BIOLOGIJA

SKRIPTA ZA DRŽAVNU MATURU

Marko Galić Kristina Kučanda

2

Autori: Marko Galić marko.gs !"gmail.#om Kristi!a Ku$a!%a str&'&ri#a.gim!a(i)alka"*a+oo.#om

r&ma: Is it!i katalog (a %r,a-!u maturu u .k. go%. 2/0012/02.2 3iologi)a2 N4VV5 666.!#--o.+r

5')a-l)&!o !a: 666.%r(a-!a7matura.#om

Ko!takt : i!8o"%r(a-!a7matura.#om

Skri ta s& mo,& koristiti samo (a i!%i-i%ual!& otr&'& koris!ika u( o.ti-a!)& s-i+ autorski+ i -las!i$ki+ ra-a. Za'ra!)&!o )& mi)&!)ati2 %istri'uirati2 ro%a-ati2 li#&!#irati ili koristiti sa%r,a) u kom&r#i)al!& ili 'ilo ko)& %rug& s-r+& '&( %o(-ol& autora. Skri ta s& koristi !a -lastitu o%go-or!ost i autori s& !& mogu smatrati o%go-or!ima (a 'ilo kak-u .t&tu ko)a !a 'ilo ko)i !a$i! mo,& !astati kori.t&!)&m.

Zagr&'2 2/00.

PAŽNJA: Skripta se kontinuirano usavršava i dorađuje. Najnoviju ver iju i prateće !aterijale !o"ete pronaći na dr avna#!atura.$o!.

9

Sadr"aj
U-o% ...........................................................................................................................................:

0 a.

3I5;5GI<A STANI4= ................................................................................................................. > D&8i!i#i)a 'iologi)& ............................................................................................................... >

'. =ta & i m&to%& istra,i-a!)a u 'iologi)i ............................................................................... ? #. Z!a$&!)& 'iolo.ki+ otkrića (a ,i-ot $o-)&ka ..................................................................... 09

%. Ulog& oso'a ko)& su (!a$a)!o %o ri!i)&l& ra(-o)u 'iologi)&........................................... 09 &. 8. 5rga!i(a#i)sk& ra(i!& ,i-og s-i)&ta ................................................................................... 0@ K&mi)ski sasta- ,i-i+ 'ića t& struktura i uloga orga!ski+ i a!orga!ski+ s o)&-a u !)ima 0A g. Prokariotska i &ukariotska sta!i#a2 graBa i uloga !)i+o-i+ gla-!i+ orga!&la i struktura 92 +. Sta!i$!& %io'& Cmito(a i m&)o(aD i !)i+o-a uloga u -i.&sta!i$!om orga!i(mu............. EE i. ). Pro#&si 8otosi!t&(&2 sta!i$!oga %isa!)a i -r&!)a.............................................................. @2 5s!o-!& &ta & i ro#&si ra(-itka t& struktur!a i 8u!k#io!al!a orga!i(a#i)a

-i.&sta!i$!oga orga!i(ma ........................................................................................................ @E 2 a. MIKR53I5;5GI<A .................................................................................................................. @: Ra(lik& i(m&Bu -irusa i ,i-i+ 'ića2 m&+a!i(am um!o,a-a!)a -irusa u ,i-im sta!i#ama @: '. 3iolo.ka ra(!olikost i sist&matska o%)&la ,i-og s-i)&ta ................................................. @? #. Gla-!i %i)&lo-i rokariotsk& sta!i#&2 !)i+o-& ulog& i ra(m!o,a-a!)& rokariota.......... A0

%. Uloga rokariota C'ak&ri)aD u 'ios8&ri i u ,i-otu $o-)&ka ................................................ A> &. 9 a. Na$i!i su('i)a!)a 'ol&sti u(roko-a!i+ 'akt&ri)ama i -irusima........................................ :/ PR5T5KTISTA I G;<IV=........................................................................................................... :9 5so'i!& gla-!i+ sku i!a +&t&rotro8!i+ i autotro8!i+ rotoktista i !)i+o-a uloga u

'ios8&ri ....................................................................................................................................... :9

E '. 5so'i!& gl)i-a i !)i+o-a ulogu u 'ios8&ri .......................................................................... >A #. 5so'i!& i (!a$&!)& li.a)a ................................................................................................... ?/

%. Z!a$&!)& rotoktista i gl)i-a (a $o-)&kaF m)&r& (a su('i)a!)& 'ol&sti u(roko-a!i+ ara(itskim rotoktistima i gl)i-i#ama..................................................................................... ?0 E a. 35TANIKA .............................................................................................................................. ?9 Za)&%!i$k& oso'i!& 'il)aka i os!o-!a orga!i(a#i)a 'il)!oga ti)&la .................................. ?9

'. Gla-!& sku i!& 'il)aka i !)i+o-i r&%sta-!i#i2 usa-r.a-a!)& !)i+o-& graB& i ulog& s rilagoBa-a!)&m ,i-otu !a ko !u ........................................................................................... ?@ #. Ra(lik& u ,i-ot!im #iklusima ra(li$iti+ sku i!a 'il)aka .................................................. 0//

%. Z!a$&!)& 'il)aka u 'ios8&ri i ,i-otu $o-)&ka.................................................................... 0/@ &. 8. g. Ra(!olikost 8lor& i -&g&ta#i)& Gr-atsk& .......................................................................... 0/A 5s!o-!i ro#&si -&(a!i u( rom&t -o%& u 'il)kama ...................................................... 0/> Z!a$&!)& ro#&sa -&(a!i+ u( i(m)&!u t-ari i &!&rgi)& u 'il)#i t& ut)&#a) &kolo.ki+

$im'&!ika !a t& ro#&s&......................................................................................................... 000 +. 5s!o-!& &ta & i ro#&si !a ko)ima s& t&m&l)i ra(-itak 'il)aka t& ut)&#a) -a!)ski+ i u!utar!)i+ $im'&!ika !a t& ro#&s& ...................................................................................... 00? i. @ a. Gi'a!)a 'il)aka.................................................................................................................. 029 Z55;5GI<A........................................................................................................................... 02@ Za)&%!i$k& oso'i!& ,i-oti!)a2 oso'itosti gla-!i+ sku i!a ............................................. 02@

'. Ra(-rstati o ć& o(!at& ,i-oti!)sk& -rst& u ri a%a)uć& gla-!& sku i!&..................... 02A A a. 3I5;5GI<A H5V<=KA ............................................................................................................ 09/ K&mi)ski sasta- ti)&la $o-)&ka2 uloga gla-!i+ a!orga!ski+ i orga!ski+ s o)&-a ........... 09/

b. Sasta- t)&l&s!i+ t&kući!a2 sasta- i ulog& kr-i ................................................................. 09/ #. Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a sr#a i kr-o,il!oga susta-a ........................ 09E

%. Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a %i.!og susta-a .......................................... 09> &. 8. Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a imu!olo.kog susta-a................................ 0E2 Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a ro'a-!og susta-a ................................... 0E@

@ g. Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a m&ta'oli$kog susta-a .............................. 0@/

+. Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a susta-a (a r&gula#i)u sasta-a t)&l&s!i+ t&kući!a ................................................................................................................................... 0@9 i. ). k. l. m. Sm)&.ta) u ti)&lu graBa2 uloga i !a$i! ra%a susta-a orga!a (a kr&ta!)& ....................... 0@> Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a &!%okri!og susta-a .................................. 0A@ Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2 uloga i !a$i! ra%a s ol!og susta-a ........................................ 0A? Sm)&.ta) u ti)&lu2 graBa2uloga i !a$i! ra%a os)&til!og i ,i-$a!og susta-a .................... 0:A Z!a$&!)& o)&%i!i+ orga!a i orga!ski+ susta-a u o%r,a-a!)u +om&osta(& orga!i(ma 0>> !. Gla-!i or&m&ća)i i 'ol&sti orga!a i orga!ski+ susta-a $o-)&kaF $im'&!i#i ko)i u!a r)&Bu)u ili !aru.a-a)u (%ra-l)& $o-)&ka .......................................................................... 0?/ : a. G=N=TIKA ............................................................................................................................. 2/0 5s!o-!i g&!&ti$ki o)mo-i i !)i+o-i m&Buo%!osi ......................................................... 2/0

'. K&mi)ska graBa i m&+a!i(am %)&lo-a!)a g&!a............................................................... 2/9 #. GraBa i orga!i(a#i)a !asl)&%!& t-ari -irusa2 rokariota i &ukariota ............................. 2/@

%. Z!a$&!)& m&)o(& i kri,a!)a (a !asl)&Bi-a!)& .................................................................. 2/> &. 8. > a. Vrst& rom)&!a g&!oti a2 u(ro#i i osl)&%i#& ................................................................ 20? Prim)&!a g&!&tik& !a ra(li$itim o%ru,)ima l)u%sk& %)&lat!osti .................................. 222 =V5;U4I<A............................................................................................................................ 22: 5s!o-!i o)mo-i i &ta & k&mi)sk& i 'iolo.k& &-olu#i)&................................................. 22:

'. Doka(i &-olu#i)& ............................................................................................................... 22? #. 5s!o-!& osta-k& Dar6i!o-& s&l&k#i)sk& t&ori)& &-olu#i)& t& gla-!& okr&ta$k& sil&

&-olu#i)skog ro#&sa ............................................................................................................... 29A %. =-olu#i)a $o-)&ka .............................................................................................................. 2E0 ? a. =K5;5GI<A ........................................................................................................................... 2E9 5s!o-!i &kolo.ki o)mo-i i !)i+o-i m&Buo%!osi ........................................................... 2E9

'. 5%!osi i(m&Bu ,i-i+ 'ića i a'ioti$ki+ $im'&!ika okoli.a .............................................. 2EA

A #. 5%!osi i(m&Bu ,i-i+ 'ića u 'io#&!o(i C'ioti$ki $im'&!i#iD ........................................... 2E>

%. Gla-!& oso'i!& 'io#&!o(a i &kosusta-a ........................................................................ 2@0 &. 8. 5%!osi is+ra!& u 'io#&!o(i2 kru,&!)& t-ari i rot)&#a!)& &!&rgi)& u &kosusta-u........ 2@9 It&t!i ut)&#a)i $o-)&ka !a 'ios8&ru i m)&r& ko)ima s& .t&t!i ut)&#a)i mogu sma!)iti

Co%r,i-i ra(-o) u R& u'li#i Gr-atsko) i u s-i)&tuD ................................................................... 2@: 0/ N=KI PR=P5RUH=NI P5KUSI ............................................................................................... 2AE a. Doka(i-a!)& risut!osti .kro'a....................................................................................... 2AE

'. Doka(i-a!)& koagula#i)& ')&la!$&-i!a ............................................................................ 2A@ #. Mikrosko sko romatra!)& lasti%a .............................................................................. 2AA
Mikrosko sko romatra!)& l&uko lasta .................................................................................. 2AA Mikrosko sko romatra!)& kromo lasta ................................................................................. 2A> Mikrosko sko romatra!)& kloro lasta ................................................................................... 2:/

%. Doka(i osmo(& u 'il)!o) sta!i#i....................................................................................... 2:9

:

Uvod

Nam)&!a )& o-& skri t& ukratko o'u+-atiti gra%i-o !a-&%&!o u Is it!om katalogu (a %r,a-!u maturu i( 'iologi)&2 o%)&lom i r&%osli)&%om kako )& o!o u tom katalogu !a-&%&!o Cu( !&ka ma!)a o%stu a!)a kako 'i s& sma!)ilo ras#)& ka-a!)& sa%r,a)!o o-&(a!og gra%i-aD. 3o)a t&ksta i stu a!) os)&!$a!osti u uću)& !a t&,i!u gra%i-a2 u ra-ilu istim sist&mom kako )& o!o o%i)&l)&!o u is it!om katalogu: (&l&!om )& !a isa!o o!o .to )& u katalogu !a-&%&!o kao J!u,!oJ C(a o(iti-!u o#)&!uD2 narančastom o!o .to )& !a-&%&!o kao J-a,!oJ C(a -i.& o#)&!& 'ilo 'i %o'ro o(!a-ati i toD2 a tamnocrvenom J-ri)&%!oJ C(a o%li$!u o#)&!u 'ilo 'i %o'ro o(!a-ati i toD. Ljubičasto su !a isa!i !&ki sa%r,a)i ko)i s& !&ć& is iti-ati2 ali ristu !i#ima mogu 'iti koris!i (a ra(umi)&-a!)& sa%r,a)a ko)i ć& s& is iti-ati ili u %al)!)&m .kolo-a!)u2 i1ili su 'ili !a-&%&!i u ra!i)im -&r(i)ama Is it!og kataloga. Pristu !i#ima2 oso'ito o!ima ko)i !isu imali rikla%!u !asta-u 'iologi)& u sr&%!)o) .koli2 r& oru$a s& u( o-u skri tu koristiti i %rug& i(-or&2 kao .to su o% MZ5I o%o'r&!i gim!a(i)ski u%,'&!i#i.

