You are on page 1of 30

Hamdija Kreevljakovi:

Husein kapetan Gradaevi


Zmaj od Bosne

Sarajevo 1931.
Hrvatska Tiskara d. d.

I. I nakon pada bosanskog kraljevstva 1463. i zemlje Herce gove 1483. sve do polovice prolog stoljea vodilo je plemstvo glavnu rije u ovim zemljama i po njemu i njegovim pravima i povlasticama imala je Herceg-Bosna izniman poloaj u osman skom carstvu. Po dolasku Osmanlija prihvatilo je patarensko plemstvo i velik dio naroda dragovoljno islam, jer prisilne kon verzije nije bilo. U narodnosnom pogledu nije se desila skoro nikakva promjena, pa je Bosna i za turske uprave potpuno ou vala svoj slavenski karakter. I seljak i plemi, graanin, obrtnik i trgovac govorili su istim hrvatskim jezikom i ouvali svoje obiaje. Budnim okom pazilo je nae plemstvo na svoja prava i po vlastice i u svako doba bilo spremno na oruje protiv onoga, ko bi ih pokuao okrnjiti, pa makar to bio i sam sultan. S opada njem ugleda Porte rasla je mo plemstva, osobito od katastrofe pod Beom 1683. i slavne pobjede pod Banjom Lukom 1737., koju izvojtie Bonjaci zadobivi naroito priznanje od sultana Mahmuda I. Ovo je i dovelo, da je Bosna postala drava u dravi, a Sarajevo kao s j e d i t ejeniarai kao najglavniji centar obrta i trgovine esnafska republika. Bosansko plemstvo nije smatralo svoju domovinu sastavnim dijelom osmanskog carstva, nego nekom vrsti savezne drave osmanske carevine. Uz plemstvo po krvi nastalo je poetkom 18. stoljea novo plemstvo: vojniko-politiko. To su kapetani i ajani. Bosanski veziri, carski namjesnici, sjedili su od 1639. do 1851. u Travniku, vezirskom gradu, a zapovjednik bosanskih jeniara u Sarajevu; tvravama su upravljali kapetani, a gra dovima muselimi. Uz to su gradovi imali svoje ajane. Kapetanska je ast bila nasljedna. Kapetani su bili apso lutni gospodari svojih kapetanija. Oni su mahom iz starih ple mikih porodica, ali ima sluajeva, da se kapetanije doepao koji put i neplemi. Po Hammeru bilo je poetkom 19. stoljea 48 kapetanija u Bosni i Hercegovini. esto se puta desilo, da su po iedini kapetani izmeu se ratovali ne marei za vezira u Trav niku ni sultana u Stambolu. U ovo je doba i nastala ona na rodna:

Oj Bojiu, boji li se Boga? Boga malo, a cara nimalo, A vezira ko dorata moga. Bjegunac iz jedne kapetanije nalazio je sigurno utoite u drugoj, kao da je prebjegao iz jedne drave u drugu. Jednodu nost bi zavladala, kad bi zaprijetila pogibao izvana. Poetkom 18. stoljea dobili su gradovi pravo od sultana, da njihovi vieniji ljudi izmeu sebe biraju po jednog predstav nika, ajana, koji e njihova prava kod dravnih organa zastupati i uvati. Ajani su birani na izvjesno vrijeme, pa i doivotno, ali mahom iz istih porodica. Tako je od toga obiaja biranja ajana iz istih porodica, postalo kao neko nasljedno pravo ajana i pre lazilo je stalno od oca na sina. Ovo su pravo gradovima podije lili sultani stoga, to su poetkom 18. stoljea podanici bili ostav ljeni na milost i nemilost pojedinih provincijskih starjeina, ve zira i paa, budui je centralna vlast bila svedena do potpune svoje nemoi. I da bi se paralizirala obijest pokrajinskih starje ina, koji su se i odmetali od centralne vlasti, dato je ovo pravo gradovima. Ajani su neka vrst gradskih tribuna, kojima se Por ta sluila da suzbije samovolju svojih nazovi predstavnika i organa 1 ). Ajani su se sastajali u svim vanijim poslovima na vijee u_Travniku, kome je predsjedao bosanski vezir (medlisi ajan). ast i vlast kapetana i ajana dokinuo je bosanski vezir Meh med Salih paa Vedihija2). Potomci prvih zovu se Kapetano vii, a drugih Ajanovii. Slabiji veziri bili su igraka u rukama plemstva, naroito vojnikog i politikog, dok su energiniji dolazili s njima esto u sukob. U ovakim sluajevima podijelilo bi se plemstvo u dva tabora; jedni su bili uz vezira, a drugi protiv njega. Zahvaljujui neslozi, toj priroenoj slavenskoj bolesti, i najgori vezir mogao je imati svoju stranku. Veziri su progonili, sjekli i zatvarali svoje protivnike, a to je jo alosnije, u tome bi ih pomagali njihovi privrenici. I skoro svaki put bi uspjelo opoziciji, da Ca rigrad makne ovakog vezira s Bosne uvaujui zasluge Bonjaka za carstvo. Velik dio bosansko-hercegovakog plemstva ustao je prije sto godina na oruje protiv reforama sultana Mahmuda II. Mah mud II zaveo je novu vojsku ili nizam, a ukinuo jeniare koji su kroz decenije bili na putusvakomnapretkudrave.Konzer vativnomplemstvubilisujeniariglavnio s l o n a cu njihovom dokidanju uvidjelo je plemstvo opasnost po svoj opstanak i to je bio povod ovom pokretu.
) Pavlovi: Pokret u Bosni i Albaniji protivu reforama Mahmuda II. Beograd 1913., str. 14 i 15. 2 ) Vedihija je bio na Bosni od 13. srpnja 1835. do rujna 1840.
1

II. Sa 19. svibnjem 1826. zapoinje u osmanskom carstvu novo doba. Toga dana zavedena je u cijeloj dravi nova na europski nain ureena vojska t. zv. muallemi iskend (izvjebana ruka) 3 ili nizam. ) Prvih dana mjeseca lipnja pobunie se jeniari i zatraie, da se ova odredba povue. Jeniari su podigli Tursku do vrhunca slave i moi, ali kad su postali nedisciplinovan ele menat, pridonijeli su mnogo naglom opadanju drave. Njihova buna u Carigradu krvavo je uguena, a 16. lipnja 1826. izaao je ferman sultana Mahmuda II. kojim se ukidaju jeniari u cijelom carstvu. Kada se ulo u Bosni za ove krupne dogaaje i kada je fer man proitan u Travniku, pobunie se jeniari po cijeloj zemlji, osobito u Sarajevu, glavnom leglu njihovu. Uz njih pristade i najvei dio plemstva, koje je uoilo u dokidanju jeniara opas nost po svoja prava i povlastice pa ak i po samu vjeru. Na 20. srpnja proitan je isti ferman i u Sarajevu na. Musali, a jeniari se sastadoe u dvoritu Careve damije i zakljuieT da ne pri znaju careva fermana ni paine bujruldije, kojom je imenovan Batalaga zapovjednikom u Sarajevu. Tu je bio izabran za jeni arskog agu Aliaga Ruuklija, do tada zapovjednik bosanskih jeniara. Ove zakljuke javie pismeno cijeloj Bosni. Osim Zvornika, Novog Pazara i Sjenice odobri sva zemlja ovaj korak i prikljui se Sarajlijama. uvi u Carigradu za ovaj otpor poslae dvojicu odlinih ljudi, Arifbega i Ahmed eff. u Sarajevo, da svjetuju jeniarske prvake, da se okane otpora. Ovi doaviNovi Pazar i razabravi kakve su prilike u Sarajevu, ne smjedoe ni doi meu jeniare, no se poee odanle dopisivati s njima i Portom. Iz Carigrada poslae sada nekog Mesudagu, ali i on ne dopre dalje od Novog Pazara i napokon dobi nalog da ide u Beograd. Radi ovih nereda svrgnut je bosanski vezir Mustafa paa Belenlija4), ast mu vezira oduzeta i odreeno mu, da se nastani u Krkklisi. Mjesto njega imenovan je 22. prosinca 1826. beo gradski muhafiz Abdurrahim paa, ovjek vrlo lukav i odvaan. Kako je Zvornik bio protiv jeniara, nastani se novi vezir naj prije u Zvorniku i sprijatelji se s kapetanom Fidahiem. Razbo ritiji ljudi u Sarajevu bili su takoer protiv jeniara i stupie u vezu s Abdurrahim paom. Pod vodstvom Alibega Fidahia poslao je Abdurrahim 1000 vojnika u Sarajevo, koji stigoe 17. veljae 1827. Po nalogu Abdurrahimovu, to prijevarom to si lom otpremie 6. i 7. oujka jeniarske prvake u Zvornik gdje ih paa dade pogubiti (9. oujka 1827.). Ovdje je platio glavom i Aliaga Ruuklija. Ovaj je pokolj opjevan i u narodnoj pjesmi, koja je nastala neposredno iza tog dogaaja, a prvi put je tiska
3 4

) Rosen: Geschichte der Trkei I., Leipzig 1866. str. 9. ) Imenovan bosanskim vezirom 12. V. 1826.

na 1851.5) Na poziv jedne deputacije stie i Abdurrahim paa u Sarajevo 24. oujka i kroz kratko vrijeme prorijedi bosanske jeniare. I mnogi neduni ljudi platie ivotom po onoj narod noj : Uz suha drva gore i sirova. Za nedune rtve puno je krivlji Fadil eff. erifovi nego Abdurrahim. Slijedee godine (JQlaJ^t_do rata /izmeu Turske i Rusije^ [Abdurrahim je trebao poslatPoveu vol'ku iz iJosne. i^ri/sa^ kupljanju vojske propao ie njegov krvlju,p^^ir.ffTli MfTJ^t1 Kad r Je naime eta iz Visokog protiv njegove zapovijedi dola 19. lip nja 1828. u Sarajevo, plane njegovom krivnjom u gradu buna. Paa se zatvori u svoju rezidenciju, oko koje se razvi boj. Ne miri potrajae 10 dana i svrie tako, <jfiji> pq,?. pr> elji hun- / tovnika morao ostaviti grad i Miti " vpg^akiTrjj7rife^^ Na 29. * spomenutog mjeseca ostavio je paa Sarajevo i sa svojom svi tom krenuo put Busovae, odakle je bujruldijom javio cijeloj Bosni, kako se u Sarajevu pobunilo nekoliko lola, a on da se svo jevoljno uklonio iz Sarajeva. H V , ~Riiova,ft^of/ia.o jp n Posavinu ^^Jmanj^Jffusein kapetana, Gradaevia u Zovik,7) a ne u Travnik, kako to navode neki historici i tu doekao ferman, ko jim je opozvan s Bosne. U4colovozu ostavio je Bosnu. Earla ga ie^opozLvala 18. kolovoza j a d i sramotnog odlaska iz Sarajeva i brojnih tubi, to su stizale ^protiv.zujuma njegova. Od kolovoa ove pobune narodna je pjeSnaTzapamtila Hasana bajraktara Zubovia. Mnoge pristae Abdurrahimove bijahu ^odlikovane, a meu njima LEidafefi, dobio je^aslov pas& Novi sgzjr Ivinvah Ali Namik stie u rujnu 1828. u Travnik. Bio je to ovjek blag i nastojao je postii lijeplm^hrcinom ono, to je postigao njegov predasnik strogou. Bonjaci su ovu jjohrotu jhvatili kao slabost, Pagg je ohrabreno plem&fcva-upravo preziralo. Mrzili su ga, jer nije nosio odijelo i kauk kao stari ve ziri, ve sasvim drugaije i jednostavan fes, a to je vrijealo jeniarski duh Bonjaka, naroito konzervativnoga plemstva.8) Uza sve neprilike u zemlji uspio je Namik paa otpremiti neto vojske protiv Rusa, a radi toga dobili su Bonjaci od sul tana posebnu zahvalu u lipnju 1829. Na glas, da su Rusi stigli do Jedrene, opet je opremij^nfl prm^ona vojska s Namik papm \ na celii", 'Ali stie" nakon sklopijenojpmira U3~_EL_1829.). Do ftrajarl82dr-povTarte~Ke Bonjaci svojim kuama,
5) Juki: Bosanski Prijatelj II. sv.,^tr. 100102. 6) Poetak ukidanja jeniara u Bo^pi^,Kalendar Pravda za 1925 , str. 4958. 7) Pismo Huseina Gradaevia k n # u Metternichu od. 13. jula 1832.; Raid bej: Istorija udnovatih dogama u Beogradu i Srbiji. Spomenik S. K. A. XXIII. str. 2S. 8) Baagi: Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine str. 138.

