovi}, B. Stojanovi}, S. Tutnjevi}, a osobito Ljubica Tomi}-Kova~ sa svojom studijom te jo{ nekoliko autora. Do kraja je ostao dosljedan humanizmu i svojim demokratskim na~elima, a iz njegovog opusa, s obzirom na literarnu vrijednost, nekada{nji doministar obrazovanja, kulture, nauke i sporta u Vladi FBiH [imun Musa izdvaja zbirke pjesama

10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

53

GLASOVITI ILIJA
Lirika nevremena i Otrov uspomena i roman U mraku. Tome se mo`e pridodati i svojevrstan dnevnik Konclogor na Savi, {to mu je pogovor napisao Ivan Lovrenovi}.
POETSKI REDOVI

TRAGI^NE OKOLNOSTI
Upoznav{i se s nekim djelima Ilije Jakovljevi}a, kao i s radovima spomenutih autora osamdesetih godina [imun Musa je i sam bio potaknut na daljnje ~itanje, istra`ivanje i valoriziranje njegova rada. Dugo i sustavno sam radio istra`uju}i sva podru~ja njegova stvarala{tva, napisav{i tako i svoju disertaciju. Objavio sam vi{e radova devedesetih godina o ovome piscu, kao i studiju @ivot i knji`evno djelo Ilije Jakovljevi}a, a isto tako sam priredio knjigu Ilija Jakovljevi} - proza i poezija (izbor) u sklopu Edicije 100 djela hrvatske knji`evnosti BiH (MH, Sarajevo, 2011.). Trebalo bi nastaviti istra`ivanja njegova knji`evnog, ali i publicisti~kog rada. Posebno bi bilo potrebno predstavljanje Jakovljevi}eve publicisti~ke i knji`evnokriti~ke djelatnosti. Valjalo bi ga uvrstiti i u nastavne programe, kategori~an je na{ sagovornik, koji nije napravio prvi, ali zato jeste velik korak u rehabilitaciji Ilije Jakovljevi}a. No, treba jo{ puno toga uraditi kako bi on bio predstavljen na na~in kakav zaslu`uje. Ilija Jakovljevi} bio je i vrstan novinar... I najvi{e vremena je podario publicisti~kom radu, intenzivno sura|uje u mnogim listovima i ~asopisima, a nekima je bio i urednikom kao {to su Hrvatski dnevnik, glavno glaslo HSS-a i Savremenik, glavno glasilo DHK-a. Tu se vidi njegov spretan, polemi~an duh, kriti~ka osjetljivost, {iroka informiranost, `iv i sna`an interes za kulturna, politi~ka i uop}e dru{tvena zbivanja koja on prati pronicljivo i razborito, a {to izra`ava biranom rje~ju, ostvaruju}i uzoran stil knji`evnika publicista vrlo zapa`ena izme|u dva svjetska rata, obja{njava [imun Musa: Sva njegova prozna djela, a posebno roman U mraku, tako su strukturirana da su prikladna za scensku izvedbu. A objavljivanje njegovih sabranih djela zapravo bi bilo i najva`nije ostvarenje za uspje{no, potpuno i adekvatno bavljenje njegovim radom, kao i njegovo zasnovanije vrednovanje i kontekstualiziranje u knji`evnoj znanosti i kulturi uop}e. A, za{to se toliko godina, zapravo nekoliko decenija, o Iliji Jakovljevi}u {utjelo? Upravo zbog njegova vlastita samoizbora slobode i nepotkupljivosti. Njegovo stvarala{tvo i ukupan mu anga`man, zbog nemara vode}ih knji`evnokriti~kih krugova, a i stoga {to on kao osoba nije imponirao politi~ko-kulturnim mo}nicima, bilo je prekriveno {utnjom gotovo ~etrdeset godina, odgovara na na{e pitanje
54

Navuci eir na elo

Navuci {e{ir na ~elo i sakrij `alosne o~i, u mraku crnom i hladnom ko sjena ukleta kro~i: Bje`i od svijeta, bje`i od ljudi, prozeblom cestom samotan bludi! Zatvori srce i usne, vilice stegni i {uti, i nemoj nikoga pitat, za{to su smrznuti puti i za{to ~ovjek ~ovjeka kolje i za{to nikad ne}e bit bolje. I ti }e{ saznati jednom, {to mnogi saznao nije, kako je hajkati te{ko i biti uspravne {ije: Lovina uvijek pripada lovce na sre}u, pamet, ukaz i novce. Ako ti pristupi netko komadi} nude}i neba raspravu brzo zaklju~i, pitaj ga koliko treba. Ne mari nitko za tu|e jade. Programi la`u kao fasade. I zato {e{ir navuci i srce svladaj i stisni i samo u prokislu mraku otvori usta i vrisni: Divlje zatuli, gdje prestaju puti i gdje te nitko ne mo`e ~uti.

[imun Musa

[imun Musa: Kao gra|anski intelektualac, demokratskih nazora i liberalna stajali{ta, nije prihva}ao totalitarizam, niti se kao pripadnik Hrvatske selja~ke stranke, zasnovane na gra|anskoj slobodi, mirotvorstvu i toleranciji, mirio s nasilni~kim metodama i militantnom politikom: biva prognan u vrijeme [estojanuarske diktature, tako|er i u vrijeme NDH, kad je proboravio ~etiristo dana u logoru, a i nakon rata, ostaju}i vjeran svojim demokratskim na~elima, postaje `rtva bezo~ne bolj{evi~ke prakse - usmr}en je 1948. godine. A Josip Muselimovi} veli: O njegovoj smrti u logoru nema policijskih ni sudskih zapisnika. Uni{teni su! To, nedvojbeno,

Josip Muselimovi}

upu}uje na zaklju~ak da je ubijen. Povjesni~ar Zvonimir Kulund`i} o tome je pisao, a Danko, sin dr. Ilije Jakovljevi}a, pri~a da su mu jednog listopadskog dana 1948. do{li neki ljudi i kao mladi}a ga natjerali da potpi{e zapisnik u kojemu je pisalo da je njegov otac izvr{io samoubistvo. Ovako ili onako, svejedno je. Umoren je glasoviti odvjetnik, publicist i knji`evnik. Kada se bolje upoznate s njegovom poezijom sabranom u zbirci pjesama Lirika nevremena i Otrov uspomena, vidjet }ete da je pod tragi~nim okolnostima, u vrijeme bezvla{}a i bezna|a, `ivot skon~ao bosanskohercegova~ki Goethe. ^itajte u okviru i u`ivajte...
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

