P. 1
Telekomunikacijska tehnologija i specifičnosti.docx

Telekomunikacijska tehnologija i specifičnosti.docx

|Views: 68|Likes:
Published by Adin Arnautović
tkt
tkt

More info:

Categories:Types, Business/Law
Published by: Adin Arnautović on Nov 02, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/19/2014

pdf

text

original

Telekomunikacijska 1 jgtehnologija i specifičnosti • telekomunikacijskog tržišta

Jr>5
Ignac Lovrek

tvaranje, uporaba informacija i komuniciranje ne samo da su pretpostavka svih gospodarskih i društvenih aktivnosti, već i sami predstavljaju vaţnu gospodarsku aktivnost. Od posebnog su značenja telekomunikacije jer omogućuju izmjenu informacije izmeĎu udaljenih sudionika - korisnika koji mogu biti osobe sa svojom komunikacijskom opremom ili, pak, računala i drugi ureĎaji s komunikacijskim jedi nicama. Telekomunikacije su globalni sustav od kojega korisnici očekuju raspoloţivost bez vremenskih i prostornih ograničenja te raznolike usluge - od osnovnih, cijenom prihvatljivih najširoj populaciji, do onih nami jenjenih ciljanim skupinama korisnika. Uzajamnost razvoja trţišta i tehnologije te inovativnost s ishodištem u istraţivanju i razvoju, pretpostavke su za ispunjenje takvih sloţenih zahtjeva.

1.1. Osnovna obilježja telekomunikacijskog tržišta
Uporabu informacija i komuniciranje u najširem smislu omogućuje informacijska i komunikacijska tehnologija (engl. Information and Communication Technology, ICT). Uţi pojam informacijske tehnologije (engl. Information Technology, IT) odnosi se preteţito na za informacijski segment, uključujući obradu podataka. U Europi trţište informacijske i komunikacijske tehnologije (engl. ICT market) obuhvaća cjelokupnu informacijsku i komunikacijsku opremu, zatim programsku opremu ili softver (engl. software) te usluge. Informacijska i komunikacijska oprema (engl. ICT equipment) sadrţi mreţnu, računalnu, uredsku i korisničku opremu, dok se usluge najčešće svrstavaju u tri skupine: informacijske, komunikacijske te usluge potpore. U komunikacijskom segmentu prevladavaju telekomunikacije, tako da se dio sveukupnog trţišta na kojem djeluje telekomunikacijski sektor naziva telekomunikacijskim trţištem (engl. telecommunications market) ili trţištem telekomunikacijskih usluga (engl. telecommunication services market). Europsko ICT trţište procijenjeno je u 2005. godini na oko 615 milijarda eura,