7 I nakon ovog rata nije jenjalo gibaiije u Bosni. Carska za hvala oj unaila je Bonjake, a Namik pain je ugled sve vie padao; on nije bio kadar skinuti ni sarajevskog muselima. I_yl&da_je u Carigradu kuala (Inirnii^nainom djelovati na otpornike pfdt^^rSfu^Trm, te pozva neke poglavice i Kapetane lia veliko vijee u Carigrad, Rome je gflfMamraro1 s a m i ^ i t a a ^ t)vJeTir je lijepim nainom nagovarao, da prihvate^eTorHleTali uzalud. Karakteristinu anegdotu s ovoga vijea donosi Marti u svojim Zapamenjima: U vijeu skinue svi Bonjaci alme s glave, samo to ne uinie Mustaia aga Zlatarevi iz Sarajeva i derYfintski kapetan Mahmudbeg. SuttenL'Tee4gapetanu: Zna li ti, /da bi ti mogao skinuti i glavu)! On pritisne jednom rukom "calmu na glavu, a drugom pokaena vrat i ree: uje, care, fdvakoJja^^glavom skupa moe skinutiTaii s glave ne moteTft J ^ k o su se Bonjaci odazvali carskom pozivu i sudjelovali C^ratu^ protiv Rus|Tsipak nijesuhifeli dragovoljno pfis'Eatr'na ^tpi^n^ drei da jgfoizlaze o3TE^ggn. U reformama su vidjeli opasnost po islamsEu vi eru, alplemii jo i potpuno^unitem'e Ssvolihprava i p^yg^tteg> Mahmuda II. zvali su gjaur-sultan. Javno mnijenje vladalo je meu prvacima i ar ijom, da e sul tan hvatati po Bosni mladie ne uzimajui ni na to obzir i go niti ih na silu u nove odake, gdje e sluiti uvijek bez zamjene. yi 1r> Dakako to nije p 'j> pIpTn^v^j koje je smjeralo Bosnu dra vom u dravi, u mni su vladali na svoju ruku Kgavali siiltaMLos>-liko voj ske. doliko Jaijidrefliloiii ihovo jvjj eej>) Porta j e poela ' provocfiti reforme po raznim djelovima carstva, a Bonjaci su ve bili uvjereni, da e danas ili sjutra doi red i na njihovu domovinu, kako su to i neki znaci govorili. U to je prvih dana ^pftr>-|^ i;D doao u Bosnu Portin povjerenik, da pomogne Ali Nainik pasi provPKti rpfopng Kada se u Sarajevu saznalo, zato je doao povjerenik iz Carigrada, dolo je do izgreda,0>u kojim ie paJo@ vezirovih pristaa, aSSDih pohiee iz ffradai > Herceg-Bosnom kolale su saije s pismima pojedinih prvaka i kapetana a osobito je bio iv saobraaj izmeu Sarajeva, Banja 11 Luke, Dervente, Gradaca, Tenja i Maglaja ) i napokonTse sporazumjese, da se sastanuji Tuzli i dogp^ore o zajednikom otporu^Zbor je trai'ao od iBiienia douDveliae 1831. Zakljuceno j jLpprij eti se svim silama zavoen i u r eforama i ustupanj u podrii^fli^ahija SrbijDi traiti nezavisnost Bosne. Za vou pokreta izabrae mladog kapetana od Gradaca Huseina. Koliko je uesnika bilo na ovom zboru, nezna se. Isto tako nije nam poznato, zato je pao izbor na ovako mlada ovjeka i skorojevia, ako ne zato, to je Husein bio u naponu snage, vanredno bogat a i kod raje vien, jer se i o raji u ovakom momenti?
9) Baagi o. c. str. 139. iO) Isp. Pavlovi str. 11. i ! ) Posonienses ephemerides politico*statisticae, 1831., broj 8.

8 moralo voditi rauna, da se mogne uspjenije voditi borba protiv Porte i aur sultana, KES kog se bio igg i Mehmed Alija u <^Tgjp|p i^T&ustaS? paaji Skadru III. "Uf zapadnom djelu bosanske Posavine lei malo, vanredno . lijepo naselje Gradaac ili Grad, poznato u povijesti Bosne 18. i prvih decenija 19. stoljea. Svoje ime dobilo j e po utvrdi, koja jo i danas postoji u dobrom stanju prema ostalim naim utvr dama. Tvrava je na jednom breuljku, vrh kog se die kula, s koie ie prekrasan _vidi3 na sve strane. U toj kuli rodio se na ifTTrQ'" jjgnpotan Q] i sna) Ovaj je grad bio u vlasti Huseinovih prea od prvih godina 18. stoljea, ako ne jo i otprije. JBgvi poznati lan ove porodice i kapetan grada bio j e ^ p s k Anmea Kapitali) a ivio je poetkom 18. stoljea. Poslije njega bili su kapetani: Mehmed I., MehmedJL, Osm&n, Murat i Husein.<t?smail kapelan, sinHVIehnrgtiarHa sagradio je one t r i ka lcij e lz23.~(po li.) 1 bez JS'UIfflije'Tmo je njegov lik, to se jo i danas vidi na kapiji kraj damije, premda u Gradacu govore* da je Huseinov. Umro je prije 1814. Iza Osman kapetana ostala su etiri sina Murat, Husein, Osman paa i Hadi Beirbeg Ova je porodica bila vrlo bogata i ugledna. Pripadao joj je cijeli onaj plodni kraj, to se prostire od Gradaca prema Graanici, Modricu, samcu i Brkom. Murat kapetan ovjekovjeio je svoje ime gradnjom dviju medresa (Graanica i Gradaac) za koje je ostavio velik vakuf. ^FogubKfga je paa Dzelalija u Travniku 1821. s ostalim prva cima bosanskim. Pokopan je kod Alibegove daTvnie.JPo njep-o_voj smrti postao je jHuseii^Kapetanon^od Gradaca. Mladost je proveo u oevoj kui onako, kako su ju provo dili sinovi drugih begova. Majka mu je bila urijanka, veoma pametna i pobona ena. Sina je odgojila u islamskom duhu tako, da je uvijek najtonije vrio sve vjerske propise i u tome vie puta prelazio u skrajnost. Arapsku kaligrafiju uio je pred Mulom Mestvicom (Divoviem) iz Sarajeva, koji je sluio dvije godine kao pisar kod Murat kapetana, to saznajemo iz Muline biljenice. 12 ) to je jo uio i pred kim, nije nam sad poznato. Rastao je u burnim vremenima. Sluao je prianja o srpskom ustanku pod Crnim orem od svojih zemljaka, koji su sudjelo vali u borbi protiv ustaa; proivio je burne dane pod Ali Delaludin paom i Abdurrahimom, uz kog je i on pristao. Oenio se prije dvadesete godine, jer mu se sin Muhamed rodio 1822.__Jeda/naesri-. ^odiim bio pfo^pptfl/n na?1JR%9^> Njegova je kape tanija bila pa,jholie upravljana i naisreniia u cijeloj Bosni.
) Originalni primjerak ove biljenice u Riza eff. Muderizovia, pri* 5tava zem. muzeja, u Sarajevu.
12

30

i uzimajui abdest pozlilo mu, poeo je povraati i u tome ispu stio duu. Pokopan je na Ejub^. gdie mu se i sad grob vidi. Mevlud 1249. pao je n^^PT^rTOJa, 1832LM po tome Huseinova smrt pada negdje ovih dana. Misli se, da je otrovan a u ono je vrijeme harala i kolera, pa je mogue da je umro i od zaraze. Husein kapetan umro je u cvijetu mladosti. Bio je najzna menitija linost svoga doba u Bosni, i kako sam pie u jednom pismu, njegovoj nesretnoj sudbini vie je kriva volja naroda, starina njegove porodice, i njegovo bogatstvo nego njegova tenja za ast i vlast. On je posljednji kapetan Gradaca. Dvojica naih knjievnika obradie ovaj pokret. Josip Eugen Tomi napisao je roman pod naslovom Zmaj od Bosne ~~u87ii., iy.j koji je prevela na njemaki jezik Olga Filipovi (Zagreb 1910.) i Krsto Pavleti drgmu Bratski Inat (1911.), oba djela izdala je Matica" Hrvatska. Interesantno je da o ovome pokretu nema ni jedne narodne pjesme. Iza Huseina ostao je jedini gjxL M.nhamgdtg8ar. Nakon po vratka iz Beograda ivio je krae vremena u Sarajevu kod Mujage Zlatarevia a onda u Gradacu, gdje je i umro 1271. (1854.55.). Pokopan 38 pod munarom oeve, damije.'T/hihaniedbegova ki otila je s majkom u Carigrad i tamo umrla bez potomaka neto prije ISIS*- S njom su izumrli direktni po tomci Huseinovi. Brat Huseinov Osman paa umro je u Gradacu 4 rama zana 1249. (14. I. 1834.), a Hadi Beirbeg 1263. (1847.). Oba su ostavili lijep vakuf. Ali paa Fidahi povratio se u Bosnu 1835. i do 1840. i vio je u Bijeljini. Ove godine ponovno se digao na oruje protiv pae Vedihije i bio ponovno prognan u Malu Aziju. Umro je na otoku Cipru. U Bijeljini ive njegovi potomci i zovu se Paii. Drugi Huseinov prijesni prijatelj Mujaga Zlatarevi po vrativi se iz emigracije ivio je u Sarajevu i bavio se svo jim zanatom sve do 1. oujka 1863., kada ga zatee smrt u 65. godini ivota. Pokopan je u dvoritu damije u Mjedenici.

