Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja - dr.

Esad Mulavdić, docent

«Tehnologija i organizacija građenja»

TEMA: C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE Zemljani materijali: materijali u tlu /geološki pokrivač/ čije čestice nisu vezane (nekoherentni: prirodni pijesak, šljunak, čestice raspadnute stijene itd.) ili su povezane izvjesnom kohezijom (koherentni: crnica, ilovača, glina, laporac), ali nemaju izraženu tvrdoću niti čvrstoću na pritisak. Najčešće dolaze kao mješavina jednih i drugih (pjeskovita crnica, šljunkovita ilovača, malo pjeskovita glina, ilovačasta glina...) U pogledu kategorizacije (prema otporu pri kopanju, PTP/48), zemljani materijali spadaju u: I kategorija: rastresita laka/meka zemlja – čist pijesak, nevezan šljunak, humus, finja, rastresiti les,...- kopanje lopatom, a po potrebi i ašovom; ktovar=(1+r/100)=1,15; rtraj=0-2% II kategorija: plodna zemlja/oranica, mekša zdravica i pjeskulja, laka pjeskovita glinaglinoviti pijesak, zbijeni pijesak i sitniji šljunak – otkopavanje ašovom; ktovar=(1+r/100)=1,20; rtraj=2-4% III kategorija: čvrsta i žilava zemlja, zdravica, grub poluvezan šljunak, utrinsko/ledina/ zemljište sa samcima, prirodno vlažna glina sa malim procentom pijeska – otkopavanje ašovom i pijukom (krampom, budakom, trnokopom); ktovar=(1+r/100)=1,25; rtraj=3-5% IV kat. je prelazna između zemljanih i stjenskih materijala): laporoviti i umoviti škriljci, meki i raspadnuti krečnjaci, meki pješčari, konglomerati i breče sa slabijom vezom filitima, mikašistima i bogatim liskunom, hlorizošistima i kvarcitnim škriljcima – otkopavanje ćuskijama, klinovima, pijucima (krapovima) i povremeno ekspolozivom ktovar=(1+r/100)=1,30; rtraj=4-7% i više Karakteristični tehnološki proces zemljanih radova: 1. iskop – 2. utovar – 3. transport – 4. razastiranje – 5. zbijanje (PAŽNJA: podvučene transportne faze se odvijaju sa materijalom u rastresitom stanju!) Načini iskopa zeljanih materijala: - mehanički – u suhom (cijepanje klinom=kopanje; rezanje nožem u toku kretanja) W= f(vrsta tla, ugao unutr. trenja φ->napon smicanja τ, vlažnost, brzina rezanja, ugao klina α, sardžaj korijenja i kamenja, itd.) otpor kopanju: Wz=Kk*A Kk= 2-40*104 Pa (za kat. I-III) otpor rezanju W=Kr*A Kr=100-200 kN/m2=10-20*104 Pa

Sredstva su: -

α A (τ) d A=d*L [m2] bageri (kopanje1.,2.), dozeri (rezanje1.,3.,4.), skreperi (rezanje1.,2,.3.,4.), grejderi (rezanje1.,3.,4.) i utovarivači (2.)

hidraulički (mlazom vode pod pritiskom 1-2 MPa, za pijeskove, pjeskovite gline i les; usisavanjem sa vodom-podvodni iskopi, za pijeska, šljunak ili čvrsto tlo koje se prethodno usitnjava frezerima). U oba slučaja iskopani materijal se kao pulpa (žitka mješavina tla i vode) pumpa i cjevovodima odvodi do mjesta taloženja – razastiranja. Sredstva su: HIDROMONITOR (1., 3., 4.), REFULER (1.,3.)
str.1