EVROPA, DANAS

injenica jeste da nema znaajnije evropske teatarske kue koja na repertoaru ne eli imati predstavu vicarca CHRISTOPHA MARTHALERA; u Sarajevu je, na upravo okonanom MESS-u, opet oduevio publiku
Pi{e: AHMED BURI]

SVIJET CHRISTOPHA MARTHALERA

[ta je iza Evropskog Velikog Ni{ta?

odjelom nagrada i predstavom jednog od najzna~ajnijih svjetskih reditelja zavr{en je i ovogodi{nji 53. MESS. Glavna nagrada Festivala oti{la je u Novi Sad, zaista fascinantnom rediteljskom ~itanju i sedmosatnoj gluma~koj igri ^ehovljevog Galeba u re`iji Tomija Jane`i~a, dok je nagrada Sound of MESS, za najbolje kori{tenje muzike i zvuka u teatru i auditivnost pozori{ta, oti{la, iskreno, u prave ruke: predstavi King Size, teatra iz Basela, u re`iji trenutno mo`da i najzna~ajnijeg evropskog pozori{nog reditelja, [vicarca Christopha Marthalera.

MUZIKA, PRIMARNO
Marthalerov svijet je, primarno, muzika: magi~na kombinacija komada - od Wagnerovog Tristana i Izolde, preko besmrtne P~elice Maje Karela Swobode, poluljige Love me love me please kralja francuskog disca Michaela Polniareffa, do besmrtnih ~i~aka Jackson Fivea i njihove mitske I ll be there - plete skoro savr{enu sliku dana{njeg Zapada. Zatim slijedi Prostor: oko velikog King Size kreveta doga|a se (sapunska?) opereta u prostoru ure|enom u stilu najki~astijih omota bombonijera. Oko gledaoca vidi sjajnu, blje{tavu pozornicu iz koje isijava praznina, dok se pjevaju raznorazni besmisleni {lageri i visoka klasika, a otu|enje i paradoksi ~uju se iz svake izvedene note. Slijede}i autora, Evropa danas je sapunica u kojoj se na velikom krevetu i oko njega de{ava su{tinska praznina, obojena sjajnom fasadom. Bez gre{ke. Jer, svijet nije (samo) ono {to vidimo, nego (uglavnom) ono {to je iza toga. Tekst u procesu ne igra najva`niju ulogu, on radi kao vezivo, u eventualnim pauzama izme|u glazbenih slika povezuje, ~ine}i koherentnu cjelinu.
56

[VICARSKI MAG
Veliki reditelj Christoph Marthaler
SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

SAPUNICA OBOJENA SJAJNOM FASADOM

Pjeva~ko/gluma~ke zvijezde predstave King Size, Tora Augestad i Michael von der Heide, u Sarajevo su doputovale iz Pariza, gdje su igrali naslovne uloge u jednoj od politi~ki najanga`iranijih predstava {vicarskog maestra, Letzte tage, Ein Vorabend (Posljednji dani, bdijenje). I u ovom komadu sve se de{ava oko muzike i prostora. Umjesto {lagera i Wagnera tu su u fokusu jevrejski kompozitori koji su bili zatvoreni u ogledni nacisti~ki logor Theresienstadt, iz kojeg ve}ina, kako znamo, nije iza{la, iako im je bilo dopu{teno da se u njemu kreativno razvijaju, komponiraju i izvode svoje kompozicije. A sve na zadovoljstvo Crvenog krsta koji je dolazio u kontrole i davao prolazne ocjene. Ono {to Marthaler, zapravo, govori je da se od kraja 19. stolje}a pa do dana potvr|uje ona Marxova, da se historija prvi put ponavlja kao tragedija, drugi put kao farsa. I danas se, kao nekad, govori o invaziji Cigana na Evropsku uniju, prijeti se ukidanjem bezviznog re`ima, a politi~ki diskurs o manjinama ostao je zastra{uju}e isti. Sve to Marthaler upija i pokazuje malogra|ansko i ksenofobi~no lice Evrope, sredine u kojoj je umjetnik tako cijenjen. Ta bi predstava bez ikakve sumnje bila idealna za sljede}i MESS, koji }e se odr`ati na stogodi{njicu Sarajevskog atentata i po~etka Prvog svjetskog rata, kada je sve, zapravo i po~elo.

BAZIRANA NA ENHARMONIJI
Scena iz predstave King Size

Christoph Marthaler ro|en je 1951. u Erlenbachu pored Zricha. U Zrichu je studirao muziku, obou i block flautu, a Parizu kod Jacquesa Lecoqa izu~avao pantomimu. U 1970. i 1980.-im radio je u razli~itim pozori{tima kao muzi~ar, a svoje prve manje projekte razvija u [vicarskoj. U Basel Theatreu 1989., nastupa na svojim prvim ve~erima pjesme i radi svoje prve

NE VIDIMO JEDNI DRUGE

No, vratimo se sarajevskoj predstavi, koju smo vidjeli: ona je bazirana na enharmoniji, principu muzi~ke teorije utemeljenoj na ~injenici da dvije note razli~itog imena mogu proizvesti isti ton. Prema Marthaleru, ljudske veze ne bi bile ostvarive kad ljudska bi}a ne bi koristila enharmoniju. Sjede}i ili le`e}i na bra~nom krevetu, raspjevani par raspravlja koriste}i eklekti~an repertoar u rasponu od najvi{eg do najni`eg registra, u kulturolo{kom smislu. Predstava se tako primi~e tzv. Bulevarskom pozori{tu, a likovi funkcioniraju tako {to se me|usobno ne primje}uju. Niko u svjetskom teatru danas, bez suvi{ne pompe, buke, monumentalne scenografije i vi{ka efekata, ne ska~e tako velemajstorski iz dru{tvene osvije{tenosti u trivijalnost, iz banalnog u uzvi{eno. Stoga, valjda, nije ni ~udo da su pojedini sarajevski intelektualci napu{tali Narodno pozori{te Sarajevo u toku ove sjajne jednoiposatne jedno~inke. Nije im ispri~ana pri~a koju su htjeli ~uti. Za druga~iji jezik i druga~ija sredstva, naprosto treba htjeti ~uti ne{to - Drugo. U tom smislu ova sredina se u posljednjim decenijama nije pomakla nimalo naprijed. Ba{ kao ni Evropa u Marthalerovoj interpretaciji.
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