10 Podloenu raju nije bez razloga kinjioi progonio. Ba u njegovoj kapetaniji, n Toli si T podignuta jc/J^S) prva zarada za katoliku puku kolu zauzimanjem fra fljie Starevia,13) sagraena (crkva za 1500 dui) i^prostaran@pni stan od "*sojg i tosveJpez 'CUrsko' bi'ata*14) Starevi je uivao osobite simpatije i veliko povjerenje Husein kapetana. Husein je podigao uz gradska vrata krasnu damiju s velikim kubetom, koja spada meu najljepe i najprostranije u HercegBosni i blizu nje-sahat kulu. pfemnja je sagraena 1242.j(lfBj^ i zove se po njemu Huseinija. Za nju je privezao velik vakuf. Jednu damiju iz temelja obnovio je njegov otac u Modricu. U dananjem gpln nardakn kojih 8 km od Gradaca prema
ftifivp.rn n a p r a v i o I P TTIIRPITI o t o k ffiitn^ i s k o p a v i d o s t a d u b o k ,

koiihCToo)^ girpk i nekoliko kilometara"I3ug henaefe u koji je Jiaveo vpdu. Na ovom otoku sagradio je avor, ljepi od dnogru Gradaeu, a na jednom malom humku ardak, po kome je ovo selo dobilo ime. Ovdje je imao golem pelinjak, zvjerinjak i lo vite. Tu mu bijae najmilije boravite. Od svega ovoga danas se vide tragovi hendeka i temelji dvorca, koji je-po Huseinovoj zftpovijpdi zapaljen 32), kad se ^premio na bijeg u Slavoniju. Na prostranom imanju bilo je vie dvoraca, kula i cardakaTkojima se jo danas zna za mjesto. Uz Huseinov otok die se danas samostan Doloroza. I zaista je Husein imao pravo, kad je pi ui kako je postao voa i vezir na Bosni izgovarao se,da mu do tog nije bilo: Meni je dosta bilo moga Gospodstva Kapetanluka. kojim sam se bolje vlado i ivio nego i jedan od kapetana bosanskije kao jedan vezir. Iz jednog pisma vidi se, da je 1827. bio punih deVet mjeseci van svoje kapetanije. To je vrijeme provpo n Zvorniku i Sara jevu uz Abdurrahima nasu i p-1pdajnir to nyaj radi od njegove brace^motraa io uvidjeti, nto nn nnrnma. Bosnj i postati _odriesiti
n e p r i j a t e l j . P n r t n i rnfnrnm^-.

U listopadu 1827. povratio se je u svoju kapetaniju. Na 23. istog mjeseca pozdravilo ga je pet posavskih upnika fratara, meu kojima je bio i fra Ilija Starevi. S njim je ovaj put Hu sein kapetan due na samu razgovarao i s njim stupio u uu vezu. Od Starevia je traio, da ga izvjeuje, ta novine piu. S njim se esto sastajao i raspravljao. Fra Hija mu je utro put i do esara u Beu, kojim se Husein nije osobito koristio. Za ovaj potajni rad sigurno je saznao Abdurrahim paa, jer se ve 26. veljae 1828. obratio bujruldijom.ua onovremenog biskupa fra Augustina Miletia, u kojoj ga moli, da podloene upnike uputi neka se bave svojim poslom, a ne mijeaju u upravne poslove cara i vezira, to je ovaj i uinio posebnom
13) Starevi roen u Rajiu u Posavini 1794. umro u Beu 1845. 14) dr. Jeleni: Kultura i bosanski franjevci II. str. 306.

11 okrunicom od 29. 15 veljae 1828. na sve gvardijane, upnike i njihove pomonike. ) Posebnim fermanom o&5Sayka^lfezg) da ta je zvornika kapetania Aligragl F'IdalnciDza njegove zasluge uinjene caru" i vftzini. Zvorniki kapetan Mghmud. brat Ali pain nile htio ni Strtflza ovaj ferman, jer se kapetanije nasljeuju a ne daju fer manom te je odluio braniti se orujem. Uza nj su pristali i drugi kapetani, jer su se bojali, da se i njima slino ne desi. Go dinu dana trajala je borba meu braom. Ni intervencija Namik paina nije pomogla Ali pai. Nakon krvave borbe predao se Ali paa na milost i nemilost bratu svome, a ovaj ga kao zarob ljenika otpremi u Gradaac Huseinu, koji je s njim tako postu pao da su njih dvojica postali najbolji prijatelji i dijeliTi srgu i nesreu, sve dok Husem niie sklopio oi, a {Ali pasa i kasnih (Sitade protivnik cara i reforama^ Jo da spomenemo i ovo: dr. Baagi je po vjerodostojnoj predaji zapisao, kako je nekakav vabo preko Save umakao s apa ratima za vjerno patvorenje austrijskih bankota i sklonuo se kod Husein kapetana. Patvorene banke Husein je preko svojih ljudi na veoma oprezan nain prijeko pretvarao u zlato. Kad je vidio, da mu je dosta, pogubio je vabu i tako zabaurio izvor svoga bogatstva.16) Ova je predaja svakako nastala nakon slo ma Huseinova pokreta. Znaajno je, da se u onom kraju ne sje aju toga ni stari ljudi. Prvi je u to posumnjao dr. Prelog.17) Dr. Jeleni pobijajui dra Preloga slae se miljenjem dra Baagia i to potkrepljuje pismom fratra Starevia caru Ferdi 18 nandu od 1840. ) U tom pismu, sedam godina iza smrti Huseinove, iznosj_ Starevi. da ie Tfnspinj kad jp nvn pafc&Hiq otkriveno, (pogubio i A f i s t r p ^ ^ ^ fr^gTVod kog je u kujjnoC vac pravljei. No, ova bi tvrdnja bila vjerojatna^ kad ne bi Starcevi u istom pismu pisao, kako je ba na nj pala sumnja, da je stvar odao, i radi toga bio uhvaen, odveden u Sara jevo i zatvoren. Posredovanjem kneza Reviczkog bio je od ubijstva poteen i za zlatan sat nakon 18 dana puten na slobodu s opomenom: Idi i vie nemoj opiti s nevjernim Austrijan cima, oni bo su neprestani nevjernici i neprijatelji spasonosne 19 Muhamedove religije. ) Starcevi je mogao biti zatvoren, zbog veza s austrijskim vlastima, a moda i zbog neeg drugog, a da se to vie dodvori esaru podmetnuo je stvar o patvorenju banknota. Kad bi u istinu postojalo patvorenje i na Starevia pala sumnja, da je to odao Austrijancima, sudio bi mu Husein u
15) Dr. Jeleni: Izvori za kulturnu povijest bosanskih franjevaca. Sarajevo 1913. str. 119. 16) (Baagi o. c. str. 143. 17) Prelog: Povijest Bosne II., str. 44. 18) Jeleni: Kultura i bosanski franjevci II., str. 133. 19) Pismo u arhivu franjevakog samostana u Kr. Sutjeci. Isporedi dr. Jeleni o. c. str. 306. -^^

12 Gradacu i ne vjerujem, da bi ga iva pustio, a kamo li i dalje drao za prijatelja i pouzdanika u najteim asovima ivota svoga. Onakom bogatau, kao to je bio Husein kapetan, nije , bila ni potrebna onakva neasna rabota. Da je patvorenje posto c i \Jalo zar bi se Husein nakon katastrofe sklonio u dravu, iji je 1 Wgacjaat^^ to hilo^poznato. Ovo je u glavnom sve, to se za sada zna o Huseinu Gradaeviu prije njegova izbora u Tuzli za vou pokreta. IV. S izborom Husein kapetana nijesu bili zadovoljni neki pr vaci, naroito iz Hercegovine s Aliagom Rizvanbegoviem i Smailagom engiem na elu. Oba ostadoe zakleti protivnici Huseinovi sve do slomaovoga pokreta. Uz njih pristade sva Hercegoyina^t)||m AhmpHhpfim SSSifelggSSt Tako je bila skoro sva^riercegovina^oti^ Gradaevia a^S^reKTOrg^ skoro cijela Bosna* uza nj i protiv"reforamta. Tu su uili u glaW16m lini razlozi po srijedi. Uz to je T ^ W ^i'in i&& pogotfftM ^ ^ ^ ^ <|ieg$ JSercegovina. U Bosni je bilo vie vojniko-politikog plemstva; u njoj je"Barajevo, glavno leglo jeniara; u njoj su sjedili veziri (Banja-Luka i Travnik); uz to je3Sirij>voa i-Jbogatija zemlja, ^pa^pojtomej^javnija od siromanije Hercegovine i kao takva od (javiieiTie davala pravac tffiESBL Kako je guverner Dalmacije Tomai javio u Be, na sa stanku u Tuzli stvoreni su ovi zahtjevi: 1. da Porta opozove privilegije date kneevini Srbiji; 2. da obustavi uvaanje nove vojske; 3. da se ukine namjesniko (vezirsko) mjesto u Bosni; 4. da se dopusti uvoenje autonomne vladavine i da se poglavica bira izmeu Bosanaca; 5. da se Porta ne mijea u upravu zemlje, a za ove ustupke dobivae godinji tribut od 4000 kesa (2,000.000) groa.20) Ove zahtjeve donijele su u glavnom i neke onovremene no vine, ali neto kasnije. Prvi je zahtjev uperen protiv Srbije jedino s toga, to je Vr>ppi(^/m^$Tx Hafjadar iRaevmaa hgjg-si^Hrali FiHa.hip.i_. a postala etiri ^dn^^se"na autonomiju S o s g ^ za koju je bio do voljan razlog iznimni poloaj ove zemlje u Osmanskom carstvu kroz 368 godina, ne spominjui ostale okolnosti u ono doba. Uz to ie^bilofzakl^ucenojda^se uhvati vl*!gni^^ <^5akoor^jdi^x.protiv reiorama^
20) Pavlovi o. c. str. 19.

