fizo i ana ovika

1. Osnove sistematske kineziologije MR.SC.Vatroslav Horvat 1.1.Pojam i definicija

Rije KINEZIOLOGIJA potjee iz grkoga jezika i sastoji se od rijei kinezis (kretanje, pokret) i logos (znanost). Dakle, etimoloki znai ZNANOST O KRETANJU. Prema definiciji kineziologija je znanost koja prouava zakonitosti upravljanja procesom vjebanja i posljedice djelovanja tih procesa na ljudski organizam ( Markovi, 1992). Cilj je kineziologije: a. unapreivanje zdravlja b. optimalni razvoj ljudskih osobina i sposobnosti i njihovo zadravanje to dulje na to vioj razini c. maksimalni razvoj osobina, sposobnosti i motorikih znanja u agonoloki (natjecateljskim) usmjerenim aktivnostima.

1.2. Struktura kineziologije

Kineziologija je interdisciplinarna znanost te je time odreen i njezin odnos prema drugim znanostima (Mrakovi, 1992): ANTROPOLOKE ZNANOSTI METODOLOKE ZNANSTVENE DISCIPLINE METODICKE ZNANSTVENE DISCIPLINE KINEZIOLOGIJA Slika 1.1 Interdisciplinarnost kineziologije Dobar kineziolog osim znanja iz antropologije svakako mora posjedovati i odreena znanja iz metodikih i metodolokih znanstvenih disciplina. Struktura kineziologije (M. Mrakovi1992): opce specijalne Bazicne kineziolo ke discipline Kinezioloke metodike kinezioloka antropologija kinezioloka metodologija Pomocne kinezioloke discipline kineziologija Slika 1.2 Struktura kineziologije

1.3.Bazine kinezioloke discipline

A. Ope kinezioloke discipline: a. sistematska kineziologija

b. kinezioloka biomehanika

c. kineziologija nekonvencijalnih gibanja B. Specijalne kineziologija konvencionalnih aktivnosti: a. kineziologija monostrukturalnih aktivnosti b. kineziologija polistrukturalnih aktivnosti c. kineziologija kompleksnih aktivnosti d. kineziologija estetskih aktivnosti

a). Kinezioloke metodike

a. metodika tjelesne i zdravstvene kulture b. metodika rekreacije c. metodika sportskog treninga d. metodika kineziterapije e.

b). Pomone kinezioloke discipline

A. Kinezioloka antropologija: a. bioloka antropologija b. funkcionalna anatomija c. kinezioloka psihologija d. kinezioloka sociologija e. kinezioloka medicina f. kinezioloka pedagogija

B. Kinezioloka metodologija: a. bioloka antropologija b. funkcionalna anatomija c. kinezioloka psihologija d. kinezioloka sociologija e. kinezioloka medicina f. kinezioloka pedagogija

1.4.Antropoloka obiljeja
ovjek se sastoji od razliitih sposobnosti i osobina. Razvoj i dostignuta razina, kao i njihov meuodnos, razliiti su od ovjeka do ovjeka. Antropoloka se obiljeja sastoje od: antropometrijskih karakteristika, motorikih i kognitivnih sposobnosti, konativnih karakteristika te socijalnoga statusa. Antropometrijske karakteristike To su osobine odgovorne za dinamiku rasta i razvoja te karakteristike grae tijela. Sastoje se od: a. longitudinalne dimenzije (visina, duina ruku, duina nogu ...) b. transverzalne dimenzije (irina kukova, ramena, koljena, ake ....) c. cirkularne dimenzije (opseg podlaktice, nadlaktice, grudiju .....) d. potkono masno tkivo (nabor na leima, trbuhu, nadlaktici ....) Motorike sposobnosti To su osobine koje sudjeluju u rjeavanju motorikih zadaa i mogu se mjeriti. Sastoje se od: snaga (eksplozivne, repetitivne i statike), brzine, gibljivosti, koordinacije, preciznosti, ravnotee, agilnosti. Snaga - sposobnost svladavanja razliitih otpora. Sastoji se od: a) eksplozivne snage

