TEORIJA ARHITEKTURE

TEORIJA ARHITEKTURE OBJEKT/ TEKST/ KONTEKST – shema kolegija - Heterogenost teorije arhitekture kao discipline - Danas: vrste teorije sa zadacima (specipije) Teorija kompozicije, arhitektonski jezik i forme, nov prostorni medij - teorija koja prouĉava arhitekturu kao autonomnu disciplinu – 1. grana teorije koja prouĉava metode projektiranja, alate arhitekture, jezik arhitekture (stup, ploha, volumen) Što reći tim jezikom; što poruĉiti? - Einsenman 1970 – te: Vjeţbe arh. jezika - Tirani: Teorija kompozicije Prije svega pitanje konteksta i fenomena na koje treba odgovoriti: - Prouĉavanje odnosa teorije i šireg konteksta, mogućnosti

arhitekture je 2. grana teorije (vaţnije podruĉje) TEORIJE vs. ŠIRI KONTEKST a) Problemi i fenomeni b) Pitanja (mediji pomaţu odgovorima) – doţivljaji iz fenomena primjenjivi i na arhitekturu - Prijenos jezika iz drugih medija u medij arhitekture vaţan je zbog loših interpretacija i simplificiranja u jeziku arhitekture Pr. 80 – te i 90 – te: teorija DEKONSTRUKCIJE – bipolarnost dominacije i moći = konstruktivni odnosi mogućnost drugog pogleda BINAR: dominantno: potisnuto: Einsenman, Chumi KULTURA ARHITEKTURA TEORIJA PRAKSA FUNKCIJA FORMA

Rezultat: sukobljeni odnosi, dijagonale, osloboĊeni odnosi FORMALAN GOVOR O TOJ NERAVNOTEŢI: intelektualno relavantna, ali da li ona intervenira u toj teoriji dekonstruktivizma ili samo reprezentira? Liebeskind, Zaha Hadid

Teorija pobjedljivosti – podatnost (heterogenost u prirodi, ali se sve moţe ujediniti) FOLDIN (nabor) pr. nabori haljine su svi razliĉiti, ali ipak objedinjeni bez gubitka identiteta - Teorije kaosa, fraktala itd. U funkciji dinamiĉkog sustava razvoja objašnjenja svijeta, a mi to gledamo kao objašnjenja strukture u kojoj mi interveniramo Presavijanja/ Nabori/ Valovi kaosa/ Fraktali u arhitekturi Je li sloţena zbog izgleda poput dijagrama (generiranje nove forme) ili ima tu neke intervencije? SIMPLIFICIRANJE – logika filozofije utjeĉe samo na arhitektonsku formu. PRAKSA POSREDOVANJA – pazi da se dobro prevede jezik KONSTRUKTIVNA TEORIJA – konstituira nove koncepte

Dijelovi bliski teroiji, ali razliĉitih ciljeva: - Grana ARHITEKTONKA KRITIKA: ima cilj – zato ima egzaktnu teoriju i jezik - Grana POVIJEST ARHITEKTURE: primarno se bavi povijesnim razvojem, formalna je morfološki i bavi se odnosom arhitekture u društvenom kontekstu - Grane TEORIJE ARHITEKTURE:

1. META TEORIJA – teorija o teoriji (razvoj arhitektonske misli) CILJ teorije MORA biti PRAKSA (obekt) – što znaći da je svaka teorija samo forme bez konteksta neadekvatna (nema istinskih pitanja) isto kao i ona koja se bavi samo odnosom baziranim na uputama kako napraviti nešto – nama akta arhitekture ODNOSI – objekt/ tekst/ kontekst ARHITEKTURA I DRUŠTVENO – POVIJESNI KONTEKST Teorija kao praksa posredovanja Pristupi: 1. PERSPEKTIVNA – pravila arhitekture kao zasebne discipline. MOGUĆNOSTI ARHITEKTURE – arhitektonski objekt u kontekstu 3. analiza strategije te je arhitekture gotovo . morfološka. Neovisna forma i disciplina (autonomna) – pogled kad je drugaĉija formalna. KONSTRUKTIVNA 4. ĉesto daje recepte i metode 2.

Uspostavljanje adekvatnih odnosa . reprezentacija i sredstvo više sile – tada teorija podsjeća da su i arhitektura i kontekst konstruirani. Aktivni odnos arhitekture i društvenog konteksta (poluautonomiju arhitekture) Drugi zadatak teorije je posredovanje odnosno prevoĊenje jezika . ali je vaţno da se oba pola ukljuĉe u razmatranje i time zagovara: 3. i 2. Time ona negira oba pola (1.).Transkodiranje Frederic Jameson (teorija produkcija općenito) POANTA TEORIJE – PRAKSA .PrevoĊenje jezika da se smisleno mogu koristiti u drugom mediju . Npr. Odnos arhitekture i konteksta (pasivni povijesni determinizam) – zamka je ovdje u determinizmu da arhitektura odraţava samo izraz oko nje.bezvremenska ali s potiskivanjem šireg konteksta i utjecaja drugih disciplina 2. i da nisu nepromijenjivi i traţi aktivnu ulogu arhitekture u tom kontekstu.