13 Naskoro poslije sastanka u Tuzli ffi-ene ^useln kapflUrp. sa svojim pristaama pat vezirskog Travnika, da najprije obrauna *f iNlfimiifTiaom^kao glavnim predstavnikom stambolskog sul tana. Vezir se zatvori u travniki grad. Kapetani ^ojpuno razbie njegove i sultanove pristaeffirpzujka l&jlfe. Tri dana tukao ne je Husein Kapetan travniki graa iz topova i'^BHfcJftsi Pr osta drugo,c^o se nredatb da tako spasi ivot. Pri predaji je iziavio da je napustio carsku ^s\r i <\n p^^aaiTi^ ^tramj ustaa i sveano zadao rije, da nristai^ pz noiacaL Ali to bijae puk:) pretvaranje, a naivni Bonjaci mu povjerovae. Namik paa obue odijelo, kako su nosili prijanji veziri i spali nizamsko. Bonjaci su govorili, kako su vezira poturili. Kapetani mu podnesoe gornje zahtjeve, kojima je on imao izraditi sankciju u Carigradu. Kako su Sulejmanpaiei iz Skoplja bili pristae vezira i reforama, poslata je jedna vojska i protiv njih. Boj se bio kod Pirota gdje Sulejmanpaiei (Mustaj paa i Osmanbeg) budu poraeni te se dadu u bijeg. Pobjednici sau u Skoplje i popale im odak, pa pou za njima u potjeru. Kad u Duvnu saznadu da su pobjegli u Ostrovicu i nali utoite, vrate se u Travnik.21) . Yoe bosanskog- pokreta stupe u uu vezu gjffiustaJSpasfl ijl kodfa~7Ergorr\. Husein poe sada skupljati vojsku, da poe Mustafi u pomo, kodra paa imao je(40.00^ ljudi i dralo se openito ,da. f* zaiiEP.f-j (l^figrad. Bonjaci su naoruali <^To8|) ljudi te krenue 13. travnja iz Travnika. Husein kapetan imao je kod Busovae saekati svu bosansku vojsku i odavle poi na Kosovo. Odziv nije bio onakav, kakav se oekivao. Ovo sporo kretanje Bonjaka potakne#elikog vezira Resici/pifu^da pouri napadaj na kodra pau, da mu ne da vremena sjediniti s e s H u sem kapetanom. ^ R d M j j ^ kao vrstan i iskusan vojskovoa predobivsi neke^pp^^^^^^kodra painoj vojsci novcem, lasSavim~Tiieima i'obeaniimaCrkzbije kod"prilepa protivnika vojsku, od koje prije i za vrijeme bojaTprife^ doOaro^^i^nlegovu^ stranu, ad55fefa-^aa se povug^jj^^gg^r Meutim je i jjamik paa pobjegao iz Travnika u<Sitoiaci]h^. a odande u g|p) Ga^AiiagjJtizva V Najposlije stie bosanska vojska pod Husein kapetanom na historijsko polje Kosovo. Srpski jciTez Milos^brenovii nije_ostao pasivan prema ovom pokretu. Jo prije savjetovao je Bonjake da se okane toga posla i u pismu im obecaoT da e ih iV^mrifi sa 'sultanom, a uzgred im malo i prijetio. 23 )
21) Baagi o. c. str. 143. 22) Prelog o. c. str. 42. 23) Milorad Popovi apanin: Pokreti u Bosni izmeu 1820. i 1832. Glasnik Srp. Uen. Drutva. Knjiga IV. Beograd 1867., str. 210.

14 goJTnieirBonJalS\ i turske vojske, koju je predvodio velikivezir Mehmed Resta naa, zametnuo se blizu mjesta Iaenika okoQ& srpnja 1831); turska je vojska bila poraena, Reid paa pobjegao put Skoplja ostavivi topove i drugi razni ratni pribor. Zarobljen je i ehaia solunskog muteselima Ahmed pae. Turska je vojska^rojila^LOO^momaka. U kakvoj je Crzini napustio bojite veliki vezir, najbolje se vidi po tom, to je ostavio svoju prtljagu i arhiv. Iz spisa, to su zapljeiijeni, sa znao je Husein kapetan, da je sjjggnft almint Natflik pasa, a na njegovo mjesto po^t^vlie^ ^i^i^gin'-^giija ^ p h i m p a a . Nakon slabog otpora zauzeo je ({Sli paa Fidahi grad Peg) Vijest o ovoj sjajnoj pobjedi stigla je u Travnik prije 12. kolovoza (3 reb. evela 1247.) od Husein kapetana tefterdaru i valijinu zamjeniku Ahmed Seidbegu Vilicu i naloeno mu, da se upute Krajinici pod kliskim muteselimom odmah putC^abelSLa Sarajlife da pou preko/Bgaesinia jga Stolafr. pa milom ili silom protjeraju iz zemlje ^li, Namik p a s ^ Spomenutoga dana izdao je^Shmed Seid kao zastupnik bosanskog vezira bujruldiju, u kojoj se ovo sve 24 konstatira i Sarajlijama nareuje, da se odmah upute na Stolac. ) Posavljarci i Foaci krenuli su na Gacko, da se ogledaju sa Smailagom engiem.25) Ali Namik paa je prije umakao preko Dubrovnika u Tursku pomou Aliage Rizvanbegovia i tako su prve dvije vojske bile nepotrebne te se povratie kuama.-aCPosavliake i Foake potui Smailaga u Bora koj nahiji. Sjajnu pobjedu na Kosovu nijesu Bonjaci umjeli iskoris titi. Postignuti uspjeh propao je odmah poslije bitke na istom mjestu, gdje je i poluen, to se ne bi dogodilo, da je Husein bio onako sposoban diplomat kao vojskovoa. On je drao, da je stvar svrena i povratio se s vojskom u Bosnu, mjesto da goni i dalje velikog vezira, ili da poe opsjednutom Skadru u pomo i oslobodi saveznika, a onda zajedno da krenu put Carigrada. Da je ovo uinjeno, sigurno bi se ovaj pokret drugaije zavrio. Kako se razila bosanska vojska s Kosova ima vie verzija. Dr. Baagi pie, da se Husein pobjedom na Kosovu toliko uz digao, da je znao biti nepristojan spram svojih drugova i da je njegovo ponaanje na vezirsku prekorailo svaku granicu. To povrijedi ponos kapetana i ajana i razoarani njegovim postup kom poeli su se razasipati. Husein je bio od naravi ponosit i zadrt, kae isti pisac.2) Drugi nam pisci, pie dr. Prelog, na vode i druge-razloge.<likLYezir^posluzio se istim sredstvima kao i kod Mustafe pae, naime obeanjima i laskavim-riieimi
24) Sildil 69, str. 73. 25) Baagi Q. C. str. 142. 26) Baagi o. c. str. 141.

15 i tako Bonjake m^vniin rairi ^RJTVT i^fiSTaStiii imali su naj prije sasluati elje Bonjaka. Oni u glavnom stavie gore spo menute zahtjeve pod 2, 3 i 4 i^zatraieT da se otiman lffreirtrre ga. vezira, ffiisfiin kapetarft Na sva tri zahtjeva pristade Reid v paa. Bonjaci se odmah povratiedrei da je ovo obeanje dovoljno.^, ne saekae carski-l'ermajk Osim toga valja uvaiti jo i to da je Reid paa potajno poruio tuzlanskom kapetanu MflhTnflflJflffifr da to nije velika stvar, to Bonjaci trae svoga vezira, samo neka se ne trai vezirstvo za tako nilada i neprak tina ovjeka, kao to je to Huseis) To bi 6oIje priliilo starijem na pr. njemu, Mahmudbegu. Huseinu je poruio, neka se samo povrati kui a on e mu kod cara isposlovati ferman. UZJJOJUU jos-javij da tuzlanski kapetan radi o prr[evayi.27) Kada se tako Reid paa rijeio Bonjaka, navali na Skadar i prisili Mustafa pau na predaju.
i. ' " ^
m m m m

'$-*.

V. 31. kolovoza 1831. zadesio je Sarajevo katastrofalan po 28 ar, u kome je stradala skoro sva arija. ) Ovo se smatralo ravim predznakom, kada se u nj povratio Husein kapetan kao pobjednik. Njega i njegovu vojsku doekae Sarajlije vrlo lijepo.^aim^rgovaciZj neEE bogatijih ljudi syo je Sarajevo stajalo uz Huseina. Na prijedlog Mujage Zlatarevia izabrae ^pj^i'na za bosanskog vezira s naslovom pa^oni prvaci, koji mu ostadoe vjerni i nakon pobjede nad vojskom velikog ve zira.29) Izbor je obavljen u Sarajevu poetkom listopada spo menute godine. Pri povratku potroeno je u Sarajevu na razne potrebe njegove vojske 21.579 groa i 34 pare. Trokovnik o ovim izdacima zaveden je u sidilu broj 69 na 83 strani 7. demad-ul evela 1247. (14. listopada 1831.). Husein su tu navodi kao paa, a ne kao kapetan ili serasker bosanske vojske i prema ovome je izbor obavljen neto prije 14. listopada 183LjS5sgSfc -Je~ostao kao vezir do 4. lipnja ^ ^ j dakle JJ^svemu osam mjejggi. Narod ga prozva iimaj od Bosne, a on se~potpisivao Hu sein paa. Popovi apanin, a po njemu i drugi navode da se Husein potpisivao vitez od Bosne, ali s ovim atributom nije mi poznata niti jedna isprava.30) Dr. Mih. Gavrilovi zna da se Husein prije izbora za vezira potpisivao Bosanski vitez i pred voditelj cijele bosanske vojske. Vezirski peat dao je napra viti od zlata, kako to pie fra Anto Kneevi po prianju ne27) Prelog: Povijest Bosne II. str. 43. | & 28) Netoni su podaci o ovome poaru u Pavlovia, gdje se navodi, da je izgorjelo 3000 kua, 4 damije, 7 velikih hanova (o. c. str. 26.) 29) Izbor je obavljen u kui Mujaginoj, koja je stajala u dananjoj Aleksandrovoj ulici, ondje, gdje je danas Hipotekama banka. 30) Glasnik Srp. Uen. Drutva, knjiga IV. str. 214.

16 kog Ambre iz Skoplja, koji je peat pravio. 3 1 ) U sredini pe ata itamo u prijevodu ovo: Uzdam se u velikog stvoritelja, vgh mu Hi ISPITI 1347. Unaokolo u sedam polja stoji u p n jevodu: Pomo jp nd "Ro^a. i pobjeda skora i obr a d n 3 V 3 P V nike, Bog nam je dosta i doista upravitelj i ba gospodar i zatitnik^Nema snage osim Boga "velikoga^, Ispod ovih sedam polja. sTT-jem sedam nzvTfa": ^Q priTateliiiTo^^lavni. o mogui, o dareljivi, o milostivi. 0 POTf"^71'^1^1 32 ^ ^ f t f l P 1 ^ - ~t)OT^slTr>
OVO p o p r i j e v d d u n S a eff. Miidpri7,nviV.fl.. )""NaTrnTi iVhrvra. n s t g n

je Gradaevi krae vremena u Sarajevu, a drnda se preseiom ( wzu^ki^JI!i22nife. Prije odlaska imenovao je Mujagu Zlatarevia sarajevskim mnselimom. a smatrajui se i hercegovakim vezirom postavio je JEJasaxibg& Manova nevesinjgkim a Mehmedbega /Turhanittt .gatakim muselinom. 33 )Turhaniiu protjera gmailaga engi iz grada zaje dno s njegovom etom, a Baaga Peat tiusein kapetana. Hedepai nije mogao sprijeiti ulaz Manovu u NevesinjeTjer je bio odsutan. Zlatarevi i Manov ostae na svojim mjestima do pada Huseinova. S velikim slavljem otpraen je Husein paa u Travnik, gdje je uredio sjajan dvor i poeo vezirovati 34 ) okruivi se svojim ljudima, ali to bijae za kratko. Za cehaju imenovao je Hasan Alajbega Sijeria iz Gorada, za tefterdara Ahm.edbega Vilica iz Travnika, a za haznadara Hadi Mujagu Prijepoljca. Sve va nije poslove rjeavao je sporazumno s ajanima. U pismu, to^A ga je 13. srpnja 1832. pisao iz Osijeka knezu.I^gtternisliii, istie, da svako pismo za unutranjost paaluka ili na izvan nije moga< opremiti, dok ga nebi vidili i prouili prvaci. Na svim njegovim bujruldijama, to sam ih vidio, stoji: bil istiklal ajaleti bosnaden ibu bujruldi tas dir olundi (ova je bujurldija izdana od samostalnog ajaleta bosanskog). U raznim mjestima izmjenjene su kadije. Tako je i u Sara jevu skinut kadija, postavljen od sultana, toboe zbog nespo sobnosti a imenovan poetkom reeba 1247. (prva pola prosinca
31) Bosanski Prijatelj IV., str. 120 i 121. 32) Glasnik zem. muzeja 1916., str. 29 i 30. 33) Manov je rodom iz Novopazarskog sandaka, a Turhanija ie Sarajeva. 34) Husein paa je pozvao iz Sarajeva najvrsnijeg terziju Hadi Abdiju Mostia i uinio ga svojim terzibaom nad drugim terzijama, koi* su radili za pau i njegovu svitu.

