You are on page 1of 33

1

Graevinski fakultet Osijek, Menadment 2011/12.

Ksenija ulo

POSLOVNO ODLUIVANJE U MENADMENTU

Odluivanje

U razliitim podrujima rada i ivota


(u osobnom ivotu, u poduzeima, razliitim organizacijama i ustanovama ire i ue drutvene zajednice, u dravi i sl.)
3

Odluivanje je kognitivni proces koji se sastoji od prepoznavanja problema i biranja moguih rjeenja koja vode do nekog eljenog stanja.

MANAGERSKO POSLOVNO ODLUIVANJE

ovisi o razini menadmenta na kojoj se donosi odluka, pa tako u najzahtjevnije spadaju strategijske i inovativne odluke, zatim slijede taktike (adaptivne) odluke, a tek onda operativne (rutinske) odluke.
5

Menader je osoba koja ima ovih sedam temeljnih osobina:


INTELIGENCIJA,
DOMINANTNOST, OTVORENOST, FLEKSIBILNOST, INICIJATIVNOST, INTERPERSONALNA

OSJETLJIVOST, I SIGURNOST.
6

SAMOPOUZDANJE

Osobine koje POZITIVNO utjeu na uspjeh managera:


USTRAJNOST KOMUNIKATIVNOST TIMSKI RAD ORGANIZACIJSKE VJETINE

POUZDANOST

NATJECATELJSKI DUH

MOTIVACIJA

ENERGINOST

LOJALNOST PREMA KOLEGAMA PROFESIONALAN ODNOS PREMA NOVCU

LOJALNOST PREMA PODUZEU

Osobine koje NEGATIVNO utjeu na uspjeh managera:

Nedovoljna sposobnost samokontrole

Nerazumijevanje ciljeva (misije, vizije) poduzea

Pomanjkanje kreativnih sposobnosti

Nenaviknutost rjeavanja problema i konfliktnih situacija

Nedostatak organizacijskih vjetina, motivacije i inovacije

Nejasni osobni ciljevi i prioriteti

Nesposobnost utjecaja na ljude i nedovoljno razumijevanje podreenih

Otpor prema stjecanju novih znanja


8

Kako postati dobar menader?!


(i u odluivanju)
(1)

Iza kvalitetnog menadera, uz prirodni dar,


danas postoji i KVALITETNO KOLOVANJE.

Dobar menader ima svoj osobni stil, nain rada i stalno se usavrava.

Kako postati dobar menader?!

(i u odluivanju)

(2)

Suvremeni uvjeti poslovanja od menadera trae puno znanja i vjetina kao i veliku motivaciju za cjeloivotno uenje, tako da uroena sposobnost voenja prestaje biti od presudne vanosti; Sve se moe nauiti i stei.

10

(Pojedinano i grupno/skupno odluivanje)

VRSTE ODLUIVANJA

ODLUIVANJE stalan proces u poslovanju menadmenta.


DETERMINISTIKO STOHASTIKO

Pogreno donesene odluke mogu znaajno utjecati na financijsku i svaku drugu uinkovitost organizacije.
12

NAINI ODLUIVANJA

Programirano i neprogramirano

Pojedinano i skupno odluivanje


Intuitivno

odluivanje, odluivanje na temelju prosuivanja i racionalno odluivanje

Programirano i neprogramirano odluivanje

Podjela s obzirom na probleme o kojima se odluuje.


PROGRAMIRANO za rjeavanje rutinskih poslova (donositelj odluka se suoava s poznatim, svakodnevnim, rutinskim poslovima. NEPROGRAMIRANO u situacijama koje nisu redovne i koje se ne ponavljaju (javljaju se prvi put)

Pojedinano i skupno odluivanje

Odluke donose pojedinci ili skupine

Najvei broj odluka donose menaderi, odluke donose i izvrni radnici na svojim poslovima. Svi oni mogu biti sudionici skupnog odluivanja.

Nain odluivanja ovisi i o vrstama odluka (strateke, taktike, operativne i rutinske).

Operativne i rutinske = pojedinane

Taktike i strateke = skupne

Skupne - donosi najvii organ upravljanja, skuptina dioniara ili nadzorni odbor na koji skuptina dioniara prenosi odreene ovlasti u odluivanju.

Znatan broj odluka (koje su propisane formalnom ili neformalnom organizacijskom strukturom) donose i menaderski timovi na razliitim razinama.

ISTI LANOVI ORGANIZACIJE ODLUUJU I KAO POJEDINCI I KAO LANOVI SKUPINE.

Kada je bolje koristiti pojedinane, a kada skupne odluke ovisi o:


a)

Vrsti odluka koje se donose

b)

Znanju i sposobnosti onih koji odluuju


c)

Vremenu koje stoji na raspolaganju donositelju odluke

d)

Tipu odnosno vrsti procesa odluivanja.

Pojedinano odluivanje

18

Menader mora stalno imati na umu kako njegove odluke utjeu na podreene i organizaciju u cjelini.

One koji rade (zaposlene) zanima samo kako neka odluka menadera utjee na njih.

NAIN NA KOJI MENADER ODLUUJE UJEDNO ODREUJE I NJEGOVU USPJENOST I USPJENOST ORGANIZACIJE KOJU VODI.
19

Donoenje kreativnih odluka

Kreativnim menaderima nazivaju se oni koji ne samo da imaju nove ideje, ve i potiu inovativnost i kreativnost podreenih.

Osoba koja misli da nije kreativna je zapravo osoba koja ne koristi svoje kreativne potencijale.