formalna morfološki i bavi se odnosom u društvenom kontekstu Grane teorije arhitekture: 1. Meta – teorija (teorija o teoriji) – bavi se razvojem arhitektonske misli Cilj teorije mora biti praksa (objekt) što znaĉi da je svaka teorija samo forme bez konteksta neadekvatna (nema istinskih pitanja) isto kao i ona koja se samo bavi uputama kako napraviti nešto – nema alata arhitekture.GRANE BLISKE TEORIJI (ali razliĉitih ciljeva) Arhitektonska kritika – ima cilj i zato ima egzaktnu teoriju i jezik Povijest arhitekture – primarno se bavi povijesnim razvojem. Konstruktivna 4. Perspektivna – pravila arhitekture kao zasebene discipline – ĉesto daje recepte i metode 2. Odnosi: OBJEKT/ TEKST/ KONTEKST . Što moţe arhitektura – arhitektonsko objekt u kontekstu 3.

Odnos arhitekture i konteksta (pasivni povijesni determinizam) Zamka je ovdje DETERMINIZAM: arhitektura odraţava samo izraz oko nje Npr: reprezentacija i sredstvo sile – tada teorija podsjeća da su arhitektura i kontekst konstruirani i da nisu nepromijenjivi te traţi aktivnu ulogu arhitekture u tom kontekstu. ali ukljuĉuje potiskivanje šireg konteksta i utjecaj drugih disciplina _2. ali je vaţno da se oba pola ukljuĉe u razmatranje pa time zagovara _3. morfološka analiza strategija te arhitekture Gotovo je bezvremenska. Time ona negira oba pola (_1. Neovisna forma i disciplina (autonomna) – pogled kad je drugaĉija formalna. i _2.). Aktivni odnos .ARHITEKTURA I DRUŠTVENO – POVIJESNI KONTEKST Pristupi _1.

arhitekture i društva odnosno „poluautonomiju arhitekture“.Transkodiranje Frederic Sameson (teorijska produkcija općenito) Poanta teorije je praksa. 1922.Uspostavljanje adekvatnih odnosa . – kroz arhitekturu se treba dobivati znanje Zadatak teorije je i posredovanje odnosno prevoĊenje jezika: .PrevoĊenje jezika da se smisleno mogu koristiti u drugom mediju . Ludwig Mies van der Rohe: stambeni neboder. Berlin. .

. sitne kućice – pred njima se Mies ne okreće već se njegova ovojnica uvija i radi neobiĉnu igru i izaziva razliĉite i vrlo neobiĉne doţivljaje. razvoja (automatizacija znaći standardizacija i masovna produkcija) – ovdje je vezanje ploĉa upravo reprezentacija te industrije ili pak s druge strane koristi se svugdje staklo kao moderni materijal.Kako je taj neboder reprezentacija trenutka? Vrijeme ind. izvlaĉi i vrtloţi ih kao i u kontekstu grada – KONTEKST PUŠTA DA DEFINIRA ZGRADU (projektantska strategija angaţirana kontekstom) EFEKT: buĊenje indeferentnih pojedinaca iako on govori o istini – kriza nije negirana već govori o njoj Druga metoda je zamraĉenje konteksta i odvlaĉenje od njega. Ali postoji i veća uloga – tu nam treba KONTEKST KONTEKST: oronule. uvlaĉi.

metropolis add. a nakon toga PORAZ PRED SVIME ili razvoj indiferentnog stava (otupljenje rasuĊivanja) . b) vrtloţenje feomena o kojima se bavio sociolog Georg Simmel koji kaţe da su reakcije pojedinca prvo IZBEZUMLJENOST gotovo do krika.Georg Grosz a) Litografija (u trenutku nakon rata i b) Velegrad 1916. – 1917. a) izraz: rascjepkanost + teme Georg Simmel – modernizam i tok moderniteta add.

Berlin Allgemeine Elektronitäts Gesellschaft .Već 1883. DEUTSCHE WERKBUND – odnos umjetnosti i industrije: P. dobar industrijski produkt ali i dobar dizajn – dizajn postaje vaţnim . osniva se AEG 1907.objektivni svijet / subjektivna stvarnost ODNOS ARHITEKTURE I KONTEKSTA P. .Jaka industrijalizacije elita koja (dobar produkt + dobar dizajn) poduzetniĉka prihvaća modernizaciju . Behrens: Tvornica turbina AEG. Behrens: Tvornica turbina AEG – solidan. 1909.10 – ak godina ranije: kontekst modernizacije.