BEZ SUVINE POMPE: Marthalerov svijet je, primarno, muzika: magina kombinacija komada - od Wagnerovog Tristana i Izolde, preko besmrtne Pelice Maje Karela Swobode, poluljige Love me love me please kralja francuskog disca Michaela Polniareffa...

produkcije. Tu je upoznao scenografkinju Annu Viebrock i knji`evnu agenticu Stefanie Carp, s kojima pravi produkcijski tim koji i danas radi. Veliki uspjeh do`ivljava 1993. godine. Bavi se re`ijom kao stalni reditelj u Deutsches Schauspielhaus Hamburg, a Frank Castorf ga anga`ira u ~uvenom Berliner Volksbhne am Rosa-Luxemburg-Platzu. Tada nastaje predstava koja mu donosi svjetsku slavu: MURX, Patriotsko ve~e, koja se na repertoaru zadr`ala punih ~etrnaest godina, a koju je sarajevska publika mogla vidjeti 2000., na 40. MESS-u. Od 1994. radi i operne projekte pod dirigentskim vodstvom Sylvaina Cambrelinga u Frankfurtu, Berlinu, Be~u i Salzburgu. Godine 1996. osvaja nagradu Konrad Wolf, godine 1997. sa Annom Viebrock dijeli nagradu Bavarskog kazali{ta i nagradu Fritz Kortner, a 1998. europsku nagradu u Taormini. Godina 1997. i 1999. progla{en je redateljem godine po izboru kriti~ara mjese~nika Theater heute. Godine 2001. postao je direktor Schauspielhausa u Zrichu, ali je zbog politi~kih nesuglasica oti{ao tri godine kasnije. Sa Annom Viebrock osvojio je i Berlin Theatre Prize. Prije dvije godine Christophu Marthaleru dodijeljena je najva`nija {vicarska kazali{na nagrada, Hans-Reinhart-Ring. On je autor koji svoje saradnike bira prema osje}aju za muziku i prostor. ^injenica jeste da nema zna~ajnije evropske teatarske ku}e koja na repertoaru ne `eli imati njegov neki njegov projekt, valjda, govori sve o njegovom radu. I mo`da je dobar primjer za neke na{e pozori{tarce: veliki se ne postaje glumataju}i anga`iranost, daju}i intervjue Avazu i imitiranjem sli~nih kasti po svijetu, pod firmom za{tite profesionalizma, nego promi{ljanjem. I radom, naravno.
57

KULT MARKET
MIKE KRSTIC TRIO

MUZIKA Album Lightning Bolt grupe Pearl Jam

L.A. Sessions
Srbijanski pijanist sa ameri~kom adresom Milo{ Mike Krsti} snimio je album L.A. Sessions. Od ~etrnaest pjesama na albumu dvanaest su jazz standardi, dok dvije pjesme potpisuje Krsti}. Iako je album sniman jo{ 2009. u Los Angelesu, na europsko tr`i{te stigao je tek nedavno. Pored Krsti}a na albumu su svirali Derek Oles i Peter Erskine.

Stie munjeviti grom!

WILLIE NELSON

Lets Face the Music and Dance

Legendarni country pjeva~, glumac, pijanist i gitarist Willie Nelson napunio je 80 godina `ivota. Shodno tom doga|aju objavio je novi studijski album pod nazivom Lets Face the Music and Dance. Iako je do sad po pravilu objavljivao po album po~etkom svake dekade, Willie Nelson je uz pomo} prate}eg banda Family snimio i objavio 14 novih pjesama.

STARI, DOBRI GRUNGE

Najuspje{niji alternativni band na svijetu, Pearl Jam

CARCASS

Surgical Steel
Pro{lo je to~no 25 godina otkako je britanski death metal band Carcass objavio prvi studijski album pod nazivom Reek of Putrefaction. Nakon desetogodi{nje slave i uspje{nih turneja band se raspao nakon objavljenog albuma Swansong iz 1996. godine. Album Surgical Steel povratni~ki je album liverpoolskih metalaca, a sadr`i jedanaest pjesama.

Ameri~ki grad Seattle, osim po koli~ini oborina na godinu, poznat je i kao prijestolnica grungea. Ta sredina izrodila je neke od najzna~ajnijih bandova s konca pro{loga stolje}a. U Seattleu su nastali Nirvana, (iz koje su se kasnije izrodili Foo Fighters), Alice in Chains, Soundgarden, My Sisters Machine i mnogi drugi. Jedan od najva`nijih izdanaka seattleovskog grungea je i Pearl Jam, band koji upravo idu}i tjedan predstavlja svoj novi dugosviraju}i uradak i slovi za najutjecajniji alternativni band na svijetu. Dovoljno je samo spomenuti kako su u dosada{njoj karijeri prodali gotovo stotinu milijuna primjeraka nosa~a zvuka. Zanimljivo je i kako su bili jedini uspje{ni band na svijetu koji je odbio snimati videospotove za svoje singlove, te su tako bili konstantno u nemilosti izdava~kih ku}a. Alfa i omega grupe Pearl Jam je pjeva~ Eddie Vedder, dok su se kroz proteklih dvadesetak godina postave mijenjale. Album Lightning Bolt je zapravo jubilarni, deseti po redu, a sti`e nakon albuma Backspacer iz 2009. godine. Po~etkom godine Pearl Jam su na svojoj slu`benoj stranici objavili pjesmu Mind Your Manners, ~ime su i slu`beno najavili izlazak novog albuma. Pjesma je odmah sko~ila na sam vrh ameri~kih rock top ljestvica. Album Lightning Bolt sadr`i dvanaest pjesama, a otvara ga Gateway. Izvrsna je to pjesma, prepoznatljivog grunge sounda, ~vrsta i energi~na. Glavnu ulogu kao i dosad u pjesmama Pearl Jama imaju bass