17 1831.) EmaiL-endiia kodralija pristaa pokreta.35) Mjesto malodobnog mutevelije Gazi Husrevbegova vakufa Mehmeda postavio je Husein paa za upravitelja ovoga vakufa svoga bajraktara Abdul Hamida, po zanatu saraa bujruldijom od poetka abana (poetkom sijenja 1832.). 36 ) Rijetki su veziri, koji bijahu u tako tekom poloaju kao Gradaevi, premda je imao vjernih pristaa meu plemstvom i premda je veliki dio naroda u nj upirao oi i oekivao, da e spasiti Bosnu od reforama aur-sultana i zato mu vjerno sluio. Ovom tekom poloaju bilo je vie razloga. Ferman na vezirstvo nije stizao i ba su ga zato ostavljali pojedini prvaci. Tako je danomice rastao broj njegovih protivnika. Mnoge nje gove protivnike vodili su lini interesi, neki su mu zavidjeli na poloaju, a opravdavali su to tim, kako je Husein ohol prema njima, a neki su mu podmetali da radi o izdaji. I ako je Husein pain poloaj Tnvao~svaki dan teI7~nije" on klonuo ni u naj teim asovima. Hrabrila ga je vjera u Boga i pouzdanje u se i svoje vjerne pristae. Znamo,.kako se Namik paa ponio nakon predaje, Husein se pak pokazao kao pravi plemi po srcu i inu opremivi o svom troku preko Brkog put Vidina porodicu onog kukavnog ve zira, im je zasio na vezirsku stolicu u Travniku. Plusein je izdao vie bujruldija kao bosanski vezir, od kojih su nam se neke ouvale u 69. i 70. sidilu sarajevskog erijatskog suda. Bujrudlijom od 23. VI. 1247. (29. X. 1831.) strogo je naloio, da se damije i mektebi poprave, a gdje u selu mekteba nema, da se sagradi, da se slubenici plaaju u redu i da se namaz dematom klanja i da se kanjavaju oni, koji to ne 37 vre. ) Nekoliko dana kasnije (29*. VI.) izala je druga, u ko joj se preporuuje u tri sveta mjeseca osobita pobonost.38) Premda je Gradaevi i sam bio vrlo poboan ovjek, drim ipak, da su onovremene okolnosti diktirale ove bujruldije, na roito onu drugfu. U bujruldijama, u kojim je postavljao muselime i njihove zamjenike, strogo im je nalagao, da se dre zakona i eriata, da tite sirotinju, da se odvie klonu zuluma i da tono vre od redbe, koje se odnose na ovaj pokret, jer je pokret za spas vjere.39) Huseiiiu nije stizao ferman o imenovanju, kako mu je obe ao veliki vezir. Sam je uviao s dana u dan, da je prevaren. Uviali su to i drugi i zavidei mu na poloaju isticali su ovu okolnost i ostavljali ga, kako je prije spomenuto. C^vg^nviti z.a3ddnika^iaL^^
35) Sidil 70. 36) Original n ostavtini Muhamed ef. Kadia. 37) Sidil 69, str. 89.
3S

) Ibid.

l ]

39) Sidil 70, str. 32.

18 beg. Uza nj je pristao zvorniki kapetanJMahmud paa Fidahi, koji je zamrzio na Gradaevia, radi njegova osobitog prija teljstva s^Alipaoi^ Fjffaftjfom.i fo V!^]_^f^2^\ "aTCn. sovo poao/ liusein se posluio terorom protivovaklh ljudi. Neke je poslao-Lna- steatite kao teanjskog i gradikog ka petana, Mahmud Alajbega Filipovia, nekog Izetagu iz Trav nika, Ibrahim eff. iz Jezera, travnikog kadiju i dvojicu muf tija teanjskog40) i prusakog41). .Mnogi se spasi^-bijegomr^i Slavoniju i Beograd. Meu bjeguncima bio je Huseinov bpat (Psman pab, i roak Ahmedbeg (Begefendija). Ovo je natjeralo Gradaevia, da je poeo traiti ferman za vezirstvo. Guverner Dalmacije Tomai javio je bekom (r ministarstvu unutranjih poslova 6. studenog 1831. kako je i Husein poslao jednu deputaciju u Carigrad, koja e moliti sulItana, da mu dade Bosnu i Hercegovinu kao nasljednu kneeIvinu, kao to je dao Srbiju Milou Obrenoviu.42) Za ovu de putaciju domai izvori iie znaju, ali znaju, da su se pristae Huseinove obraale pismeno u Carigrad, da ga potvrdi kao ve zira.43) Juki pie, kako je Husein uvidjevi prijevaru velikog vezira poslao dva tatarina u Novi Pazar, te mu ovi donesu fer man, kog je on sam nainio, da mu je na Bosni dato vezirstvo pa razdijelivi teskere pone harae kupiti i vladati kao vezir,44) ali ovo Gradacevi nije uinio. Ovakav bi ferman bio proitan po starom obiaju i u sidil zaveden, a o tome nema nigdje spo mena. Husein je napisao u ovoj stvari arzuhal na velikog ve zira i poslao ga u prosincu 1831. po kapidibai Huseinbegu i enderonskom okadaru Mula Aliagi, a njegov tefterdar Vili iz dao je teskeru, kojom se preporuuju ova dvojica svima vla 45 stima na putu od Travnika do Novog Pazara. ) Mula Aliaga uruio je ovaj arzuhal velikom veziru.46) Meutim prij^ no su ova dvojica mogli stii u Carigrad, proglaen je Husein kao buntovnik i uzurpator. 0 ovom. je donio poluzvanini komunike Moniteur Ottoman u prosincu, a pot puno ga prenese austrijski Beobachter od 6. I. 1831. Tu se
40) Tesan jski je muftija bio Hasan sin Osmana alemdara (bajra'k* tara) elebi*ulia. Pogubljen je u gradu Samoboru na Drini, gdje mu se i sad grob vidi. Njegovi su potomci Muftii u epu. Njegov praunuk ka? dija Hazim eff. Mufti pie, kako je Husein traio od ovog muftije fetvu za rat protiv sultana a ovaj se tome opro i stoga je pogubljen. Gajret;< 1927. str. 186189. Seidovi: Tuan spomen, Sarajevski List 1894., br. 68. od 13. VI. 41) Pavlovi o. c. 26. i 27. 42) Ibid. 27. 43) Sidil 70, str. 14. 44) Zemljopis i povjestnica Bosne. Zagreb 1851., str. 147. 45) Sidil 69, str. 90. Teskera izdana 12. redepa 1247. (17. XII. 1831.). 46) Sidil 70. str. 14.

19 kae, da je Husein neznalica, grub ovjek, koji ima svoje pri vatne planove te je obmanuo svijet da se bori za neke vie ciljeve, da se oko njega iskupili nevaljalci i skitnice. Dalje stoji: On (Husein) se doskora pretvarao, da je vjeran caru i na taj nain varao svijet, ali su to sada uvidjeli i ti naivni ljudi 47 i ve ga ostavljaju. ) Komunike je izdan za vanjski svijet. U Bosni nije valjda niko o ovom nita znao, a veliki vezir u nadi, da e ipak Gradaevi pristati na reforme odgovorio mu je na arzuhal kajimom od 7. ramazan^. 1247. (9. II. 1832.), u kojoj ga titulira vezirom od Bosne i odaje mu sve uobiajene poasti (veziri mukerem, seadetlu, rifatlu Husein paa dame igbaluhu i t. d.) Tu se na prvom mjestu istie junatvo Bo njaka, njihova vjernost i odanost prema dinastiji Aliosman, zatim prelazi na mahzare, u kojem Bonjaci izrazu ju vjernost prema dinastiji i mole za oprost i potvrenje izabranog vezira. Spominje se i primitak Huseinova arzuhala. Reid paa nema nita protiv tome, da se Husein postavi za vezira, jer je ve prestao zakon i obiaj da se veziri rekrutiraju iz dvorskih kan didata. Nu poto prei Huseinovi imaju zasluga za dravu i dinastiju,nenatno je, to on trai vezirstvo, ali ovako se do stojanstvo daje samo onima, koji zadovoljavaju sultanovim naredbama, na e se s_obziromjia njegove pree dati, i pjprrm akcMge pokori i odmah, ne obziru (u se ni na iie prig-ovr)^ poEupTbosanske mladie, obue im nizanfgfoft odijelo i pone jh vTebati. -Propusti li ovu posljednju priliku, <J5SnIift y^li]y^yp^ (& vojskom na BojpJDk i kazniti sve one, koji se opir^flarfik1* zapovjedima. Husein neka se lati posla, a 0$u kajimu zadrlu? dSjnosti) U kajimi stoji, da je veliki veziralje Huseinu po en'deronskom okadaru Aliagi, po kome je i on poslao svoj ar 48 zuhal. ) jtegjd paa poslao jg v^pi VAIMITIIITvdiacL a ve kojih 15. dana kasnije znao jegda se Husein nee pokgB&i i da od "iijeg odBge bar katokke, pisaT^T^ ^Iskupu uPojnicI) da bude vjeran caru i da to preporui svojim vjernicima, dok on s carskom vojskom u BosniLJbe. Vojska e krenuti 15. se vala (18.111.) Husein n ovom pismu naziva veliki vezir <6oganim i naietniKomfe. (Jeleni: izvori, strTl22; Starine Jugosl. Akad. XVII. str. 106.) Jo prije no se Husein. obratio arzuhalom na velikog ve zira, dolo je izmeu njega i kneza Miloa do interesantne pr&* piske, koja nam daje jasnu S'llku o ovoj dvojici susjeda, alggag ju je dr. Gavrilovi u treoj knjizi svogajjjjefa MJToTTffii^fo* Vf. Knez Srbije pazio je budnim oko, "sto se zbiva preko "Drine, bio je dobro upuen u razdor plemstva, a i sam je intrigira, koliko je vie mogao. Nakon bitke na Kosovu poslao je Knez Mi47) Pavlovi o. c. p. 27. 48) Sidil 70, str. 14. Rasape o. c. str. 143.

