You are on page 1of 70

Sveuilite u Splitu Medicinski fakultet INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM Medicina

Split, 2. oujka 2010.

Dekan Medicinskog fakulteta:

Rektor Sveuilita u Splitu:

Prof. dr. sc. Matko Marui

Prof. dr. sc. Ivan Pavi

1. RAZLOZI PROMJENA PLANA I PROGRAMA 2010. 1.1. Ukidanje pripravnikog staa i potreba ukljuenja njegovih dijelova i naela u plan integriranog estogodinjeg studija. Proistjee iz odredbi Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija koji je Hrvatski sabor donio 2009. (Narodne novine br. 124/09). Na obvezu potivanja toga zakona pozvao nas je dopis ministra Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, prof. dr. Radovana Fuchsa od 25. sijenja 2010., klasa 602-04/10-13/00003, ur.broj 533-07-10-0001. 1.2. Redefiniranje kompetencija zavrenog doktora medicine uzimajui u obzir naa originalna iskustva s fakultetskom nastavom i suvremene trendove u medicinskoj edukaciji. Konkretno se primjenjuju preporuke iz lanka 27 Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija RH, kako slijedi: Osposobljavanje doktora medicine daje jamstvo da je osoba stekla sljedea znanja i vjetine: a) Odgovarajue poznavanje znanosti na kojima se temelji medicina i dobro razumijevanje znanstvenih metoda, ukljuujui i naela biolokih funkcija i ocjenjivanja znanstveno utvrenih injenica i analize podataka. b) Dostatno razumijevanje grae, funkcija i ponaanja zdravih i bolesnih osoba, kao i odnosa izmeu zdravstvenog stanja ovjeka te njegovog fizikog i drutvenog okruenja. c) Odgovarajue poznavanje klinikih disciplina i postupaka koje daje cjelovitu sliku o duevnim i tjelesnim bolestima, o medicini sa stajalita prevencije, dijagnoze i terapije te o ljudskom razmnoavanju, i d) Odgovarajue kliniko iskustvo u bolnikim zdravstvenim ustanovama pod primjerenim nadzorom. 1.3. Potivanje bolonjskih pravila, preporuka i naela u skladu s Sveuilinim i Pravilnikom o studiju i studiranju Medicinskog fakulteta u Splitu. 1.4. Ovaj fakultet posebno prepoznaje potrebu za povienjem razine klinikih vjetina u diplomiranih lijenika. 1.5. Osnovni elementi bivega (ukinutoga) pripravnikog staa ugraeni su u plan este godine kao "klinike rotacije". Odabir toga oblika nastave zasniva se na shvaanju medicinske edukacije kao izvora a) znanja (knowledge), b) vjetina (skills) i c) stavova (attitudes), gdje reene nastavne jedinice, na kraju studija, integriraju prethodno steena znanja, vjetine i stavove u lijeniku brigu o konkretnom pacijentu. 1.6. Znanja i vjetine stjeu se postupno u tijeku studija da bi se integrirale u klinikim rotacijama, koje studentu omoguuju samostalan lijeniki rad uz primjeren nadzor. 1.7. Znanje se stjee usvajanjem znanja prirodnih znanosti, pa temeljnih medicinskih znanosti, do klinikih znanosti. 1.8. Vjetine se stjeu uenjem klinikih vjetina, uenjem propedeutike te uenjem i prakticiranjem klinike medicine. 1.2. OSNOVNI OKVIR PROMJENA 1.2.1. Studij traje est godina i ima 5500 sati izravne nastave. 1.2.2. Nakon prve tri godine studija, studenti polau prvi Skupni ispit znanja (SIZ-1), a na kraju studija Skupni ispit znanja-2 (SIZ-2) i Skupni ispit vjetina (SIV). Pristup ispitima uvjetovan je poloenim svim pojedinanim ispitima koji su propisani za prve tri, odnosno druge tri godine integriranog studija. Za SIZ-1 postoji samo jedan ispitni rok u godini, u rujnu. Student koji ga ne poloi moe nastaviti studij, ali SIZ-1 mora poloiti prije SIZ-2 i SIV. SIV se organizira u rujnu i travnju svake godine. SIZ-1 je uvjet za pristup SIZ-2 i SIV. Znanja, vjetine i stavovi potrebni za uspjeno polaganje SIZ-2 i SIV integrirat e se na nastavi klinikih rotacija i vrijedit e 25 ECTS-bodova. 1.2.3. Bodovi ECTS (60 po studijskoj godini) dodjeljuju su dijeljenjem broja sati studija (5500) godini s 360 (ECTS-bodova na cijelom studiju), ine se dobije faktor 15,3, tj. da u naelu jedan ECTS-bod
1

odgovara (u ovom studiju) 15,3 sata izravne nastave. Naelni broj ECTS-bodova za pojedini predmet dobije se potom dijeljenjem broja sati toga predmeta s 15,3. Nadalje se do tono 60 ECTS-bodova po studijskoj godini obavlja usuglaeno podeavanje po predmetima, tako da nastava s vie vjebi dobiva manje ECTS-bodova, jer u naelu trai manje izvannastavnog uenja. 1.2.4. kolska godina traje od 1. listopada do 15. srpnja. Godina se ne dijeli na semestre, a nastava se odvija u blokovima za pojedine predmete. 1.2.5. Prvi ispitni rok je nakon zavrene nastave, nakon nekoliko slobodnih dana (raunajui i vikende i praznike). Taj se razmak odreuje razmjerno duljini bloka na koji se odnosi. Drugi ispitni rok je izmeu 16. i 31. srpnja, a trei i etvrti u rujnu. etvrti ispitni rok uvijek je komisijski. 1.2.6. Za izborne predmete od 25 sati predviena su dva tjedna u kolskoj godini, jedan ujesen a jedan u proljee, no nikad ni na poetku niti na kraju kolske godine. Katedre po volji mogu u vrijeme svojih turnusa organizirati i nastavu izbornog predmeta, koju treba rasporediti tako da se ne ometa izvoenje osnovne nastave. 1.2.7. Izbornu nastavu predstavljaju i klinike rotacije, zato to unutar struke student moe odabrati specifino (organ-oriented) podruje, primjerice, u Kirurkim strukama Opu kirurgiju, Neurokirurgiju, Ortopediju, Okulistiku, itd. Izborna nastava u cijelom studijskom programu sada ini 250 sati izbornih predmeta (po dva u prve 4 studijske godine, 20 ECTS-bodova) i 640 sati (24 ECTS boda) klinikih rotacija, ukupno 890 sati ili 45 ECTS-bodova, to ini 16,1% ukupnoga broja sati programa, odnosno 12,5% ECTSbodova. 1.3. BITNE PROMJENE PREMA PRETHODNOM PLANU STUDIJA 1.3.1. Ni jednom predmetu nije smanjen broj sati, a nekima su minimalno poveani. 1.3.2. etiri su predmeta vertikalizirana. Prvo, Propedeutici, koja s istim brojem sati ostaje na treoj studijskoj godini, u prve dvije studijske godine dodaju se Klinike vjetine. Klinike vjetine, Propedeutika, klasini predmeti i klinike rotacije odvijaju se tako da stjecanje vjetina zapoinje vjebanjem na anatomskim preparatima, preko modela, do pacijenata, rastui postupno do najsloenijih zahvata (prema Katalogu vjetina) u estoj studijskoj godini. 1.3.3. Jo se vertikaliziraju predmeti Psiholoka medicina, Medicinska humanistika i Znanstvena metodologija. 1.3.4. Predmet Medicinska humanistika objedinjuje predmete Uvod u medicinu, Medicinska sociologija, Medicinska etika, Povijest medicine i Medicinski engleski. 1.3.5. Predmet Znanstvena metodologija obuhvaa predmete Uvod u znanstveni rad u medicini, Medicinsku statistiku, Medicinsku informatiku, te naela medicine zasnovane na dokazima (EBM), procjenu vrsnoe zdravstvene skrbi i Diplomski rad. Prvi dio nastave (prvih 5 studijskih godina) studenta priprema za istraivaki rad u biomedicini, a drugi dio, na estoj studijskoj godini, obuhvaa izradbu diplomskog rada. 1.3.6. Obiteljska medicina postaje predmet od 80 sati (3 ECTS-boda). Predavanja ima 20 sati, a na vjebama e po dva studenta dnevno raditi u fakultetskoj Ambulanti obiteljske (ope) medicine u tijeku cijele este godine dok svi tamo ne obave 60 sati rada. Usluga u toj ambulanti biti e besplatna a rad studenata nadgledat e dvije lijenice obiteljske medicine zaposlene na Fakultetu. 1.3.7. Medicinska genetika prjelazi na 2. godinu studija, gdje prirodno pripada, te da se odtereti satnica 6. godine. Udruuje se s Imunologijom u jednu katedru i jedan ispit. 1.3.8. Uvodi se novi predmet, Medicinska dijagnostika, na treoj studijskoj godini. 1.3.9. Predmeti Gerontologija i Pomorska medicina integriraju se u postojee predmete, Gerontologija (15 sati), u Internu medicinu a Pomorska medicina (30 sati) u Medicinsku ekologiju i medicinu rada.
2

1.3.10. Da se smanji ukupni broj ispita, studentima olaka polaganje i potakne ocjenjivanje za vrijeme nastave, bilo bi dobro u ispitu integrirati predmete Osnove medicinske mikrobiologije i parazitologije (3. godina) i Klinika mikrobiologija i parazitologija (4. godina). To je mogue uiniti u jo nekoliko primjera, prema naknadnom dogovoru. 1.4. KLINIKE ROTACIJE 1.4.1. U naelu, zamjenjuju bivi pripravniki sta, a slue da student zavrne godine studija stekne iskustvo samostalnog lijenikoga rada. 1.4.2. U rotacijama student integrira steena znanja i vjetine i primjenjuje ih u svakodnevnom radu, na konkretnim pacijentima. 1.4.3. Klinike rotacije odnose se na etiri medicinske grane: Internistike struke, Kirurke struke, Porodiljstvo i pedijatriju i Obiteljsku medicinu. Pojedinano prve tri traju po 4,5 tjedana (180 sati) a Obiteljska medicina 2,5 tjedna (100 sati), u punom radnom vremenu. 1.4.4. U klinikim rotacijama studente vode mentori, jedan mentor jednoga studenta. Rotacija se sastoji u tome da student u punom radnom vremenu i obvezama prati mentora u njegovu radu. Da bi se postigao taj odnos, studenti se raspodjeljuju u razliite odjele i, nakon zavrene prakse, meu njima "rotiraju". To znai da jedan mentor u tijeku godine moe mentorirati vie studenata. 1.4.5. Unutar klinikih rotacija Internistike struke, Kirurke struke i Porodiljstvo i pedijatrija, studentima e se, preko izbora mentora, ponuditi i izbor podstruke (v. predloeni plan), a u Obiteljskoj medicini specifinost ambulante obiteljske medicine (grad-selo, otok i sl.). 1.4.6. Mentori e se odreivati iz redova starijih specijalizanata i mlaih odjelnih lijenika. U naelu, treba ih za sve rotacije minimalno onoliko koliko studenata upie estu godinu studija. Njih bi se tretiralo kao vanjske (strune) suradnike, kojima se za puni godinji iznos rotacija (etiri mjeseca u kolskoj godini) priznaje puna nastavna norma. 1.4.7. Mentori imaju samo jedan zadatak, a to je da ih njihov student-tienik potpuno prati u njihovu radu i u njemu ih odmjenjuje to je vie mogue. 1.5. VREMENSKI ASPEKT PROMJENE I PRIMJENE PLANA 1.5.1. Prema informaciji sa sastanka Dekanske konferencije Medicinskih fakulteta od 28. sijenja 2010., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta odredilo je da novi plan i program studija pone sa kolskom godinom 2010./11., etvrtom studijskom godinom, odnosno da vrijedi za studente koji na dan 1. listopada 2010. upisuju etvrtu studijsku godinu. Dekanska konferencija prihvatila je taj plan. 1.5.2. To znai da se novi plan i program od 1. listopada 2010. primjenjuje na sve etiri prve studijske godine. 1.5.3. To takoer znai da e studenti koji 1. listopada 2010. upisuju petu i estu studijsku godinu studij zavriti po starom planu i programu i da e morati obaviti obvezatni lijeniki pripravniki sta. 1.5.4. Primjena promijenjenoga plana studiranja za prve etiri studijske godine, a ne samo za prvu kao to je bilo uobiajeno, ne e od studenata traiti nikakve nadoknade proputenih predmeta jer svi predmeti ostaju na studijskim godinama na kojima su bili. Drugim rijeima, kada student zatvori jednu studijsku godinu sa 60 ECTS-bodova, ona je za Fakultet i za njega zavrena. 1.6. DOSADANJA ISKUSTVA U PROVOENJU ODGOVARAJUIH ILI SLINIH PROGRAMA Novija povijest obrazovanja doktora medicine u Splitu poinje 1974. godine kada Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu pokree dvogodinji studij za studente na etvrtoj i petoj godini. Cjeloviti petogodinji studij medicine zapoinje 1979. (Marui M. Povijest Medicinskog fakulteta u Splitu. U: Jankovi S, Boban M, urednici. Sveuilite u Splitu, Medicinski fakultet, 1997.-2007. Split: Sveuilite u Splitu, Medicinski fakultet; 2007. str. 16-35.) Studij prerasta u samostalni Medicinski fakultet Sveuilita u
3

Splitu 1997. godine. Danas Medicinski fakultet predstavlja jednu od najuglednijih ustanova splitskog Sveuilita sa znaajnim kadrovskim potencijalom koji prua najvie standarde u obrazovanju doktora medicine. Kroz navedeno razdoblje u Splitu je diplomiralo ukupno 957 doktora medicine. 1. 7. PARTNERI IZVAN VISOKOKOLSKOG PROGRAMA Provoenje studijskog programa medicine zahtijeva suradnju i ukljuenost svih tipova zdravstvenih ustanova u danoj regiji u taj proces. Isto vrijedi i za sve znanstvenoistraivake ustanove, jer je medicina primijenjena znanost, slui se znanstvenom metodom a kritiki znanstveni nain miljenja olakava razumijevanje biolokih i patolokih procesa i omoguuje kvalitetnije postavljanje dijagnoze i odabri i praenje lijeenja. U klinikoj naobrazbi kljune nastavne baze su kliniki bolniki centri i klinike bolnice, koje u naravi tvore funkcionalno jedinstvo s medicinskim fakultetima, unato injenici da formalno nisu dio visokokolskog sustava. Zbog mogunosti izvoenja nestandardnih i sloenih medicinskih mjerenja i pretraga, esta je struna suradnja sa zdravstvenim ustanovama u pruanju specifinih zdravstvenih usluga. Farmaceutska industrija je takoer iznimno vaan partner koji sve vie sudjeluje u znastvenim i strunim projektima medicinskih fakulteta. Znaajna je suradnja s pravosudnim institucijama u davanju strunih miljenja i ekspertiza. Regionalne upravne jedinice, upanije i gradovi, turistike zajednice te mnoge druge ustanove na razliitim razinama, esti su partneri s medicinskim fakultetima u provoenju brojnih aktivnosti u promicanju zdravlja i zdravstvene prosvjeenosti u opoj populaciji (kongresi, tribine, simpoziji, projekti, edukacijski programi i sl.). 1.8. OTVORENOST STUDIJA PREMA POKRETLJIVOSTI STUDENATA Jedna od kljunih programskih pdrednica Fakulteta je pokretljivost studenata, ponajprije na razini Europe. Budui da planovi i programi medicinskih fakulteta nisu istovjetni, politika Medicinskog fakulteta jest da se pokretljivost studenata potie i olakava priznavanjem uvjeta (kredita) koji su za studenta povoljniji. Studentska pokretljivost bit e omoguena i unutar sveuilita tako to e izborni kolegiji biti otvoreni i studentima visokih uilita u drugim podrujima znanosti. Realizacija navedenih principa na nacionalnoj razini je pretpostavka za kvalitetnu pokretljivost studenata na meunarodnoj razini.

2. OPI DIO Vrsta studija Naziv Nositelji Diplomski studij Medicina Predlagatelj Sveuilite u Splitu Izvoa Trajanje* ECTS Uvjeti za upis Medicinski fakultet

6 godina (12 semestara) 360 Zavrena srednja etverogodinja kola i poloen razredbeni ispit. Nakon 2009. godine temeljni kriterij za upis na studij bit e ostvareni uspjeh na dravnoj maturi. Kompetencije koje Zavretkom studija medicine na Medicinskom fakultetu diplomandi stjeu sljedee se stjeu zavretkom kompetencije: studija imaju iroke temelje teorijskog znanja i praktinih vjetina, to ih kvalificira za svaku vrstu postdiplomske edukacije i suradnju s drugim strunjacima u zdravstvu, imaju znanstveno obrazovanje koje omoguuje znanstveni nain razmiljanja, stekli su medicinsko-etike stavove, pripremljeni su za daljnji razvoj i napredak medicine, stekli su sistematian nain razmiljanja i strukturirani pristup medicinskim problemima tijekom svog obrazovanja, ispunjavaju zakonske uvjete za rad u medicinskoj profesiji i za dalje obrazovanje te su spremni preuzeti odgovornost povezanu s medicinskim zvanjem, posjeduju znanje o prikladnom dijagnostikom algoritmu, sposobni su donijeti prikladne terapijske odluke, upoznati su sa strukturom, organizacijom i financiranjem zdravstva; upoznati su s procesom znanstvenoistraivakih postupaka,
4

sposobni su djelovati u skladu s racionalnim znanstvenim konceptima i principima, upoznati su sa znanstvenim teorijskim konceptima biomedicine, imaju nepristran stav prema novim znanstvenim procesima u medicini; spremni su posvetiti se medicinskoj profesiji i prihvatiti odgovornost za tjelesno, psiho-mentalno i socijalno blagostanje bolesnika, lijee bolesnike s potovanjem, bez obzira na spol, dob, rasu, drutveni i ekonomski status, obrazovanje, kulturu, vjeru ili svjetonazor, potuju prava bolesnika da u potpunosti sudjeluju u odlukama o lijeenju, ukljuujui i pravo da odbiju lijeenje ili sudjelovanje u procesu nastave odnosno znanstvenih istraivanja, sposobni su izraziti se i komunicirati na nain koji je razumljiv i prihvatljiv bolesniku, suosjeaju s bolesnicima u njihovu psihosocijalnom okruju; spremni su prihvatiti odgovornost i donijeti odgovarajue medicinske odluke, upoznati su s unaprijeenjem zdravlja i prevencijom bolesti i spremni su promovirati takvo stajalite u medicinskoj profesiji, formiranim stavovima i svijeu o osobnim ogranienjima u skladu s prethodnom edukacijom i iskustvom, spremni su suraivati s drugim zdravstvenim strunjacima, sposobni su ostvariti uspjean timski rad te vjetine rukovoenja, svjesni su nunosti trajnog uenja i trajnog usavravanja u vlastitom ivotu da bi odrali visoku razinu medicinske kompetencije, voljni su poduavati kolege i razvijati vlastite vjetine poduavanja, otvoreni su za mjere osiguranja kvalitete i povremenu procjenu vlastite medicinske kompetencije i standarda znanja, voljni su konstruktivno odgovoriti na ishod procjene kritiku i pohvalu; spremni su razmiljati o promjenama socioekonomskih imbenika u lijeenju, ispunjavaju zakonske standarde u odnosu na trajno teorijsko i praktino usavravanje. Detaljan popis specifinih znanja i vjetina, kao i razina osposobljenosti za izvoenje pojedine vjetine, prikazani su za svaki predmet. Mogunosti nastavka Poslijediplomski doktorski studij u trajanju od 3 godine (180 ECTS-bodova) u studija podruju biomedicine i zdravstva. Otvorena je mogunost poslijediplomskog obrazovanja i u drugim srodnim podrujima, a prema uvjetima pojedinih studija. Struni ili akademski Doktor medicine (dr. med.) naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija *Lijeniko zanimanje spada u tzv. regulirane profesije na razini EU te je izuzeto iz preporuene podjele obrazovnog procesa u preddiplomski i diplomski studij.

3. OPIS PROGRAMA 3.1. PLAN NASTAVE PO STUDIJSKIM GODINAMA, PREDMETIMA, SATIMA I ECTSBODOVIMA Sati 705 740 795 1005 1000 1255 5500 ECTS 60 60 60 60 60 60 360
5

I GODINA II GODINA III GODINA IV GODINA V GODINA VI GODINA UKUPNO

Kod

I GODINA Naziv predmeta Medicinska fizika i biofizika Medicinska biologija Histologija i embriologija Anatomija Tjelesni odgoj Socijalna medicina Klinike vjetine I (osnove i prva pomo) Medicinska humanistika I Znanstvena metodologija I Izborni predmeti (dva) UKUPNO II GODINA Naziv predmeta Medicinska kemija i biokemija Fiziologija Temelji neuroznanosti Tjelesni Klinike vjetine II Znanstvena metodologija II Izborni predmeti (dva) Medicinska humanistika II Imunologija i medicinska genetika UKUPNO III GODINA Naziv predmeta Patofiziologija Osnove medicinske mikrobiologije i parazitologije Farmakologija Patologija Klinike vjetine III (propedeutika) Medicinska humanistika III Izborni predmeti (dva) Znanstvena metodologija III Psiholoka medicina I UKUPNO

Sati Ukupno 60 100 110 200 60 25 25 25 50 50 705 Sati Ukupno 190 160 90 60 25 25 50 50 90 740 Sati Ukupno 110 80 115 180 180 25 50 25 30 795

Sati P+S+V 20+20+20 34+34+32 30+40+40 60+60+80 0+0+60 15+10+0 5+0+20 10+5+10 10+15+20

ECTS 6 9 10 20 1 2 2 2 4 4 60

KOD

Sati P+S+V 50+80+60 8+96+56 20+36+34 0+0+60 5+10+10 20+30+0

ECTS 17 15 9 1 2 2 4 4 6 60

KOD

Sati P+S+V 40+40+30 12+20+48 25+50+40 40+70+70 45+45+90 10+15+0 5+10+10 10+10+10

ECTS 9 7 11 17 6 2 4 2 2 60

KOD

IV GODINA Naziv predmeta Radiologija Nuklearna medicina Klinika mikrobiologija i parazitologija Interna medicina (ukljuujui Gerontologiju) Infektologija Neurologija Neurokirurgija Psihijatrija Dermatovenerologija Psiholoka medicina II Izborni predmeti (dva) Znanstvena metodologija IV Medicinska humanistika IV UKUPNO V GODINA Naziv predmeta Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno lijeenje Kirurgija Urologija Oftalmologija Otorinolaringologija Maksilofacijalna kirurgija i Dentalna medicina Ortopedija Fizikalna i rehabilitacijska medicina Ginekologija i opstetricija Klinika onkologija Zdravstvena ekologija, medicina rada i pomorska medicina Znanstvena metodologija V Medicinska humanistika V Epidemiologija UKUPNO

Sati Ukupno 70 30 30 360 75 85 15 105 80 30 50 25 50 1005 Sati Ukupno 95 205 40 60 70 30 55 45 200 30 60 25 25 60 1000

Sati P+S+V 20+10+40 10+8+12 12+18+0 72+72+216 15+20+40 20+25+40 4+6+5 30+20+55 20+20+40 10+10+10 5+10+10 10+40+0

ECTS 4 2 2 20 5 6 1 5 4 2 4 2 3 60

Sati P+S+V 15+20+60 36+54+115 10+10+20 15+15+30 15+20+35 9+6+15 10+20+25 13+16+16 50+50+100 5+10+15 20+20+20 5+10+10 9+16+0 33+11+16

ECTS 5 13 2 4 4 2 3 2 12 2 3 2 2 4 60

KOD

VI GODINA Naziv predmeta Sudska medicina Pedijatrija (ukljuena kolska medicina) Laboratorijska dijagnostika Organizacija zdravstvene zatite i ekonomika zdravstva Medicinska humanistika VI Znanstvena metodologija VI (diplomski rad) Obiteljska medicina Obiteljska medicina Internistike struke (interna, neurologija, onkologija, itd.) Kirurke struke (kirurgija, ortopedija, trauma, ORL, itd.) Majka i dijete (ginekologija, porodiljstvo, pedijatrija) UKUPNO

Sati Ukupno 60 215 40 75 25 120 80 100 180 180 180 1255

Sati P+S+V 10+26+24 56+64+95 10+10+20 40+20+15 0+25+0 istraivanje 20+60 Kl. rotacija Kl. rotacija Kl. rotacija Kl. rotacija

ECT S 3 14 3 3 2 7 3 4 7 7 7 60

3.2. OPIS PREDMETA Obrazloenje kako su dodijeljeni ECTS-bodovi dano je u toki 1.2.3. Izborna nastava (predmeti) opisana je u tokama 1.2.6. i 1.2.7. 3.2.1. Prva studijska godina Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina Pretkliniki Temeljna 1. Semestar nema Medicinska fizika i biofizika, 60 sati

6 (predmet ima 60 sati) ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Davor Eterovi, dr. sc. Marija Ragu Kompetencije koje Studentu se omoguuje da osnovne empirijske spoznaje o tome kako funkcioniraju se stjeu bioloki sustavi izvede iz temeljnih fizikalnih zakona i jednostavnih modela. Student se osposobljava za kvantitativni, deduktivni pristup u analizi biolokih sustava. Student naui razlikovati radiogram od scintigrama, ehograma i slike dobivene magnetskom rezonancom ili kompjuteriziranom tomografijom, te kako su dobiveni, to predstavljaju i emu slue ti osnovni slikovni prikazi metoda medicinske dijagnostike. Preduvjeti za upis nema Sadraj Osnove atomske fizike, biotransporti, membranski potencijali, ivani signal, biomehanika, fizika uha i sluanja, fizika oka i vida, fizika srca i cirkulacije, fizika plua i disanja, osnove nuklearne fizike, prolaz zraenja kroz materiju, zatita od zraenja, fizika nuklearne medicine, radioloka fizika, oslikavanje metodom magnetske rezonance, fizika ultrazvuka.

Preporuena literatura

1. Pope JA: Medical Physics (2. edition). Heinemann, Oxford, 1998. 2. Eterovi D: Prirunik za vjebe iz biofizike, Katedra za biofiziku i znanstvenu metodologiju MF Split (k. god. 1999./2000.) 3. Eterovi D: Fizikalne osnove slikovne dijagnostike, u: S. Jankovi i D. Eterovi: Fizikalne osnove i kliniki aspekti slikovne dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 2002.

Dopunska literatura

Oblici nastave Nain provjere Pisani ispit, nakon odraenih vjebi i uz uvaavanje seminarskih aktivnosti znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Hrvatski (mogue odravanje nastave na engleskome jeziku)

1. Berne RM i Levy MN: Fiziologija, 3. izd. Medicinska naklada; Zagreb, 1996. 2. S Webb (urednik): The physics of medical imaging, Institute of Physics Publishing, Bristol and Philadelphia, 2000. provoenja Predavanja, seminari, laboratorijske vjebe

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, - Analiza prolaznosti na ispitima, - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Medicinska biologija Pretkliniki Temeljna 1. Semestar nema

ECTS 9 (predmet ima 110 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Marijana Peruzovi, Prof.dr.sc.Tatijana Zemunik dr. med, dr.sc.Vesna Boraska, Marina Pehli, dr.med. Kompetencije koje Studenti e se upoznati s temeljnim postavkama suvremene bioloke se stjeu znanosti ija su dostignua danas neophodna za dijagnostiku i terapiju bolesti u ovjeka te budunost medicine. Kroz kolegij usvojit e strunu terminologiju potrebnu za kontinuirano praenje suvremene biomedicinske literature. Studirat e osnove biologije stanice, molekularne biologije, razvojne biologije i genetike s posebnim naglaskom na biologiju ovjeka. Aktivno e biti ukljueni u problemski orijentiranu nastavu koja je organizirana u vidu predavanja, seminara i vjebi s ciljem razvijanja jednostavnih praktinih i komunikacijskih vjetina i razumijevanja osnovnih biolokih procesa, te kritikog razmiljanja na temelju usvojenog znanja o suvremenoj biolokoj znanosti. Usklaeno prema detaljnom Katalogu znanja i vjetina. Preduvjeti za upis nema Sadraj Osnove molekularne biologije (struktura DNA, replikacija, transkripcija i translacija, ekspresija gena, struktura i funkcija ribosoma, posttransklacijska modifikacija proteina, razgradnja proteina, opa i specifina rekombinacija, metode analize DNA), stanina biologija (metode istraivanja stanica, evolucija stanice, struktura i funkcija dijelova stanice, jezgra, jezgrica, endoplazmatski
9

retikul, Golgijev aparat/kompleks, lizosomi i peroksisomi, razvrstavanje i prijenos proteina u stanici, citoskelet i stanino kretanje, bioenergetika i metabolizam, stanino signaliziranje, stanine komunikacije, stanini ciklus, regulacija staninog ciklusa, apoptoza), razvojna biologija i genetika (oplodnja i rani embrionalni razvoj, kloniranje, teratogeneza, prenatalna dijagnostika, zakonitosti nasljeivanja, genske mutacije, populacijska genetika, genska terapija, molekularna biologija stanica raka, genom ovjeka, kromosomi, citogenetika). Preporuena literatura 1. Cooper GM, Hausman RE. Stanica - Molekularni pristup (The Cell - A Molecular Approach, Washington: ASM Press, 3/e, 2003); Medicinska naklada, Zagreb, 2004., hrvatsko izdanje. 2. Cox TM, Sinclair J. Molekularna biologija u medicini. Medicinska naklada, Zagreb, 2000., hrvatsko izdanje. Dopunska literatura 1. Alberts B et. all. Essential Cell Biology, New York, Garland Science, 2/e, 2004. 2. Griffiths AJF et all. An Introduction to Genetic Analysis, 8/e, WH Freeman & Co., 2005. 3. Gilbert SF. Developmental Biology, Sinauer, 7/e, 2003. Oblici provoenja Predavanja, seminari, vjebe nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Parcijalni testovi, te pisani i usmeni ispit

Hrvatski (mogue odravanje nastave na engleskome jeziku)

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, - Analiza prolaznosti na ispitima, - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Uvod u medicinu i povijest medicine Pretkliniki/javnozdravstveni Srednja 1. Semestar 1.

ECTS (uz odgovarajue 2 obrazloenje) Nastavnik Dr. sc. Livia Brisky, prof. dr. sc. Zvonko Rumboldt Upoznati studenta s osnovnim medicinskim pojmovima, te glavnim zadaama lijenike profesije. Osposobiti studenta da razumije i shvati brzi razvoj znanosti i struke te potrebe stalnog aktivnog uenja. Pripremiti ga za studij kao proces odrastanja, stjecanja znanja i profesionalizacije. Osposobiti ga da razumije i prihvati bolesnika ve tijekom studija kao Kompetencije koje partnera u rjeavanju problema, vanost timskog rada i suradnje u zdravstvu. Upoznati se stjeu studenta s medicinskim disciplinama te potrebama i mogunostima specijalizacije i trajnog usavravanja. Omoguiti studentu da stekne osnovu za kompleksno sagledavanje i kritiku evaluaciju strunog i teorijskog medicinskog znanja u cjelini, uoavajui na konkretnim primjerima iz medicinske prolosti relevantnost konceptualnih osnova, metoda istraivanja,
10

Preduvjeti za upis

Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

kritikog i analitikog miljenja u medicinskoj praksi i istraivakom radu. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva 4 medicinska fakulteta u Hrvatskoj. nema Svrha medicine i medicinara oima vrhunskih medicinskih strunjaka. Medicina kao prirodna i drutvena znanost. Jedinstvena medicina jedinstvo preventivne, kurativne i socijalne medicine. Praksa medicine umijee rada, a ne samo zanat. Put do lijenike profesije. Medicinske struke. Mjesto rada lijenika. Aktivno i doivotno uenje u lijenikom pozivu. Kronoloki pregled razvoja medicinske misli i prakse od paleomedicine i arhajskih medicinskih kultura preko antike do srednjeg vijeka, kroz novi vijek do suvremenih medicinskih izazova. Kratak pregled razvoja medicine u Hrvata s osvrtom na lokalnu medicinsku povjesnicu. Grmek MD, Budak A. Uvod u medicinu. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1996. krobonja A, Povijest medicine za praktiare. Rijeka:Adami, 2003. Biljeke uz nastavu. Predavanja, seminari Pisani ispit

Hrvatski - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, - Analiza prolaznosti na ispitima, - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Socijalna medicina Pretkliniki/javnozdravstveni Srednja 1. Semestar nema

ECTS (uz odgovarajue 2 (predmet ima 25 sati) obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. Rosanda Muli, dr. med. Osposobiti studenta da zna i razumije zdravlje i bolest, ivotne i zdravstvene pojave te imbenike koji na to utjeu. Osposobiti ga da stekne osnovna znanja i razumije vanost socijalnih aspekata zdravlja i bolesti i zdravstvene zatite pojedinca, obitelji i zajednice, razumije zdravstvene potrebe i zahtjeve pojedinca i primarnih zajednica, s naglaskom na Kompetencije koje potrebe vulnerabilnih skupina. Osposobiti studenta u osnovama komunikacijskih se stjeu vjetina u radu s bolesnikom. Osposobiti studenta da odmah na poetku studija zna, razumije i prihvati osnovne principe medicinske etike te ih primjenjuje ve tijekom studija. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis nema
11

Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Uloga i zadae socijalne medicine kao dijela jedinstvene medicine. Zdravlje, mjerila zdravlja. Bolest i prirodni tijek bolesti. imbenici koji utjeu na zdravlje pojedinca i zajednice. Zdravlje, stanovnitvo i gospodarski razvitak. Populacijska politika. Utjecaj primarnih drutvenih zajednica na zdravlje pojedinca. Zdravlje i bolest u ivotnom ciklusu (djetinjstvo, mladost, odrasla dob, starost). Zdravstveno ponaanje i principi zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja. Osnovne vjetine komunikacije s pojedincem/bolesnikom. Socijalno-medicinski problem i osnove njegovog rjeavanja. Osnove prepoznavanja socijalnih i zdravstvenih potreba vulnerabilnih skupina. Osnovni principi medicinske etike i etike studenta medicine. Jaki , Kovai L i sur. Socijalna medicina. Zagreb: Medicinska naklada, 2000. Jonji A i sur. Uvod u medicinu i socijalna medicina. Rijeka: Zavod za javno zdravstvo, 2000. Predavanja, seminari Pisani ispit

Hrvatski - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, - Analiza prolaznosti na ispitima, - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici

Znanstveno istraivanje I

Pretkliniki Temeljna 1. Semestar 4 (na toj studijskoj godini predmet ima 50 sati) nema

prof. dr. sc. Ana Marui, proelnica; prof. dr. sc. Matko Marui; prof. dr. sc. Zoran oga; prof. dr. sc. Rosanda Muli; prof. dr. sc. Ante Rozga; doc. dr. sc. Maja Vali; dr. sc. Ana Jeroni; dr. sc. Dario Sambunjak; mr. sc. Maja Rogi; Ivana Pavlinac, dr. med.; Renata Pecoti; dr. med; mr. sc. Vesna apkun; Mario Maliki, dr. med.; Ana Utrobii, prof.; Davor Luki, dipl. ing.; Frane Mihanovi, dipl. ing. Kompetencije koje Studenti e stei znanja iz podruja medicine utemeljene na dokazima, postupaka procjene kvalitete zdravstvene skrbi, kao i iz istraivake metodologije i koritenja se stjeu medicinskih informacija te primjene statistikih metoda i postupaka u medicini, to e im dati temeljna znanja i vjetine za kritiku procjenu postupaka i odluka u medicini, te za istraivanja i uporabu strune i znanstvene literature. Studenti e razviti sljedee specifine sposobnosti: a. Razumijevanje izvora i putova stvaranja stvarnoga znanja; b. Poznavanje vrsta istraivanja u medicini; c. Kritika procjena prikaza podataka i kritika analiza znanstvenih izvjea o medicinskim istraivanjima; d. Razumijevanje i uporaba temeljnih statistikih definicija; e. Razumijevanje razliitih naina prikazivanja podataka prikupljenih u
12

Preduvjeti za upis Sadraj

istraivanju; f. Principi medicine utemeljene na dokazima; g. Odgovorna provedba istraivanja i istraivaka estitost. Nema Predmet integrira nastavne cjeline iz sljedeih podruja: 1. medicinska informatika, 2. medicinska statistika, 3. osnove istraivakog rada u medicini, 4. principi medicine utemeljene na dokazima, 5. principi unaprjeenja kvalitete zdravstvene skrbi. Za svako od 5 podruje, koja se integriraju u logine cjeline, sadraj nastave ukljuuje 2 h predavanja, 3 h seminara organiziranih po principu grupnog rada (eng. team learning) i 5 h vjebi organiziranih kao problemska nastava (eng. problem based learning) (ukupno 10 h predavanja, 15 h seminara i 25 h vjebi neposredne nastave). 1. Marui M, ur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2008. 2. Kern J, Petroveki M, ur. Medicinska informatika. Zagreb: Medicinska naklada; 2009. 3. Petz, B. Osnovne statistike metode za nematematiare. 5. izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap 2004. 4. Nastavni materijali za pojedine nastavne jedinice 1. Day RA, Gastel N. How to write and publish a scientific paper, 6th edition. Westport, Connecticut: Greenwood Press, 2006. 2. Lang T, Secic M. How To Report Statistics in Medicine: Annotated Guidelines for Authors, Editors, and Reviewers, 2nd edition. Philadelphia: American College of Physicians, 2006. 3. Ogrinc GS, Headrick LA. Fundamentals of Health Care Improvement. Oakbrook Terrace (Il): USA Joint Commission Resources, 2008. 4. Committee on Assessing Integrity in Research Environments. Integrity in Scientific Research. Washington DC: Institute of Medicine and National Research Council. Predavanja, seminari i vjebe (problemska nastava i timski rad) Provjera znanja i vjetina tijekom nastave u vie jedinica, na ljestvici od 0-100 bodova. Student je poloio predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanoj jedinici provjere znanja. Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmeta ponderiraju se u zajedniku ocjenu s diplomskim radom na 6. godini. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

- Analiza kvalitete nastave od strane nastavnika usuglaena na godinjem sastanku nastavnika kolegija koji e se odrati nakon cjelokupne izvedbe kolegija. - Analiza kvalitete nastave od strane studenta u obliku obraenih studentskih anketa. - Analiza ocjena diplomske radnje - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

13

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Klinike vjetine I (osnova i prva pomo) Pretkliniki Temeljna 1. 2 (predmet ima 25 sati) Semestar nema

ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. Izet Hozo, Prof. dr. Nikica Druijani, Mihajlo Lojpur, dr. med. Kompetencije koje Nakon zavretka ovog modula studenti e imati temeljno znanje o organizaciji prostora u se stjeu kome se lijee oboljeli, o namjetaju, aparatima, instrumentima i potronom materijalu. Prva pomo pri sranom zastoju, povrjeivanju, pri drugim medicinskim hitnostima i hitnim stanjima naui se detaljno. Student e biti osposobljen za struno pruanje prve pomoi u situacijama kada je neophodna i opravdana vodei rauna da svojim postupcima ne pogoraju zdravstveno stanje oboljelog odnosno unesreenog. U domeni klinikih vjetina, biti e u stanju: 1. pripremiti bolesniki krevet za udoban smjetaj oboljelih; 2. pozicionirati oboljele kako to zahtijeva priroda oboljenja; 3. prevenirati pad iz kreveta i samo-ozljeivanje; 4. provesti ope higijenske mjere; 5. provesti mjere skrbi za oi, ui, usta i perianalnu regiju; 6. biti osposobljen za struno pruanje prve pomoi u situacijama kada je neophodna i opravdana vodei rauna da svojim postupcima ne pogoraju zdravstveno stanje oboljelog odnosno unesreenog; 7. ispravno pozicionirati EKG i defibrilacijske elektrode; 8. ispravno primjeniti oksi- i kapnometre; 9. provesti bazinu resuscitaciju (disanje usta na usta, vanjska masaa srca) Preduvjeti za upis Sadraj nema a) Status karotidnog, radijalnog i apikalnog pulsa; b) Prolaznost dinih puteva; c) Elementi koji utjeu na kvalitet respiracije; d) Stanje svijesti (budnost i kvalitetu), procjena i kvantificiranje; e) Kvaliteta peristaltike; f) Uinkovitost derivacije urina; g) Izvoenje Helmhotzovog zahvata; h) Oslobaanje zranog puta pozicioniranjem glave; i) ienje i odravanje prohodnosti zranoga puta; j) Sustavi za oksigenaciju i njihova uporaba; k) Rasprivai i njihova uporaba l) Mjerenje krvnoga tlaka; m) Mjerenje tjelesne temperature (oralno, rektalno, aksilarno) n) Pozicioniranje EKG i defibrilacijske elektroda; o) Uporaba oksimetara i kapnometara; p) Uporaba defibrilatora; q) Naela bazine resuscitacije (disanje usta na usta, vanjska masaa srca) Jasprica Hrelec, Vlasta i sur. Hitna medicinska pomo u izvanbolnikim uvjetima. Zagreb: Jaspra, 2003. Edukacijski CD : Hrvatski Crveni kri. Prva pomo za mlade. Zagreb, 2005. Na Internet stranicama : http://jagor.srce.hr/hitna-pomoc/prva; http://www.medicinenet.com http://www.resus.org.uk/

Preporuena literatura Dopunska literatura

Oblici provoenja Predavanja, vjebe nastave


14

Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Pisani test i praktini dio ispita (vjetine)

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Anatomija Pretkliniki Temeljna 1. Semestar nema

ECTS 20 (predmet ima 200 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Ivica Grkovi, dr, Prof. dr. sc. Ana Marui, Prof. dr. sc. Katarina Vilovi, Prof. dr. sc. Irena Pintari, Mr. sc. Vana Kota, Mr. sc. Maja Marinovi Gui, Mr. sc. Ana ari, Ana Poljianin, dr.med., Jure Aljinovi, dr.med. Kompetencije koje Studenti e usvojiti teorijska znanja iz sistemske i topografske anatomije ovjeka, se stjeu pokazati primjenu opih anatomskih principa i koncepcija na definiranim topografskim cjelinama uz primjenu vjetine anatomske sekcije. Studenti e takoer razumjeti vanost kontinuiranog obnavljanja znanja grae ljudskog tijela za savladavanje nastavnih cjelina iz klinike medicine (na kasnijim godinama studija), ali i tijekom cijelog svog profesionalnog ivota. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis nema Sustavna anatomija: obiljeja organa, njihova opskrba krvlju i inervacija. U sustavnom pristupu organi su grupirani prema zajednikoj funkciji. Posebni naglasak u nastavi je na opim anatomskim principima vanim za razumjevanje grae i funkcije ljudskog tijela. Topografska anatomija: obiljeja organa s obzirom na njihov smjetaj i meusobni odnos s okolnim strukturama. Prema topografskom pristupu organi su grupirani prema lokaciji tj. poloaju u tijelu. U praksi, svi organi u tijelu pripadaju nekoj anatomskoj regiji i nekom tjelesnom sustavu. Preporuena 1. Jelena Krmpoti Nemani, Ana Marui: Anatomija ovjeka, Medicinska naklada literatura Zagreb, 2004. 2. Sobotta: Atlas anatomije ovjeka, Svezak 1 & 2, Naklada Slap, 2000. 3. Netter, F.H.: Atlas of Human Anatomy, ICON Learning Systems; 3rd Bk&Cdr edition, 2003. Dopunska literatura 1. Moore, K.L. and Dalley, A.F.: Clinically oriented anatomy, 4. izd. Lippincott Williams & Wilkins, 1999. 2. Snell R.S. Clinical Anatomy, 7. izd., Lippincott Williams & Wilkins; 2003. Oblici provoenja Predavanja, seminari, vjebe nastave Nain provjere Praktini, pisani i usmeni ispit
15

Sadraj

znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Hrvatski (mogue odravanje nastave na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz obrazloenje) Nastavnik

Histologija i embriologija Pretkliniki Temeljna 1. odgovarajue 10 (predmet ima 110 sati) Prof. dr. sc. Damir Sapunar, dr. med., Prof. dr. sc. Mirna Saraga Babi, dr. med., Doc. dr. sc. Livia Puljak, Snjeana Mardei-Brakus, dr. med., Sandra Kosti, dipl. ing. Znanja o razvoju i normalnoj histolokoj grai ljudskog tijela te vjetine neophodne za razumijevanje normalne funkcije ljudskog tijela i patolokih promjena na mikroskopskoj razini. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Nema Opa embriologija: Gametogeneza, predembrionalno, embrionalno i fetalno razdoblje, posteljica i priroene malformacije. Specijalna embriologija: Razvoj lokomotornog sustava, krvoilnog, dinog, probavnog, urogenitalnog sustava. Razvoj tjelesnih upljina, koe, ivanog sustava, te specijalnih osjetila. Opa histologija: Metode prouavanja tkiva, stanica i temeljne vrste tkiva. Specijalna histologija: Graa koe, krvoilnog i imunosnog sustava, dinog sustava, probavnog sustava i njemu pridruenih lijezda, mukog i enskog spolnog sustava, mokranog sustava, osjetnih organa i neuroendokrinog sustava. Junqueira LC, Carneiro J, Kelley RO. Osnove histologije. Zagreb: kolska knjiga, 1995. Sadler TW. Medicinska embriologija. Zagreb: kolska knjiga, 1996. Durst-ivkovi B. Praktikum iz histologije. Zagreb: kolska knjiga, 1988. Sobotta. Histoloki atlas. Zagreb: Naklada Slap 2004. Predavanja, seminari, vjebe na raunalu, vjebe u mikroskopirnici Semestar nema

Kompetencije koje se stjeu

Preduvjeti za upis

Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i Pisani test i praktini ispit po zavretku odsluanoga predmeta polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) praenja na drugim jezicima - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, Nain praenja kvalitete i - Analiza prolaznosti na ispitima, uspjenosti izvedbe svakog - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, predmeta i /ili modula - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne
16

agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici

Medicinska humanistika I

Pretkliniki Temeljna 1. 2 (predmet ima 25 sati) Semestar nema

Prof. dr. sc. Marija Definis Gojanovi, prof. dr. sc. Vladimir imunovi, prof. dr. sc. Ivan Keina, dr. sc. Marko Juki, dr. sc. Livia Brisky, Jasmina Rogulj, prof., MSc, Mario Maliki, dr. med., Goran Mijaljica, dr. med. Od samoga poetka, oekujemo od studenata da se primjereno i profesionalno Kompetencije koje ponaaju, da marljivo ue, ta svladaju sve zadatke koje smo za njih pripremili, da se stjeu shvate nove pristupe uenju i procjeni nauenog, te, naposljetku, da na kraju postanu osposobljeni i sposobni lijenici. Da bismo im olakali navedeni proces, u skopu predmeta Uvod u medicinu, planiramo objasniti strukturu plana i programa studija medicine, koja se mora objasniti da bi student u potpunosti sudjelovao u procesu edukacije. Studentima e se na jednostavan i jasan nain predoiti to tono oekujemo od njih za vrijeme studija, to se ne smije (i nee) tolerirati, i, moda najvanije, jasno istaknuti da sva pravila i prava vrijede za svakoga, bez iznimaka. Teme o kojima emo raspravljati su brojne, i jednako vane: koliko puta mogu pristupiti ispitu, koji se uvjeti moraju ispuniti na svakoj razini studija, koji su uvjeti za diplomiranje, itd. Sljedei korak su pravila profesionalnog ponaanja. Postoje mnoge razliitosti u ponaanju u sali za anatomsku sekciju, u mrtvanici, operacijskoj dvorani, i u ambulanti, te se koriste i razliita pravila ponaanja. U nastavku e se studentima prikazati metode poboljanja njihovih sposobnosti uenja, te vjetina za uinkovitu raspodjelu vremena i obaveza. Nema Preduvjeti za upis Kolegij Medicinska humanistika integrira slijedee predmete: 1. Uvod u medicinu, Sadraj 2. Povijest medicine, 3. Medicinska etika i bioetika, 4. Sociologija medicine, 5. Engleski jezik, 6. Medicinska humanistika. Prvi dio integriranog kolegija Medicinska humanistika je pod-kolegij Uvod u medicinu. 1. Grmek MD, Budak A. Uvod u medicinu. Zagreb: Nakladni zavod Preporuena Globus, 1996. literatura 1. Materijali sa predavanja i seminara Dopunska literatura Oblici provoenja Predavanja, seminari i vjebe (problemska nastava i timski rad) nastave Standardizirani test, esej, procjena steenih vjetina prvi dio. Student je poloio Nain provjere predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanoj jedinici provjere znanja. znanja i polaganja Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmeta ponderiraju se u ispita zajedniku ocjenu s zavrnim esejem na 6. godini. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima
17

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjee Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave

3.2.2. Druga studijska godina Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina Pretkliniki Temeljna Klinike vjetine II

2. Semestar nema 2 (predmet ima 25 sati) ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. Izet Hozo, prof. dr. Nikica Druijani, prof. dr. Vladimir imunovi Kompetencije koje Pripreme za ulazak u bolesniku sobu se stjeu Odjea i obua, kape i maske Priprema i pranje ruku Namjetanje bolesnika, posebni poloaji u odnosu na vitalne funkcije oboljelih Okretanje bolesnika Specifinosti skrbi za nepokretne i oduzete pacijente Osiguranje od pada i samo-ozljeivanja Prenoenje bolesnika s kreveta na transportna sredstva Postupci s otpadnim materijalom Preduvjeti za upis nema Sadraj Organizacija i sadraji bolesnike sobe (standardna, poluintenzivna i intenziva skrb) Bolesniki kreveti Oprema za pripomo kretanju i transport bolesnika Oprema za nadzor vitalnih i drugih vanih funkcija bolesnika Registriranje naloga, pohranjivanje testova i nalaza Dekurziranje Sadraj povijesti bolesti, klasini i elektroniki zapis Poloaj oboljelih u krevetu Namjetanje bolesnika Okretanje bolesnika Osiguranje od pada i samo-ozljeivanja Prenoenje bolesnika s kreveta na transportna sredstva Higijenske mjere Kupanje i tuiranje u kupaonici Kupanje bolesnika na krevetu Higijena usta Higijena i pranje kose Postupci s infestiranom kosom ienje i ispiranje oiju ienje i ispiranje uiju Higijena ekskretornih otvora (vanjsko ue uretre i perianalna regija)
18

Posebne mjere za ugroenu kou. Administriranje lijekova uvanje, nadzor i osiguranje zaliha Naela administriranja Putevi administriranja Dvostruka kontrola administriranja lijekova Postupci s ambalaom, trcaljkama i iglama, pravilno odlaganje Postupci pri neeljenim reakcijama na lijekove Alergijske reakcije, prepoznavanje i postupci Anafilaktiki ok, prepoznavanje i postupci Imunizacija Preventivne mjere Asepsa i antisepsa Samozatita (odjea, rukavice, naoare, kape i kapuljae, maske) Zatita okoline i oboljelih Postupanje s zaraznim materijalima Naela izolacije oboljelih Preporuena literatura Dopunska literatura Jasprica Hrelec, Vlasta i sur. Hitna medicinska pomo u izvanbolnikim uvjetima. Zagreb: Jaspra, 2003. Edukacijski CD : Hrvatski Crveni kri. Prva pomo za mlade. Zagreb, 2005. Na Internet stranicama : http://jagor.srce.hr/hitna-pomoc/prva; http://www.medicinenet.com http://www.resus.org.uk/ Predavanja, vjebe Pisani test i praktini dio ispita (vjetine)

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Medicinska kemija i biokemija Pretkliniki Temeljna 2. Semestar nema

ECTS 17 (predmet ima 190 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Irena Drmi, dipl. ing., Doc. dr. sc. Anita Markoti, dipl. ing., Prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrani, dipl. ing., Doc. dr. sc. Vinja Katalini, dipl. ing. Kompetencije koje Upoznavanje biokemijske funkcije organizma zdravog ovjeka. Steena znanja tvore se stjeu biokemijski temelj fiziologije, te osnovu za razumijevanje velikog broja bolesti kojima su uzrok patobiokemijski procesi.
19

Preduvjeti za upis Sadraj

U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva 4 medicinska fakulteta u Hrvatskoj. Nema

Biokemijske i energetske promjene, te regulacija metabolikih procesa u organizmu zdravog ovjeka. Preporuena Stryer L. Biokemija. kolska knjiga, Zagreb, 1991. literatura Stryer L, Berg JM, Tymoczko JL. Biochemistry. Freemen WH and Company, New York, 2002, dijelom dostupno na www.whfreeman.com/biochem5 Dopunska literatura Tomaselli G, Saltsman K. Supplement to Stryers Biochemistry: Clinical Companion. Freemen WH and Company, New York, 2002. Gaw A, Murphy M, Cowan R, OReilly, Stewart M, Shepherd J. Clinical Biochemistry 3rd Edition. Elsevier, Oxford, 2004, dijelom dostupno na http://intl.elsevierhealth.com/gaw Oblici provoenja Predavanja, seminari, vjebe nastave Nain provjere Pisani i usmeni ispit znanja i polaganja ispita Jezik poduke i Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, kvalitete i -Analiza prolaznosti na ispitima, uspjenosti izvedbe -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, svakog predmeta i -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za /ili modula kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici

Znanstveno istraivanje II

Pretkliniki Temeljna 2. 2 (predmet ima 25 sati) Semestar nema

prof. dr. sc. Ana Marui, proelnica; prof. dr. sc. Matko Marui; prof. dr. sc. Zoran oga; prof. dr. sc. Rosanda Muli; prof. dr. sc. Ante Rozga; doc. dr. sc. Maja Vali; dr. sc. Ana Jeroni; dr. sc. Dario Sambunjak; mr. sc. Maja Rogi; Ivana Pavlinac, dr. med.; Renata Pecoti; dr. med; mr. sc. Vesna apkun; Mario Maliki, dr. med.; Ana Utrobii, prof.; Davor Luki, dipl. ing.; Frane Mihanovi, dipl. ing. Kompetencije koje Nakon stjecanja temeljnih znanja i vjetina iz podruja medicine utemeljene na dokazima, postupaka procjene kvalitete zdravstvene skrbi, kao i iz istraivake se stjeu metodologije i koritenja medicinskih informacija te primjene statistikih metoda i postupaka u medicini, student e dalje razviti svoja znanja i vjetine za kritiku procjenu postupaka i odluka u medicini, te za istraivanja i uporabu strune i znanstvene literature. Studenti e usavriti sljedee specifine sposobnosti: a. Razumijevanje izvora i putova stvaranja stvarnoga znanja; b. Poznavanje vrsta istraivanja u medicini; c. Kritika procjena prikaza podataka i kritika analiza znanstvenih izvjea o
20

Preduvjeti za upis Sadraj

medicinskim istraivanjima; d. Razumijevanje i uporaba temeljnih statistikih definicija; e. Razumijevanje razliitih naina prikazivanja podataka prikupljenih u istraivanju; f. Principi medicine utemeljene na dokazima; g. odgovorna provedba istraivanja i istraivaka estitost. Nema Predmet integrira nastavne cjeline iz sljedeih podruja: 1. medicinska informatika, 2. medicinska statistika, 3. osnove istraivakog rada u medicini, 4. principi medicine utemeljene na dokazima, 5. principi unaprjeenja kvalitete zdravstvene skrbi. Za svako od 5 podruja, integriranih u logine cjeline i kroz praktini pristup problemu, nastava ukljuuje 2 h seminara organizirana po principu grupnog rada (eng. team learning) i 3 h vjebi organiziranih kao problemska nastava (eng. problem based learning) (ukupno 10 h seminara i 15 h vjebi neposredne nastave). 1. Marui M, ur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2008. 2. Kern J, Petroveki M, ur. Medicinska informatika. Zagreb: Medicinska naklada; 2009. 3. Petz, B. Osnovne statistike metode za nematematiare. 5. izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap 2004. 4. Nastavni materijali za pojedine nastavne jedinice 1. Day RA, Gastel N. How to write and publish a scientific paper, 6th edition. Westport, Connecticut: Greenwood Press, 2006. 2. Lang T, Secic M. How To Report Statistics in Medicine: Annotated Guidelines for Authors, Editors, and Reviewers, 2nd edition. Philadelphia: American College of Physicians, 2006. 3. Ogrinc GS, Headrick LA. Fundamentals of Health Care Improvement. Oakbrook Terrace (Il): USA Joint Commission Resources, 2008. 4. Committee on Assessing Integrity in Research Environments. Integrity in Scientific Research. Washington DC: Institute of Medicine and National Research Council. Seminari i vjebe (problemska nastava i timski rad) Provjera znanja i vjetina tijekom nastave u vie jedinica, na ljestvici od 0-100 bodova. Student je poloio predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanoj jedinici provjere znanja. Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmeta ponderiraju se u zajedniku ocjenu s diplomskim radom na 6. godini. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

- Analiza kvalitete nastave od strane nastavnika usuglaena na godinjem sastanku nastavnika kolegija koji e se odrati nakon cjelokupne izvedbe kolegija. - Analiza kvalitete nastave od strane studenta u obliku obraenih studentskih anketa. - Analiza ocjena diplomske radnje - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

21

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Imunologija i medicinska genetika Pretkliniki Temeljna 2. Semestar 3.

6 ECTS bodova ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Jano Terzi, dr. med., Prof. dr. sc. Ivan iki, dr. med., Nastavnici Doc. dr. sc. Ivana Marinovi Terzi, dr. med., Dr. sc. Ivana Novak, dipl. ing., Prof. dr. sc. Dean Nieti, dr. med., Prof. dr. sc. Boris Maek, dipl. ing., Doc. dr. sc. Boris Lenhard, dipl. ing., Marina Degoricija, dipl. ing. Kompetencije koje Studenti e stei znanja o normalnom funkcioniranju imunolokog sustava u se stjeu opsegu koji je neophodan za daljnje uspjeno praenje studija i za kasniji samostalan rad. Studenti e biti osposobljeni za razumijevanje funkcioniranja nespecifine i specifine (stanine i humoralne) imunosti, kao i za prepoznavanje imunolokih poremeaja u razliitim bolesnim stanjima, poput: alergija, autoimunih bolesti, imunodeficijencija, mikrobnih i malignih bolesti. Kroz praktine sadraje studenti e se osposobiti za razumijevanje najmodernijih imunolokih otkria te dijelom za samostalno, kritiko promiljanje o imunolokim problemima. Ustroj, funkcioniranje i patofiziologija imunog sustava posluit e potom kao model upoznavanja najnovijih spoznaja medicinske genetike. Kroz sadraje medicinske genetike studenti e biti osposobljeni za praenje modernih spoznaja i najnovijih medicinskih otkria u ovoj, najdinaminijoj grani medicine. Kroz program kolegija studenti e stei znanja o genetski uvjetovanim bolestima kao i doprinos genetske predispozicije za ostale bolesti. Stei e se znanja za prepoznavanje svih oblika nasljeivanja te promjena genoma koje imaju reperkusije na zdravlje ovjeka. Upoznavanje bioinformatike e omoguiti snalaenje u vrlo sloenim bazama genetskih informacija kao i pretraivanje ljudskog genoma, te povezivanje tih informacija s razliitim bolestima. Studenti e moi prepoznati razliite obrasce genetskih poremeaja u svim organskim sustavima i razliitim bolestima poput: mitohondrijskih, neurolokih, miinih, krvnih, onih ili malignih. Svladati e principe genetskog testiranja, savjetovanja i postupanja s bolesnima i njihovim obiteljima, te usvajanje znanja personalizirane genetike. Preduvjeti za upis Sadraj Odsluana prva godina studija, te poloeni ispiti iz Medicinske biologije. Imunologija: Nespecifina imunost, citokini, protutijela, limfociti T, antigeni tkivne podudarnosti, komplement, istraivake tehnike i evolucija imunolokog sustava. Nadalje e biti prikazana imunoloka osnova reakcije na mikrobe, tumore, preosjetljivosti, imunodeficijencija, autoimunosti i transplantacije. Medicinska genetika: genski sustav i naini nasljeivanja, molekularna biologija gena, tehnologije prouavanja DNA, mapiranje genoma, bioinformatika, humana populacijska genetika, evolucijska genetika, epigenetske modifikacije, proteomika, farmakogenetika, genomika. Medicinska genetika ima znaaj upliv u sva podruja biomedicine tako e studenti biti upoznati s molekularnom genetikom mitohondrijskih bolesti, bolesti miia, neurolokog sustava, oka. Genetika i razvoj karcinoma. Savjetovanje, dijagnostika i terapija genetskih bolesti. Personalizirana genetika. Ukupno 90 sati nastave. 1. Andreis I i sur. Imunologija, 7.izd. Medicinska naklada, Zagreb, 2009. 2. Robert F i sur: Emerys Elements of Medical Genetics, Churchill Livingstone,
22

Preporuena literatura

2008. (u tijeku prevoenje na hrvatski jezik) 3. Pasternak J.J. Human molecular genetics, Wiley, 2 ed. 2005. Dopunska literatura 1. Abbas AK, Lichtman AH, Pober JS. Cellular and molecular immunology, 4.izd. WB Saunders Company, Philadelphia, 2006. 2. Janeway CA, Travers P, Walport M, Shlomchik MJ. Immunobiology, 5.izd. Garland Publishing, New York, 2001. 3. Strachan T, Read AP. Human molecular genetics 3. Garland Publishing, 2004 4. Gibson G. and Muse S.V. A primer of genome science., Sinauer Associates, Inc. Publisher, Sundarland, Massachusetts, USA, 3rd ed., 2009 5. Ronald J. Trent: Molecular Medicine, Elsevier Academic Press, 2005 Predavanja, seminari te laboratorijske i raunalne vjebe (problemski orijentirana nasatava i timski rad) Provjera znanja i vjetina tijekom nastave u dvije jedinice, pisanim testom i usmenim ispitom. Hrvatski ili engleski

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvan-institucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz obrazloenje) Nastavnik

Fiziologija Pretkliniki Temeljna 2. odgovarajue 15 (predmet ima 160 sati) Prof. dr. sc. eljko Duji, dr. med., doc. dr. sc. Zoran Vali, dr. med., prof. dr. sc. Zoran oga, dr. med., doc. dr. sc. Jano Terzi, dr. med. Znanja o normalnoj funkciji organizma u opsegu koji je neophodan za daljnje uspjeno praenje studija na nain koji pridonosi osposobljenosti budueg lijenika za samostalno rjeavanje problema iz zdravstvene zatite. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Poloeni ispiti prethodne godine studija Fiziologija respiracijskog sustava, fiziologija kardiovaskularnog sustava, fiziologija probavnog sustava, fiziologija bubrega, fiziologija endokrinih lijezda, fiziologija sporta, fiziologija ronjenja i letenja, pregled znanstvene literature. 1. Guyton Hall: Fiziologija, 10. izd., Medicinska naklada, Zagreb, 2003. 1. Berne-Levy: Fiziologija kroz prikaze bolesnika, 3. izd., Medicinska naklada, Zagreb, 1997. 2. Berne-Levy: Fiziologija, 3 izd., Medicinska naklada, Zagreb, 1996.
23

Semestar

nema

Kompetencije koje se stjeu

Preduvjeti za upis Sadraj Preporuena literatura Dopunska literatura

3. Berne-Levy: Fiziologija, 2 izd., Medicinska naklada, Zagreb, 1993. Oblici provoenja nastave Predavanja, seminari, vjebe na raunalu, laboratorijske vjebe Nain provjere znanja i Pisani test po zavretku odsluanoga predmeta polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) praenja na drugim jezicima -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, Nain praenja kvalitete i -Analiza prolaznosti na ispitima, uspjenosti izvedbe svakog -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, predmeta i /ili modula -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Temelji neuroznanosti Pretkliniki Temeljna 2. Semestar nema

ECTS 9 (predmet ima 90 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Zoran oga, dr. med., prof. dr. sc. Ivica Grkovi, dr. med., doc. dr. sc. Maja Vali, dr.med., doc. dr. sc. Renata Pecoti, dr. med. Kompetencije koje Znanja o normalnoj grai, funkciji i ustroju ivanog sustava, kao temelj budueg se stjeu uspjenog praenja klinikih predmeta na nain koji pridonosi osposobljenosti budueg lijenika za samostalno rjeavanje problema iz zdravstvene zatite. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Opa morfologija vanjska i unutarnja graa mozga, stanina i molekularna neuroznanost; sinaptika transmisija; osjetni sustavi; motoriki sustavi; ope i upravljake funkcije mozga, vie modane funkcije. Juda, M. i Kostovi, I.: Temelji neuroznanoSTI, 1. izd. MD; Zagreb, 2005. Preporuena literatura (slobodan web pristup)., izabrana poglavlja oga i sur.: Vodi kroz vjebe iz temelja neuroznanosti, Split, 2004. Dopunska literatura Kandel, E.R., Schwartz, J.H. i Jessel, T.M.: Principles of the neural science, 4.ed., McGraw-Hill; New York, U.S.A., 2000 Shepherd, Gordon M. Neurobiology, 3.ed., Oxford University Press, New York, U.S.A., 1994 Oblici provoenja Predavanja, seminari, vjebe na raunalu, laboratorijske vjebe nastave Nain provjere Redoviti kolokviji, zavrni pisani test znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) praenja na drugim jezicima Nain praenja -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, kvalitete i -Analiza prolaznosti na ispitima, uspjenosti izvedbe -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, svakog predmeta -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne i/ili modula agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).
24

Sadraj

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici

Medicinska humanistika II

Pretkliniki Temeljna 2. 4 (predmet ima 50 sati) Semestar nema

Prof. dr. sc. Marija Definis Gojanovi, prof. dr. sc. Vladimir imunovi, prof. dr. sc. Ivan Keina, dr. sc. Marko Juki, dr. sc. Livia Brisky, Jasmina Rogulj, prof., MSc, Mario Maliki, dr. med., Goran Mijaljica, dr. med. U sklopu nastave Povijesti medicine, studenti e se upoznati s razvojem medicine, Kompetencije koje i to u kombinaciji kronolokoga i problemskoga pristupa. Usporedo s temama iz se stjeu svjetske povijesti medicine obrauju se i teme iz hrvatske povijesti medicine, a posebna se pozornost posveuje njihovim meuodnosima. Nadalje, cilj je upoznati studente s originalnim medicinskim tekstovima iz razliitih razdoblja i osposobiti ih za njihovu analizu. Cilj je predmeta da student naui razlikovati glavna dostignua i osnovne medicinske teorije u odreenim razdobljima razvoja medicine, da razumije uzroke i izvore nastanka promjena znanstvenih paradigma tijekom razvoja medicinskog znanja, te da razumije povijesni razvoj vjetina i znanja unutar pojedinih medicinskih struka, njihove uzroke i kljune teorije koje su utjecale na te promjene. Takoer je cilj predmeta da student razumije razvoj hrvatske medicine kroz povijest unutar svjetskog konteksta razvoja medicine. Nastava Engleskog jezika osposobljava studenta za koritenje svih etiriju jezinih vjetina govorenja, sluanja, itanja i pisanja u onim podrujima biomedicinskih znanosti koje su predviene programom studija. Bez jezinih tekoa moe: - sudjelovati u usmenoj komunikaciji s kolegama studentima, lijenicima, predavaima; - odravati prezentacije vezane uz propisani nastavni sadraj; - pratiti predavanja na engleskom jeziku i aktivno u njima sudjelovati; - s razumijevanjem itati strunu literaturu, brzo pronalazei relevantne informacije u tekstu; - sudjelovati u formalnoj i neformalnoj pismenoj komunikaciji, te sastavljati saetke i izvjea. Preduvjeti za upis Nema Kolegij Medicinska humanistika integrira slijedee predmete: 1. Uvod u medicinu, Sadraj 2. Povijest medicine, 3. Medicinska etika i bioetika, 4. Sociologija medicine, 5. Engleski jezik, 6. Medicinska humanistika. Drugi dio integriranog kolegija Medicinska humanistika je pod-kolegij Povijest medicine i Engleski jezik. Nastava Povijesti medicine sastoji se od 20 sati predavanja i 5 sati seminara; dok se nastava Engleskog jezika sastoji od 25 sati seminara. Povijest medicine: Preporuena 1. Glesinger L. Povijest medicine. Zagreb: kolska knjiga; 1978. literatura 2. krobonja A, Muzur A, Rotschild V. Povijest medicine za praktiare. Rijeka: Adami; 2003. - Engleski jezik : 1. Maher, C., J. (1995) International Medical Communication in English, Edinburgh University Press, Edinburgh.
25

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

2. Riley, D. (2000) Check Your Vocabulary for Medicine, Peter Collin Publishing Ltd, Teddington. 3. Pohl, A. (2002) Test Your Professional English Medical, Penguin Books, Pearson Education Limited, Harlow. 4. The BMA Illustrated Medical Dictionary (2002) Dorling Kindersley Ltd., London. 5. Tanay, V. (2003) Hrvatsko-engleski rjenik medicinskog nazivlja i englesko-hrvatski rjenik medicinskog nazivlja s izgovorom, Medicinska naklada, Zagreb 6. Mominovi, V., Tanay, V., uri-Havelka, S. (1997) Medical English, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu Povijest medicine: 1. Belicza B. itanka iz povijesti medicine. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu Medicinski fakultet-Zagreb; 1984. 2. Vitale B i sur. etiri stoljea javnoga zdravstva i biomedicine u Hrvatskoj. Zagreb: Medicinska naklada, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; 2007. Engleski jezik - Internet stranice: 1. http://www.medicinenet.com 2. http://bmj.bmjjournals.com 3. http://www.nlm.nih.gov/medlineplus 4. http://englishmed.com Predavanja i seminari, jezine vjebe. Standardizirani test, esej, procjena steenih vjetina drugi dio. Student je poloio predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanoj jedinici provjere znanja. Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmeta ponderiraju se u zajedniku ocjenu s zavrnim esejem na 6. godini. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjee Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave

3.2.3. Trea studijska godina Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Pretkliniki Temeljna 3. 9 (predmet ima 110 sati) Doc. dr. sc. Tina Tiinovi Kurir, dr. med. Znanja o funkcioniranju bolesnog organizma u opsegu koji je neophodan za daljnje uspjeno praenje studija na nain koji pridonosi osposobljenosti budueg lijenika za
26

Patofizologija

Semestar

nema

Preduvjeti za upis Sadraj Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

samostalno rjeavanje problema iz zdravstvene zatite. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Poloeni ispiti anatomije, biokemije i fiziologije Patofizologija homeostaze, opi principi bolesti, te usmjerena patofiziologija svih organskih sustava uz njihovo povezivanje i integraciju na razini cijelog organizma, tj bolesne osobe s njegovim organskim, psiholokim i socijalnim karakteristikama. Gamulin S., Kova Z., Marui M.: Patofiziologija V izdanje Medicinska naklada, Zagreb, 2002. Kova Z., Gamulin S.: Patofiziologija, zadaci za problemske seminare 2003. Harrison's Principles of Internal Medicine, 15th Edition, McGraw-Hill, SAD, 2004. Predavanja, seminari, problemski seminari, laboratorijske vjebe, klinike vjebe Pisani ispit rjeavanjem problemskog zadatka; Usmeni ispit po unaprijed zadatim pitanjima

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Medicinska mikrobiologija i parazitologija Pretkliniki Temeljna 3. Semestar

ECTS 7 (predmet ima 80 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Volga Punda-Poli, dr. med. Kompetencije koje Na kraju nastave studenti e biti osposobljeni samostalno odrediti vrstu najeih se stjeu patogenih mikroorganizama, prema mikroskopskom preparatu ili drugim znaajkama, oitati test osjetljivosti i odrediti nain prenoenja kao i nain obrane ovjeka od specifinog mikroorganizma. Takoer, studenti e biti sposobni samostalno uzimati bris nosa, nazofarinksa i drijela, te nasaivati bioloke materijale na mikrobioloke podloge. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Preporuena literatura Bakteriologija, mikologija, virologija, i parazitologija Kaleni S, Mlinari-Missoni E i sur. Medicinska bakteriologija i mikologija. 2. izd. Zagreb: MERKUR A.B.D., 2001. V. Preseki i sur. Virologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2002. Richter B. Medicinska parasitolologija. 6. izd. Zagreb: MERKUR A.B.D., 2002.

Dopunska literatura Oblici provoenja Predavanja, seminari, vjebe nastave


27

Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Praktiki, pisani i usmeni ispit

Hrvatski

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Farmakologija Pretkliniki Temeljna 3. Semestar nema

ECTS 11 (predmet ima 115 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Mladen Boban, dr. med., Doc. dr. sc. Darko Modun, dr. med., Ivana Musi, dr. med. Kompetencije koje Nakon poloenog ispita student posjeduje znanja iz opih naela djelovanja lijekova se stjeu (farmakodinamike) i sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetike), znanja o mehanizmu djelovanja, terapijskim i tetnim uincima, nainu primjene, indikacijama i kontraindikacijama pojedinih skupina lijekova, te znanja o farmakolokim osobinama lijekova koji su ilustrativni primjer za pojedinu farmakoterapijsku skupinu. Student je takoer osposobljen za ispravno pisanje recepata za razliite oblike lijekova i koritenje kvalitetnih izvora farmakoloke literature. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Nastavno gradivo iz ope farmakologije obuhvaa apsorpciju, distribuciju, metabolizam i eliminaciju lijekova, farmakokinetiku, mehanizam djelovanja lijekova, farmakodinamiku, neeljene uinke lijekova, istraivanje novih lijekova, kolinergike i adrenergike lijekove. Nastavno gradivo iz specijalne farmakologije obuhvaa: lijekove koji djeluju na periferni i sredinji ivani sustav, na kardiovaskularni sustav, na urogenitalne organe, na krvotvorne organe i na krv, na respiratorni sustav, na probavne organe; antimikrobne lijekove, vitamine, hormone, antitumorske lijekove, dermatoloke i oftalmoloke lijekove, antiseptike. Osim predavanja i seminara, nastava sadri i niz vjebi koje ukljuuju pokuse na eksperimentalnim ivotinjama i kompjuterske simulacije. Na vjebama iz farmakografije studenti ue ispravno pisati recepte. Preporuena Pharmacology, Rang H. P., Dale M. M., Ritter J. M., Moore P. K., Churchill literatura Livingstone, 5th edition, 2003., (hrvatski prijevod u pripremi). Dopunska literatura Farmakokinetika, Kunec Vaji E., Medicinska naklada Zagreb, 2004. Pomone tvari u lijekovima, alkovi- Petrii M., Medicinska naklada Zagreb, 2004. Basic & Clinical Pharmacology, Katzung B., McGraw-Hill Medical, 9th edition, 2003. Oblici provoenja Predavanja, seminari, vjebe nastave Nain provjere Pisani test iz farmakografije, (kao preduvjet za pisani test), pisani test te usmeni ispit
28

Sadraj

znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Patologija Kliniki Temeljna 3. Semestar: nema

ECTS 17 (predmet ima 180 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Doc. dr. sc. Snjeana Tomi, dr. med., prof. dr. sc. imun Anelinovi, dr. med., doc. dr. sc. Valdi Peuti Pisac, dr. med., doc. dr. sc. Glavina Durdov Meri, dr. med., doc. dr. sc. Ivana Kuzmi Prusac, dr. med. Kompetencije koje Student e se osposobiti prepoznati morfoloke promjene na stanicama tkivima i se stjeu organima koji e omoguiti bolje razumijevanje uzroka i mehanizama nastanka bolesti, te olakati savladavanje funkcionalnih posljedica morfolokih promjena. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Opa patologija: Procesi adaptacije, staninog oteenja i stanine smrti, akutna i kronina upala, reparacija, regeneracija i cijeljenje, hemodinamski poremeaji, genetski poremeaj, poremeaji imuniteta, novotvorine i patologija okolia. Patologija organa i organskih sustava: Patologija kardiovaskularnog sustava, dinog sustava, hematopoetskog sustava, probavnog sustava, jetre, guterae, bubrega, mukog i enskog spolnog sustava, dojke, endokrinog sustava, koe, kostiji i zglobova, perifernih ivaca, miia i centralnog ivanog sustava. Preporuena Juki S, Damjanov I: Opa patologija. Medicinska naklada, Zagreb 2002. literatura Juki S, Damjanov I: Patologija organa i organskih sustava. Medicinska naklada, Zagreb 2004 CD-room: Patologija; Medicinskii fakultet Zagreb-Kanzas School of medicine Dopunska literatura Damjanov I, Fenderson BA, Rubin E, Nola M, Dominis M, Juki S. Patologija za studente medicine s ispitnim pitanjima i odgovorima, prevedeno i nadopunjeno prema amerikom izdanju Pathology study guide, Medicinska naklada Zagreb 2001. Oblici provoenja Predavanja, seminari, mikroskopska i obdukcijske vjebe, kliniko-patoloke nastave konferencije Nain provjere Pisani i usmeni ispit znanja i polaganja ispita Jezik poduke i Hrvatski (mogue odravanje nastave na engleskome jeziku) mogunosti praenja na drugim jezicima
29

Sadraj

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete - Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici

Medicinska humanistika III

Pretkliniki/kliniki Temeljna 3. 2 (predmet ima 25 sati) Semestar nema

Prof. dr. sc. Marija Definis Gojanovi, prof. dr. sc. Vladimir imunovi, prof. dr. sc. Ivan Keina, dr. sc. Marko Juki, dr. sc. Livia Brisky, Jasmina Rogulj, prof., MSc, Mario Maliki, dr. med., Goran Mijaljica, dr. med. Savladavanjem sadraja predmeta student e nauiti: Kompetencije koje temeljna naela etike i bioetike, razvoj i znaaj medicinske etike se stjeu te se upoznati s etikim kodeksima u klinikoj medicini i pri istraivanjima prepoznati etiki upitne situacije te nauiti vrednovati iste Preduvjeti za upis Nema Kolegij Medicinska humanistika integrira slijedee predmete: 1. Uvod u medicinu, Sadraj 2. Povijest medicine, 3. Medicinska etika i bioetika, 4. Sociologija medicine, 5. Engleski jezik, 6. Medicinska humanistika. Trei dio integriranog kolegija Medicinska humanistika je pod-kolegij Medicinska etika i bioetika. Od 25 sati nastave, bit e 10 sati predavanja, i 15 sati seminara. Tematske cjeline: Uvod u medicinsku etiku (Naela biomedicinske etike; Suglasnost za lijeenje; Lijenika tajna i povjerljivost informacija; Prava i obveze studenata medicine. Kodeks lijenike etike). Definicije etike i bioetike (Etika kao filozofska disciplina. Razvoj medicinske etike (od Hipokratove zakletve do danas). Definicija i razvoj bioetike. Primjena etikih naela pri donoenju odluka u medicini. Etika povjerenstva). Moral i etika naela (Teorije moralnog razvoja. Etike teorije i njihova primjena. Ljudsko dostojanstvo. Etiki relativizam. Primjena naela biomedicinske etike. Religija i medicina.) Zakonska regulacija u medicini (Pravo i medicina. Zakonska regulativa iz podruja zdravstva u Republici Hrvatskoj. Meunarodni dokumenti iz podruja ljudskih prava i bioetike. Deontologija. Kodeksi medicinske etike). Ljudska prava (Ljudska prava. Opa deklaracija o ljudskim pravima. Nacionalne i meunarodne institucije koje tite ljudska prava.). Seminari: Odnos lijenika i bolesnika (Odnos lijenika i bolesnika. Povjerenje i uvanje lijenike tajne. Komunikacija s bolesnikom. Komunikacija s obitelji bolesnika. Komunikacija s kolegama i ostalim zdravstvenim radnicima. Suglasnost za lijeenje ili dijagnostiki postupak. Suglasnost za lijeenje i dijagnostiki postupak kod osoba s posebnim potrebama. Prikaz i analiza primjera). Odnos medija prema medicini (Odnos medicine i medija. Prikaz i analiza primjera). Prava i obveze lijenika ( Prava i obaveze lijenika. Zakon o lijenitvu. Zakon o zdravstvenoj zatiti. Hrvatska lijenika komora. Povjerenstvo za etiku i deontologiju Hrvatske lijenike komore. Kodeks lijenike etike. Prikaz i analiza primjera prema kodeksu lijenike etike. Meunarodne udruge lijenika). Ljudska prava (Ljudska prava. Prava djece. Zatita i promicanje ljudskih prava. Prikaz i analiza primjera. Prava vulnerabilnih
30

Preporuena literatura

skupina: Djeca, starije osobe, osobe s mentalnom retardacijom, osobe s duevnim bolestima. Prikaz i analiza sluajeva. Prava HIV pozitivnih osoba i osoba sa SIDAom). Etika naela pri istraivanju (Etika naela pri istraivanju. Meunarodni dokumenti (Nrenberka i Helsinka deklaracija, CIOMS smjernice). Prikaz i analiza primjera prema meunarodnim dokumentima). 1. Zurak, N.: Medicinska etika, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2007. 2. vajger, A.: Medicinska etika: priruno tivo. Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 1995.

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Predavanja i seminari i vjebe (problemska nastava i timski rad) Standardizirani test, usmeni ispit, esej, procjena steenih vjetina trei dio. Student je poloio predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanoj jedinici provjere znanja. Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmeta ponderiraju se u zajedniku ocjenu s zavrnim esejem na 6. godini. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjee Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Klinika propedeutika Kliniki Temeljna 3. Semestar nema

ECTS 6 (predmet ima 180 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Izet Hozo, dr. med., prof. dr. Ivo Lui, dr. med., prof. dr. sc. Nikica Druijani, dr. med. Kompetencije koje U domeni klinikih vjetina, nakon savladavanja ovog modula, studenti e biti se stjeu kompetentni: 1. pravilno procjeniti dranje i hod pacijenta 2. procjeniti stanje svijesti, kvantitativno i kvalitativno 3. auskultirati i identificitati srane tonove i umove, fizioloke i patoloke 4. auskultirati i identificirati normalne i poremeene disajne fenomene 5. auskultirati i identificirati normalnu i poremeenu peristaltiku 6. auskultirati velike krvne ile i identificirati umove 7. provesti testove perkusije, identificirati mukle zone na grudnim koem 8. perkusijom identificirati postojanje poveanja abdominalnih organa i intraabdominalnih masa 9. palpirati grudi i identificirati mase 10. palpirati abdoment i procjeniti zone poveane osjetljivosti
31

11. palpacijom identificirati intraabdominalne mase i mase u lumbalnim regijama 12. palpacijom identificirati povean mokrani mjehur 13. utvrditi poremeaje pokretljivosti kraljenice 14. utvrditi poremeaje gibljivosti zglobova ruku i nogu 15. prepoznati deformitete skeletnog sustava 16. prepoznati trofike promjene musculature 17. identificirati osnovne promjene na koi 18. ispitati reflekse na tipinim mjestima 19. ustanoviti postojanje patolokih refleksa 20. ispitati sve kategorije senzibiliteta, utvrditi postojanje zona poremeaja 21. utrvrditi poremeaje miinog tonusa 22. prepoznati poremeaje stabilnosti i ravnotee 23. prepoznati poremeaje artikuliranja prepoznati poremeaje fonacije Preduvjeti za upis nema Sadraj Anamneza, opi pregled. Pregled prsnog koa i plua, simptomatologija bolesti dinih organa. Pregled srca, simptomatologija bolesti srca. Pregled trbuha, simptomatologija bolesti trbuha. Pregled ekstremiteta. Neuroloki pregled. Simptomatologija i dijagnostika bolesti uropoetskog sustava. Simptomatologija i dijagnostika hematolokih bolesti. Dijagnostika bolesti srca i krvnih ila. Osnove elektrokardiografije. Dijagnostika bolesti probavnog sustava. Dijagnostika bolesti dinih organa. Dijagnostika endokrinih bolesti. Dijagnostika reumatskih bolesti. Najznaajnije hematoloke i biokemijske pretrage u internoj medicini. Preporuena 1. Antonin B: Propedeutika interne medicine. Zagreb : JUMENA, 1989. literatura 2. Metelko , Harambai H i sur.: Internistika propedeutika i osnove fizikalne dijagnostike. Zagreb: Medicinska naklada, 1999. Dopunska literatura 1. Rumboldt Z: Praktikum interne medicine. Split : Opa bolnica, Jedicina za znanstveni rad 1985. Oblici provoenja Predavanja, seminari, klinike vjebe nastave Nain provjere Ispit je pisani, te usmeni s dijelom ispita klinikih vjetina (praktini dio "na znanja i polaganja bolesniku"). ispita Jezik poduke i Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, kvalitete i -Analiza prolaznosti na ispitima, uspjenosti izvedbe -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, svakog predmeta i -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za /ili modula kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje)

Psiholoka medicina I

Pretkliniki Temeljna 3. 2 (predmet ima 30 sati) Semestar nema

32

Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

Doc. dr. Dolores Britvi, dr. med., dr. sc. Mirela Vlastelica, dr. med., mr. sc. Slavica Jurevi, prof. psih., Varja oga, dr. med. Student e stei sposobnost komunikacije, promatranja i intervjuiranja i postati osjetljiv na nijanse u interakciji bolesnik-lijenik u razliitim dobnim skupinama. Student e razviti empatijsko razumijevanje u kontaktima s bolesnicima, lanovima obitelji, lijenicima, sestrama i kolegama budui da je empatija kvalitet bitan za razvoj uspjenog kliniara. Uvod: to je psiholoka medicina? Razvoj koncepta due, uma, razuma, miljenja. Verbalna i neverbalna komunikacija. Bioloke osnove psihikih funkcija. Psihobiologija stresa i utjecaj stresa na ljudski organizam. Psiholoko znaenje traumatskog iskustva. Komunikacijske vjetine i sposobnosti. Prvi susret lijenika i pacijenta. Bolesnik kao partner u lijeenju. Govor tijela. Empatija, asertivno sluanje, persuazija. Informirani pristanak. Poetak lijeenja. Uspostava i prepreke u komunikaciji. Komunikacija lijenik-bolesnik. ivotni dogaaji i medicina. Komunikacija s osobama ogranienih sposobnosti. 1. Klain E. Psiholoka medicina. Golden Marketing, Zagreb, 1999. 1. Mayou R, Sharpe M, Carson A: ABC in Psychological Medicine, BMJ Publishing, London, 2002. 2. Coulehan JL, Block MR: The Medical Interview: Mastering Skills for Clinical Practise, 4th ed., FA Davis Company, Philadelphia, 2001. Predavanja, seminari i vjebe Usmeni i pisani ispit