Riegel: svaka epoha ima svoju slobodnu volju.U AEG – u P.Zašto to propitivanje: nema stanja razmišljanja da je industrijalizacija dobra stvar. a ako pripadaš njoj. Behrens dizajnira lampe. radit ćeš u skladu s njom Dominantne vrijednosti: GRĈKA – POLIS ~ HRAM je izraz i simbol vrijednosti SREDNJI VIJEK – RELIGIJA i vjera ideja ~ KATEDRALA kao simbol tog vremena RENESANSA – IDEJE HUMANIZMA ~ PLAĈA (arh. a znak razvija preko ideje saća .Ferdinand Tömies propituje odnose te dvije struje – zakljuĉak je: koliko god predmet banalan bio. arhetip) – snaga. taj je produkt plemenit industrijski proizvod – nema promišljanja stavrne uloge Teoretiĉari Werkbunda misle da se umjetnošću taj industrijaki proizvod moţe oplemeniti i društvo opet napraviti harmoniĉnim i korektnim 3 koncepta: DUH VREMENA DUH NARODA UMJETNIĈKA VOLJA A. sila u društvu ideja da svako doba ima . njemaĉko društvo zagovara tradicionalne vrijednosti . Behrens sa nizom lampi. ventilatore – ali društvo ne voli tu naglu industrijalizaciju i modernitet – svi ţele tradicionalnu obnovu. staru zajednicu nasuprot novom mehaniĉkom i industrijskom društvu UPORABNA VRIJEDNOST VS TRŢIŠNA VRIJEDNOST – problem u njemaĉkom društvu Fritz Schuhmacher. Karl Scheffler Primjer umjetnika u sluţbi AEG – a (mali predmeti): P.

Dormstadt (vlastita kuća) – naglašen dizajn u interijeru Kolonija dizajnirana sa centalnom zgradom Josepha Olbrichta Tada razoĉaran. kapitalizam ? – TVORNICA . teţina monumentalnost. ali svoje umjetniĉke sposobnosti stavlja u sluţbu dominacije snage tog doba 1912. Sankt Petersburg 1. a treba odraţavati njemaĉki centralizam (3) Tvronica TURBINA – generator srtuje – snaga cijele Njemaĉke Lokacija: kriţanje dviju vaţnih ulica Tvornice do tada: neogotiĉke ili neambiciozno izvedene Vizualni atributi AEG – a: simetrija. – zadatak AEG – a projektirati tvornicu: (1) Treba projektirati simbol tog vremena (2) Tvornica je ogromna. novi materijali: STAKLO i ĈELIK sa karakteristiĉnom lakoćom. elstiĉnošću.Na pragu spajanja novoga vremena i tadicionalnih vrijednosti koje ţeli njemaĉko društvo moţe li tvornica poĉeti komunicirati sa svim tim vrijednostima na koje se ţeli osloniti? 1909. tankoćom. red.MODERNITET ? – industrija. reprezentativnost hramski dojam Behrens – jedan od otaca moderne industrijske arhitekture 1901. transparentnošću • Karl Benhardt dodijeljen kao inţenjer jer je Behrens slikar .

2. a da se uglovi ne bi doimali kao nosivi imaju jake reške Dojam HRAMSKOG PROĈELJA Je li to mitska interpretaija? DA. ali drugi je izriĉaj. Izbaĉaj nosivih elemenata. skulptura (status simbola doba) 4.Prava je istina objekt – nova fasada dizajn je Benhardta kao i unutrašnjost . solid 2. monumentalna oštrina SPOREDNA HALA: u sluţbi ukrute Vani: 1. Razlika od hrama: baza je kontinutirana i nama ulaza . kako stilu materijala odati teţinu i monumentalnost Elementi: GLAVNA HALA: rešetkasti okvir i zglob – u interijeru vidljiva imena. Zatvoreni profili – teţina. Staklo kao da nosi jaki pologonalni zabat. Zglob – gotovo na postamentu. Staklo tretira tako da se pitamo je li transparentno: a) visoka baza b) simbol novog doba – velike površine bez transparentnosti – kao skulptura 5. a staklo unutar (nakošeno) – igra svjetla koja doĉarava teţinu 3.

moţemo li s njom izraziti se? KONTEKST: uoĉi 2.Behrens daje uljepšan privid stvarnosti (utjeha?). Primjer da gesta nije sluĉajna. 1932 . sjeverna Italija Terragni – modernist.Casa smislu del fascio angaţiran je primjer u promoviranja jedne ideologije . Svjetskog rata kada jaĉa fašistiĉka ideologija.1936. racionalist u sluţbi fašizma! (ono što se smatra liberalnim u svijetu u ĉudnom je spoju s ideologijom fašizma) Gotovo nas buni (sada i tada) ideja da modernist radi u sluţbi fašizma.Tema apstrakcije . Como. . dok Mies daje istinu Karakteristične poruke ARHITEKTURA I DRUŠTVENO – POVIJESNI KONTEKST Giuseppe Terragni: Casa del fascio. ne samo formalno.. već provjera ĉime se dobiva novo (nova strategija) .