- sposobnost da se vlastitom tijelu ili predmetu da maksimalno ubrzanje,

- koeficijent uroenosti H2 = 0,80

- maksimalna od 20. do 22. godine

- pad poslije 30. godine

- najvei utjecaj od 5 do 7. godine

Slika 2.1Eksplozina snaga nogu b) statika snaga - sposobnost maksimalne izometrike kontrakcije - zadravanje odreenoga poloaja u produenim uvjetima rada - faktor uroenosti H2 = 0,56 - maksimalna oko 32. godine - pad poslije 40. godine - velika korelacija izmeu repetitivne i statike snage c) repetitivna snaga - dugotrajan rad kojim je potrebno svladavati vanjski otpor, ne vei od 75% ukupne snage 1) apsolutna repetitivna snaga - svladavanje vanjskog optereenja 2) relativna repetitivna snaga - svladavanje vlastite teine - koeficijent uroenosti H2 = 0.50 - maksimalna od 32 do 35. godine - pad poslije 40. godine Brzina - sposobnost brzoga reagiranja i izvoenja jednog ili vie pokreta koji se ogleda u svladavanju puta u to kraem vremenu. Razliiti naini izraavanja brzine: a) brzina reakcije - sposobnost brzog reagiranja na razliite signale b) brzina pojedinanoga pokreta c) frekvencija pokreta

- sposobnost brzog izvoenja vie povezanih jednostavnih pokreta - koeficijent uroenosti H2 = 0,90 - 0,95 - maksimalna od 20 do 22. godine - mogunost utjecaja izmeu 5. i 6. godine Slika 2.2Vrijeme rekcije ruke Gibljivost - sposobnost izvoenja pokreta s velikim amplitudama. Razliiti naini izraavanja gibljivosti: a) aktivna gibljivost - amplituda pokreta se izvodi samo sa snagom vlastitih miia b) pasivna gibljivost - amplituda pokreta se izvodi uz pomo neke vanjske sile - koeficijent uroenosti H2 = 0,60 Slika 2.3 Gibljivost kraljenice Koordinacija - sposobnost upravljanja pokretima cijeloga tijela ili dijelova tijela, a oituje se u brzom i preciznom izvoenju sloenih motorikih zadaa, odnosno brzom rjeavanju motorikih problema.

- koeficijent uroenosti H2 = 0,80 - maksimalna oko 25. godine - najvei utjecaj od 6. do 12. godine Slika 2.4 Snalaenje u prostoru Preciznost - sposobnost koja omoguava da se gaanjem ili ciljanjem pogodi odreeni statiki ili dinamiki cilj koji se nalazi na odreenoj udaljenosti. Razliiti naini izraavanja preciznosti: a) gaanje cilja - kada se odreenom predmetu (projektilu) da poetni impuls i vie se na njega ne moe djelovati b) ciljanje cilja - kada se projektil vodi do samoga cilja te se na njega moe djelovati za vrijeme izvoenja aktivnosti - koeficijent uroenosti H2 = 0,80 - maksimalna oko 25. godine Ravnotea - sposobnost zadravanja tijela to due u ravnotenom poloaju. Razliiti naini izraavanja ravnotee: a) statika ravnotea - zadravanje tijela u ravnotenom poloaju bez pomicanja jedne ili obje noge b) dinamika ravnotea - zadravanje ravnotenog poloaja u kretanju

- koeficijent uroenosti je vrlo velik - maksimalna oko 25. godine - najvei utjecaj od 4. do 8. godine ivota Slika 2.5Dinamika ravnotea Agilnost - sposobnost brze promjene pravca kretanja tijela. - koeficijent uroenosti H2 = 0,80 - maksimalna oko 25. godine - najbolji utjecaj od 6. do 12. godine Slika 2.5 Agilnost

1.5.Upravljeni proces vjebanja

Upravljeni proces vjebanja podrazumijeva stalan protok informacija izmeu sustava koji upravlja (trener) i sustava s kojim se upravlja (sporta). mjerenje Slika 3.1 Proces vjebanja s kojim se upravlja Trener moe upravljati procesom vjebanja (odreivanjem sadraja vjebanja, volumena i modaliteta rada) samo ako stalno ima informacije o antropolokim obiljejima sportaa.

inioci i faze upravljenoga procesa vjebanja

Planiranje 1. Definiranje cilja procesa vjebanja 2. Utvrivanje stanja subjekta 3. Utvrivanje faktora ogranienja Programiranje 4. Izbor i distribucija sadraja vjebanja 5. Izbor i distribucija komponenti volumena vjebanja 6. Izbor najadekvatnijih modaliteta vjebanja te organizacija i provoenje kineziolokoga tretmana 7. Kontrola tranzitivnih stanja 8. Analiza efekata procesa vjebanja.

