You are on page 1of 44

KATEDRA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOVE STRUNI STUDIJ GRAEVINARSTVA

BETONSKE KONSTRUKCIJE I
Fizikalno mehanika svojstva betona
Predmetni nastavnik: mr.sc. V. Herak Marovi, v.pred.

OPENITO
Beton je graevni proizvod izraen mijeanjem:
- agregata - cementa (veziva) - vode - dodataka (aditiva) 70-80 % volumena betona 10-15% volumena betona 10-15% volumena betona

TPBK Tehniki propis za betonske konstrukcije


(N.N.br. 101/05, 85/06): Propisuje tehnika svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugrauje u betonsku konstrukciju, te nain potvrivanja sukladnosti betona. Propis se odnosi na obini, lagani i teki beton. Propis se ne odnosi na poraste betone, betone otvorene strukture (beton od istozrnatog agregata), betone gustoe manje od 800 kg/m3 i betone otporne na poar.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 2

PODJELA BETONA
Prema mjestu proizvodnje beton se dijeli na: - beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara) - beton proizveden u betonari na gradilitu za potrebe tog gradilita - beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente. Prema zahtjevima iz specifikacije (tehniki uvjeti) beton se proizvodi kao: - projektirani beton (zadanih svojstava) odgovoran je proizvoa - beton zadanog sastava - odgovoran uvjetovatelj - beton normiranog zadanog sastava - odgovorno je normizacijsko tijelo. Porodica betona - skup sastava betona kojima je utvrena i dokumentirana veza izmeu bitnih svojstava.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Betoni za konstrukcije su u pravilu projektirani betoni. Uvjetovatelj svojstava (projektant, naruitelj ili izvoa) treba osigurati da svi zahtijevi na svojstva budu ukljueni u specifikacije dane proizvoau (betonari). Uvjetovatelj takoer treba specificirati i zahtjeve za svojstva betona potrebne za transport, ugradnju, zbijanje, njegu i sl.

Razlikujemo: osnovne zahtjeve i dodatne zahtjeve na beton.


Osnovni zahtjevi su: (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) zahtjev za zadovoljenje norme HRN ENV 206-1 (specifikacija, svojstva, proizvodnja, sukladnost) razred tlane vrstoe razred izloenosti maksimalna nazivna veliina zrna agregata razred sadraja klorida razred ili zadana vrijednost gustoe (za lagani beton) zadana gustoa (za teki beton)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 4

Dodatni zahtjevi su: (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) (h) (i) (j) (k) (l) (m) (n) poseban tip ili razred cementa poseban tip ili razred agregata svojstva nuna za otpornost na smrzavanje (sadraj zraka) zahtjev za temperaturu svjeeg betona promjena konzistencije u vremenu razvoj vrstoe razvoj topline hidratacije usporeno/ubrzano ovrivanje propusnost otpornost na habanje vlana vrstoa cijepanjem modul elastinosti skupljanje i puzanje drugi zahtjevi (koji se odnose na izgled povrine, postupak ugradnje i sl.)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

TEHNIKA SVOJSTVA Razlikujemo: svojstva svjeeg betona i svojstva ovrslog betona.


Svojstva svjeeg betona specificira izvoa betonskih radova, ili su prema potrebi specificirana u projektu betonske konstrukcije. Svojstva ovrslog betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije (Projekt betona). Obvezno se specificira razred tlane vrstoe, te prema potrebi ostala svojstva (otpornost na smrzavanje i odmrzavanje, vodonepropusnost i sl.)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Projekt betona
Je elaborat kojeg izrauje izvoa, a kojim se specificiraju sve potrebne predradnje i radnje za postizanje traene kvalitete i ostalih zahtjeva za beton. S projektom betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inenjer. Projekt betona mora sadravati: - tehnike uvjete za projektirana svojstva - opis sastojaka betona - nain proizvodnje betona - program kontrole kvalitete i identinosti tlane vrstoe betona - plan betoniranja - nadzor i kontrolu kakvoe armaturnih elika - zavrnu ocjenu kakvoe

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Svojstva betona se mijenjaju tijekom vremena i ovise o slijedeim imbenicima: - kakvoi i koliini sastavnih dijelova - nainu mijeanja i transporta - vodocementnom faktoru (v/c faktor) - nainu ugradbe - njezi gotovog betona - starosti betona

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

STRUKTURA BETONA
Gotovo sva fizikalna i mehanika svojstva betona (vrstoa, ispunjenost, vodljivost topline, vodljivost zvuka, otpornost na temperaturu, otpornost na mraz, otpornost na koroziju i sl.) ovise o strukturi, a osobito o gustoi - koliini mase (tvari) po jedinici volumena. - Uobiajena gustoa betona (obian beton): = 2000 - 2600 kg/m3 - Beton male gustoe (lagani beton): = 800 - 2000 kg/m3 - Beton velike gustoe (teki beton): > 2600 kg/m3 - Za proraun se uzima prosjena gustoa betona: = 2400 kg/m3 (za nearmirani beton) = 2500 kg/m3 (za armirani beton)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 10

OVISNOST SVOJSTAVA BETONA O NJEGOVOJ STRUKTURI I POROZNOSTI:

Dijagram pokazuje nagli rast vrstoe s poveanjem ispunjenosti betona.


mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 11

Makroskopsko ponaanje betona u konstrukcijama mogue je objasniti postupkom progresivnog razvoja mikropukotina u betonu. RAZVOJ MIKROPUKOTINA U BETONU OD POETKA OPTEREENJA DO SLOMA

Beton je nehomogen anizotropan materijal s mreom mikroskopskih pora i pukotina.


mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 12

Razlikujemo tri faze razvoja mikropukotina u betnu do sloma: I faza: optereenje do cca 40% graninog naprezanja (za jednoosno naprezanje) Poveava se broj i irina pukotina na spoju morta i agregata u tokama gdje su velike koncentracije vlanih napona linearno elastino ponaanje II faza: optereenje 40 do 75% graninog naprezanja irenje pukotina nelinearna veza naprezanje - deformacija III faza: optereenje > 75% graninog naprezanja (kritino naprezanje) Mikropukotine prolaze i kroz mort izrazito nelinearno ponaanje betona sustav pukotina se iri dolazi do SLOMA KONSTRUKCIJE Kritino naprezanje ~ vrstoa betona u uvjetima dugotrajnog optereenja
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 13

Za razumijevanje ponaanja betonske konstrukcije u uporabi, te stvaranja pretpostavki za proraun konstrukcija, potrebno je poznavati dvije najvanije karakteristike betona: - vrstou betona - sposobnost deformiranja

VRSTOA MATERIJALA Odgovara naponu (uzrokovanom optereenjem) koji svladava koheziju materijala. DEFORMABILNOST MATERIJALA Je njegovo svojstvo da se deformira (elastino i plastino) do trenutka razaranja.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

14

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

15

VRSTOE BETONA
TLANA VRSTOA BETONA fc je otpor kojim se materijal suprotstavlja razaranju na jedinicu povrine (otpor drobljenju). Tlana vrstoa je glavni imbenik procjene kvalitete ovrslog betona. imbenici o kojima ovisi tlana vrstoa betona jesu slijedei: - kakvoa cementa - linearno proporcionalna ovisnost - kakvoa i granulometrijski sastav ispune - zrna agregata imaju znatno veu vrstou nego cementni kamen. Najosjetljivije mjesto kod loma je kontakt cementnog kamena i povrine zrna kamenog agregata, pa vrstoa betona ovisi o teksturi povrine zrna.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

16

* Betoni manje vrstoe (~30 MPa) ploha loma prolazi kroz


cementni kamen

** Betoni vee vrstoe (45 MPa) ploha loma prolazi kroz zrna
agregata

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

17

- vodocementni faktor manji v/c faktor tea obradivost, vea poroznost betona, manja vrstoa betona (najee zbog obradivoosti v/c=0.4), veliki v/c faktor umanjuje sva ostala svojstva ovrslog betona. - konstrukcija smjese betona - prirodne primjese u ispuni i vodi - dodaci (aditivi) aeranti, plastifikatori, superplastifikatori, dodaci za zadravanje vode, usporivai vezivanja, ubrzivai vezivanja, ubrzivai ovrivanja, dodaci za vodonepropusnost, dodaci za betoniranje pri niskim temperaturama itd. - nain pripreme i ugradbe betona - nain njege betona - starost betona vrstoa raste sa starenjem betona

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

18

ISPITIVANJE TLANE VRSTOE BETONA Ispitivanje tlane vrstoe betona vri se na probnom tijelu izraenom od svjeeg betona, u obliku valjka promjera baze d = 15 cm i visine h = 30 cm (h=2d), alternativno kocke brida 15 cm. Probno tijelo se izrauje od svjeeg betona uzetog: pri preuzimanju svjeeg betona na betonari tj. mjestu proizvodnje neposredno prije ugradbe betona tj. na gradilitu. Kalupi moraju biti vrsti, te od materijala koji ne upija vodu (elik, polimer) i u njih se ugrauje i zbija beton po propisanoj proceduri. U kalupu stoji 24 sata u prostoriji propisane temperature i vlanosti, a onda se vadi iz kalupa i ostavlja do dana ispitivanja u istim uvjetima ili se stavlja u vodu. Ispitivanje se vri kod starosti betona od 28 dana, iznimno 7 dana.

(a) (b) -

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

19

Ispitivanje na pritisak vri se pomou pree. Preciznost pree, ravnost pritisnih ploa i drugo propisuje se standardom. Probno tijelo mora biti u vodom zasienom stanju, a povrine se obriu. Izmjeri se masa i sve dimenzije probnog tijela te se izrauna volumna masa betona. Tijelo se stavi u preu i optereuje do sloma.

Rezultat ispitivanja je tlana vrstoa: fck = sila (F) / povrina poprenog presjeka (A)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 20

DIJAGRAM NAPREZANJE - DEFORMACIJA BETONA KOD JEDNOOSNOG TLANOG NAPREZANJA

cu=-3,5

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

21

Ako nije uzet dovoljan broj uzoraka za osnovno ispitivanje ili ako beton pri osnovnom ispitivanju nije postigao traenu vrstou, provodi se ispitivanje betona u konstrukciji (metode s / bez razaranja).

Neki utjecaji na rezultate ispitivanja: (a) Utjecaj starosti na vrstou betona Ispitivanje vrstoe betona obavlja se nakon starosti betona od 28 dana, iako vrstoa betona i dalje raste (nastavljaju se procesi hidratacije i kristalizacije).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

22

(b)

Utjecaj leinog trenja Probno tijelo je jednolike strukture i pravilnog oblika, te je izloeno djelovanju optereenja koje je jednoliko rasporeeno po dvijema pobokama:

(1)

Uzrok razaranja je veliko trenje na pobokama kocke koje stlauje ploa pree za ispitivanje. U blizini dodirnih ploha je sprijeeno bono irenje tijela, dok se srednji dio kocke slobodno iri, te e glavni kosi naponi dostii vlanu vrstou betona i uzrokovati slom kocke.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

23

(2)

Ukoliko se trenje ukloni (ili smanji) podmazivanjem na kontaktu ploha, probno tijelo e se jednako i slobodno deformirati sve dok vlani naponi ne dostignu vlanu vrstou betona to e uzrokovati slom kocke.

Iako je u oba sluaja uzrok sloma kocke isti tj. dostignuta vlana vrstoa betona, tijelo (1) pokazuje veu tlanu vrstou u odnosu na tijelo (2), tj. ako uz aksijalni tlak djeluju i boni tlani naponi slom nastupa kasnije. Smanjenje vrstoe kod uzoraka veih dimenzija treba pripisati opadanju utjecaja leinog trenja.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 24

TPBK (N.N. broj 105, kolovoz 2005.) i EUROCODE 2


Razredi tlane vrstoe betona: C 12/15, C 16/20, C 20/25, C 25/30, C 30/37, C 35/45, C 40/50, C 45/55, C 50/60 ; C55/67; C60/75; C70/85; C80/95; C90/105

Objanjenje oznake: C f ck,cyl / f ck,cube


C = klasa betona (razred tlane vrstoe betona) fck,cyl = normirana karakteristina tlana vrstoa betona dobivena ispitivanjem valjka dimenzija 150/300 mm u N/mm2 fck,cube = normirana karakteristina tlana vrstoa betona dobivena ispitivanjem kocke stranica 150 mm u N/mm2

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

25

Probna tijela za ispitivanje tlane vrstoe betona su starosti 28 dana:

Tablica odnosa tlanih vrstoa betona ovisno o obliku i dimenzijama probnih tijela:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

26

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

27

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

28

VLANA VRSTOA BETONA fct je otpor kojim se materijal suprotstavlja odvajanju na jedinicu povrine (otpor kidanju). Vlana vrstoa betona je mnogostruko manja od tlane vrstoe (1/5 do 1/15), orjentaciono se uzima 1/10. Tablica vlanih vrstoa [MPa] ovisno o klasi betona:

Relacije za odnos vlanih vrstoa betona (razliite vrijednosti fct ovisno o postupku ispitivanja):
fct,ax = 0,9 fct,sp fct,ax = 0,5 fct,fl fct,sp = vlana vrstoa cijepanjem fct,fl = vlana vrstoa savijanjem fct,ax = aksijalna vlana vrstoa
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 29

Dijagram - za beton u uvjetima jednoosnog vlanog naprezanja:

tu = granina vlana deformacija


ftu = vlana vrstoa

c 0,6 ft linearno elastino ponaanje c > 0,6 ft nelinearno ponaanje Lom betona tj. vlane pukotine, nastaje kod dosizanja tu (granina vlana deformacija)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

30

ISPITIVANJE VLANE VRSTOE BETONA Tri postupka ispitivanja: (a) centrinim (aksijalnim) razvlaenjem probnog tijela u obliku tapa s dimenzijama prema crteu, do sloma

Izraz za vlanu vrstou pri centrinom razvlaenju: fct,ax = Fu / Ac


Fu - sila sloma Ac povrina presjeka probnog tijela

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

31

(b)

cijepanjem probnog tijela u obliku valjka ili kocke (optereuje se linijskim tlakom po dvjema suprotnim izvodnicama do sloma)

Izraz za vlanu vrstou pri cijepanju: fct,sp = 2Fu / dh (za valjke) fct,sp = 2Fu / a2 (za kocke)
Fu - sila sloma d - promjer valjka h - duina valjka a - duina stranice kocke

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

32

(c)

savijanjem probnog tijela u obliku gredice dimenzija b=h=15 cm (tijelo je izloeno savijanju tj. tlanim i vlanim naponima, uz pretpostavku Navierove hipoteze ravnih presjeka tj. popreni presjeci grede ostaju ravni do trenutka razaranja)

Izraz za vlanu vrstou pri savijanju: fct,fl = 6Mu / bh2


Mu - moment sloma b irina gredice h visina grdice
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 33

Omjer vlanih vrstoa dobivenih razliitim postupcima ispitivanja:

fct,ax : fct,sp : fct,fl = 1,0 : 1,1 : 2,0

Izraz za proraun srednje vlane vrstoe:

fct,m = 0,3 fck 2/3


fck = fck,cyl fctk,0.05 = 0,7 fct,m donja granina vrijednost vlane vrstoe (ispod ove vrijednosti imati e 5% rezultata ispitivanja) fctk,0.95 = 1,3 fct,m gornja granina vrijednost vlane vrstoe (jednaku ili manju vrijednost imati e 95% rezultata ispitivanja)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

34

VRSTOA BETONA NA ODREZ I POSMIK fcp je otpor kojim se materijal suprotstavlja klizanju na jedinicu povrine (otpor klizanju). (1) isti posmik ili odrez

greda se presijeca na dva dijela u poprenom presjeku u kojem su priloene sile nema normalnih napona raspodjela posminih napona po povrini presjeka je jednolika.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 35

(2)

Posmino naprezanje

a - krak djelovanja sile h - visina elementa

u elementima konstrukcija (kratki elementi a < h) posmik prate i normalni naponi Ima vie metoda s kojima se odreuje ova vrstoa, ali ni jedna ne zadovoljava u potpunosti. Poznato je: fc > fcp > fct

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

36

VRSTOA BETONA NA UDAR Pokusima se nije mogla ustanoviti stalna ovisnost izmeu vrstoe betona na udar i njegove tlane vrstoe. Zna se da su najbitniji imbenici vrstoe betona na udar lokalna vlana i posmina vrstoa.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

37

VRSTOA BETONA NA ZAMOR Pri ponavljanom optereenju i rastereenju materijal se umara i betonska konstrukcija ili njezin element se slome pod manjim optereenjem nego to bi se to dogodilo uz jednokratno mirno statiko optereenje. Odnos granice zamora i vrstoe betona prema pokusima je: f'/fc = 0,62 f'/fc = 0,60 f'/fc = 0,59 f'/fc = 0,54 obini beton (tlak) armirani beton (tlak) obini beton (savijanje) armirani beton (vlak)

U nedostatku rezultata ispitivanja ili praktinih iskustava, uzima se za odnos izmeu granice zamora i vrstoe betona: 0,6

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

38

VRSTOA BETONA POD DUGOTRAJNIM OPTEREENJEM Za vrijeme dugotrajnog optereenja nastaju plastine deformacije u cementnom kamenu, agregat ne moe slijediti te deformacije pa dolazi do kidanja, stvaraju se sitne pukotine u cementnom kamenu oko agregata i to se nastavlja do sloma Elementi (konstrukcije) optereene dugotrajnim optereenjem imaju niu vrstou, tj. do loma dolazi pod niim optereenjem

c 0,8 fck dugotrajna vrstoa (znaajno poveanje deformacija)


mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 39

VRSTOA BETONA U KONSTRUKCIJAMA Stvarna vrstoa na pritisak betona u konstrukcijama razlikuje se od vrstoe probnih tijela (razliita ugradba, zbijanje, njega, uvjeti ovrivanja itd.). Brojna istraivanja su pokazala, da je vrstoa betona u konstrukciji manja nego vrstoa odgovarajuih tijela za osnovno ispitivanje, stoga se rezultati ispitivanja tijela izvaenih iz konstrukcije (uveavaju) dijele s koeficijentom 0,85. ISPITIVANJE VRSTOE BETONA U KONSTRUKCIJI izrezivanjem probnih tijela valjci (na vrstou betona utjee njihov poloaj u konstrukciji); metoda ultrazvuka nerazorna metoda (iz brzine irenja ultrazvuka odreuje se modul elastinosti, dalje se proraunava vrstoa betona); metoda sklerometra nerazorna metoda (pusti se da ipka udari o betonsku podlogu i odskoi, pomou veliine odskoka mjeri se kakvoa betona).
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 40

PRORAUNSKA VRSTOA BETONA Za dimenzioniranje armiranobetonskih konstrukcija prema graninim stanjima nosivosti, potrebno je znati proraunsku vrstou betona.

fcd = fck/c
fcd = proraunska vrstoa betona fck = karakteristina tlana vrstoa betona dobivena ispitivanjem valjka c = koeficijent sigurnosti za materijale (1,5 - za beton)

Tako proraunata vrstoa reducira se s koeficijentom = 0,850,80 zbog nepovoljnih uinaka dugotrajnog optereenja i dinamikog djelovanja, te razlike vrstoe betona u konstrukciji i probnih tijela.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 41

MODUL ELASTINOSTI Ec Pri optereenju betonskog tijela mjere se deformacije i crta - krivulja. Aproksimacija stvarnog ponaanja betona moe se izvriti tangentom na - krivulju u poetnoj toki ili u nekoj drugoj normama definiranoj toki, ili sekantom:

Ec = tg = dc/dc

Tri su vrste modula elastinosti: - poetni (ishodini) Ec0 - tangentni - sekantni Ecm

(Ecm je nagib pravca koji prolazi kroz ishodite i toku c =0,4fck na - dijagramu)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

42

Modul elastinosti betona ovisi o razredu betona, ali i o svojstvima agregata. Na veliinu modula elastinosti utjeu slijedei imbenici: - granulometrijski sastav - koliina cementa - v/c faktor - ugradba i njega betona - starost betona Izraz za proraun sekantnog modula elastinosti:

Ecm = 9,5 (fck + 8)1/3 [kN/mm2 ] ;

[fck u N/mm2]

( Vrijednosti u tablici vrijede od c =0 do c = 0,4fck ) Eco,t < Eco,c (modul elastinosti betona u vlaku manji je od modula elastinosti betona u tlaku)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 43

MODUL POSMIKA Gc

Gc = Ec / 2 (1+) 0,4Ec
- Poissonov koeficijent ili koeficijent poprene deformacije = odnos izmeu poprene i uzdune deformacije U proraunu se uzima: = 0,2 - za beton pri elastinim deformacijama = 0 - ako je pri vlanim naprezanjima u betonu doputena pojava pukotina

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

44