You are on page 1of 13

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr.

Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

TEMA: C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE Zemljani materijali: materijali u tlu /geoloki pokriva/ ije estice nisu vezane (nekoherentni: prirodni pijesak, ljunak, estice raspadnute stijene itd.) ili su povezane izvjesnom kohezijom (koherentni: crnica, ilovaa, glina, laporac), ali nemaju izraenu tvrdou niti vrstou na pritisak. Najee dolaze kao mjeavina jednih i drugih (pjeskovita crnica, ljunkovita ilovaa, malo pjeskovita glina, ilovaasta glina...) U pogledu kategorizacije (prema otporu pri kopanju, PTP/48), zemljani materijali spadaju u: I kategorija: rastresita laka/meka zemlja ist pijesak, nevezan ljunak, humus, finja, rastresiti les,...- kopanje lopatom, a po potrebi i aovom; ktovar=(1+r/100)=1,15; rtraj=0-2% II kategorija: plodna zemlja/oranica, meka zdravica i pjeskulja, laka pjeskovita glinaglinoviti pijesak, zbijeni pijesak i sitniji ljunak otkopavanje aovom; ktovar=(1+r/100)=1,20; rtraj=2-4% III kategorija: vrsta i ilava zemlja, zdravica, grub poluvezan ljunak, utrinsko/ledina/ zemljite sa samcima, prirodno vlana glina sa malim procentom pijeska otkopavanje aovom i pijukom (krampom, budakom, trnokopom); ktovar=(1+r/100)=1,25; rtraj=3-5% IV kat. je prelazna izmeu zemljanih i stjenskih materijala): laporoviti i umoviti kriljci, meki i raspadnuti krenjaci, meki pjeari, konglomerati i bree sa slabijom vezom filitima, mikaistima i bogatim liskunom, hlorizoistima i kvarcitnim kriljcima otkopavanje uskijama, klinovima, pijucima (krapovima) i povremeno ekspolozivom ktovar=(1+r/100)=1,30; rtraj=4-7% i vie Karakteristini tehnoloki proces zemljanih radova: 1. iskop 2. utovar 3. transport 4. razastiranje 5. zbijanje (PANJA: podvuene transportne faze se odvijaju sa materijalom u rastresitom stanju!) Naini iskopa zeljanih materijala: - mehaniki u suhom (cijepanje klinom=kopanje; rezanje noem u toku kretanja) W= f(vrsta tla, ugao unutr. trenja ->napon smicanja , vlanost, brzina rezanja, ugao klina , sardaj korijenja i kamenja, itd.) otpor kopanju: Wz=Kk*A Kk= 2-40*104 Pa (za kat. I-III) otpor rezanju W=Kr*A Kr=100-200 kN/m2=10-20*104 Pa

Sredstva su: -

A () d A=d*L [m2] bageri (kopanje1.,2.), dozeri (rezanje1.,3.,4.), skreperi (rezanje1.,2,.3.,4.), grejderi (rezanje1.,3.,4.) i utovarivai (2.)

hidrauliki (mlazom vode pod pritiskom 1-2 MPa, za pijeskove, pjeskovite gline i les; usisavanjem sa vodom-podvodni iskopi, za pijeska, ljunak ili vrsto tlo koje se prethodno usitnjava frezerima). U oba sluaja iskopani materijal se kao pulpa (itka mjeavina tla i vode) pumpa i cjevovodima odvodi do mjesta taloenja razastiranja. Sredstva su: HIDROMONITOR (1., 3., 4.), REFULER (1.,3.)
str.1

FT

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

C.1. BAGERI (univerzalne maine) OSNOVNI TIPOVI: a) klasini (gusjenice, reetkasta strijela, mehanika transmisija - uad): sa eonom/visinskom kaikom; sa dubinskom kaikom (motikar); sa zahvatnom (grajfer) kaikom; sa povlanom/skrejperskom kaikom (pecaljka); kabel-bageri; b) suvremeni (toka/gusjenice, ruka kao mehanizam, hidraulika transmisija): hidraulini bager; bager sa teleskopskom katarkom; bager vedriar (kontinuirani rad); rovokopa sa koficama (kontinuiran rad); rovokopa sa rotacionim tokom (kontinuiran rad); c) sa specijalnom namjenom: kao mobilna dizalica na gusjenicama; sa padajuom ploom za nabijanje; sa metalnom kuglom za ruenje; sa motornom/hidraulinom makarom za pobijanje/vaenje ipova i talpi; sa hidraulikim ekiem za razbijanje vrstih materijala; sa hidraulinim svrdlom za buenje tla (varijanta: maina za buenje ipova!) d) mini-bageri za rad u skuenim prostorima i za manji obim radova