a primjeri za to su fiksni i pokretni telefon. end-user). glazbe.> -----------------------------------------------------------------------------------. network) je središnji element lanca vrijednosti. Korisničkom opremom (engl. Poslovne su aktivnosti na tom trţištu veoma dinamične. promjene tehnologije brze. value chain). Stoga se u novije vrijeme u Europskoj uniji sve više rabe pojmovi "trţište elektroničkih komunikacija" (engl. bez narušavanja konkurencije na telekomunikacijskom trţištu. electronic communications market) i "sektor elektroničkih komunikacija" (engl. Korisnička oprema moţe biti višenamjenska. Stoga se moţe govoriti o telekomunikacijskom trţištu vrijednom više od 270 milijarda eura [1-3]. Posluţitelji (engl server) su računalni i komunikacijski sustavi koji sluţe za izvedbu usluga i aplikacija. uz govornu uslugu. tako da će se posebno obraditi u nastavku. uključujući i informacijske sadrţaje (engl. Primjeri su posluţitelj weba (engl. Na Internetu su to: Slika 1-1: Vrijednosni lanac informacijske i komunikacijske tehnologije . 1. 11% na softver. user equipment) naziva se ureĎaj kojim raspolaţe krajnji korisnik (engl. putem mreţe komunicira s drugim korisnicima ili pristupa posluţiteljima za različite usluge i primjene. s definiranom ponudom i potraţnjom. a uloge sudionika mijenjaju se i isprepliću. o "proizvodnim" i "usluţnim" poduzećima. U fiksnoj i pokretnoj mreţi. Vrijednosni lanac uključuje korisnika koji. content) dostupne korisnicima (Slika 1-1). načina komuniciranja i djelovanja na trţištu.1. poput osobnog ili drugog računala s pristupom Internetu koje omogućuje različite informacijske i komunikacijske usluge i aplikacije. pretraţivanje baza podataka. Temeljna komunikacijska usluga naziva se pozivom. riječ je o krajnjoj korisničkoj komunikacijskoj opremi (engl. Više uopće nije moguće govoriti isključivo o "govoru" ili "podacima". filma i dr.> ponuda potražnja < Mreţa (engl. meĎunarodno normiranje i standardizacija na području informacijske i komunikacijske tehnologije preduvjet su za globalnu primjenu opreme i transparentnost usluga. odrţavanja i raskida veze izmeĎu dvaju korisnika ili korisnika i mreţe. Web server) i telefonski posluţitelj (engl. Osnovna ili opća (univerzalna) usluga dostupna je svim korisnicima uvijek i na svakom mjestu i po prihvatljivoj cijeni. e-communications sector). na raspolaga nju su dodatne usluge kojima se pojednostavnjuje pozivanje. Europska unija kao osnovnu uslugu definira govornu telefonsku uslugu s pristupom mreţi kojim se omogućuje prijenos telefaksnih poruka te prijenos podataka. a preostali dio na usluge od kojih je gotovo 45% telekomunikacijskih. na trţištu se nude informacijske usluge i aplikacije (npr. Veći skup usluga uobičajen je u javnoj uporabi i po cijeni je dostupan potencijal nim korisnicima. Uz komu nikacijske usluge koje omogućuju konverzaciju (npr. proširuju ili ograničuju mogućnosti dostupnosti korisniku i razmjenjuju informacije o korisnicima. govorna usluga) ili druge oblike izmjene informacija (npr. Kako je riječ o dijelovima vrijednosnog lanca koji sve povezuju. pri čemu neke od njih uključuju informacijske sadrţaje poput burzovnog izvješća. Poziv je definiran kao postupak uspostave. Ako je namijenjena prvenstveno za komunika ciju. Time se ţeli postići zaštita i ravnopravnost korisnika. sluţeći se svojom opremom. a u svrhu izmjene informacija. elektroničko poslovanje). Telekomunikacijska tehnologija i specifičnosti telekomunikacijskog tržišta od čega oko 25% otpada na opremu. kratka poruka). pak. o "telekomunikacijskim" i "informatičkim" ili. Uslugama se općenito smatraju informacijske i komunikacijske mogućnosti na raspolaganju korisniku. jer konvergencijski procesi brišu granice izmeĎu različitih oblika informacija. end-user communication equipment). usluge sadržaj aplikacije poslužitelji mreža korisnička oprema korisnik < ---------------------------------------------------------------------------------.2. telephony server) koji u novoj generaciji mreţa zamjenjuje tradicionalnu telefonsku centralu. Vrijednosni lanac informacijske i komunikacijske tehnologije Za razumijevanje odnosa na trţištu potrebno je poznavati informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te pripadajući joj vrijednosni lanac (engl.