gitara i bubnjevi, koji sve skupa uspje{no dr`e na okupu. Nakon sna`ne energije u pjesmi Mind Your Manners slijedi solidna My Fathers Son. Naslovna pjesma Ligtning Bolt ne{to je neobi~nija od ostalih, {to i ne ~udi s obzirom da su teme pjesme munje i gromovi. S novoga albuma grupe Pearl Jam vrijedi izdvojiti i pjesme Let The Records Play i Swallowed Whole. Prvu zbog neobi~nog boogie zvuka koji se provla~i kroz temu, a drugu zbog akusti~nih dionica i prepoznatljivih aran`mana. Album Lightning Bolt zatvara pjesma Future Days. Ukupno gledaju}i, Pearl Jam snimili su jo{ jedan dobar album, prepun energije, melodi~nih tema, riffova i kvalitetnih aran`mana. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)
1. 2. 3. 4. Erlend Oye: La prima estate Dub Mafia: Sending Love (ft. Buggsy) Mayer Hawthorne: Her favourite song Asian Dub Foundation: Radio Bubblegum 5. Seeed ft. Fefe: Blink Blink 6. Breach: Jack 7. Wretch 32 ft. Jacob Banks: Doing OK 8. Ayah Marar: Lethal Dose 9. The Postal Service: Turn Around 10. Agnetha Faltskog: Dance your pain away

58

SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Posljednji Elvis (Argentina, 2012.); reija: Armando Bo
BUMERANG

Elia Kazan
Igrani crno-bijeli film Elia Kazana iz 1947. godine. Snimljen je prema istinitoj pri~i, a prikazuje doga|aje nakon ubojstva sve}enika u Connecticutu. Ljudi su zgro`eni zlo~inom te zahtijevaju da se ubojica prona|e. Uskoro su izbori za gradona~elnika, pa se u slu~aj upletu i politi~ki interesi. Ocjena: 4

Posljednji, ne zadnji

IMA LI PILOTA U AVIONU

IZVRSNA ULOGA
John McInerny sjajno pjeva~ki interpretira Kralja - Elvisa

Posljednji Elvis (orginalni naslov je - El ultimo Elvis) je argentinski dugometra`ni igrani film iz 2012., koji je re`irao Armando Bo i skupa s Nicolasom Giacoboneom napisao scenario. Javier Julia je bio direktor fotografije ovog filma, montirao ga je Patricio Pena, a glazbu je skladao Sebastian Escofet. A Margarita Lopez, John McInerny i Griselda Siciliani tuma~e glavne uloge. Oni su vjerno, slojevito, izgradili te preko velikog platna prenijeli do gledatelja iznimno zanimljive, `ivotne karaktere. John McInerny sjajno pjeva~ki interpretira Kralja - Elvisa. Igra lik Carlosa Gutierreza (Elvis), razvedeni je pjeva~ i jedan od najpoznatijih imitatora Elvisa Presleyja na iznimno {arolikoj i kvalitetnoj underground sceni Buenos Airesa. Unato~ popularnosti mora raditi slabo pla}en posao u jednoj fabrici. Ima malu k}er Lisu Marie, ali, na`alost, gotovo nikad ju ne vi|a. ^itav `ivot se pretvara da je reinkarnacija Elvisa Presleyja, pori~u}i sebe i stvarnost. No, sada dolazi u dob u kojoj je Elvis umro i budu}nost mu se ~ini praznom. Neo~ekivana situacija natjerat }e Carlosa da se pobrine za k}er. To }e mu omogu}iti prona}i sebe kao oca, a Lisi prihvatiti ga onakvim kakav jest. Ipak, sudbina postavlja pred Carlosa te{ku odluku. Na putu glazbe i ludila, morat }e birati izme|u sna da bude Elvis i svoje obitelji. Ova oplemenjuju}a filmska drama puna je ljubavi i nade, a govori o na{im bjegovima u ma{tu. Posljednji Elvis prikazan je na velikom i bitnom Sundance Film Festivalu 2012., gdje je bio nominiran za Veliku nagradu `irija. Armando Bo, autor filma, ro|en je u Buenos Airesu kao tre}a generacija iz
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

obitelji filma{a. Studirao je re`iju u New Yorku i povijest umjetnosti u Buenos Airesu. Tra`eni je redatelj reklama i dobitnik pedeset me|unarodnih nagrada. Godine 2009., Alejandro Gonzlez Inrritu, Bo i Nicols Giacobone zajedno su napisali scenarij za film Biutiful, koji je nominiran za dvije Akademijine nagrade 2011. godine. Posljednji Elvis Boov je prvi igrani film. Prvi, a posljednji, no nipo{to zadnji. Siguran sam da bi i Elvis u`ivao u ovom filmu, ako ve} i nije. Sve je mogu}e, osim drvenog {poreta. Mo`da Elvis nije mrtav. Mo`da `ivi i glumi imitatora Elvisa i nitko ga ne shva}a preozbiljno. Tko to zna?