1.6.Definiranje cilja procesa vjebanja

Prije poetka vjebanja nuno je postaviti cilj koji elimo postii. Bez jasno postavljenoga cilja trener ne moe odabrati odgovarajue kinezioloke operatore (skup razliitih strukturi kretanja) koji mu trebaju posluiti u trenanom procesu. Prilikom postavljanja cilja trener mora biti svjestan da nema univerzalnoga cilja, te da svaki sporta ima specifina antropoloka obiljeja. Cilj je skup razliitih normi koje odreuju poeljno stanje sportaa. Iz toga proizlazi da nam samo ono to moemo mjeriti moe zapravo predstavljati cilj te da nam omoguuje da ga operacionaliziramo. Operacionalizacija cilja (M. Mrakovi 1992): Slika 3.2 Operacionalizacija cilja Si inicijalno stanje sportaa Sif oekivano stanje sportaa Fo faktori ogranienja koji mogu utjecati na program vjebanja T trener mora raspolagati informacijama o Si, Sif i Fo.

Utvrivanje stanja subjekta

Stanje subjekta moemo objasniti kao skup podataka koji opisuju kvantitativna i kvalitativna obiljeja ljudskih osobina i sposobnosti, motorikih znanja i stanja zdravlja. Postoje tri vrste stanja sportaa u upravljenom procesu vjebanja: finalna stanja (tri stanja), inicijalno stanje i tranzitivna stanja (nedefinirani broj stanja).

a. finalna stanja: idealno finalno stanje: - maksimalno mogue finalno stanje teko je postii jer se ono nalazi na granici ljudskih mogunosti (nadprosjeni sportai) poeljno finalno stanje: - procjena moguega finalnog stanja s obzirom na faktore ogranienja te inicijalnoga stanja realno finalno stanje: - ostvareno na kraju procesa vjebanja b. inicijalno stanje

- stanje subjekta prije procesa vjebanja

- mora biti odreeno onim mjerama s kojima e biti provjeravano finalno stanje

- osnova kvalitetnoga programiranog procesa vjebanja c. tranzitivna stanja

- omoguavaju treneru procjenu uinka procesa vjebanja na sportaa, te na osnovi zabiljeenih promjena unos potrebnih korekcija u program Prilikom procjenjivanja potrebnoga broja provjera tranzitivnih stanja rukovodimo se vrstom aktivnosti kojima se sportai bave, individualnom prilagodljivou kao i osjetljivou pojedinih antropolokih obiljeja na podraaje te brojem supraliminarnih podraaja (podraaji koji izazivaju pozitivne promjene antropolokih obiljeja). Ljudski je organizam viedimenzionalan dinamiki sustav i promjene koje se dogaaju su, osim kvantitativne naravi i kvalitativne, prije svega zbog meusobnoga djelovanja pojedinih

antropolokih obiljeja. Ljudski organizam kao biotiki sustav, za razliku od tehnikih sustava, funkcionira stohastiki, a ne deterministiki. Deterministiki sustav: za poznati ulaz imamo poznati izlaz ulaz izlaz Slika 3.3 Deterministiki sustav Stohastiki sustav: za odreeni ulaz imamo razliit broj izlaza ulaz izlaz Slika 3.4 Stohastiki sustav

1.7.Utvrivanje faktora ogranienja

Postoje dvije skupine ogranienja koja mogu negativno utjecati na upravljani proces vjebanja endogeni ili unutarnji faktori ogranienja te egzogeni ili vanjski faktori ogranienja. Endogeni faktori ogranienja: a. koeficijent uroenosti ili interakcija genetskoga i negenetskoga dijela svake sposobnosti i osobine - mogunost utjecaja na pojedinu sposobnost je manja to je njena uroenost vea (eksplozivna snaga = 0.80, repetitivna snaga = 0.50) b. promjena ljudskih sposobnosti i osobina tijekom ivota Slika 3.5 Eksploziva snaga nogu - svaka sposobnost i osobina ima tijekom ivota krivulju razvoja (faza ubrzanoga rasta i razvoja, faza zadravanja na odreenoj razini te faza smanjivanja) c. trenutno stanje zdravlja sportaa - u svakoj fazi upravljenoga procesa vjebanja nune su informacije o zdravstvenom stanju sportaa, kako se zbog izostanka saznanja o promjenama zdravstvenog stanja, ne bi pod utjecajem treninga dogodilo naruavanje zdravlja