20

Karakteristike kreativnih ljudi:


Kreativni ljudi su prije NADARENI nego inteligentni. Kreativni ljudi IMAJU POZITIVNU SLIKU SAMI O SEBI. Kreativni ljudi su ORIGINALNI u svojim razmiljanjima. Kreativni ljudi su ZAINTERESIRANI ZA PRIRODU PROBLEMA. Kreativni ljudi su FLEKSIBILNI I NISU SKLONI AUTORITETU. Kreativni ljudi IMAJU ZNATIELJU MLADIH ak i kada prijeu 70-te
21

ZAMKE KOJE NAJVIE UTJEU NA KVALITETU I KREATIVNOST

ODLUKA SU:

1. Neprepoznavanje prioriteta 2. Kreiranje kriznih situacija 3. Nekonzultiranje drugih 4. Nepriznavanje pogreke 5. aljenje za donesenim odlukama 6. Nekoritenje iskustva prethodnika 7. Neprikupljanje i neprovjeravanje podataka koji su podloga za odluivanje 8. Obeavanje nemoguega

22

JESTE LI ZNALI ...


Osobe koje veinu ivota provedu obavljajui poslove koji im ne omoguuju donoenje odluka o tome to e i kako raditi, vjerojatnije e umrijeti ranije nego osobe koje na poslu imaju vie prilika za donoenje odluka "BESMISLEN POSAO TETNO UTJEE NA ZDRAVLJE", a osobe koje obavljaju takav posao sklonije su izlagati svoje zdravlje veem riziku. Pasivni poslovi koji uzrokuju dekoncentriranost i izazivaju pospanost mogu, zapravo, biti vrlo stresni.
23

Grupno/skupno odluivanje

24

GRUPNO ODLUIVANJE - odluke donose grupe (skupine) ljudi strukturirane po razliitim osnovama.
Osnova za formiranje grupa moe biti VLASNITVO, MENADERSKE FUNKCIJE, ZAJEDNIKI RAD NA NEKOM POSLU i slino. Na primjer:

skuptine dioniara, upravni odbori, nadzorni odbori,


25

Najvanija osobina svake grupe je EFIKASNOST.

Efikasnost grupnog odluivanja ovisi o elementima: 1. Sastav grupe 2. Jasna procedura odluivanja (do koncenzusa) 3. Kohezija u grupi 4. Kreativni konflikt 5. Usredotoenost na problem 6. Dobar lider 7. Stabilan status grupe 8. Prihvatljivi vanjski pritisci
26

Druga temeljna osobina grupe je i njena VELIINA.

Prednosti velikih grupa Porastom grupe raste i znanje, informacije, energija i kreativnost u grupi.
Slabosti velikih grupa Prije svega, smanjuje se individualno vrijeme raspoloivo za uee u diskusiji i nepovoljno utie na aktivnost jednog broja lanova. S porastom grupe znaajno se smanjuje njena kohezija.

Oteana je identifikacija lanova s postavljenim ciljevima.


27

Poeljna veliina grupe:

Razliita istraivanja utjecaja veliine grupe na kvalitetu donesenih odluka i na zadovoljstvo njenih lanova, pokazala su da je

OPTIMALNA VELIINA GRUPE PET LANOVA.

Trea temeljna osobina grupe je i njena STAROST. VRIJEME KOJE ISTI LANOVI PROVEDU U ZAJEDNIKOM RADU odreuje starost grupe. NAJKREATIVNIJE RAZDOBLJE GRUPE MOE TRAJATI DO PET GODINA, A OBINO SE JAVLJA U RAZDOBLJU 1,5 - 2 GODINE ZAJEDNIKOG RADA. . Specijalizacija grupe i oputenost u radu se poveavaju u starijim grupama.

Nakon pet godina zajednikog rada, znaajno se smanjuju rezultati grupe i svi oblici komunikacije.
29

Najee koritene tehnike grupnog odluivanja jesu:

Brainstorming,

Brainwriting,
Sinektika, Delphi tehnika i Nominalna grupna tehnika

30

Brainstorming
Ova metoda se temelji na intenzivnoj diskusiji odnosno raspravi meu lanovima grupe. U grupnom okruenju potie se stvaranje velikog broja ideja i slobodno miljenje, a izbjegava se kritika i prerana ocjena. Uesnici usmeno iznose svoja razmiljanja i prijedloge.

Brainwriting
Ova metoda zahtijeva izbjegavanje negativnog utjecaja grupe na pojedine lanove. Bitno je kod lanova grupe postii slobodu miljenja, kako bi postigli odreenu sigurnost u sebe.

31

Sinektika - nastavak brainstorminga


Danas se sinektika smatra drugom najrairenijom grupnom tehnikom nakon brainstorminga (oluje mozgova). Za primjenu sinektike je posebno vano sinektiko razmiljanje. Sinektiko razmiljanje je proces

otkrivanja veza koje su zajednike izmeu prividno nepovezanih elemenata. Grupa dolazi
do rjeenja pomou mnogih analogija koje trai, mijenja i zamjenjuje, sve dok ih ne dovedu do novog, inovativnog rjeenja. Maksimalan broj razliitih zanimanja unutar jednog tima u sinektici je 6 do 8. U praksi ipak najee prevladava jedno zanimanje.

Delphi tehnika
Ovo je tehnika grupnog odluivanja koja se temelji na postizanju konsenzusa izmeu strunjaka-donositelja odluka upotrebom serije upitnika.

Nominalna grupna tehnika


lanovi grupe djeluju neovisno, a grupu formiraju samo imenom. I nominalna grupna
Naziv nominalno potjee od toga to svi

tehnika ohrabruje individualnu kreativnost svih lanova grupe, a pogodna je za sve faze procesa odluivanja.
33