Jim Abrahams, David i Jerry Zucker

Jedna od najboljih komedija svih vremena, igrani film iz 1980., za koji su scenario napisali te ga re`irali Jim Abrahams, David i Jerry Zucker. Parodija je to na filmove o avionskim nesre}ama. Strahovito smije{an film koji ako ste gledali, pogledajte ponovno, a ako niste, obavezno. Ocjena: 5

AMERI^KI BOX OFFICE

1. 2. 3. 4. 5. Malavita (Luc Besson) Battle of the Year (Benson Lee) Prisoners (Denis Villeneuve) Podmuklo: 2. Poglavlje (James Wan) No se Aceptan Devoluciones (Eugenio Derbez)

MORAMO SI POMAGATI

Jan Hrebejk
Moramo si pomagati je ~e{ko igrano ostvarenje iz 2000., za koji su scenario napisali Petr Jarchovsky i reditelj filma Jan Hrebejk. Radnja ove drame je smje{tena u malo mjesto u vrijeme 2. svjetskog rata. Ovo je pri~a o ljudima koji odlu~e pomo}i nekome u nevolji, ni ne slute}i kakvi problem }e ih zate}i. Ima ona mudra {to je netko mudar napisao jednom, a ta mudra veli: Svako dobro djelo }e biti ka`njeno. Unato~ tome, ohrabrujem svakoga, unato~ svemu lo{em {to }e ga zadesiti zbog toga, da ipak uvijek pomogne onome tko je u nevolji. Ne mislim samo na ljudske `ivotinje. Ocjena: 5
59

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Divna stvorenja (Richard LaGravenese, Warner Bros. Pictures, Blitz film i video) 2. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens, Lionsgate, Blitz film i video) 3. Iron Man 3 (Shane Black, Marvel Studios, Paramount Pictures, Continental film) 4. Metak u glavu (Walter Hill, Warner Bros. Pictures, Blitz film i video) 5. Smrt ~oveka na Balkanu (Miroslav Mom~ilovi}, Living Pictures, Blitz film i video)

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Andri}evi dani u Travniku tradicionalno po~inju 9. oktobra, na dan ro|enja nobelovca, i traju do 9. novembra. Program se, vele organizatori, odvija na vi{e lokacija na podru~ju op}ine Travnik, u gradskim i prigradskim naseljima, a kulturni i umjetni~ki programi unutar Manifestacije u najve}em dijelu tematiziraju, u razli~itim formama, knji`evno djelo i `ivotopis Ive Andri}a. Izlo`ba fotografija Iran: pogled iznutra, ambasadora Emira Had`ikaduni}a, bi}e otvorena 10. oktobra u Bo{nja~kom institutu u Sarajevu. Emir Had`ikaduni}, ambasador BiH u Iranu od 2010. do 2013., svojim foto-aparatom je zabilje`io i svojim fotografijama dokumentirao svijet Irana, njegovih gradova, kulturnih znamenitosti... Iste no}i u glavnom gradu BiH bi}e otvorena jo{ jedna izlo`ba. Galerija BlackBOX u suradnji sa Svjetskim fondom za za{titu prirode (WWF) i Centrom mladih Livno pozivaju vas na otvorenje izlo`be fotografija autora Andrije Vrdoljaka, Elia Della Ferrera i Michela Gunthera: Voda polju `ivot zna~i. Idemo malo i u Tuzlu... Tuzlanska pozori{na publika ima priliku ponovo u`ivati u predstavi @ivotinjska farma u izvedbi Dramskog studija Pozori{ta mladih Tuzla. Predstava }e biti izvedena u ~etvrtak, 10. oktobra, na sceni Teatra kabare Tuzla, sa po~etkom u 19.30 sati, pro~itali smo na tuzlarijama. Francuski kulturni centar Andr Malraux u partnerstvu sa Sarajevskim ratnim teatrom, Festivalom MESS, francuskim gradom Palaiseau i Aglomeracijom Saclay (CAPS) poziva sve ljubitelje pozori{ta na premijeru predstave Medeja, koja }e biti odr`ana 14. oktobra u 20 sati u Sarajevskom ratnom teatru, najavljuju iz sarajevskog Centra. Nomadski duo, ve} je interesantno, Jucifer sti`e u Bosnu i Hercegovinu 21. oktobra, kada }e odr`ati koncert u sarajevskom Art kinu Kriterion. Podr{ku na sarajevskom koncertu pru`i}e im banjalu~ki dark hardcore bend Deer In The Headlights. Jucifer postoji ve} dvadeset godina.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

MAJA MIRALEM, PR Severininog koncerta u Zetri

Spektakularna zahvalnica
jedan u nizu na turneji koja obuhvata cijeli region i koji se s nestrpljenjem o~ekuje, nakon trogodi{nje pauze, najavljuje Maja Miralem, PR Severininog koncerta u Olimpijskoj dvorani: Koncert }e biti spektakularna zahvalnica fanovima i prati}e promociju njenog posljednjeg albuma, na kojem je svaka pjesma hit, od Brad Pitta, preko Grada bez ljudi i Italiane, pa do Uzbune. Dobrodo{ao u klub je bajka u ~etiri ~ina. To }e biti svojevrsno putovanje kroz tamne i svijetle trenutke ljudske du{e u vizuelno-muzi~kom teatru. Publika }e istovremeno prisustvovati spektaklu i intimnom performansu, otvaranju onog najdubljeg {to nosimo u sebi, ljubavi i mr`nje, tame i svjetla, tuge i radosti, dobra i zla, reda i haosa. Iskusi}e neobi~no putovanje kroz osje}anje ushi}enja i radosti, bola i tuge slomljenog srca. Ulaznice za ovaj muzi~ko-scenski spektakl mo`ete osigurati kupovinom putem portala: www.kupikartu.ba, kao i na ovla{tenim prodajnim mjestima: blagajna BKC-a, plato Skenderija i uli~na prodaja u Ferhadiji u Sarajevu.

Svoj novi koncert u Sarajevu, Dobrodo{ao u klub, hrvatska zvijezda Severina odr`a}e u Zetri, 12. oktobra u 20 sati. Severinin koncert u Zetri }e biti jo{