Egzogeni faktori ogranienja: a. raspoloivo vrijeme za vjebanje - vrijeme koje trener ima na raspolaganju za vjebanje - moe se izraziti u cijeni tretmana tako da se satu vjebanja dodijeli odreena vrijednost te se na osnovi raspoloivih sredstava planira broj trenanih procesa b. materijalni uvjeti rada te strunjaci - uvjeti u kojima se radi (vrsta i kvaliteta objekta, oprema) - strunjaci koji provode program vjebanja. c. drutveni interes za odreenu aktivnost - svaka si zajednica postavlja odreene ciljeve i stvara uvjete za njihovo ispunjenje

1.8.Izbor i distribucija sadraja vjebanja

Prva je faza u programiranju procesa vjebanja. U njoj moramo odrediti to emo vjebati (koje kinezioloke operatore emo izabrati) te to emo vjebati u pojedinim periodima trenanoga procesa. Sadraje moemo podijeliti u dvije kategorije: a. konvencionalni sadraji: - pripadaju razliitim agonistikim (natjecateljskim) kineziolokim aktivnostima - sadraji koji su odreeni pravilima pojedinih sportova - izborom tih sadraja prioritetno elimo razviti motorika znanja za odreenu kinezioloku aktivnost - prilikom usvajanja odreenih motorikih znanja vie ili manje djelujemo i na razvoj pojedinih osobina i sposobnosti. b. nekonvencionalni sadraji: - nisu odreeni pravilima (tranje, razliite vjebe za poveanje snage, brzine .) - djeluju na razvoj sposobnosti i osobina Distribucija sadraja Sadraje biramo i distribuiramo s obzirom na vremenski period kada emo ih koristiti u trenanom procesu. to je cilj udaljeniji, odnosno to je vrijeme kada e se odreeni sadraji primjenjivati dalje, to e odabir i nain distribucije sadraja biti open itije.

1.9.Izbor i distribucija komponenti volumena vjebanja

Koliina rada ili volumen rada odreuje se meuodnosom intenziteta rada, trajanja rada i intervala rada i odmora. Slika 3.6 Volumen rada Intenzitet rada predstavlja veliina obavljenoga rada u jedinici vremena. Moe se odrediti preko minutnoga volumena disanja (koliina udahnutoga zraka tijekom jedne minute mjerena u litrama), frekvencije srca (puls) i potronje energije. Takoer, intenzitet rad se odreuje i po tome da li sporta radi u aerobnom ili anaerobnom reimu. Trajanje rada ovisi o intenzitetu vjebanja te cilju koji je predvien za odreeni trenani period ili samo za jedan trening. Interval rada podrazumijeva odnos odmora i rada na samom treningu ili izmeu dva ili vie treninga. Trener mora voditi rauna o organizmu sportaa te mu dati dovoljno vremena za oporavak izmeu trenanih podraaja ili izmeu treninga. S druge strane, ne smije dopustiti da period odmora bude predugaak pa da se na taj nain ponite pozitivni doprinosi poj edinih treninga antropolokom statusu sportaa. Intenzitet, interval i trajanje rada su ovisne komponente i zasnovane su na biotikim zakonitostima funkcioniranja ljudskog organizma, odnosno na sposobnosti prilagodbe na podraaje. Imamo tri vrste podraaja: subliminalni (podraaji koji ne izazivaju nikakve promjene na antropolokom statusu sportaa nedostatni), podraaji koji zadravaju odreene sposobnosti i osobine na dostignutoj razini te supraliminalni (volumen rada je takav da osigurava pozitivne promjene na antropolokom statusu sportaa).

Izbor najadekvatnijih modaliteta vjebanja te organizacija i provoenje kineziolokoga tretmana

Odabir naina provoenja procesa vjebanja sljedea je faza upravljenoga procesa vjebanja.