20

lo 50.000 groa Huseinu na peke, da ga tako obveze i obe ao mu poslati J o toliko^kad u Uup (Skoplje) aoae.^^Ve u studenom vidio je Milo, da je Gradaeviceva stvar propala, pa da mu ne propadne i gornja svota, pisao je Fidahiu u Zvornik, kad je ovaj zatraio danak od Jadra i Radjevine, 29. stu denog (po st.), da je jo ljetos na ime toga danka poslao gornju svotu Gradaeviu kao seraskeru cijele Bosne i uputio ga, da se o tome izvijesti kod samog Gradaeevia, to ovaj i uini. Husein je jclgovorld 16. XII. iz Travnika fethmud pai, ali je pismo bilo zapravo na adresu Miloevu, kome ga je ovaj i poslao. Husein je tvrdio, da mu je Milo zaista poslao na Kosova 5QS)00 groa, ali ne u ime poreza Jadrana i Radjevaca ve ^ ^ 3Seskg^ i sdfre&njima svo'jim jo ti vie iljat za "one moje postupke ^ Milo se vara pisao je Husein dalje, ako ^e nada <3a e Jactarl J^adjevinu oHm^piti nri hfcngn^- On (Milo) veli i govori da sablju ima, on je jot niie poeo ni kovati, a kamo li da J"Q~ IT^Q , o^mo^i -fl\]p j\f\fr&}\^ r\iZ+^} no samo dosta sablju naotriti. pa tako u Boffa RP uzdam i niemu se dobro nJOltrn, kad mu ja preko Drine vode preem i na abako polje s Bonjacima doem, jo e mi i vie pekea davati i dati, a za mali kusur poreza ondanjeg naroda hoe mi devap dati, a kada u upriju palanku doem, onda emo se ne samo za go dinji no i za vie zaostavi kusur poreza nakusurivati i napla ivati s njime, sve to je od naroda ondanjeg zulumom odu zeo i narod onaj^Jiiikouapasao ad~njega u uzeti i narodu .na vjDljjuuuiiuti.50) Milo ie bio veoma rp^dra*^ * znajui za komur^ke, kojim
j e G r a d a r e v i o g l a s e ^ ?n hiiTitmmikfl j n7.iTrpaf.nfaj 63'gOVOrl^)

je na gornje pismo izravno (Huseinu 4. I. 1832^ Dosad mu nije, pie Milo odgovarao na pisma, koja su mu dostavljana, jer se nadao, da e se danas sutra opametiti i bolje s komijama iviti, ali kad je dobio ovo pismo od Mahmud pae, rijeio se da mu odgovori. OrlVyja rfa mn jp na peke poslao 50.000 groa, on to i veim i silnmm ne ini, a kamo li jednom Huseinu; novac je poslat na ime jadranskog i redjevskog poreza; to pak on tvrdi da Jadra i Radjevine i dio p^garske nahiie nee dati Srbili (to je nadimamo f^to. ie sam Bog vodama i gorama ograme^, sto ie nekad Serbiji pripadalo, i to premilostivi^ar,n^-nii5.i opet hoe da prisajedini, to niti ti riusem kapetanu, niti Bosna ne moete zaustaviti. Kae da jot nisam ni poeo sablju kovati, a kamo li da ju imam. I to ti je smeno! Onaj koji mi je knjaevsku hervaniju i carski i:es. sad godina dana, poslao, onaj mi je i
49) Dr. Mih. Gavrilovi: Milo Obrenovi III., str. 358. 50) Gavrilovi o. c. str. 362 i 363.

21 sablju dan meni nije nuno ni kovati je, no tebi treba traiti ju, koji je nisi od cara poluio, ve si se na cara digao, i carske zapovijesti ne prima. Preti da e iskati raun od mene kada preko Drine pre e i u upriju doe. Ja te za to ne molim da ne ini, ik i sutra odma prei! Sablja ti tvoja ne moe nita pomoi protiv same Serbije a kamo li i protiv Serbije i protiv carske vojske... Svi smo se bojali skadarskog vezira i sam sultan bojao ga se, pak eno i njega ugasi se, i eno gdi se seta po Carigradu, i car ga uhvatio za perin i vue tamo amo... Najzad Milo zavruje da nee da ima posla s njim, za njega beratliju je nepristojno da pregovara i opi carevim buntovnikom, koji se bunom doepao bosanskog vezirstva, i koji e kao buntovnik i proi. Mahmud paa trikalski naimenovan je za vezira u Bosni: on je vezir bosanski, Husein kape tana ^Gradaevia n^rna ^ teftem v^ra,*. Isto tako energino pie Milo sarajevskim agama protiv Huseina <koji se uzneo... kap raspuann rfariste...-za ugu^&azima, pak misli da je postao vladalac nad celim svetom... i dri da se moe boriti samim stihijama vozdunim. Milo je energino preporuivao Sarai lij aina^-da^jodu^ta^u-^d-Husema. izjavljujui da je gotov da uini sultanu svaku pomo protiv AlLpaa Fidahi mnogo je polagao na dobre odnose sa Srbijom, jer je dobro znao~ta vrijedi samo njena neutralnost u borbi koja e se zapoeti. Ova raspra izmeu Husein kape tana i Miloa bila mu je vrlo neprijatna i htio je na svaki nain da ih zblii. U toj namjeri obraao se i Huseinu i Milou, ali uzalud. (fluseinTe ostao pri svome da ie Milos^Tagagy<. Huseinovo pismo bilo je zaista puno ponosa i dubokoga uvjerenja u pravednost njegova preduzea. On se uzda samo u Boga i u svoga lijepoga sveca Muhameda i nikog se ne plai: ono lani, veli on,1 kada smo bili s Boijom pomoi na Kosovu, ti muhur sajbija (veliki vezir) isti je oni bio, imali su svu Rumeliju i Anadoliju, do abe, pak da nas nije Bog ou vao svojom milou, bi nas sviju popili kao jedan filan vode. Tako e biti uzda se Husein i unapredak. Ako pak Milo eli iveti u ljubavi s njim, to je lako, neka samo digne ruku i oko s onoga_ito je njegovo, Huseinovo t. j . s Jadra i Radjevine.51) f^glilllS. ZSlI^ g Y ^ - ^ ^ ^ e u, Gradaeviu igSdPjftsar ak nadera ce ga CarigrM^^giniiL za VPZBL Njegov ponos nije mu doputao prihvatiti uvjete velikog vezira. Njegove bi ga pristalice proglasile izdajicom, a protivniciJbi rekli, da, on nije za drugim niim ni iao<old* g * rinfrfave^'r^p. st,ph^, Hu51) Gavrilovi o. c. str. 363365.

22

sein je bio potpuno uvjeren, da mu sada ne preostaje drugo no ^ffohovno prihvatiti za oruje protiv Carigractjp ali osobitom seuspjehu nije nadao i po svoj prilici bit e to razlog, da je (Pftnovno poslao fra Iliiu tarevia u ffgt Bie da se radilo o njegovom prijelazu u esarsku zemlju, ako ga" carska vojska potue. Kroniar fra Ma to Miki biljei kako su mnogi muslimani, znajui za ovo poslanstvo govorili: Fratar sa Husom hoe da Bosnu kaurima izda.52) Od njegova povratka u Bosnu, njegove su ete-ratav&le-u TTprv.Aff(>viT)i protiv Alia^g Rizvanbesrovia. Smailagg engia i rfZnatniji uspjeh postigao je na krae vremena Ahmedbeg Rezulbegovi uz dalmatinsku granicu. Sve navale na Stolac os tale su bezuspjene. Po starom obiaju jasta<i^,p gA WIli .i velika]) iiz rama zanski bajram (poetak oujka 1832.), na viiece u Travniku. A n1 h Kaima izazva veliko n?;^ y ]> ^ * 55 zaJdSllMg) spremati^se na_otporT ako bi zaista sultan pokuao oruanom silom navesti reforme/^) Odmah se pristupilo izvoenju ovog zakljuka. Na TSTevala (16. oujka 1832.) opremio je Husem paa ispred saCiostalnog bosanskog ajalet^Cbujrutetfa po cijeloj zemlji da_se kupi vojska i to od svakolTkajcla (zapisKaTpo jedan vojnih?) Fbtgvinom travnja opremljena je i Cjrjjga bujriil(lgc, da bu3e ve_spremno krenuti na vojsku, kad stigne zapovijed. Najstroije elbiti kanjeni oni, koii bi povisili cijene ivotnim jnaigirfticanBD Husein paa opremio je u travnju i treu vojsku put Her cegovine pod zapovjednitvom Muiage Zlatarevi fa,* dok Rf> ovaj govrati postavio mu je. 55 u Sarajevu zamjenikom Hadi Mustafu Simbelja (20. IV. 1832.) ) Htio je ovom vojskom sprijeiti Her cegovce da ne bi pritekli u pomo carskoj vojsci, koja je kre nula na Bosnu. .fe Meutim^arska se vojska pribliavala Bosnb Predvodio ju je novoimenovani^hosanski vez|r M a h i ^ d j g g m d ^ p a ^ u naro du prozvan Kara M^hmud naa. Vofljo je sa sobom dS^OO^ Arnauta i <l)0foregularne voj ske. Oko Huseina ostalo je ^rlo malo l^ufe u koje bi se mogao pouzdati ~al j ono sto ie"^ostal? tfg mu je vjeHto) i spremno na sve. Husein poalje u Novi Pazar Alajbega rodorovia i Krupu Mehmed kapetana. Ovi se ..u tabori se kod Banj^e^a Hadi Mujaga Prijpnoliac kod Pri^pnlia E^^M^hi^i^j^i^ svlada naj52) 53) 54) 55) Glasnik z. m . J g ^ . , str. 183. Baagi o. c. str. 144 Sidil 70., str. 23. Sidil 70., str. 32.

23

prije Todorovia i<ptpremi ga svezana]^CangrEd> Hadi Mujaga branio je hrabro upriju na L i m u ^ a l i se i on morade. predati preteni joj sili. | Poslije predaje metnue ga na magarca lifeem u natrag i vodahu ga kroz varo kojoj je on bio zapovjednikom. Ovaj ne sretnik vikao je Turcima: Zar nema ni j e d n o ^ ^ , me ubije i oslobodi ove grdne sramote? Na to mu odgovorie: Ovdje ne 56 ma nikakva Turina, vi Bonjaci ste samo pravi Turci. ) Ovo se sve deavalo u svibnju 1832. Iza toga svlada Mahmud paa jo u nekoliko okraja Bo njake i poe prema Sarajevu. Na ovom putu stie Mahmud pau carska irada od konca zilkade 1247 (konac travnja 1832.), iz dana na osnovu jedne fetve, da se Husein Gradaevi kao habis (nevaljalac) ima pogubiti zbog njegovih nedjela, a i 57 svi prvaci, koji mu ostanu vjerni, dok se svima ostalim oprata. ) Iz Sje nice 11. svibnja obratio se Mahmud paa bujruldijom na bo sanskog biskupa i ostalo katoliko sveenstvo, kojom javlja, kako je poao protiv Huseina da uini u Bosni red, i molio ih, da svjetliju narod da bude sultanu vjeran kao to je kroz sto ljea bio.58) Mahmud paa je znao da je Husein krenuo iz Travnika put Sarajeva. Zmajev ehaja Hasan Alajbeg Sijeri otpremio je jo 26. travnja teskeru na sve kadije i ostale slubenike od Trav nika do Sjenice, da priprave vojsci konak i zahiru. Husein s vojskom kree u etvrtak (3. svibnja )a neprijatelj je ve u No vom Pazaru i sprema se da krene dalje.59) Mujaga Zlatarevi ratovao je 42 Hercegovini. Razbio je Baagu Redepovia kod Nevesinja i upravo strano poharao ima nje ovog starog koljenovia. Usto je prisilio Aliagu Rizvanbegovia, da se opet morao sklonuti u^ tvrdi Stolac. Tvravi nije mogao n&sta uiniti. Kad mu stigoe nepovoljni glasovi od Huseina iz Sarajeva pohita onamo. Tako je Aliagi i njegovim pristaama bio otvoren put, da pou u pomo Mahmud pai. Husein je prvih dana svibnja stigao u Sarajevo i tu oe kivao povratak svoga delegata iz Bea i radi toga zatezae po lazak vojske u susret Kara Mahmudj^ Kad je ovaj stigao u neposrednu blizinu grada izgleda, da je Husein bio potpuno uvjeren-JJ^fteu^pj^h otpora i kao da je u ovoj nezgodi i zaboravjojjjjoaan^^ se"i)^^Mahmud pau izftalje nekoliko pametnih ljUST iz _seJira &s da^yi,ma. T j ^ g ^ f ^snTJnTnregovaraju. Ova,? prijedlog uijgdi po^osJaosanskih pretorijanaca i golim sabljama u rukama-^d-4i^4Aaj^g1a.s grak56) Prelog o. c. str. 46. i 47. 57) Ovjerovljeni prepis ove irade u g. Fehim eff. Spahe 58) Jeleni: Izvori, str. 122. 59) Sidil: 70., str. 32.