funk cijskim i sl. QoS). "razgovori se često prekidaju".) nog odnosa s mreţnim operatorom kao davateljem usluge. kapacitet i propusnost sustava. Telefonska mreţa primjer je mreţe za govornu komunikaciju. edukacijske i zabavne usluge (interaktivno učenje. pouzdanosti. nazivaju akademskim. bankovna mreţa). plaćena i poslovna tele vizija). tj. P retplatniku je omogućeno komuniciranje s pretplatnicima iste i korisnicima ili pretplatnicima drugih mreţa te drugim davateljima usluga u zemlji i inozemstvu. 60/04. vjeţbanje i igranje. bez vremenskih i pro stornih ograničenja. 158/03. (Narodne novine. a koja se sve više upotrebljava za višemedijske komunikacije. javne i poslovne informacije. odnosno s jednim ili više medija: govor.3. > informacijske. Vrste mreža Zadaća je mreţe ostvarivanje komunikacije i pruţanje informacijske i/ili komu nikacijske usluge uporabom jednog ili više oblika informacija. vjerojatnosti pogreške. 1. uz ograničenja odreĎena namjenom privatne mreţe. a privatne mreţe u drţavnom (npr. kućno bankarstvo i trgovanje. pretraţivanje i dohvaćanje različitih infor macija na webu. Usluga kratkih poruka ( engl. npr. S motrišta vlasništva. videokonferencija) i > korporacijske komunikacijske usluge (povezivanje mreţa. 70/05. Pojmovi i značenja. sigurnost i vremenske uvjete komuniciranja. akademsko-istraţivačke). računalom podrţani zajednički rad). poput kašnjenja. a povezuju se s javnim mreţama da bi se omogućilo komuniciranje s korisnicima i pretplatnicima drugih mreţa. > namjena mreţe i > pokretljivost korisnika. tekst ili podatak [4]. prijeko je potrebno poštovati tehničke parametre kvalitete usluge (engl. Moguća podjela novih usluga je sljedeća: > audiovizualne usluge (audio i video na zahtjev. Internet je primjer mreţe izvorno izvedene za podatke i povezivanje računala. . govor i podatak) i objedinjeno tretiraju više medija (npr. odnosno pruţanje usluga fizičkim ili pravnim osobama na trţišnoj osnovi. ili privatnom vlasništvu (npr. brzi pristup Internetu. Telekomunikacijske mreţe mogu se razvrstati po različitim kriterijima. banke) ili tehnološkog sustava (npr. Da bi korisnici smatrali kako je informacijska i komunikacijska usluga zadovoljavajuće kvalitete.1. korporacijskim. poslovnog (npr. Prema namjeni. raspoloţivosti.3. sukladno namjeni. Osnovne mjerne jedinice kojima se kvantificiraju informacije i komunikacija su: "bit" za količinu informacije i "bit/s" za brzinu prijenosa informacije. slika. s obzirom na prevladavajući medij . Vrijednosni lanac informacijske i komunikacijske tehnologije elektronička pošta. Privatnu mreţu za svoje potrebe uspostavlja i upotrebljava fizička ili pravna osoba. Te lekomunikacijska mreža 1. klasična je podjela na mreţe za govornu komunika ciju te mreţe za podatkovnu komunikaciju. posebno vaţnu za pristup Internetu. 122/03. "slika i glas nisu usklaĎeni" i sl. S motrišta vrste informacije. ali ona omogućuje i komunikaciju podacima. video. Privatne mreţe se. Takve mreţe namijenjene su ograničenoj skupini korisni ka unutar iste zajednice (npr. Članak 7. poslovnim. brzinu prijenosa. Short Message Service. prijenos datoteka i rad na udaljenom računalu. itd. a što je prvenstveno subjektivna ocjena (npr. akademsko -istraţivačka mreţa).2. većinskom ili potpunom privatnom vlasništvu.). > osobne komunikacijske usluge (videotelefonija. Privatne mreţe ne obavljaju javne usluge. Quality of Service. mreţe mogu biti javne ili privatne1. Ovakve usluge traţe zahtjevnu korisničku opremu te visoke performanse mreţe i sustava s obzirom na količinu podataka. U javnim mreţama pravo na usluge stječe se temeljem ugovor - Zakon o telekomunikacijama.1. Mreţe postupno konvergiraju tako da integriraju više vrs ta informacija (npr. novine i časopisi). br. zvuk. Pojam "javnost" označava javnu dostupnost usluga. opskrbljivanje električnom energijom). SMS) najčešći je način komunikacije podacima (tekstom) u pokretnoj mreţi. multimedija). a to su najčešće sljedeći: > vrsta informacije kojom se komunicira.govor ili podatak. javne su mreţe u manjinskom.