SELMA PARISI, dramaturginja

SELMA PARISI
Kraljica leptira je pri~a koja se bazira na istinitom doga|aju

60

SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

EDIN ZUBEVI, direktor sarajevskog Jazz Festa

Odli~ni koncerti i izvrsna produkcija

I ovog novembra, prva sedmica }e biti posve}ena kvalitetnoj muzici i vrhunskim umjetnicima koje }e ugostiti 17. me|unarodni muzi~ki festival Jazz Fest Sarajevo 2013. Iz direkcije Festivala i ovaj put obe}avaju odli~ne koncerte i izvrsnu produkciju, a ako je suditi po programu koji nam je pripremio Edin Zub~evi}, direktor Festivala, od 5. do 10. novembra publiku o~ekuju iznimna imena svjetske jazz scene. Festival }e 5. novembra u Bosanskom kulturnom centru otvoriti deseto~lani ansambl Abraham Inc., kojeg predvode klarinetista David Krakauer, trombonista Fred Wesley i australijski multiinstrumentalista SoCalled, nude}i autenti~nu fuziju funka, klezmera, hip hopa i jazza. Ve} narednog dana na istoj sceni o~ekuje nas jedan najve}ih jazz gitarista dana{njice John Scofield, koji }e predstaviti svoj kultni Uberjam Band, sa kojim je po~etkom godine objavio dugo o~ekivani album, nakon desetogodi{nje diskografske pauze, obja{njava direktor sarajevskog Jazz Festa Edin Zub~evi}. Sedmog novembra na glavnoj festivalskoj sceni o~ekuje nas velikan - Jack DeJohnette, jedan od najva`nijih bubnjara u historiji jazza i jedan od najzna~ajnijih jazzista dana{njice, koji }e nastupiti sa svojom novom grupom, a specijalni gost na sarajevskom koncertu bit }e klarinetista Don Byron. Jedna od najuzbudljivijih evropskih muzi~kih scena, ona norve{ka, bit }e predstavljena koncertom kvarteta Eivinda Aarseta u petak 8. novembra, dok }e u subotu u okviru programa Next Generation, kojim Jazz Fest predstavlja projekte bh. umjetnika bazirane na tradicionalnoj muzici, nastupiti senzacionalni ansambl Halka, veli Zub~evi}. Druga festivalska scena, u Pozori{tu mladih, predstavit }e 7. novembra instrumentalistu zapanjuju}e tehnike, Brazilca Hamiltona de Holandu na bandolimu, brazilskoj 10-`i~noj mandolini, narednog dana Art of Ascension Trio kojeg ~ine gitarista David Gilmore, basista Matt Garrison i bubnjar Gene Lake, a u subotu 9. novembra trio francuskog gitariste Marca Ducreta: Nedjelja }e tradicionalno biti rezervisana za najmla|e. Pro{logodi{njem koncertu i radionici za djecu prisustvovalo je vi{e od 500 mali{ana, a ni{ta manji broj o~ekuje se i ove godine. Ulaznica za koncert za djecu je 5 KM, dok su ulaz i ~okolada za dje~iju radionicu besplatni.

Djeci treba objasniti da postoje ljudi koji su druga~iji i neobi~ni

Kraljica leptira, autorice Selme Parisi, dramski je tekst za djecu objavljen u formi knjige u oktobru 2011., u izdava~koj ku}i Autumnus Verlag iz Berlina. Tekst je na internom konkursu dramskih tekstova za djecu i mlade ove izdava~ke ku}e osvojio prvu nagradu. Premijera predstave koju je po tekstu svoje k}erke re`irao na{ dramski umjetnik Zijah Sokolovi}, a u saradnji sa The/Arto Projektom, bi}e odr`ana u Pan~evu, 24. oktobra. Kraljica leptira je pri~a koja se bazira na istinitom doga|aju i proiza{la je iz mog prijateljstva sa djevoj~icom koja je imala neobi~nu bolest. U pri~i, djevoj~ica Holly Blue, koja je dobila ime po vrsti leptira, ima neizlje~ivu bolest o~iju zbog koje }e trajno oslijepiti. Zbog toga, ona se sporo i nesigurno kre}e i zaostaje u svakodnevnim aktivnostima, {to kod druge djece izaziva agresiju, nerazumijevanje i nedostatak empatije. Holly Blue je tiha i mirna djevoj~ica koja zbog slabovidnosti vidi u{ima. Njene u{i
preuzimaju ulogu o~iju i ona se ve}inom oslanja na ovo ~ulo. Njen sluh je jako dobro razvijen da nadomjesti nedostatak vida, tako dobro da Holly Blue mo`e ~uti i razumjeti {apat leptira i razaznati kroz vjetar njihov let. Zbog toga u razredu i dru{tvu va`i za ~udakinju i druga djeca su nepovjerljiva prema njoj. Zato se Holly Blue povla~i u svoj svijet ma{te i sanjari po cijele dane, sve dok jednog dana na {kolskom izletu u prirodu ne upozna i sklopi prijateljstvo sa njenim omiljenim `ivotinjama, leptirima, koji }e joj pomo}i da stekne sigurnost i vjeru u sebe, obja{njava Selma Parisi. Ovaj pozori{ni tekst sa elementima bajke Selma je napisala kako bi se djeci objasnilo da postoje ljudi koji su druga~iji i neobi~ni, ona razvija empatiju i toleranciju prema ljudima sa te{ko}ama u razvoju, ili ljudima koji su jednostavno druga~iji: Jo{ bih dodala da je predstava multimedijalna, dakle, biti }e uz dramski, i lutkarski, animirani, te filmski dio.

Foto: Zijah Gafi}

10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

61

voditelj: V T i sk d ra g o e b , I V O N IVAN IVA

by DINO BAJRAMOVIC

jima n a it p im ln a k fe e s im v a b Ne

1. Koja je razlika izme|u Prve srpske televizije i Prvog srpskog ustanka? U Prvom srpskom ustanku su ubijali Turke, a na Prvoj srpskoj televiziji ih favorizuju.

13. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Da imam 15 minuta vlasti, ne bih u~inio ni{ta. 14. Opi{ite Aleksandra Vu~i}a u tri rije~i? Dragi Dino, mo`e{ da ode{ na google photo i da vidi{ kako ~ovek izgleda. 15. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Penelopom Cruz. 16. Osoba koja Vam ide na ganglije? Niko mi ne ide ne{to posebno na ganglije. 17. Farma ili Veliki Brat? Ne volim ni jedno ni drugo. 18. Stara Pazova ili Novi Pazar? Prdejci u Makedoniji. 19. Tange ili badi}? [ta?!

2. Kako se osje}ate u Sarajevu? Bio sam samo jedn om u `ivotu u Sara jevu i bilo mi je izuzetno prijatn o. Dobri, veseli i du hoviti ljudi. fri`ideru? 3. [ta ne morate imati u da imam u fri`ideru. U su{tini ne moram ni{ta
4. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ne bih poveo nikoga jer ako bih poveo nekoga ne bi bilo pusto. 5. [ta obavezno nosite na pla`u? Obavezno nosim kupa}e ga}e jer mi je u`asno neprijatno bez njih. 6. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Bio bih ono {to jesam. 7. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Ne se}am se.
8. Jeste li meteoropata? Nisam.