24

nue: Tko n^ *ng* P r i H Mahmud pasu poslanja viejamgOEori, deraemxx-mu mater. JSusein na ovo odmah na noge skoi pa svima ree: Kad vi meni tako slobodno odgovarate i ja vama svima velim: gEj> ffie u ovi'cas nq bude u yojsku^slidio^ja u mu i'mater (fera&i Cmojom rukom glavu oicifr. On se je odmah bacio na konja i uputio prema Faiima60) ne obzirui se ni na koga, a za njime svi ostali kao pomamni vuci.61) Po odlasku Huseinovu stigao je iz Bea Starevi s pis mom cara Franje u kome se preporuuje da se sultanu podloi, a ritalo da PP nn (os\x F^nnj") kod snlt^na^iamlestiti. 62 ) {Zadnii dfn 3EnjA phtnk^n .j<* M^frmuchn^^ HuMgfma i
^Sjeg6yu_vn-jftkii n^ J a j i m a Mahmnd p a s a onrfir.ii 2. lipnja pi-

sifio iz Ljubogoee franjevcima u Fojnicu. U njem javlja svoju pobjedu nad Huseinom, koji je pobjegao. Nalae da se javi na rodu, da nipoto nita u Sarajevo ne nose i ne idu, jer je Sara jevo blokirano, pa bi takovi odmah bili osueni na smrt i pre 63 poruuje Aliju Rizvanbegovia i njegovu vojsku. ) Nakon po raza na Palima Husein je bio potpuno uvjeren, Hp. ^u mn dani odbrojeni, ali prije no ostavi Sarajevo odlui jo jednom ogle dati se s vezirom. Na Zlom Stupu podrug sat od Sarajeva po razi ga ponovo Mahmud paa. U drutvu saAlipaomFidahicem, Mujagom ZTata^viemjUo nekim svojim v;"ernim~pristaSrrm H^etne(4^=E^M_posI]gdnju bitku^pr'el ^icfinamlT jeva; "Rame o rame' borili su se s njim c. Osam konja noginufo ie pod Zpiai^m. Mahmud rasa imao je goleme gubitke i u asu, kad je Htio okrenuti natrag, stigoe mu u pomo Hercegovci j p d T^vanhp^mvjaaa^^ Ovo je odluilo o konanom porazu Huseinovu. On_jpobjee prgko CBakrja put ravne Posavina * ; ffiS J2&red ^He3^egovacaf^jyrivi su ovom norazfrj kapetani tuz lanski i zvorniki, koji su boiei se Zmajeve r>gypf.P p^vpli pni ^ C f l & . j ^ e , . . a t L k r m i i posva sporo donru do Qiftfi7pr>a ^rdjp

&ZibaiJl^""p6raz Huseinov i vrate se kuama. ^^_inggmova, se voiska^ razbiee na sve strane U njoj je bilo yrkr^aS35Lmoiito iz me^ove itapetamje. Tako je slomijerfi ovaj pokret. Jom ovog poj^tarpIoSTje nesloga bratske,toju J^josijab venkTvezir, na tlfto ga je priredio" A h a g a r k i ? ^ jbe^ovijakon vijea u T u l Sutradan 5. lipnja proveo je Kara Mahmud vojsku preko Baki ja u Sarajevsko polje, da tako sprijei haranje grada, na
60) Kroniar kae prema carvenom hanu, daleko od Sarajeva est sa-hata. 61) Glasnik zem. muz. 1927., str. 184. 62) Glasnik zem. muz. 1929., str. 189. 63) Jelcni: Izvori str. 124.

m
koje su se Arnauti spremali. Vei dio Sarajlija sklonio se u grad na Vratniku. Smailaga engi sreo je staricu Dalturovku, gdje sa neto stvari bjei u grad. Upitao ju kuda e, a ona mu odgovori: Bjeim u grad jer ide ovamo da robi neki Smajletina i paetina. Ne bjei neno, neboj se ti ni Smajletine ni paetine. Slom ovoga pokreta donese Moniteur Ottoman s osobi tim ushienjem i u znak osobitog veselja opaljen je u Beogradu 21 top a pounske novine64) osvrnuse se na ovaj dogaaj u vie navrata. Ovaj je pokret bio u glavnom staleki, a islam je bio samo
firma Pod kojnm JP vofrfiTL.i-da.4<^ ]S pi^^ 'Rosna, postala a u t o -

jaoniixa.Ap.skn hiJ5&_aukaiQmija odrala due vremena uz onaku zavist i mrnju jnnor\n vRstok^ iji aii ^fti-j3ftrapfl.s,tili i slavjio kraljevstvo bosansko. VI. Nakon konanog poraza bosanske vojske pred Sarajevom uao je novi vezir Mahmud Hamdi paa sa Aliagom Rizvanbegovicem u Sarajevo i dao se na ureivanje prilika u zemlji. Odmah su skinuti s poloaja ljudi, koje je bio postavio Husein paa i postavljeni oni, koji su bili za reformu. Ve drugi dan po ulasku u Sarajevo, 6, lipnja, izdao je vezir dvije bujruldije; prvom je postavio za sarajevskog muselima Musa agu, ovjeka iz svoje svite, a drugom Mehihed Fadil eff. erifovica za privremenog mulu, dok mu ne stigne 65 imenovanje iz Carigrada. ) Neto kasnije postavio je Ahmed Munib Glou za zamjenka mutevelije Husrev begova vakufa mjesto Zmajeva bajraktara Abdul Hamida. U ovim bujruldijama naziva se Husein odmetnikom i izdajicom cara, naroda, domovine i drave. Po zapovijedi vezirova cehaje ilasana po ruena je kavana Hasana 66Zubovia, gdje je bilo glavno sasta jalite Zmajevih pristaa. ) Fadil eff. mislei, pie Baagi, da je Kara Mahmud, kao Delal i Rahman, odmah se pouri s velikim tefterom,. koga treba sjei i progoniti, ali se ljuto prevari, jer plemeniti vezir smjesta podera popis i baci mu ga pod noge s rijeima: Ja nijesam ljudski kasap (mesar). Ta reenica dosta nam je, da znamo s kim je Bosna imala posla.
64) Posoniensis ephemerides poli<tico*statisciae 1832. broj 58, 63. i 64. 65) Sidil 71. str. 214. i 215. 66) Hdil 71. s t r . 214. Ova je kavana bila kraj ekrekine damije u dnu Kovaa.

26

yf Prema gore spomenutoj iradi konfisciran je imetak Huseinov a poto je s njim ostavio Bosnu Muui^a Zlatarevi, za 67 plijenjen je i njegov imetak posebnom bujriiidijom. ) Husejnov pokretni imetak, naen u vezirgkomdvoru u - Travniku, prenesen je u Sarajevo i na Javnoj drgfei znatno ispod cijene rasprodan 15711171248. (12. III.) z a . ^ ^ o S g r o a i 27 parit. Iz zapisnika o prodaji se vidi, da se uz ostefer^tvari nalo preko 200 komada raziie odjee.68) Na isL|iain rasprodan je pokretni imetak Zlatare vica 29. lipnja z a J i l l ^ groa i 38 para. Pri obje prodaje fungirao je ispred vlasti neki Huseinaga. Dobiveni no vac pntrnin jjg vprir u vojnike svrhe. cp^ to jae ponizi Gradacevica) opremio je Kara Mahmut paa za upravitelja njegove rezider^jje i Gradaca jednog Ar^^.utan^OJlig^io u novoj vojsci t)o asti au& Nepokretni imetak Hiiseinov uzela je drava, koja je kas nije poela davati njegovu sinu i eni dosta neznatnu mjesenu pripomo. Mulkovne nekretnine ni jesu ni konfiscirane. Slino se desilo s imovinom ostalih prvaka koji s Gradaeviem preoe u Slavoniju. Od ostalih prijedloga vezirovih Porti, odmah je usvojeno, da se sagradi vezirski konak i vojarna za 1000 vojnika u Sara jevu. Vezirski konak (paa araj), sagraen je na Gorici.69) U nj se vezir uselio ve pred zimu. Tako je Sarajevo na krae vremena postalo glavni grad Bosne.70) Do ukinua jgnifot.r5i.
vpsir jp Tnopao ogftflt1* " ftflrgjgim *fttj^gfl tf dsrrmt P a s i n a rezi dencija bila j e Simbol npvnp- fda/nja n "finsTii

*&

I
v

VII.

^jfou 4 / n a 5. lipnja)ostavio je Gradaevi svoj ator na Bakljama i sa nekoliko svojih drugova <"krenuo> ''ff^raflSJ&j^ U Gradacu se nije dugo zadrao, jer je Kara Mahmud poslao za njim svoje Arnaute. Odavle je spremio mnogo marve i raznih pokretnina preko Save(. ] n i f l J rKa^onT^rom }^J P bio je u plamenu njegov dvor u adi. .Zapalio- ^g-^ie^-saKL^Husein prije no je krenuo put Save sa svojom obitelji i skoro cijelom svitom. Jedan dio njegovih pratilaca preao je isti dan Savu kod samca, a sjutri dan pree i Huein kod upanje na slavonsko tlo.
67) Sidil 71., str. 186. Bujraldija izdana 23. safera 1248. (22. srp* nja 1832.) 68) Sidil 71. str. 171. (Muvekit str: 251.) 69) Troak oko ove gradnje platila je cijela Bosna. Konak je izgorio 1840. Zapalila ga je neka suluda ena Kisika. Kamen iz temelja povaen je, kad se gradila vojarna 1853. 70 ^K^^^^^^mIE^^rMo je Sarajevo glavni graji. Za t J su vrijeme ovdje sjedili veziri: .Kara_.Mahmud (od 5. lipnja 1832. do lipnja 1833.), Davud paa (do srpnja 1835.) i Vedihija (do srpnja 1836.).