obrade i pohrane informacije. a to obavljaju prijenosni ili transmisijski sustavi. Komunikacijski sustavi u čvorovima mreţe obavljaju funkcije komutiranja (engl. najčešće putem komunikacijskog voda. switching) komunikacijskih kanala sa svojih ulaza na svoje izlaze. mobile network).2. usmjeravanja (engl. packet switched network). što omogućuje komunikaciju u pokretu na području pokrivenom odgovarajućim radijskim signalom. fixed network) i pokretnu mreţu (engl. routing) informacija prema drugim čvorovima te.3. Čvorovi su pove zani prijenosnim medijima preko kojih se prenosi informacija (engl. . tako da se razlikuju mreţe s komutacijom kanala (engl. Dva su osnovna načina izmjene informacija: > komunikacijskim kanalom ili > informacijskim paketom. Povezivanje na načelu komutacije kanala i komutacije paketa zahtijeva odgovarajuće upravljačke i kontrolne funkcije kojima se odreĎuje koje je točke potrebno povezati i kako to ostvariti obzirom na ukupan informacijski promet i stanje mreţe (opterećenost. circuit switched network) i mreţe s komutacijom paketa (engl. 1. transmission).1. čime je ograničeno njegovo kretanje. smetnje. Opći model mreže Komunikacijsku mreţu čine sustavi na koje se spajaju korisnička komunikacijska oprema. Pokretnoj mreţi korisnik pristupa beţično. Osnovna je zadaća mreţe ostvariti protok informacija izmeĎu točaka na koje su priključeni korisnici. po potrebi. računala i drugi ureĎaji (Slika 1-2). kvarovi). U fiksnoj mreţi korisnik ostvaruje komunikaciju preko fiksne pristupne točke. Telekomunikacijska tehnologija i specifičnosti telekomunikacijskog tržišta Podjela s obzirom na pokretljivost korisnika odreĎuje fiksnu ili nepokretnu mreţu (engl.

npr. a na isti se način moţe priključiti i posluţiteljska oprema. Broj i veličina paketa moţe se prilagoditi količini informacije i tako postići bolje iskorištenje komunikacijskih kapaciteta. oni se mogu prenositi iz drugih izvora što dokazuje bolju učinkovitost ovakvog načina rada. na putu od izvora do odredišta. > pristupna mreţa kojom se korisnička oprema spaja na komunikacijske sustave. od čvora do čvora. Informacija se moţe podijeliti na blokove koji se nazivaju paketi. Slika 1-4: Komutacija paketa Svaki se paket usmjerava od izvora do odredišta. jer se dodijeljeni kapacitet zauzima (i naplaćuje) neovisno o tome koliko se informacije prenosi. kanal Slika 1-3: Komutacija kanala IzmeĎu svaka dva čvora u mreţi moţe se uspostaviti jedan. Njegovi dijelovi su sljedeći: > korisnička oprema s pomoću koje korisnici ostvaruju usluge. Paketi su prikladni za prijenos podataka koji ne zahtijeva kontinuirani tok. Komunikacijski se kanal s ulaza svakog čvora prespaja na odgovarajući izlaz. > druge istovrsne mreţe u istoj ili različitim zemljama (npr. više ili mnogo kanala istodobno. Opći model mreţe predočuje njezinu arhitekturu i povezanost s drugim mreţama (Slika 1-5). nego samo tijekom prolaza paketa. koji je na raspolaganju korisnicima za izmjenu informacija (Slika 1-3). Internet je primjer mreţe s komutacijom paketa. po odabra nom putu kojeg se ne zauzima trajno.iznajmljivanjem. u razdobljima kad jedan izvor ne odašilje pakete. Kanalski način rada posebno je prikladan za kontinuirani protok informacija u stvarnom vremenu. > jezgrena mreţa koja povezuje komunikacijske sustave i ostvaruje veze prema drugim mreţama. Nadalje. dodaje joj se adresa i zaštita i tako se prenosi kroz mreţu (Slika 1-4). . pozivanjem) ili trajno . Nedostatak komutacije kanala je neučinkovitost s motrišta mreţe. Telekomunikacijska mreža komutiranje usmjeravanje pohranai obrada prijenos 1 korisnička oprema komunikacijski sustav Legenda: mrežni čvor O korisnička oprema Slika 1-2: Prikaz komunikacijske mreže Komunikacijskim kanalom naziva se put kroz mreţu izmeĎu izvora i odredišta. kod razgovora kada je vaţno odrţati vremenske parametre komuniciranja kako se ne bi ugrozila razumljivost zbog prevelikih kašnjenja ili promjene kašnjenja. ukoliko nema slobodnog puta do sljedećeg čvora. Telefonska je mreţa primjer mreţe s komutacijom kanala. telefonske mreţe). Kanal odreĎenog kapaciteta izraţenog u bit/s dodjeljuje se na zahtjev (npr.3. Pritom se paket zadrţava u čvoru.1.