C.1.1. Hidraulini bager sa dubinskom/visinskom kaikom 1 NAZIV HIDRAULINI BAGER 2 HISTORIJAT - U 16. vijeku mokri bager u rudarstvu, ali ivotinska vua, - 1834. bager sa eonom kaikom, na parni pogon u Americi - motorni bageri sa mehanikom transmisijom: zupanici, doboi sa uadima... - hidraulina transmisija (prije 40 god.) je revolucionirala bagere 3 NAMJENA - OSNOVNA: iskop i utovar svih zemljanih materijala, zahvatanje i utovar minirane stijene i sl.; fini iskop i planiranje povrina (specijalne kaike) - DODATNA: razbijanje-iskop vrstih materijala hidraulinim ekiem; - SPECIJALNA: kao dizalica; kao makara za pobijanje/vaenje talpi;
str.2

FT

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

KONSTRUKCIJA

5 TEHNIKE KARAKTERISTI KE -

nosivi dio: postolje-asija sa a)gusjenicama i b) tokovima koja nosi radnu-obrtnu platformu sa kuitem za pogonski motor i hidraulini sistem, te kabinu rukovaoca mobilni dio: dvo/to-dijelni mehanizam ruke, sa hidraulikim cilindrima za pokretanje pogon: dizel-motor (+hidraulika turbina,moderno); elektropogon samo za stalna radilita-kamenolomi i sl. transmisija: hidraulina (djelimina= za iste radne operacije; potpuna=za rad i za kretanje-putovanje) radni organ: kaika, razliitih oblika (prema namjeni-vrsti iskopa: uske, iroke, sa zubima) i veliina (0,25-0,5-0,7-0,91,1-1,3-1,5-1,8- 2,0 m3) za rad u graevinarstvu snaga pogonskog motora: 80-400 kW masa 10- 40 tona radni front-dohvat: visina 6-12m, dubina 5-8m, daljina 6-9m (optimalno radno elo: visina 60%, dubina 40%, daljina <70%) sistem upravljanja (komande): hidraulini, sa pritiscima ulja u sistemu 10-25 pa i 40 MPa SPECIJALNO: MINI-BAGERI za rad u uskim, tijesnim prostorima (grad) i za manji obim radova. Kaika zapremine oko 0,05m3; snaga pogonskog motora N=10-15 kW

FT

str.3

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

FUNKCIONIRAN JE I NAIN PRIMJENE

priprema za rad - predradnje i start: opi pregled (gorivo, ulje, tokovi), ukljuivanje motora i zagrijavanje, provjera komandi rad (shema djelovanja): ciklini rad na jednoj radnoj poziciji (kod bagera sa tokovimaobavezno aktiviranje/koritenje STABILIZATORA), sa pomjeranjem-premjetanjem na narednu radnu poziciju, kada se iscrpi radni front.

Skica: Hor.dohvat A=59m, Pomjeranje nakon 40-50% od A (3m)

a) iskop iznad kote stajanja kopanje u zoni daljinskog i visinskog dohvata, sa pomjeranjem prema naprijed-ka iskopu (primjeri iskopa zasjeka i usjeka: rad u etapama/etaama, sa istovremenim izvrenjem transporta kiperima) b) iskop ispod kote stajanja kopanje u zoni daljinskog i dubinskog dohvata, sa pomjeranjem ka nazad od iskopa (primjeri iskopa graevinskih jama: rad u etapama, sa istovremenim izvrenjem transporta kiperima; iskop kanala i rovova irine do 2(3)m) zavrne radnje i iskljuivanje: ienje kaike i gusjenica /tokova, opi pregled (gorivo, m. ulje, h. ulje), podmazivanje;

FT

str.4

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE

prijevoz maine sa gradilita na gradilite pomou vunog voza (izuzetno, bager-toka moe sam putovati, ukoliko ima propisanu saobraajnu opremu, ali na kraa rastojanja)

C.2. DOZERI Snane maine u funkciji vue/guranja (traktori); kada im se dodaju radni organi za iskop (no, rija), postaju iskopne maine. Buldozer (radni organ no okomit na smjer kretanja-iskopa), angldozer (r.o. - no zakoen u horizontalnoj ravni), tiltdozer (r.o.- no zarotiran u vertikalnoj ravni) TIPOVI: a) klasini, sa gusjenicama i mehanikom transmisijom ('sajla') b) savremeni, sa hidrauliko-mehanikom transmisijom, na gusjenicama (i na pneumaticima)

C.2.1. Buldozer gusjeniar, sa hidraulikom transmisijom 1 NAZIV BULDOZER 2 HISTORIJAT - u II sv. ratu, radi izgradnje aerodroma, montaom noa na tenk, dobiven je prototip buldozera (amerika vojska) - mehaniku transmisiju putem zupanika, doboa i uadi (koja je bila vrlo osjetljiva na teke uvjete rada i velika naprezanja) zamjenjuje u ezdesetim godinama hidraulina transmisija.
str.5

FT

PRORAUNA UINKA I UTROKA POGONSKE ENERGIJE PRIPADNOST SASTAVU MAINA

u vlanom, movarnom terenu koriste se bageri gusjeniari, u kamenitom terenu, takoer se koriste bageri gusjeniari. Ciklino djelovanje: UT= q*t/Tc; q=zapremina kaike Tc= tisk+td+to++tpraz+to-+tsp (prosjeno trajanje 12-20s, za savremene hidrauline bagere, inae 20-40s; rotacija 90) UP =UT*Kr*Kp*Ko*Kv E=(N*Kas*gsp)/; Kas=0,7-0,9; gsp=0,18-0,25 kg/kW*h samostalnost / ovisnost o drugim mainama: bager je skoro redovno u sastavu maina za iskop, utovar i transport, pri emu je njegova uloga kljuna. Broj transportnih sredstava (kipera) se odreuje na dva naina: 1) n=kipTc/kiptu, gdje je kiptu=bagTc*V/q 2) n=bagUp/kipUp, uz zaokruivanje na vie (rezerva 10-20%) poloaj u lancu za izvrenje radova 1. ISKOP, 2.UTOVAR, 3. TRANSPORT, 4. ISTOVAR

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

NAMJENA

a) OSNOVNA-ISKOPI - iskop zemljanih materijala I-III kategorije, sa guranjem /transport/ na kraa rastojanja (cca.10m), - rijanje/ raskopavanje vrstih materijala IV, pa i V kategorije uz pomo namjenskog organa rijaa/ripera b) DOPUNSKA - transport materijala na udaljenost 30-100m, - grubo planiranje/razastiranje zemljanih i kamenitih materijala c) SPECIJALNA - potiskivanje npr. skrejpera, pri iskopu - obaranje stabala, vaenje-upanje panjeva, - tegljenje 'lepanje' maina i vozila goje su se 'zaglavile'

KONSTRUKCIJA

5 TEHNIKE KARAKTERISTI KE -

osnovna maina = TRAKTOR ima nosivi dio-asiju na koju su fiksirani pogonski motor, vozno postolje, ram sa radnim organom, kabina, hidraulini sistem mobilni dio: vozno postolje gusjenice, sa pogonskim i voenim tokom i nizom manjih tokia za oslanjanje (.g.=0,6-1,2m) /rijetko dozer na pneumaticima- adhezija/ pogon: dizel motor transmisija: hidraulina (hidrostatska, hidrodinamika), radni organ: a) osnovni NO na ramu sa hidr. cilindrima za pomjeranje; b) dopunski RIJA sa hidraulinim mehanizmom MINI-DOZERI (N=20-30kW; L=2,2m; Q=3-4t) Teina 10-80t; dimenzije noa: 3x1 do 5x1,8m snaga pogonskog motora: 60-500 kW brzine: iskop I 0-3km/h; transport i razastiranje II 0-7km/h; putovanje III 0-15km/h (reverzno, iste I,II,III) sistem upravljanja (komande): hidraulino-mehaniki; GPS!

FT

str.6

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

FUNKCIONIRAN JE I NAIN PRIMJENE

SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE PRORAUNA UINKA I UTROKA POGONSKE ENERGIJE

PRIPADNOST SASTAVU MAINA

priprema za rad - predradnje i start: opi pregled (gorivo, ulje, voda), uklju i zagrijavanje motora; provjera komandi i konica - rad (shema djelovanja): ciklino djelovanje oscilatorna shema. Bez obzira na obim i poloaj iskopnog tijela, iskop se odvija U SLOJEVIMA, pri emu se iskopani materijal najkraim putem gura van ivica iskopnog tijela ili se privremeno deponira sa ciljem utovara i daljeg transporta. Primjeri IROKOG ISKOPA (gra. jama, trasa puta i sl). Primjeri probijanja trase ili privremnih/pristupnih puteva. - zavrne radnje i iskljuivanje: ienje, opi pregled (gorivo, ulje, voda) podmazivanje leajeva i zglobova... - obavezan prijevoz pomou vunog voza trejlera sa gradilita na gradilite (obino se no demontira!) - rad u razliitim materijalima (od kamena do movare) - osjetljivost na popreni nagib (max 20 stepeni!) - Ciklino djelovanje: UT= q*t/Tc; q=zapremina zemljane prizme: q= B*h2/2tg (-ugao unutarnjeg trenja 20-33 stepena) - Tc= ti+tg+traz/odl+tpov+ tm - UP =UT*Kr*Kv*Kg (Kg-koef. organizacije gradilita!) - E=(N*Kas*gsp/); Kas=0,7-0,9; (napor!) gsp=0,180,25kg/kW*h Kv 0,8; Kg=1-0,005*Ltr [m]; Ki=(za 1uspona 3%; za 1pada+6%) - samostalnost / ovisnost o drugim mainama: kljuna maina u lancu za iskop-utovar transport - poloaj u lancu za izvrenje radova 1. ISKOP, 2. UTOVAR, 2. TRANSPORT, (3. ISTOVAR/RAZASTIRANJE)

FT

str.7

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

C.3. SKREJPERI (vueni, moto-) C.3.1. Moto-skrejper sa hidraulinim komandama 1 NAZIV SKREJPER (to scrape, eng. <skrejp>= strugati, grebati; derati) Skreper['skrejp(r)]= struga, grebalica... 2 HISTORIJAT Varijanta buldozera (problem osipanja materijala pri transportu). Najproje bio vueni ureaj, a onda i samohodni motosrejper. 3 NAMJENA ISKOP/UTOVAR TRANSPORT RAZASTIRANJE (4 od 5 oper.!) prirodno vlanih materijala I-III kategorije (i IV kat. Uz prethodno razrivanje rijaima); slab efekat u pijesku prosipa se! Standardne transportne daljine 500-1500m. 4 KONSTRUKCIJA

TEHNIKE KARAKTERISTI KE.

FUNKCIONIRAN JE I NAIN PRIMJENE

Vuni dio: TRAKTOR sa sedlom, Vueni dio: ram sa koem/sandukom i osovinom sa tokovima, - Mobilni dio: tokovi, ram sa hidraulikom - Pogon: dizel-motor - Transmisija: hidraulina - Radni organ: sanduk sa noem i poklopcem, sa hidraulikom - Upravljanje: hidrauline komande! - Zapremina r. organa: q=6-50m3; standardni 20-30m3 - Snaga:12-20kW/m3 koa => 250-500 kW (velika snaga je potrebna za savlaivanje otpora: Wo=osnovni otpor/kotrljanja, W1=nagib, W2=otpor rezanja Kr*A, W3=otpor trenja unutar koa/materijal o materijal i materijal o zidove/, W4=otpor guranja nakupljene zemlje ispred koa). - Brzine: iskopa 2-3km/h; transporta do 30km/h (max.50km/h), razastiranja 3-5km/h, povratka 40-50km/h. a) Priprema: opi pregled (gorivo, ulje, gume), ukljuivanje motora i zagrijevanje, provjera komandi b) Rad: CIKLUS: iskop u slojevima d=10-20cm/punjenje transport istovar/razastiranje -okretanje povratak c) Zavrne akt.: ienje koa, opi pregled, podmazivanje leajeva i zglobova...

FT

str.8

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE

8 9

UINAK I POTRONJA POG. ENERGIJE PRIPADNOST SASTAVU

rad samo sa odreenim vrstama materijala (bez korijenja i veih kamenova-samaca) i uz prikladnu vlanost! - Teren: bez veih podunih i poprenih padova, ravan, irok i neobrastao - Definiran radni front, transport i uvjeti istovara, sa planom pomjeranja aktivnosti u prostoru (uz nadzor na oba radilita) - Transport u dijelovima na gradilite i sa gradilita. Up = q*(t/Tc)*Kr*Kp*Kv; Kr=0,75-0,90; Kp=0,9-1,1; Kv=0,8 Eh= (N*Kas*gsp)/ [kg dizel-goriva/h] gsp=0,18-0,25 kg/kW*h Maina izrazito samostalna u radu! (Ponekad treba pomo dozera, radi savlaivanja otpora guranjem- push)

C.4. GREJDERI (moto-, hidraulini) C.4.1. Hidraulini moto-grejder 1 NAZIV GREJDER (to grade, eng.= profilisati, dati potrebni nagib, stepen...) 2 HISTORIJAT Varijacija buldozera za fino razastiranje planiranje prifiliranje slojeva (Izduena poduna silueta zbog manjeg osciliranja na neravninama; tokovi su zbog bolje pokretljivosti a nije potrebna vea adhezija!) 3 NAMJENA a) Fino planiranje i precizno profiliranje sipkih materijala; eventualno mijeanje (mixing) materijala za stabilizacije... b) Iskopi mekih materijala (humus, pijesak, ljunak) u slojevima, c) Specijalni iskopi (rigoli, jarkovi) i ureenje kosina usjeka i nasipa

FT

str.9

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

KONSTRUKCIJA nosivi dio: asija (sa motorom i kabinom) koja u prednjem dijelu prelazi u izdueni ram koji nosi prednju (upravljaku) osovinu i radni organ - no - mobilni dio: tri osovine sa pneumaticima - pogon: dizel motor sa hidraulinom trubinom, - transmisija: hidraulina - radni organ: no (glavni); prednji no i riperi (pomoni) - Upravljanje: hidrauline komande, sa sistemima voenja: a) vizuelno voenje- rukovalac koristi oznake na koliima sa strane, procjenjuje poloaj noa i runo aktivira hidrauline komande, nastojei da no dovede u eljeni poloaj b) elektro-mehaniko voenje: kontakt ticala elektromagnetskog ureaja montiranog na nou sa zategnutom metalnom icom koja definira niveletu sloja; elektrini impuls se automatski prenosi na komandne ureaje maine koji pomjeraju no... c) elektrooptiko (lasersko) voenje, na principu funkcije fotoelije montirane na nou i laserskog zraka koji definira niveletu sloja: elektrini impuls iz fotoelije se automatski prenosi na komandne ureaje maine koji pomjeraju no... d) GPS-prijemnik za voenje montiran na nou, i spregnut sa raunalnim sistemom koji obrauje digitalne informacije (stvarne koorinate vrha noa /x,y,z/ mjerene GPS prijemnikom i projektirane-potrebne koordinate) i na bazi utvrene razlike daje instrukcije komandnom sistemu za pomjeranje noa NAPOMENA: ovakvi se sistemi voenja mogu sresti i na drugim mainama, osobito buldozerima, bagerima, finierima i sl. -

TEHNIKE KARAKTERISTI KE

Duina maine: 6-10m (kod lokalne neravnine od 10cm, na 10 m kraka se javlja vert. Otklon od 0,1/10=1/100= 0,57 stepeni, pa to umanjuje podune deformacije pri radu. Suprotno: kratka baza izaziva velike oscilacije kao u fii...) irina noa 3,5-5m Snaga 80-150kW (otpori nisu veliki) Brzine naprijed: I-VI (max. 45km/h) Brzine nazad: I-VI (max. 35km/h)

FT

str.10

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

FUNKCIONIRAN JE I NAIN PRIMJENE

7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE PRORAUNA UINKA I UTROKA POGONSKE ENERGIJE PRIPADNOST SASTAVU MAINA -