9. Koliko ima istine u izreci: Ko je sretan ni u hali nije gladan? Ne znam, ne bavim se fekalnim pitanjima. 10. Da li je {utnja zlato? Ne! Ne sla`em se s tim da je }utanje najbolje za ~oveka jer nam u tom slu~aju Bog nikada ne bi podario mo} govora.

11. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Kada `elim da izgledam moderno, onda obu~em ne{to {to je moderno. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Bolje je biti lep i pametan, mada mi se ~ini da se ti ne sla`e{ s tim.

20. Begova ili {kembe ~orba? Tele}a.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Neka vam je Bog u pomo}i.

SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

62

KLIN ^ORBA

NEKRETNINE I SATOVI
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Postoje, vidjela sam, one raskone, prostrane grobnice velikana zaslunih za mnoge smrti, koje bi se mogle rentati. A moda bi se ovozemaljska sirotinja mogla i bespravno useliti u njih. Ako je Boji sud pravde barem priblino spor kao to su bh. sudovi, ima da se barem desetak godina razrahatim u tuem grobu...
nji`evnica Bisera Alikadi} insistirala je, prilikom popisa stanovni{tva, da na njeno ime upi{u vlasni{tvo nad zna~ajnom zemlji{nom parcelom, koju obi~no krste kao vje~na ku}a. Naime, Bisera je ve} nekoliko godina vlasnica grobnog mjesta na jednom sarajevskom groblju, i ~inilo joj se da je to jedina sigurna nekretnina koju posjeduje. Me|utim, popisiva~ je odbio popisati vlasni{tvo nad ne~im {to je vje~no, i pozabavio se prolaznim tri~arijama, ni pribli`no ~vrstim kao zemlji{na ~estica: nacionalnost, vjera, jezik, stan i eventualno zemlji{te koje ima sposobnost davati komercijalne plodove. Ako }emo pravo, sve je to skupa `alosno. No, nije ni pribli`no `alosno koliko je `alovit slu~aj Alije [ehovi}a iz mjesta @upa kod Trebinja. On je izgleda svu ovu lakrdiju s popisom shvatio suvi{e ozbiljno. Toliko da je morao umrijeti od muke. Povodom tog slu~aja Oslobo|enje donosi naslove: Trebinjac umro nakon nesuglasica sa popisiva~em?! Nisu `eljeli da mu popi{u `enu i djecu.

borbi za opstanak. Posve je nerazumno potro{iti vrijeme na jalove {trajkove, kako to ovih dana ~ine radnici Hidrogradnje ili radnice Borca, pa ~ak i upozoravaju}i polusatni {trajk prosvjetnih radnika u znak solidarnosti sa kolegama iz Osnovne muzi~ke {kole na Ilid`i. Sve je to ~ist gubitak vremena. Svi oni milost tra`e od onih koji su odavno ogrezli u nemilosr|u. Sat je ve} otkucao ta~no vrijeme da se od njih po~ne otimati sve ono {to su oni u posljednje dvije decenije oteli od nas. o, prije toga, morali bismo se adekvatno naoru`ati. U tom smislu, zahtijevamo da nam dr`ava smjesta podijeli Tikker satove i grobne parcele. Ni{ta varljive pla}e i penzije, ni{ta kojekakvi doprinosi, porezi i sli~ne spla~ine, nego samo i isklju~ivo ta~no vrijeme koje nam preostaje do kona~nog preseljenja u zagarantirani grob. Ukoliko to znamo, valjda }emo (ve} jednom) znati i koliko su nam u tom vremenu nebitne trice i ku~ine nekakvog nacionalnog i vjerskog identiteta. To ni na koji na~in ne utje~e na onu nare~enu kvalitetu raspolo`ivog nam `ivota, tj. vremena. Desetlje}ima je ovdje bio obi~aj da se, premda ne znam za{to, umirovljenici otprave u zaslu`enu mirovinu sa kvalitetnim ru~nim satom, u znak zahvalnosti za ~etrdesetak godina rintanja. Za koje babe zub }e im ba{ tada slu`iti taj sat, Boga pitaj. Imalo bi mi, me|utim, smisla da Dr`avica sad razdijeli ove Tikker satove svima: radnicima, neradnicima, onima koji su na ~ekanju, umirovljenicima, studentima, ~ak i umjetnicima.

ek ti je rahmet, Alija! Sve u svemu, ima izgleda da Te Bo{nje proglase {ehidom. Nije {ala `ivot dati u borbi da se statisti~kom registru, u rubrici {to nas ima, ma{allah, pribroji nekoliko osoba koje `ive u Njema~koj, ali su garant Bo{njaci. Veli~anstvena bija{e Tvoja pobjeda kad ti je po{lo za rukom isposlovati da zlosretni i zlonamjerni popisiva~ Gobovi}, u ve~ernjim satima, i u nazo~nosti instruktorice iz Bile}e Nade Denda, pristupi ponovnom popisu. Mediji prenose da su Te njih dvoje posljednji vidjeli `ivog. Ne bih naga|ala, ali sve mi se ~ini da }e spomenuti dvojac morati i po tre}i put izvr{iti popis u kojem }e, uz ime i prezime doma}ina, stajati bilje{ka: Na mene vi{e ne ra~unajte! A sve se ovo zbilo samo zato {to je rahmetli Alija propustio u novinama pro~itati vijest da je izvjesni Frederik Colting izmislio i na~inio sat Tikker, koji pokazuje kad }ete umrijeti. Ovaj ~arobni sat je ina~e kao i svaki drugi, s tim {to vam Tikker odbrojava vrijeme preostalo do kraja `ivota. To nam je pod hitno potrebno. Svima. Reklamni slogan proizvo|a~a ovih satova glasi: Ne radi se o tome koliko vremena imate, ve} {ta ~inite s njime. Naglasak je, dakle, na kvalitetnijem iskori{tavanju raspolo`ivog vremena. Bizarne pouke, a takve su uvijek dobrodo{le, svud su oko nas. ^ak i u ~oporima napu{tenih pasa, u njihovoj
10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