Zadaća je mreţe da informaciju isporuči uz traţenu kvalitetu. U mreţi se razlikuju dva dijela: pristupna mreţa (engl. . pokretni telefon. osobno računalo) te jezgrena mreţa (engl. core network) koja povezuje sustave u pristupnoj mreţi te omogućuje komunikaciju s drugim mreţama. fiksni telefon. dva bakrena vodiča . Telekomunikacijska tehnologija i specifičnosti telekomunikacijskog tržišta > druge raznovrsne mreţe zasnovane na komutaciji kanala ili komutaciji paketa (npr.1. odnosno njihova oprema (npr. Pristupna mreţa moţe biti izvedena ţično (engl. a beţični pristup omogućuje komunikaciju u pokretu (npr. Ţični pristup obiljeţje je fiksne mreţe (npr. wireless). pri čemu bi sloţeni mreţni mehanizmi trebali ostati skriveni za korisnika usluge i aplikacije. wireline) ili beţično (engl.parica u telefonskoj mreţi). telefonska mreţa i Internet). access network) preko koje se priključuju korisnici.

Priključak korisnika. učinkovitima pri prometu svih vrsta informacija i svih medija. 1. Public Switched Telephony Network. lokalna petlja (engl. uz napomenu da je u pokretnim mreţama samo pristup riješen radijskim prijenosom. GSM) s proširenjem za paketske usluge i > Internet. a kao prijenosni medij rabe se optička vlakna. npr. stacionarno i u pokretu. Ovakva lokalna petlja vaţna je za razvoj sveukupnih komunikacija . npr. jer meĎusobno povezuje sustave u pristupnoj mreţi te ostvaruje veze s drugim mreţama u zemlji i meĎunarodno .1.3. Da bi korisnici različitih mreţa mogli meĎusobno komunicirati i ostvarivati usluge. sudje luje u rješavanju usluga i aplikacija. u fiksnoj telefonskoj mreţi izveden je paricom. odnosno koji nije digitalan. a uz to je omogućen prijenos podataka modemom u govornom kanalu brzinom do 56 kbit/s. Procjenjuje se da će buduće višeusluţne mreţe (engl. Jezgrena mreţa gradi se od sustava velikih kapaciteta i visokih performansi. Upravljačke i kontrolne funkcije potrebne su za usluge i aplikacije. Internet Protocol. Svi sustavi u mreţi su digitalni. tzv. PSTN). zatim u lociranju korisnika u pokretnim mreţama te drugim sloţenim funkcijama. za različita rješenja pokretne mreţe ili za fiksnu i pokretnu mreţu. Sloţenije usluge. local loop). IP) te raspolagati brzinama prijenosa i kvalitetom usluge potrebnima za sve oblike osobnih i poslovnih komunikacija. njihovoj prilagodbi korisnicima i zaštiti. zatim usluge s dodatnom vrijednosti. a digitalni kanali izmeĎu čvorova telefonske mreţe su kapaciteta 64 kbit/s. besplatan poziv (u Hrvatskoj s pristupnim kodom 800) kod kojeg troškove plaća pozvani pretplatnik.3. PRISTUPNA MREŽA KORISNIČKA OPREMA žična ili bežična Slika 1-5: Arhitektura mreže Jezgrena mreţa.3. Time se postiţu učinkovitija rješenja i bolja iskoristivost raspoloţivih kapaciteta. > pokretna mreţa druge generacije (2G) izvedena kao globalni sustav pokretnih komunikacija (engl. Funkcionalnost. Javne mreže Sadašnji stupanj razvoja obiljeţavaju tri javne mreţe koje po rasprostranjenosti. kako bi se potrebni posluţiteljski resursi dodijelili korisnicima sukladno njihovim zahtjevi ma. Treba uočiti da jezgrena mreţa moţe biti zajednička za više pristupnih mreţa. To je jedini dio telefonske mreţe u kojem se primjenjuje prijenos analognih signala. odnosno ureĎaja mreţe. To su: > fiksna mreţa izvedena kao telefonska mreţa. čija je najvaţnija primjena pristup Internetu. Intelligent Network. Global System for Mobile communications. a uvode se nova rješenja poput pokretne mreţe treće generacije (3G). prijeko je potrebno ostvariti meĎusobno fizičko i logičko povezivanje mreţa. Osnovna usluga telefonske mreţe je govorna komunikacija. uz komutiranje i usmjeravanje informacijskih tokova. od prostora pretplatnika do prvog čvora. funkcionalnosti i broju korisnika dominiraju u svijetu i kod nas. najčešće zabavnog karaktera (60) i daljinsko glasovanje (61) rješavaju se inteligentnom mreţom (engl. IN). Telekomunikacijska mreža radijski kanal u pokretnoj mreţi). cijena izgradnje i troškovi odrţavanja usmjeravaju razvoj prema mreţama za više usluga. multiservice network) imati paketski zasnovanu arhitekturu i mreţni protokol izveden iz današnjeg internetskog protokola (engl. Usluge i aplikacije mogu biti podrţane posluţiteljima u jezgrenoj mreţi te posluţiteljima priključenima preko pristupne mreţe ili posluţiteljima koji se nala ze i dostupni su u drugim mreţama. Javna komutirana telefonska mreža Najveća fiksna javna mreţa s komutacijom kanala je telefonska mreţa ili punim nazivom javna komutirana telefonska mreţa (engl.

korisniku je na raspolaganju ukupno 144 kbit/ s. 9. ali se postiţu i veće brzine prijenosa. Raspolaganje lokalnom petljom vaţan je element za konkurentnost mreţnih ope ratora i razvoj telekomunikacijskog trţišta.4. ISDN) uvodi digitalni pristup uporabom parice. električnog brojila) i upravljanje (npr. U susjednim se ćelijama rabe različite.1. ograničen je i broj pokretnih mreţa. Nadalje. umjesto prijenosa podataka malim brzinama u govornom kanalu GSM-a. Ka ko ISDN uvodi digitalni pristup uporabom postojeće parice. U pokretnim mreţama teren se pokriva ćelijama koje odgovaraju područjima pokrivanja radijskim signa lom svake od primopredajnih postaja. Digitalna mreţa integriranih usluga (engl. Enhanced Data rates for Global Evolution. uvijek i na svakom mjestu. Operator telefonske mreţe iz razdoblja monopola (engl. GSM omogućuje prijenos podataka niskim brzinama (npr. Kako je frekvencijski spektar ograničen resurs. Kako za izgradnju i rad fiksne mreţe ne postoje prirodno ograničeni resursi. kao i GPRS. podatkom i multimedijom kojima raspolaţu u svojem stanu i uredu. uz manje zahvate u pristupnoj mreţi. Tako se. Uz govor. 1. Cilj je pruţiti korisnicima iste mogućnosti komunikacije govorom. bez izgradnje nove fizičke infrastrukture. ISDN nudi bolju kvalitetu usluge jer je korisniku. Globalni sustav pokretnih komunikacija GSM je najrasprostranjeniji standard pokretnih mreţa koji dominira u Europi. GPRS) proširuje GSM s komutacijom paketa. Za komunikaciju podacima i pristup Internetu rabi se ISDN prilagodni ureĎaj na strani korisnika. proširuju GSM s komutacijom paketa. od korisničkog terminala do ulaza u Internet uspostavlja tok paketa brzine usporedive s telefonskim i ISDN pristupom. uključiv anje grijanja). do 384 kbit/s. bez ikakvih zahvata u postojeće instalacije i prijenosne medije koji predstavljaju velik dio mreţnih troškova. Pritom su potrebni veći zahvati u infrastrukturi GSM-a. uz dva kanala brzine prijenosa 64 kbit/s koji se mogu uporabiti za istodobnu telefonsku komunikaciju i prijenos podataka ili oba za prijenos podataka.6 kbit/s) za pristup Internetu te usluge kratkih poruka. UMTS). Integrated Services Digital Network. GSM radi u fre kvencijskim područjima oko 900 MHz te oko 1800 MHz. ADSL). broj operatora telefonske i drugih fiksnih mreţa na telekomunikacijskom trţištu nije ograničen. i pristupna i jezgrena mreţe su digitalne. To je veoma vaţno s gospodarskog motrišta jer je frekvencijski spektar ograničeni resurs čija se uporaba naplaćuje i čija je učinkovita uporaba prijeko potrebna. Asymmetric Digital Subscriber Loop. Sudionici telekomunikacijskog tržišta I Opća paketska radijska usluga Opća paketska radijska usluga (engl. na raspolaganju još i upravljački kanal od 16 kbit/s prikladan za daljinsko mjerenje (npr. General Packet Radio Service. Opći pokretni telekomunikacijski sustav Općipokretnitelekomunikacijskisustav(engl. uz naknadu. u Hrvatskoj poznat kao Mobitel. EDGE). a tako se u Hrvatskoj uvodi asimetrična digitalna korisnička petlja (engl. dok je jezgrena mreţa "fiksna". LLU) bez promjene vlasništva. Vaţno je ponoviti da je u GSM-u i u drugim rješenjima pokretne mreţe samo pristup riješen radijski. Dakle. tako da se usluge učine osobnima i omoguće u . za razliku od telefonske mreţe u kojoj je pristupna mreţa analogna. Poboljšane brzine prijenosa podataka Poboljšane brzine prijenosa podataka (engl. Digitalna mreža integriranih usluga Digitalna mreţa integriranih usluga proširenje je javne komutirane telefonske mreţe. Local Loop Unbundling. To je digitalni sustav koji je naslijedio prethodni sustav prve generacije (1G). Europska unija propisala je obvezu izdvajanja lokalne petlje (engl. Prijelaz s telefonskog na ISDN priključak jednostavan je. digitalizacijom lokalne petlje moţe se povećati kvaliteta i brzina prijenosa od nekoliko stotina kbit/s do nekoliko Mbit/s. UniversalMobileTelecommunication System. pripada trećoj generaciji pokretnih sustava. a u udaljenima iste frekvencije za radijski pristup pokretnog terminala. tako da u europskim zemljama preteţno djeluju 3 do 4 operatora pokretnih mreţa. incumbent) duţan je novim operatorima omogućiti uporabu postojeće lokalne petlje za pristup korisnicima. Telekomunikacijska tehnologija i specifičnosti telekomunikacijskog tržišta zbog mogućnosti raznovrsne uporabe. na Dalekom istoku i Juţnoj Americi.

network operator). davatelji internetske usluge (engl. ISP) te operatori kabelske televizije (engl. fixed network operator) i pokretne mreţe (engl.pokretu. mobile operator). . service provider) koji formiraju ponudu. a osnovne su . player) na današnjem su trţištu davatelji usluga telekomunikacijske mreţe. tj. mreţni operatori (engl. a posebnim rješenjima pristupne mreţe mogu se postići i veće brzine Mreţni operator mora za UMTS osigurati novo frekvencijsko područje (19002100 MHz) i izgraditi novu pristupnu mreţu. subscriber). Cable TeleVision.korisnici (engl. ovisno o prostornim uvjetima i brzini kretanja. mobile network operator. Sudionici telekomunikacijskog tržišta Sudionici telekomunikacijskog trţišta mogu obavljati različite uloge (Slika 1 -6). Korisnik koji je sklopio ugovor s davateljem usluga u svrhu korištenja usluga naziva se pretplatnikom (engl. user) koji formiraju potraţnju i davatelji usluge (engl. Najvaţniji sudionici-subjekti ponude (engl.4. i to fiksne mreţe (engl. PredviĎene su brzine prijenosa od 144 do 2048 kbit/s. 1. Internet Service Provider. CaTV).

ustanovi. Pokretne mreţe nove generacije mogu ostvariti širokopojasni pristup izveden radijskim prijenosom.1. Iznajmljenim vodom naziva se kanal izmeĎu dviju priključnih točaka mreţe koji. Širokopojasnim se u trţišnom smislu smatra prijenos informacija brzinama većim od 144 kbit/s. To nije jedini subjekt ponude na fiksnom trţištu (engl. djeluju i davatelji pokretne usluge (engl. mobile market). uz operatore pokretne mreţe. broadband access). operativno vodi i upravlja telekomunikacijskom mreţom za pruţanje javne govorne usluge i drugih mreţnih usluga na cijelom nacionalnom teritoriju". fixed voice telephony operator). server infrastructure owner) koji raspolaţe računalnim sustavima s odgovaraju- 2 . Telekomunikacijska tehnologija i specifičnosti telekomunikacijskog tržišta vlasnik omogućavatelj veletrgovac davatelj sadržaja vlasnik poslužiteljske infrastrukture usluge sadržaj aplikacije poslužitelji mreža korisnička korisnik oprema davatelj usluge ISP ASP BSP informacijski prilaz t mrežni operator operator CaTV Slika 1-6: Sudionici i uloge na tržištu Javni operator fiksne mreţe definira se kao "operator koji gradi. Na trţištu pokretnih telekomunikacija (engl. fixed market) jer postoje različiti načini pruţanja javne fiksne govorne usluge i druge vrste operatora fiksne govorne telefonije (engl. leased line) i širokopojasni pristup (engl. posebice vaţan za Internet. Fiksna mreţa temelj je i za druge usluge na telekomunikacijskom trţištu. temeljem ugovornog odnosa. mreţni operator stavlja na raspolaganje za prijenos informacija nekom poduzeću. organizaciji ili drugom subjektu ponude na trţištu. mobile service provider) koji su definirani kao "poduzeća autorizirana za pruţanje pokretnih usluga pod svojim vlastitim nazivom/brandom uz uporabu mreţe nekog operatora pokretne mreţe". od kojih su posebno vaţni iznajmljeni vodovi (engl. Davatelj internetske usluge često je i vlasnik posluţiteljske infrastrukture (engl. Davatelj internetske usluge osigurava pristup Internetu i pruţa internetske usluge.

