Green Garden 75

Green Garden broj 75 srpanj / kolovoz 2011.
godina XI cijena 3,50 K M
Ljetna sadnja kupusa Zelena rezidba breskve to i kako nakon tue Boysenberry uvanje vina
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
www.intesasanpaolobanka.ba
080 020 307
GOTOVINSKI nenamjenski ve od 5,50% (EKS 7,58%)* STAMBENI ve od 6,40% (EKS 6,69%)*
HIPOTEKARNI ve od 7,99% (EKS 8,43%)* AUTO ve od 7,39% (EKS 7,97%)*
ZAMJENSKI (NOVO) ve od 7,00% (EKS 7,35%)*
* Efektivna kamatna stopa izraunata za maksimalni iznos kredita, maksimalni rok otplate i maksimalnu naknadu za obradu kredita
Mislimo unaprijed s Vama.

lanica grupe
Urednikova rije
Sredinom ljeta veina radova u vrtovima, vonjacima i vinogradima je zavrena, odnosno u ovom periodu godine mnoge povrtne i veina vonih kultura su zavrile s plodonoenjem. Kasne sorte pojedinih vonih vrsta, primjerice breskve i nektarine, u punoj su berbi, dok se rane sorte jabuka i kruaka poinju brati. Isto tako, rane sorte groa su u fazi dozrijevanja i berbe. I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi mnotvo zanimljivih priloga posveenih cvijeu, povru,vokama i vinovoj lozi, zatiti poljoprivrednih kultura od bolesti i tetnika, ali za razliku od prethodnih brojeva daleko vie korisnih savjeta namijenjenih pelarima. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacije o novim proizvodima iz zatite bilja, ali i proizvoda koji slue zatiti od muha. U ovom broju glasila naim vjernim lanovima Kluba Green Garden poklanjamo nagradnu krialjku s nagradnim kuponima. Popunite kupone zadanim pojmovima i ostvarite popust od 20% u SJEMENARNA agrocentrima. Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje se aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji sredinom ljeta preporuujemo Vam da detaljno proitate sve priloge iz ovog broja te obogatite Vae znanje novim spoznajama, ali i aktualnostima iz poljoprivrede i drugih oblasti. Urednitvo Tekoma - cvatua penjaica za ugodnu hladovinu ......................... 4 Ukrasno bilje - ljepota s oprezom ......................................................... 5 Ljeto u povrtnjaku ...................................................................................... 6 Patlidan povrtnica toplih podruja ......................................................7 Ljetna sadnja kupusa ................................................................................ 8 Mali puevi na velikim stablima voaka............................................. 9 Uzgoj hrena za korijen..............................................................................10 Skladitenje luka ........................................................................................11 Vilina kosica est parazit na povrtnicama.........................................12 Mukatni orai uinkovit afrodizijak ..............................................14 Zelena rezidba breskve ............................................................................15
Editors word
In mid-summer most works in gardens, orchards and vineyards is completed, meaning that during this period many vegetable and also fruit crops are done with fruiting. Late varieties of some fruit species, such as peaches and nectarines are in full harvest, while early varieties of apples and pears begin to gather. Also, early varieties of grapes are in the process of maturation and harvest. This issue of Green Garden brings you many interesting articles dedicated to owers, vegetables, fruit trees and grape wine, protection from pests and plant diseases, but the dierence from previous issues is that this one has much more useful tips for bee keepers. In addition, there are also a large number of useful informations about new products of plant protection, and products that serve to protect from ies. For loyal members of Green Garden Club in this issue we have prize crossword with prize coupons. Fill out the coupons with exact terms and get a discount of 20% in SJEMENARNA agricultural shops. In order to have complete informations about all agricultural activities in mid-summer, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledge with lots of new comprehensions. Editors oce to i kako nakon tue? .............................................................................16 Sinergon 2000 obavezna primjena nakon tue ............................... 17 Prednosti uzgoja stupastih jabuka .......................................................18 Pitanja i odgovori ......................................................................................20 Sorte ljive za proizvodnju rakije..........................................................21 Uzgoj ranih sorti kruaka .......................................................................22 Boysenberry - krupno jagodasto voe...............................................23 Etinioza - opasna nametnika bolest pela .....................................24 Pravilno uvanje vina ..............................................................................26 Zanimljivosti...............................................................................................30
Sadraj
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88 220 iroki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir Lasi Marketing: Valentina Vrlji Mii, dipl. oec. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.
Radei na raznim novim pogodnostima za lanove Kluba Green Garden i novim sadrajima u Green Garden glasilu, od ovoga broja pokreemo i NAGRADNU KRIALJKU za lanove Kluba Green Garden. U krialjci se kriju 3 nagradna pojma, svaki pojam je jedan proizvod iz nae ponude u Sjemenarna agrocentrima. Zabavite se, rijeite krialjku i otkrijete o kojim nagradnim pojmovima se radi. Ispunite kupon priloen uz krialjku i ostvarite bogatu nagradu, i jo jednom se uvjerite kako je dobro biti lan Kluba Green Garden, a sve koji to jo nisu pozivamo da nam se pridruite i postanete dio naeg Kluba Green Garden i koristite razne pogodnosti kao njegov lan. Kako postati lan Kluba Green Garden preuzmete pristupnicu, ispunite i poaljete/dostavite prema uputama koje ete pronai u pristupnici. Godinja lanarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a lanstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim agrocentrima. Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com.
B RO J 7 5 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 1 .
Penjaice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih povrina, posebno u situacijama gdje je to teko ili nemogue izvesti drugim biljnim vrstama. Tu svoju sposobnost penjaice zahvaljuju mogunosti rasta na vrlo malom, gotovo minimalnom dijelu tla, to je inae sluaj na tlima uz kuu, ograde i zidove.
Josip Brkljaa, ing.
vojim razgranatim nainom irenja pokrivaju velike povrine i idealne su za sadnju uz pergole, balkonske ograde i sl. Ukoliko ih ostavimo da rastu bez ikakve potpore, veina penjaica e posluiti kao odlini pokrivai tla. Tekoma (Campsis radicans, sin. Tecoma radicans) je poluotporna listopadna penjaica porijeklom iz Sjeverne Amerike. Cvjetovi su krupne trubice dugake desetak centimetara, skupljene u cvatovima na kraju ovogodinjih izbojka, crveno-naranaste boje. Ovi cvjetovi ine tekomu jednom od najupeatljivijih vrtnih biljaka tijekom ljetnih mjeseci. Ali, da bi cvala potrebno joj je duboko plodno tlo i sunan zatien poloaj. Na tekim glinovitim i suhim pjeskovitim tli-
Tekoma
cvatua penjaica za ugodnu hladovinu

ma nee dosei svoju punu ljepotu. Jedini nedostatak ove biljke je to je neugledna tijekom zimskih mjeseci kada baci lie i ogoli. Zbog toga tekoma nije prikladna penjaica za mjesta koja treba zakloniti zbog njihova runog izgleda. Radije je upotrijebite tamo gdje joj nema premca: na junom proelju kue ili za prekrivanje suncu izloenih ograda i sjenica. Tekoma zahtijeva sunano stanite. Moete je posaditi i u polusjenu, no istu sjenu ne podnosi. Jedna od moguih kombinacija je i da je korijen biljke u sjeni, ali biljka mora biti na suncu ako elimo bogate slapove cvjetova. Preporuka je sadnja na junoj strani. Ponekad jednostavno ne uspije zakorijenjivanje, ne raste brzo iako je po tome poznata, ili jednostavno ne cvjeta. Voli rahlu, hranjivu i dobro dreniranu zemlju. Izrazito dobro podnosi suu tako da je nije potrebno esto zalijevati. Potrebno joj je minimalno 165 dana bez zime (smrzavanja) za bogatu cvatnju. U zimskom periodu podnosi dosta niske temperature. ma koje niu ispod matine biljke, moe poloenicama, a moe se vrlo lako zakorijeniti iz granice uzete na proljee. Ako se odluite na sadnju iz sjemena imajte na umu da sjeme mora proi razdoblje stratifikacije. Ona se obavlja na temperaturi od 5 C uz vlanost zraka 30% i to u razdoblju od 60 dana. Sjeme poredajte u posudu napunjenu pijeskom i svaki peti dan prskajte vodom. Kad je razdoblje stratifikacije zavreno sjeme moete posijati u plastinu posudicu i drati ga na temperaturi od 35 C danju (12 sati) tj. na 25C nou. Kao supstrat se preporuuje humus ili pijesak u koji se sjeme samo blago utisne. Razdoblje nicanja je izmeu 6-8 tjedana. Kad se formiraju dva listia preporuuje se pikiranje u teglicu 7-8 cm i u njoj ostaje dok ne naraste do 10 cm, tada se presauje u teglicu promjera 10 cm. Preporuka je da prvu zimu prezimi u stakleniku ili zatienom prostoru. Ako idete na povaljenicu tada tijekom svibnja savinite bonu granicu do zemlje i blago je zagrnite sa zemljom (nekih 2-3 cm). Do jeseni e se na tom mjestu formirati korjenii i samo je prereite i posadite na njeno novo stalno mjesto. Takoer svi dijelovi starog korijenovog sustava e zasigurno pustiti mlade izboje pa mogu posluiti za razmnoavanje. U principu se toliko lako razmnoava da je mnogi nazivaju korovom.
Razmnoavanje
Tekoma se moe razmnoavati iz sjemena (koje se nalazi u dugakim mahunama), moe mladim biljka-
Ukrasno bilje ljepota s oprezom

MladEn Karai, dipl. ing.
OLEANDER
Ubraja se u zimzelene grmove ili drvee, moe izrasti do visine 5 m. Veoma je dekorativan, pa ga susreemo u mnogim vrtovima i parkovima u Hercegovini. Biljka je slabo otporna na niske zimske temperature, pa je zato vie rasprostranjena u podnebljima sa umjerenom i mediteranskom klimom. Listovi su koasti, izdueni, uski i iljasti sa jasno istaknutim glavnim nervom. Cvjetovi su razliitih boja od crvenih, rozih, do bijelih, krupni su i miriljavi. izazvati negativne pojave u organizmu ovjeka sline digitalisu, a ako se koriste svjei listovi toksinost je znatno izraajnija.
Oduvijek je ukrasno bilje u naim vrtovima i u prirodi mamilo znatieljne poglede prolaznika, ali je toj ljepoti ponekad potrebno pristupati paljivo i s oprezom, jer neke od ukrasnih biljaka iz naih vrtova uz svu rasko cvjetova i mirisa, a kod nekih vrsta i plodova, nose i poneke opasnosti za nepaljive oboavatelje
TISA
Najee formira grmolika stabla visine do 1 m, a rjee via. Sporog je rasta, pa je esto zastupljena u
DIVLJI KESTEN
Svrstava se u veoma visoka stabla sa razvijenom kronjom i do 30 m. Formira okruglastu kronju, lijepog izgleda, pa je kao takvo rasprostranjeno u mnogim parkovima, ali i u prirodnim stanitima od najniih do visokih planinskih predjela kao to su Alpe. Listovi su prstasto sastavljeni na dugim peteljkama. Cvjetovi su bijele do roza boje sloeni u izduene grozdove i plijene svojom ljepotom. Biljka cvjeta od 4 6 mjeseca. Plod je tobolac, okruglast, mesnat sa mekanim bodljama. Biljka trai plodna, pjeskovita, ilovasta i duboka tla, dobro podnosi niske zimske temperature. U narodnoj medicini se koristi kora kestena, cvjetovi i sjemenke.
LOVOR VINJA
Oleander ima dui period cvjetanja, od estog do devetog mjeseca, to mu daje znaajnu prednost pri odabiru u odnosu na ostale biljke. Osueni listovi se koriste kao lijek u narodnoj medicini. Toksinost: U veim dozama i kod due uporabe oleander moe
Najee se svrstava u zimzelene grmove, a rjee u niska stabla, mada moe narasti do 6 m. Rasprostranjena je u predjelima do 1500 m nadmorske visine, voli plodno i sjenovito tlo. Listovi su izdueno eliptini, koasti, kruti i sjajni. Cvjetovi su sitniji, bijele boje sakupljeni u dugim grozdovima. Biljka cvjeta od etvrtog do petog mjeseca. Plod je okruglasta bobica crne boje, dozrijeva krajem ljeta. Listovi sadre glikozid, cijanovodinu kiselinu, enzime i tanin. Svjei listovi su se nekada koristili u narodnoj medicini kao lijek (vodeni destilati). Toksinost: Svjei listovi lovor vinje mogu izazvati trovanja slina kao cijanovodina kiselina.
zimzelenim vrtovima. Kora stabla je dekorativne crvenkasto smee boje, listovi su uski, iljasti i mekani. Tisa je dvodomna biljka. Muki cvjetovi su u skupinama 5 10 komada, a enski pojedinani i sitni. Cvjeta od 3 4 mjeseca. Plod je izraajno crvene boje, okruglaste forme sa crnom sjemenkom, a u sredini je jako dekorativan. Biljka dobro podnosi stanita sa otrom klimom, a najbolje joj odgovara plodno vapneno tlo, ali se dobro aklimatizira i na tlima drugaije strukture. Listovi i sjemenke sadre taksine, glikozide, boje, a mesnati dio ploda eere. Toksinost: Cijela biljka, osim mesnatog dijela ploda, sadri otrovne tvari (taksin), pa bi bilo kakva uporaba mogla biti tetna za zdravlje ljudi.
Toksinost: Utvreno je da ako se konzumira mesnati dio ploda tobolca kestena izaziva trovanje.
Ljeto u povrtnjaku
Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvoaima je vano osigurati kontinuitet berbe svjeeg povra koje se u naim junim podrujima od jeseni, zime pa sve do travnja moe brati na otvorenom polju i plasirati na trite.
Josip Brkljaa, ing.
toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvoai nastavljaju sjetvu i sadnju povra kako bi zadovoljili potrebe trita. Istina, uvjeti za sjetvu povra nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine esto vladaju tropske vruine. Stoga je biljkama potrebno osigurati dovoljne koliine vode kako uloeni trud ne bi bio uzaludan. Osim toga, prije sjetve sjemena nuno je kvalitetno pripremiti tlo to podrazumijeva i unoenje odgovarajuih biljnih hranjiva. Prije sjetve ili sadnje povra nikako ne smijemo zaboraviti unoenje insekticida u tlo s tim da se obavezno konzultiramo s lokalnom savjetodavnom slubom. Nije nevano napomenuti da sve navedene radove u povrtnjaku, poevi od zalijevanja pa do unoenja gnojiva, trebamo obavljati predveer ili rano ujutro kad temperature nisu previsoke.
Razumljivo je da su podaci u tablici orijentacijski i da optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajuih klimatskih prilika. Svakako da je najkritiniji period sjetve u razdoblju od 20. srpnja do 10. kolovoza. Osim sjetve, aktualna je i sadnja presadnica povra: cvjetae, endivije, kelja pupara, zimskog kelja, zimskog kupusa, jesenske salate i dr. Pri tomu prednost imaju presadnice proizvedene kontejniranim nainom i to iz razloga to se bez veih potekoa mogu saditi tijekom cijele godine uz izostanak stresa-zahvaljujui supstratu oko korijena. Sadnja se obavlja u dovoljno vlano tlo s tim da dva tjedna nakon sadnje trebamo oba-
viti i prvu prihranu. Kako je ovo godina s pojaanom pojavom lisnih uiju i stjenica trebamo voditi rauna i o zatiti presadnica, a to se prije svega odnosi na kupusnjae. U tu svrhu koristi se vei broj insekticida s ijom primjenom su povrari ve dobrim dijelom i upoznati. Meutim, dobrim dijelom nisu upoznati sa suzbijanjem korova u kupusu. S obzirom da se u naim krajevima nalazi vei broj proizvoaa kupusa iji se uzgoj bazira na presadnicama i suzbijanje korova treba podrediti tom
nainu proizvodnje. Tako se prije presaivanja presadnica moe koristiti: GOAL EC (2-3 l/ha) i STOMP (3-4 l/ha) dok se 10-14 dana nakon presaivanja kupusa koristi: BUTISAN S (2-2,5 l/ha). Koji e se od navedenih preparata koristiti ovisi o tipu tla i kulturi koja e se uzgajati nakon kupusa. Meutim, treba imati na umu da se jednokratnom primjenom herbicida ne postiu eljeni rezultati te je prije izbora herbicida preporuljivo kontaktirati lokalnu savjetodavnu slubu.
Sjetva povra u toplijim podrujima

VRSTA POVRA CVJETAA CIKLA ENDIVIJA MRKVA PERIN RADI PORILUK JESENSKA SALATA ZIMSKI KUPUS ZIMSKI KELJ GRAH MAHUNAR KOLIINA SJEMENA (m2) 3 3 3 4 3 5 15 3 3 3 15 VRIJEME SJETVE 01.07.-20.07. 01.07.-10.07. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-15.07. 01.07.-20.07. 01.07.-15.08.
PATLIDAN povrtnica toplih podruja

Patlidan je porijeklom iz Indije i ri Lanke, gdje se uzgajao jo prije 3000 godina. Na zapadu se pojavio tek u 16. stoljeu. Prvi pisani dokumenti o ovoj kulturi potjeu iz starih kineskih zapisa dovrenih 544. godine. Opisuje se kako ene crnom bojom boje zube, koji se nakon poliranja svjetlucaju metalnim sjajem. Vrlo je cijenjeno povre, naroito u Indiji, Kini i Japanu. Sjajni i ljubiasti plodovi patlidana su jedinstvenog, prijatno-gorkog ukusa. Smanjuju kolesterol i tite od tumora.
Mario uBEla, dipl. ing.
spijeva u toplim i vlanim predjelima. U poetku je biljka patlidana davala svijetle, male plodove veliine jajeta. Kasnije su uzgojem dobivene razliite veliine, oblici (okrugli, duguljasti) i boje. Zagasitoplava do ljubiasta boja debele koe jeste njegova najuoljivija karakteristika. Plodovi mogu biti mase 20 grama do 2 kg. Oblici ploda zaista su vrlo razliiti i mogu biti jajoliki, izdueni, ovalni, okrugli, krukoliki te cilindrini.
* Znanstveno ime Solanum melongena potjee iz 16. stoljea od arapskog naziva za jednu vrstu patlidana. Engleski naziv eggplant nastao je jer su plodovi nekih europskih kultivara iz 18. stoljea bili ute ili bijele boje slini gujim ili kokojim jajima. Englesko govorno podruje koristi i naziv aubergine, koji potjee od istog francuskog imena. U juno afrikom engleskom plod je poznat pod imenom brinjal, a potjee od Arapskog i Sanskrita. Na Karibima ime potjee od latinskog melongen.
Ekoloki uvjeti uzgoja

S obzirom da potjee iz tropskih krajeva, odlikuje se poveanim zahtjevima prema toplini i svjetlosti. Najpogodnije temperature za njegov rast i razvoj su izmeu
22 i 29 C, dok niske temperature kod patlidana izazivaju okove zaustavljajui ga u porastu. Tako temperaturu od 10 C ne podnosi, a kako ve pri slabom mrazu strada, za njegov uspjean uzgoj potrebno je najmanje pet mjeseci bez mraza i tri sa srednjom temperaturom iznad 20 C. A osim to je osjetljiv na mraz i kolebanje temperature, ne odgovaraju mu ni pretjerano visoke temperature koje naruavaju njegov metabolizam dovodei do formiranja sitnih, morfoloki izmijenjenih cvjetova. S druge strane, patlidan je osjetljiv i na nedostatak vlage, koja pak moe dovesti do usporenog rasta biljke, ali i do pojave gorkih plodova. Stoga je za njegov uspjean uzgoj nuno redovito provoditi zalijevanje i to svakih 6-7 dana s 20-30 litara vode po etvornom metru, posebno u vrijeme formiranja plodova. Dobro uspijeva na toplim, dubokim, rastresitim i plodnim tlima, neutralne do slabo kisele reakcije. Ne odgovaraju mu tla lakog i pjeskovitog sastava jer su kod njih izraena velika temperaturna kolebanja. U plodoredu dolazi na prvo mjesto, a uzgajan u monokulturi ostvaruje slabije proizvodne rezultate. Najbolje uspijeva uzgajan nakon mahunarki i tikava.
Naini sadnje
Patlidan se moe uzgajati na otvorenom polju i u zatienom prostoru. Uzgoj patlidana dosta je slian uzgoju rajice, pa se slino njoj, za proizvodnju u vrtovima uzgaja iz presadnica. Tehnika proizvodnje rasada ista je kao i kod rajice. U junim toplijim dijelovima sadnja presadnica poinje neto kasnije u odnosu na rajicu i to od
20. - 25. travnja i traje sve do 10. svibnja. U hladnijim, sjevernijim podrujima rokovi sadnje pomaknuti su za 20-tak dana. Razmak sadnje iznosi 70 cm izmeu redova, a u redu 40-50 cm. Nakon sadnje patlidan trebamo dobro zaliti i to s 1-1,5 litra vode po svakoj biljci. S obzirom da se patlidan sporo ukorjenjuje prvo okopavanje treba obaviti tek 20-25 dana nakon sadnje.
Ljetna sadnja kupusa

Kupus ima veliku vanost u ljudskoj prehrani zbog ega se i proizvodi tijekom cijele godine. Kod nas je posebno aktualna sadnja kasnijih sorti kupusa ije se glavice prvenstveno koriste za kiseljenje.
Nino RotiM, dipl. ing.
mogli uivati u vrijednostima ovog povra prvo ga trebamo proizvesti. ozbiljnijoj proizvodnji trebamo pripaziti i na odabir pretkultura. Naj-
Sadnja kupusa
Rokovi sjetve i sadnje kasnog kupusa variraju od podruja uzgoja. U kontinentalnoj klimi kasni kupus najee se sije polovicom svibnja dok se sadnja obavlja mjesec dana kasnije, tonije oko 20. lipnja. U toplijem klimatu sjetva se obavlja najee u prvoj polovici srpnja to znai da je sadnja mogua tijekom cijelog kolovoza. Meutim, treba znati da sadnja kasnog kupusa tijekom rujna ne bi donijela rezultate jer se ne bi formirale glavice, ve samo lisne rozete. Iako na razmak sadnje utjee izbor sorte/hibrida kao i nain obrade tla, najei meuredni razmak iznosi 50-60 cm, a unutar reda 30-40 cm.
Odabir tla i plodored

U pravilu, kasni kupus najvee prinose ostvaruje ako se proizvodi na duboko oranim, plodnim i strukturnim tlima. Za kasnu proizvodnju kupus se sadi na teim tlima koja dobro uvaju vlagu. Meutim,
upus potjee iz Sredozemlja, a uzgaja se gotovo 3000 godina. U srednjoj Europi poeo se uzgajati u razdoblju od 8. do 15. stoljea odakle su ga trgovci i pomorci proirili po cijelom svijetu. Za irenje kupusa najzaslunija je njegova velika hranidbena vrijednost koja do posebnog izraaja dolazi u zimskom periodu kada kiseli kupus predstavlja jednu od nezaobilaznih namirnica. Osim toga, ljubitelji aice nakon prekomjerne konzumacije vina esto znaju piti rasol od ukiseljenog kupusa kako bi im glava postala bistrija. Meutim, ne trebaju se nimalo sramiti jer su na slian nain to radili i Rimljani koji su u stankama uvenih pijanki konzumirali svjee lie kupusa, vjerujui kako e im kupus apsorbirati alkohol iz vina. Ali, kako bi
Sorte kupusa za jesensku i zimsku proizvodnju

pogreno je miljenje da ga treba saditi na izrazito vlanim tlima jer u tom sluaju dolazi do zastoja u rastu dok se glavice uope ne oblikuju. Pored toga, nuno je voditi rauna i o plodoredu, odnosno, kupus treba saditi na istoj povrini tek za 3-4 godine. Ukoliko je rije o bolje pretkulture za kupus smatraju se mahunarke, trave, itarice, krumpir, krastavac i rajica. Ovisno od podruja uzgoja, u Hercegovini se sadnja uglavnom obavlja odmah nakon vaenja krumpira ili berbe ranih rajica. VARADINSKI KUPUS - kasna sorta namijenjena kiseljenju. Rije je o sorti plosnatih zbijenih glavica, svijetlozelene boje. Prosjena teina glavice iznosi 2 kg. Duljina vegetacije iznosi 150 dana. FUTOKI KUPUS - kasna sorta namijenjena kako za potronju u svjeem stanju tako i za kiseljenje. Duljina vegetacije iznosi 160 dana, a prosjena teina glavice 3-4 kg. Formira okrugle glavice, karakteristine svijetlozelene boje. SLAVA - neto ranija sorta kupusa koja formira vrste, okrugle glavice tamnozelene boje. Duljina vegetacije iznosi 125-130 dana. Radi se o prilino nezahtijevnoj sorti kupusa koja ostvaruje dobre prinose i u loijim uvjetima uzgoja.
Mali puevi na velikim stablima voaka

Dr. IVan Ostoji
no to su u povrtlarskoj i ratarskoj proizvodnji puevi golai to su u vonjacima i vinogradima puevi s kuicom. Ti su se relativno sitni puii (kuica najveeg broja tih pueva velika je 6-9 mm) toliko namnoili pa masovno naseljavaju ne samo zeljaste biljke, bilo poljoprivredne kulture ili korovske biljke, ve i voke i vinovu lozu.
Gotovo je neshvatljivo da pueve s kuicom nalazimo na listovima i plodovima ljive, trenje, marelice ili neke druge vone vrste i to na visini od 6-7, pa i vie metara. Na podruju Hercegovine, jo prije desetak godina, puevi su masovno nalaeni na vinovoj lozi, jabuci i breskvi.
Vea brojnost pueva nakon kie

Poslije obilnih kia u proljee na deblima i granama mnogih voaka bilo je vie stotina pueva s kuicom. Kuica je bijele boje i izrazito spljotena. Premda se sporo kreu puevi se penju na stabla mnogih voaka i naseljavaju ne samo donje grane ve se nalaze i na vrnim dijelovima kronje. Gotovo je neshvatljivo da pueve s kuicom nalazimo na listovima i plodovima ljive, trenje, marelice ili neke druge vone vrste na visini 6-7, pa i vie metara. Da na stablima voaka nisu sluajno, ve da se na njih penju zbog hranjenja moe se zapaziti ve na prvi pogled. Naime, iako su danju za sunana vremena neaktivni, tijekom noi su aktivni i oteuju listove i plodove. Napadnuti listovi voaka su rupiasto izgrieni i na njihovoj donjoj strani pored pueva nalaze se nakupine njihovog izmeta i sluzi. Puevi s kuicom isto tako oteuju i znatan broj plodova, posebno onih koji se nalaze na donjim granama. Puevi struu (izgrizaju) povrinu ne samo zrelih, mekih i sonih plodova, ve oni oteuju i potpuno nezrele zelene plodove. Iako na najveem broju, posebno zelenih plodova, ne oteuju veu povrinu, u pravilu takve plodove naseljava monilija
zbog ega oni trunu. Meutim, ako do trulei i ne doe (u sluaju kad su plodovi jo sasvim zeleni), zbog nagriene povrine njihov je izgled naruen i takvi plodovi nisu za upotrebu. Pored voaka, velika brojnost pueva s kuicom je i na okotima vinove loze. Jo od trenutka formiranja prvih listova, puevi se naseljavaju s donje strane lista. Struu lisnu povrinu zbog ega obino dolazi do rupiastih ote-
enja. Kako mladice loze rastu tako se i puevi penju navie i oteuju nove listove, ali i mlade grozdove. Budui da na jednom listu vinove loze moe biti dvadesetak pa i vie pueva to su listovi jae oteeni. S donje strane neoteenog dijela lista nalaze se gomilice izmeta pueva i njihove sluzi. Za razliku od pueva golaa (pa i pueva s kuicom kada napadaju zeljaste biljke) pueve s kuicom na vokama pa i vinovoj lozi teko je suzbijati. Mnogi poljoprivredni proizvoai naprosto ne znaju to da ine i kako da ih se rijee. Pokuavaju ih skupljati, no kako ih na odrasloj voki moe biti i vie tisua, to je mukotrpan i spor posao, pa poljoprivredni proizvoai nerado to ine, jer im se taj posao zbog obilja drugih poljoprivrednih radova ne isplati. Primjena limacida u vidu zatro-
vanih mamaca donekle zadovoljava kada je u pitanju zatita vinove loze. Meutim, to je samo na poetku vegetacije dok se puevi nalaze na donjim listovima. Tada privueni mirisom mamca silaze na tlo, jedu mamac i ugibaju. Stavljanjem mamca pod voke u veoj mjeri ne privlai pueve s kuicom. Dolazi do ugibanja samo manjeg broja pueva koji se nalaze na prizemnim dijelovima stabla odnosno na korovskim zeljastim biljkama.
10
Uzgoj hrena za korijen

Hren se u manjim povrtnjacima, najee u kutnom ili rubnom dijelu, tradicionalno uzgaja kao viegodinja biljka. Pri takvom uzgoju podzemne stabljike podanci su najee ravasti, neujednaene krupnoe i redovito pucaju prilikom vaenja. Proizvodnja pravilnih, glatkih podanaka, ujednaenih dimenzija kakve trai trite i preraivaka industrija, zahtijeva suvremenu tehnologiju uzgoja hrena kao jednogodinje kulture.
Doc. dr. sc. Nina Toth
roizvodni ciklus zapoinje u rano proljee sadnjom kvalitetnih reznica, a zavrava vaenjem odebljalih podanaka u jesen, krajem listopada, poetkom studenog. Tehnologija ukljuuje dosta runog rada, a primjenjiva je u iroj praksi, na okunicama te manjim ili veim gospodarstvima.
Obrada tla i gnojidba

Tlo za uzgoj hrena potrebno je u jesen to dublje obraditi. Poeljno je oranje na dubini 40 cm koje osigurava nesmetani rast podanka kao i njegovo kvalitetno vaenje, odnosno, bez pucanja i s cjelovitim vrnim izdancima od kojih se pripremaju reznice za sadnju sljedeeg proljea. Pri plioj obradi tla vrni izdanci pucaju, djelomino ostaju u tlu pa dolazi do veih gubitaka u materijalu za reprodukciju koji esto nema potrebnu duinu. Na veim povrinama, posebice ako se radi o teem tlu, preporuuje se prije dubokog oranja obaviti podrivanje na 45 do 50 cm dubine. Ovim se agrotehnikim zahvatom poboljavaju vodozrani odnosi u
tlu koji utjeu na razvoj korijenovog sustava na veoj dubini. Hren se na istu povrinu moe saditi svake etvrte godine, a pretkulture ne smiju biti kupus, kelj, korabica, cvjetaa, brokula i ostale vrste iz porodice krstaica kojoj pripada. Hren ima velike zahtjeve za hranjivima, posebice kalijem. Veliki prinos i dobra kvaliteta podanka postiu se obilnom gnojidbom koja ukljuuje: jesensku osnovnu gnojidbu s 0,5 t/100 m2 zrelog stajskog gnoja u kombinaciji s polovicom ukupne koliine mineralnog gnojiva (5 kg/100 m2 NPK 5-2030) te proljetnu startnu gnojidbu (5 kg NPK 7:20:30 i 2,5 kg Uree) prilikom pripreme tla za sadnju.
Sadnja reznica
Kako bi se osiguralo dovoljno dugo razdoblje za potpuni razvoj podanka, s uzgojem hrena treba zapoeti to ranije u proljee, jer kasnija sadnja smanjuje prinos. Hren se razmnoava iskljuivo vegetativno, reznicama. To su vrni izdanci podanka koji se nakon vaenja hrena odstranjuju s glavnog zadebljalog podanka i kasnije pripremaju za sadnju u proljee slje-
dee godine. Za reznice se odabiru izdanci debljine 0,8 do 1,8 cm i duine 22 do 30 cm. Najkvalitetnije reznice koje ostvaruju najvei prinos su debljine 1,5 do 1,8 cm i duine 25 do 28 cm. Najjednostavniji postupak sadnje je otvaranje plitkih brazdi razmaka 60 do 80 cm u koje se na 10 cm razmaka runo polau pripremljene reznice. Pri polaganju reznica vano je da deblji kraj (ravno odrezan) bude plie, na dubini 2 do 3 cm, a tanji
(koso odrezan) dublje, na 4 do 5 cm. Na taj su nain reznice posaene blago ukoeno. Takoer je vano da u svim redovima na polovici parcele deblji kraj reznica bude u istom smjeru, a u svim redovima druge polovice parcele u suprotnom smjeru. Takva sadnja olakava izoravanje zadebljalih podanaka, jer plug die podanak od debljeg, plieg dijela koji se naziva glava hrena. Nakon sadnje, a prije nicanja potrebno je provesti zatitu od ko-
11
rova odgovarajuim herbicidom. Odmah nakon nicanja neophodna je zatita od buhaa, ovisno o jaini napada s 1 do 2 tretiranja. Usjev se meuredno kultivira do kraja lipnja kada biljke ponu zatvarati redove. Ako su listovi blijedozelene boje preporuuje se jednokratna prihrana s 2 kg/100 m2 KAN-a. je lisne rozete, manju je potrebno odrezati kako podanak ne bi imao dvije glave. Oieni podanci se zatim paljivo vraaju u prvotni poloaj i zajedno s nekoliko donjih listova zatrpaju tlom. Navedeni zahvat osigurava proizvodnju glatkih i ravnih zadebljalih podanaka bez ravanja. ienje podanaka preporuuje se provoditi za oblanog vremena kako bi se biljkama umanjio stres. Tijekom vegetacije potrebno je provoditi zatitu od peronospore i bijele re sisteminim preparatima, pred ienje podanaka, a zatim nakon 14 dana.
Ljetno ienje podanaka

U uzgoju hrena kao jednogodinje kulture treba raunati na specifian agrotehniki zahvat koji zahtijeva velik utroak runog rada. Radi se o ienju podanaka od postranih izboja koji se provodi krajem lipnja ili poetkom srpnja. U tu se svrhu podanak motikom otkopa i paljivo izdigne dranjem za listove pri emu donji, vrni izdanci ostaju u tlu. Postrani izdanci formirani du glavnog podanka paljivo se runo odstranjuju, a u sluaju pojave dvi-
Vaenje podanaka
Tijekom kasnog ljeta i rane jeseni u podanku hrena intenzivno se nakupljaju rezervna hranjiva, odebljavanje je znaajno pa s vaenjem ne treba zapoinjati prije kraja listopada, poetka studenog. Dobro razvijeni podanak trebao
bi teiti oko 250 g i imati promjer 2 i vie cm. Na manjim povrinama hren se moe vaditi lopatom tihaom, a na veim povrinama plugom bez odgrnjae. Izorani podanci se sakupljaju runo, iste od tla, postranih korjenia i izboja trljanjem grubom tkaninom. Takoer, s glavnog podanka rezanjem se uklanja lie i donji dio podanka s velikim
vrnim izdancima od kojih se pripremaju reznice koje se do sadnje uvaju u pijesku. Oieni i oprani podanci se klasiraju i sortiraju. Optimalni uvjeti za skladitenje hrena su temperatura zraka 0 do 1 C uz relativnu vlanost izmeu 85 i 95%. Hren se moe dobro uvati u podrumu ili slinim gospodarskim prostorijama u vlanom pijesku ili u vanjskim trapovima razliitih izvedbi te prema potrebi tijekom jeseni, zime i proljea primarno doraivati za trite.
SKLADITENJE LUKA
IVica Doko, dipl. ing.
ptimalno vrijeme berbe ili vaenja luka je kada 50 do 80 % lia padne. U podrujima gdje je klima toplija (sua u vrijeme vaenja luka), berba luka se moe odgoditi sve dok se lie ne posui. Luk se vadi runo ili poseb-
nim oruima. Nakon vaenja, luk ostaje na gredici nekoliko dana da se posui. Nakon toga luk se dodatno oisti od lia i korjenia. Osim toga odvajaju se bolesne, oteene i glavice debelog vrata. Svakako treba odvojiti i glavice sa suhom cvjetnom stabljikom, ukoliko to nije uraeno na polju.
Ako su glavice vlane, odvoze se u posebne suare gdje se obavlja suenje. Suare za luk su posebno opremljene perforiranim podovima i sistemom za ventiliranje toplim zrakom. Svrha ovog postupka je otklanjanje povrinske vlage s glavica i suenje vrata da se izbjegnu po-
vrinske plijesni. Suenje obino traje 1-2 tjedna, a nakon toga slijedi faza hlaenja. Na manjim obiteljskim gospodarstvima luk se nakon vaenja i suenja na polju ili u zatvorenim prostorima vee u vijence i obino vjea na grede i ostavlja na mjestima s dobrom prozrakom.
Luk se vadi kada lie pone padati B RO J 7 5 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 1 .
Suenje luka na zraku
12
Vilina kosica est parazit na povrtnicama

Poznato je vie od 100 vrsta vilinih kosica u svijetu, a kod nas ih je desetak. Najrairenije su Cuscuta epithymum, koja parazitira na biljkama iz porodice leguminoza (npr. djetelinama, lucerni i dr.), zatim Cuscuta campestris, koja uglavnom parazitira na nekim povrtnim biljkama (npr. paprici, rajici, krumpiru i dr.) i Cuscuta europaea, koja parazitira na velikom broju biljaka, ali najee na samoniklim.
Dr. sc. TihoMir MiliEVi
ostoji vie narodnih imena za viline kosice, primjerice vlas, kokotica, vlasulja, predence, pripuzica i dr. Bez obzira na to o kojoj je vrsti rije, sve viline kosice lako se prepoznaju po tankim i nitastim stabljikama utosmee ili utocrvene boje. Stabljike su u potpunosti bez lia i obavijaju se oko biljaka domaina, koje razvojem u potpunosti zapletu, to je karakte-
ristini izgled napada ove parazitske biljke. Cvjetovi su bijeli, a javljaju se kao gusti cvatovi, na kojima nastaju tobolci s golemim brojem sjemenki. Sjemenke imaju veliku vitalnost i zadravaju klijavost u tlu i dulje od 10 godina. Ova duga sposobnost klijavosti predstavlja najveu opasnost ove parazitske biljke. Naime, sjemenke ive dugo u tlu u latentnom ili pritajenom ivotu i kliju tek kada dou u dodir s korijenom odgovarajue biljke domaina.
Sjemenka odmah klije i s klicom se priljubi uz biljku. Zatim stvara tzv. stanice sisaljke ili haustorije pomou kojih se probija u stanije biljke domaina, sve do provodnog stanija, odakle crpi vodu i ostale hranjive tvari. Nakon ostvarenog kontakta s biljkom domainom, poinje intenzivni rast viline kosice i napad se tada lako uoava. Dok ne ostvari kontakt s biljkom, vilina kosica vrlo se teko primjeuje. Obino se pojavljuje u obliku tzv.
arita ili legla, koja se pojavljuju kao koncentrini krugovi. Osobito je vidljivo kod napada viline kosice na djetelinama i lucerni. Vilina kosica se iri u tijeku vegetacije vegetativno (dijelovima stabljike), ali je glavni nain irenja putem sjemena, koje se prenosi zajedno sa sjemenom biljaka domaina. Stoga je potreban laboratorijski pregled sjemena osjetljivih biljaka na prisutnost viline kosice. Za ienje sjemena kultiviranih biljaka od sjemena viline kosice postoje posebno razraene metode i ureaji.
Zatitne mjere
Od preventivnih zatitnih mjera vaan je i plodored. Od izravnih zatitnih mjera obino se provodi spaljivanje mjesta ili arita na kojima se javi, a u nekim sluajevima (kod lucerne i djetelina) mogu se koristiti i neki herbicidi na bazi triuralina i na bazi propizamida (Kerb 50 W), koji se primjenjuju prije klijanja kulture.
Pria o kvaliteti od 1649. godine
1649. Peter Thotwrste je dobio dozvolu da proizvodi lijevano eljezo i kovane proizvode u jednom malom finskom selu zvanom F I iskars. Njegova kompanija je uskoro postala poznata po visokokvalitetnom eliku i proizvodima od elika. 1967. Fiskars je lansirao svoje patentirane kare sa naranastim rukama, koje su bile prvijenac u revolucionarnom procesu proizvodnje, ergonomskim rukama i inovativnim otricama koje su nudile preciznost, komfor i trajnost, znatno superiorne svim ostalima iz tog vremena. Danas, kada predstavljaju neto to bi svako kuanstvo diljem svijeta trebalo imati, naranaste kare su simbol Fiskars predanosti ekskluzivnoj kvaliteti i inovativnom dizajnu. Danas, jedna od najstarijih kompanija u svijetu, Fiskars je izrastao u multinacionalnu korporaciju, prisutnu u vie od 40 zemalja na etiri kontinenta. Korijeni i dua kompanije se jo uvijek mogu nai u selu Fiskars, gdje se samo 10 km dalje proizvode vrtni alati, prema svojim strogim, povijesnim, standardima kvalitete. Fiskars ergonomski, lagani, ali snani vrtni alati su dizajnirani kako bi smanjili napore i zamor, te kako bi svojim korisnicima osigurali nezamjenjivo iskustvo u vrtlarenju u dananjem uurbanom nainu ivota: manje napora znai vie vremena za uivanje! Ovo je rezultiralo konstantnim porastom udjela na tritu i postavilo Fiskars kao najprodavaniji brand, globalno prisutan na tritu; broj jedan meu runo upravljanim alatima u Sjevernoj Americi, Australiji i velikom dijelu Europe.
Priprema drva za ogrjev sa Fiskars sjekirama
Imajui na umu da je krajnje vrijeme za pripremu drva za ogrjev, predstavljamo Vam iroki asortiman Fiskars sjekira slijedee generacije, koje su napravljene na 20 godina iskustva, poboljanom procesu i strogoj panji posveenoj detaljima. Geometrija otrice je poboljana, a osigurana je i savrena ravnotea izmeu glave i drke za najsigurnije, efikasno i komforno komforno koritenje. Sve su sjekire lako prepoznatljive po nazivu proizvoda koji je otisnut na drci. Ultra laka izdrljiva drka od FiberCompmaterijala minimalizira zamor i ini sjekiru praktino nesalomljivom. Optimizirana antiok struktura povrine prua komforno, vrsto dranje sa upravo idealnim osjeajem u ruci. Zaobljeni kraj drke sprjeava klizanje sjekire: omoguava ruci da sklizne lako kada treba, ali osigurava da se na kraju drke zaustavi. Nova geometrija otrice i obliji rubovi omoguavaju lako vaenje iz cjepanice prilikom cijepanja drveta. Dok je kut kosine sjeenja za obaranje zadran na 30, kut kosine za cijepanje iznosi 35 na konveksnoj strani kuta za sjeu. Konveksni oblik uvruje ivicu kako bi bila manje osjetljiva na lomljenje. Sve sjekire se isporuuju sa najnovijom futrolom za lako rukovanje i zatitu otrice.
14
halucinogeno djelovanje, a zadobio je glas uinkovita afrodizijaka. Mukatni orai je zimzelena dvodomna biljka, visoka oko 10 m, a esto i preko 15 m, sa sjajnim ovalnim listovima i neuglednim blijedoutim cvjetovima. Smekastouti okrugli plodovi koji sadre smee sjemenke (oraie), obavijeni jar-
Mukatni orai
Josip Brkljaa, ing.
ukatni orai odavno je poznat na Dalekom istoku, u Kini najmanje 4000 godina. Mukatni orai raste na otoju Banda koje pripada Molukom otoju (otoje zaina) na istoku Indonezije. Arapi su od tamo donijeli zain u Europu. Prijevoz i trgovina mukatnim oraiem bili su vrlo skupi, kilogram mukatnog cvjetia tada je stajao otprilike koliko i jedna krava. Europski moreplovci iz kasnog srednjeg vijeka uinili su sve kako bi dobili monopol nad tr-
uinkovit afrodizijak
M
govinom zainima. To je bio povod za sva sljedea istraivaka putovanja. 1562. godine Portugalci su zaposjeli otoje Banda i pokuali su izvor ovog zaina to due zadrati tajnim. Mukatni orai je u to vrijeme bio toliko omiljen da su ljudi sa sobom nosili vlastite mukatne oraie i ribee od srebra, drveta ili kosti kako bi si u svako doba mogli zainiti jelo i pie. Oko 1600. god. Nizozemci su protjerali Portugalce i preuzeli monopol. Uvedene su rigorozne mjere kao unitavanje mukatnih oraia ili ak smrtna kazna za ilegalni izvoz. Ali ptice su odnijele sjeme na susjedne otoke gdje je ono naraslo u stabla mukatnog oraia. Krajem 18. stoljea jedan francuski misionar prvi je put uspio izvesti sadnice mukatnog oraia ime je prekinut monopol Nizozemaca. Danas su glavni proizvoai Indonezija i Grenada. Ulje mukatnog oraia takoer je vaan sastojak parfema.
kocrvenom ovojnicom, ne pojavljuju se prije nego to stablo napuni 9-10 godina starosti. Mukatni orai je osjetljivo tropsko stablo koje voli pjeskovita tla bogata humusom. Trai sjenu ili djelominu sjenu. U umjerenim zonama moe se uzgajati u toplom stakleniku s minimalnom temperaturom do 18oC i visokom vlagom.
Dijelovi koji se koriste

Osuene se koriste sjemenke (oraii) te ovojnica (mukatni cvijet). Koristi se i eterino ulje koje se dobiva destilacijom plodova, zatim masno ulje dobiveno tijetenjem mukatnog cvijeta koje se koristi u farmaceutskoj industriji i proizvodnji parfema.
Okus
Mukatni orai i mukatni cvjeti su aromatini, jako pikantni, drvenasti, slatkasti, gorki i blago ljuti. Mukatni cvjeti ima neto njeniji i blai okus od mukatnog oraia. Oboje sadre oko 10% eterinog ulja iji je glavni sastojak miristicin koji kod prevelike upotrebe (barem jedan cijeli mukatni orai) moe djelovati halucinogeno.
Mukatni orai-ljekoviti tonik i zain

Mukatni orai se stoljeima upotrebljava kao ljekoviti tonik i zain. Davno je otkriveno i njegovo
15
Zelena rezidba breskve

Cilj je rezidbe, zajedno s drugim agrotehnikim mjerama u vonom nasadu, reguliranje vegetativnog i reproduktivnog razvoja voke, oblikovanje uzgojnog oblika i osiguranje redovne i obilne rodnosti, te visoke kakvoe plodova.
jetna (zelena) rezidba u suvremenoj proizvodnji breskve postaje redovna tehnoloka mjera koja u velikoj mjeri utjee na pravilno formiranje uzgojnog oblika kao i na krupnou te kakvou plodova, osobito kod sorata kasnijeg sazrijevanja. U prvoj godini uzgoja ova se mjera ne primjenjuje osim kod onih voaka iz kojih izbijaju vodopije koje konkuriraju provodnici. Ukoliko u prvoj godini uzgoja nije bilo potrebno koristiti kare u drugoj godini uzgoja breskve je to ve neophodno. ak bi prvu rezidbu trebalo obaviti ve tijekom svibnja premda se zelena rezidba ponavlja i kasnije, koncem lipnja, odnosno poetkom srpnja. Meutim, u starim nasadima breskvi vrijedi pravilo kako se zelena rezidba obavlja po zavretku aktivnog rasta mladica, obino polovicom srpnja. To bi znailo da se ljetna rezidba vri nakon berbe ranih i srednje ranih sorata, odnosno prije berbe sorata kasnog doba sazrijevanja.
ka kolovoza preporua se odmah nakon berbe uklanjanje granica koje su rodile. Zato? Zato to je to nepotrebna drvna masa koja bi se ionako uklonila tijekom zimske rezidbe. A njihovim uklanjanjem tijekom ljeta vokama osiguravamo ne samo bolje osvjetljenje ve i bolje zacjeljivanje rezanih rana.
Rezidba starih nasada breskve

Kod starijih nasada breskve zelena rezidba nema toliko velik znaaj kao kod mladih nasada u razdoblju formiranja. Razlog lei u injenici to kod starih voaka zelena rezidba nije vana za odravanje oblika voke jer se oblikovanje starih nasada breskve vri prvenstveno zimskom rezidbom. Takoer je vrlo vano pravilno izabrati vrijeme za ljetnu rezidbu, jer rana rezidba moe izazvati produljeni i naknadni vegetativni rast, a time i slabo sazrijevanje i odrvenjavanje mladica. Prilikom ljetne rezidbe treba takoer razlikovati vrste rodnih i nerodnih mladica (izboja) kao svibanjske kitice, kratke rodne izboje, mjeovite rodne izboje, ljetne ili prijevremene izboje te mlazeve ili vodopije. Jer dobro poznavanje vrsta mladica breskve omoguit e pravilnu i pravodobnu zelenu rezidbu. * Ukoliko je ljetna rezidba provedena na vrijeme onda smo u dobroj mjeri olakali rezidbu tijekom zime. Osim to tijekom ljeta rane bre zarastaju smanjena je i mogunost prodora tetnih mikroorganizama koji redovito prodiru kroz rezna mjesta. Da ti mikroorganizmi nisu nimalo bezazleni najbolje potvruje bakterija Pseudomonas syringae koja izaziva suenje voaka. Zato? Zato to je rezidba tijekom zime uvijek rizina iz razloga to se poklapa s vlanim periodom koji itekako pogoduje razvoju bakterije. Stoga, ne na more ve kare u ruke!
Zelena rezidba u treoj godini uzgoja

U treoj godini uzgoja zelena rezidba je veoma vana mjera, posebice za voke koje se nalaze u gustom sklopu. Koliki e biti intenzitet navedene rezidbe prvenstveno ovisi od optereenosti voke rodom. Voke koje su preoptereene imaju slabiju vegetativnu aktivnost te kod njih nemamo to da odstranjujemo. Meutim, kako u breskve intenzivno rastu vrhovi, naroito vrh provodnice, jo u svibnju trebamo tu aktivnost usporiti i to prevoenjem vrnog mladara na neku prijevremenu granicu. Ostali mladari na vrhu se uklanjaju. Osim toga, u samoj kruni se uklanjaju vodopije i mladari koji rastu uspravno i usporedo s provodnicom, te vre zasjenjivanje u dijelovima koji se nalaze nie od njih. Kod sorata koje se oberu do poetB RO J 7 5 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 1 .
16
to i kako nakon tue?

S obzirom da je sredinom lipnja mnoga podruja Hercegovine poharala tua, a pojedini vinogradi i vonjaci ostali ne samo bez plodova nego i bez lia i mladica, mnogi poljoprivredni proizvoai opravdano postavljaju pitanje: to i kako dalje?
Mr. sc. Milorad uBi, dipl. ing. agr.
ua je oblik oborina koje poljoprivrednici, posebice vinogradari i voari, najmanje prieljkuju. Obino do nesree vjerujemo da se to nama nee dogoditi, ali nakon neukrotive prirodne poasti ne treba gubiti volju i aliti za izgubljenim urodom ve pomoi oteenim vinogradima da to prije zacijele nastale rane i razviju novu lisnu povrinu. Jaa tua u vinogradima odreuje koliinu i kakvou godinjeg uroda groa, ali i uspjenost samih vinogradara. 1. Tua osim izravnih teta na bobicama i peteljkovini groa smanjuje i aktivnu lisnu povrinu, oteujui
mladice. Ako su jae oteene jo zelene mladice tada se djelomice zaustavi ili potpuno prekine normalno kolanje vode s hranjivima i asimilatima. Stoga se kod tue s procjenom tete vee od 50 posto zaustavlja rast i razvoj preostalog groa u trajanju 20 i vie dana, a pri tui slabijeg intenziteta taj je razvoj poremeen do 14 dana. Osim koliine na taj je nain naruena i oekivana kakvoa preostalog uroda! 2. Nakon tue oteeno trsje nastoji iz spavajuih pupova i zaperaka obnoviti lisnu povrinu. Ta obnova ima prednost pred razvojem groa, pa je zadaa vinogradara nakon tue po-
spjeiti rast nove asimilacijske povrine kako bi zaostajanje preostalog uroda bilo to manje. 3. Tua poskupljuje ukupne godinje trokove zatite od uzronika bolesti, jer su zaperci i mlado lie vrlo osjetljivi na plamenjau ili peronosporu! 4. Iskustva su posljednjih godina dokazala da je nakon tue vinogradarima dobro pomoi doputenim dopingom, odnosno
folijarno stimulirati rast i razvoj nove zelene povrine primjenom pripravaka s istaknutim sadrajem amino- i huminskih kiselina!
Zatita nakon tue

Nakon ovih openito prikazanih spoznaja u praksi su esti upiti vinogradara kada i ime prskati te kako zatititi vinograde nakon tue?! Staro je vjerovanje da je nakon tue najbolja primjena i-
17
stih bakrenih fungicida, ali novija iskustva izbjegavaju ovu praksu. Bakreni su fungicidi u integriranom vinogradarstvu posljednjih 10-ak godina doivjeli, u razvijenim zemljama okruenja, znaajnu reviziju (ogranienja), pa je njihova ukupna godinja primjena u vinogradima doputena samo na potronju 3-4 kg iste djelatne tvari/ ha. Bakar je teki metal pa je zbog moguih tetnih ostataka u motu i ometanja vrenja njegova karenca u vinogradarstvu sa 21 poveana na 35 dana! Jae doze bakrenih fungicida okantno djeluju na vinovu lozu, a bakrene fungicide u pravilu ne mijeamo s folijarnim energetskim pripravcima koji vrlo brzo nadomjetaju potrebnu hranu. Poeljno je nekoliko dana nakon tue vinovoj lozi prskanjem dodati tzv. zioloke biostimulatore s istaknutim sadrajem aminokiselina, huminskih kiselina i vitamina koji se na hrvatskom tritu mogu kupiti u pripravcima: Drin (0,050,075 %), Poly-Amin (0,15 %), Goemar BM 86 (0,3 %), Darina 4 (1%), Alghena (0,08 %), ENA 19989 (0,08 %) i slino. Primjenjuju se barem 2-3 puta s razmacima 10-15 dana. Kod sorti zbijenih grozdova osjetljivih na nedostatak magnezija i osjetljivih na kiselu trule, poeljno je ve nakon cvatnje zapoeti folijarnu prihranu hranjivima s istaknutim sadrajem kalcija i magnezija, npr. Foliacon 22 (0,15 %) ili Fertileader Magical (0,25 %). Mogue ih je istovremeno koristiti s kvalitetnijim fungicidima za suzbijanje plamenjae ili peronospore i pepelnice. Jedan od bitnih imbenika pri izboru fungicida za tretiranje vinograda nakon tue je broj dana koji je proao od posljednje zatite nasada od najopasnijih fiziolokih bolesti (peronospore i pepelnice). Ako je od posljednje redovne zatite prolo 10 ili vie dana, a nasad je otetila tua, tada pri izboru fungicida protiv peroB RO J 7 5 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 1 .
nospore zbog vee koliine oborina u prvoj polovici i sredinom srpnja (velika opasnost od peronospore na mladom liu i zapercima) biramo kombinirane pripravke koji sadre jednu djelatnu tvar koju biljka usvaja preko preostalih zelenih organa (npr. dimetomorf, cimoksanil, M- metalaksil, benalaksil, mandipropamid i sl.) i povrinsku djelatnu tvar folpet radi to boljeg zacjeljivanja rana. To su primjerice pripravci Forum Star DF (0,2 %), Curzate-F SC (0,25 %), Ridomil gold Combi 45 WG (0, 2%), GalbenF WP (0,25 %), Mikal Premium F (0,3 %), Pergado-F WG (0,25 %) i sl. Svi nabrojani pripravci suzbijaju samo peronosporu i dobro zacjeljuju rane, a koriste se ako je od posljednje zatite prije tue prolo barem 10 ili vie dana. Ako je od
posljednje redovite zatite protiv plamenjae ili peronospore prolo 7 ili manje dana, tada je nakon tue za zacjeljivanje rana mogue koristiti neke povrinske ili kontaktne pripravke. Meu novijim na naem
tritu to su npr. Delan 700 WDF (0,05 %) ili Daconil 720 SC (0,18 %) ili pak od starijih pripravaka prednost dajemo djelatnoj tvari folpetu (npr. Folpan 80 WDG, Folpet 50 WP i sl .)
SINERGON 2000
IVica Doko, dipl. ing.
obavezna primjena nakon tue
eina biljaka tijekom vegetacije prolazi kroz razliite stresne situacije koje mogu biti uzrokovane primjerice klimatskim prilikama (sua, tua, nagle promjene temperature) te radom ovjeka (prskanje pesticidima, pljevidba, zalamanje vrhova i sl.). Kako bi biljka lake prebrodila, takve za nju nepovoljne situacije, danas na tritu postoje posebna gnojiva uz iju primjena biljke lake podnose i bre se oporave od tih stresnih pojava. Gnojiva se uglavnom dodaju preventivno. Jedno od takvih gnojiva je i SINERGON 2000 gnojivo koje pospjeuje bri oporavak, ali i razvoj biljaka u stresnim uvjetima.
SINERGON 2000 je obogaen magnezijem - najbitnijim elementom za formiranje klorofila, te eljezom - pokretaem procesa fotosinteze. Na ovaj nain biljke gnojene SINERGON om 2000 su otpornije, aktivnije, vitalnije i produktivnije. Koritenjem SINERGON-a 2000 dobiva se: - vea otpornost na klimatske nepogode - bolji vegetativni razvoj - bolja opa uravnoteenost biljke - vea produktivnost kvantitativna i kvalitativna smanjuje stres biljke prilikom tretmana s pesticidima. Naini primjene i doziranje navedeni su na pakiranju.
Koje su osnovne karakteristike ovog gnojiva?

SINERGON 2000 je organsko tekue gnojivo namijenjeno folijarnoj primjeni kod biljaka koje su podlone ambijentalnom i fiziolokom stresu. Organska komponenta unosi duik u visoko primjenjivom obliku, koji omoguava poboljanje fiziolokih i proizvodnih mehanizama uzgajane biljke.
18
Prednosti uzgoja stupastih jabuka

esto se u zadnje vrijeme moe uti za stupaste jabuke. Stupasto voe openito, ne samo jabuke, nastalo je iz dva razloga. Osnovni razlog je to se takvim uzgojnim oblikom u proizvodnim vonjacima moe posaditi vie stabala i tako dobiti vei urod po jedinici povrine, a drugi razlog su hobisti koji u vrtovima imaju malo mjesta, a ele imati nekoliko vonih vrsta.
Goran Fruk, dipl. ing. agr
tupaste jabuke odlikuje vrlo slabo razgranjenje i raaju vrlo blizu provodnici, na jednogodinjim izbojima koji se nalaze na dvogodinjim izbojima. Kod stupastih jabuka ti izboji su vrlo kratki, svega par centimetara, te se plod javlja vrlo blizu provodnice. To je vrlo poeljno jer su plodovi blii provodnici kvalitetniji, nema potrebe za velikim razgranjenjima pa je laka rezidba, zatita i berba. Prvi je koritenje slabobujnih podloga poput M27, koja je jo manje bujna od najrairenije podloge M9. Takav nain uzgoja svakako zahtijeva uspravni kordonac kao uzgojni oblik te koritenje naslona (armature) zbog vrlo slabog i plitkog korijenja. Izostanak upotrebe naslona moe dovesti do izvrtanja stabla uslijed velikog optereenja plodovima ili naleta jakog vjetra. Takoer koritenjem vrlo slabobujnih podloga, esto je i sam plod manje veliine nego to je to uobiajeno. bez koritenja slabobujne meupodloge poput ve spomenute M27 koja e obuzdati vegetativni rast nadzemnog dijela. Na tu meupodlogu se tada cijepi eljena sorta. Na taj nain moemo uzgajati ve dobro poznate sorte jabuka i biti sigurni da su stabla osigurana od izvrtanja, da je kvaliteta ploda dobra i da su plodovi zadovoljavajue veliine. Ovako uzgojena stabla su bujnija te je potreba za rezidbom vea nego kod drugaijih uzgoja stupastih jabuka. Drugi nain uzgoja je koritenje selekcioniranih sorata ba za uzgoj stupastih jabuka. Za ove se jabuke moe rei da su prave stupaste jabuke, jer njihov prirodni vegetativni rast je kao etvrtina ili treina rasta uobiajene sorte uzgajane na standardni nain. One ne zahtijevaju naslon, jer se dobro ukorjenjuju, a veliina ploda je zadovoljavajua.
Jednostavna rezidba i zatita

to se tie rezidbe ona je vrlo jednostavna i brza s obzirom na to da su same grane vrlo kratke. Zatita takoer ne trai velike koliine zbog malog volumena kronje. Jedino to se moe initi nezgodnim je to to su to posebne sorte koje se mogu tako uzgajati. No, ako se zna da postoji preko 10.000 sorata i klonova jabuka, onda je to samo jo jedna skupina sorata. Meu sortama stupastih jabuka mogu se nai i one koje su vrlo sline po okusu uobiajenim sortama. Tako je npr. sorta Golden Sentinel vrlo slina sorti Golden Delicious, sorta North Pole slina je sorti McIntosh itd. Stupaste jabuke su svakako novina u Hrvatskoj, a svoju hortikulturnu vrijednost iskazuju ne samo u praktinosti uzgoja ve i u ukrasnom pogledu.
(lanak prenesen iz Gospodarskog lista)
Ne zauzimaju puno mjesta

Zbog svog slabog vegetativnog rasta ne zauzimaju puno mjesta, esto se mogu uzgajati i u velikim loncima (kao limun) koji se mogu micati prema potrebi ovjeka za prostorom ili prema potrebama stabla (sunani poloaji, zatieni poloaji i sl.). Treba razjasniti da se pod stupastim jabukama smatraju dva razliita naina njihova dobivanja.
Meupodloge obuzdavaju rast

Tom problemu strunjaci su doskoili upotrebom meupodloge. Naime, kao podloga se koristi sjemenjak ili srednjebujna podloga MM106 (esto koritena na okunicama) koje imaju jaki, razgranati i duboki korijen te vrsto dre stablo za tlo. No, sjemenjaci imaju vrlo bujan vegetativni rast. Stoga njihova upotreba kao podloge za uzgoj stupastih jabuka ne dolazi u obzir
19
20
Uzgoj kamilice elim uzgojiti kamilicu. Zanima me kada su njeni optimalni rokovi sjetve, koliki je utroak sjemena, za koliko dana sjeme proklije i u kom vremenskom intervalu je najpoeljnije izvriti berbu? Kamilica je jednogodinja biljka koja se moe sijati u jesen i proljee. Meutim, puno je pogodnija jesenska sjetva jer su prinosi za 35% vei u odnosu na proljetnu sjetvu. Stoga je sjetvu kamilice najpoeljnije obaviti u razdoblju od polovice rujna do konca listopada. Utroak sjemena iznosi 7-9 kg/ha u ovisnosti od sorte i klijavosti sjemena. Sjeme u optimalnim uvjetima (dovoljno svjetlosti i vlage) proklije ve 5-6 dana nakon sjetve, a intenzivnije raste tek rano u proljee. U ovisnosti od sorte i klimatsko-zemljinih uvjeta uzgoja kamilica poinje cvjetati u travnju s tim da puni cvat traje 7-15 dana. U pravilu, bere se kada je 70% cvjetnih glavica fizioloki zrelo (latice zauzimaju vodoravan poloaj, a sjeme se jo ne formira), a prinosi iznose oko 4 tone svjeeg cvijeta po hektaru. Mario ubela, dipl.ing. Zatita kukuruza od moljca Kod uzgoja kukuruza redovito imam velike probleme s kukuruznim moljcem. S obzirom da kukuruz uzgajam na manjoj povrini zanima me postoje li osim kemijskih i neke druge metode suzbijanja ovog tetnika? Dosada sam koristio Decis 1,25 EC i pokazao se prilino uinkovitim. Svakako da postoje i druge metode unitavanja ovog tetnika, a odnose se na pravilan plodored i agrotehniku. Kod nas je esta pojava da se na istoj povrini iz godine u godinu uzgaja kukuruz. Upravo u ostacima kukuruza prezimi moljac te je jasno da e kukuruz uzgojen na istoj povrini biti napadnut od strane ovog tetnika. Dakle, jedna mjera odnosi se na plodored. Druga i prilino vana mjera odnosi se temeljito unitavanje i zaoravanje kukuruzovine kako bi se onemoguio razvoj ovog tetnika i izlijetanje leptira. Ova mjera je sigurno i najvanija, a o tome svjedoe i propisi susjednih drava. Stoga, nuno je unititi kukuruzovinu najkasnije do poetka svibnja jer ostavljena kukuruzovina na polju predstavlja stalni izvor zaraze moljcem. Osim toga, ranija sjetva kukuruza i unitavanje drugih domaina moljca (korova) smanjuju mogunost pojave tetnika. Meutim, najsigurnije je koritenje kemijskih preparata iju primjenu nemate razloga izbjegavati. Velimir Lasi,dipl. ing. Presaivanje limuna Prole godine sam kupio dvije sadnice
limuna mjeseara. Agronom koji radi u tom rasadniku je rekao da limunove presadim u neznatno vei sud. Meutim, imam dvije velike prostrane posude u kojima bi limun mogao ostati dugo vremena bez daljnjega presaivanja. Mogu li odmah sadnice presaditi u velike sudove? Svakako bi trebali posluati savjet koji ste dobili, a objasniti u vam i zato. Limun se ee presauje u prvim godinama ivota. Ovisno od veliine posude i inteziteta rasta, nekada se tijekom jedne godine presadi i do dva puta. Meutim, vrlo je vano to raditi postupno kako se razvija korijenov sustav i kronja. Sadnja sadnica limuna odmah u veliki sud nije poeljna jer stablo donosi kvalitetan rod tek kada korijenje u cijelosti iskoristi svo tlo u loncu. Zbog toga limun treba postupno presaivati s tim da je najoptimalnije vrijeme za presaivanje pred poetak proljetne vegetacije. Velimir Lasi,dipl. ing. Njega bugenvilija U vrtu sam zasadio egzotinu biljku bugenviliju i zanima me kako je njegovati da bi to due opstala i da bi se lijepi cvjetovi to due zadrali? Ta egzotina ukrasna biljka (Bougainvillea specitabilis) porijeklom iz Brazila doista obiluje raskonom ljepotom. To je biljka kojoj odgovara naa mediteranska klima i kao takva se ovdje udomaila. Bugenvilija je skromnih zahtjeva to se tie njege. Trebate joj dati dosta sunca i vode i sve ari ljepote e vam znati vratiti u raznovrsnim bojama. Biljku je potrebno tijekom zime unositi jer ipak potjee iz toplijeg klimata, pa da ne bi dolo do mrnjenja (do 5 C). Pri sadnji je potrebno posaditi to dublje, tako da dvadesetak centimetara stabljike bude u zemlji. Bugenviliju treba saditi uvijek s june strane. Dolaskom proljea biljka se moe iznijeti van. Za bolji rast i dugotrajnu cvatnju dodaju se duina i kalijeva gnojiva. Ako se opazi uenje lista (kloroza) potrebno je dodati eljeza svakih dvadesetak dana. Biljku je potrebno i rezati u poetku vegetacije i to starije grane jer mlade grane uvijek nose vie cvjetova. Josip Brkljaa,ing. Neobina voka Prolo ljeto sam ispred jedne kue na junom Jadranu zamijetila neobinu biljku koju sam slikala. Molim vas da mi odgovorite o kojoj biljci se radi. Slika koju ste nam poslali nedvojbeno potvruje da ste imali razloga slikati ovu egzotinu biljnu vrstu. Radi se o indijskoj smokvi (opunciji) koja raste irom jadranske obale i ukraava
mnoge parkove i okunice. Plod japanske smokve, veliine jajeta, rijetko se moe nai u trgovinama, ali ee se pojavljuje na trnicama u zemljama poput Italije, panjolske, Portugala i dr. Po okusu i strukturi meso ploda nalikuje mesu banane. Prije jela plodove, koji su nalik smokvama, treba osloboditi od ljuske koja je obrasla poput tankih vlasi tankim bodljama. Najvee plantae ove egzotine voke nalaze se u San Diegu u Kaliforniji. Josip Brkljaa,ing. Unitavanje divlje kupine u vonjaku Posjedujem vonjak koji je odreeno vrijeme bio zaputen pa je dolo do masovne pojave divlje kupine. Probao sam je unitavati, ali bezuspjeno. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je unititi, a da pritom ne ugrozim voke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod? Divlja kupina se moe unititi na dva naina. Na nain da, ukoliko se tlo ne obrauje te elite da trava ostane pri-
sutna, a kupina pak nestane, upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. Navedeni herbicid se primjenjuje u koliini od 1,5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do poetka cvatnje kupine. Drugi nain na koji moete unititi kupinu kao i sve ostale prisutne korove, a pri emu ete dobiti golo tlo, odnosi se na uporabu herbicida pod trgovakim nazivima Herkules i Ouragan system 4. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu unitavanja kupine te da s pravom slove kao jedni od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. Primjenjuju se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima kada oborina nee biti barem kroz 24 sata nakon apliciranja. Imajte na umu i injenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi rauna da oni ne dospiju na zelene dijelove ili koru voaka. Velimir Lasi, dipl. ing.
V. Kladua Cazin Cazin Biha Prijedor Sanski Most Banja Luka Maglaj epe nica ivinice Tu
SRBIJA
HRVATSKA
Livno
ibenik
Split
Stolac
POSLOVNE JEDINICE
Direkcija Podrunica Prodajno mjesto
CRNA GORA
Dubrovnik
Podgorica
www.croatiaosiguranje.ba
21
Sorte ljive za proizvodnju rakije

ProF. dr. sc. ToMislaV JEMri
Rakija od ljiva je jedna od naih najpoznatijih vonih rakija, a njezinoj prepoznatljivosti pridonijela je i iznimna kakvoa sorte Bistrice od ijih se plodova najee proizvodi. Na alost, Bistrica je osjetljiva na virus arke, pa je potrebno uvesti sorte koje joj mogu biti zamjena ili dopuna u vonjacima.
e. Sklona je obilnom raanju u pojedinim godinama pa je za optimalnu kakvou plodova potrebno prorjeivanje, ne toliko zbog krupnoe jer to pri preradi u rakiju nije vano, nego zbog postizanja vee koncentracije eera. Osjetljiva je na proljetne mrazeve i trai toplije poloaje. Plodovi joj sadre oko 14% topljive suhe tvari pa je koliina rakije dobivene od ove sorte manja nego kod Bistrice. Dozrijeva polovicom kolovoza. Kakvoa ploda Sorta Elena je novouvedena (introducirana) sorta i prema dosadanjim istraivanjima, plod se odlikuje neto veom koliinom suhe tvari i omjerom eera i kiselina od Bistrice koja ima vie vitamina C, ukupnih fenola i eera. Rakija od ove sorte odlikuje se dobrom kakvoom i slinih je svojstava kao i rakija proizvedena od Bistrice. Dozrijeva oko dva tjedna poslije sorte Stanley ili otprilike u isto vrijeme kao i sorta Bistrica. Treba napomenuti da je za postizanje maksimalne koliine eera u plodu, osim odgovarajue sorte, potrebno odabrati kvalitetno podruje za uzgoj. Najbolja kakvoa ploda ljive se postie kada je prosjena temperatura zraka u lipnju, srpnju i kolovozu 18-20 C. Zbog plitkog korijena potrebno je osigurati dovoljno vlage u tlu kako bi se plod pravilno razvijao. Berbu plodova treba obaviti u optimalno vrijeme kada se koica ploda oko peteljke lagano smeura, a plod jo nije izgubio povoljan odnos eera i kiselina. Vana je redovita zatita od bolesti i tetnika, posebice lisnih uiju koje su prenosioci virusa.
znimnu kakvou Bistrice kao rakijske sorte teko je nadmaiti. Plod dozrijeva krajem kolovoza i poetkom rujna. Ova sorta zapravo predstavlja populaciju genotipova meu kojima bi se mogli izdvojiti oni koji imaju krupnije plodove, ali je do sada na tom podruju uinjeno premalo. samo najkvalitetnije sadnice iz provjerenih rasadnika s odgovarajuim certifikatima. Idealno bi bilo da su to virus-free sadnice, jer smo tako sigurni da u vonjak sa sadnicama nismo donijeli i virus arke. Bistrica je samooplodna, a ujedno i dobar opraiva za sorte koje cvatu u isto vrijeme. svega zbog miljenja da je otporna na virus arke, to nije tono. Istina je da se simptomi arke na ovoj sorti slabije uoavaju, a plod joj zaostaje po kakvoi u odnosu na Bistricu. Ipak, plodovi ove sorte u kombinaciji s plodovima Bistrice mogu dati ljivovicu dobre kakvoe. Premda se u literaturi uglavnom navodi da je ova sorta samooplodna, ima navoda da je i djelomino samooplodna pa je za dobru rodnost potrebno osigurati opraiva-
Bistrica puna eera

U punoj zrelosti njezin plod postie 20% pa i vie suhe tvari, od toga na eer otpada i do 70%. Uz to, plod se odlikuje povoljnim omjerom eera i kiselina i izraenom aromom. Od 100 kg plodova moe se dobiti oko 13 l rakije vrhunske kakvoe jaine 50 vol % alkohola. Na alost, ova sorta je jako osjetljiva na virus arke ljive koji znaajno umanjuje kakvou ploda i koliinu priroda. Stoga treba saditi
Stanley obilno raa

Sorta Stanley se smatrala idealnom zamjenom za Bistricu prije
22
Uzgoj ranih sorti kruaka
Od velikog broja sorti kruaka, na podruju BiH,zadnjih nekoliko godina vee znaenje daje se ljetnim sortama. Danas postoji velik broj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sorti kruaka, ali mali broj njih moe se nai u domaim rasadnicima. Rane sorte kruaka vrlo su cijenjene jer na trite dolaze kada se osjea vea potranja za voem pa postiu veu prodajnu cijenu. Posebice su zanimljive za potrebe stalno rastue turistike privrede, jer dozrijevaju tijekom pune turistike sezone, kada jo na tritu nema stolnog groa, pa lake pronalaze put do kupaca.
rlo kvalitetne, rane ljetne sorte kruaka, koje su posljednjih godina vrlo traene su: Boheme (Boem), Turandot, Norma, Carmen (Karmen), Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska). Ove su sorte dobili selekcionari u Italiji, a zasluuju posebnu panju zbog redovite rodnosti, dobre kakvoe plodova i vremena dozrijevanja. Plodovi ovih sorti dozrijevaju u vrijeme turistike sezone pa se lako prodaju i postiu razmjerno visoku cijenu. Posljednjih petnaestak godina selekcijskim radom dobiveno je vie novih ranih ljetnih sorti kruaka, koje daju krupnije plodove
dobre kakvoe. Izmeu novih ranih kvalitetnih sorti krupnijeg ploda (osim u sorte Lipanjska ljepotica, kojoj je plod sitniji) izdvajaju se sljedee sorte kojima plodovi dozrijevaju tijekom srpnja i kolovoza - Lipanjska ljepotica (Bella di giugno), Precoce di Fiorano, Turandot, Boheme (Boem), Norma, Carmen (Karmen), Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska), Rana Morettinijeva
(Butira precoce Morettini), Trevuka, Klapov ljubimac, Starkrimson, Dr. Gujo (Dr. Jules Guyot). Na naem podruju trenutno je najee zastupljena Lipanjska ljepotica iji plodovi i prvi dolaze na trite, te Rana Morettinijeva.
Lipanjska ljepotica
Lipanjska ljepotica je talijanska sorta srednje bujnog rasta sa slabo razgranatim kronjama. Da se postigne bolje grananje i vea rodna povrina, potrebno je sustavno provoditi prikraivanje duih izbojaka tijekom formiranja uzgojnog oblika sa svrhom da se vie granaju. Najee raa na kratkim rodnim izbojcima, odnosno trljcima, stapkama i prljenastim rodnim
granicama. Zahtijeva tople june poloaje i plodna duboka drenirana tla. Kada se eli uzgajati na podlozi dunje, treba upotrijebiti meupodlogu jer nije podudarna (kompatibilna) s dunjom. Rano cvjeta, a dobri su joj opraivai Rana Morettinijeva, Trevuka i druge diploidne sorte koje rano cvjetaju. Plod dozrijeva potkraj lipnja. Prosjena mu je masa oko 60 grama, a oblik je lijepo izduen, krukolik. Koica ploda je svijetlouta s hrastim mrljama i lijepim crvenilom sa sunane strane. Meso je blijedo ukaste boje, slatko, sono i vrlo aromatino. Sorta je zanimljiva zbog ranog dozrijevanja, ali ne daje velike prirode jer je plod sitan.
Rana Morettinijeva
Jedna od najboljih ranih kruaka. Plod je zeleno ute boje s crvenom mrljom na osunanoj strani, teine 100-160 grama. Meso ploda je bijele boje slatkog i sonog okusa. Dozrijeva dva do tri tjedna prije Viljamovke (kraj srpnja do sredine kolovoza). Odlino se uva u skladitu, ali su plodovi osjetljivi na transport i manipulaciju. Dobri opraivai su: Klapov ljubimac, Starkrimson, Gelertova, Abbe Fetel, Viljamovka itd.
23
BOYSENBERRY
Goran Fruk, dipl. ing. agr.
lod je okruglast, slian kupini, krupan (oko 8 g), po boji neto svjetliji od kupine (izmeu maline i kupine) tamne crvenkasto-crne boje. Po okusu se moe usporediti s malinom i divljom kupinom. Boysenberry je vrlo soan i sladak poput maline s izraenom cvjetnom aromom, ali lagano oporog okusa slinog divljoj kupini.
krupno jagodasto voe

Boysenberry (Rubus ursinus) jagodasto je voe slino malini i kupini, a nastao je 1920-ih godina krianjem maline, kupine i loganberryja (takoer krianac). Ime je dobio po svom tvorcu Rudolphu Boysenu.
ba biti jedan do dva metra, izmeu redova 2 metra, a visinu grma bi trebalo odravati na 2 metra. Saditi se moe u jesen ili u proljee, ali se preporuuje jesenska sadnja zbog boljeg ukorjenjivanja.
Izdrljiv i otporan
Boysenberry treba redovito navodnjavati, posebice nakon cvatnje i kada plod poinje rasti. Kako bi se smanjila opasnost od pojave gljivinih bolesti, navodnjavanje treba izvesti pri bazi grma da se izbjegne visoka vlanost u kronji. To se moe izvesti, primjerice, navodnjavanjem pomou sustava kap po kap. Gnojidbu i dodavanje komposta treba obavljati u promjeru unutar 30-ak cm od grma. Grmove boysenberryja esto treba zatititi i od ptica pomou mrea kojima ih se prekriva. Preporuuje se grane prije zime odvezati i polegnuti na zemlju te prekriti slojem (20-ak cm) slame ili sijena. Umjesto slame ili sijena moe se upotrijebiti i neki drugi prikladni izolacijski materijal. Tako e se izboje zatititi od hladnog vremena tijekom zimskog mirovanja.
Boysenberry raa u lipnju i srpnju na jednogodinjim izbojima. Naalost, raa jednom godinje, pa mu sezona vrlo kratko traje. Na jednom odraslom grmu moe se nabrati u prosjeku do 4,5 kg plodova (ovisno o sorti, nainu uzgoja i sl.).
Rezidba i razmnoavanje
Rezidba se obavlja nakon berbe. Sve dvogodinje i starije grane te one koje su nosile rod treba odrezati do tla kako bi se potaknuo rast novih izboja koji e idue godine biti nositelji roda. Nakon rezidbe treba nastaviti navodnjavati kako bi se omoguio to bolji rast rod-
Armatura za uspjean uzgoj

Tlo za sadnju treba biti pripremljeno s dosta komposta i humusa. Boysenberry kao i ostalo jagodasto voe koje je srodno malini i kupini trai vrlo sunane poloaje koji su zatieni od vjetra. Moe rasti i u polusjeni, ali tada plodovi ne mogu postii kakvou kao na sunanim poloajima. Bujnog je rasta te je za uspjean uzgoj potrebna armatura (stupovi i ice) za koje e se izboji povezivati. Takvim nainom plodovi e biti izloeniji suncu i nee biti zaprljani od zemlje ime e se smanjiti mogunost trulea plodova te olakati berba. Razmak izmeu grmova treB RO J 7 5 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 1 .
nih izboja za iduu godinu. Takoer kako izboji rastu tako ih treba povezivati i uvrivati za icu. Boysenberry se najjednostavnije razmnoava povaljenicama. Krajem srpnja odabire se jedan slabobujan dugi izboj koji se savije i zakopa u tlo na dubinu 15-20 cm. U proljee se slobodno moe odvojiti od majinskog grma jer se tijekom zime ukorijenio. Plodovi boysenberryja su pogodni i za konzerviranje ili preradu u pekmez.
ETINIOZA opasna nametnika bolest pela

Etinioza je nametnika bolest pelinje zajednice uzrokovana kornjaem Aethinom tumidom. Izvorno, uzronik potjee s afrikog kontinenta, i to s podruja koja se prostiru juno od Sahare.
24
frike pele, kao primarni domaini, razvile su odreenu otpornost prema ovom kornjau i kod njih on rijetko uzrokuje vee tete. Za razliku od afrikih, kod pelinjih zajednica europskih pela etina moe izazvati goleme tete i uzrokovati njihovo potpuno propadanje. Bolest se iz june Afrike proirila u SAD, Kanadu i Australiju. U Europi zasad jo nije potvrena. Zbog globalizacije i opasnosti od njezina pojavljivanja, u naoj zemlji u Naredbi o mjerama zatite ivotinja od zaraznih i nametnikih bolesti svake godine propisuje se da tijekom dijagnostikog tretiranja protiv varooze u sezoni, ovlateni veterinar treba obaviti i kliniki pregled pelinje zajednice na etiniozu.
Izgled i razvoj nametnika

Odrasli kornja ovalna je oblika, s lene i trbune strane lagano spljoten i prekriven hitinskim omotaem tamnosmee do crne
boje. Dugaak je izmeu 5 i 7, a irok izmeu 3 i 4,5 mm. Na glavi su mu smjetene kratke antene koje zavravaju u obliku kuglice. Spolno zrele enke polau jaja u obliku nepravilnih nakupina u pukotinama unutar konice ili na sau. Jaja su
bijele boje veliine 1,5 x 0,25 mm. Uznemiravanjem odrasle etine potie na parenje i poveano polaganje jaja. Odrasla enka tijekom ivota moe poloiti do 2000 jaja. Nakon jednog do est dana iz jaja se razvija liinka. Bijele je boje, duine 10-11 mm i irine 1,6 mm. Prednji i stranji dio blago su joj zailjeni, a tri para nogu smjeteni neposredno iza glave. Liinke velikog i malog voskova moljca i peludnog moljca imaju vei broj slabije razvijenih nogu smjetenih na grudima i trbuhu. Liinke etine hrane se pelinjim leglom, peludom i medom. Odrasla liinka nakon desetak dana naputa konicu, zavlai se u zemlju gdje na dubini od 5-60 cm prelazi u stadij kukuljice. Pogodnija su pjeskovita tla. Ovaj stadij traje 3 do 4 tjedna i za to vrijeme kukuljica mijenja boju od bijele preko utosmee do
na kraju smee boje. Prilikom kretanja izvan konice, traei povoljno tlo, liinka moe prevaliti put dug i nekoliko stotina metara. U prva dva dana ivota odrasle etine lete na velike udaljenosti, poglavito nou. Sposobne su osjetiti pelinju zajednicu i na udaljenosti od petnaestak kilometara. Zatim se smiruju i zavlae u mranije dijelove konice. Ovisno o nainu prehrane, ivotni vijek odraslih jedinki je od nekoliko dana pa sve do est mjeseci. Cjelokupnom razvoju pogoduju visoke temperature te visoka vlanost zraka. Na 30oC preivljava gotovo 100 posto liinki, a na 10oC ugibaju sve. Kako se zavlae u dubinu i do 60 cm, kukuljice tu mogu i prezimiti.
tete na pelinjoj zajednici

Odrasle jedinke vrlo su pokretne, brzo se kreu po sau, skrivaju se u razliitim pukotinama konice, ispod podnice, te na dnu stanica saa. Na taj nain teko su dostupne pelama. Osim toga, zbog hitinskog oklopa otporne su na pelinje ubode. Kada su izloene neposrednoj opasnosti od pelinjeg uboda zauzimaju obrambeni poloaj - glavu i noge podvlae pod hitinski omota. Da bi zaustavile kretanje etina pele ih okrue i oblijepe propolisom.
25
Kod otvaranja konica pelar (poglavito kod blaih invazija) teko moe uoiti odrasle etine, jer one bjee od svijetla i skrivaju se u tamnijim dijelovima konice. Kad u konicu prodru liinke etine, pelinja zajednica poinje propadati. Liinke bue tunele u sau i tako ga unitavaju. Hrane se pelinjim leglom, propolisom i medom. Na sau stvaraju pelama odbojne sluzave nakupine, zbog kojih ih pele ne izbacuju iz konice. Liinke defeciraju u med pa zbog toga on fermentira i postaje neupotrebljivim za pelinju prehranu. Takav med potamni i poprima miris trulih narani. Zbog fermentacije izlazi iz stanica saa, cijedi se po sau i na kraju curi iz konice. esto nam je upravo to prvi uoeni znak prilikom pregleda na etiniozu. U sluajevima jaih invazija prestaje razvoj pelinje zajednice, a pele esto naputaju konicu. Slabe zajednice mogu propasti ve dva tjedna nakon poetka invazije. Osjetljivije su pelinje zajednice koje su ve oslabljene zbog neke primarne bolesti (amerika gnjiloa, varooza, nozemoza). Takoer, osjetljivije su umjetno oslabljene konice (nukleusi) i mini zajednice u oplodnjacima. Kornja se moe iriti selidbom pelinjih zajednica, rojevima, raB RO J 7 5 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 1 .
bljenom pelarskom opremom, saem, leglom, medom i peludom, pelinjim voskom, voem i zemljom. Afrike pele razvile su odreene obrambene mehanizme na invaziju etina. Kod njih je uoena sposobnost uklanjanja jaja i liinki etine iz konice. Osim toga, tijekom sezone one esto sele traei odgovarajuu pau. Etine ostaju i prekida im se razvoj.
Suzbijanje
Prikladni lijekovi za suzbijanje ove nametnike bolesti ne postoje na tritu jer su i etine i pele kukci. Zbog toga je od velike vanosti prevencija. Osnovno je odravanje zdravih i jakih pelinjih zajednica, zatim higijena pelinjaka, pelinje opreme i prostorija koja mora biti na odgovarajuoj visokoj razini. isti med ne privlai etine. Isto tako, razvoj ovog nametnika moe se sprijeiti smanjivanjem vlanosti zraka u prostorijama za vrcanje na manje od 50 %. uvanje priuvnog saa u hladionicama sprjeava razvoj voskovih moljaca, ali i etina. Dobro je upotrebljavati svijetlo sae u meditu konice jer je ono manje atraktivno etinama.
26
Pravilno uvanje vina
Pravilno uvanje vina iznimno je vano za ouvanje kvalitete. Tijekom tog procesa dolazi do dozrijevanja vina u boci. U dananje vrijeme tehnologija je usmjerena na proizvodnju laganih, svjeijih vina koja nisu namijenjena duem dozrijevanju, ve se piju mlada.
Marin MihaljEVi, dipl. ing. agr.
temperaturama. to je temperatura nia to je i dozrijevanje vina sporije. S obzirom na temperaturu kao znaajan faktor u uvanju vina, preporuuje se uvati vino u rasponu izmeu 10 i 15 C. Ispod 10 C vino se ne moe razvijati, a na vie od 20 C vino se prenaglo razvija. U prosjeku, intenzitet kemijskih reakcija u vinu se udvostruuje s povienjem temperature od 8 C. Temperatura je vezana i za intenzitet oksidacijskih procesa u vinu. to je temperatura via, to su i oksidacijske reakcije jae. Nadalje, pri niim temperaturama dolazi do vee topljivosti plinova u vinu. Ako se vino due vrijeme izlae viim temperaturama, iznad 25 C, ono moe poprimiti loe organoleptike karakteristike i poeti se kvariti. Nagle promjene temperature su takoer tetne. Uestalo premjetanje vina sa sobne temperature u hladnjak i obrnuto, moe utjecati na negativne kemijske reakcije u vinu i odraziti se na kvalitetu vina. Nain na koji je boca poloena tijekom uvanja takoer je jedan od faktora koji treba uzeti u obzir. Veina stalaka za vino je dizajnirana tako da se boce u njima mogu drati u vodoravnom poloaju. To je vano zbog kontakta vina s epom i odravanja vlanosti epa kako ne bi dolo do njegova prosuivanja i ulaska kisika u prostor izmeu epa i vina.
Disanje vina
Istraivanja su pokazala da je idealno drati bocu pod laganim kutom u odnosu na vodoravan poloaj. Na taj se nain odrava djelomini kontakt vina s epom, to sprjeava njegovo prosuivanje i zrani mjehur koji se stvara u boci time se odrava blie vrhu boce, umjesto u sredini boce, kao to se dogaa kod vodoravno poloenih boca. Odravanjem zranog mjehura blie vrhu boce omoguava se laganija mikrooksidacija i dozrijevanje vina. Zrani mjehur u boci ovisan je o promjenama temperature. Kad je vino izloeno viim temperaturama, pritisak zranog mjehura se poveava i ako je boca pod kutom, plin pod tlakom lagano kroz ep difuzijom izlazi iz boce. Ako bi boca bila u vodoravnom poloaju, poveani pritisak zranog mjehura u sredini boce potisnuo bi dio vina kroz ep. Kad se temperatura spusti, dolazi do obrnutog procesa. Ovo disanje vina ima za posljedicu usvajanje odreene koliine kisika u bocu koji u tom sluaju moe negativno utjecati na vino. Upravo zbog toga se i preporuuje odravanje konstantne temperature u prostoru gdje se vino uva. Postoje razlike i izmeu tipova vina koja se uvaju. Tako se za razliku od mirnih vina, pjenuava vina mogu drati u uspravnom poloaju, gdje ugljini dioksid u boci odrava pritisak i vlagu, te uva vino od oksidacija.
akvoa vina moe se poboljati tijekom vremena dozrijevanja, a isto tako moe doi i do pada u kakvoi ako se vino ne uva u odgovarajuim uvjetima ili predugo. Veina vinarija, vinara i hobista posjeduje posebne podrumske prostorije ili posebne vinske hladnjake u kojima se kontroliraju uvjeti za optimalno uvanje vina. Tri glavna faktora koja izravno utjeu na kvalitetu vina tijekom uvanja su temperatura, vlaga i svjetlost. Izravna suneva svjetlost, ili bilo koji drugi izvor svjetlosti moe negativno reagirati s fenolnim spojevima u vinu i uzrokovati mane vina. Laganija bijela vina su podlonija utjecaju svjetla i obino se pune u boce od tamnijeg stakla koje nudi odreenu zatitu od svjetlosti. Vina punjena u prozirne, svijetlozelene ili svijetloplave staklene boce su znatno osjetljivije na svjetlost i zahtijevaju dodatni oprez pri uvanju.
Negativan utjecaj svjetlosti
dozrijevanja boce drati u poloenom, horizontalnom poloaju, jer zbog suenja plutenih epova dolazi do ulaska zraka u bocu i mogunosti oksidacije i kvarenja vina. Pretjerana vlaga moe biti i tetna. To se odnosi na oteenja etiketa vina. Prema nekim enolozima vlaga od 75% smatra se optimalnom, ali jo uvijek nisu provedena istraivanja koja bi tono utvrdila idealan stupanj vlanosti. Takoer se smatra da dranje vina u hladnjaku bre isuuje pluteni ep, s obzirom na to da proces hlaenja ukljuuje i odvlaivanje zraka.
Dozrijevanje vina pri niim temperaturama

Vino je proizvod osjetljiv na promjene u temperaturi, stoga je kontrola temperature na kojoj se vino uva od velike vanosti. Openito govorei, vino ima bolje uvjete za razvoj kompleksnosti i bukea starenja pri dozrijevanju na niim
Korist i teta vlage

Vlaga je takoer jedan od faktora koji uvjetuje kvalitetno uvanje vina. Odreeni stupanj vlanosti je vaan kod boca zaepljenih plutenim epovima.U tom sluaju odreena vlanost sprjeava prosuivanje epova. Preporuuje se tijekom
tene u Vaem domu

Siguran ambijent po mjeri teneta
tenad je ba poput male djece: ivahna, znatieljna i izbijaju im zubi. Ako ne poduzmete pravilne mjere, mogli biste se suoiti ak i s teim problemima.
Glazba pozitivno djeluje na sve kune ljubimce. Na tritu postoje razne kompilacije skladbi namijenjene smirivanju i oputanju ivahnih ljubimaca, prikladne su za putovanja i prilagoavanja na nove uvjete i sredine.
Pozitivno djelovanje glazbe
Povezivanje
Psii su poznati po uspostavljanju vrste veze sa svojim vlasnikom. esto se veu i za vlasnikov omiljeni komad namjetaja kojeg povezuju s trenutcima igre i oputanja.
Glavne smjernice: 1. 2. 3. 4. 5.
Ograniite prostor u kojem se tenac u kui moe kretati i drite vrata i prozore dobro zatvorenima. Drite ga podalje od terasa i balkona. Drite otrovne i tetne proizvode (deterdente, varikinu, dezinfekcijska sredstva, insekticide, itd.) visoko na policama u zatvorenim ormariima. Rijeite se otrovnih biljaka ili ih pak drite na psiu nedostupnim mjestima (azaleja, difenbahija, brljan, fikus benjamin, narcis, oleandar, tulipan, itd.). Pazite na elektrine kabele. Najbolje je prekriti za to prikladnim pokrivalima sve utinice koje se ne koriste. Pazite na to da gumbe, vrpce, ueta, avle, vijke, spajalice i ostale otre predmete drite podalje od dosega tenca.
tene dolazi u kuu, to initi?
1. 2.
Dopustite mu da se upozna sa svojim novim ambijentom: krevetiem, igrakama, mjestom na kojem stoje posude za vodu i hranu. Brzo e nauiti prepoznati svoj kutak u kui. U svojim odnosima izbjegavajte grube igre i ponaanje; treba proi nekoliko dana kako bi se psi opustio. Dajte mu dovoljno vremena i budite strpljivi. Priajte mu i uvijek se ponaajte vrlo njeno. Nemojte ga umarati, igrajte se s njim no pustite ga dugo spavati ako to eli. Imajte na umu da se tek odvojio od mame i legla. Vrlo e vjerojatno nekoliko noi patiti od nostalgije tako da se nemojte iznenaditi ako cvili ili plae za vrijeme jela, kad ide spavati ili tijekom noi. Pripazite na susrete psa i djece. Djeca oboavaju psie i obratno te se veina tenaca brzo navikne na djecu, no moraju imati dovoljno vremena za meusobno prouavanje, upoznavanje i privikavanje jedno na drugo. Pazite da svatko tko dolazi u kontakt sa tencem potuje njegove potrebe i granice. Kontakt tenca s osobama koje vas posjeuju vaan je trenutak socijalizacije koji e pomoi psu stei sigurnost u sebe, stoga pazite da u tom smislu stjee pozitivna iskustva. Osigurajte s veterinarom da tenac primi sva potrebna cjepiva kako bi se izbjegle vanjske zaraze.
JUNIOR receptura namijenjena tencima od est tjedna starosti kao idealan prijelaz s majinog mlijeka.
3. 4.
BALANCE receptura namijenjena odraslim psima, umjerene fizike aktivnosti.
5.
ACTIVE receptura namijenjena odraslim psima koji su puni energije i uvijek su spremni na igru.
DIGESTION - posebna receptura za pse osjetljive probave.
30
Zanimljivosti
Sveanost japanske trenje Proljee u Japanu donosi posebne sveanosti vezane uz obiteljski odlazak u prirodu, u parkove i vrtove u kojima se promatra cvjetanje treanja. To je tradicionalni ritual zvan sakura. Trenja cvate samo nekoliko dana i treba je vidjeti u najljepem izdanju. Osobito je vano uhvatiti sunane dane jer kia moe unititi aroliju. Ove
rastu zajedno sa gajenim biljkama. Proizvode ogromne koliine sjemena, to im omoguava veliku ekspanziju u prostoru. Tako npr. zubaa (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizvede oko 1000-2000 sjemenki, divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki, mijakinja (Stellaria media) od 15000-25000 sjemenki, hudoljetnica (Erigeron canadensis) od 100000-2000000 sjemenki. Pored ogromne koliine sjemena znaajna je i velika otpornost tog sjemena na razliite nepovoljne uvjete vanjske sredine. Pele u brojkama Pele imaju veliku ulogu u oplodnji voaka. Pri opraivanju voaka
Nagradna krialjka
Autor: Mariofil SOLDO Rei popu ..., a Bobu bob Kratica za arhitekt Norma u filmu Martina Ritta Japanski redatelj Ichikawa Kisik ... dei ili ... pouli Slino Afrika drava Ratobornost Impuls Lako topljiva kovina Noni lokal Iako, premda Movara Talijanska glumica Valli
Ptica grabljivica (Suri...)
trenje ne daju plodove kakve mi poznajemo, slasne, crvene, ve je njihova ljepota upravo i jedino u cvjetanju. Posebno je slikovito posmatrati ruiaste cvjetove treanja pred sumrak, kad se nebo zatamni, a cvjetovi dobiju posebnu purpurnu boju. Iznesu se prostirke na kojima sjede prijatelji, obitelj, jede se sushi i pije sake, tradicionalno japansko pie, te pale mali lampioni. Najvanije je druenje u prirodi, a Japanci izuzetno mnogo dre do tog obiaja i rado ga prakticiraju jer je to i pozdrav proljeu. Drvo Kapok nosi nebo U tropskom podruju Amerike, drvo Kapok je nadvisilo praume. Stoga su prastanovnici prauma mislili da ono nosi nebo. Naraste u visinu do 70 metara. Nije samo zanimljivo zbog svoje visine. Naime, njegovi cvjetovi miriu kao kiselo mlijeko, a oprauju ih imii. Vuna koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se za punjenje jakni i prsluka za plivanje. Produktivnost sjemena pojedinih korovskih biljaka Korovi su nepoeljna grupa biljaka koji protiv volje uzgajivaa
poveavaju urod, primjerice u nasadima jabuka 4-5 puta, badema 4-7 puta, treanja 4-10 puta itd. Tijekom jednog leta, na svom tijelu, pela moe prenijeti i do 100.000 peludnih zrnaca s cvjetova jabuke. Jedan cvijet jabuke ima oko 70.000 peludnih zrnaca. U jednoj minuti pela moe obii oko 10 cvjetova i tijekom dana napraviti 20-40 izleta. Ako je u jednoj konici primjerice 1000 pela koje aktivno sabiru pelud, one u jednom danu mogu posjetiti 2-3 milijuna cvjetova. Kolika je uloga pela u opraivanju dovoljno govori podatak da bi njihovim nestankom na Zemlji izumrlo oko 100.000 biljnih vrsta. Spatifil oprez Spatifil se kod nas ubraja u najomiljenije sobne biljke, a u tropima u najee vrtne biljke za polusjenovita stanita. Porijeklom je iz Paname i Kolumbije. Sve vrste iz ovog roda nazivaju se spatifili i potjeu iz tropskog dijela Amerike te se esto tek neznatno razlikuju. Naroito este su vrste S. cannaefolium s jae koastim listovima, vrsta S. wallisii koja moe narasti vie od 1 m te azijski spatifil S. commutatum. Meutim, otrovan je zbog visokog sadraja oksalne kiseline.
Grad u Sloveniji Voka tropskih krajeva Mojsijevo petoknjije Rabat Ukras mukog lica Drvna industrija Morska ... ili kamena ... Pokus Bugarska Otokar Levaj Dalmatinsko vino Kemijska industrija Americij Kristina Sajko Italija Ovoj, zavoj
Rijeni otoci Tko ... rua, vodu veera Austrija Organski spoj, rastvara, dimetil-benzol Portugal Ameriki glumac, Brad
Gerard Depardieu
Postanite i Vi lan Kluba Green Garden te ostvarite sve pogodnosti koje Vam prua.
Za sve informacije obratite se na broj telefona 039/700-000 ili na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com
zato koriste
Upitajte znalce,
Switch.
Fungicid
najboljim
s dokazano
djelovanjem
protiv botritisa
Za detaljnije informacije obratiti se: Syngenta Agro d.o.o., Samoborska cesta 147, 10090 Zagreb, tel.: 01/3887 670, fax: 01/3887 671
www.syngenta.hr
O V NO
MUHOSTOP
Novi granulirani insekticid za suzbijanje svih vrsta muha
Muhostop je potpuno novi insekticid u obliku granula, namijenjen suzbijanju svih vrsta muha u kuanstvima, javnoj i komunalnoj higijeni (kue, stanovi, hoteli, poslovni prostori,restorani,uredi, smetlita, staje i dr. objekti). Preparat sadri i posebne dodatke koji privlae muhe i time poveava uinkovitost, a osim toga sadri i benzoat-tvar koja smanjuje opasnost od trovanja ljudi i domaih ivotinja. Koristi se prskanjem, premazivanjem zidova te kao mamac.
Uvoznik i distributer za BiH: Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 iroki Brijeg BiH tel./fax: 039 700 000; info@sjemenarna.com; www.sjemenarna.com
Proizvoa: Zapi S.p.A., Italija

Green Garden 75

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Green Garden 75

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Green Garden broj 75 srpanj / kolovoz 2011.

godina XI cijena 3,50 K M

080 020 307

GOTOVINSKI nenamjenski ve od 5,50% (EKS 7,58%)* STAMBENI ve od 6,40% (EKS 6,69%)*

HIPOTEKARNI ve od 7,99% (EKS 8,43%)* AUTO ve od 7,39% (EKS 7,97%)*

ZAMJENSKI (NOVO) ve od 7,00% (EKS 7,35%)*

Mislimo unaprijed s Vama.

cvatua penjaica za ugodnu hladovinu

Ukrasno bilje ljepota s oprezom

Sjetva povra u toplijim podrujima

PATLIDAN povrtnica toplih podruja

Ekoloki uvjeti uzgoja

Ljetna sadnja kupusa

Odabir tla i plodored

Sorte kupusa za jesensku i zimsku proizvodnju

Mali puevi na velikim stablima voaka

Vea brojnost pueva nakon kie

Uzgoj hrena za korijen

Obrada tla i gnojidba

Ljetno ienje podanaka

Luk se vadi kada lie pone padati B RO J 7 5 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 1 .

Suenje luka na zraku

Vilina kosica est parazit na povrtnicama

Pria o kvaliteti od 1649. godine

Priprema drva za ogrjev sa Fiskars sjekirama

Dijelovi koji se koriste

Mukatni orai-ljekoviti tonik i zain

Zelena rezidba breskve

Rezidba starih nasada breskve

Zelena rezidba u treoj godini uzgoja

to i kako nakon tue?

Zatita nakon tue

obavezna primjena nakon tue

Koje su osnovne karakteristike ovog gnojiva?

Prednosti uzgoja stupastih jabuka

Jednostavna rezidba i zatita

Ne zauzimaju puno mjesta

Meupodloge obuzdavaju rast

Sorte ljive za proizvodnju rakije

Bistrica puna eera

Stanley obilno raa

Uzgoj ranih sorti kruaka

krupno jagodasto voe

Armatura za uspjean uzgoj

ETINIOZA opasna nametnika bolest pela

Izgled i razvoj nametnika

tete na pelinjoj zajednici

Pravilno uvanje vina

Negativan utjecaj svjetlosti

Dozrijevanje vina pri niim temperaturama

Korist i teta vlage

tene u Vaem domu

Pozitivno djelovanje glazbe

tene dolazi u kuu, to initi?

BALANCE receptura namijenjena odraslim psima, umjerene fizike aktivnosti.

DIGESTION - posebna receptura za pse osjetljive probave.

Ptica grabljivica (Suri...)

Proizvoa: Zapi S.p.A., Italija

You might also like