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici

Znanstveno istraivanje III

Pretkliniki/kliniki Temeljna 3. 2 (predmet ima 25 sati) Semestar nema

prof. dr. sc. Ana Marui, proelnica; prof. dr. sc. Matko Marui; prof. dr. sc. Zoran oga; prof. dr. sc. Rosanda Muli; prof. dr. sc. Ante Rozga; doc. dr. sc. Maja Vali; dr. sc. Ana Jeroni; dr. sc. Dario Sambunjak; mr. sc. Maja Rogi; Ivana Pavlinac, dr. med.; Renata Pecoti; dr. med; mr. sc. Vesna apkun; Mario Maliki, dr. med.; Ana Utrobii, prof.; Davor Luki, dipl. ing.; Frane Mihanovi, dipl. ing. Nakon stjecanja temeljnih znanja i vjetina iz podruja medicine utemeljene na Kompetencije koje dokazima, postupaka procjene kvalitete zdravstvene skrbi, kao i iz istraivake se stjeu metodologije i koritenja medicinskih informacija te primjene statistikih metoda i
33

Preduvjeti za upis Sadraj

postupaka u medicini, student e dalje razviti svoja znanja i vjetine za kritiku procjenu postupaka i odluka u medicini, te za istraivanja i uporabu strune i znanstvene literature. U ovom predmetu studenti e razviti sposobnosti primjene steenih znanja i vjetina u kliniki relevantnim situacijama, posebice usmjerenih prema izvoenju i tumaenju klinikih ispitivanja. Nema Predmet integrira nastavne cjeline iz sljedeih podruja: 1. medicinska informatika, 2. medicinska statistika, 3. osnove istraivakog rada u medicini, 4. principi medicine utemeljene na dokazima, 5. principi unaprjeenja kvalitete zdravstvene skrbi. Za svako od 5 podruja, integriranih u logine cjeline i kroz praktini pristup problemu, nastava ukljuuje 2 h seminara organizirana po principu grupnog rada (eng. team learning) i 3 h vjebi organiziranih kao problemska nastava (eng. problem based learning) (ukupno 10 h seminara i 15 h vjebi neposredne nastave). 1. Marui M, ur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2008. 2. Kern J, Petroveki M, ur. Medicinska informatika. Zagreb: Medicinska naklada; 2009. 3. Petz, B. Osnovne statistike metode za nematematiare. 5. izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap 2004. 4. Nastavni materijali za pojedine nastavne jedinice 1. Day RA, Gastel N. How to write and publish a scientific paper, 6th edition. Westport, Connecticut: Greenwood Press, 2006. 2. Lang T, Secic M. How To Report Statistics in Medicine: Annotated Guidelines for Authors, Editors, and Reviewers, 2nd edition. Philadelphia: American College of Physicians, 2006. 3. Ogrinc GS, Headrick LA. Fundamentals of Health Care Improvement. Oakbrook Terrace (Il): USA Joint Commission Resources, 2008. 4. Committee on Assessing Integrity in Research Environments. Integrity in Scientific Research. Washington DC: Institute of Medicine and National Research Council. Seminari i vjebe (problemska nastava i timski rad) Provjera znanja i vjetina tijekom nastave u vie jedinica, na ljestvici od 0-100 bodova. Student je poloio predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanoj jedinici provjere znanja. Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmeta ponderiraju se u zajedniku ocjenu s diplomskim radom na 6. godini. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

- Analiza kvalitete nastave od strane nastavnika usuglaena na godinjem sastanku nastavnika kolegija koji e se odrati nakon cjelokupne izvedbe kolegija. - Analiza kvalitete nastave od strane studenta u obliku obraenih studentskih anketa. - Analiza ocjena diplomske radnje - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

34

3.2.4. etvrta studijska godina Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina Pretkliniki/kliniki Temeljna 4. Semestar nema Radiologija

ECTS 4 (predmet ima 70 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Stipan Jankovi, dr. med., Doc. dr. sc. Ante Bua, dr. med., Prof. dr. sc. Liana Cambj-Sapunar, dr. med. Kompetencije koje Teorijsko znanje o radioloko - patolokim nalazima u povezanosti s klinikom slikom; se stjeu indikacijama i kontraindikacijama za razliite postupke dijagnostike i intervencijske radiologije U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Opa radiologija: nastajanje i znaajke rentgenskih zraka, ultrazvuka, te fenomena magnetizma i radiofrekventnih valova, graa radioloke dijagnostike aparature konvencionalne i digitalne, osnovna naela rada dijagnostikih rentgenskih ureaja kao i fotografska obradam rendgenskih filmova, te sustavi za stvaranje slike, s najnovijim tehnologijama u radiologiji i radiologijom bez filma (film less radiologija) kao i radiolokim/bolnikim informacijskim sustavima i sustavom za digitalno arhiviranje slika (PACS), osnove biolokog djelovanja ionizirajueg i neionizirajuih zraenja te osnove prevencije i zatite od zraenja bolesnika (pravilna indikacija, primjereni algoritam pretraga, cost-benefit, koritenje postupaka bez ionizirajuih zraenja, itd.) i profesionalnog osoblja ukljuivi i osnove zakonske regulative u tom podruju. Klinika radiologija: metode radioloke dijagnostike i njihove klinike primjene, radioloke anatomije i morfologije patolokih promjena organa i organskih sustava, indikacije za radioloke pretrage i upute za pripremu bolesnika, kontraindikacije, nepoeljne reakcije i mogue komplikacije, te algoritmi pretraga razliitih patolokih stanja vodei rauna o dijagnostikoj pouzdanosti pojedinih metoda i dozama zraenja bolesnika, slikovno voenih punkcija patolokih procesa te najznaajnijim postupcima vaskularne i nevaskularne intervencijske radiologije. Hebrang A, Lovreni M ur.: Radiologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2001.

Preporuena literatura Dopunska literatura

Oblici nastave Nain provjere Pisani test i usmeni ispit znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe

Jankovi S, Eterovi D ur.: Fizikalne osnove i kliniki aspekti medicinske dijagnostike. Medicinska naklada, Zagreb, 2002. provoenja Predavanja, seminari, vjebe

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, - Analiza prolaznosti na ispitima, - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave,
35

svakog predmeta - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije i/ili modula za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici

Medicinska humanistika IV

Kliniki Temeljna 4. 3 (predmet ima 50 sati) Semestar nema

Prof. dr. sc. Marija Definis Gojanovi, prof. dr. sc. Vladimir imunovi, prof. dr. sc. Ivan Keina, dr. sc. Marko Juki, dr. sc. Livia Brisky, Jasmina Rogulj, prof., MSc, Mario Maliki, dr. med., Goran Mijaljica, dr. med. Specifini ciljevi nastave su osposobiti studenta da zna i razumije Kompetencije koje sloenosti i dinamiku odnosa lijenik pacijent drutvo te ve u procesu se stjeu edukacije razumije ciljeve vlastite profesionalne socijalizacije. Specifine osposobljenosti budueg doktora medicine odnose se na: (a) znanje i umijee interpretacije obrazaca drutvenog ponaanja prema lijenikoj profesiji, (b) razumijevanje procesa i ciljeva profesionalne socijalizacije lijenika; (c) primjenu metoda medicinske sociologije u analizi kvalitete lijenikih profesionalnih zadaa, analizi karakteristika pacijenata i zdravstvenih skupina, te (d) znanje i vjetinu primjene osnovnih sociolokih metoda u lijenikoj praksi. Nastava Engleskog jezika osposobljava studenta za koritenje svih etiriju jezinih vjetina govorenja, sluanja, itanja i pisanja u onim podrujima biomedicinskih znanosti koje su predviene programom studija. Bez jezinih tekoa moe: - sudjelovati u usmenoj komunikaciji s kolegama studentima, lijenicima, predavaima; - odravati prezentacije vezane uz propisani nastavni sadraj; - pratiti predavanja na engleskom jeziku i aktivno u njima sudjelovati; - s razumijevanjem itati strunu literaturu, brzo pronalazei relevantne informacije u tekstu; - sudjelovati u formalnoj i neformalnoj pismenoj komunikaciji, te sastavljati saetke i izvjea. Nema Preduvjeti za upis Kolegij Medicinska humanistika integrira slijedee predmete: 1. Uvod u medicinu, Sadraj 2. Povijest medicine, 3. Medicinska etika i bioetika, 4. Sociologija medicine, 5. Engleski jezik, 6. Medicinska humanistika. etvrti dio integriranog kolegija Medicinska humanistika su pod-kolegiji Medicinska sociologija i Engleski jezik. Nastava predmeta Medicinska sociologija odrat e se kroz 10 sati predavanja i 15 sati seminara; dok e se nastava Engleskog jezika odrati kroz 25 sati seminara. 1. M. tifani: Medicinska sociologija. Naklada Adami, Rijeka, 2001. Preporuena 2. Maher, C., J. (1995) International Medical Communication in literatura English, Edinburgh University Press, Edinburgh. 3. Riley, D. (2000) Check Your Vocabulary for Medicine, Peter Collin Publishing Ltd, Teddington. 4. Pohl, A. (2002) Test Your Professional English Medical, Penguin Books, Pearson Education Limited, Harlow. 5. The BMA Illustrated Medical Dictionary (2002) Dorling Kindersley Ltd., London.
36

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

6. Tanay, V. (2003) Hrvatsko-engleski rjenik medicinskog nazivlja i englesko-hrvatski rjenik medicinskog nazivlja s izgovorom, Medicinska naklada, Zagreb 7. Mominovi, V., Tanay, V., uri-Havelka, S. (1997) Medical English, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu Engleski jezik - Internet stranice: 1. http://www.medicinenet.com 2. http://bmj.bmjjournals.com 3. http://www.nlm.nih.gov/medlineplus 4. http://englishmed.com Predavanja, seminari i vjebe (problemska nastava i timski rad) Standardizirani test, esej, procjena steenih vjetina etvrti dio. Student je poloio predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanoj jedinici provjere znanja. Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmeta ponderiraju se u zajedniku ocjenu s zavrnim esejem na 6. godini. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjee Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Nuklearna medicina Kliniki Temeljna 4. Semestar nema

ECTS 2 (predmet ima 30 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Doc. dr. sc. Ante Stani, dr. med.; mr. sc. Vinko Markovi, dr. med.; Doc. dr. sc. Ante Punda, dr. med. Kompetencije koje Teorijsko znanje o radiofarmacima, instrumentaciji nuklearne medicine, dijagnostikim se stjeu metodama i terapijskim postupcima u nuklearnoj medicini, dijagnostici i lijeenju bolesti titnjae te principima rada s otvorenim izvorima zraenja i zatiti pri radu s njima. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis nema Sadraj Indikacije za kliniku primjenu dijagnostikih i terapijskih postupaka nuklearne medicine; Rad s otvorenim izvorima zraenja i principi zatite od zraenja pri radu s njima. Preporuena 1. Ivanevi D. i sur. Klinika nuklearna medicina, Medicinska naklada, Zagreb, 1999. literatura Dopunska literatura 1. Jankovi S, Eterovi D ur.: Fizikalne osnove i kliniki aspekti medicinske dijagnostike. Medicinska naklada, Zagreb, 2002. Oblici provoenja Predavanja, seminari, vjebe
37

nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Pisani

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

Psiholoka medicina II

Pretkliniki Temeljna 4. 2 (predmet ima 30 sati) Semestar

Preduvjeti za upis Sadraj

Doc. dr. Dolores Britvi, dr. med., dr. sc. Mirela Vlastelica, dr. med., mr. sc. Slavica Jurevi, prof. psih., Varja oga, dr. med. Student e razviti empatijsko razumijevanje u kontaktima s bolesnicima, lanovima obitelji, lijenicima, sestrama i kolegama budui da je empatija kvalitet bitan za razvoj uspjenog kliniara. Osposobit e se za procjenu psiholokog stanja pacijenta, prepoznavanje anksioznosti, stresa u kriznim situacijama te akutne reakcije na gubitak. nema Psiholoko znaenje bolesti. Psiholoke znacajke kronine bolesti. Psihosomatski sindromi. Kirurki bolesnik. Dijete kao pacijent. Komunikacija s pedijatrijskim bolesnikom. Suoavanje sa smru i priopavanje teke dijagnoze. Znaenje duhovnosti i religioznosti u bolesti. Komunikacija s onkolokim bolesnikom. Obitelj i bolest. Psiholoke znacajke profesije lijecnika. Komunikacija s obitelji bolesnika. Komunikacija meu lijenicima. Komunikacija izmeu lijenika i sestara. imbenici koji ometaju komunikaciju meu kolegama i prema srednjem osoblju. 2. Klain E. Psiholoka medicina. Golden Marketing, Zagreb, 1999. 3. Mayou R, Sharpe M, Carson A: ABC in Psychological Medicine, BMJ Publishing, London, 2002. 4. Coulehan JL, Block MR: The Medical Interview: Mastering Skills for Clinical Practise, 4th ed., FA Davis Company, Philadelphia, 2001. Predavanja, seminari i vjebe Usmeni i pisani ispit

Preporuena literatura Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita

38

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Klinika mikrobiologija i parazitologija Kliniki Temeljna 4. Semestar

ECTS 2 (predmet ima 30 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Volga Punda-Poli, dr. med. Kompetencije koje Na kraju nastave studenti e biti osposobljeni samostalno odrediti vrstu uzorka i vrstu se stjeu mikrobioloke pretrage, te interpretirati dobiveni mikrobioloki nalaz i test osjetljivosti za najee infekcijske klinike sindrome. Takoer, biti e osposobljeni provesti temeljne mjere prevencije bolnikih infekcija. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Preporuena literatura Postupci i uzorci u dijagnostici bakterijskih, gljivinih, virusnih i parazitskih infekcija u razliitim organskim sustavima. Interpretacija mikrobiolokih nalaza. 1. Kaleni S, Mlinari-Missoni E i sur. Medicinska bakteriologija i mikologija. 2. izd. Zagreb: MERKUR A.B.D., 2001. 2. V. Preseki i sur. Virologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2002. 3. Richter B. Medicinska parasitolologija. 6. izd. Zagreb: MERKUR A.B.D., 2002. 4. Umnoeni pisani materijali Noviji znanstveni lanci

Dopunska literatura

Oblici provoenja Predavanja, problemski seminari nastave Nain provjere Pisani kolokvij znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Hrvatski

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

39

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Interna medicina Kliniki Temeljna 4. Semestar nema

20 (predmet ima 360 sati) ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. Slavica Cvitanovi, dr. med, prof. dr. Izet Hozo, dr. med, prof. dr. Dragan Ljuti, dr. med., prof. dr. Dinko Miri, dr. med., prof. dr. Stjepan Mie, dr. med., prof. dr. Stojan Poli, dr. med., doc. dr. sc. Drago Raki, dr. med, prof. dr. Zvonko Rumboldt, dr. med. Kompetencije koje Temeljne teorijske i praktine spoznaje o patofoziologiji, klinikoj slici, suvremenoj se stjeu dijagnostici i racionalnom lijeenju najeih internistikih bolesti. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Sadraj Poloeni predmeti prethodne godine studija.

Kardiologija, Gastroenetrologija, Endokrinologija, Hematologija, Pulmologija, Nefrologija, Reumatologija i Klinika imunologija, Gerontologija Preporuena 1.Vrhovac i sur. Interna medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2002. god. literatura Metelko , Harambai H i sur. Internistika propedeutika i osnove fizikalne dijagnostike. Medicinska naklada, Zagreb, 1999. Rumboldt i sur. Praktikum Interne medicine. Jedinica za znanstveni rad, Split, 1982. Dopunska literatura Poli S, Bagatin J i Lukin A, ur. Odabrana poglavlja iz kardiovaskulnog ljeenja. Jedinica za znanstveni rad, Split, 2004. Hozo I, Mie S, ur. Odabrana poglavlja iz gastroeneterologije. Jedinica za znanstveni rad, Split, 1999. Oblici provoenja Predavanja, seminari vjebe i deurstva nastave Nain provjere Pisani test i praktini te usmeni dio ispita znanja i polaganja Pisani dio je podijeljen u cjeline, a studenti moraju imati dovoljan broj bodova iz svake ispita cjeline i iz cjelovitog ispita. Jezik poduke i Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, kvalitete i - Analiza prolaznosti na ispitima, uspjenosti izvedbe - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, svakog predmeta - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije i/ili modula za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

40

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici

Medicinska humanistika V

Kliniki Temeljna 5. 2 (predmet ima 25 sati) Semestar nema

Prof. dr. sc. Marija Definis Gojanovi, prof. dr. sc. Vladimir imunovi, prof. dr. sc. Ivan Keina, dr. sc. Marko Juki, dr. sc. Livia Brisky, Jasmina Rogulj, prof., MSc, Mario Maliki, dr. med., Goran Mijaljica, dr. med. Savladavanjem sadraja predmeta student e nauiti: Kompetencije koje temeljna naela etike i bioetike, razvoj i znaaj medicinske etike se stjeu te se upoznati s etikim kodeksima u klinikoj medicini i pri istraivanjima prepoznati etiki upitne situacije te nauiti vrednovati iste Nema. Preduvjeti za upis Kolegij Medicinska humanistika integrira slijedee predmete: 1. Uvod u medicinu, Sadraj 2. Povijest medicine, 3. Medicinska etika i bioetika, 4. Sociologija medicine, 5. Engleski jezik, 6. Medicinska humanistika. Peti dio integriranog kolegija Medicinska humanistika je pod-kolegij Medicinska etika i bioetika. Nakon prvog dijela predmeta na treoj godini studija, raspravljat e se o specijalnim temama iz medicinske etike i bioetike, vezanima za odreene grane medicine, i istraivanja. Od 25 sati nastave, bit e 9 sati predavanja, i 16 sati seminara. Suglasnost za lijeenje ili dijagnostiki postupak (Suglasnost za lijeenje ili dijagnostiki postupak (informirani pristanak). Komponente i preduvjeti za dobivanje suglasnosti. Odbijanje lijeenja (primjer Jehovinih svjedoka). Autonomija pacijenta i suglasnost za lijeenje.). Etika naela pri istraivanju (Etika pri istraivanjima na ivotinjama i ljudima. Meunarodna i domaa zakonska i ostala regulacija istraivanja na ljudima i ivotinjama. Clinical equipoise. Znanstvene publikacije. Naela istraivanja na vulnerabilnim skupinama ljudi, vrste znanstvenih istraivanja i uloga povjerenstava za etiku pri istraivanjima). Etika pitanja poetka i kraja ivota (Etika poetka i kraja ivota: Pobaaj. Eutanazija i lijeniki potpomognuto samoubojstvo. Smrtna kazna i uloga lijenika u izvravanju smrtne kazne). Etika naela i medicinska genetika (Etika i genetika: Genetiko testiranje, genska terapija, probir, kloniranje. Opa deklaracija o ljudskom genomu i ljudskim pravima. Genetiki modificirani organizmi. Eugenika i mogunost diskriminacije na temelju genetikih znaajki pojedinca). Etika naela i transplantacijska medicina (Etika i transplantacija organa: Kadaverika, heterologna, sa ivog darivatelja, institut pristanka. Zakonska regulativa u Republici Hrvatskoj. Utvrivanje modane smrti. Kako zatraiti pristanak obitelji potencijalnog donora? Kako se ponaa lijenik iji pacijent zatrai upis u negativni registar darivatelja organa? Altruistina donacija organa sa ivog davatelja. Trgovanje organima, trafficking ljudi radi trgovanja organima. Velike svjetske religije i transplantacija). Etika pitanja u psihijatriji (Prava osoba oboljelih od duevnih bolesti, prava ostalih osoba sa smanjenom ili izgubljenom mogunosti davanja suglasnosti za lijeenje. Uloga lijenika u prisilnom lijeenju psihijatrijskih bolesnika. Seminari: Etika pitanja poetka i kraja ivota (Etika naela poetka i kraja ivota: Medicinski potpomognuta oplodnja. Pobaaj. Hospicij, palijativna skrb. Lijeenje boli u terminalnoj fazi bolesti. Eutanazija, lijeniki potpomognuto samoubojstvo. Smrtna kazna i uloga lijenika u izvravanju smrtne kazne. Prikaz i analiza primjera). Etika i
41

Preporuena literatura

medicinska genetika (Genetiko savjetovanje. Primjeri genetikog testiranja kod odreenih bolesti (Huntingtonova bolest, cistina fibroza, miina distrofija, itd.); Prenatalna dijagnostika: amniocenteza primjer Downovog sindroma; preimplantacijska dijagnostika primjer Huntingtonove bolesti. Odabir spola. Selektivni pobaaj. Primjeri diskriminacije osoba na temelju genetikih znaajki). Analiza sluajeva iz podruja transplantacijske medicine (Analiza sluajeva iz podruja transplantacijske medicine. Razlika izmeu informiranog i preutnog pristanka za donaciju organa analiza primjera. Transplantacija matinih i fetalnih stanica. Medicina u izvanrednim okolnostima (Uloga lijenika u oruanim sukobima, masovne katastrofe. Uloga lijenika u sprjeavanju muenja. trajk glau. Zdravstvena skrb za zatvorenike). Okrugli stol/debata teme po izboru studenata. 1. Zurak, N.: Medicinska etika, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2007. 2. vajger, A.: Medicinska etika: priruno tivo. Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 1995.

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Seminari i vjebe (problemska nastava i timski rad) Standardizirani test, usmeni ispit, esej, procjena steenih vjetina peti dio. Student je poloio predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanoj jedinici provjere znanja. Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmeta ponderiraju se u zajedniku ocjenu s zavrnim esejem na 6. godini. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjee Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Infektologija Kliniki Temeljna 4. Semestar nema

ECTS 5 (predmet ima 75 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Nikola Bradari, dr. med., doc. dr. sc. Boris Delalija, dr. med. Kompetencije koje Teorijsko znanje o najeim zaraznim bolestima, o njihovoj klinikoj slici, se stjeu epidemiologiji, dijagnostici, terapijskim postupcima, prevenciji, indikacijama za bolniko lijeenje, zatim o osnovnim principima antimikrobne terapije i osnovnim principima spreavanja intrahospitalnih infekcija U prilogu: detaljan Katalog znanja i vjetina izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj
42

Poloeni ispiti prethodne godine studija (Poloen kolokvij iz Klinike mikrobiologije, poloen ispit iz Interne medicine s iste godine studija) Sadraj Osnovni pojmovi iz ope infektologije, najee zarazne bolesti i kliniki sindromi koje oni uzrokuju, principi dijagnostike, racionalne antimikrobne terapije i profilakse zaraznih i nezaraznih infekcijskih bolesti, infekcije u imunokompromitiranih osoba, bolnike infekcije Preporuena Falievac J. Opa infektologija, 4. dopunjeno izdanje. Zagreb, kolska knjiga, 1985. literatura Mihaljevi F, Falievac J, Bezjak B,Mravunac B. Specijalna klinika infektologija,8.popravljeno i dopunjeno izdanje. Schonwald S. ur.Zagreb:Medicinska naklada;1994. Dopunska literatura Punda Poli V, Bagatin J, Bradari N. Ur. Racionalna antimikrobna terapija, Split, Jedinica za znanstveni rad KB Split, 2001. Palmovi D, Virusni hepatitis. Zagreb; kolska knjiga 2004. Begovac J, Beus I. Ur. AIDS:HIV bolest. Zagreb, Graphis, 1996. Harisonov udbenih interne medicine 13 izdanje, hrvatski prijevod od stranice 427 do 816, Split; Placebo, 1997. Oblici provoenja Predavanja, seminari, klinike vjebe, konzultacije nastave Nain provjere Kolokviji iz ope i specijalne infektologije za vrijeme turnusa znanja i polaganja Zavrni ispit pisani (test), nakon toga usmeni s dijelom ispita klinikih vjetina ispita (praktini dio na bolesniku) Jezik poduke i Hrvatski mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, kvalitete i - Analiza prolaznosti na ispitima, uspjenosti izvedbe - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, svakog predmeta - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije i/ili modula za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Preduvjeti za upis

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Neurologija Kliniki Temeljna 4. Semestar nema

ECTS 6 (predmet ima 85 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Ivo Lui, dr. med.; doc. dr. sc. Veselin Vrebalov-Cindro, dr. med. Kompetencije koje Usvajanje teorijskog i praktinog znanja iz podruja neurologije. Prepoznavanje se stjeu neurolokih klinikih slika i sindroma. Savladavanje programa pregleda neurolokog bolesnika, specifinih laboratorijskih i neurofiziolokih pretraga. Razvijanje diferencijalno-dijagnostikog miljenja. Savladavanje algoritmova dijagnostikih pretraga i ispravna interpretacija njihovih rezultata. Planiranje provoenja specifine neuroloke terapije, praenje njene uinkovitosti te analiza ishoda lijeenja. Upoznavanje s intervencijskim terapeutskim postupcima u neurologiji. Integracija neurolokih sindroma s drugim granama klinike medicine. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Osnovni elementi ope klinike neurologije, osnovni neuroloki simptomi i sindromi.
43

Osnove specijalne klinike neurologije, opi principi prepoznavanja, obrade i lijeenja pojedinih neurolokih poremeaja. Algoritmovi dijagnostike obrade. Specifine dijagnostike metode klinike neurologije. Preporuena 1. Brinar V, Brzovi Z, Zurak N: Neuroloka propedeutika, Zrinski, Zagreb, 1999. literatura 2. Poeck K: Neurologija, Naprijed, Zagreb, 1992. 3. Brinar V. I suradnici: Neurologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2005.(u tisku) Dopunska literatura 1. Demarin V. i suradnici: Prirunik iz neurologije, Prosvjeta, Zagreb, 1998. 2. Barac B. i suradnici: Neurologija, Naprijed, Zagreb, 1992. Oblici provoenja Predavanja, seminari, klinike vjebe i deurstva nastave Nain provjere Pisani i/ili usmeni, s praktinim dijelom ispita klinikih vjetina (pregled i izvjee o znanja i polaganja bolesniku) ispita Jezik poduke i Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, kvalitete i -Analiza prolaznosti na ispitima, uspjenosti izvedbe -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, svakog predmeta i -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za /ili modula kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina

Neurokirurgija Klinike Temeljna

Godina 4. semestar nema ECTS (uz odgovarajue 1 (predmet ima 15 sati) obrazloenje) Nastavnik Doc. dr. sc. Kreimir Rotim, dr. med. Student e stei znanja o klinikom pregledu neurokirurkog bolesnika, o dijagnostikim i terapijskim postupcima kod bolesnika s ozljedama i/ili bolestima sredinjeg i/ili perifernog ivanog sustava, o stupnju hitnosti neurokirurkih Kompetencije koje se operacija, o vrstama neurokirurkih operacija i njihovoj uspjenosti te o stjeu komplikacijama u neurokirurgiji. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Uvod u neurokirurgiju. Povijest neurokirurgije. Dijagnostiki postupci u neurokirurgiji (anamneza, kliniki neuroloki pregled, EMG, EEG, CT, MRI, LM). Principi neurokirurkog lijeenja (trepanacija, kraniotomija, lijeenje boli). Spaciokompresivni intrakranijski procesi patofiziologija unutarlubanjskog prostora (ICP, vrste ukljetenja i znaci). Intrakranijski tumori neuroonkologija, Sadraj Hydrocephalus u djece i odraslih cirkulacija CS likvora. Diferencijalna dijagnoza neurokirurkih bolesti. Djeja neurokirurgija. Cerebrovaskularna kirurgija. Kraniocerebralne ozljede neurotraumatologija. Intrakranijski hematomi. Potres nagnjeenje potisnue mozga. Glasgow coma scale score (GCS score). Bolesti i ozljede kraljenice i lene modine. Diskoradikularni konflikt C 5, 6, 7, 8/ L2, 3, 4, 5, S1. Prognoza i rehabilitacija neurokirurkih bolesnika. Preporuena literatura
44

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Predavanja, seminari, vjebe Nain provjere znanja i Pisani i usmeni kolokvij polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim Hrvatski jezicima - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, Nain praenja kvalitete i - Analiza prolaznosti na ispitima, uspjenosti izvedbe - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, svakog predmeta i /ili - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne modula agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Psihijatrija Kliniki Temeljna 4. Semestar nema

(ECTS 5 (predmet ima 105 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Goran Dodig, dr. med. Kompetencije koje Teorijsko znanje o psihopatologiji, duevnim poremeajima, njihovoj klinikoj slici, se stjeu dijagnostici i terapiji. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Sadraj Poloeni ispiti prethodne godine studija Uvod u psihijatriju, etiologija duevnih poremeaja, psihopatologija, pregled duevnog bolesnika, duevni poremeaji uvjetovani alkoholom i psihoaktivnim drogama, organski i simptomatski duevni poremeaji, shizofrenija i shizofreniji slini poremeaji, paranoidna stanja, suicidi, afektivni poremeaji (poremeaji raspoloenja), neurotski poremeaji, anksiozna stanja, posttraumatski stresni poremeaj (PTSP), poremeaji spavanja, poremeaji uzimanja hrane, djeja i adolescentna psihijatrija, psihiki problemi starije ivotne dobi, somatoformni poremeaji, poremeaji nagona, osnove forenzike (sudske) psihijatrije, hitna stanja u psihijatriji, psihijatrijska terapija. Preporuena Muaevi i sur. Psihijatrija, Medicinska naklada , Zagreb, 1995. literatura Hotujac Lj. i sur.: Psihijatrija, Medicinska naklada, 2005, Dopunska literatura Kaplan H.I., Sadock B.J. Prirunik klinike psihijatrije, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1998. Oblici provoenja Predavanja, seminari, vjebe nastave Jednodnevni posjet psihijatrijskoj bolnici Nain provjere Praktini dio s bolesnikom, usmeni ispit znanja i polaganja ispita Jezik poduke i Hrvatski (mogunost praenja nastave na engleskome jeziku) mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, kvalitete i -Analiza prolaznosti na ispitima, uspjenosti izvedbe -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave,
45

svakog predmeta i -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za /ili modula kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Dermatovenerologija Kliniki Temeljna 4. Semestar nema

ECTS 4 (predmet ima 80 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. Dujomir Marasovi, dr. med., doc. dr. sc. Neira Puizina-Ivi, dr. med. Kompetencije koje Teorijsko znanje o klinikoj slici, dijagnostici i terapiji konih i spolnih bolesti. se stjeu Temeljne spoznaje o specifinoj lokalnoj terapiji. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Opa i specijalna dermatologija; infektivne bolesti koe, spolno prenosive bolesti, alergijske i autoimunske bolesti koe, fotodermatoze, oteenje koe fizikalnim agensima, bulozne dermatoze, eritematoskvamozne dermatoze, eritemske bolesti, bolesti koe u djeteta, genodermatoze, prekanceroze i tumori koe, poremeaji pigmentacije, bolesti lojnica, znojnica i dlake, bolesti sluznica i noktiju, bolesti krvnih ila. Dobri I i sur. Dermatovenerologija, Grafoplast, Zagreb, 2005. Preporuena literatura Lipozeni J i sur. Drematovenerologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2005. Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja, seminari, klinike vjebe Ispit je usmeni, te dijelom pisani (opa dermatologija i dermatoloka propedeutika).

Hrvatski

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue

Znanstveno istraivanje IV

Kliniki Temeljna 4. 2 (predmet ima 25 sati)


46

Semestar

nema

obrazloenje) prof. dr. sc. Ana Marui, proelnica; prof. dr. sc. Matko Marui; prof. dr. sc. Zoran oga; prof. dr. sc. Rosanda Muli; prof. dr. sc. Ante Rozga; doc. dr. sc. Maja Vali; dr. sc. Ana Jeroni; dr. sc. Dario Sambunjak; mr. sc. Maja Rogi; Ivana Pavlinac, dr. med.; Renata Pecoti; dr. med; mr. sc. Vesna apkun; Mario Maliki, dr. med.; Ana Utrobii, prof.; Davor Luki, dipl. ing.; Frane Mihanovi, dipl. ing., suradnici na klinikim predmetima Nakon stjecanja temeljnih znanja i vjetina iz podruja medicine utemeljene na Kompetencije koje dokazima, postupaka procjene kvalitete zdravstvene skrbi, kao i iz istraivake se stjeu metodologije i koritenja medicinskih informacija te primjene statistikih metoda i postupaka u medicini, student e dalje razviti svoja znanja i vjetine za kritiku procjenu postupaka i odluka u medicini, te za istraivanja i uporabu strune i znanstvene literature. U ovom predmetu studenti e usavriti svoje vjetine kritike procjene u stvarnim klinikim situacijama koje se odnose na klinike predmete 4. godine studija. Nema Preduvjeti za upis Predmet integrira nastavne cjeline iz sljedeih podruja: 1. medicinska informatika, Sadraj 2. medicinska statistika, 3. osnove istraivakog rada u medicini, 4. principi medicine utemeljene na dokazima, 5. principi unaprjeenja kvalitete zdravstvene skrbi. Za svako od 5 podruja, integriranih u logine cjeline i kroz praktini pristup problemu, nastava ukljuuje 2 h seminara organizirana po principu grupnog rada (eng. team learning) i 3 h vjebi organiziranih kao problemska nastava (eng. problem based learning) (ukupno 10 h seminara i 15 h vjebi neposredne nastave). 1. Marui M, ur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izdanje. Zagreb: Preporuena Medicinska naklada; 2008. literatura 2. Kern J, Petroveki M, ur. Medicinska informatika. Zagreb: Medicinska naklada; 2009. 3. Petz, B. Osnovne statistike metode za nematematiare. 5. izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap 2004. 4. Nastavni materijali za pojedine nastavne jedinice 1. Day RA, Gastel N. How to write and publish a scientific paper, 6th edition. Dopunska Westport, Connecticut: Greenwood Press, 2006. literatura 2. Lang T, Secic M. How To Report Statistics in Medicine: Annotated Guidelines for Authors, Editors, and Reviewers, 2nd edition. Philadelphia: American College of Physicians, 2006. 3. Ogrinc GS, Headrick LA. Fundamentals of Health Care Improvement. Oakbrook Terrace (Il): USA Joint Commission Resources, 2008. 4. Committee on Assessing Integrity in Research Environments. Integrity in Scientific Research. Washington DC: Institute of Medicine and National Research Council. Seminari i vjebe (problemska nastava i timski rad) Oblici provoenja nastave Provjera znanja i vjetina tijekom nastave u vie jedinica, na ljestvici od 0-100 Nain provjere znanja i polaganja bodova. Student je poloio predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanoj jedinici provjere znanja. Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmeta ispita ponderiraju se u zajedniku ocjenu s diplomskim radom na 6. godini. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima - Analiza kvalitete nastave od strane nastavnika usuglaena na godinjem sastanku Nain praenja nastavnika kolegija koji e se odrati nakon cjelokupne izvedbe kolegija. kvalitete i - Analiza kvalitete nastave od strane studenta u obliku obraenih studentskih uspjenosti anketa. izvedbe svakog - Analiza ocjena diplomske radnje Nastavnici
47

predmeta i/ili modula

- Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

3.2.5. Peta studijska godina Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina Kliniki Temeljna 5. Semestar nema Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno lijeenje

ECTS 5 (predmet ima 95 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Mladen Raki, dr. sc. Ante Ujevi, dr. med., dr. sc. Nenad Karanovi, dr. med., mr. sc. Mladen Carev, dr. med., mr. sc. eljko Ninevi, dr. med. Kompetencije koje Teorijsko i praktino znanje u osnovnom i uznapredovalom odranju ivota. Teorijsko se stjeu znanje o klinikoj slici, monitoringu i tretiranju rtava uslijed fizikalnih uzronika i intoksikacije, zatim bolesnika s multiplim ozljedama i zakazivanjem vie organskih sustava, te sa ivotno ugroavajuim infekcijama. Teorijsko znanje o procedurama u anesteziji, vrstama i izboru anestezije i anestezijskih sredstava, te o temeljima lijeenja boli. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Nema Povijest i teorije anestezije. Patofiziologija zakazivanja pojedinih organa i organskih sustava. Reanimatologija i intenzivno lijeenje teko oboljelih ili ozlijeenih uslijed razliitih uzroka. Procedure u anesteziji. Farmakologija sredstava koja se rabe u anesteziji, intenzivnom lijeenju i terapiji boli. Temeljne informacije o doniranju organa. Temelji terapije boli. Preporuena Bai A, ur. Anesteziologija, intenzivno lijeenje i reanimatologija. Chronolab, Split, literatura 2003. Dopunska literatura Bongard FS, Sue DY, editors. Current critical care diagnosis and treatment. 2nd ed. McGraw-Hill Comp; 2002 Morgan GE, Mikhail MS, Murray MJ, eds. Clinical anesthesiology, 3rd ed. McGrawHill Comp; 2002 Oblici provoenja Predavanja, seminari, vjebe nastave Nain provjere Kolokvij iz osnovnog odravanja ivota (BLS) praktini dio na lutkama znanja i polaganja Ispit je pisani i usmeni podijeljen na dijelove iz anesteziologije, reanimatologije i ispita intenzivnog lijeenja Jezik poduke i Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, kvalitete i Analiza prolaznosti na ispitima, uspjenosti izvedbe Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, svakog predmeta Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije i/ili modula za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP) Sadraj

48

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Kirurgija Kliniki Temeljna 5. Semestar nema

13 (predmet ima 205 sati) ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Nikica Druijani, dr. med., prof. dr. sc. Ante Petrievi, dr. med., prof. dr. sc. eljko Mimica, dr. med., prof. dr. sc. Vedran Radoni, dr. med., prof. dr. sc. Zdravko Perko, dr. med., doc. dr. sc. Nenad Ili, dr. med. Kompetencije koje Teorijsko znanje o klinikoj slici, indikacijama, kontraindikacijama, kirurkim se stjeu pristupima, vrstama operacije i moguim intraoperacijskim i poslijeoperacijskim komplikacijama u lijeenju najeih kirurkih bolesti i ozljeda. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Opa kirurka patofiziologija, prijeoperacijska obrada i priprema bolesnika, osnovni operacijski zahvati iz podruja abdominalne, vaskularne, torakalne, kardijalne, plastino-rekonstruktivne kirurgije i traumatologije, kao i mogue komplikacije i naini lijeenja, te suvremeni aspekti onkoloke kirurgije. Preporuena 1. Bradi i sur. Kirurgija, Medicinska naklada, Zagreb, 1995. literatura 2. Skupina autora. Kirurgija, Medicinska naklada, Zagreb 2005. (u tisku) Dopunska literatura Prpi I. i suradnici. Kirurgija za medicinare. kolska knjiga, Zagreb, 2002. tulhofer M. Kirurgija probavnog sustava, 2 izd. Medicinska naklada, Zagreb, 1999. Hanevi J. i suradnici. Imobilizacija. Medicinska naklada, Zagreb, 2001. ala Z. i suradnici. Laparoskopska kolecistektomija - Temelji endoskopske kirurgije. GZH, Zagreb, 2001. Perko Z. i suradnici. Endoskopska kirurgija - Instrumenti i oprema. Knjigotisak, Split, 2001. Oblici provoenja Predavanja, seminari, klinike vjebe i deurstva nastave Nain provjere Ispit je pisani, te usmeni s dijelom ispita klinikih vjetina (praktini dio "na znanja i polaganja bolesniku"). Pisani ispit podijeljen je u cjeline, a studenti moraju imati dovoljan broj ispita bodova iz svake pojedine cjeline i iz sveukupnog ispita. Jezik poduke i Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, kvalitete i -Analiza prolaznosti na ispitima, uspjenosti izvedbe -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, svakog predmeta i -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije /ili modula za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina

Urologija Kliniki Temeljna


49

Godina

5.

Semestar

nema

ECTS 2 (predmet ima 40 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Josip Gotovac, dr. med. Kompetencije koje Studenti e stei znanja o bolestima i nainima obrade bolesnika i to iz slijedeih se stjeu podruja urologije: ope urologije, djeje urologije, andrologije, uroloke onkologije, urolitijaze, urodinamike i neurourologije, uroginekologije, te transplantacije bubrega. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Opa urologija:, djeja urologija, andrologija, urolitijaza, uroloka onkologija, urodinamika i neurourologija, uroginekologija, transplantacija bubrega 1. J. Gotovac: Urologija. Split: Medicinski fakultet Sveuilita u Splitu, 2003. 1. M. Vidovi: Urologija: prirunik za medicinare. Zagreb: kolska knjiga, 1992. Predavanja, seminari, vjebe Pisani i usmeni ispit

Hrvatski

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Oftalmologija Kliniki Temeljna 5. Semestar nema

ECTS 4 (predmet ima 60 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Milan Ivanievi, dr. med., prof. dr. sc. Lovro Boji, dr. med., prof. dr. sc. Ksenija Karaman, dr. med. Kompetencije koje Student e biti osposobljen za rad s oftalmolokim bolesnikom, tj. dijagnostikom i se stjeu terapijom onih bolesti odnosno usvajanje teorijskog i praktinog znanja iz klinike oftalmologije na razini lijenika ope prakse. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Definicija oftalmologije, podjela oftalmologije na subspecijalnosti, dijagnostiki i terapijski postupci u oftalmolgiji, kratka povijest oftalmologije, anatomija, embriologija, opa i specijalna patologija, bolesti orbite, vjea, suznog ureaja,
50

spojnice, ronice i bjeloonice, srednje one ovojnice, mrenice, lee i staklovine, glaukom, neurooftalmologija, refrakcija oka, strabizam, ortoptika i pleoptika, ozljede oka. Preporuena iki J. i sur. Oftalmologija. Zagreb: Narodne novine, 2003. literatura upak K. Oftalmologija. Zagreb: Jumena, 1990. Ivanievi M. Crveno oko, dijagnoza i lijeenje. Split: Jedinica za znanstveni rad KB Split, 1998. Ivanievi M. Prirunik za vjebe iz oftalmologije. Split: Medicinski fakultet Sveuilita u Splitu, 2001. Dopunska literatura upak K. Oftalmologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2004. upak K, Zergollern-upak Lj. Pedijatrijska oftalmologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1997. Ivanievi M. Antimikrobno lijeenje bakterijskih upala oka. U: Punda-Poli V, Bradari N, Bagatin J, ur. Antibiotici: racionalna primjena. Split: Medicinski fakultet, 2001: 219-31. Oblici provoenja Predavanja, seminari, vjebe nastave Nain provjere Praktini (pregled i izvjee o bolesniku) i pisani ispit znanja i polaganja ispita Jezik poduke i Hrvatski mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika kvalitete i - Analiza prolaznosti na ispitima uspjenosti izvedbe - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave svakog predmeta - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije i/ili modula za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Otorinolaringologija Kliniki Temeljna 5. Semestar nema

ECTS (predmet ima 70 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Goran Rai, dr. med., doc. dr.sc. Ivo Gluni, dr. med. Kompetencije koje Osposobiti lijenika da uspjeno i samostalno dijagnosticira te lijei ili zapone se stjeu lijeenje veine bolesnika s ORL problemima ili oboljenjima. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Sadraj nastave obuhvaa kroz predavanja i seminare cijelovito podruje otorinolaringologije, ali i vie. Student se upoznaje s problemima iz oboljenja uha (otalgija, svrbe zvukvoda, iscjedak iz uha, anomalije uke, gluhoa/gubitak sluha, tinitus, vrtoglavica), oboljenjima nosa (krvarenje iz nosa, deformacije nosa, opstrukcija i iscjedak iz nosa, kihanje, hrkanje, smanjen/izgubljen osjet mirisa) oboljenja usne upljine (krip eljusti, otekline i bol vrata, anomalije usne upljine i jezika, hipersalivacija, suhoa usta, poremeaji okusa, zadah iz usne upljine, smetnje u drijelu, promuklost, smetnje glasa, potekoe gutanja, ometeno gutanje, globus
51

pharyngis i diferencijalna dijagnoza). Preporuena literatura Dopunska literatura 1. Otorinolaringologija, Katedra ORL, kolska knjiga, 2003.

Oblici nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

1. Djeja otorinolaringologija, Z. Krajina i sur., k. knjiga, 1998. 2. Temelji funkcijske endoskopske sinusne kirurgije, R. Mladina, k. knjiga, 1994. provoenja Predavanja, seminari i vjebe Pisani (test) te praktini i usmeni ispit

Hrvatski

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Maksilofacijalna kirurgija i stomatologija Kliniki Temeljna 5. Semestar nema

ECTS 2 (predmet ima 30 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Dr. sc. Zoran galjardi, dr. med. Kompetencije koje Osposobiti lijenika da dijagnosticira i prui adekvatnu pomo unesreenom s se stjeu maksilofacijalnom povredom, prepozna deformitete i malformacije lica, te poznaje mogunosti plastino rekonstruktivne tehnike. Prepoznati i razlikovati tumorske tvorbe, te upalne procese maksilofacijalne regije i zapoeti lijeiti do odlaska specijalisti, te znati indicirati dijagnostike pretrage. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Upoznavanje maksilofacijalne kirurgije, te kratki osvrt na stomatologiju s obzirom da su zubi sastavni dio eljusti. Kroz nastavu student upoznaje s deformitetima i malformacijama lica, te ortognatskom kirurgijom (suradnja s ortodontom). Upoznavanje s traumatologijom lica i suvremenim kirurkim tehnikama u zbrinjavanju prijeloma. Student mora svladati detaljni pregled lica i vrata te uoiti anomalije inspekcijom i palpacijom, te verificirati tumorske tvorbe glave i vrata, usne upljine, paranazalnih sinusa te lijezda slinovnica. Kroz nastavu mora svladati postavljanje radne dijagnoze te znati uputiti na dijagnostike pretrage. Poseban osvrt na dijagnostiku i terapiju konih tumora te poznavanje plastino rekonstruktivnih tehnika zbrinjavanja velikih defekata lica i vrata. Maksilofacijalna kirurgija, M. Bagatin, M. Virag i sur., k. knjiga, Zagreb,1991.

Preporuena literatura Dopunska literatura

52

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Predavanja, seminari, vjebe Pisani i usmeni ispit

Hrvatski

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Ortopedija Kliniki Temeljna 5. Semestar nema

ECTS 3 (predmet ima 55 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Marinko Erceg, dr. med., dr. sc. Antun Marievi, dr. med. Kompetencije koje Temeljno znanje o ortopedskim bolestima, etiologiji, klinikoj slici, dijagnostici i se stjeu lijeenju ortopedskih bolesnika. Poznavanje vjetina u dijagnostikim i terapijskim postupcima. Nastava iz predmeta ortopedija treba osposobiti studenta za dijagnostiku, lijeenje, rehabilitaciju i resocijalizaciju osoba s bolestima i ozljedama i/ili oteenjima funkcije sustava za kretanje u okviru sustava primarne zdravstvene zatite. Takoer treba ga osposobiti za poduzimanje pravovremenih preventivnih mjera u zajednici za spreavanje nastanka bolesti i ozljeda sustava za kretanje U prilogu: katalog znanja usaglaen na interkatedarskom dogovoru Medicinskih fakulteta Republike Hrvatske. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Priroene i razvojne bolesti lokomotornog sustava, upalne i degenerativne bolesti, cirkulacijske bolesti, tumori, ozljede, amputacije i protetika, aloartoplastika zglobova. Nastava iz ortopedije omoguuje studentu da u okviru teoretske i praktine nastave ovlada znanjem i vjetinama za rjeavanje ortopedske problematike u okviru rada rada lijenika primarne zdravstvene zatite. Nastava ukljuuje poznavanje, odnosno usvojena znanja iz temeljnih medicinskih predmeta openito, a specifino osobito poznavanje funkcionalne anatomije sustava za kretanje; poznavanje, odnosno usvojena znanja iz klinikih predmeta, osobito iz interne medicine s naglaskom na klinikoj imunologiji s reumatologijom, zatim iz neurologije i dijelom iz pedijatrije ukljuujui i kliniku genetiku Peina M. i suradnici. Ortopedija, Zagreb 2004. Erceg M. Bolesti kuka, Medicinski fakultet Split 2003. Matasovi T., Strinovi B. Djeja ortopedija, kolska knjiga, Zagreb 1986.

Preporuena literatura Dopunska literatura

Oblici provoenja Predavanja, seminari i vjebe nastave Nain provjere Kliniki pregled bolesnika, Rtg i laboratorijska dijagnostika. znanja i polaganja Usmeni ispit
53

ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Fizikalna i rehabilitacijska medicina Kliniki Temeljna 5. Semestar nema

ECTS 2 (predmet ima 45 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Doc. dr. sc. Tonko Vlak, dr. med. Kompetencije koje Kroz teorijsku i praktini nastavu stei znanja i vjetine potrebne u prepoznavanju i se stjeu lijeenju najeih uzroka oteenja i nesposobnosti. Nauiti poduavati bolesnika s ogranienjem djelatnosti neovisnom ivljenju. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Naela rehabilitacijske medicine. Rehabilitacija : bolesnika s bolestima i ozljedama ivanog sustava, bolesnika s reumatskim bolestima, bolesnika nakon ugradnje endoproteza, djece sa smetnjama u razvoju, kardioplumonalnih bolesnika, amputiraca. Evaluacija uspjenosti. Ortotika i protetika. Znaaj i primjena razliitih oblika fizikalne terapije Preporuena urkovi B. i sur. Fizikalna i rehabilitacijska medicina. Zagreb : Medicinska naklada, literatura 2004. Jaji I, Jaji Z. Fizijatrijsko reumatoloka propedeutika. Zagreb : Medicinska naklada, 2004. Dopunska literatura Bobinac-Georgievski A, Domljan Z, Martinovi-Vlahovi R, Ivanievi G. ur. Fizikalna medicina i rehabilitacija u Hrvatskoj. Zagreb : Hrvatski lijeniki zbor & Hrvatsko drutvo za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, 2000. Moslavac S. Put do samostalnosti. Varadinske Toplice, 1998. Oblici provoenja Predavanja, seminari, vjebe nastave Nain provjere Usmeni ispit znanja i polaganja ispita Jezik poduke i Hrvatski mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika kvalitete i - Analiza prolaznosti na ispitima uspjenosti izvedbe - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave svakog predmeta i - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije
54

Sadraj

/ili modula

za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Klinika onkologija Kliniki Temeljna 5. Semestar nema

2 (predmet ima 30 sati) ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, dr. med. Kompetencije koje Teorijska znanja o klinikim nalazima, indikacijama, kontraindikacijama, oblicima se stjeu specifinog onkolokog lijeenja te moguim komplikacijama takvog lijeenja U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Sadraj Poloeni ispiti prethodne godine studija

Dijagnostika i simptomatologija malignih oboljenja, oblici specifinog onkolokog lijeenja, komplikacije takvog lijeenja, praenje bolesnika s malignom boleu, simptomatska i suportivna terapija bolesnika s malignom boleu Preporuena M. amija, E.Vrdoljak, Z. Krajina: Klinika onkologija, Zagreb, 2005. Medicinska literatura naklada (u tisku) Dopunska literatura Principles and practice of radiation oncology, Perez and Brady Principles and practice of oncology, de Vita, Hellman and Rosenberg Oblici provoenja Predavanja, seminari, vjebe nastave Nain provjere Pisani test, usmeni ispit znanja i polaganja ispita Jezik poduke i Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskom jeziku) mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika kvalitete i - Analiza prolaznosti na ispitima uspjenosti izvedbe - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave svakog predmeta - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije i/ili modula za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina

Ginekologija, obstetricija i reproduktivna medicina Kliniki Temeljna

Godina 5. Semestar nema ECTS (uz odgovarajue 12 (predmet ima 200 sati) obrazloenje) Nastavnik Prof.dr.sc. Tomislav Strini, proelnik, Prof.dr.sc. Ivica Tadin, doc.dr.sc. Deni
55

Karelovi, Doc.dr.sc. Damir Roje, Doc. dr.sc. Marko Vuli, mr.sc. Boris Bai, dr.med., Sran Vukovi, dr.med., Ivana Alujevi Jakus, dr.med., Zoran Metrovi, dr.med., Martina unj, dr.med., Jelena Marui, dr.med., Sandra Benzon, dr.med., Zdeslav Benzon, dr.med., Ivanka Antoni Furlan, dr.med., neonatolog, Marija Bucat, dr.med., neonatolog, Mirjana Vuinovi, dr. med., neonatolog, Darka Boani, dr. med., neonatolog, dr.sc. Marijan Tandara, dipl.ing.medicinske biokemije Prepoznavanje normalne trudnoe i voenje normalnog poroaja Sudjelovanje u antenatalnoj i postpartalnoj skrbi u okviru primarne zdravstvene zatite; Prepoznavanje patolokih stanja u trudnoi, puerperiju i njihovo pravovremeno upuivanje u ustanove viih razina zdravstvene zatite; Savjetovanje Kompetencije koje i preventivno djelovanje sa ciljem ouvanja opeg i reprodukcijskog zdravlja ena; se stjeu Prepoznavanje osnovnih ginekolokih oboljenja sa svjeu o vanosti rane dijagnoze i poetka odgovarajueg lijeenja; Poznavanje temeljnih postupaka planiranja obitelji U prilogu Katalog znanja i vjetina izraen u suradnji sa sva etiri Medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj Preduvjeti za upis nema Opa ginekoloka problematika, ginekoloka urologija i ginekoloka onkologija. Sadraj Fiziologija i patologija trudnoe i poroda, neonatologija. Problematika reprodukcije u ena. Preporuena A. Draani i sur. Porodnitvo. Zagreb, kolska knjiga 1994. literatura V. imuni i sur. Ginekologija. Zagreb, Naklada Ljevak, 2001. Dopunska literatura Kurjak i sur. Ginekologija i perinatologija. Tonimir. Varadinske Toplice, 2005. Oblici provoenja Predavanja, seminari, klinike vjebe i deurstva nastave Nain provjere znanja i polaganja Usmeni ispit: teorijski i praktini dio ispita Jezik poduke i mogunosti Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) praenja na drugim jezicima - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, Nain praenja - Analiza prolaznosti na ispitima, kvalitete i - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, uspjenosti izvedbe - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne svakog predmeta i agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP). /ili modula

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Zdravstvena ekologija i medicina rada, s Pomorskom medicinom Javnozdravstveni Temeljna 6. Semestar nema

ECTS 3 (predmet ima 60 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Nadan Petri, dr. med., doc. dr. sc. Vinja Katalini, doc. dr. sc. Nives tambuk-Giljanovi Kompetencije koje Definirati okoline determinante zdravlja. Definirati mehanizme kojim okolini se stjeu imbenici utjeu na zdravlje. Razumjeti mehanizme oboljenja. Definirati javno56

Preduvjeti za upis Sadraj

zdravstveno znaenje oboljenja te metode i akcije za poboljanje zdravlja populacije. Znaaj iste vode, odlaganja otpada, urbanizacije, promjene prehrambenih navika ze opasnosti koje proizlaze iz industrijskih aktivnosti. Analiza podataka i rezultata istraivanja, vjetina komunikacije s medijima i pacijentima. Pruanje prve pomoi u odnosu na tetne imbenike okolia: kemijske, fizikalne, bioloke. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Poloeni ispiti prethodne godine studija Studenta se upoznaje s ekolokim pristupom u razumijevanju zdravlja i bolesti. Mora nauiti najznaajnije imbenike okolia i radne sredine koji dovode do pojave bolesti. Nauiti davati procjenu pojedinih rizinih faktora u okoliu, te predlagati odreene mjere zatite i suzbijanja profesionalnih oteenja. Vali F. i sur. Zdravstvena ekologija, Zagreb, 1994. Beriti-Stahuljak D, Vali F, ukin E. Medicina rada, Zagreb, 1990. Predavanja, seminari i vjebe Pisani i usmeni ispit

Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Epidemiologija Javnozdravstveni Temeljna 5. Semestar nema

ECTS 4 (predmet ima 60 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Rosanda Muli, dr. med. Kompetencije koje Poznavanje epidemioloke metode istraivanja. Poznavati uvjete irenja zaraznih bolesti. se stjeu Principi provoenja primarne i sekundarne prevencije zaraznih bolesti. Indikacije i kontraindikacije za cijepljenje. Program obveznog cijepljenja u RH. Poznavati uzroke smrtnosti i vodee zdravstvene rizike u svijetu. Poznavati epidemiologiju odreenih zaraznih bolesti prema putevima irenja (respiratorne, crijevne, kontaktne, transmisivne). Poznavati epidemioloke osobitosti krononih nezaraznih bolesti. Epidemioloki registri. Znati cijepiti, ispuniti prijavu zarazne bolesti, provesti epidemioloku anketu, prijaviti nuspojeve na lijekove, osmisliti medijsku kampanju primarne prevencije nezaraznih bolesti, primijeniti epidemioloke metode u med. istraivanjima te znati modelirati epidemijski proces, te procijeniti isplativost epidemioloke intervencije. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj.
57

Preduvjeti za upis Sadraj

Poloeni ispiti prethodne godine studija Student se upoznaje s epidemiolokim metodama koje moe primijeniti u svakodnevnom radu ali i u istraivanjima. Mora savladati epidemiologiju zaraznih bolesti te epid. osobitosti nekih kroninih nezaraznih bolesti. Upoznaje se sa zakonskom javnozdravstvenom regulativom, kao i protuepidemijskom intervencijom u zajednici ili kolektivu. 1. Ropac. D. i sur. Epidemiologija zaraznih bolesti. Medicinska naklada, Zagreb 2003. 2. Puntari D., Ropac D. Opa epidemiologija. Medicinska naklada, Zagreb 2004. 3. Vorko-Jovi A, Rudan I. Prirunik za seminare i vjebe iz epidemiologije. Medicinska naklada, Zagreb 2003.

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Predavanja, seminari, vjebe, terenska nastava Tijekom nastave student mora poloiti testove iz pojedinih poglavlja epidemiologije, napisati i prezentirati seminarski rad, te konano pristupiti usmenom ispitu. Hrvatski

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici

Znanstveno istraivanje V

Kliniki Temeljna 5. 2 (predmet ima 25 sati) Semestar nema

prof. dr. sc. Ana Marui, proelnica; prof. dr. sc. Matko Marui; prof. dr. sc. Zoran oga; prof. dr. sc. Rosanda Muli; prof. dr. sc. Ante Rozga; doc. dr. sc. Maja Vali; dr. sc. Ana Jeroni; dr. sc. Dario Sambunjak; mr. sc. Maja Rogi; Ivana Pavlinac, dr. med.; Renata Pecoti; dr. med; mr. sc. Vesna apkun; Mario Maliki, dr. med.; Ana Utrobii, prof.; Davor Luki, dipl. ing.; Frane Mihanovi, dipl. ing., suradnici na klinikim predmetima, nastavnici mentori Nakon stjecanja temeljnih znanja i vjetina iz podruja medicine utemeljene na Kompetencije koje dokazima, postupaka procjene kvalitete zdravstvene skrbi, kao i iz istraivake se stjeu metodologije i koritenja medicinskih informacija te primjene statistikih metoda i postupaka u medicini, student e dalje razviti svoja znanja i vjetine za kritiku procjenu postupaka i odluka u medicini, te za istraivanja i uporabu strune i znanstvene literature. U ovom predmetu studenti e usavriti svoje vjetine kritike procjene u stvarnim klinikim situacijama koje se odnose na klinike predmete 5. godine studija. Nema Preduvjeti za upis
58

Sadraj

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Predmet integrira nastavne cjeline iz sljedeih podruja: 1. medicinska informatika, 2. medicinska statistika, 3. osnove istraivakog rada u medicini, 4. principi medicine utemeljene na dokazima, 5. principi unaprjeenja kvalitete zdravstvene skrbi. Za svako od 5 podruja, integriranih u logine cjeline i kroz praktini pristup problemu, nastava ukljuuje 2 h seminara organizirana po principu grupnog rada (eng. team learning) i 3 h vjebi organiziranih kao problemska nastava (eng. problem based learning) (ukupno 10 h seminara i 15 h vjebi). Kroz rad na problemskim zadatcima, studenti e definirati i prijaviti temu diplomskog rada. 1. Marui M, ur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2008. 2. Kern J, Petroveki M, ur. Medicinska informatika. Zagreb: Medicinska naklada; 2009. 3. Petz, B. Osnovne statistike metode za nematematiare. 5. izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap 2004. 4. Nastavni materijali za pojedine nastavne jedinice 1. Day RA, Gastel N. How to write and publish a scientific paper, 6th edition. Westport, Connecticut: Greenwood Press, 2006. 2. Lang T, Secic M. How To Report Statistics in Medicine: Annotated Guidelines for Authors, Editors, and Reviewers, 2nd edition. Philadelphia: American College of Physicians, 2006. 3. Ogrinc GS, Headrick LA. Fundamentals of Health Care Improvement. Oakbrook Terrace (Il): USA Joint Commission Resources, 2008. 4. Committee on Assessing Integrity in Research Environments. Integrity in Scientific Research. Washington DC: Institute of Medicine and National Research Council. Seminari i vjebe (problemska nastava i timski rad) Provjera znanja i vjetina tijekom nastave u vie jedinica, na ljestvici od 0-100 bodova. Student je poloio predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanoj jedinici provjere znanja. Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmeta ponderiraju se u zajedniku ocjenu s diplomskim radom na 6. godini. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

- Analiza kvalitete nastave od strane nastavnika usuglaena na godinjem sastanku nastavnika kolegija koji e se odrati nakon cjelokupne izvedbe kolegija. - Analiza kvalitete nastave od strane studenta u obliku obraenih studentskih anketa. - Analiza ocjena diplomske radnje - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

3.2.6. esta studijska godina Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina Kliniki Temeljna 6. Semestar nema Pedijatrija

ECTS 14 (predmet ima 215 sati) (uz odgovarajue obrazloenje)


59

Nastavnik

Prof. dr. sc. Marijan Saraga, dr. med., doc. dr. sc. Vjekoslav Krelj, dr. med., doc. dr. sc. Biserka Rei, dr. med. Kompetencije koje Nakon zavrenog predmeta pedijatrija student e imati temeljna teoretska i praktina se stjeu znanja iz cijele pedijatrije. Iz pojedinih podruja imat e razliite razine tog znanja, ovisno o vanosti i uestalosti entiteta koje ui. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Zatita majke i djeteta i vitalnostatistiki podaci vani za Hrvatsku.. Nesree u djece. Prehrana i poremeaji prehrane. Nasljedne bolesti metabolizma, otkrivanje i mogunosti lijeenja. Poremeaji prometa vode elektrolita i poremeaji acidobazne ravnotee. Djeja propedeutika. Akutno i kronino zatajenje bubrega, priroene nefropatije. Anomalije i infekcije mokranog sustava u djece. Bolesti novoroeneta. Infekcije dinog sustava u djece. Konvulzivni sindrom i epilepsije. Bolesti hipofize, tiroideje i paratiroideje. Monogenetski i poligenetski nasljedne bolesti, kromosomske anomalije i prenatalno oteenje ploda, razvojne anomalije mozga i lubanje. Neurokutani sindromi. Tumori mozga i kraniocerebralne ozljede. Neuromuskularne bolesti i heredodegenerativne bolesti SS. Bolesti metabolizma Ca i P. Rahitis. Bolesti kotanog sustava u djece. Psihomotoriki razvoj djeteta. Anamneza i neuroloki status djeteta. Razvitak i osobitosti hematolokog sustava u djece. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza poremeaja rasta. Perinatalna oteenja mozga - djeja modana kljenut. Vitamini i oligoelementi u prehrani djece. Osobitosti imunolokog sustava djece. Imunodeficijencije. Laboratorijska dijagnostika bolesti srca. Novoroenake utice. Antenatalna i postnatalna dijagnoza nasljednih bolesti. Genetsko savjetovalite. Antibiotska terapija u djejoj dobi. Vruica - znaaj i postupci. Sindrom iznenadne dojenake smrti. Prevencija preventibilnih bolesti. Sindrom kardiovaskularnog zatajenja. Principi reanimacije i intenzivnog lijeenja i nadzora teko bolesnog djeteta: Priroene i steene srane greke. ADHD (attention deficite hyperactive disorders). Multipla skleroza. Reumatske bolesti u djece. Perikarditis, miokarditis, endokarditis. Diabetes melitus, Diabetes insipidus. Bolesti jetara, ui i guterae. Malapsorpcijski sindom. Bolesti crvene krvne loze. Ulkusna bolest. Opstipacija. Kronine crijevne bolesti (Chronova bolest, ulcerozni kolitis, akutni i kronini proljev). Bolesti zgruavanja krvi. Poremeaj spolnog razvoja. KAH i druge bolesti nadbubrene lijezde u djece. Tubulointersticijski nefritis. Urolitijaza u djece. Bolesti bijele krvne loze. Solidni tumori djeje dobi. TBC u djece. Duko Mardei: Pedijatrija, kolska knjiga, Zagreb, 2003.

Preporuena literatura Dopunska literatura

Oblici nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta

Nelson essentials of pediatrics (Behrman, Kliegman,), Philadelphia : W.B.Saunders Company, cop. 1990 Fedor Rai i sur.: Pedijatrijska gastroenterologija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002. Ivo Mali: Reumatske bolesti djeje dobi, kolska knjiga, Zagreb, 1994. Miroslav Dumi i sur.: eerna bolest u djece, Naklada Lumin, Zagreb, 1995. provoenja Predavanja, seminari, vjebe Pisani ispit (test) i zavrni ispit. Zavrni ispit sastoji se iz praktikoga i usmenog dijela. Hrvatski

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije
60

i/ili modula

za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina

kolska medicina (u sklopu Pedijatrije) Kliniki/javnozdravstveni

Godina 6. semestar nema ECTS (uz odgovarajue (u sklopu Pedijatrije) obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Mirjana Rumboldt, dr. med. Ope kompetencije: Student e biti osposobljen da zna i razumje specifina obiljeja kolske djece i mladih i primjeni u praksi postupke kojima e prepoznati i utvrditi poremeaje i odstupanja od zdravlja ili standarda i moi e rjeavati jednostavnije probleme i pravilno i na vrijeme usmjeriti daljnu obradu i skrb za kolsko dijete i mlade. Specifine kompetencije: Student e biti osposobljen na razini a) znanja - da preopzna osnovne pokazatelje zdravlja i bolesti kolske djece i mladih, da zna obiljeja rasta i razvoja tijekom puberteta i adolescencije i varijacije normalnog, pozna osnovne mjere zdravstvene zatite ove populacije i zna izvesti osnovne Kompetencije koje preventivne postupke, prepozna djecu s rizinim ponaanjem i navikame te s se stjeu posebnim potrebama, pozna utjecaj kole i kolovanja na zdravlje uenika, b) vjetina - da odredi osnovne antropometrijske mjere i uporedi sa standardima, izvede jednostavne screeninge (procjena rasta i razvoja, krvni tlak, vid na boje, otrina vida, rizina ponaanja i navike), usvoji principe izvoenja sistematskih pregleda i screeninga, voenje medicinske dokumentacije i ispunjavanje obrazaca, izvede ekoloko-epidemioloki izvid u koli prema protokolu, usvoji osnove savjetovanja i po pripremljenom predloku izvede predavanje. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija U okviru predmeta kolska medicina student e biti osposobljen da prepozna specifina obiljeja kolske djece i mladih i zdravstvene potrebe ove populacije, utjecaj kole i kolovanja na zdravlje uenika, osnovne mjere zdravstvene zatite s naglaskom na preventivnim postupcima i zdravstvenom odgoju, potrebu specifine zatite i skrbi za djecu i mlade s posebnim potrebama te da u svakodnevnoj praksi Sadraj zna provoditi osnovne postupke iz preventivne zdravstvene zatite (sistematski pregled, screening, kontrolni i ciljani pregled) i temeljem istih procijeniti rast i razvoj kolskog djeteta, prepozna odstupanja od standarda kao i rizina ponaanja i navike i moe provoditi osnovne zdravsteno-odgojne postupke (predavanje i savjetovanje). 1. Jaki , Kovai L i sur. Socijalna medicina. Zagreb: Medinska naklada; 2000 (odabrana poglavlja) Preporuena 2. Kovai L, ur. Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zatiti. Zagreb: literatura Medinska naklada; 2003 (odabrana poglavlja) 3. V. Jurea i . Prebeg: kolska medicina - prirunik, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, kola narodnog zdravlja Andrija tampar, Zagreb, 2002. 1. Programming for Adolescent Health and Development. Geneva, 1999. WHO. Technical Report, Series 886. Dopunska literatura 2. Cirroe C and al., editors. Health and Health Behaviour among Young People; Copenhagen: WHO; 2000. EUR/ICP/IVS 06 03 05(A). 3. Kolip P and Schmidt B. Gender and Health in Adolescence. Copenhagen: WHO;
61

2000. EUR/ICP/IVS 06 03 05(B). 4. Pavlekovi G, Kuzman M, Jurea V. Promicanje zdravlja u koli. Zagreb: kola narodnog zdravlja Andrija tampar, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2001. Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja, seminari, vjebe Kolokvij - pisani esej na zadnu temu o jednom problemu iz podruja zdravstvene zatite kolske djece i mladih i kolske medicine

Hrvatski - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, - Analiza prolaznosti na ispitima, - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Medicinska etika Pretkliniki/kliniki/javnozdravstveni Temeljna 6. Semestar 11.

ECTS 2 (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Zvonko Rumboldt, dr. med., doc. dr. sc. Marija Definis Gojanovi, dr. med. Kompetencije koje Stjecanje osnovnih znanja o etikim naelima, razumijevanje bioetikih postulata i se stjeu ljudskih prava (poimanje meuodnosa ljudi s drugim ivim biima te s prirodom, ak i neivom, kao sa subjektima prava, tek potom kao s objektima koritenja) te prosuivanje validnosti moralnih argumenata u odnosu na specifine medicinske probleme. Treba istaknuti da su znanja i vjetine za ovaj kolegij daleko manje vani od stavova. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija. Sadraj Filozofski i teoloki aspekti etike, temelji bioetike i medicinske etike, egzistencijska autonomija, pravednost i ljudska prava, etika poetka i kraja ivota, genetika i transplantacijska etika, psihopatologija morala, etika medicinskih informacija, pokusi na ljudima, pravni okviri medicinske etike. vajger A, Zurak N (Ur.) Medicinska etika. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu Medicinski fakultet. ( Biblioteka udbenici i prirunici., Svezak 70 ), 1995. Kodeks medicinske etike i deontologije, Hrvatski lijeniki zbor, Zagreb, 2002. Pessini L. Distanazija. Do kada produavati ivot? Adami, Rijeka 2004.

Preporuena literatura Dopunska literatura

Oblici provoenja Predavanja, seminari nastave Nain provjere Pisani ispit znanja i polaganja ispita Jezik poduke i Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) mogunosti praenja na drugim jezicima
62

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina

Sudska medicina Javnozdravstveni Temeljna

Godina 6. Semestar nema ECTS (uz odgovarajue 3 (predmet ima 60 sati) obrazloenje) Nastavnik Doc. dr. sc. Marija Definis Gojanovi, dr. med. Po zavrenoj nastavi student e biti upuen u temeljna znanja iz podruja sudske medicine, koja obuhvaaju spoznaje o tanatologiji, nasilnom oteenju zdravlja, identifikaciji, vjetaenju, te lijenikoj deontologiji. Studente se pouava o tumaenju medicinskih injenica za potrebe pravne struke. Stena znanja omoguit e lijenicima samostalno obavljanje vanjskog pregleda mrtvog tijela i Kompetencije koje prepoznavanje znakova smrti radi utvrivanja injenice smrti, te ispunjavanje se stjeu odgovarajue dokumentacije; utvrivanje i opisivanje ozljeda na ivim osobama i na mrtvom tijelu; postavljanje sumnje na nasilnu smrt i postavljanje indikacije za sudskomedicinsku obdukciju, te obavljanje pregleda i uzimanje uzoraka za kemijskotoksikoloku analizu kod ivih osoba. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Tanatologija - Definicija smrti i pojavni oblici, prividna smrt, agonija znakovi smrti, postmortalne promjene, orijentacijsko odreivanje vremena smrti, vanjski pregled mrtvog tijela, sudskomedicinska obdukcija (utvrivanje uzroka smrti, razlikovanje prirodne i nasilne smrti, smrt u nejasnim okolnostima, iznenadna prirodna smrt, sindrom iznenadne smrti djeteta) nazoenje oevidu, ekshumacija Nasilno oteenje zdravlja forenzika traumatologija Mehanike ozljede: nespecifine (oguljotine, krvni podljevi, odignua koe, ozljede kostiju i zglobova, razdori, raskinue i zgnjeenje) i specifine (rane nagnjeine, rezne rane, rane sjekotine, ubodne rane, strijelne rane, eksplozivne ozljede, ugrizne rane), mehanike ozljede lubanje i mozga, asfiktine ozljede, utapanje, fizikalne ozljede: djelovanje poviene i sniene temperature na organizam, ozljede elektricitetom, prometni traumatizam Sadraj samoubojstvo i ubojstvo; diferencijalna dijagnostika samoubojstva i ubojstva, kaznena djela protiv spolnosti, edomorstvo, protupravni prekid trudnoe, sindrom pretuenog djeteta (battered baby syndrome) Sudska toksikologija - uzimanje uzoraka za kemijskotoksikoloku analizu intoksikacija alkoholom, ugljinim monoksidom, drogama i psihotropnim lijekovima, lakohlapljivim otrovima Identifikacija identifikacija mrtvih osoba, uloga sudskog medicinara u sluajevima masovnih stradavanja, identifikacija rtava Domovinskog rata forenzina antropologija, forenzina stomatologija, identifikacija pomou analize DNA Vjetaenje - vjetak i vjetaenje prema Zakonu o kaznenom postupku, vjetaenje tjelesnih ozljeda, utvrivanje roditeljstva,
63

Lijenika deontologija - kaznena odgovornost lijenika Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Zeevi D i sur. Sudska medicina i deontologija. 4. izd. Zagreb: Medicinska naklada, 2004. Saukko P, Knight B: Knights Forensic Pathology. 3. izd. London: Arnold Publishers, 2004. Di Maio DJ, Di Maio VJM. Forensic Pathology. 2. izd. Boca Raton: CRC Press, 2001. Predavanja, seminari, vjebe Pisani test i usmeni ispit

Hrvatski - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, - Analiza prolaznosti na ispitima, - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Obiteljska medicina Kliniki/javnozdravstveni Temeljna 6. Semestar nema

ECTS 3 (predmet ima 80 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Mirjana Rumboldt, dr. med. Kompetencije stjeu koje se Nakon zavrene nastave, student e biti osposobljen da razumije i prihvati specifinu ulogu, zadae, organizaciju, uvjete i nain rada lijenika obiteljske medicine u sustavu zdravstva, koji prua sveobuhvatnu primarnu i kontinuiranu zdravstvenu zatitu pojedincima, obiteljima i drutvenoj zajednici. Specifini nastavni ciljevi odnose se na osposobljenost studenta da ralikuje specifinost obiteljske medicine prema ostalim medicinskim disciplinama (osobitost zdravstvenih problema u izvanbolnikoj zatiti, nain njihovog prepoznavanja i rjeavanja te donoenje klinikih odluka, odnos pacijent-obiteljobiteljski lijenik, kuno lijeenje i praenje bolesnika, propisivanje lijekova, voenje dokumentacije, suradnja s konzultantima, timski rad i rad u zajednici, zakonodavstvo i financiranje). U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Poloeni ispiti prethodne godine studija Karakteristike OM, zadaci LOM i djelokrug njegovog rada, organizacija, financiranje i funkcioniranje OM u Europi. Karekteristike zdravstvenih problema u OM. Medicinska dokumentacija. Suradnje s konzultatima, postupak upuivanja na specijalistike preglede. Specifine karakteristike klinikog postupka LOM. Primjena lijekova u OM. Komunikacija u OM. Obitelj i zdravlje. Kune posjete i kuno lijeenje, njega u kui. Specifina skrb u OM za bolesnike oboljele od (a) akutne respiratorne bolesti, (b)
64

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

hipertenzije i njeih kardiovaskularnih bolesti, (c) dijabetesa i bolesti titnjae, (d) kroninih plunih bolesti, (e) gastrointestinalnih bolesti, (f) urinarnih bolesti, (g) hematolokih i konih bolesti, (h) bolesti ovisnosti, (i) duevnih bolesti, (j) reumatolskih te (k) malignih bolesti i onih u terminalnom stadiju. Zakonom propisani i optimalni prostor ambulane u OM. Oprema u OM. Lijenika torba. Oganizacija rada, naruivanje i prijem pacijenata. Timski rad u OM. Rukovoenjeambulantom OM kao poslovnom jedinicom. Aministrativne i zakonske obveze LOM. Ocjena radne sposobnosti. Zdravstveno odgojne i preventivne aktivnosti kao integralni dio rada LOM. Propisivanje lijekova. Kune posjete. Budak A i sur. Obiteljska medicina. Zagreb, 2000. Jaki i sur. Obitelj i zdravlje. MFZ, 1995. Sackett DL i sur. Evidence-based medicine. NY 1997 Medicina Familiaris Croatica (tematski asopis) Predavanja, seminari, vjebe, terenska nastava Pisani, usmeni i praktini ispit Hrvatski

- Analiza kvalitete nastave od studenata i nastavnika, - Analiza prolaznosti na ispitima, - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete nastave Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete.

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Organizacija zdravstvene zatite i ekonomika zdravstva Javnozdravstveni Temeljna 6. Semestar nema

ECTS 3 (predmet ima 75 sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Doc. dr. sc. Rosanda Muli, dr. med., Prof. dr. sc. Darko Ropac, dr. med. Kompetencije koje Steena znanja omoguit e buduim lijenicima da prepoznaju potrebe i poloaj se stjeu pojedinaca ili populacije o kojoj skrbe te izaberu naine intervencije, organiziraju aktivnosti te poveu sa zdravstvenim sustavom. Dobivena znanja, stavovi i vjetine omoguiti e buduim lijenicima bolje razumijevanje i snalaenje u sustavu zdravstva, te uinkovio koritenje raspoloivih resursa u zdravstvu i drugi sektorima koji utjeu na zdravlje. Stanja, vjetine i stavovi omoguuju lijeniku da u svakodnevnoj praksi primjenjuju suvremene spoznaje zdravstvene ekonomike te primjenjuju i razvijaju programe koji kvalitetom i organizacijom zadovoljavaju europske i meunarodne standarde. Nastava posebno potie na pokretanje inicijativa i inovativnost kao imperative razvoja. U prilogu: detaljni Katalog znanja i vjetina koordinirano izraen na sva etiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj. Preduvjeti za upis Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj Predmet obuhvaa dva podruja i to organizaciju zdravstvene zatite te problematiku socijalne medicine. Ocjena zdravstvenog stanja stanovnitva i izbor mjera zdravstvene zatite. Mjere zdravstvene zatite zdravstvena tehnologija. Planiranje u zdravstvu. Legislativa u
65

Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

zdravstvu. Organizacija zdravstvene zatite razine i ustanove. Upravljanje u zdravstvenom sustavu. Javno zdravstvo. Primarna zdravstvena zatita. Organizacija hitne medicinske pomoi. Organizacija zdravstva u izvanrednim stanjima. Bolniki sustav zdravstvene zatite. Od administracije do poduzetnitva u zdravstvu. Financiranje zdravstvene zatite. Zdravstveno osiguranje. Ekonomika zdravstva. Privatna praksa. Kvaliteta sustava zdravstva: ocjena, kontrola, osiguranje kvalitete. Standardi i normativi. Socijalna i zdravstvena politika i njen utjecaj na organizaciju sustava zdravstva. Uloga i poloaj pacijenata u zdravstvenom sustavu. Suradnja zdravstvenog sustava i drugih sektora. Potrebe i iskustva u provoenju reformi zdravstvenog sustava. Europske i meunarodne dimenzije zdravstvene zatite. Meunarodna suradnja u zdravstvu. 1. Jaki , Kovai L. Socijalna medicina, Medicinska naklada, Zagreb, 2000. 2. Kovai L. ur. Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zatiti. Medicinska naklada, Zagreb, 2003. Predavanja, seminari i vjebe Izrada i prezentacija seminarske radnje te pisani ispit

Hrvatski

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici

Medicinska humanistika VI

Pretkliniki/kliniki/javnozdravstveni Temeljna 6. 2 (predmet ima 25 sati) Semestar nema

Prof. dr. sc. Marija Definis Gojanovi, prof. dr. sc. Vladimir imunovi, prof. dr. sc. Ivan Keina, dr. sc. Marko Juki, dr. sc. Livia Brisky, Jasmina Rogulj, prof., MSc, Mario Maliki, dr. med., Goran Mijaljica, dr. med. U sklopu predmeta Medicinska humanistika, student e integrirati znanja i vjetine Kompetencije koje steene u sklopu nastave iz humanistikih i drutvenih znanosti u medicini. Osim se stjeu toga, studenti e usvojiti i znanja iz umjetnosti, knjievnosti, filma, itd. vezanih uz iskustvo bolesti, medicinsku edukaciju i praksu. Posebna pozornost e se posvetiti interakciji studenata s nastavnicima, komunikaciji i argumentaciji vlastitih stavova i miljenja, te razini implementacije etikih naela usvojenih tijekom studija. Nema Preduvjeti za upis Kolegij Medicinska humanistika integrira slijedee predmete: 1. Uvod u medicinu, Sadraj 2. Povijest medicine, 3. Medicinska etika i bioetika, 4. Sociologija medicine, 5. Engleski jezik, 6. Medicinska humanistika. esti dio integriranog kolegija
66

Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Medicinska humanistika je pod-kolegij Medicinska humanistika. Nastava (25 sati po studentu) e biti organizirana u obliku seminara, asopisnog kluba i debata, u kojem e svaki student odabrati izmeu vie ponuenih tema i oblika nastave. 1. Literatura sa seminara 2. NYU; Literature, Arts, and Medicine Database. http://litmed.med.nyu.edu/Main?action=new

Seminari i vjebe Standardizirani test, intervju, esej, procjena steenih vjetina esti dio. Student je poloio predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanoj jedinici provjere znanja. Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmeta ponderiraju se u zajedniku ocjenu s zavrnim esejem na 6. godini. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza ocjena diplomske radnje - Izvjee Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici

Znanstveno istraivanje VI diplomski rad

Pretkliniki/kliniki/javnozdravstveni Temeljna 6. 3 (predmet ima 120 sati) Semestar nema

prof. dr. sc. Ana Marui, proelnica; prof. dr. sc. Matko Marui; prof. dr. sc. Zoran oga; prof. dr. sc. Rosanda Muli; prof. dr. sc. Ante Rozga; doc. dr. sc. Maja Vali; dr. sc. Ana Jeroni; dr. sc. Dario Sambunjak; mr. sc. Maja Rogi; Ivana Pavlinac, dr. med.; Renata Pecoti; dr. med; mr. sc. Vesna apkun; Mario Maliki, dr. med.; Ana Utrobii, prof.; Davor Luki, dipl. ing.; Frane Mihanovi, dipl. ing. Nakon stjecanja i usavravanja znanja i vjetina iz podruja medicine utemeljene Kompetencije koje na dokazima, postupaka procjene kvalitete zdravstvene skrbi, kao i iz istraivake se stjeu metodologije i koritenja medicinskih informacija te primjene statistikih metoda i postupaka u medicini, student e uspjeno moi samostalno (tj. uz pomo nastavnika mentora) osmisliti i izvesti istraivanje, obraditi i procijeniti rezultate, te ih uspjeno predstaviti u pisanom obliku (diplomska radnja) i usmenom obliku (obradna diplomske radnje pred povjerenstvom). Nema Preduvjeti za upis Sadraj predmeta ukljuuje samostalni rad studenata uz vodstvo nastavnika Sadraj mentora (100 kolskih sati). Neposredna nastava od 20 sati vjebi posveena je
67

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

recenziji i odobrenju teme diplomske radnje, te recenziji i ocjeni konane diplomske radnje. 1. Marui M, ur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2008. 2. Kern J, Petroveki M, ur. Medicinska informatika. Zagreb: Medicinska naklada; 2009. 3. Petz, B. Osnovne statistike metode za nematematiare. 5. izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap 2004. 4. Nastavni materijali za pojedine nastavne jedinice 1. Day RA, Gastel N. How to write and publish a scientific paper, 6th edition. Westport, Connecticut: Greenwood Press, 2006. 2. Lang T, Secic M. How To Report Statistics in Medicine: Annotated Guidelines for Authors, Editors, and Reviewers, 2nd edition. Philadelphia: American College of Physicians, 2006. 3. Ogrinc GS, Headrick LA. Fundamentals of Health Care Improvement. Oakbrook Terrace (Il): USA Joint Commission Resources, 2008. 4. Committee on Assessing Integrity in Research Environments. Integrity in Scientific Research. Washington DC: Institute of Medicine and National Research Council. Izrada diplomske radnje (neposredan studentski rad) i vjebe (recenzija i ocjena diplomske radnje) Izlaganje diplomske radnje pred povjerenstvom ocjenjuje se zbrojem bodova od 1 do 100, koji se ponderiranjem uklapaju u konanu ocjenu iz predmeta Znanstveno istraivanje. Obranjena diplomska radnja objavljuje se u repozitoriju diplomskih radnji na mrenim stranicama Fakulteta. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza ocjena diplomske radnje - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

Laboratorijska dijagnostika

Klinika Napredna 6. 3 (predmet ima 40 sati) Dr.sc. Ilza Salamuni, dipl.ing.med. biokem., Prof.dr.sc. Irena Drmi Hofman, Doc. dr.sc. Anita Markoti, Dr.sc. Vedrana ike uli, dipl.ing.med. biok. Student medicine u dodiplomskoj nastavi kroz predavanja, seminare i vjebe upoznati e se s mogunostima laboratorijske medicine u prepoznavanju rizinih imbenika u prevenciji, dijagnostici, lijeenju i praenju bolesti. Steeno znanje omoguiti e razumijevanje i povezivanje fiziolokih i patolokih promjena u
68

Semestar

nema

Preduvjeti za upis

Sadraj