Svjetskog rata . racionalna arhitektura moţe predstavljati talijanski fašizam – PIACENTINI koji tu predstavljaju svoji ĉitkiju. Marcello Paicentini daje kritiku: racionalistiĉka je arhitektura nespojiva s retoriĉkim zakljuĉcima fašizma. barem se tako ĉinilo.Teoretiĉari: B. ZEVI: „Teorija enklave“ L. Svjetskog rata (kaos) – potreban je reţim da to “sredi” te je taj mladi reţim to I napravio. to potvrĊuje Kako taj modernizam moţe biti medij prezentacije ideologije? . Terragni je mislio baš suprotno jer je vjerovao da modernizam moţe pomoći fašizmu.GRUPPO SETTE – ne odbacuju cijelu povijest. Na poĉetku je fašizam mogao privući intelektualce – kao posljedica 1. TAFURI: gleda stvari općenitije – „modernizam ka angaţmanu“ – postavlja se pitanje moţe li to biti modernizam jer su u svojoj biti apstrakcija i forma.Situacija futurizma i odjeci kontra stanja NOE CHIENTISTI + srednje stanje MODERNISTI – MIAR . a one a priori ne mogu biti angaţirane. . direktniju srhitekturu. Kaţe da je arhitektura ispraţnjana od ideologije I na taj naĉin pokušava “spasiti” Terragni – a. • MIAR (Bardi) Racionalistiĉki pokret nema drugi cilj • PERSICO 1934. BENEVOLO M. već citiraju povijesne forme i koriste je za razvoj svojih formi (razumljivo kradu forme – da bi svi „ĉitali iste poruke“) G7 / TERRAGNI / MUSSOLINIEV REŢIM – prividan red (sliĉni ciljevi) _Moderna Italija bazirana na tradiciji_ KONZERVATIVCI – sumnja da ta ĉista. No.Sliĉni simptomi u društvu kao nakon 2.

Italija okupira Etiopiju (izbaĉena iz Lige Naroda i zabranjen joj je uvoz ĉelika) = zato se okreće vlastitoj povijesti i to ideji TALIJANSTVA. Casa del fascio PROGRAM: administrativni i kulturni centar – veza izmeĊu vrha (vodstva) i obiĉnog puka 1. formalizaciji. ali se od njega odustaje . ROMANSTVA . Svjedoĉanstvo 2. Opus propagande Terragni iznosi ideju „transparencije“ u kojoj nema niĉega izmeĊu naroda i vlasti SITUACIJA: u kompoziciji s postojećom crkvom . MERIDIJANSTVA.U gospodarskom smislu primjer je to autarhiĉnosti Italija napokon i proglašava Novo Rimsko carstvo te to prelazi i u arhitekturu: Terragni – Casa del Fascio i Danteum.Politiĉki je to specificirano okretanjem na etapu Rimskog carstva koje konotira širenje i vjeĉnost .Prvotno tema palaĉe sa zvonikom.Modernizam generalno teţi apstrakciji. uporabi novih materijala (ĉelik i staklo) = tabula rasa povijesnih oblika Modernizam je u Italiji specifiĉan: 1936.Ne primjenjuje staklo i ĉelik – iznosi temu okvira kojim rješava transparentnost – dematerijalizacija i poroznost u samoj arhitekturi – apstrakcija postaje reperent poklonika Tema povijesti i modernizma .

Ulaz karakterizira kosa ulazna ploha. dva studišta Isti konstuktivni sistem provuĉen je i u unutrašnjosti zgrade. gotovo kao da je priĉvršćena. Porozna struktura iznimno je konzistantna. stolaca – najnapredniji Reljef: Mario Radicek? – apstraktan. Osobine zgrade: REPREZENT. KRAJNJE ANGAŢIRANA (ali ne lijepljenjem plakata već kroz arhitektonska sredstva i doţivljaje) Tafuri ima krivo. staklo – iznutra se gleda prema crkvi – posebnost svjetla. ali retoriĉan (središnji dio reljefa predstavlja lik Mussolinija pozicioniranog u samom centru i sveprisutnog na svim sastancima). Zgradu karakterizira: strog zlatni rez u potpunosti matematiĉki provjeren. KRAJNJA FORMALIZACIJA. .. a opet sve je drugaĉije. Stube su izvedene od blokova travertina. Stube: podgled: crni mramor. cijela Italija Sve stambene tradicije Italije spaja u talijanski „prakuću“ – kuću svih kuća. uvuĉeni ulazi i lagano podizanje. gazišta od travertina – posebni doţivljaj Dizajn stolova. Moguće je elektroniĉki otvoriti sva vrata: nema prepreke.Ostavlja okvir – koji se referira na povijesnu traberaciju klasiĉne sintakse stupa i grede Spoj globalne tal. ali ĉitav volumen dematerijalizira. zgrada je dostupna svima. pravilnost prije svega kroz konstrukciju. a ne obuĉene u njega. tradicije s lokalnom Specifiĉno: KOMSKI STAMBENI TIP + ulaz i unutarnje dvorište . unutrašnji atrij kroz dvije etaţe na koji se veţu uredi i sobe za sastanke.Klasiĉno: PALACO TIP – šireg raspona od Coma. STRUKTURALNA SAVRŠENOST. Glavna fasada malo je odmaknuta. NABIJENOST SIMBOLIKOM. dodana. Iznad druge etaţe nalazi se terasa.