27 im se naoe na slavonskom t l u ^ s i e H s e silu austrijski^ Uza sve proteste bili su=faz&riiani i pod pratnjom opzemlifiiii preko Vinkovaca u^O^fc:. Osim Huseinove ene i sina Muha meda bilo je jo s njim 50 pratilaca, 22 ene, 26 djece i 40 sluga, 20 atova i 111 konja. U pratnji bio je i njegov terzibaa Mosti. Od vienijih Bonjaka bili su jo: Ali paa Fidahi, Mujaga Zlatarevi, Mahmudbeg Gradaevi, Mustafabeg Tuzla, Eminbeg kapetan Maglaja, derventski kapetan Mahmutbeg, do bojski kapetan Sinanbeg, krupski Mehmedbeg, Salihaga Tufekci i drugi. Gradaevi je ponio sa sobom 3000 zlatnih dukata, 2 vree srebrenog novca, 2 vre e talira, 2 vree cvanciga, 2 handara zlatom okovana, 4 srebrene kubure, 2 sablje okiene draguljima, 2 zlatna fiekluka, 7 deferdara u zlatu, zlatni sat sa 4 poklop ca, srebreni sat, 1 zlatnu du hansku kesu, 2 srebrena svi jenjaka, 4 zlatom izvezena odijela, 38 pari srebrenih pitolja, 38 puaka okovanih zlatom i srebrom, 4 ureena handara, 1 dilit, 2 koplja i 2 bajraka. 71 ) Kud su sve ove i mnoge druge stvari dole, Bog zna. Poznato mi je samo, da je neto njegova oruja doprlo kasnije u beki Kunsthistorisches Museum. JJzeiraga Ha r j dihasanovi trgovac antik nim stvarima u Sarajevu po sjednik j e jedne Huseinove hamajlije, koja je po sudu strunjaka remek djelo arap ske kaligrafije. Sarajevski muzej ima jedan Huseinov Odlomak iz hamajlije Husein kapetana. urak. Gradaevi je bio s ostalim prvacima u Osijeku zapravo
/jfiternirai?. SjtaTryyflli
SILU

jadnoj vojarni k r a j stara

tvrave.

Na njih se strogo pazilo premda su se mogli slobodno kretati


71) Ove su stvari navedene u iskazu, to je sastavljen 4. srpnja 1832. i posTan u Be dvorskom ratnom vijeu Tu se naziva Husein uzurpatorski ex*vezir i kapetan od Gradaca Huseinbeg.

28 po gradu i najblioj okolici. S prijateljima u Bosni nijesu se smjeli dopisivati. Biskup Strossmayer bio je u ovo doba gimna zijalac i priao je kako je s ostalom djecom esto iao gledati Zmaja od Bosne, kako jae sa svojom pratnjom i kako su se nadmetali u bacanju dilita.72) Ve krajem lipnja povratie se neki emigranti u Bosnu, vjerujui u amnestiju Kara Mahmudovu, ali kad ih ovdje zatvorie ne htjede se niko vie vraati. U to se sporazumi knez Milo s velikim vezirom, da Milo ponudi svima emigrantima amnestiju, O tome je knez pisao Avramu Petronijeviu 28. lipnja (po st.) meu inim ovo: U naoj politici stoji nam igrati ovu rolu: vaditi Turcima oproteni ja, biti Hristijani i jo najglavniji neprijatelji Bonjaka.73) Istoga dana uputio je Milo pismo Alibegu Karafeziu i pozvao Bonjake i Arnaute iz esarovine u Srbiju osim Zmaja i Fidahia. Mnogi su preli i bili pomilovani. Gradaevi prelazei u Slavoniju, drao je, da e biti primljen kao vezir, ali se u tome ljuto prevario. Austrijske su ga vlasti uvrijedile svojim postupkom, uz to su mu i imovinu konfiscirale. Uzalud je traio Husein, da ga puste caru Franji u Be, a uzalud se i tuio knezu Metternichu. Uz to ga ni u Osijeku nijesu putale s mirom turske vlasti. Na 17. lipnja pisao je beogradski vezir Husein paa na austrijske vojne vla sti, neznajui da je Gradaevi napustio Bosnu, da mu se ne dozvoli prijei granicu, jer on nije politiki krivac ve prosti zlo inac, koji je mnoge nedune ljude otpremio na drugi svijet, imetak im konfiscirao i opljakao dravnu kasu. Slino je pi sao veliki vezir i Metternichu. U pismu naziva Huseina zli kovcem i trai da se izrui. Metternich odbije ovaj zahtjev. Sada se razvila prepiska izmeu Bea i Stambola, s kojom je u vezi i Huseinov popis raznih stvari i gotovine, to je iza njega ostala74 u vezirskom dvoru u Travniku, poslan preko Bea Porti. ) Kako se Husein uz svu strogost i panju vojnih vlasti poeo dopisivati s pristaama u Bosni, odluilo je dvorsko ratno vijee premjestiti ga u Komoran, ali ovo nije izvreno, jer je u isto vrijeme poruio Metternich Gradaeviu, da se obrati sultanu s molbom za milost i da e se esar za nj zauzeti. Metternich je to uinio, jer mu je austrijski poslanik u Cari gradu javio, da je Porta pristala da Huseina pomiluje. Na ovu poruku predali su Husein i Fiali molbu za pomilovanje, U rujnu 182. stigao je ferman, kojim je Gradaeviu dozvoljeno
72) Marti: Zapamen ja str. 7., Jeleni: Kultura i bosanski fra* njevci II. str. 141. 73) Gavrilo vic o. c. str. 370. 74) Riza ef.f. Muderizovi: O blagu Jiusein kapetana Gradaevia (Zmaja od Bosne), kojeg je ostavio u vezirskoj palai u Travniku pri bi* jegu u Srijem nakon poraza kod Sarajeva. Gl. zem: muz. 1927., str. 215*220.

29 prijei u Tursku, ali da ne ivi u Bosni, nego gdje mu Porta odredi i da najprije doe u Carigrad. Odmah je odveden u Zemun, gdje mu je general Fojt proitao carski ferman. Uz to mu je stavljeno na volju, da ostane na austrijskom tlu ili da ode u Tursku. Tek nakon dugog kolebanja i to najvie zbog toga, to mu je bilo zabranjeno ivjeti u Bosni, odlui se peti dan za prijelaz u Tursku u potpunoj rezignaciji ne pitajui, ta e biti. Na 1. listopada preao je u Beograd, a 3. se prikazao ve ziru. S njim preoe Fidahi, Zlatarevi i Krupa kapetan s prat njom. Ovom predajom potpuno je svren ovaj pokret. Neuspjeh i neizvjesnost to ga eka u Carigradu obori Hu seina na postelju. Dva mjeseca leao je u Beogradu, a kroz to vrijeme beogradski vezir izradi svima osim Huseinu i Fidahiu povratak u Bosnu. Miloev tjelesni lijenik dr. JJjAoLK^ niberL posjeivao je Huseina i njemu imamo zahvaliti toan opis Zmaja od Bosne. Husein kapetan pie Kunibert imaae po gotovu 30 godina, stas mu bijae srednji, izgled interesantan, pogled blag i sumoran, osmjeh pun drai i tuge, njegove krupne oi natkriljivahu guste i ukrtene obrve, bjeloea njegove koe izdavae vie urijanski tip njegove majke no onaj ponosnoga, suro voga i poludivljeg Bonjaka. Jedva bi se moglo vjerovati, da se pod ovim nejakim i njenim tjelesnim sastavom mogla skri vati ovako krepka dua, vojniki darovi, velika tatina, a naro ito lina hrabrost, dotjerana nekada do drskosti. Iskren i mar ljiv musliman, on je briljivo vrio spoljne obrede svoje vjere i propise Kurana i ni zata na svijetu ne bi on propustio onih pet molitava dnevno, ta vie, esto su ga viali kako za vri jeme razgovora okree oi k nebu i ponavlja sasvim tiho po neku molitvu ili stihove iz Kurana, i protiv opeg obiaja svo jih sunarodnika uzdravae se on briljivo od raznih vinskih i alkoholnih pia zabranjenih zakonima islamizma.75) U prosincu uputio se Husein s Ali paom Fidahiem, dvo jicom sluga i jednom slukinjom u Carigrad. Sijlj^^iiiii^ponudi da se primi velikoff ina nad nizamom. Nadao se tako, da e njegov primjer i druge potaknuti ~na pokornost. Husein vjeran svojim naelima odbije tu ponudu. Zato bude prognan s Fidahiem u Trapezund. Prije noJto je otiao umrij_iij]ari~ gradu. <33an njegove smrti nije poznEfr, ali se moe priblino odrediti. Beirbeg Gradaevi, danas najstariji lan ove po rodice, poznavao je onu sluavku, koja je s Huseinom otila u Carigrad. Ona mu je pripovjedala, kako se Zmaj od Bosne spremao, da proslavi Mevlu i pokupovao sve, to je bilo po trebno. I upravo onaj dan kad se imalo to obaviti doao je kui
75) Kunibert: Srpski ustanak i prva vladavina Miloa Obrenovia, Beograd 1901., str. 312. (Preveo dr. M. R. Vesni.)

30

i uzimajui abdest pozlilo mu, poeo je povraati i u tome ispu stio duu. Pokopan je na Ejub^. gdie mu se i sad grob vidi. Mevlud 1249. pao je n^^PT^rTOJa, 1832LM po tome Huseinova smrt pada negdje ovih dana. Misli se, da je otrovan a u ono je vrijeme harala i kolera, pa je mogue da je umro i od zaraze. Husein kapetan umro je u cvijetu mladosti. Bio je najzna menitija linost svoga doba u Bosni, i kako sam pie u jednom pismu, njegovoj nesretnoj sudbini vie je kriva volja naroda, starina njegove porodice, i njegovo bogatstvo nego njegova tenja za ast i vlast. On je posljednji kapetan Gradaca. Dvojica naih knjievnika obradie ovaj pokret. Josip Eugen Tomi napisao je roman pod naslovom Zmaj od Bosne ~~u87ii., iy.j koji je prevela na njemaki jezik Olga Filipovi (Zagreb 1910.) i Krsto Pavleti drgmu Bratski Inat (1911.), oba djela izdala je Matica" Hrvatska. Interesantno je da o ovome pokretu nema ni jedne narodne pjesme. Iza Huseina ostao je jedini gjxL M.nhamgdtg8ar. Nakon po vratka iz Beograda ivio je krae vremena u Sarajevu kod Mujage Zlatarevia a onda u Gradacu, gdje je i umro 1271. (1854.55.). Pokopan 38 pod munarom oeve, damije.'T/hihaniedbegova ki otila je s majkom u Carigrad i tamo umrla bez potomaka neto prije ISIS*- S njom su izumrli direktni po tomci Huseinovi. Brat Huseinov Osman paa umro je u Gradacu 4 rama zana 1249. (14. I. 1834.), a Hadi Beirbeg 1263. (1847.). Oba su ostavili lijep vakuf. Ali paa Fidahi povratio se u Bosnu 1835. i do 1840. i vio je u Bijeljini. Ove godine ponovno se digao na oruje protiv pae Vedihije i bio ponovno prognan u Malu Aziju. Umro je na otoku Cipru. U Bijeljini ive njegovi potomci i zovu se Paii. Drugi Huseinov prijesni prijatelj Mujaga Zlatarevi po vrativi se iz emigracije ivio je u Sarajevu i bavio se svo jim zanatom sve do 1. oujka 1863., kada ga zatee smrt u 65. godini ivota. Pokopan je u dvoritu damije u Mjedenici.