D

R

A

FT

Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja . sa dubinskom kašikom (motikar).1. docent «Tehnologija i organizacija građenja» C.1. Hidraulični bager sa dubinskom/visinskom kašikom 1 NAZIV HIDRAULIČNI BAGER 2 HISTORIJAT . vijeku – mokri bager u rudarstvu.1834. . sa hidrauličnim svrdlom za bušenje tla (varijanta: mašina za bušenje šipova!) d) mini-bageri za rad u skučenim prostorima i za manji obim radova C.OSNOVNA: iskop i utovar svih zemljanih materijala. zahvatanje i utovar minirane stijene i sl..DODATNA: razbijanje-iskop čvrstih materijala hidrauličnim čekićem.užad): sa čeonom/visinskom kašikom.U 16.hidraulična transmisija (prije 40 god.. mehanička transmisija . sa motornom/hidrauličnom makarom za pobijanje/vađenje šipova i talpi. Esad Mulavdić. sa povlačnom/skrejperskom kašikom (pecaljka). . sa padajućom pločom za nabijanje..SPECIJALNA: kao dizalica. c) sa specijalnom namjenom: kao mobilna dizalica na gusjenicama. hidraulička transmisija): hidraulični bager. . b) suvremeni (točkaš/gusjenice. str. BAGERI (univerzalne mašine) OSNOVNI TIPOVI: a) klasični (gusjenice. kabel-bageri.2 D R A FT . doboši sa užadima.) je revolucionirala bagere 3 NAMJENA . kao makara za pobijanje/vađenje talpi. bager vedričar (kontinuirani rad). fini iskop i planiranje površina (specijalne kašike) .dr. na parni pogon u Americi . bager sa teleskopskom katarkom. sa hidrauličkim čekićem za razbijanje čvrstih materijala. ali životinska vuča.1. rovokopač sa koficama (kontinuiran rad). rovokopač sa rotacionim točkom (kontinuiran rad). sa zahvatnom (grajfer) kašikom. sa metalnom kuglom za rušenje.motorni bageri sa mehaničkom transmisijom: zupčanici. ruka kao mehanizam. bager sa čeonom kašikom. rešetkasta strijela.

moderno).0 m3) – za rad u građevinarstvu snaga pogonskog motora: 80-400 kW masa 10. sa pritiscima ulja u sistemu 10-25 pa i 40 MPa SPECIJALNO: MINI-BAGERI za rad u uskim.40 tona radni front-dohvat: visina 6-12m. sa zubima) i veličina (0.25-0.8.dr. daljina 6-9m (optimalno radno čelo: visina 60%.2. Esad Mulavdić. docent «Tehnologija i organizacija građenja» 4 KONSTRUKCIJA 5 TEHNIČKE KARAKTERISTI KE - nosivi dio: postolje-šasija sa a)gusjenicama i b) točkovima koja nosi radnu-obrtnu platformu sa kućištem za pogonski motor i hidraulični sistem. dubina 5-8m. široke.Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja .3-1.5-0. te kabinu rukovaoca mobilni dio: dvo/to-dijelni mehanizam ruke.91. dubina 40%.7-0. tijesnim prostorima (grad) i za manji obim radova. elektropogon samo za stalna radilišta-kamenolomi i sl. različitih oblika (prema namjeni-vrsti iskopa: uske. daljina <70%) sistem upravljanja (komande): hidraulični. Kašika zapremine oko 0. transmisija: hidraulična (djelimična= za čiste radne operacije.1-1. potpuna=za rad i za kretanje-putovanje) radni organ: kašika. sa hidrauličkim cilindrima za pokretanje pogon: dizel-motor (+hidraulička turbina.3 .05m3. snaga pogonskog motora N=10-15 kW D R A FT str.5-1.

Pomjeranje nakon 40-50% od A (3m) - a) iskop iznad kote stajanja – kopanje u zoni daljinskog i visinskog dohvata.4 .predradnje i start: opći pregled (gorivo.dr.Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja . ulje. uključivanje motora i zagrijavanje. ulje. sa istovremenim izvršenjem transporta kiperima. sa pomjeranjem prema naprijed-ka iskopu (primjeri iskopa zasjeka i usjeka: rad u etapama/etažama. Skica: Hor. Esad Mulavdić. sa istovremenim izvršenjem transporta kiperima) b) iskop ispod kote stajanja – kopanje u zoni daljinskog i dubinskog dohvata. provjera komandi rad (shema djelovanja): ciklični rad na jednoj radnoj poziciji (kod bagera sa točkovima–obavezno aktiviranje/korištenje STABILIZATORA). točkovi). docent «Tehnologija i organizacija građenja» 6 FUNKCIONIRAN JE I NAČIN PRIMJENE - priprema za rad . D R A FT str. opći pregled (gorivo. sa pomjeranjem-premještanjem na narednu radnu poziciju. iskop kanala i rovova širine do 2(3)m) završne radnje i isključivanje: čišćenje kašike i gusjenica /točkova.dohvat A=59m. m. h. podmazivanje. kada se iscrpi radni front. ulje). sa pomjeranjem ka nazad – od iskopa (primjeri iskopa građevinskih jama: rad u etapama.

1.7-0. 4. angldozer (r. ISKOP. DOZERI Snažne mašine u funkciji vuče/guranja (traktori). gdje je kiptu=bagTc*V/q 2) n=bagUp/kipUp. ukoliko ima propisanu saobraćajnu opremu. ISTOVAR . Ciklično djelovanje: UT= q*t/Tc. bager-točkaš može sam putovati. radi izgradnje aerodroma.9.2. za savremene hidraulične bagere. inače 20-40s. Kas=0.o.UTOVAR. sa hidrauličko-mehaničkom transmisijom. ratu.dr.u II sv. rotacija 90˚) UP =UT*Kr*Kp*Ko*Kv E=(N*Kas*gsp)/η.5 D R A FT PRORAČUNA UČINKA I UTROŠKA POGONSKE ENERGIJE PRIPADNOST SASTAVU MAŠINA - u vlažnom.mehaničku transmisiju putem zupčanika. montažom noža na tenk. sa gusjenicama i mehaničkom transmisijom ('sajlaš') b) savremeni. utovar i transport. doboša i užadi (koja je bila vrlo osjetljiva na teške uvjete rada i velika naprezanja) zamjenjuje u šezdesetim godinama hidraulična transmisija.nož zakošen u horizontalnoj ravni).o. tiltdozer (r.. uz zaokruživanje na više (rezerva 10-20%) položaj u lancu za izvršenje radova 1.18-0.Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja . pri čemu je njegova uloga ključna. Buldozer gusjeničar. na gusjenicama (i na pneumaticima) C. sa hidrauličkom transmisijom 1 NAZIV BULDOZER 2 HISTORIJAT . postaju iskopne mašine. Esad Mulavdić. rijač). docent «Tehnologija i organizacija građenja» 7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE - prijevoz mašine sa gradilišta na gradilište pomoću vučnog voza (izuzetno.2. . 2. Broj transportnih sredstava (kipera) se određuje na dva načina: 1) n=kipTc/kiptu.25 kg/kW*h samostalnost / ovisnost o drugim mašinama: bager je skoro redovno u sastavu mašina za iskop. močvarnom terenu koriste se bageri gusjeničari. TRANSPORT. kada im se dodaju radni organi za iskop (nož. ali na kraća rastojanja) 8 9 - C. Buldozer (radni organ – nož okomit na smjer kretanja-iskopa). dobiven je prototip buldozera (američka vojska) . q=zapremina kašike Tc= tisk+td+to++tpraz+to-+tsp (prosječno trajanje 12-20s. također se koriste bageri gusjeničari. u kamenitom terenu. gsp=0. str. 3.nož zarotiran u vertikalnoj ravni) TIPOVI: a) klasični.

2m) /rijetko dozer na pneumaticima. vozno postolje. radni organ: a) osnovni NOŽ na ramu sa hidr.potiskivanje npr. cilindrima za pomjeranje.obaranje stabala. docent «Tehnologija i organizacija građenja» 3 NAMJENA a) OSNOVNA-ISKOPI .tegljenje – 'šlepanje' mašina i vozila goje su se 'zaglavile' 4 KONSTRUKCIJA 5 TEHNIČKE KARAKTERISTI KE - D R - osnovna mašina = TRAKTOR ima nosivi dio-šasiju na koju su fiksirani pogonski motor. b) dopunski RIJAČ sa hidrauličnim mehanizmom MINI-DOZERI (N=20-30kW. Esad Mulavdić. iste I. hidrodinamička). pa i V kategorije uz pomoć namjenskog organa – rijača/ripera b) DOPUNSKA .grubo planiranje/razastiranje zemljanih i kamenitih materijala c) SPECIJALNA .g. sa guranjem /transport/ na kraća rastojanja (cca. .=0. GPS! A FT str. putovanje III 0-15km/h (reverzno.III) sistem upravljanja (komande): hidraulično-mehanički.iskop zemljanih materijala I-III kategorije.II.6 .rijanje/ raskopavanje čvrstih materijala IV.8m snaga pogonskog motora: 60-500 kW brzine: iskop I 0-3km/h.Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja . kabina.2m. transport i razastiranje II 0-7km/h. vađenje-čupanje panjeva.adhezija/ pogon: dizel motor transmisija: hidraulična (hidrostatska. skrejpera. .transport materijala na udaljenost 30-100m. ram sa radnim organom. hidraulični sistem mobilni dio: vozno postolje – gusjenice. .dr. pri iskopu .6-1. Q=3-4t) Težina 10-80t. L=2.10m). sa pogonskim i vođenim točkom i nizom manjih točkića za oslanjanje (š. dimenzije noža: 3x1 do 5x1.

položaj u lancu za izvršenje radova 1.25kg/kW*h Kv ≈0. (3. uključ i zagrijavanje motora.predradnje i start: opći pregled (gorivo. docent «Tehnologija i organizacija građenja» 6 FUNKCIONIRAN JE I NAČIN PRIMJENE 7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE PRORAČUNA UČINKA I UTROŠKA POGONSKE ENERGIJE 8 D R A 9 PRIPADNOST SASTAVU MAŠINA priprema za rad .obavezan prijevoz pomoću vučnog voza – trejlera sa gradilišta na gradilište (obično se nož demontira!) . za 1°pada+6%) .9. iskop se odvija U SLOJEVIMA.180.7 . . q=zapremina zemljane prizme: q= B*h2/2tgφ (φ-ugao unutarnjeg trenja 20-33 stepena) . Primjeri probijanja trase ili privremnih/pristupnih puteva.samostalnost / ovisnost o drugim mašinama: ključna mašina u lancu za iskop-utovar transport . provjera komandi i kočnica .dr.UP =UT*Kr*Kv*Kg (Kg-koef. opći pregled (gorivo. (napor!) gsp=0. 2. 2. Bez obzira na obim i položaj iskopnog tijela. trasa puta i sl). voda). Esad Mulavdić. organizacije gradilišta!) . Kg=1-0.osjetljivost na poprečni nagib (max 20 stepeni!) . . Ki=(za 1°uspona –3%.Ciklično djelovanje: UT= q*t/Tc.završne radnje i isključivanje: čišćenje. pri čemu se iskopani materijal najkraćim putem gura van ivica iskopnog tijela ili se privremeno deponira sa ciljem utovara i daljeg transporta.rad (shema djelovanja): ciklično djelovanje –oscilatorna shema.Tc= ti+tg+traz/odl+tpov+ tm .E=(N*Kas*gsp/η). Kas=0.005*Ltr [m].. ISKOP. jama.8.7-0.. ISTOVAR/RAZASTIRANJE) - FT str. Primjeri ŠIROKOG ISKOPA (građ. voda) podmazivanje ležajeva i zglobova. UTOVAR. ulje.rad u različitim materijalima (od kamena do močvare) . ulje. TRANSPORT.Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja .

povratka 40-50km/h.Pogon: dizel-motor . <skrejp>= strugati. Uz prethodno razrivanje rijačima). standardni 20-30m3 . gume).Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja . provjera komandi b) Rad: CIKLUS: iskop u slojevima d=10-20cm/punjenje – transport – istovar/razastiranje -okretanje – povratak c) Završne akt.50km/h).. 4 KONSTRUKCIJA 5 TEHNIČKE KARAKTERISTI KE. podmazivanje ležajeva i zglobova. Moto-skrejper sa hidrauličnim komandama 1 NAZIV SKREJPER (to scrape.8 . . opći pregled. organa: q=6-50m3. ulje. W1=nagib.: čišćenje koša. - D R A FT str. slab efekat u pijesku – prosipa se! Standardne transportne daljine 500-1500m. razastiranja 3-5km/h.Transmisija: hidraulična . moto-) C. .Zapremina r. transporta do 30km/h (max.1. eng. 2 HISTORIJAT Varijanta buldozera (problem osipanja materijala pri transportu). Najproje bio vučeni uređaj. W3=otpor trenja unutar koša/materijal o materijal i materijal o zidove/. grebalica.Radni organ: sanduk sa nožem i poklopcem. docent «Tehnologija i organizacija građenja» C. a) Priprema: opći pregled (gorivo.Brzine: iskopa 2-3km/h. 6 FUNKCIONIRAN JE I NAČIN PRIMJENE Vučni dio: TRAKTOR sa sedlom.dr. SKREJPERI (vučeni. 3 NAMJENA ISKOP/UTOVAR – TRANSPORT – RAZASTIRANJE (4 od 5 oper..Upravljanje: hidraulične komande! . derati) Skreper['skrejpœ(r)]= strugač. W4=otpor guranja nakupljene zemlje ispred koša). W2=otpor rezanja Kr*A. sa hidraulikom .Mobilni dio: točkovi. Vučeni dio: ram sa košem/sandukom i osovinom sa točkovima..!) prirodno vlažnih materijala I-III kategorije (i IV kat. a onda i samohodni – motosrejper.Snaga:12-20kW/m3 koša => 250-500 kW (velika snaga je potrebna za savlađivanje otpora: Wo=osnovni otpor/kotrljanja. grebati. uključivanje motora i zagrijevanje.3.. ram sa hidraulikom . Esad Mulavdić.3.

hidraulični) C. GREJDERI (moto-. c) Specijalni iskopi (rigoli. eng.75-0. šljunak) u slojevima.25 kg/kW*h Mašina izrazito samostalna u radu! (Ponekad treba pomoć dozera.Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja .8 Eh= (N*Kas*gsp)/η [kg dizel-goriva/h] gsp=0.) 2 HISTORIJAT Varijacija buldozera za fino razastiranje – planiranje – prifiliranje slojeva (Izdužena podužna silueta zbog manjeg osciliranja na neravninama. radi savlađivanja otpora guranjem.1.4..90. eventualno miješanje (mixing) materijala za stabilizacije.= profilisati. dati potrebni nagib. jarkovi) i uređenje kosina usjeka i nasipa FT str.Teren: bez većih podužnih i poprečnih padova. pijesak. sa planom pomjeranja aktivnosti u prostoru (uz nadzor na oba radilišta) . širok i neobrastao ..18-0.Definiran radni front. Kv=0. Kp=0. Esad Mulavdić. Hidraulični moto-grejder 1 NAZIV GREJDER (to grade. Kr=0..Transport u dijelovima na gradilište i sa gradilišta. ravan.9-1. Up = q*(t/Tc)*Kr*Kp*Kv.push) - D R A C.4. b) Iskopi mekših materijala (humus. ENERGIJE PRIPADNOST SASTAVU rad samo sa određenim vrstama materijala (bez korijenja i većih kamenova-samaca) i uz prikladnu vlažnost! .1. stepen.. transport i uvjeti istovara. docent «Tehnologija i organizacija građenja» 7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE 8 9 UČINAK I POTROŠNJA POG.9 . točkovi su zbog bolje pokretljivosti a nije potrebna veća adhezija!) 3 NAMJENA a) Fino planiranje i precizno profiliranje sipkih materijala.dr.

Upravljanje: hidraulične komande. prednji nož i riperi (pomoćni) .57 stepeni. 45km/h) Brzine nazad: I-VI (max.10 .1/10=1/100= 0.pogon: dizel motor sa hidrauličnom trubinom..radni organ: nož (glavni)... bagerima. d) GPS-prijemnik za vođenje montiran na nožu.Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja . i spregnut sa računalnim sistemom koji obrađuje digitalne informacije (stvarne koorinate vrha noža /x.) Širina noža 3. procjenjuje položaj noža i ručno aktivira hidraulične komande. c) elektrooptičko (lasersko) vođenje. 35km/h) D R A FT str.. osobito buldozerima. električni impuls se automatski prenosi na komandne uređaje mašine koji pomjeraju nož. na 10 m kraka se javlja vert. docent «Tehnologija i organizacija građenja» 4 KONSTRUKCIJA nosivi dio: šasija (sa motorom i kabinom) koja u prednjem dijelu prelazi u izduženi ram koji nosi prednju (upravljačku) osovinu i radni organ .z/ mjerene GPS prijemnikom i projektirane-potrebne koordinate) i na bazi utvrđene razlike daje instrukcije komandnom sistemu za pomjeranje noža NAPOMENA: ovakvi se sistemi vođenja mogu sresti i na drugim mašinama.nož . .dr. Esad Mulavdić. sa sistemima vođenja: a) vizuelno vođenje. - 5 TEHNIČKE KARAKTERISTI KE - - Dužina mašine: 6-10m (kod lokalne neravnine od 10cm.y.transmisija: hidraulična . na principu funkcije fotoćelije montirane na nožu i laserskog zraka koji definira niveletu sloja: električni impuls iz fotoćelije se automatski prenosi na komandne uređaje mašine koji pomjeraju nož..5-5m Snaga 80-150kW (otpori nisu veliki) Brzine naprijed: I-VI (max. Suprotno: kratka baza izaziva velike oscilacije – kao u fići.rukovalac koristi oznake na kolčićima sa strane. nastojeći da nož dovede u željeni položaj b) elektro-mehaničko vođenje: kontakt ticala elektromagnetskog uređaja montiranog na nožu sa zategnutom metalnom žicom koja definira niveletu sloja. pa to umanjuje podužne deformacije pri radu. finišerima i sl.. Otklon od 0.mobilni dio: tri osovine sa pneumaticima .

Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja . ali to radi na ograničenoj dužini. UTOVARIVAČI (gusjeničari. Esad Mulavdić. kao bi postigla potrebnu tačnost) završne radnje i isključivanje: čišćenje. utovar naprijed 1 NAZIV UTOVARIVAČ 2 HISTORIJAT Potreba za masovnim utovarom sipkih materijala razvila je ovu mašinu (mehaničke lopata=buldozer koji je svoj nož 'pretvorio' u kašiku!) 3 NAMJENA Masovni utovar zemljanih materijala. 4. pijeska. točkaši.dr. postavljanje i provjera sistema za vođenje!!! rad (shema djelovanja): kontinuirano djelovanje u sekvencama = ciklično djelovanje (mašina na kontinuiran način planira površinu. šljunka i sl. pozadi-preko glave. RAZASTIRANJE/PLANIRANJE. docent «Tehnologija i organizacija građenja» 6 FUNKCIONIRAN JE I NAČIN PRIMJENE - 7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE PRORAČUNA UČINKA I UTROŠKA POGONSKE ENERGIJE PRIPADNOST SASTAVU MAŠINA - 8 9 C. Izraz za K predstavlja učinak u jednoj sekvenci-ciklusu q Ciklus je Tc= tsekv.5. naprijed.25 kg/kW*h samostalnost / ovisnost o drugim mašinama: dosta izražena samostalnost u radu položaj u lancu za izvršenje radova 1.1. eventualno podmazivanje ležajeva i užadi. šećerna repa i u šumarstvu) str. sistem vođenja treba da bude razrađen i prethodno pripremljen mašina se prevozi vučnim vozom. demontaža sistema za vođenje!!! isključivo fini radovi. sa strane) C. pa se vraća i više puta ponavlja taj postupak. UTOVAR. VALJANJE-NABIJANJE FT .4-0. 3. (Koristi se i u poljoprivredi – žito. minirane stijene. uključivanje motora i zagrijavanje. provjera fukcioniranja komandi. Utovarivač – točkaš.5. n=broj prijelaza po ispoj površini (3-6 puta) dužine L . TRANSPORT. Kontinuirano djelovanje u sekvencama: K= (b-∆b)*v/n.7. Kas=0. 2. gsp=0.+tpremj= n*(L/v+ L/vpov)+tpremj UT = q*(t/Tc) UP =UT*Kv=Kv*[(b-∆b)*v/n]/Tc = Kv*(b-∆b)*v/(n*Tc) E=(N*Kas*gsp/η).predradnje i start:opći pregled.11 D R A priprema za rad .18-0.

iznimno radi samostalno.5).predradnje i start:opći pregled. tvrda (dobro nosiva) podloga za manevriranje. sa nosivim zglobnim mehanizmom i hidrauličkim sistemom za pomjeranje upravljanje: hidraulične komande zapremina kašike (1. 1. gsp=0.motor.5m3/ snaga: 80-200 kW brzine kretanja: naprijed I-IV (do 40km/h). UTOVAR. Esad Mulavdić.12 . TRANSPORT. 3.6-0. podmazivanje ležajeva i zglobova. zemljanog) u dopuštenim granicama Ciklično djelovanje: UT= q*t/Tc.18-0.25 kg/kW*h R A FT str. ravna. betonska baza) položaj u lancu za izvršenje radova 1. pogon: dizel-motor transmisija: hidraulična radni organ: kašika/lopata.8. ISTOVAR . 2. kabinu i mehanizam sa kašikom/lopatom mobilni dio: osovine sa točkovima (često imaju mrežu od lanaca kao zaštitu i radi povećanja adhezije). dovoljna količina materijala za utovar vlažnost materijala (spec. nazad I-III (do 30km/h) priprema za rad . q=zapremina kašike Tc= tz/u+td+tvoz-+tvoz++ti/p+tvoz-+tvoz++tspk (trajanje 15-25sec) UP =UT*Kp*Kv E=(N*Kas*gsp/η).8. 3. približno horizontalna.2-0.5 m3 /kod mini utovarivača zapremina kašike je 0.5. 2.0. 3.0.dr. Kas=0. docent «Tehnologija i organizacija građenja» 4 KONSTRUKCIJA 5 TEHNIČKE KARAKTERISTI KE FUNKCIONIRAN JE I NAČIN PRIMJENE 7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE PRORAČUNA UČINKA I UTROŠKA POGONSKE ENERGIJE PRIPADNOST SASTAVU MAŠINA - 8 9 samostalnost / ovisnost o drugim mašinama: pretežno je u sastavu mašina za utovar i transport. kad opslužuje neka postrojenja (asfaltna baza. 2.Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja . opći pregled.uključivanje i zagrijavanje motora rad (shema djelovanja): ciklično djelovanje (tipična shema kretanja «Y») završne radnje i isključivanje: čišćenje kašike i mašine. D 6 nosivi dio: šasija (kruta ili zglobna-ćešće) koja nosi osovine.

Građevinski fakultet u Sarajevu koncept predavanja . Esad Mulavdić.13 . docent «Tehnologija i organizacija građenja» UTOVARIVAČ PRI RADU KOMBINIRANI BAGER-UTOVARIVAČ D R A FT str.dr.