ARHITEKTURA I DRUŠTVENO – POVIJESNI KONTEKST Giuseppe Terragni: projekt Danteuma. Nastavak teme arhitekture (i apstrakcije) – retorika Tema REFERENCE (danas) problem INTERTEKSTUALNOSTI I TRANSKODIRANJA . Rim. 1938.

1938. TALIJANSKE koloseum – pomalo CIVILIZACIJE s lukovima napuštanje (podsjeća na grupu Valori Plastici) apstrakcije. više retorike Ideja novog centra 3. Rimsko Carstvo: zadaća je svih medija komunicirati tu slavu . Mussolini i 3. uz Tiber . La Padula. ideja velike svjetske izloţbe u Rimu – demonstracija talijanske povijesti . LUK – moguće teme ili asocijacije – vidljivo na plakatu . st. Tu Terragni dobiva DANTEUMA spomenika Danteu . st. PROGRAM: .U 19.. i 2.Dante: biblioteka i muzej. ali sa svrhom reprezentirati Dantea kao vrh talijanske knjiţevnosti (u 12. 13. Romano: PALAĈA (kockasti 1. pomak koji je moderan 2.1936.Fiziĉki je to manifest arhitektonskog i urbanistiĉkog poretka iz starog u novo Rimsko carstvo 1. Rimskog Carstva rezultira novim planom prema zapadu. promovira talijansko jedinstvo) .snaţna aksa od foruma prema novom centru VIA DELL' IMPERO koja ĉudno sijeće povijesni Forum – POVIJEST zadatak 1. pojavljuje se tek interes za njega kada su ideje jedinstva aktualne POSTAJE ŢRVTVOM kao NOVE GESTE.LIBERA je redizajn tog luka. KOLOSEUM – potreban je pandan njemu: Guerini.

najveći stojeći monument Rima Koloseum: Danteum je odjek Koloseuma.Prostorno specifiĉna veza sa zidom asocijacija je drevnih zidova..Linija: . Danteum kroz priĉu Boţanstvene komedije Simbol zida kao arhetipa: komedije direktno –inskripcijama iz boţanske Indirektno – strukturom komedije u 3 dijela x 33 i uodom. ali asocijacija na apstraktniji naĉin.Njegov koncept je bio SVETO RIMSKO CARSTVO . nositelj znaĉenja u ĉistoći i smislu apstrakcije . REFERENCE: .I u funkciji ulaza: zajamĉena priprema te tajnovitost ulaza USKI ULAZ: „ni sam ne znam kako sam se tu našao“ OTVORENO GUSTA ŠUMA: simbol je ţivotne izgubljenosti. Maksencijeva bazilika (sustavi organizacije) a) atempostalnosti b) uklapanja u jezgru grada c) pokušati ispriĉati Boţanstvenu komediju Maksencijeva bazilika: Konstantinova bazilika. ali i izgubljenosti u arhitektonskom smislu TEAM STUPA: ĉisti elementarni stup – kao arhetip . a kod Danteuma zidom od 100 blokova .Piše na talijanskom i daje si zadaću struktuirati novi talijanski jezik i sredstvo identiteta 2. zid od Koloseuma i od Danteuma se oljuštio 3.Ideja: Koloseum (vizura).

svijetla i penjanja platformi Uski kanal. Dublje transkodiranje . i to u dva sloja: 1. prolaz vodi do Raja koji se sastoji od 36 prozirnih staklenih stupova i otvorenog neba . stupovi tvore progušćivanje 1:3 (spiralno) Ĉistilište: kanalom se stiţe u ĉistilište koje tada još teološki nije postojalo. Direktno iz književnosti u arhitekturu (figurativni predložak) 2.Put je LABIRINTSKI – nesiguran. U ĉistilištu je ideja breţuljaka te isto kao u paklu 7 platformiali sa otvaranjem neba. a izlaz je sa strane Kako Terragni sve drţi pod kontrolom? 2 su smijera kontrole: DIJAKRONIJE) b) meĊusobni odnosi ili tzv SINKRONIJA .Zadnji je dio Carstvo.prolaz kroz niz opreka: PAKAO: RAJ: zid stup crno kamen binarne opreke. obgrlio oba pola. bez jasnih direkcija 3 TRAKA STEPENIŠTA: 3 kao simbol TAMAN KANAL MALI ULAZ Pakao: 7 platformi i poniranja: obrnut stoţac i spušta se strop (bez prozora). a) temporalni – 3 bitne sekvence prolaza (to je smijer sjetlo staklo Sve u svrhu poimanja totaliteta čime Terragni daje u konačnici DEMATERIJALIZACIJU BINARITET je doveden do razine KULTURA vs PRIRODA Formalno djelo postaje ANAGŽIRANIM Komunicira s drugim jezikom – jezikom KNJIŽEVNOSTI Lijep prijevod.