C.5. UTOVARIVAI (gusjeniari, tokai; naprijed, pozadi-preko glave, sa strane) C.5.1. Utovariva toka; utovar naprijed 1 NAZIV UTOVARIVA 2 HISTORIJAT Potreba za masovnim utovarom sipkih materijala razvila je ovu mainu (mehanike lopata=buldozer koji je svoj no 'pretvorio' u kaiku!) 3 NAMJENA Masovni utovar zemljanih materijala, minirane stijene, pijeska, ljunka i sl. (Koristi se i u poljoprivredi ito, eerna repa i u umarstvu)
str.11

priprema za rad - predradnje i start:opi pregled, ukljuivanje motora i zagrijavanje, provjera fukcioniranja komandi; postavljanje i provjera sistema za voenje!!! rad (shema djelovanja): kontinuirano djelovanje u sekvencama = ciklino djelovanje (maina na kontinuiran nain planira povrinu, ali to radi na ogranienoj duini, pa se vraa i vie puta ponavlja taj postupak, kao bi postigla potrebnu tanost) zavrne radnje i iskljuivanje: ienje, eventualno podmazivanje leajeva i uadi; demontaa sistema za voenje!!! iskljuivo fini radovi, sistem voenja treba da bude razraen i prethodno pripremljen maina se prevozi vunim vozom. Kontinuirano djelovanje u sekvencama: K= (b-b)*v/n; n=broj prijelaza po ispoj povrini (3-6 puta) duine L . Izraz za K predstavlja uinak u jednoj sekvenci-ciklusu q Ciklus je Tc= tsekv.+tpremj= n*(L/v+ L/vpov)+tpremj UT = q*(t/Tc) UP =UT*Kv=Kv*[(b-b)*v/n]/Tc = Kv*(b-b)*v/(n*Tc) E=(N*Kas*gsp/); Kas=0,4-0,7; gsp=0,18-0,25 kg/kW*h samostalnost / ovisnost o drugim mainama: dosta izraena samostalnost u radu poloaj u lancu za izvrenje radova 1. UTOVAR, 2. TRANSPORT, 3. RAZASTIRANJE/PLANIRANJE, 4. VALJANJE-NABIJANJE

FT

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

KONSTRUKCIJA

5 TEHNIKE KARAKTERISTI KE FUNKCIONIRAN JE I NAIN PRIMJENE 7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE PRORAUNA UINKA I UTROKA POGONSKE ENERGIJE PRIPADNOST SASTAVU MAINA -

samostalnost / ovisnost o drugim mainama: preteno je u sastavu maina za utovar i transport; iznimno radi samostalno, kad opsluuje neka postrojenja (asfaltna baza, betonska baza) poloaj u lancu za izvrenje radova 1. UTOVAR, 2. TRANSPORT, 3. ISTOVAR .

nosivi dio: asija (kruta ili zglobna-ee) koja nosi osovine,motor, kabinu i mehanizam sa kaikom/lopatom mobilni dio: osovine sa tokovima (esto imaju mreu od lanaca kao zatitu i radi poveanja adhezije); pogon: dizel-motor transmisija: hidraulina radni organ: kaika/lopata, sa nosivim zglobnim mehanizmom i hidraulikim sistemom za pomjeranje upravljanje: hidrauline komande zapremina kaike (1,5), 1,8; 2,0; 2,5; 3,0; 3,5 m3 /kod mini utovarivaa zapremina kaike je 0,2-0,5m3/ snaga: 80-200 kW brzine kretanja: naprijed I-IV (do 40km/h); nazad I-III (do 30km/h) priprema za rad - predradnje i start:opi pregled;ukljuivanje i zagrijavanje motora rad (shema djelovanja): ciklino djelovanje (tipina shema kretanja Y) zavrne radnje i iskljuivanje: ienje kaike i maine, opi pregled, podmazivanje leajeva i zglobova, priblino horizontalna, ravna, tvrda (dobro nosiva) podloga za manevriranje, dovoljna koliina materijala za utovar vlanost materijala (spec. zemljanog) u doputenim granicama Ciklino djelovanje: UT= q*t/Tc; q=zapremina kaike Tc= tz/u+td+tvoz-+tvoz++ti/p+tvoz-+tvoz++tspk (trajanje 15-25sec) UP =UT*Kp*Kv E=(N*Kas*gsp/); Kas=0,6-0,8; gsp=0,18-0,25 kg/kW*h

FT

str.12

Graevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

Tehnologija i organizacija graenja

UTOVARIVA PRI RADU

KOMBINIRANI BAGER-UTOVARIVA

FT

str.13