You are on page 1of 2

SLOVO O IBRIKU I UGUMU

Ibrik je i vie od posude. Mnoge posude su usko vezane za aj ili kahvu, pa esto izvedenice na drugim jezicima izazivaju mete i zabune o upotrebnoj vrijednosti i namjeni. Izraz ibriq je turska izvedenica iz perzijskog a:bri:z -:. B voda, ri: z (stariji REZ), kup i u Turskoj ibrik ima drugo znaenje naime, korienja i rukovanja tekuinama, poput ulja ili vina, a tek kasnije i vode. Kod nas ibrik ima samo jedno znaenje posuda za vodu. Za izradu ibrika najee su upotrebljavane razne legure, ali najvie materijali kao to su bakar i srebro. Po izgledu, ibrik ima neto iru bazu koja se prema vrhu suava i kupolasto zavrava ukraenim poklopcem koji je na kraju privren, te se u vrijeme punjenja suda vodom, povlaio prstima unatrag. Na lenom dijelu ibrik ima uvijenu i ureenu drku koja olakava noenje posude. Na prednjem dijelu', od sredine prema vani, u luku se izvija kljun zapravo, savijena konusna cijev koja uveliko olakava upotrebu tekuine. to se tie zapremine, ima ih u razliitim veliinama. Najei primjerci su zapremine od 3-5 litara. Po slici i prilici, mnogi ibrici su po izradi jedinstveni i vrijedni filigranski eksponati i primjerci. Ova jedinstvena posuda bila je u irokoj primjeni u doba Osmanskog carstva i imala ju je svaka kua, razliitih izvedbi, oblika i veliina. Od veih posuda, do onih manjih koje su pored lavora, iroko koritene kao posude za svakodnevnu upotrebu utaivanja ei, umivanja, pranja ruku ili lica. Osim viestruke namjene, ovaj sud je tajanstveno vezan za obiaj aikovanja. Kako je nekad svaka mahala imala veliki broj javnih esmi koji je bio u upotrebi dugo vremena, a djevojke su bile te koje su ile na vodu', esme su bile mjesto okupljanja omladine, djevojaka, mladia, ena koji bi uvijek imali da razmjene neke novosti. Koliko je samo sretnih i nesretnih ljubavi opjevano na ovakvim mjestima, za koje je sasvim sluajno, bio vezan i ovaj, na oko obian, ali ipak plemeniti predmet. Ibrik nije samo pominjan, ve i opjevan. Veliki broj je sevdalinki u kojima se pominje ibrik. Oi moje kletvom bih vas kleo to vas ejtan na ruku uzeo pa gledaste kroz tarabu staru, ta mi radi kona na bunaru. Srebren ibrik u ruke uzela raskopala suncu njedra bijela.. (Safet Isovi, Oi moje kletvom bih vas kleo). Ve u srebren ibrik zahvatila vode, pa niz bau ule zaljevati ode.. (Aleksa anti, Emina)

ugumi, razne izvedbe oblika i materijala Uz ibrik, za vee zalihe vode, koristila se i druga posuda slina ibriku, a nosio je pomalo udan naziv ugum. ugum je bila neto vea posuda i mogla je imati zapreminu i do deset litara vode. Razlikovala se od ibrika jedino po tome to nije imala kljun', ve se i ugum voda toila i nasipala direktno kroz gornji otvor prije ega se morao maknuti poklopac u stranu. Vie se koristio kao zaliha vode u domainstvu. Izraivani su sa poklopcem ili bez njega. Materijal je bio skoro isti kao i za ibrik, mada su se koristili i drugi materijali. I ovaj sud je takoer opjevan u narodnoj pjesmi i sevdalinci: Uzeh ugum i matrafu, pooh na vodu.. (Safet Isovi) ugum je od tur. rijei g u g u m ( u g u m), to prema orijentalisti A.kaljiu ima znaenje:1. bakreni sud za vodu sa irokim grliem (nema nosca koji ima ibrik). 2. limena posuda u kojoj mljekar raznosi mlijeko po kuama. 3. kafeni ugum je manji sud u kome se vari voda za kafu.Pored rijei u g u m , orijentalista A.kalji i leksikograf dr. B. Klai naveli su i rije d u g u m. Prema A .Skaljiu , rije digum i dugum imaju pogrdno (pejorativno) znaenje. Osim toga, poznato je da ima veliki broj ljudi koji nose ovo prezime. Po porijeklu ovo prezime je PATRONIMIK jer je izved. najvjerojatnije od n a d i m k a prvonositeljevog D i g u m a (nom.Digum):D i g u m + posesiv . dodatak-o v + deminutiv. nastavak-i , to znai Digumov sin.- I z v o r: A. kalji,Turcizmi u sh. jez. , Sarajevo, 1985. , str. 254. ;Dr I. Smailovi, Tur. bosanski rj. ,Tuzla2009., str. 137. ; Dr B. Klai, Rj. stranih rijei, Zagreb, 1962. , str. 37. 375. ;P. Skok, Etimologij. rj. hrv. ili srp. jez. ,Zagreb, 1971. , str.482. ;ARJ(dio III),Zagreb, 1887-1891., str.11. Ove posude susreemo danas esto u nacionalnim muzejima i na njih se gleda kao na eksponate jedne veoma duge tradicionalne epohe, koju je zasigurno ve potisnulo moderno doba. Takoer, neto rjee, mogue ih je jo uvijek nai u privatnom posjedu onih, kojima osim estetski lijepog orijentalnog i oku ugodna ukrasa, jo uvijek slue u svakodnevnom ivotu i pruaju dobre i kvalitetne usluge. Pie: Hamdo amo