PLATFORMA simboli svih zidova.FORMALNIM SAVRŠENSTVOM ISPRIĈANA JE PORUKA Hipostil i raj: jedan iznad drugog.SEMANTIKA Terragi u ahitekturi radi isto što i Dante u jeziku – sistematizaciju Semantika (značenje) i sintaksa (odnosi – gramatka) postaju definicijom slojeva u jeziku 1. stupova i platformi – čistoda i simboličnost. Grĉku (stup) i Perziju (platforma) . u prvom se javlja osjećaj dezorijentiranost i zbunjenost. ponavjanje istog elementa – poniranja. PROPORCIONALNI ODNOSI 2. ZID 2. STUP 3.U biti je logika Rimskog carstva bila obgrliti sve te kulture te tu prepoznajemo ideju carstva kao KRUNE SVIH NJIH SINTAKSA 1.SVE JE KRAJNE ANGAŢIRANO (Tafuri u krivu) Sistem komunikacije – referira se na Maksencijevu baziliku .brijeg . STRUKTURA KOMEDIJE 1 + 33 + 33 + 33 = 100 1 2 3 1 2 3 1 2 3 . a iznad toga nalaze se rješenja (oslovljavaju isti problem) . Razina univerzalnosti koja ima 2 nivoa: DENOTATIVNO – opće znaĉenje KONOTATIVNO – igra sa sekundarnim znaĉenjima Pozivanje na Egipat (zid).RIMA Pakao i ĉistilište: ista dimenzija. teme izdizanja = logika rupa .

Nije razvoj iz funkcije već ĉista forma: KUBUS/GRID..perimetalno + kriţ metodom pomaka definira komunikacije pr: pomak vila u Garshu – vertikalni Einsenmman: arhitektura ETIDE ... 1923. . pa post restum funkcija Le Corbusier i knjiga Vers une Architecture.

.Radi bezvremensku arhitekturu sa sadašnjim elementima (ukljuĉujući i povijesne) “Moram se rukovoditi ovim pravilom da svojim linijama.Moderan predmet – masovno proizveden – kolektivno razumljiv ______________________ .Potrebno je graditi na kolektivnom jeziku – da svi razumijemo . Ţeneva. 1927 Ka pravoj arhitekturi – bolji prijevodjer je imao više namjera od nove arhitekture Projekt za Ligu Naroda. – ne dobiva ga.Skup prethodno publiciranih eseja Towards a new Architecture. bojama dadem nova znaĉenja i duboka sjećanja” . jer biva diskvalificiranim Revolt: CIAM 2 naĉina sagledavanja: dinamiĉko: hodanjem kroz kuću i statiĉko: kroz 5 toĉaka arhitekture VILLA SAVOYE Na drţavnom divljem imanju gradi kuću – pristup autom – auto je vaţan element Le Corbusieru – gledanje na kuće van usporedbe kuće s brodom Rampa s linoleumom na podu i standardizirani rukohvati – industrijski element (nimalo dodatno dizajniran i poseban) Element poĉasnog dvorišta: rampa kao ceremonijani ulaz Poveznice s crkvom: BUNAR: element svete vode SKELET: kao u brodovima – penjanjem se ostavlja prašina i svi problemi . 1927.

a inţinjeri su to ponovno otkrili 2. Ĉista kreacija KRAJ: masovno poraţavajuće: ARHITEKTURA ILI REVOLUCIJA 1. Plan uma oĉi koje ne vide 1.Machine nešto??? – MAŠINA ZA STANOVANJE . stoljeću u prosvjetiteljstvu kada se općenito htjelo promijeniti loše sustave poput bolnica Bolnica – mašina za ozdravljenje .Rješenje: ništa više ne sliĉi mašini već je savršeno prmišljeno za odreĊeni cilj Kuća tako promišljena za stanovanje da će riješiti probleme društva . Oblik 2. ali pisac je svjestan zbivanja Specifiĉno kulturno znaĉenje koje je definirano u 18.Poigravanje s novom arhitekturm . Automobili Arhitektura 1. Arhitekti su zaboravili da je arhitektura igra volumena voĊena igrom svjetla.Javljaju se “opasna veze” poput izraza da je ţena mašina za uţitak . Uporaba automobila i tipoloških hramova sugeriraju razvoj (ako je poznat cilj i proces se pusti da se odvija..Kompleksna struktura u 3 krajnosti 3 posjetnika 1. Avioni 3. Iluzija tlocrta 3. dolazi se do savršenog tipa i stila “toga doba”) .Sloţena struktura (skoro je cirkularna struktura i “biblijska” komunikacija) – pisano pjesniĉki. Brodovi 2. Površina 3. Pouka rima 2.