o`da bih tako i ja napokon znala o ~emu apsolutno ne vrijedi pisati. D`abe gubim vrijeme, a ~ak nemam ni vlastitu grobnu parcelu. Sve mislim, sve se ne{to nadam, da je vje~iti podstanar na ovom svijetu garant podstanar i na Ahiretu. Postoje, vidjela sam, one rasko{ne, prostrane grobnice velikana zaslu`nih za mnoge smrti, koje bi se mogle rentati. A mo`da bi se ovozemaljska sirotinja mogla i bespravno useliti u njih. Ako je Bo`ji sud pravde barem pribli`no spor kao {to su bh. sudovi, ima da se barem desetak godina razrahatim u tu|em grobu. Poslije me mogu i delo`irati. Valjda mi prona|u nu`ni smje{taj. Bila bi sramota i ovoga i onoga svijeta da jednu zaslu`nu samostalnu umjetnicu istjeraju na ulicu, unato~ tome {to se nacionalno i vjerski nije izjasnila.
63

PETA BRZINA
Pi{e: Mario ILI^I]

, Novi KIA pro_cee d: Sportski auto za sva~iji d`ep!

vaki potencijalni kupac novog putni~kog automobila u principu gleda kako za {to manje novca dobiti {to kvalitetniji proizvod. Stoga i svjetska automobilska industrija danas poku{ava {to je mogu}e vi{e ispo{tovati zahtjeve, `elje i o~ekivanja krajnjih korisnika, voza~a. Tvrtka koja je u posljednje vrijeme napravila korak od sedam milja na polju automobilske industrije je svakako ju`nokorejska KIA. Osim {to su napravili nezapam}en proboj na ameri~ko tr`i{te, KIA je sveprisutna i kod nas u Europi. Ovoga puta poku{at }emo vam pribli`iti njihov novi model KIA pro_ceed. Osnovne karakteristike novog pro_ceeda su troja vrata, moderan dizajn i vrhunska tehnologija izrade koja jam~i u`itak u vo`nji. No krenimo od dizajna. Prva stvar koja upada u o~i na novom pro_ceedu su impresivno dizajnirana stra`nja LED svjetla koja se spajaju sa nabildanim bo~nim profilom automobila. Nema sumnje kako ve} na prvi pogled nova KIA pro_ceed posjeduje pravi sportski {tih. Posebno se isti~u atraktivna prednja maska motora tzv. tiger grille, dinami~na prednja svjetla s dnevnim LED elementima, ali i atraktivni 17-in~ni aluminijski naplatci. Oba prednja sjedala su ergonomski dizajnirana a njihovu prakti~nost dopunjuje sustav koji omogu}uje jednostavan pomak pri ulazu na stra`nja sjedala. Za udobniju vo`nju u hladnijim mjesecima oba prednja sjedala mogu biti opremljena trostupanjskim elektri~nim grijanjem. Tu su jo{ i ru~ni ili automatski dvozonski klima ure|aj, a svi koji `ele jo{ vi{e

svje`ine mogu odabrati i dodatnu opciju krovnog prozora. I po pitanju elektronike i pokretanja motora KIA je uvela novosti. Novi KIA pro_ceed pokre}e se pritiskom tipke. Odli~no iskori{ten voza~ev prostor dopunjuje atraktivna plo~a s instrumentima, ali i TFT LCD zaslon s priru~nim putnim ra~unalom. Novi detalj je i elektri~no grijani obru~ upravlja~a podesiv po visini i dubini. Novost je i Smart Key & Button Start sustav koji omogu}ava da dodirom ru~ice vrata odmah otvorite automobil. Sve verzije motora pro_ceeda opremljene su sa {estostupanskim ru~nim ili automatskim mjenja~em. KIA ima novosti i kada su u pitanju mjenja~i. Prvi Kijin mjenja~ s dvostrukom spojkom izuzetno je brz, a namijenjen je 1,6-litrenom benzinskom motoru GDI s 99 kW (135 KS). Automatski mjenja~ i mjenja~ s dvostrukom spojkom dolazi s mogu}no{}u ru~ne izmjene brzina na ru~icama uz obru~ upravlja~a. Kada na sve ovo dodate funkciju Start/Stop (ISG), KIA je uvelike smanjila

potro{nju goriva. KIA pro_ceed na tr`i{te dolazi sa paletom benzinskih motora od kojih izdvajamo : 1.4-litreni ~etverocilindri~ni MPI (74 kW/100 KS) koji dose`e 137 Nm okretnog momenta pri 4200 okr./min uz prosje~nu potro{nju goriva od 5,6 l/100 km. Tu je i 1.6-litarski GDI (99 kW/135 KM), kao i 1.6- litreni ~etverocilindri~ni GDI (99 kW/135 KS). Najmoderniji benzinski motor s promjenjivim upravljanjem ventila dose`e 165 Nm okretnog momenta pri 4850 okr./min. uz prosje~nu potro{nju goriva od 5,2 l/100 km. Za ljubitelje dizelskih agregata tu su: 1.4-litreni ~etverocilindri~ni VGT (66 kW / 90 KS) s prosje~nom potro{njom goriva od 4,1 l/100 km i najve}im okretnim momentom od 220 Nm pri 1500 i 2750 okr./min. A tu je i 1.6 - litreni ~etverocilindri~ni VGT, 80 kW (110 KS) / 94 kW (128 KS), koji uz nisku potro{nju goriva od 3,7 l/100 km dolazi uz paket EcoDynamics. Uz sve karakteristike ne treba zaboraviti kako novi KIA pro_ceed osim {est parking senzora, EBD+BAS sustava, elektronske parking ko~nice i putnog ra~unala ima i nevjerojatno sedmogodi{nje jamstvo, koje nije isklju~ivo vezano za prvoga vlasnika, te samim tim pove}ava cijenu vozila prilikom ponovne prodaje.

64

SLOBODNA BOSNA I 10.10.2013.

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica