You are on page 1of 4

PANJOLSKA panjolska ima 17 autonomnih regija. Kao kraljevna panjolska funk ionira kao kva!i"fe#eralna #r$avna !

aje#ni a koja ima % ra!ine uprave. &egije imaju svoj senat' parlament i vla#u. Postoji lokalna ra!ina koju (ini ) *+ provin ija ,+7, lokalnih !aje#ni a - . se nala!e u Afri i/ Parlament panjolske ima #va #oma) Pre#stavni(ki #om Senat Senat (ine pre#stavni i autonomija i imaju pravo veta na ustavne aman#mane. 0 fiskalnoj politi i imaju samo pravo na suspen!ijski veto. 1e entrali!a ija" fe#erali!a ija u o#re2enom stupnju !a#r$ava se samo u o#nosima entralne vla#e i regija. &egije se pre#stavljaju apsolutisti(ki prema lokalnoj ra!ini. Lokalna samouprava nije !a$ivjela. &egijama su #ate ovlasti #a mogu mijenjati grani e ili (ak uki#ati lokalne !aje#ni e. 3entralna vla#a i komunu su na#le$ne !a finan iranje i na#gle#anje ra#a lokalnih !aje#ni a. Lokalna ra!ina je #vokompo!itna - sli(no kao u 4elgiji/. Sastoji se o# provin ija i lokalnih !aje#ni a .5akonom su utvr2ene funk ije i o#govornost lokalne !aje#ni e a ne ustavom. 6inimalni stan#ar#i u o#re2enim o7lastima javnih usluga koje lokalna ra!ina pru$a tako2er su !akonom utvr2ene. 8!me2u entralne vla#e i regija postoji koor#ina ija. Koor#ina ija se ostvaruje me2uvla#inim spora!umima i sektorskim konferen ijama) 1. !a fiskalnu finan ijsku politiku .. !a europske poslove %. !a !#ravstvenu !a9titu Sporovi i!me2u ra!ina uprave isklju(ivo su u na#le$nosti ustavnog su#a. 3entralna vla#a na#le$na je !a ve:inu pore!a. ;inan iranje regija temelji se na % i!vora) 1. 1ovoljnim 7lokom" jam(i se finan iranjem stvarnih tro9kova na#le$nosti #o#ijeljenih komunama .. 4lokom soli#arnosti" i!ravnavaju se ra!like u fiskalnom kapa itetu regija %. 4lokom autonomije" osiguravaju se #o#atni i!vori finan iranja komunama (ime se $eli pove:ati opseg javnih finan ija Stupanj fiskalne autonomije regija varira ovisno o vrsti pore!a Po#jela pore!a na regije temelji se na formuli !a aloka iju' a uklju(uje kriterije) funk ije koje o7avlja regija priho#e o# pore!a' pristoj7i i nakna#a potre7e -7roj provin ija u regiji ' fiskalni napor' 7roj stan.' #oho#ak gra2ana/ Ko# aloka ije nei!ravnih pore!a na regije kao klju( se u!ima koefi ijent potro9nje na teritoriju regije. ;iskalnom reformom regijama je #ana #o#atna autonomija. Autonomija je #osta puta ograni(ena o# strane entralne vla#e. &egije su #u$ne i!7jegavati #vostruko opore!ivanje i i!vo! pore!a. Poslje#nje vrijeme panjolska sve vi9e #aje fiskalne autonomije lokalnim ra!inama -uvo2enje lokalnih pore!a i nakna#a !a vr9enje javnih usluga/. Novi fin. aran$man panjolska je uvela .++.. u ilju uskla2ivanja funk ija #o#ijeljenih regijama i resursa. Aran$manom o7uhvata 1* regija. 4askija i Navarra su i #alje po# pose7nim fiskalnim re$imom. Aran$man je #ugoro(nog karaktera (ime se smanjuje nei!vjesnost u fiskalnoj sta7ilnosti" prilivu priho#a. Aran$manom se pre#vi2a (itav ni! kriterija !a aloka iju priho#a na regije i unutar njih i pravila !a prilago2avanje. ;on# priho#a !a aloka iju #ijeli se) prema 7roju stanovnika <= > prema povr9ini ='.> prema gusto:i stanovni9tva 1'. >

!a otoke +'? > 5#ravstveni fon# se #ijeli) 7roju stanovnika 7* > 7roju stanovnika i!na# ?* go# .='*> !a otoke +'*> So ijalni fon# #ijeli se prema 7roju stanovnika i!na# ?* go#ina. &egije 6a#ri# i 4aleari #oprinose !aje#ni(kom fon#u' njihov neto #oprinos se uskla2uje sa stopom rasta regionalnih priho#a - njihovi priho#i su ve:i o# potre7a /. Ostale regije primaju sre#stva. 0skla2ivanje transfera vr9i se go#i9nje. ;iskalno i!je#na(avanje - transferi/ i!me2u regija uskla2uju se prema kriteriju pore!nih priho#a entralne vla#e. Napomena ) i!vor !a panjolsku ) 0stav

4@LA8JA 4elgija je fe#eralna !emlja - prije nekoliko 7ila unitarna/. Postoje tri regije) 1. Balonska .. Kamanska %. 4risel Postoje tri komune) 1. ;ran uska .. Colan#ska %. Njema(ka Poslje#njih #esetlje:a imamo stalno ja(anje regija po# utje ajem regionali!a ije u @0. Napetosti i!me2u entralne vla#e i regija kulminirale su 1<<%. !ahtjevom regija #a se i!vr9i fe#erali!a ija !emlje. 4elgijski fe#erali!am je nastao o#o!#o kao na(in #a se prevla#aju napetosti i konflikti koji 7i mogli #ovesti #o raspa#a !emlje. 0 4elgiji javni sektor je strukturiran na) 3entralnu fe#eralnu vla#u Slo$enu ra!inu #e entrali!irane uprave ;e#erali!a ijom je !ahva:en o#nos entralna ra!ina"regijeDkomune. Struktura regija -provin ije i lokalne !aje#ni e / ostala je ista. 8!me2u ) entralne ra!ine regija i komuna ne postoji hijerarhija Ove tri vla#e (ine t!v. gornju ra!inu uprave. Kompli irana struktura vla#e u 4elgiji i!gle#a ovako) 1. fe#eralna vla#a" gornja ra!ina uprave .. regije -%/ Ekomune -%/ Fsre#nja ra!ina uprave %. lokalne !aje#ni e -*,</ F lokalna ra!ina uprave 0spore#no sa pro esom #e entrali!a ije na#le$nosti na regije rastao je stupanj fiskalne autonomije. &egije i komune i #alje imaju ograni(enu fiskalnu autonomiju. ;e#eralna vla#a je na#le$na !a ve:inu pore!a i visinu njihove osnovi e i stopa. Komune i regije se finan iraju na temelju % prin ipa) 1. Prin ip finan ijske o#govornosti " u7iranjem i!vornih priho#a .. Prin ip soli#arnosti" transferima %. Prin ip kontinuiteta sa @0" harmoni!a ijom fiskalne politike sa @0 &egije imaju ovlasti #a #onose propise u fiskalnoj sferi. Propisi tre7aju 7iti uskla2eni sa #r$avnom legislativom. &egije mogu uvesti 7ilo koji pore! koji ne postoji na fe#eralnoj ra!ini. 0stavnom reformom i! .++1. regije su #o7ile ograni(enu fiskalnu autonomiju i to) u o7lasti pore!a na naslije2e i nekretnine u o7lasti pore!a na registra iju vo!ila - t!v. Lam7ermonov spora!um / Be:ina priho#a regija i komuna #ola!i o# fe#eralnog P1B"a i pore!a na #oho#ak. Poslije reformi #io fe#eralnog pore!a postao je regionalni' me2utim postoje o#re2ena ograni(enja o# fe#eralne vla#e. &egija 4risel se #ijelom finan ira i grantovima fe#era ije. &egije su o7ave!ne 7oriti se protiv 9tetne pore!ne konkuren ije. ;lamanska i valonska komuna opre#ijelile su se !a finan iranje transferima fe#eralne vla#e koja se sastoji i!) "pore!a na #oho#ak "P1B"a "pristoj7i GB Njema(ka komuna se finan ira i!) "strukturalnih grantova "P1B"a

"GB pristoj7i Provin ije i lokalne !aje#ni e imaju o#re2enu pore!nu autonomiju ' ali po# na#!orom regija. 0kupni priho#i lokalnih !aje#ni a) =+ > su i!vorni priho#i ostatak poti(e o# fe#eralne vla#e po ra!nim osnovama i regija veliki i!vor finan iranja !a lokalne !aje#ni e #ola!i i! regionalni transfera &egije upla:uju priho#e u pose7an fon# i! kojega se usmjeravaju sre#stva lokalnim !aje#ni ama na temelju kriterija !a aloka iju. 0 4elgiji postoji sustav okomitog fiskalnog i!je#na(avanja. Sustav se temelji na 7e!uvjetnim fe#eralnim transferima regijama (iji je priho# o# pore!a na #oho#ak per apita ispo# na ionalnog prosjeka. Bo#oravna raspo#jela pore!a na #oho#ak vr9i se na temelju prikupljenog pore!a na #oho#ak u svakoj regiji. &egije i komune se mogu !a#u$ivati emitiranjem o7ve!ni a u! pretho#no o#o7renje vla#e. ;e#eralna vla#a mo$e ograni(iti !a#u$ivanje regija u ra!#o7lju o# .. go# po9to i!vr9i kon!ulta ije sa vije:em i regionalnim vla#ama. Lokalne !aje#ni e mogu se !a#u$ivati !a kapitalne investi ije kratkoro(ne po!ajmi e u slu(aju sla7ijeg priliva priho#a ili u slu(aju i!vanre#nih i!#ataka. Napomena) i!vor 0stav