Modaliteti rada odreuju se prema cilju i zadai koja se eli postii, kineziolokim operatorima koji se primjenjuju, dobnom uzrastu sportaa te meuodnosu trenera i sportaa u trenanom procesu: Metode koje se primjenjuju: a. nastavne metode (nain prikazivanja motorikih zadaa) - metoda usmenog izlaganja - metoda demonstracije - metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadaa. b. metode vjebanja (naini uvjebavanja motorikih zadaa) - metoda standardnoga ponavljajueg vjebanja - metoda promjenjivoga vjebanja - situacijska metoda vjebanja. c. metode uenja (naini uenja motorikih zadaa) - sintetika metoda - analitika metoda - kombinirana metoda. Nain organizacije procesa vjebanja ovisi o nekoliko faktora. Prije svega za koga se organizira vjebanje, za pojedinca ili moda za skupinu, bilo homogenu (sportai su odabrani po nekom kriteriju slinosti razine razvoja pojedinih antropolokih osobina) ili heterogenu (ne postoji kriterij prilikom odabira sportaa u pojedine skupine). Pored toga, organizacija ovisi i o uvjeti rada (materijalnim, prostornim te spravama i rekvizitima).

1.10.Kontrola tranzitivnih stanja

Upravljanje procesom vjebanja podrazumijeva stalan protok informacija izmeu trenera i sportaa. Zbog nedostatnih informacija moe se dogoditi da se sporta svojim antropolokim obiljejima udaljavanja od poeljnoga cilja. Tada treba unijeti odreene promjene u proces vjebanja, kako bi se razvoj antropolokih obiljeja ponovno usmjerio u eljenom pravcu. Tranzitivna stanja su kontrolne toke u kojima trener provjerava utjecaj procesa vjebanja na osobine, sposobnosti i motorika znanja sportaa te na osnovi uoenih pokazatelja provodi potrebne korekcije u programu za sljedee razdoblje. Uestalost provjera tranzitivnih stanja ovise o raspoloivom vremenu za vjebanje (vrijeme provedeno u vjebanju) te o razlici izmeu inicijalnoga i poeljnoga finalnog stanja koje si je trener postavio kao cilj. to emo provjeravati prilikom procjene tranzitivnih stanja? Prije svega ona antropoloka obiljeja koja e biti provjeravana na kraju procesa vjebanja (poeljno finalno stanje), zatim ona koja su vie podlona promjenama (koeficijent uroenosti je manji ili se mjereno antropoloko obiljeje nalazi u fazi ubrzanoga razvoja).

Naravno da uestalost provjera ovisi o raspoloivom instrumentariju koji nam je na raspolaganju.

1.11.Analiza efekata procesa vjebanja

Na kraju upravljenoga procesa vjebanja (mikrociklus, mezociklus, makrociklus) treba vrednovati njegov uinak. To prije svega podrazumijeva procjenu ostvarenja cilja, dostizanje poeljnoga finalnog stanja sportaa, postizanje normi ili kriterija koji su bili postavljeni u razvoju pojedinih osobina, sposobnosti, motorikih znanja te stanja zdravlja kao i postizanja njihova eljena meuodnosa. Na osnovi analize uinka procesa vjebanja treneru se prua mogunost dobivanja uvida u vrijednosti provedenog upravljenog procesa vjebanja to podrazumijeva njegovu dobru procjenu cilja procesa vjebanja, stanja sportaa, faktora koji su mogli negativno utjecati na trenani proces, pravilnog odabira sadraja vjebanja za pojedine periode trenanoga procesa, odgovarajue odabire volumena rada, modaliteta rada te kontrole promjena pojedinih antropolokih obiljeja. Dobra analiza upravljenoga procesa vjebanja omoguava uoavanje moguih pogreaka u radu kao i njihovo izbjegavanje, te kroz taj proces trjano struno usavravanje trenera.

LITERATURA: 1. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: kolska knjiga 2. Findak V., I. Prskalo (2004). Kinezioloki leksikon. Petrinja: Visoka uiteljska kola u Petrinji 3. Ismail, A. H. (1976). Integralni razvoj, teorija i eksperimentalni rezultati. Kineziologija 6 (1-2): 9-28 4. Malina, R. M., C. Bouchard, (1991). Growth, Maturation, and physical activity. USA: Human Kinetics Books 5. Medved, R. (1980). Sportska medicina. Zagreb: Jumena 6. Milanovi, D. (1997). Prirunik za sportske trenera. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu 7. Mrakovi, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu 8. Parizkova, J. (1996). Nutrition, Physical Activity, and health in Early Life. Boca Raton. CRC 9. Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka uiteljska kola u Petrinji