ĉesto se tu Corbusier poziva na sv.igra volumena pod svijetlom.. već o emocijama (te se mora uzdići) i strastima: “mora se dirnuti srce”. povijesti. već kao ikoniĉki bljeskovi 3. Kant: njemaĉki idealizam) 3. znalaĉka i mudra) 1. savršeno i povezano se kontrolira Diskurs o estetici (Francuska) Diskurs o modernitetu (Njemaĉka) Austrijski diskurs: A. površine to trebaju naglasiti. nije voĊena sama po sebi 2. Petra i Michelangela 1890. a plan je tu da vodi i kontrolira . znalaĉka.to radi i Le Corbusier u Vili Savoye: uzima industrijske elemente i uzdiţe ih .-1920. što arhitekti ne vide? . kreator je slobodan jer se igra ( strogo umjetniĉka ?????. treba je uzdići (uzdići i stvarnost)” .g. planu . već slušati što moderni svijet treba Njemaĉka: Deutsche Werkbund (Behrens) Karl Scheffer: “koji je realitet suvremenog ţivota? Tvornica. – problemi tih godina i diskusije (kao i Vila Savoya u svom mediju) – ovdje inputi nisu nikad direktni.igra: mudra. Loos koji kaţe: ne treba moderne predmete dizajnirati. toĉna (uzvišena. tj.da se sve radi o volumenu.problem kako pomiriti dvije jake struje u njemaĉkom društvu? Francuski diskurs (drugaĉija pozadina) .Ali arhitektura se ne radi samo o tome.

. valjka Aristide Maillol – kipar koji te ideje preuzima – ideje ĉiste moderne koja je ipak klasiĉna (sugestijom i asocijativnošću) . tek skup linija na platnu i nije bitan sadrţaj već kompozicija Afera Dreyfuss: Francuska okreće desno – pita se treba li biti osloboĊen jer nema dokaza ili pak osuĊen jer su vaţniji viši razlozi Impresionisti do tada nisu poznati. Denis propagira takvu lijevu umjetnost. Denis – slika je ono što vidimo.S.Le Corbusiere radi MIT NA KVADRAT koji je spoj industrijalizma i kantovske nezainteresiranosti – prvi teorijski konstrukt Corbusier: funkcionalist? Ili ĉisti umjetnik? – koalicija nespojivih elemenata Zakljuĉak: tako je vrlo brzo izgubljen stil? ... nije to kuća. Cezanne – iza toga je ĉista ideja kubusa. kugle .

Majer definira odnos izmeĊu stvari (ţivot) i umjetniĉkog djela (umjetnost) .POBUĐUJE OSJEĆAJE – prizme – lom svjetlosti .Umjetnost graĊenja .Johannes Majer: arhitektura= funkcija x ekonomiĉnost .projektiranje: umjetniĉko stvaranje ili ne? Ako je: koje imamo zadaće i odgovornosti? Arhitektura: nije samo utilitarnost i funkcija . Mayer.Stvar je kompozicije i sklada – umjetniĉki govor .Arhitektura ||| umjetnost Arhitektura – ĉista tvorevina duha – je li Le Corbusier funkcionalis ili umjetnik? Arhitektura: . – plakat na kojem stoji kako od funkcije doći do forme Corbusier ga napada da on radi umjetnost ali opet ostaje Majerova distinkcija: samo arhitektura spada u Baukunst & Kunst sferu . Hans Wittmer.Iskazuje misao .do forme se dolazi iz funkcije (nema stvaranja i komponiranja) J. 1925. Peterschule. Basel.Indirektna komunikacija .

) 2. puka stvar (kamen.. OruĊe komad grafita.Arhitektura: arh = prvi..ĉitaj ga s interpretacijom) radikalan poĉetak (namjerno je polemiĉan. to radi da te potakne na svoje viĊenje) kuća: SFERA ŢIVOTA sluţi svrsi uvjetovana odgovara korisniku sluţi komforu spokojnosti konzervativna umjetniĉko djelo: SFERA UMJETNOSTI nevezana svrhom neuvjetovana privatna stvar umjetnika ţeli otrgnuti ljude iz komforne revolucionarna ĉovjek je lokus gdje se dvije stvari poklapaju – meĊutim potrebno je imati ih razdvojene i ne miješati ih jer u protivnom dolazi do konceptualnog bastarda Ni jedan logiĉki sustav ne moţe objasniti noumenalni svijet Arthur Schoppenhauer SFERA ĈINJENICA Fenomenalni svijet Svijet kao predodţba SFERA VRIJEDNOSTI noumenalni svijet svijet kao volja Kauzalitet i naĉelo razloga iracionalno slijepa volja . ne ĉitati doslovno. Adolf Loos (paţljivo ga ĉitaj . tektos = izgraĊivati (viša sfera od funkcionalizma) Martin Heideger: odnos izmeĊu 3 stvari: 1... Umjetniĉko djelo 3.