pohranu i pretraţivanje. Application Service Provider. mreţnog operatora. BSP) i drugi. SLA). Omogućavatelj sadrţaja (engl.1. on oblikuje stranice weba. npr. Vlasnik sadrţaja. ASP). tu su davatelji aplikacijskih usluga (engl. što će se pokazati na nekoliko primjera. s novim ulogama. davatelja inter -netske usluge i drugih). Business Service Provider. content provider). pristup Internetu. Nadalje. Davatelji internetske usluge aktivni su i na području širokopojasnog pristupa. stvara sučelja za baze podataka te omogućuje pristup podacima ili uslugama. Service Level Agreement. nudeći pritom poseban sadrţaj (meta -sadrţaj) koji opisuje druge sadrţaje. multiprovider environment) koji s korisnikom i meĎusobno uspostavljaju ugovore o razini usluge (engl. portal s kolekcijom veza prema sadrţajima ili elektronički trgovački centar s vezama prema virtualnim trgovinama. Sadrţaj se korisnicima moţe ponuditi besplatno ili uz naplatu. content ena-bler) priprema izvornu informaciju za daljnje oblikovanje. information gateway) koji osigurava jednostavan pristup sadrţajima. djeluje kao davatelj sadrţaja (engl. U mnogim slučajevima usluga zahtijeva suradnju više istovrsnih davatelja usluga (npr. obradu. Na području usluga i aplikacija javljaju se sudionici sa specifičnim ulogama kao što su: informacijski prilaz (engl.. pojavljuju se i pojavljivat će se novi. Operator kabelske televizije pruţa usluge prijenosa televizijskih i radijskih programa i s njima povezanih podataka kabelskom distribucijskom mreţom putem koje se mogu pruţati i druge usluge. content wholesaler). koji je ujedno njegov omogućavatelj. tako da se trţište razvija prema okruţenju s više davate lja potrebnih za ostvarivanje jedne usluge (engl. I u ovom području sudionici često imaju više uloga na trţištu. mreţnih operatora) ili raznovrsnih (npr. Uz navedene osnovne sudionike na trţištu. traţilice poput Googlea djeluju prvenstveno kao omogućavatelji sadrţaja i informacijski prilazi. a sluţe i kao davatelji komunikacijskih usluga poput elektroničke pošte i govora preko Interneta. Npr. sukladno razvitku vrijednosnog lanca informacijske i komunikacijske tehnologije. aplikacije i sadrţaje. . Sudionici telekomunikacijskog tržišta ćim memorijskim kapacitetom i kapacitetom obrade za potrebe svojih korisnika. Većina poduzeća i ustanova prisutnih na Internetu u ulozi je vlasnika sadrţaja (engl. Primjerice. Poduzeće koje otkupljuje sadrţaje od vlasnika ili omogućavatelja te ih nudi na trţištu djeluje kao veletrgovac sadrţaja (engl. objavljivanje. content owner) koji raspolaţe informacijom u izvornom obliku. a vlasništvo sadrţaja podrazumijeva autorska i komercijalna prava.4. To posebice vrijedi za usluge. poslovnih usluga (engl.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->