Na om&!a: 5-om r-om i(%a!)u skri t& !&%osta)& !a)-&ći %io #)&li!& @D Zoologi)a2 kao i o isi !&ki+ o% okusa r& oru$&!i+ u Is it!om katalogu.

% autori!a Marko Galić autor )& !a)-&ć&g %i)&la skri t&. Kristi!a Ku$a!%a autori#a )& r-o'it!& !&%o-r.&!& skri t& (a %r,a-!u maturu 2/0/. !a t&m&l)u ko)& )& o-a skri ta %)&lomi$!o raB&!a2 autori#a )& ogla-l)a =kologi)a i mikrosko ski+ #rt&,a u okusima u o-o) skri ti t& )& o-u skri tu r&gl&%ala i ur&%ila.

>

& '(%)%G(JA S*AN(+,
a. Definicija biologije
'iolo-ija Cgr$. 'ios K ,i-ot2 logos K go-or2 ri)&$D L (!a!ost ko)a rou$a-a ,i-ot C,i-a 'ića i ,i-ot!& ro#&s&D. 3iologi)a kao (!a!ost o ,i-otu os!o-a )& ra(umi)&-a!)a riro%& ko)a !as okru,u)&2 ro#&sa ko)i s& u !)o) %ogaBa)u2 oima!)a s&'& kao orga!i(ma i kao %i)&la riro%&.

.ajedničke oso/ine "ivi0 /ića: • S-a ,i-a 'ića i(graB&!a su o% sta!i#a • Kr&ta!)& C okr&tl)i-ostD • Po%ra,l)i-ost Cirita'il!ostD • Prilago%l)i-ost Ca%a ta#i)aD • M&ta'oli(am Ci(m)&!a t-ariD • Rast i ra(-itak • Ra(m!o,a-a!)& • Nasl)&Bi-a!)& • Star&!)& i umira!)& • <&%i!st-&!ost • =-olu#i)a

Osnovne grane biologije GRANA zoologija botanika mikrobiologija PROUČAVA: životinje biljke mikroorganizme (organizme presitne da bi se promatrali golim okom) citologija fiziologija stanice funkcije životnih procesa u pojedinim tkivima, organima, sustavima organa i organzimima

? genetika evolucija nasljeđivanje postanak i razvoj života i pojedinih vrsta organizama molekularna biologija životne procese u stanicama na molekularnoj, biokemijskoj razini biokemija (grana i kemije i biologije) kemijske reakcije u živim organizmima odnosno među tvarima koje se obično nalaze u živim organizmima ekologija odnose među živim organizmima te između živih organizama i njihovog okoliša anatomija morfologija sistematika građu tijela čovjeka oblik i građu organizama svrstava žive organizme u skupine (kategorije) prema sličnosti i razlikama odnosno srodnosti (vrsta i kategorije više i niže od vrste)

b. Etape i metode istraživanja u biologiji

Etape istraživanja u biologiji (osnovni koraci u znanstvenom istraživanju):

Znanstvena metoda → način stjecanja informacija o svijetu predlaganjem mogućih rješenja unutar istraživačke problematike. Neke znanstvene metode u biologiji: • Opažanje

0/ • ikroskopiranje

• !eciranje • !tanično frakcioniranje • "ultura stanica • Obilježavanje radioizotopima • #rotočna citometrija • $potreba računala

Opis znanstvenih metoda u istraživanju

Mikroskopiranje % vidi dalje

Stanično frakcioniranje – postupak rastavljanja stanica na sastavne dijelove, izdvajanje pojedinih staničnih organela ili još manjih staničnih dijelova u homogene frakcije. Stanice se u postupku frakcioniranja kidaju, a manje stanične komponente, na osnovi različite gustoće, odvajaju se !"#$%&'(%$)"*!+. entrifuga je ure,aj u kojem se kru-nom vrtnjom velikom brzinom organela razdvajaju na temelju brzine njihova talo-enja. .rvim se centrifugiranjem istalo-e najveći djelovi stanice, sljedećim centrifugiranjem /na većoj brzini0 istalo-e se nešto manji itd. "ajte-e se istalo-e ribosomi budući da su najmanji, najlakši.

)utoradiografija /obilje-avanje radioizotopima0 – radioizotopi su izotopi elemenata koji imaju nestabilne jezgre, koje se raspadaju uz pojavu ionizirajućeg zračenja. 'gradnjom radioizotopa u neku molekulu mo-e se pratiti, na osnovi zračenja, njegov put po stanici /npr. mo-emo pratiti put hrane od korijena do lista, ovom je metodom utvr,eno da se 1") replicira u jezgri, ugradnja 23 iz zraka u molekulu šećera...0

Kultura stanica % uzgoj stanica u posudama& izvan organizma. #osuda s hranjivom podlogom 'tvar koja podržava rast i reprodukciju kulture( mora biti sterilna kako mikroorganizmi ne bi uništili kulturu 'primjena: proizvodnji cjepiva& antitijela& enzima& hormona& suvremena poljoprivreda& biotehnologija...(

00

.rotočna citometrija – metoda pomoću koje se odre,uje broj, veličina i oblik stanica, prisutnost staničnih pigmenata ili različite faze staničnog ciklusa. 4asniva se na protoku pojedinačnih stanica u odgovarajućoj otopini kroz tanku kapilaru uz koje su postavljeni izvor laserske zrake i detektor. 2va metoda ne uništava stanice i omogućuje njihovu daljnu uporabu

Računala % koriste se u mikroskopiji i kod mnogih medicinskih dijagnostičkih metoda. #omoću računala znanstvenici obra)uju i objavljuju istraživanja

Građa svjetlosno- !ikroskopa i ulo-a dijelova

Mikroskop L i!strum&!t (a romatra!)& r&%m&ta ko)i su r&-i.& mali %a 'i s& mogli -i%)&ti golim okom. MIKR5SK5P

S-)&tlos!i mikrosko

=l&ktro!ski mikrosko

1ijelovi !ikroskopa: a M o%loga b - nepomični dio stalka c - pomični dio stalka % M tu'us d1 - prostor za prizmu & M stolić f - "revolver" za objektive stalak

02 g M o')&kti+ M okular i M -&liki ili makrom&tarski -i)ak ) M mali ili mikrom&tarski -i)ak k M (r#alo Cili %rugi i(-or s-)&tlaD l M ko!%&!(or m - vijak za vertikalno pomicanje kondenzora ! M irisM(aslo! o - okvir za filtere p - vijak za horizontalno pomicanje kondenzora Mikrosko i ima)u stalak ko)i s& !ala(i !a $-rstom o%!o,)u. <&%!osta-!i)i mikrosko i ima)u zrcalo omoću ko)&ga usm)&ra-amo s!o s-)&tlosti !a r&%m&t romatra!)a. No-i)i ima)u ugraB&!u rasvjetu. Na stalku s& !ala(i stolić mikrosko a L !a !)&ga osta-l)amo r&%m&t romatra!)a. Is o% stolića )& kondenzor L susta- l&ća s ulogom 'ol)&g os-)&tl)&!)a. Pomoću iris-zaslona rilagoBa-amo )a$i!u os-)&tl)&!)a. Objektivi Cstvara povećanu sliku predmetaD su ri$-r.ć&!i !a !osa$u o')&kti-a ili revolveru. Gor!)i %io mikrosko a )& tubus2 !a $i)&m s& kra)u !ala(i okular L dodatno povećava sliku predmeta. Pomoću makrovijka mo,&mo gru'l)&2 a omoću mikrovijka 8i!i)& i(o.triti sliku

%snovna pravila !ikroskopiranja 0. Pomi#a!)&m (r#ala tr&'a ro!aći %o'ro os-)&tl)&!)&. 2. Ko!%&!(or ri -&ćim o-&ća!)ima o%ig!uti2 a ri ma!)im s ustiti. 9. Sta-i r& arat !a mikrosko . E. 5kr&!i r&-ol-&r mikrosko a s o')&kti-ima !a !a)ma!)& o-&ća!)&. @. Gl&%a)ući sa stra!&2 o')&kti- a,l)i-o s usti makro-i)kom tako %a goto-o %o%iru)& r& arat. A. Ako !osi. !ao$al&2 ski!i i+ i o%lo,i. :. ;i)&-im okom ako si %&.!)ak2 a %&s!im ako si li)&-ak2 gl&%a) u okular i tra,i sliku okr&ta!)&m makro-i)ka u sm)&ru o%i(a!)a tu'usa. >. Sliku i(o.tri mikro-i)kom.

09 ?. Pr& arat r&m)&.ta) al#ima o stoliću mikrosko a L tra,i !a)'ol)& -i%l)i- %io r& arata. 0/. 5kr&!i r&-ol-&r !a sr&%!)& o-&ća!)& i mikro-i)kom i(o.tri sliku. 00. Po (a-r.&tku mikrosko ira!)a2 okr&!i r&-ol-&r !a !a)ma!)& o-&ća!)&2 ski!i r& arat sa stolića2 a,l)i-o o$isti i s r&mi mikrosko .

ELEKTRONSKI MIKROSKOP → umjesto vidljive svjetlosti i optičkih leća koristi zraku elektrona koju usmjerava fokusirajući elektromagnetko polje (transmisijski elektronski mikroskop – TEM, skenirajuć i elektronski mikroskop – SEM) Usporedba građe i rada elektronskog mikroskopa sa svjetlosnim mikroskopom Elektronski mikroskop ima daleko veće povećanje od svjetlosnog. Elektronski mikroskop umjesto vidljive svjetlosti i optičkih leća koristi zraku elektrona. Elektronski mikroskop ima oko 1000 puta veću moć razlučivanja (sposobnost mikroskopa da dvije bliske točke prikaže odvojeno). Elektronskim je mikroskopom moguće vidjeti mnogo više detalja u građi stanice.

c. Značenje biolo ki! otkrića za život čovjeka

Znač aj biologije pri proizvodnji hrane i kontroliranju bolesti:

Kultura stanica se koristi u proizvodnji cjepiva, lijekova, antitijela, enzima, hormona. Kultura biljnog tkiva nalazi primjenu u poljoprivredu i biotehnologiji za oplemenjivanje biljaka, za dobivanje biljnih sadnica bez virusnih bolesti te za dobivanje genetski preinačenih biljaka. Stanično frakcioniranje omogućuje detaljnije istraživanje građe i funkcije stanice. Protočna citometrija koristi se pri dijagnostici raznih bolesti, pri tipizaciji tkiva, u mljekarskoj industriji za utvrđivanje ukupnog broja bakterija u sirovom mlijeku i dr.

d. "loge osoba koje su značajno doprinijele razvoju biologije
OSOBA Robert HOOK (17. st.) DOPRINOS U RAZVOJU BIOLOGIJE promatrao tanke prereze pluta (stijenke mrtvih stanica) pomoću vrlo primitivnoga mikroskopa; prvi

0E uporabio naziv cellula = lat. STANICA Antony van LEEUWENHOEK (1632. – 1723.) „otac mikroskopa” – usavršio mikroskop i dobio povećanje ~270×; prvi promatrao živi jednostanični organizam (mikroorganizme iz usne šupljine, spermije, krvne stanice…) Carl LINNÉ (1707. – 1778.) binarna nomenklatura, osnivač taksonomije ili sistematike Matthias SCHLEIDEN (botaničar) i Theodor SCHWANN (zoolog) (18. st.) Charles DARWIN (1809. – 1882.) Louis PASTEUR (1822. – 1895.) teorija evolucije: razvijeniji organizmi razvili su se iz jednostavnijih dokazao je da mikroorganizmi nastaju iz već postojećih mikroorganizama i da su uzročnici zaraznih bolesti i vrenja, razvio i razjasnio cijepljenje (protiv kokošje kolere, bedrenice, bjesnoće…); osmislio i razvio PASTERIZACIJU Gregor Johann MENDEL (1822. – 1884.) Ernest HAECKEL (19. st.) osnivač znanstvene genetike: postavio zakone nasljeđivanja utemeljio ekologiju STANIČNA TEORIJA – sva su živa bića građena od stanica

Robert KOCH (1843. – 1910.) otkrio uzročnika tuberkuloze i kolere, usavršio hranjive podloge za uzgoj bakterija i tehnike mikroskopiranja bakterija Alexander FLEMING (1881. – 1955.) Dragutin GORJANOVIĆ – KRAMBERGER (1856. – 1927.) A. OPARIN (1938.) ruski biokemičar; pretpostavio da su prve organske molekule mogle nastati od plinova u praatmosferi; iznio ideju kemijske evolucije (proces spontane sinteze složenijih organskih molekula iz otkrio ostatke neandertalaca (krapinskoga pračovjeka) na Hušnjakovu brdu pored Krapine otkrio prvi antibiotik (penicilin)

0@ jednostavnih)

Stanly MILLER (1953.)

pokusom dokazao da su male organske molekule mogle nastati abiotič ki

J. WATSON i F. CRICK (1953.) Thomas Hunt MORGAN (20. st.)

otkrili strukturu i načelo replikacije DNA

radio istraživanja na vinskim mušicama; povezao genetiku i citologiju i razvio kromosomsku teoriju nasljeđivanja (= morganizam)

Milislav DEMEREC (20. st.)

doprinio masovnoj proizvodnji antibiotika (penicilin), primjenio genetičke metode u tehnologiji (uzgoj korisnih mikroorganizama)

e. Organizacijske razine živog svijeta

0A

f. #emijski sastav živi! bića te struktura i uloga organski! i anorganski! spojeva u njima

'io-eni ele!enti

S-a ,i-a 'ića i(graB&!a su o% 'iog&!i+ k&mi)ski+ &l&m&!ata. U riro%i su otkri-&!a ?2 k&mi)ska &l&m&!ta o% ko)i+ )& A/ 'iog&!i+ &l&m&!ata ko)i i(graBu)u ,i-a 'ića.

Kemijski element

Simbol kemijskog elementa

5 u ljudskom tijelu

Biolo ka važnost ili !unkcija

kisik

O

67

#otreban za dobivanje energije& sastojak vode i organskih molekula

ugljik

*

89.7

!astojak svih organskih molekula

vodik

+

:.7

Nosač elektrona& sastojak vode i organskih molekula

du ik

N

;.;

!astojak proteina i nukleinskih kiselina

kalcij

*a

8.7

,zgra)uje kosti

0: i zube& potreba za stezanje mišića !os!or # 8.< !astojak nukleinskih kiselina& važan u prijenosu energije kalij " <.= -ažan za funkciju živaca sumpor ! <.; !astojak nekih proteina klor *l <.3 .lavni negativni ion u izvastaničnoj tekućini natrij Na <.3 .lavni pozitivni ion u izvanstaničnoj tekućini& važan za funkciju živaca magnezij g <.8 -ažan dio enzima u prijenosu energije& sastojak klorofila željezo /e <.<7 !astojak hemoglobina

0> Goto-o ?@N mas& -&ći!& orga!i(ama $i!& u-ljik2 kisik2 vodik i dušik

3a lika u astupljenosti ke!ijski0 ele!enata u "ivoj i ne"ivoj prirodi

Ži-i i !&,i-i s-i)&t gra%& isti k&mi)ski &l&m&!ti2 ali su ra(li$ito (astu l)&!i u ,i-o) i !&,i-o) riro%i Najzastupljeniji elementi u neživoj prirodi: O& !i& 0l

>?5

@%A) .$%$21) 3<

"!@%A) .$%$21) <.3 7< 8 <.<; 3.7 = 36

2 B " "a &e Si

6< 8< ;.7 <.3 <.8 <.<<=

.načenje anor-anski0 soli 4!inerala5 u tjelesni! tekućina!a i čvrsti! struktura!a 4 u/i2 kosti2 ljušture5:

V&liko (!a$&!)& ima)u u m&+a!i(mu samor&gula#i)& sasta-a io!a u sta!i#i2 t(-. !atri)1kali) #r ka M -a,!o (a ri)&!os ,i-$a!i+ im ulsa

Kal#i) )& -a,a! u strukturi kosti)u i (u'i Natri) )& -a,a!u r&gula#i)i kr-!og i osmotskog tlaka t)&l&s!i+ t&kući!a2 u m&+a!i(mu ro-oB&!)a ,i-$a!i+ im ulsa2 ra%u sr#a2 mi.ić!o) ko!trak#i)i

"gljik kao sredi nji atom u organskim molekulama

0? e)u biogenim elementima ističe se ugljik % nalazi se u svim organskim molekulama $gljikovi se atomi me)usobno vezuju čvrstim kovalentnim vezama u lančaste& razgranjene ili prstenaste molekule. Na ugljikove atome mogu se vezati različite kemijske skupine koje odre)uju fizikalna i kemijska svojstva pojedinih djelova organske molekule. Ovisno o fizikalno1kemijskim svojstvima& organske molekule mogu ostvarivati različite tipove veza s drugim molekulama u svom neposrednom okolišu. "emijske veze koje se na taj način ostvaruju često su slabe i povratne. 2o znači da se lako uspostavljaju& prekidaju i ponovo uspostavljaju → to je iznimno važno u svim životnim procesima

3a lika i !eđu or-anski0 i anor-anski0 !olekula

5rga!sk& mol&kul& uvijek sa%r,& ugl)ikO

AN%3GANSK, *6A3(: V5DA2 S5;I2 KIS=;IN=

%3GANSK, *6A3(: UG;<IK5GIDRATI2 ;IPIDI2 3<=;ANH=VIN=2 NUK;=INSK= KIS=;IN=

Međuso/ni odnos !ono!era i poli!era

Monomeri izgrađuju polimere. N r. ami!okis&li!& Cmo!om&riD m&Buso'!o s& -&(u)u & ti%!om -&(om u ')&la!$&-i!& C olim&riD2 !ukl&oti%iLDNA2 mo!osa+ari%iL olisa+ari%i

mo!om&r

oligom&r

olim&r

Polimerizacija

2/ MAK3%M%),K7)A )ipidi P%1J,)A ( G3A8A trigli#&ri%i Cgli#&rol P -i.& mas!& kis&li!&D 8os8oli i%i Cgli#&rol P -i.& mas!& kis&li!& P 8os8at!a sku i!aD St&roi%i Msasto)ak m&m'ra!a M+ormo!i 7-ljiko0idrati mo!osa+ari%i C+&kso(& 7 A ugl)iko-i+ atoma2 &!to(& 7 @ ugl)iko-i+ atomaD %isa+ari%i olisa+ari%i .&ć&r u 'il)aka M ot ora ti)&la M o+ra!)i-a!)& &!&rgi)& Proteini olim&ri ami!okis&li!a Ckar'oksil!a sku i!a 7 455G2 ami!o sku i!a 7NG2D M ri)&!os t-ari Mra% mi.ića M(gru.a-a!)& kr-i Mimu!it&t Mu'r(a-a!)& k&mi)ski+ r&ak#i)a Nukleinske kiseline olim&ri !ukl&oti%a C%u.i$!a 'a(a P &!to(a P 8os8at!a sku i!aD M ri)&!os g&!sk& u ut& s ro%it&l)a !a otomst-o Msi!t&(a rot&i!a M%&oksiri'o!ukl&i!ska kis&li!&2 DNA M ri'o!ukl&i!ska kis&li!a2 RNA M+&moglo'i! Mmio(i! i akti! Mtrom'i!2 8i'ri! Ma!titi)&la M&!(imi sa+aro(a M+iti!2 #&lulo(a M.kro'2 glikog&! Mi(-or &!&rgi)& Mgra%i-!i %i)&lo-i DNA i RNA Mkol&st&rol Mt&stost&ro! Mgluko(a2 8rukto(a M%&oksiri'o(a2 ri'o(a 7)%GA M o+ra!)i-a!)& &!&rgi)& Mi(gra%!)a m&m'ra!a l&#iti! P3(MJ,3 masti2 ul)a

20

.ajednička svojstva lipida2 netopljivost u vodi

;i i%i ukl)u$u)u -&lik 'ro) ra(li$iti+ mol&kula ko)& s& ota a)u u orga!skim ota alima. Z'og !& olar!i+ -&(a 4 7 4 i 4 7 G NISU to i-i u -o%i. Lipidi se u vodi rasprše u sitne kapljice stvarajući emulziju. 5s!o-!& 'iolo.k& ulog& li i%a su: Po+ra!)i-a!)& &!&rgi)& I(gra%!)a 'iolo.ki+ m&m'ra!a Pri)&!os sig!ala m&Bu sta!i#ama

"loga masti# ulja# !os!olipida i steroida

0!2, i $340 su po kemijskom sastavu 25,.3,*65,7,& a glavna im je uloga pohranjivanje energije /O!/O3,#,7, % izgra)uju stanične membrane svih živih bića !265O,7, % stanične membrane životinjskih stanica i stanica čovjeka sadrže steroid "O36!265O3 → ishodišna molekula za sintezu spolnih hormona 'estrogena& progesterona i testosterona(& hormona nadbubrežnih žlijezda 'kortizola i aldosterona( i vitamina 0& 7 i 6

Značenje zasićenih i nezasićenih masnih kiselina Masne kiseline sastoje se od dugačkih molekula (16-20 C-atoma) koje najednom kraju imaju kiselinsku skupinu –COOH. Razlikujemo zasićene i nezasićene masne kiseline. Zasićene masne kiseline (palmitinska, stearinska) → veze između C – atoma jednostruke, a nezasićene masne kiseline (oleinska) imaju jednu dvostruku vezu. U mastima su zasićene, a u uljima nezasićene masne kiseline. Maslinovo ulje ima nezasićene masne kiseline (linolnu i oleinsku), zato je lako probavljivo i ima veliku prehrambenu vrijednost. Razgradnjom masnih kiselina

22 oslobađa se dvostruko više energije nego razgradnjom jednake mase glukoze, zato masne kiseline spadaju u glavne spremišne molekule stanice

Steroidi – primjeri iz svakodnevnog života Znamo da je kolesterol zapravo steriod. Molekule kolesterola su važne i tijelu moraju stalno biti na raspolaganju. Unosi se putem hrane, ali ga i sam organizam sintetizira u jetri. Ipak, suvišan kolesterol je štetan → suvišak tijelo ne može iskoristiti te ga zadržava u krvi i taloži na stijenkama krvnih žila → ATEROSKLEROZA – ovo stanje može dovesti, zbog začepljenja krvni žila ateromima, do moždanog udara ili koronarnih bolesti srca. Steroidi se ćesto koriste u bodybuildingu → radi povećanja mišićne mase (moguće posljedice: akne, razvoj grudi kod muškarca, oštećenja jetre...). Steroidi su ishodišne molekule za sintezu testosterona, estrogena, progesterona, kortizola, aldosterona.

Podjela u-ljiko0idrata

M5N5SAGARIDI ili )&%!osta-!i .&ć&ri ko)i mogu 'iti i(graB&!i o% tri Ctrio(&D2 &t C &!to(&D ili .&st C+&kso(&D m&Buso'!o o-&(a!i+ atoma ugl)ika. 3i/o a i deoksiri/o a su &!to(&. Gluko a2 9rukto a i -alakto a su +&kso(& 7 ima)u istu k&mi)sku 8ormulu 4AG025A 2 ali su ra(li$it& struktur& a i ra(li$iti+ s-o)sta-a 5;IG5SAGARIDI ili slo,&!i .&ć&ri ko)i su i(graB&!i o% %-i)u %o %&s&t mol&kula mo!osa+ari%a. Na)(!a$a)!i)i oligosa+ari%i su %isa+ari%i C!asta)u s a)a!)&m %-i)u mol&kula mo!osa+ari%a ko-al&!t!om -&(om L G;IK5ZIDNA V=ZA2 a i(%-a)a s& mol&kula -o%&. Disa+ari%i su sa0aro a Cgluko(a P 8rukto(aD2 lakto a ili mli)&$!i .&ć&r Cgluko(a P galakto(aD2 MA;T5ZA Cgluko(a P gluko(aD P5;ISAGARIDI ili slo,&!i .&ć&ri ko% ko)i+ )& -i.& o% %&s&t mol&kula mo!osa+ari%a o-&(a!o u %ug& olim&r!& la!#&. Polisa+ari%i mogu 'iti STRUKTURNI C0itin2 $elulo aD i R=Z=RVNI C-liko-en2 škro/D

29

Monosaharidi, disaharidi, polisaharidi

MONOSAHARIDI se dijele na PENTOZE (riboza i deoksiriboza → ulaze u sastav nukelinskih kiselina), HEKSOZE (GLUKOZA → najvažniji izvor energije za živi svijet, nastaje u biljkama kao produkt fotosinteze, a u životinjskom organizmu nalazi se kao krvni šećer. Organizmi iz glukoze oslobađaju energiju kroz proces staničnog disanja ili biološke oksidacije, ima sladak okus, lako topljiva u vodi. FRUKTOZA → vrlo sladak šećer, topljiv u vodi, nalazi se u voću → voćni šećer. Galaktoza se nalazi u mlijeku sisavaca)

DISAHARIDI nastaju spajanjem dviju molekula monosaharida glikozidnom vezom, a izdvaja se molekula vode. Npr. SAHAROZA – sastoji se od glukoze i fruktoze, nalazi se ušećernoj trsci i repi. LAKTOZA – sastoji se od glukoze i galaktoze i nalazi se u mlijeku. Maltoza se sastoji od dvije molekule glukoze i često se naziva slad

POLISAHARIDI su STRUKTURNI (hitin → strukturni polisaharid, polimer glukoze koji sadrži aminoskupinu, ne otapa se u vodi, nije probavljiv, glavni je sastojak oklopa člankonožaca i staničnih stijenki hifa nekih gljiva, ima potpornu i zaštitnu ulogu jer je otporan na vanjske utjecaje. celuloza→ strukturni polisaharid, polimer glukoze, izgrađuje staničnu stijenku biljnih stanica i hife nekih gljiva što im daje č vrstoću. Ima široku primjenu u svakodnevnom životu → pamučna vlakna, drveni namještaj, papir) REZERVNI (škrob → građen od molekula glukoze koje tvore spiralne lance, ima ulogu pričuvne hrane u sjemenkama: pšenice, kukuruza, riže.... Velike količ ine skroba pohranjenog u škrobnim zrncima nalazi se u gomoljima krumpira, jako važan u prehrani. glikogen →rezervni polisaharid kod čovjeka i životinja, pohranjuje se u jetri i mišić ima. Kada je tijelu potrebna energije glikogen se razgrađuje do glukoze) Struktura aminokiselina i peptidna veza

#roteini 'bjelančevine( su izgra)ene od aminokiselina. !vaka aminokiselina sadrži karboksilnu skupinu %*OO+& aminoskupinu N+8 i 51skupinu ili aminokiselinski ogranak. 5 % skupina specifična je za pojedinu aminokiselinu i može biti različite

2E veličine i kemijske strukture 'npr. kod glicina ogranak je vodikov atom& a kod alanina metilna skupina(.

0minokiseline se me)usobno vezuju peptidnim vezama u polipeptidne lance. #eptidna veza nastaje izme)u karboksilne skupine jedne aminokiseline i aminoskupine druge aminokiseline& a izdvaja se molekula vode.

Nastajanje peptidne veze Značenje enzima za kemijske reakcije u živim bi$ima

9ez aktivnosti enzima većina kemijskih reakcija u biološkom sustavu ne bi se odvijala& ili bi bila toliko spora da se ne bi mogla odviti u uvjetima u kojima se odvija život. :a život stanice potrebno je brzo odvijanje kemijskih reakcija % to je svojstvo enzima: ubrzavaju kemijske reakcije više od milijun puta& pritom se ne troše niti mijenjaju svoja kemijska svojstva. -eliku važnosti imaju u razgradnji hrane u probavnom sustavu 'ptijalin& pepsin& polipeptidaza& dipeptidaza(& pri replikaciji 7N0 i dr.

Kako en i!i u/r avaju ke!ijske reak$ije

=NZIMI ili 3I5KATA;IZAT5RI su rot&i!i '&( $i)& s& akti-!osti -&ći!a k&mi)ski+ r&ak#i)a u 'iolo.kom susta-u !& 'i o%-i)ala %o-ol)!o 'r(o (a osto)a!)& ,i-ota. Pos&'!ost %)&lo-a!)a &!(ima o$itu)& s& u !)i+o-o) s &#i8i$!osti2 o%!os!o %)&lu)u samo !a o%r&B&!u -rstu t-ari. ;i a(& samo !a li i%&2 amila(& samo !a ugl)iko+i%rat&2 & ti%a(& !a rot&i!& C!a(i-i &!(ima

2@ t-or& s& tako %a s& kori)&!u !a(i-a ko)i go-ori o !)&go-u %)&lo-a!)u %o%a !asta-ak 7a(aD. T-ar !a ko)u &!(im %)&lu)& !a(i-a s& SUPSTRAT. M)&sto !a &!(imu !a ko)& s& -&,& su strat )&st AKTIVN5 M<=ST5. M&Bu%)&lo-a!)& &!(ima mo,& s& o')as!iti !a ri!#i u ključ:/rava u ko)&m su strat o'likom o%go-ara o'liku akti-!og m)&sta !a &!(imu. V&(i-a!)& su strata !a akti-!o m)&sto L PRI<=;AZN5 RAZD53;<=. =!(imi u'r(a-a)u k&mi)sk& r&ak#i)& s!i,&!)&m ener-ije aktiva$ije mol&kula. =!&rgi)a akti-a#i)& )& koli$i!a &!&rgi)& otr&'!a mol&kulama (a stu a!)& u k&mi)sk& r&ak#i)&. S!i,&!)&m &!&rgi)& akti-a#i)& mol&kul& 'r,& stu a)u u k&mi)sk& r&ak#i)&

Djelovanje ezima

Uzroci raznolikosti bjelančevina kao preduvjeta biološke raznolikosti Sve biološke vrste i jedinke unutar vrsta međusobno se razlikuju upravo po proteinima Proteini se sastoje od aminiokiselina povezanih peptidnom vezom. Poznato je 20 aminokiselina. Vrsta bjelačevine ovisi o broju, vrsti i redosljedu aminokiselina. Čim se proteinu doda neka nova aminokiselina nastaje novi protein. Npr. ako uzmemo 100 aminokiselina broj različ itih proteina koji mogu nastati je 20100 što je ogroman broj. Isto tako polipeptidi lanci se mogu povezivati i savijati i zauzimati određene prostorne rasporede što donosi nebrojeno mnogo kombinacija. Zato su proteini nositelji biološke specifičnosti.

2A Nukleinske kiseline

Nukl&i!sk& kis&li!& su slo,&!i olim&ri2 t). i(graB&!i su o% mo!om&r!i+ )&%i!i#a NUK;=5TIDA. Nukl&i!sk& kis&li!& o+ra!)u)u i r&!os& i!8orma#i)& u!utar sta!i#&. 5azlikujemo 7N0 'deoksiribonukleinska kiselina( i 5N0 'ribonukleinska kiselina(. Nukleotidi& koji izgra)uju nukleinske kiseline& sadrže: /O!/02N$ !"$#,N$& ;6<65 #6N2O:$ 'deoksiriboza=riboza(& 7$;,>N$ 90:$ 'prstenasta molekula koja sadrži dušik (

N$"36O2,7, 7N0 u svom sastavu imaju deoksiribozu i jednu od četiri dušične baze: 076N,N '0(& .-0N,N'0(& *,2O:,N'*(& 2, ,N'2(

N$"36O2,7, 5N0 u svom sastavu imaju šećer ribozu i dušične baze: adenin& gvanin& citozin& $50*,3 '$(

%u ične baze&

#,5, ,7,N!"6 'jedan prsten( *,2O:,N

#$5,N!"6 'dva prstena( 076N,N

2, ,N

.-0N,N

2: $50*,3

olekula 7N0 izgra)ena je od dvaju dugačkih lanaca → #O3,N$"36O2,7N, 30N*, 'taj lanac grade nukleotidi koji se vezuju preko šećera i fosfata(. 7va polinukleotidna lanca me)usobno se vezuju -O7,"O-, vezama koje se uspostavljaju izme)u

komplementarnih baza. "omplementarne baze su adenin'timin te gvanin(citozin u molekuli 7N0 dok se u molekuli 5N0 umjesto timina pojavljuje uracil koji je komplementaran adeninu& dakle adenin1uracil u molekuli 5N0. tri vodikove veze

.-0N,N

*,2O:,N

dvije vodikove veze 076N,N 2, ,N

2>

"sporedba %)* i R)*

+"R,)SK- B*Z+,R,M,%,)SK- B*ZMO)OS*.*R,% BRO/ 0*)*1* +O0O2*/ " -"K*R,O3SKO/ S3*),1, 4RS3-

%)* 0&. 2&* deoksiriboza 8 jezgra& mitohondriji& kloroplasti 1

R)* 0&. $&* riboza ? jezgra i citoplazma mR)*# tR)*# rR)*

Replikacija %)* i njezino značenje

olekula 7N0 ima sposobnost samoumnožavanja ili autoreplikacije → stvaranje vlasitith kopija. 5eplikacija je semikonzervativna& što znači da jedan polinukleotidni lanac služi kao @kalupA za sintezu drugog lanca. 2ako nastaju dvije molekule 7N0 od kojih svaka ima jedan stari i jedan novi 'novosintetizirani( lanac

2ok replikacije:

1. "idanje vodikovih veza izme)u dušičnih baza i razdvajanje polinukleotidnih lanaca 2. "omplementarno spajanje slobodnih nukleotida '0B2& .≡*(

5eplikacija se odvija uz prisustvo raznih enzima. Npr. enzim 7N0%polimeraza katalizira komplementarno povezivanje nukleotida novog i roditeljskog 'starog( lanca

2?

stari lanac 7N0 novi lanac 7N0

Replikacija DNA Razlika %)* i R)* 7N0 dušične baze adenin# gvanin# timin# citozin broj lanaca pentoza položaj u stanici pravilna zavojitost dva deoksiriboza jezgra da 5N0 adenin# gvanin# uracil# citozin jedan riboza jezgra i citoplazma ne

3ri tipa R)* -5!20 5N0 #rijenosna ili transportna 't5N0( kroz citoplazmu prenosi $3O.0 odgovaraju$e aminokisleine do glasničke R)* na ribosomu 5ibosomska 5N0 'r5N0( zajedno s proteinima izgra5uje ribosome .lasnička 5N0 'm5N0( iz jezgre izlazi u citoplazmu na ribosome s uputom za sintezu proteina

9/

Značenje vode za održavanje života 6sveukupnog i osobnog7

-oda kao najprisutnija tvar u prirodi velikim udjelom sudjeluje u izgradnji živih bića. #rvi oblici života na zemlji nastali su u vodi jer je izvrstan medij za me)udjelovanje atoma i molekula. Oko C milijarde godina živa bića provela su u oceanu. Zato vodu nazivamo kolijevkom života

-O70 je polarna molekula ili 7,#O3 'na jednom kraju molekule nalazi se slab negativan naboja& a na drugom kraju slab pozitivan naboja(. Ovakav raspored naboja uzrokuje me)usobno povezivanje molekula vode vodikovim vezama

Molekula vode S4O/S34* 4O%-& o Kohezija%povezivanje istovrsnih molekula o *dhezija %povezivanje s molekulama drugih tvari o Kapilarnost % posljedica adhezije i kohezije → kretanje tekućine protiv sile teže kroz uzak prostor kapilare 'npr. kretanje vode kroz kapilarni sustav provodnih žila biljaka( o +ovr inska napetost % na granici sa zrakom molekule vode stvaraju tanku elsatičnu opnu ili @mrežicuA koja kukcima omogućuje hodanje po vodenim površinama ili plutanje lista po površini vode. o 4elik toplinski kapacitet % 2oplinski kapacitet je količina topline koje treba primiti ? kg tvari da bi mu se tempreatura povisila za ? °*. 2vari s malim toplinskim kapacitetom brzo se zagriju već kod kratkog izlaganja toplini& dok

90 tvari s velikim toplinskim kapacitetom treba dugo izlagati toplini da bi se temperatura tek malo povisila o 4isoka toplina isparavanja 1 voda na isparavanje troši mnogo energije& zato se isparavanjem organizam hladi 'drveće putem lišća& čovjek se znojiD( o *nomalija vode % ,spod E °* voda prelazi iz tekućeg u čvrsto stanje % led. $ ledu su molekule vode razmaknute 'led je @šupljikavA i male gustoće(. 3ed je zato lakši od vode i pliva na njenoj površini→anomalija vode 'gustoća vode najveća je pri F G*(

Voda kao otapalo

Voda je vrlo dobro otapalo (za polarne i ionske tvari). Pri otapanju kuhinjske soli (NaCl) dolazi do disocijacije ili razlaganja kristala natrijeva klorida (natrij i klor međusobno su povezani ionskom vezom) na ione natrija (Na+) i ione klora (Cl-). Molekule vode okružuju pozitivno nabijene ione natrija i negativno nabijene ione klora. Vodeni ovoji razdvajaju ione, što im omogućuje nesmetano kretanje u prostoru i vezivanje s drugim česticama.

kristal Na*l

adhezija otapalo vodena otopina soli

kohezija

Otapanje ku injske soli u vodi

92

Hidrofilne su tvari koje "vole vodu" – dobro se otapaju u vodi. To su ionske tvari (kao što je NaCl) i polarne molekule, jer je i voda polarna molekula ("slično se otapa u sličnom"). Hidrofobne su tvari koje "se boje vode" – ne otapaju se dobro u vodi. To su uglavnom nepolarne molekule (kao što su ugljikovodici).

g. $rokariotska i eukariotska stanica% gra&a i uloga nji!ovi! glavni! organela i struktura

Građa stani$e prokariota i eukariota

Prokariotske stani$e ili proto$ite !&ma)u o'liko-a!u )&(gru. Na(i- rokariot Cgr$. ro 7 r-i2 ri)&F kar*o! 7 )&(graD2 u ri)&-o%u Q ri)& )&(gr&R ili Q rimiti-!a )&(graR2 a o(!a$a-a i(osta!ak o-o)!i#& ko)a o%-a)a !asl)&%!u t-ar o% ostatka sta!i#&. Po%ru$)& sta!i#& u ko)&mu s& !ala(i kru,!a DNA '&( o-o)!i#& (o-& s& nukleoid. Prokariotsk& sta!i#& ne!aju or-anele Cstruktur& om&B&!& o-o)!i#omD. !vaka stanica ujedno je i organizam " nikada ne izgrađuju mnogostani#ni organizam

,ukariotske stani$e ili eu$ite Cgr$. &u 7 ra-i2 %o'arD ima)u )&(gru om&B&!u o-o)!i#om. Ima orga!&l&. Z!at!o )& slo,&!i)a i -&ća C0/M2@ utaD o% rokariotsk& sta!i#&. Ra(liku)&mo %-a os!o-!a ti a &ukariotsk& sta!i#&: 3I;<NA i ŽIV5TIN<SKA

Ima)u kloro last& i

N&ma)u kloro last& i

mogu o'a-l)ati +ra!& s& 8otosi!t&(u M autotro8i +&t&rotro8!o

99 3a lika -rađe prokariotske i eukariotske stani$e

%/ilje"ja;stani$e nukleoid je -ra or-aneli jednostanični or-ani !i !no-ostanični or-ani !i /akterije /iljne i "ivotinjske stani$e

proto$ita P M M P M P M

eu$ita M P P P P M P

%r-ani a$ija eukatioske stani$e

=ukariotska sta!i#a ima o'liko-a!u )&(gru o-o)!i#om o%-o)&!u o% ostatka sta!i#& 7 #ito la(m&. 4ito la(ma )& o'a-i)&!a m&m'ra!om. U!utar!)a struktura )& slo,&!a L u sta!i#i s& !ala(& orga!&li M m&m'ra!om om&B&!& struktur& ko)& omoguću)u isto%o'!o2 usklaB&!o i !&om&ta!o o'a-l)a!)& ra(li$iti+ 'iok&mi)ski+ ro#&sa. Na)-&ći i !a)istak!uti)i orga!&l )& )&(gra2 a ostatak $i!i koloi%!a #ito la(ma C#itosolD i orga!&li. =ukariotsk& sta!i#& sa%r,& -&liku koli$i!u -o%&. Mogu sa%r,a-ati o+ra!)&!& +ra!)i-& t-ari2 mi!&ral& i mol&kul& igm&!ta S-& &ukariotsk& sta!i#& sa%r,& -&liku koli$i!u rot&i!ski+ -laka!a Cmikro8ilam&!tiD i #)&-$i#a Cmikrotu'uliD orga!i(ira!i+ u mr&,astu strukturu ili #itosk&l&t L sta!i#i %a)& o'lik i %r,i orga!&l& u o%r&B&!om rostor!om ras or&%u2 o rili$!o )& rom)&!)i- i %i!ami$a! susta- 7 rilagoBa-a s& otr&'ama sta!i#&

,7+(*A

/iljna

"ivotinjska

9E ŽIV5TIN<SKA STANI4A:

<=ZGRA 7 !& ra-il!og2 kuglastog o'lika2 sm)&.t&!a u #&!tru sta!i#& g%)& )& ri%r,a-a)u %i)&lo-i #itosk&l&ta i !a)-&ći )& orga!&l u sta!i#i. Nosi u ut& (a ,i-ot!& akti-!osti sta!i#& u mol&kulama DNA. Mol&kul& DNA o-&(a!& s rot&i!im $i!& kromati! ko)& )& sm)&.t&! u !ukl&o la(mi. Kromati! )& graB&! o% !iti ko)& s& u -ri)&m& %io'& s irali(ira)u u kromosom& U )&(gri s& si!t&ti(ita)u s-i ti o-i RNA. 5krugl& struktur& u )&(gri sta!i#& su )&(gri#& Cmo,& i+ 'iti )&%!a2 %-i)& a i %o 0// ko% !&ki+ -rsta -o%o(&ma#aD. <&(gra )& o'a-i)&!a o-o)!i#om ko)u $i!& %-i)& m&m'ra!&. Va!)ska m&m'ra!a )& o-&(a!a s &!%om&m'ra!skim susta-om. Po-r.i!a )&(gr& +ra a-a )& ('og ot-ora 7 )&(gri!i+ ora L ti ot-ori su okru,&!i rot&i!ima ko)i t-or& ka!alić& (a rola( t-ari. Kro( or& i(la(& RNA i o%)&%i!i#& ri'osoma2 a ula(& rot&i!i i( #ito la(m&.

=ND5M=M3RANSKI SUSTAV Susta- m&m'ra!a ko)& %i)&l& #ito la(mu sta!i#& !a o%)&l)k& i usm)&ra-a)u ri)&!ost-ari u #ito la(mi. Prot&,& s& o% )&(gri!& o-o)!i#& %o sta!i$!& m&m'ra!&2 a sasto)i s& o% sl)&%&ći+ %i)&lo-a: o =ND5P;AZMATSKI R=TIKU;UM C=RD 7 o-&(a!a )& s )&(gri!om o-o)!i#om i sasto)i s& o% susta-a m&m'ra!ski+ ka!alića2 !a'or i .u l)i!a. Posto)i +ra a-i i glatki =R. Gra a-i =R !a o-r.i!i ima ri'osom&2 t). si!t&ti(ira rot&i!i ko)i (atim ula(& u .u l)i!& g%)& i+ &!(imi %oraBu)u u ! r. gliko rot&i!i ili !&k& %rug& slo,&!& rot&i!&. Glatki =R s& !asta-l)a !a +ra a-i =R2 a !&ma ri'osoma stoga !& si!t&ti(ira rot&i!&2 ali si!t&ti(ira 8os8oli i%&2 st&roi%& i mas!& kis&li!&. Glatki =R mo,& o'a-l)ati i %rug& (a%ać& .to o-isi o -rsti sta!i#& C! r. u t&stisima st-ara t&stost&ro!2 u )&tri o'a-l)a %&toksika#i)u 7 !&utrali(ira!)& otro-aD. 5 ć&!ita )& (a%aća glatkog =RMa st-ara!)& m)&+urića ko)i r&!os& -&lik& mol&kul& u %rug& %)&lo-& sta!i#& o G5;GI<=V5 TI<=;5 7 !aku i!a m&m'ra!ski+ -&ći#a u sta!i#i. <&%!a s& stra!a !aku i!& -&(u)& u( glatki =R2 a %ruga )& sm)&.t&!a u( sta!i$!u m&m'ra!u. 5-a) orga!&l rima m)&+urić& s gliko rot&i!ima i li i%ima ko)i sti,u i( glatkog =RMa i saku l)a u #ist&r!ama Cm&m'ra!sk& -r&ći#&DL tu s& o'raBu)u i ra(-rsta-a)u ristigl& mol&kul& i o &t akira)u u m)&+urić& ko)i s& oslo'aBa)u !a ru'o-ima #ist&r!&.

9@ M)&+urući ili r&!os& sa%r,a) u i(-a!sta!i$!i rostor ili osta)u kao li(osomi ili &roksisomi o ;IZ5S5MI 7 m&m'ra!ski m)&+urići s &!(imima CGolgi)&-i m)&+urići 7 !asta)u !a Golgi)&-om ti)&luD 7 ra(la,u i ukla!)a)u star& i o.t&ć&!& %i)&lo-& sta!i#&2 mogu u(roko-at i sta!i$!u smrt 7 ra(ara)u #i)&lu sta!i#u o P=R5KSIS5MI 7 sa%r,& &!(im& (a oksi%a#i)u mali+ orga!ski+ mol&kula. 5!i sa%r,& i -o%iko- &roksi% CG252D L toksi$a! 7 o%ma+ !ako! oslo'aBa!)a &!(ima katala(a ra(la,& ga !a -o%u i kisik. P&roksisom& roi(-o%i Golgi)&-o ti)&lo u sta!i#ama )&tr& i sta!i#ama k-as#a L mogu oksi%irati alko+ol

?. jezgrina membrana& 8. pora& C. hrapavi 65& F. glatki 65& H. ribosomi na hrapavom 651 u& 6. makromolekule, C. transport mjehurića /vezikule0, I. .olgijevo tijelo& :.cisDstrana (olgijevog tijela, 8<. transDstrana (olgijevog tijela, 88. cisterne $rađa stanice

9A MIT5G5NDRI<I Val)kasti orga!&li o'a-i)&!i %-ostrukom m&m'ra!om. Va!)aska m&m'ra!a L glatka i ma!)& o-r.i!& o% u!utar!)& m&m'ra!& Co!a )& !a'ra!aD. Ti !a'ori su KRIST= L %i)&l& mito+o!%ri)a !a %-a %i)&la: MATRIKS i M=SUM=M3RANSKI PR5ST5R. U matriksu L DNA2 RNA i ri'osoma Csi!t&ti(ira)u mali 'ro) rot&i!aD Uloga mito+o!%ri)a: u !)ima s& o%-i)a ro#&s sta!i$!og %isa!)a C'iolo.k& oksi%a#i)&D 7 tako sta!i#a %ola(i %o otr&'!& &!&rgi)& !truktura mito ondrija u!utar!)a m&m'ra!a -a!)ska m&m'ra!a

krist& matriks

RI35S5MI N&ma)u m&m'ra!u2 i(graB&!i o% ri'osomsk& RNA CrRNAD i -&ć&g 'ro)a rot&i!a. Ima)u -&ću i ma!)u o%)&%i!i#u. T& s& %-i)& o%)&%i!i#& s a)a)u u 8u!k#io!al!i ri'osoma samo ka%a ri+-aća)u mRNA ko% si!t&(& rot&i!a. Ri'osomi mogu 'iti -&(a!i (a =R2 slo'o%!i u #ito la(mi ili orga!i(ira!i u !aku i!& L P5;IRI35S5M=

mala o%)&%i!i#a

-&lika o%)&%i!i#a

ri'osom

$rađa ri%osoma

9:

4=NTRI5;I 7-al)kasta ti)&la 7 ima i+ samo u ,i-oti!)sko) sta!i#i. U-i)&k su u aru i to okomito osta-l)&!i )&%a! !a %rugog t& $i!& 4=NTR5S5M. U;5GA: su%)&lu)u u st-ara!)u mikrotu'ula K o'liku)u %io'&!o -r&t&!o2 su%)&lu)u u st-ara!)u struktura (a okr&ta!)&.

Mikrotu%uli

kromatin jezgrica glikosom glatki =R citosol lizosom mito+o!%ri) #&!trioli centrosom

)&(gra jezgrina membrana

+ra a-i =R ri'osomi

mikrovili mikrofilamenti mikrotubuli intermedijarni filamenti peroksisomi GraBa ,i-oti!)sk& sta!i#&

Golgi)&-o ti)&lo egzocitoza

9>

3I;<NA STANI4A:

3il)!& sta!i#& ima)u sta!i$!u sti)&!ku i(graB&!u o% #&lulo(& STANIHNA STI<=NKA L o'a-i)a sta!i$!u m&m'ra!u i %a)& o'lik2 $-rstoću i .titi sta!i#u2 ali ogra!i$a-a ri)&!os t-ari kro( m&m'ra!u.

U sr&%i.tu 'il)!& sta!i#& !ala(i s& -&liki m&m'ra!om om&B&!i orga!&l 7 VAKU5;A L rostor -akuol& is u!)&! )& -o%&!om oto i!om u ko)o) s& !ala(& ugl)iko+i%rati2 mi!&rali2 igm&!ti i toksi$!& t-ari. Pigm&!ti u -akuoli %a)u ra(li$itu o'o)a!ost %i)&lo-a 'il)k& C! r. igm&!t a!to#i)a! %a)& #r-&!ol)u'i$astu 'o)u #-)&to-ima2 lo%o-ima2 listo-ima i kori)&!)u !&ki+ 'il)akaD. Toksi$!& t-ari u 'il)#i ugla-!om .tit& 'il)ku o% 'il)ol)&%a. Uloga )& -akuol& i r&gula#i)a sta!i$!og tlaka M turgora. 3il)!& sta!i#& u( mito+o!%ri)& os)&%u)u i kloro last& L r&t-or'a s-)&tlos!& &!&rgi)& Su!#a u k&mi)sku &!&rgi)u ugl)iko+i%rata .to i+ sta!i#a koristi kao i(-or &!&rgi)&. Kloro lasti su o rili$!o -&liki Cć&sto -&ći o% )&(gr&2 %o'ro -i%l)i-i s-)&tlos!im mikrosko omD i o'a-i)&!i %-oslo)!om m&m'ra!om. U!utra.!)ost kloro lasta is u!)a-a stroma Ct&kući!a s &!(imima2 ugl)iko+i%ratima2 DNA2 RNA2 ri'osomima i tilakoi%imaD. Tilakoi%i su m&m'ra!sk& -r&ći#& !a $i)o) s& o-r.i!i !ala(i kloro8il ili (&l&!i igm&!t -a,a! (a 8otosi!t&(u. Naslag& tilakoi%a $i!& strukturu ko)u (o-&mo gra!um. U( kloro last&2 'il)!o) sta!i#i !ala(& s& i %rugi lasti%i2 kao .to su l&uko lasti ili kromo lasti. ;&uko lasti su '&( igm&!ta2 !ala(imo i+ u sta!i#ama kori)&!a i slu,& kao s r&mi.t& .kro'a. Amilo lasti su )ako -&liki l&uko lasti s o+ra!)&!im .kro'om Camilo(aD. Kromo lasti ima)u igm&!t& ra(!i+ 'o)a 7 ,ut& Cksa!to8ilD2 #r-&!& Cliko &!D2 !ara!$ast& Ckarot&!D L 'o)a #-i)&ća2 lo%o-a Plasti%i ima)u s oso'!ost r&t-or'& i( )&%!& u %rugu -rstu lasti%a L ! r. sa(ri)&-a!)& -oća i o-rća. Kloro lasti takoB&r s a%a)u u lasti%&.

9?

Građa /iljne stani$e )&(gra kromatin jezgrina pora jezgrina membrana mjehurić /s (olgijeva tijela0 .olgijevo tijelo glatki =R citoplazma kriste

biljno tkivo

+ra a-i =R ri'osomi -akuola stijenka susjedne stanice sta!i$!a sti)&!ka

mito+o!%ri)i

lizosomi

citoskelet granum

sta!i$!a m&m'ra!a plazmodezmije naslage škroba kloro lasti $rađa %iljne stanice

-a!)ska m&m'ra!a

m&Bum&mM 'ra!ski rostor

u!utar!)a m&m'ra!a

stroma

gra!um C!aku !a tilakoi%aD

tilakoi%i

lumen % unutrašnjost lamele tilakoida

$rađa kloroplasta

E/ Građa i ulo-a stanične !e!/rane

Sta!i$!a m&m'ra!a ili 'iom&m'ra!a )& dvosloj 9os9olipida. Tos8oli i%i su am8i atsk& mol&kul& Cima)u olar!u +i%ro8il!u gla-u i !& olar!& +i%ro8o'!& r& ić&D. Sta!i$!i i i(-a!sta!i$!i rostor is u!)&!i su -o%&!om oto i!om u ko)o) s& 8os8oli i%!& mol&kul& s &#i8i$!o ori)&!tira)u i orga!i(ira)u u %-oslo) Cu ra-o ('og toga .to su am8i atsk&D. U( 8os8oli i%& m&m'ra!& sa%r,& rot&i!& i ugl)iko+i%rat&2 gliko rot&i!&2 glikoli i%& .roteini stanične membrane su veliki i nepravilni. "a jednom dijelu proteini su uronjeni u fosfolipidni sloj → .!$%&!$"% .$2#!%"% /oni mogu biti citoplazmatski periferni proteini – izviru na unutarnju stranu dvosloja, izvanstanični periferni proteini – izviru na vanjsku stranu. "eki proteini prolaze kroz dvosloj fosfolipida i izlaze na obje /i vanjsku i unutarnju0 stranu – %"#!($)L"% ili #$)"S+!+E$)"SF% .$2#!%"%.

'L2() .$2#!%")G 80 Selektivni prijenos kroz membranu D ide kroz proteinske kanale, a uz pomoć proteinskih prenositelja 30 !nzimska aktivnost membranskih proteina – kataliziraju kemojske reakcije na površini membrane ;0 .rimanje i prevo,enje kemijskih poruka – obavljaju receptorski proteini → oblikom odgovaraju Hkemijskom glasnikuI /npr. hormonu0 =0 Stanično prepoznavanje – obavljaju neki proteini membrane koji imaju identifikacijske oznake HmarkereI /npr. glikoproteine koji slu-e za prepoznavanje drugih stanica jer odre,eni tipovi stanica isto tako imaju te specifične markere0 70 +e,ustanično povezivanje – ovu zadaću obavljaju membranski proteini koji imaju sposobnost vezanja za proteine susjedne stanice i tako tvoriti različite me,ustanične spojeve 60 .ovezivanje citoskeleta i izvanstaničnog prostora – ovu zadaću obavljaju oni proteini koji sudjeluju u odr-avanju oblika stanice i polo-aja drugih proteina u membrani,a oni sudjeluju i u prijenosu mehaničkog podra-aj izme,u izvanstanične tekućine i citoplazme

E0 C0 +embranski proteini imaju va-nu ulogu u prepoznavanju stranih stanica kod imunološke reakcije organizma → membranski proteini prepoznaju patogene mikroorganizme

"a vanjskoj strani membrane suG '(L*%F2B%1$)#%, (L%F2L%.%1% /ugljikohidrati s mastima0, (L%F2.$2#!%"% /ugljikohidrati s proteinima0

+embranski ugljikohidrati tako,er obavljaju me,ustanično povezivanje ili vezanje stanice za neku podlogu. 'gljikohidrati povezani s lipidima imaju ulogu staničnih markera /omogućuju me,usobno prepoznavanje stanica0

Model teku$eg mozaika

#rema tom modelu neki membranski proteini nalaze se na površini& a neki potpuno ili djelomično uronjeni u fosfolipidni dvosloj. Opisani mozaički raspored proteina u membrani može se mijenjati ovisno o potrebama stanice. embrana je do odre)ene mjere tekuća jer nema jakih veza me)u molekulama koje grade membranu što proteinima omogućuje klizanje kroz dvosloj fosfolipida i promjenu položaja u membrani. embrane životnjskih stanica relativno su stabilne i čvrste& upravo zato što kolesterol na membrani ograničava kretanje fosfolipida.

&Model tekućeg mozaika'

E2 )ačin prolaska tvari kroz staničnu membranu

#0!,-N, #5,46NO! → odvija se prema fizikalnom zakonu difuzije → gibanje molekula s područja veće koncentracije na područje manje koncentracije. 7va su oblika pasivnog prijenosa kroz membranu: 467NO!20-N0 7,/$:,40 i O30";0N0 7,/$:,40.

4ednostavna difuzija %tako se prenose tvari male molekulske mase topive u vodi 'O8& *O 8& N8& ugljikovodici i alkoholi( Olakšana difuzija: pomoću prijenosnih proteina → prenose hidrofilne i polarne molekule. #rijenosni proteini obavljaju selektivan prijenos i specifični su za vrstu molekula koje prenose % mogu biti oblikovani kao proteinski kanali i proteinski prenositelji.

#roteinski prenositelji % molekule prenose tako da ih vežu s jedne strane membrane i prenose ih na drugu 'glukoza& galaktoza& aminokiseline se tako prenose(. #roteinski kanali % primjer su akvaporini ili proteinski kanali → kroz njih osmozom prolazi voda.

0"2,-N, #5,46NO! → Odvija se uz pomoć proteinskih prenositelja& ali uz utrošak energije % predstavlja gibanje protiv koncentracijskog gradijenta 's područja manje koncentracije na područje veće koncentracije(. 6nergije se dobiva iz fosfatnih veza 02#1a. Ovim načinom stanica održava koncentraciju molekula unutar stanice različitom od koncentracije izvan stanice. #rimjer je Na=" pumpa → prijenos kalijevih iona iz okoline u stanicu& a natrijevih iz stanice u okolinu i tako se održava veća koncentracija natrija u izvanstaničnoj tekućini& a kalija u citoplazmi.

E9 -ndocitoza i egzocitoza

6N7O*,2O:0 %

ehanizam ulaska velikih molekula i mikroorganizama u stanicu.

• /agocitoza % npr. ameba lažnim nožicama obuhvati bakteriju& ovije je membranom u mjehurić % /0.O!O 3,:O!O O → u citoplazmi se spaja s

koji enzimima razgradi bakteriju. /agocitoza služi kao

obrana organizma od patogenih organizama i starih& oštećenih dijelova stanice • #inocitoza % tim načinom stanica uzima tekućinu i male molekule → formira se #,NO!O

6.:O*,2O:0 % prostor.

ehanizam izbacivanja nepotrebnih i suvišnih tvari u izvanstanični

Endosimbioza

Teorija postanka eukariotske stanice koje je postavila Lynn Margulis. Prema teoriji mitohondriji i kloroplasti su kao organeli nastali iz bakterija koje su ušle u veću stanicu s oblikovanom jezgrom. Pretpostavlja se da su mitohondriji nastali iz aerobnih bakterija (one koje koriste kisik), a kloroplasti iz cijanobakterija ili modrozelenih algi koje vrše fotosintezu. Stanica je, prihvativši, bakteriju stekla određene prednosti (iskorištavanje kisika i proizvodnju organske hrane), tj. stvorena je endosimbioza bakterije i stanice (endo- zato što bakterija živi unutar stanice). DOKAZI: • Mitohondriji i kloroplasti velič inom odgovaraju bakterijama • Mitohondriji i kloroplasti imaju dvostruku membranu (vanjska je nastala ulaskom bakterije u stanicu – stanica je membranom ovila bakteriju endocitoza, a unutarnja je membrana bakterije). Svaka membrana je dvosloj fosfolipida, dakle ako je membrana dvostruka, tada postoje 2 dvosloja fosfolipida.

EE • Mitohondrij i kloroplasti sadrže vlastitu DNA koja se dijeli neovisno o genomu jezgre • Mitohondriji i kloroplasti imaju vlastite ribosome koje proizvode malu količ inu proteina, ali odgovaraju velič ini prokariotskih proteina

!. 'tanične diobe (mitoza i mejoza) i nji!ova uloga u vi estaničnom organizmu

Pove anost -rađe i ulo-e 1NA s -rađo! kro!oso!a

DNA )& %io struktur& komosoma. DNA C&ukariotsk& sta!i#&D akira!a )& u kromosom& omoću rot&i!a. Kom l&ks DNA i rot&i!a L KR5MATIN ili NUK;=5PR5T=IN. Ka%a o$!& %io'a2 DNA s& (a o$!& )a$& s irali(irati i akirati omoću rot&i!a. 5s!o-!a )&%i!i#a kromati!a )& !ukl&osom C%-ola!$a!a mol&kula DNA omota!a oko > mol&kula +isto!a2 +isto! )& -rsta ')&la!$&-i!& u )&(griD. Ti)&kom %io'& akira!)&2 t). s irali(a#i)a s-& )& )a$a. Kromosomi su maksimal!o s irali(ira!i u m&ta8a(i

B8 histon +isto!i

Ko!%&!(a#i)a DNA

oko 8=7 parova baza ovija oktamer histona DNA (promjera 2 nm) nukleosomi

E@ 'roj2 -rađa i o/lik kro!oso!a su stalni te karakteristični a vrstu C! r. -i!ska mu.i#a ima > kromosoma2 gra.ak 0E2 mi. E/2 $o-)&k EA2 i!%i)ska a rat 02A/...D

Životni $iklus stani$e

Ži-ot!i #iklus L ostu !i ra(-o) orga!i(ma o% !asta!ka %o (a$&ća !o-og istoga orga!i(ma ili smrti. Za )&%!osta!i$!& &ukariot& ,i-ot!i #iklus u)&%!o )& i sta!i$!i #iklus C%ogaBa)i o% o$&tka )&%!& %o o$&tka %rug& %io'&D

STANIHNI 4IK;US: o%-i)a s& u E 8a(&F 9 o'il)&,a-a stanični rast2 a E. (!a$i dio/u stani$e. Ra(%o'l)& rasta (o-& s& m&Bu8a(a ili i!t&r8a(a i sastoji se od C faze: .?& !& .8

INT=RTAZA .? → ! → .8

P

STANIHNA DI53A 'mitoza( i * 'citokineza(

o$&tak #iklusa

mito(a ri r&ma (a %io'u rast sta!i#&

r& lika#i)a DNA !tani#ni ciklus

EA

*ijek !ito e

Po%i)&l)&!)a !a E 8a(&: ro8a(a2 m&ta8a(a2 a!a8a(a2 t&lo8a(a PR5TAZA: o$i!)& (gu.!)a-a!)&m i s irali(a#i)om kromati!a 7 t&,i s& o'liko-a!)u ('i)&!i+ kromosoma ko)& ć& s& moći kr&tati o sta!i#i. Kromati! CDNA u akira!a u !ukl&osom&D skraću)& s& )o. 0/// uta L o'liku)& kromosom& ko)i s& sasto)& o% %-i)u s&stri!ski+ kromati%a s o)&!i+ #&!trom&rom. N&sta)& )&(gri#a2 a o$i!)& s& o'liko-ati %io'&!o -r&t&!o C omoću #&!trosoma ko)i utu)u !a su rot!& olo-& sta!i#&D. 3il)!a sta!i#a !&ma #&!trosoma2 -&ć mikrotu'uli o'liku)u %io'&!o -r&t&!o. Pro8a(a (a-r.a-a ra(gra%!)om )&(gri!& o-o)!i#& PR5M=TATAZA: Kr&ta!)& kromosoma i(m&Bu sr&%i.ta i olo-a sta!i#& M=TATAZA: Po$i!)& -&(i-a!)& !iti %io'&!og -r&t&!a (a #&!trom&r& kromosoma Lkromosomi s& kru,!o ras or&%& u sr&%i!u %io'&!og -r&t&!a u m&ta8a(!u lo$u ANATAZA: o$i!)& o%-a)a!)&m s&stri!ski+ kromati%a C r-o s& o%-o)& u o%ru$)u #&!trom&ra2 a (atim $ita-om %u,i!omD L SVAKA KR5MATIDA P5STA<= SAM5STA;AN KR5M5S5M L skraću)u s& !iti %io'&!og -r&t&!a i kromosomi utu)u !a su rot&! olo-& sta!i#& T=;5TAZA: Kromosomi s& !a su rot!im olo-ima sta!i#& o%mata)u i %&s irali(ira)u i o'liku)u kromati!. 5% %)&lo-a star& )&(gri!& o-o)!i#& o'liku)& s& !o-a o-o)!i#a. Na (a-r.&tu t&lo8a(& sta!i#a !a olo-ima ima o'liko-a!& %-i)& )&(gr& $im& )& (a-r.&!a mito(a

N0"ON

,2O:6 !3,467, *,2O",N6:0 'podjela citoplazme(

→ #roces u kojem se dijeli citoplazma. $ ljudskim i životinjskim stanicama pojavljuje se diobena brazda u području metafazne ploče. 9razda se postupno steže prema unutrašnjosti sve dok se stanice ne podjeli. $ biljnih stanica 'membranu okružuje stanična stijenka od celuloze( dioba zahtijeva novu staničnu stijenku izme)u stanica kćeri → ona se formira u području metafazne ploče i djeli biljnu stanicu na dvije stanice kćeri

E: ro8a(a
s&stri!sk& kromati%& #&!trosom mikrotu'uli

prometafaza

i!t&r8a(a

mikrotu'uli i( %io'&!og -r&t&!a -&(a!i (a ki!&to+or&

m&ta8a(a

t&lo8a(a

a!a8a(a

#itoki!&(a

o!o-!o st-ara!)& )&(gri!& o-o)!i#&

(ijek mitoze *ijek !ejo e

M&)o(a )& %io'a ko)om !asta)us ol!& sta!i#&2 a sasto)i s& o% %-i)& %io'&: m&)o(& I i m&)o(& II M&)o(a I )& r&%uk#i)ska %io'a Cr&%u#ira s& 'ro) kromosomaD. Sasto)i s& o% ro8a(& I2 m&ta8a(& I2 a!a8a(& I i t&lo8a(& I PR5TAZA I 7 !ako! s irali(a#i)& i (gu.!)a-a!)a kromosoma2 ko)i ima)u %-i)& s&stri!sk& kromati%&2 sli)&%i sl)u'l)i-a!)& Cko!)uga#i)aD +omolog!i+ kromosoma i !asta)u 'i-al&!ti ili t&tra%& C'i-al&!t (!a$i %a )& to struktura o% %-a kromosoma2 t&tra%& %a tu strukturu $i!& E kromati%&D. S ari-a!)& kromosoma omoguću)& krosi!go-&r

E> Cu)ru,&!)& ili r&kri,&!)&D L i(m)&!a %)&lo-a !&s&stri!ski+ kromosoma L kromati%& s& r&lom& i %i)&lo-i s& m&Buso'!o r&s o)&. M)&sto ukri,&!)a (o-& s& +i)a(ma i -i%l)i-o )& s-)&tlos!im mikrosko om. Krosi!go-&rom s& st-ara)u !o-& kom'i!a#i)& !asl)&%!& t-ari i to )& )&%a! o% i(-ora ra(!olikosti. M=TATAZA I: 'i-al&!ti s& or&%a)u u m&ta8a(!u ra-!i!u i ri+-at& (a !iti %io'&!og -r&t&!a. 5')& kromati%& )&%!og +omologa ori)&!tira)u s& r&ma istom olu sta!i#&2 a kromati%& %rugog +omologa (a)&%!o s& ori)&!tira)u r&ma su rot!om olu. ANATAZA I: o%-a)a)u s& +omolog!i kromosomi i utu)u !a su rot!& olo-& sta!i#& Ckromosomi su %-ostruki2 t). ima)u %-i)& s&stri!sk& kromati%&D. T=;5TAZA I: !a olo-ima sta!i#& s& o'liku)u )&(gr& ko)& ima)u )&%a! kromosom i( +omolog!og ara graB&! o% %-i)u s&stri!ski+ kromati%a. Sli)&%i #itoki!&(a i !asta)u %-i)& sta!i#& s olo-i$!im C+a loi%!im 'ro)&m kromosomaD. Nako! krat!og ra(%o'l)a i!t&rki!&(& sli)&%i M=<5ZA II ko)a )& i%&!ti$!a mito(i a )& !&ću o!a-l)ati. ZAK;<UHAK: Di loi%!a ro%it&l)ska sta!i#a C2!D m&)o(om st-ara E +a loi%!& g&m&t& C!D.

E? I!t&r8a(a

Pro8a(a I
'i-al&!ti

gam&t& M&ta8a(a I

A!a8a(a I %ogo%io s& krosi!go-&r

M&ta8a(a II A!a8a(a II T&lo8a(a II

A!a8a(a II

(ijek mejoze *e!eljne načajke !ejo e

0. 3eduk$ija /roja kro!oso!a: i( %i loi%!& ro%it&l)sk& sta!i#& !asta)u +a loi%!& gam&t&. Na ta) !a$i! m&)o(a osigura-a ko!ti!uit&t u 'ro)u kromosoma !&k& -rst& C2! L !D. Sta a!)&m +a loi%!i+ gam&ta o!o-!o !asta)& %i loi%!a sta!i#a 7 (igota C!P ! L 2!D Ka%a !& 'i 'ilo r&%uk#i)& 'ro)a kromosoma u a!a8a(i I 'ro) 'i kromosoma !ako! s-ak& o lo%!)& 'io %-ostruko -&ći2 .to 'i %o-&lo %o o('il)!& g&!sk& !&ra-!ot&,&. 2. Ti(i$ka os!o-a reko!/ina$ije roditeljski0 kro!oso!a )& krosin-over Cukri,&!)&2 r&kri,&!)&D L tim& !asta)u !o-& kom'i!a#i)& s-o)sta-a2 a krosi!go-&r )& u( !&(a-is!u ori)&!ta#i)u i ra(ila,&!)& kromosoma t& slu$a)!u o lo%!)u2 )&%a! o% i(-ora g&!&ti$k& ra(!olikosti.

@/

Sličnosti i ra like !ejo e i !ito e

Us or&%'a mito(& i m&)o(& M(*%.A 3eplika$ija 1NA 5%-i)a s& u i!t&r8a(i ri)& o$&tka )&(gri!& %io'& 'roj dio/a <&%!a2 sasto)i s& o% ro8a(&2 m&ta8a(&2 a!a8a(& i t&lo8a(& M,J%.A 5%-i)a s& u i!t&r8a(i ri)& o$&tka )&(gri!& %io'& D-i)&2 s-aka s& sasto)i o% ro8a(&2 m&ta8a(&2 a!a8a(& i t&lo8a(&F N&ma r& lika#i)& i(m&Bu %-i)& %io'&F u ro8a(i +omolog!i kromosomi s& s aru)u K 'i-al&!ti Ct&tra%&D L %ogaBa s& krosi!go-&r 'roj stani$a kćeri i -enetički sastav D-i)& %i loi%!& g&!&ti$ki i%&!ti$!& sta!i#& H&tiri +a loi%!& sta!i#& ko)& !isu g&!&ti$ki )&%!ak& !iti m&Buso'!o !iti sa sta!i#om ma)kom 6a"nost a "ivotinjski or-ani a! Ra(-itak -i.&sta!i$!og orga!i(ma o% (igot&2 r&g&!&ra#i)a tki-a Proi(-o%!)a gam&taF r&%uk#i)a 'ro)a kromosomaF g&!&ti$ka ra(!olikost

Va,!& ra(lik&: • U ro8a(i I %ogaBa s& ukri,&!)& ili krosi!go-&r2 toga !&ma u mito(i. • U m&ta8a(i I u m&ta8a(!u C&k-atori)al!uD lo$u sm)&.ta)u s& +omolog!i kromosomski aro-i2 a u m&ta8a(i mito(& o)&%i!a$!i kromosomi C!isu u aruD. • U a!a8a(i I #&!trom&r& s& !& %i)&l& i s&stri!sk& kromati%& osta)u (a)&%!o t& utu)u !a isti ol sta!i#&. U mito(i s& o%-a)a)u s&stri!sk& kromati%& i s-aka osta)& (as&'a! kromosom.