ako ima posljedicu.Znanost (predpostavlja sustav) Razum volja Temelj morala ne moţe biti nikakav razum. moţeš misliti. već da ima svoju društvenu duţnost. to više nije dobrota.” . Fritz Mauthner “Samo što rijeĉima moţeš dohvatiti. umjetnosti – umjetnost je prema tome sliĉna religiji Ako dobrota ima uzrok. operativno sredstvo volje MORALNOST nema racionalno objašnjenje Lav Tolstoj i pitanje smisla ţivota i poduĉavanja moralnih vrednota – moralnost se temelji na osjećajima. Granice jezika bt će granice znanja. matematiku i strojarstvo: kreće kao znanstvenik u ovo podruĉje Je li pouzdano znanje o svijet moguće i imamo li mi pravi aparat za to. a ostalo je sve nemoralna umjetnost Koji je danas zadatak umjetnosti? Pozicija arhitekture? Ludwig Wittgenstein – završio fiziku. već samo volja Razum – ljudska sposobnost razmišljanja. iznimna odgovornost – cilj umjetnosti nije da je lijepa. nagradu.” “Sva filozofija je filozofija jezika. takoĊer nije dobrota Znanost ne moţe dati odgovor na pitanje ţivota “23 priĉe” – poduĉavanje ljudi moralnosti preko umjetnosti – prezentiraju temelje ljudskih vrlina i mana “Što je umjetnost” – iznimni potencijal.

Ne ostvaruje se pomoću logiĉkih propozicija. obvezujućih osjećaja i strahova 5. Djeluje po principu indirektnog pokazivanja. Sredstvo doĉaravanja moralno uzdignutih primjera i pobuĊivanje istinskih. sigurno ne u Mauthnerovom smislu.” Umjetnosti . Etika i estetika su isto 7. Ne poima se objektivnim umom. nego iracionalnim.Kompatibilnost sa stvarnim “preduvjetom svijeta” zaduţuje umjetnost jedinstveno odgovornom ulogom za postojanje i opstojanje tog istog svijeta Pedispozicije umjetnosti 1. umjetnost je poslanje Walter Benjamin: arhitektura kao ĉovjeku najbliţa umjetnost Arhitektura = prostorni okvir ţivota 1/ sam ţivot 2/ udomljava taj ţivot 3/ trodimenzionalnost arhitekture .Wittgenstein: Sva filozofija je filozofija jezika. nego doţivljava dubokom subjektivnom nutrinom 4. Umjetnost je misija. Jedina istina i ljepota je prava umjetnost 6. “Propovijedati moralno ponašanje je teško. Ali. neobjašnjivim osjećajima 3. dati mu intelektualno opravdanje je nemoguće. a ne eksplicitnog definiranja 2.

istiniti umjetniĉki jezik) podrazumjeva: “sukladnost umjetniĉke pojavnosti sa svojom vlastitom razvojnom povijesti. te samim preduvijetima i okolnostima svoga nastajanja” Ti u umjetnosti nemaš potpunu slobodu – uvijek neke okolnosti vremena utjeĉu na tebe Richard Neutra: “Loos je znao napraviti najtanju ploĉu kamena a da ne pukne – znao je kamen u dušu. Svrha je forma kulture: forma oblikuje predmete. Beĉani su ga oboţavali. Kraus je to mrzio – protiv iluzije išao je satirom pa su se svi bojali da ne budu cititrani u jegovom ĉasopisu Baklja (Die Fadele) Za Loosa je primjenjena umjetnost ĉisti zloĉin.” Karl Kraus kaţe da se objektivni doţivljaj. Primjer: dekoracija i ornamentacija metle ne će je uĉinii boljom u metenju.Adolf Loos – prvenstveni problem trebao bi biti: jasno izraziti trodimenzionalni karakter arhitekture i to na taj naĉin da korisnicima graĊevine bude omogućeno ţivjeti kulturni ţivot [tog doba] Gottfried Semper: Istina o arhitekturi? – definicija vlastitig stila Istiniti umjetniĉki stil? (odnosno. bio je protiv uklanjanja postojećih ornamenata . Umjetnost slijedi potpuno drugaĉiju logiku i treba je odvojiti od svijeta logike Što je za Loosa ornament? – SVAKA LAŢ – ali. Pojam primjenjene umjetnosti smatra nelogiĉnim (oksimoron). objektivne ĉinjenice mijenjaju subjektivni emocijama – feljtoni.

Kuća ne otkriva nšta eksterijerom. Beĉ. 1928. sve njeno bogatstvo mora biti u interijeru Pr. Loos: Villa Moller. A. ali Loos tomu kaţe NE – dat ću model fasade Za Loosa je uloga arhitekture dohvaćanje dubine ţivota.fasada – govori u kojem se dobu ţivi. . domišljanje potreba do njihovih najudaljenijih konzekvenci..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful