You are on page 1of 9

Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet

Stres sindrom zivotinja za klanje


seminarski rad

Mentor: Igor Tomasevic

Student: Marina Boskovic, TA !"#$%

Beograd &! #

Stres sindrom

Sadrzaj

' (efinicija stresa

))))))))))))))))))))))))))''#

&' Istorijat proucavanja stresa)))))))))))))))))))))))'# #' Me*anizam stresne reakcije ))))))))))))))'))))))))'+ +' ,aze stresne reakcije )))))))))))))))))))))))))''-' Posledice stresa . PS/ I (,( meso )))))))))))))'''''''''''''')'0' 1akljucak)))))))))))))))))))))))))))))))$ 2' Spisak literature'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''%

Stres sindrom

1. DEFINICIJA STRESA

U danasnje vreme stresu se pridaje sve veci znacaj' Stres moze 3iti uzrok psi*osomatski* poremecaja, povecane sklonosti ka infekcijama, kao i cinilac koji narusava do3ro3it i prouzrokuje patnju zivotinja' Termin stres koristi se za opisivanje uticaja neprijatni* spoljasni* ili unutrasnji* stimulansa na organizam zivotinje' 4ajjednostavnije receno, stres je reakcija i odgovor organizma na delovanje stresora' Stresori su cinioci koji prouzrokuju promene *omeostatski* parametara organizma zivotinje' 5inioci koji mogu da naruse centre i me*anizme koji regulisu *omeostazu organizma, zovu se stresori' Stres se moze definisati kao kompleks reakcija od momenta delovanja stresora na organizam, preko pokusaja organizma da savlada delovanje stresora ili da mu se prilagodi do konacnog is*oda'

2. ISTORIJAT RO!CA"ANJA STRESA

6os $2$' godine 7lod Bernard je prvi opisao napor koji organizam ulaze da 3i ocuvao unutrasnju sta3ilnost pod uticajem vrlo razliciti* cinilaca koji deluju iz spoljasnje sredine' 7asnije, %#&, godine 7enon je ravnotezno stanje unutar organizma nazvao *omeostazom' 7oncept i odgovarajuce definicije stresa prvi je izneo 8olter 7enon % +'godine, a nesto kasnije, %#0 godine i 9ans Selie' :vi istrazivaci su otkrili da dugotrajno delovanje negativni* stimulansa ;stresori< kao sto su 3ol, glad, zedj, nepovoljni klimatski uslovi, kao i drugi* stetni* cinilaca prouzrokuje promene fizioloski*
3

Stres sindrom

parametara u organizmu zivotinja koje mogu da dovedu do razvoja patoloski* stanja ;Stres kao uzrok patnje.Scri3d<' (anas termin =stres> ima mnogo sire znacenje i definise se kao pokusaj organizma da se prilagodi na uslove zivota, pri cemu zivotinja u ovoj adaptaciji angazuje svoje fizioloske kapacitete kao i kapacitete unutar svi* o3lika ponasanja' (rugacije receno, stress oznacava pokusaj zivotinje da fizioloske funkcije organizma i svoje ponasanje prilagodi uslovima zivota' Termin =distres> se odnosi na emocionalni sadrzaj stetnog iskustva koje je zivotinja stekla pod uticajem stresora u toku stresne reakcije, a koji su ugrozili njenu do3ro3it' (rugacije receno, distres oznacava negativne posledice delovanja stresora na organizam zivotinje' Medjutim, i sam Selie je uocio razliku izmedju posledica delovanja takozvani* do3ri* ;eustres< i losi* ;distres< stresora'

#. $E%ANI&A$ STRESNE REA'CIJE

:rganizam zivotinja je stalno izlozen direktnom ili indirektnom uticaju cinilaca iz spoljasne sredine' :vi cinioci na organizam zivotinja mogu delovati povoljno ili nepovoljno' 4izom fizioloski* i 3io*emijski* reakcija organizam pokusava da se prilagodi uticaju svi* cinilaca' U osnovi, prilagodjavanje organizma na cinioce koji na njega deluju dovodi do funkcionalni* promene u radu organa i organski* sistema, pri cemu se odvijaju dve vrste medjuso3ni* povezani* reakcija' Prva je specificna imunoloska reakcija' 4jen cilj je od3rana od infekcie umora i odrzavanje antigenske genske ravnoteze organizma' (ruga je nespecificna reakcija organizma, tj' opsta reakcija' Upravo se ova opsta reakcija organizma zove stres, stresni sindrom ili opsti adaptacioni sindrom' Stres predstavlja nacin i sredstvo nespecificnog prilagodjavanja organizma na nepovoljno delovanje razliciti* spoljasni* i unutrasnji* cinilaca' To dalje znaci da stres predstavlja reakcija koja organizmu o3ez3edjuje odrzavanje vitalni* funkcija u fizioloskim granicama sto predstavlja adaptaciju ;eustres<' Medjutim, stresna reakcija moze dovesti i do znacajni* odstupanja u funkciji organa, sistema organa i organizma
4

Stres sindrom

kao celine' Pored fizoloski* promena delovanjem stresora, u ovom slucaju, dolazi i do ispoljavanja promena u ponasanju'

(. FA&E STRESNE REA'CIJE

,aze stresne reakcije su: alarmna reakcija? adaptacija ;stanje rezistencije<? iscrpljenost ;sok,slom<'

Prvi akutni stadijum fizioloskog odgovora oganizma na 3ilo koji negativan uticaj iz spoljasnje ili unutrasnje sredine zove se alarmna reakcija' Tokom alarmne reakcije opada produktivnost i rezistentnost prema infekcijama' Alarmna reakcija predstavlja prvi pokusaj organizma da nadvlada delovanje negativnog stimulansa' 7ada zivotinja uspe da se adaptira, u ovoj fazi je rezistencija prema 3olestima uglavnom normalna' Ako se zivotinja prilagodi stresoru, tada izgleda kao da je stresor savladan i da je stres prosao' Ako jacina i duzina delovanja stresora prevazidju adaptacionu moc organizma, dolazi do faze iscrpljenosti' U ovoj fazi ceste su meta3olicke 3olesti i poremecaji u ponasanju zivotinja, a moguca je i smrt'

Stres sindrom

). OS*EDICE STRESA +

SE I DFD $ESO

8eliki 3roj istrazivaca tokom godina ispitivao je uticaj transporta i postupka sa zivotinjama pre klanja na kvalitet mesa' :va istrazivanja su jasno pokazala da pojava PS/ i (,( mesa kod svinja nastaje kao rezultat medjuso3nog uticaja genotipa i spoljasni* faktora pre klanja' @azliciti postupci pre klanja se nikako ne smeju posmatrati pojedinacno vec kao lanac dogadjaja koji medjuso3no uticu'Tokom transporta i 3oravka u depou potrosnja energije ce zavisiti od postupka sa zivotinjama' Potrosnja energije ce se razlikovati od svinje do svinje' 4eke svinje ce trositi mnogo energije narocito ako se tuku, a druge malo' 7od svinja se fizicki i psi*icki stres povecava u toku transporta z3og cinjenice da svinje imaju tzv' =3olest kretanja> ;svinje pokazuju visoku osetljivost na 3uku, kretanje, promene u okolini i slicno<, koja se manifesuje povracanjem, dijarejom, povecanom telesnom temperaturom i dr' Pose3an pro3lem povezan sa transportom svinja je =sindrom stresa> koji se ispoljava kao maligna *ipertermija, povrede, ostecenja tkiva i koze, i zaraza salmonelom' Iscrpljene i prestravljene svinje mogu tokom mucni* putovanja postati vrlo agresivne i napadati ostale zivotinje oko se3e, pri cemu dolazi do ceste pojave ugriza i trganja usiju' Pose3no stresan faktor su putovanja sa zivotinjama druge rase, odnosno sa nepoznatim vrstama, koja se cesto primenjuju kod duzi* transporta' Pri dugom transport i zadrzavanju u depou, kod svinja dolazi do mo3ilizacije energije iz depoa u masnom tkivu i jetri za potre3e nadoknadjivanja energetski* rezervi u misicima' 8remenski uslovi tokom tranporta takodje uticu A veoma toplo vreme dovodi do intenzivnije pojave PS/ misica, dok ektremno *ladno vreme dovodi do vece potrosnje energije, time i do ucestalije pojave (,( mesa' Intenzivna ispitivanja nastajanja stresa u zavisnosti od fizioloskog stanja, pogotovo kada je u pitanju sindrom maligne *ipertenzije, jasno su pokazala da postoji
6

Stres sindrom

uticaj simpatikusnog dela nervnog sistema' 4eki radovi pokazuju da nekoliko uzastopni* kratkotrajni* stresova, narocito neposredno pre klanja, povecavaju mogucnost pojave PS/ mesa kod svinja sa visokim energetskim rezervama' Masnice i druge povrede ce 3iti istovremeno svedene na minimum' 4ajkriticnija tacka je ulazak u koridor gde se svinje odvajaju i prinudjene su da idu jedna za drugom' To je jedini deo tokom celog postupka pre klanja gde je neop*odno primeniti elektricne gonice' 9olandski naucnici su tvrdili da primenom 5: za omamljivanje svinje osecaju 3ol i da dolazi do ugusenja a ne omamljivanja' Medjutim u (anskoj su osporili ovu tvrdnju' U nji*ovim uslovima omamljivanja sa 5: je smanjilo pojavu PS/ mesa, u poredjenju sa omamljivanjem strujom' Sto se tice goveda primena tretmana pre klanja se 3azira na sprecavanju pojave modrica i (,( mesa' :vo se moze iz3eci pravilnim postupkom sa zivotinjama pre klanja' Pojava (,( mesa je veoma velika kod mladi* 3ikova, nesto manja kod junadi i volova, a najmanja kod krava' 8eoma je vazno da transport 3ude direktan, sa farme u klanicu' 7od mladi* 3ikova mesanje nepoznati* zivotinja je vazan faktor za pojavu (,( mesa' 7od goveda i teladi, najcesci izrazit pro3lem u transportu su prenatrpanost transportnog prostora i 3olesti kao posledica narusavanja imunoloskog sastava' Pretrpanost znatno povecava nivo stresa koji zivotinje trpe i dovodi do medjuso3nog povredjivanja i smrti usled padova s utovarni* rampi, medjuso3nog gazenja i udaranja' 7ratak 3oravak u depou je jedan vazan cinilac za sprecavanje nastanka (,( mesa, narocito ako su u pitanju zivotinje slo3odnog tova' 4astanak BM8 mesa uslovljen je genetskim i paragenetskim faktorima' 8azni spoljasni faktori koji mogu dovesti do pojave BM8 mesa su: nacin uzgoja, transporta, drzanja u depou, omamljivanja i sl' Tre3a o3ratiti paznju i iz3egavati drzanje zivotinja u *ladnim odnosno vrucim uslovima, zatim na gladovanje i 3ilo kakve vidove maltretiranja'

Stres sindrom

7okoske i ostale ptice s farmi spadaju u najplasljivije farmske zivotinje i najizlozenije su fizickim povredama koje nastaju kao posledica *vatanja, utovara i prevoza' Bomljenja kostiju, krvarenja i *ematomi su najcesce povrede koje nastaju kao posledica gru3og rukovanja njima i pretrpavanja u prljavim i uskim sanducima ili kavezima za transport' 13og stresa uplasene ptice cesto iz3acuju izmet, sto cini i onako lose uslove jos gorima' Prilikom transporta u sanducima dolazi jos i do smrti usled lomljenja vratova prilikom zatvaranja poklopca'

,. &A'*J!CA'

Pazljiviji tretman sa zivotinjama nece uvek imati za rezultat 3olji kvalitet mesa, ali tre3a naglasiti da se mora truditi da se takav tretman odrzava, 3ar sa gledista zastite zivotinja' :3uka radnika ce pomoci da se smanji pojava stresa u ovom delu, ali nikada nece 3iti eliminisana u potpunosti' 6edan od 3uduci* izazova mora da 3ude razvoj sistema za transport svinja do mesta omamljivanja uz primenu minimalne sile' Uticanje na genetske faktore je stvar geneticara, mada se moze uticati na najvazniji genetski faktor sklonost zivotinje ka stresu, uklanjanjem oni* faktora koji zivotinju mogu dovesti u stanje stresa' Postavlja se pitanje z3og cega je povecan interes za ovaj pro3lem' :dgovor je z3og ekonomski* gu3itaka, a takodje z3og te*noloski* pro3lema koje stvara strucnjacima u industriju mesa'

Stres sindrom

,. S ISA' *ITERAT!RE

' Bolesti svinja, *ttp:""veterina'info"svinje"3olesti.svinja"#$ .stres.sindrom.svinja , &'!-'&! #'


2. Prijatelji zivotinja, *ttp:""CCC'prijatelji.zivotinja'*r"indeD'*r'p*pEidF +!0 ,

!'!-'&! #'
3. Stres kao uzrok patnje, *ttp:""CCC'scri3d'com"doc" 002!$!&"Stres.7ao.Uzrok.

Patnje , &'!-'&! # +' Stres sindrom kod svinja.simptomi i terapija, *ttp:""CCC'agroplod'rs"stocarstvo"svinjarstvo"stres.sindrom.kod.svinja.simptomi. i.terapija" , 2'!-'&! #'

You might also like