@0 m&)o(a I m&)o(a II

%i loi%!a sta!i#a

r& lika#i)a DNA

+omolog!i aro-i kromosoma

mito(a %i loi%!a sta!i#a %-i)& %i loi%!& sta!i#& r& lika#i)a DNA

E +a loi%!& sta!i#&

)spored%a mitoze i mejoze ,nter!aza

7io staničnog ciklusa od tri faze tijekom kojih se 7N0 umnožava i stanica priprema za diobu. ,nterfaza se sastoji od .?& ! i .8 faze. .? % postmitotska faza→slijedi nakon mitoze& a zove se i presintetska→jer prethodi sintezi 7N0. $ tom razdoblju stanica obavlja aktivnosti: kontrola staničnog metabolizma& aktivna sinteza bjelančevina i 5N0& stvaranje novih staničnih tvorbi 'ribosomi& mitohondriji& centrosomi(& te povećanje volumena i rast stanice. ! faza→sinteza 7N0 i specfičnih proteina histona. Na kraju ove faze stanica ima 8 potpuno jednake kopije 7N0. .8→stanica se priprema za diobu: provjerava sintetizirana 7N0& popravljaju eventualna oštećenja te sintetizira bjelančevine potrebne za mitozu. .8 faza je postsintetsko& apremitotsko razdoblje interfaze.

@2 Nekontrolirana mitoza se odvija u tumorskom tkivu Stanica može izgubiti kontrolu staničnog ciklusa i mitoze, a posljedica je pojava tumora ili raka. Poremećaj regulacije posljedica je promjena (mutacija) DNA zbog kojih stanice nekontrolirano rastu i nakon dodira sa susjednim stanicama nastavljaju se umnožavati u masu koju zovemo tumor.

i. $rocesi fotosinteze% staničnoga disanja i vrenja
Meta/oli a! : skup svi0 /ioke!ijski0 pro$esa u stani$i

M=TA35;IZAM L i(mi)&!a t-ari. Ra(liku)& s& a!a'oli(am i kata'oli(am

A!a'oli(am L 'iok&mi)ska si!t&(a ma!)i+ mol&kula u -&ć& C! r. olim&rai(a#i)a gluko(& u .kro'D 7 &!&rgi)a s& tro.i

Kata'oli(am L 'iok&mi)ski ro#&s u ko)&mu s& mol&kul& ra(la,u !a )&%!osta-!i)& ri $&mu s& oslo'aBa &!&rgi)a

<otosinte a u /ilj$i

S oso'!ost 8otosi!t&(& ima)u aututro8!i orga!i(mki ko)i sa%r,& (&l&!i igm&!t 7 kloro8il C'il)k&2 alg& i #i)a!o'akt&ri)& ili mo%ro(&l&!& alg&D.

U ro#&su 8otosi!t&(& s-)&tlos!a &!&rgi)a s& r&ko a!orga!ski+ mol&kula C4522 G25D r&t-ara u k&mi)sku &!&rgi)u ugl)iko+i%rata Cgluko(a2 .kro'D2 a oslo'aBa s& kisik.

<=DNADŽ3A T5T5SINT=Z=: A452 P 02G25 L 4AG025A P A52 P AG25 ili A452 P AG25 L 4AG025A P A52

@9

Fotosinteza se odvija u kloroplastima nizom redoks – reakcija koje možemo podijeliti na Reakcije na svjetlu – primarne reakcije fotosinteze → pokreć e ih sunčeva svjetlost, a odvija se u tilakoidima kloroplasta na molekulama klorofila (sunčeva svjetlost izbija elektron iz molekule klorofila – elektron primljenu energije prenosi u reakcije neovisne o svjetlu, a događa se razgradanja vode uz oslobađanje kisika) II. Reakcije neovisne o svjetlu – sekundarne reakcije fotosinteze (Calvinov ciklus) → odvijaju se u stromi kloroplasta →nakon raspadanja vode (reakcije na svjetlu) oslobađa se vodik (H+) koji reducira molekule CO2 u glukozu – svjetlosna se energija pohranila u kemijsku energiju glukoze

I.

Totosi!t&(u mogu o'a-l)ati s-i (&l&!i %i)&lo-i 'il)k& C!a)-i.& listo-iD.

Stanično disanje

A&ro'!i orga!i(mi 'iolo.kom oksi%a#i)om Csta!i$!im %isa!)&mD %ola(& %o &!&rgi)& L oslo'aBa s& i( gluko(&.

<=DNADŽ3A STANIHN5G DISAN<A: 4AG025A P A52 L A452 P AG25 J CI 02# J toplina

Reakcije aerobnog staničnog disanja sastoje se od dvije faze i 3 reakcijska koraka: I. anaerobna faza • glikoliza

II.

anaerobna faza • Krebsov ciklus ili ciklus limunske kiseline • oksidativna fosforilacija

@E ,ner-etska ulo-a A*P#a

Sta!i$!im %isa!)&m s& k&mi)ska -&(a gluko(& r&-o%i u k&mi)sku &!&rgi)& 8os8at!i+ -&(a u mol&kuli ATPMa. V&(& i(m&Bu 8os8ata 'ogat& s& &!&rgi)om t& )& o!a sta!i#i lako %ostu !a.

ATP Ca%&!o(i! tri8os8atD P G25L ADP Ca%&!o(i! di8os8atD P P C8os8atD P &!&rgi)a

2dvajanjem jedne fosfatne skupine iz )#.Da osloba,a se energija od ;= k*?mol

4renje

-renje je proces nepotpune razgradnje organskih tvari. Odvija se anaerobno u citoplazmi stanica mikroorganizama 'bakterije& kvasci( i nekim stanicama mnogostaničnih organizama. -renjem se osloba)a manje energije nego staničnim disanjem. -renje može biti: alkoholno& octeno& mliječno& maslačno i dr. "vašćeve gljivice procesom alkoholnog vrenja stvaraju alkohol etanol& *O8 i 02# 'mala količina energije(.

467N07K90 03"O+O3NO. -56N40:
k-as$&-& gl)i-i#&

*L+?8OL

8*H+HO+ J 8*O8 J 802#

j. Osnovne etape i procesi razvitka te strukturna i funkcionalna organizacija vi estaničnoga organizma

7lo-a !ito e i !ejo e u višestanično! or-ani !u

@@ M=<5ZA 7 %io'a ko)om !asta)u +a loi%!& gam&t& ko)& su%)&lu)u u o lo%!)i. M&)o(a )& ogo%!a (a ra(m!o,a-a!)&2 g&!&ti$ku ra(!olikost.

MIT5ZA 7 %io'a t)&l&s!i+ sta!i#a2 mito(om orga!i(am rast& i r&g&!&rira tki-a.

.ašto je reduk$ijska dio/a preduvjet a oplodnju=

R&%uk#i)om s& 'ro) kromosoma sma!)u)& !a olo-i$a!2 t). !asta)u gam&t& s olo-i$!im 'ro)&m kromosoma. Sta a!)&m gam&ta u ro#&su o lo%!)& o!o-o ć& !astati %i loi%!a sta!i#a 7 (igota Lmito(om s& i( (igot& ra(-i)a orga!i(am. Ka%a !& 'i 'ilo r&%uk#i)& !ako! s-ak& o lo%!)& 'ro) 'i s& kromosoma u%-ostru$io. Tako !astali orga!i(am imao 'i %ruga$i)u g&!&ti$ku u utu 7 !& 'i 'io ist& -rst&2 a !a)$&.ć& !& 'i !iti r&,i-io ('og g&!sk& !&ra-!ot&,&.

'ra danje i -astrula$ija u "ivotinjski0 or-ani a!a

Zigota2 !astala o lo%!)om2 %i)&li s& mito(om u ro#&su /ra danjaL !asta!& m!o.t-o sta!i#a ko)i $i!& !orulu C!aku i!a sta!i#a2 !aliku)& lo%u %u%a. U !aku i!i sta!i#a o'liku)& s& .u l)i!a 7 %lastocel 7 is u!)&!a t&kući!om L ta) ra(-o)!i sta%i) (o-& s& /lastula Cru'!o ras or&B&!& sta!i#& 'lastul& o'liku)u %lasotdermD. U-la$&!)&m sta!i#a 'lastul& u !)&(i!u u!utra.!)ost !asta)& u%u'i!a C%lastoporD i ra(-i)a s& sta%i) (-a! -astrula 7 ro#&s !asta!ka gastrul& )& -astrula$ija L gastrulu i(graBu)u 9 (am&t!a listića C&kto%&rm2 m&(o%&rm2 &!%o%&rmD.

ZAMETNI LISTIĆ ORGANI KOJI SE IZ NJEGA RAZVIJAJU

EKTODERM

MEZODERM

ENDODERM

- epiderma (koža, kosa, žlijezde) - živčani sustav i osjetila

- kostur - mišić i - krvožilni sustav - sustav za izluč ivanje

- crijeva - epitelni dijelovi unutrašnjih organa (jetra, štitnjača, gušterača, pluća)

@A - spolni žlijezde - epitel probanih i dišnih putova

.načaj di9eren$ije stani$a u po-ledu stvaranja tkiva2 or-ana2 višestanično- or-ani !a

DIT=R=N4I<A4I<A 7 ro#&s ko)im s& ra(li$ito o'liko-a!& sta!i#& C%i8&r&!#ira!& sta!i#&D ri r&ma)u (a s &#i8i$!& ulog&. Nasl)&%!o )&%!ak& sta!i#& osta)u struktur!o i 8u!k#io!al!o ra(li$it&. Di8&r&!#ira!& sta!i#& t-or& tki-a ! r. sta!i#& %i8&r&!#ira!& u !&uro!& 8ormira)u ,i-$a!o tki-o.

@:

> M(K3%'(%)%G(JA
a. *azlike izme&u virusa i živi! bića% me!anizam umnožavanja virusa u živim stanicama
.ašto viruse s!atra!o česti$a!a na -rani$i "ivo-a i ne"ivo-a svijeta

Virusi !&ma)u sta!i$!u graBu2 !&ma)u m&ta'oli(am2 !& o%go-ara)u !a o%ra,a)&2 kristali(ira)u C.to )& o'il)&,)& k&mi)ski+ s o)&-a2 a !& ,i-& t-ariD. <&%i!a oso'i!a ko)a o-&(u)& -irus& s ,i-im 'ićima )&st s oso'!ost ra(m!o,a-a!)a2 !o i o ita!)u ra(m!o,a-a!)a !isu samostal!i 'u%ući %a s-o)& ko i)& mogu st-arati samo u ,i-o) sta!i#i %omaći!a2 t). o!i su 53;IGATNI STANIHNI PARAZITI 7 (ato ka,&mo %a su !a gra!i#i ,i-& i !&,i-& t-ari.

%snovna -rađa virusa na pri!jeru 6M'1 4virus !o aične /olesti du0ana, engl. #+A J #obacco +osaic Airus0 Va!)sku o-o)!i#u 7 KAPSIDU gra%& rot&i!i2 a u u!utra.!)osti s& !ala(i !ukl&i!ska kis&li!a. Virusi su u os!o-i nukleoproteini. Virusi kao !asl)&%!u t-ar !os& sa!o jedan tip !ukl&i!sk& kis&li!&2 DNA ili RNA L ra-!a ili kru,!a2 )&%!ola!$a!a ili %-ola!$a!a (kod VMBD, kao i već ine biljnih virusa, RNA). N&ki -irusi )o. sa%r,& i &!(im& (a um!o,a-a!)& !ukl&i!sk& kis&li!&2 a ko% !&ki+ )& ka si%a okru,&!a omota$&m o% li i%a i gliko rot&i!a. Ra(liku)u s& -&li$i!om i o'likom. N& mo,&mo i+ -i%)&ti s-)&tlos!im mikrosko om. !ukl&i!ska kis&li!a

rot&i!i

@> Građa /akterio9a-a: mol&kula !ukl&i!sk& kis&li!& sklu $a!a )& u!utar rot&i!skog omota$a ko)i ima o'lik oli&%ra2 a !a tu Jgla-uJ !a%o-&(u)& s& rot&i!ski Jr& J ko)i (a-r.a-a lo$i#om s r& !im !itima omoću ko)i+ s& ri$-rsti !a o-r.i!u 'akt&ri)&

7!no"avanje virusa na pri!jeru /akterio9a-a

S-aki ti -irusa )& s &#i8i$a! i !a a%a samo o%r&B&!u -rstu sta!i#a. 3AKT=RI5TAGI Cili 8agiD !a a%a)u 'akt&ri)&

Pomoću !o,i#a 'akt&rio8ag s& ri+-aća (a o-r.i!u sta!i#& L u'a#u)& s-o)u DNA u #ito la(mu sta!i#& L -irus!a DNA s& ugraBu)& u DNA 'akt&ri)& L m&ta'oli(am 'akt&ri)& roi(-o%i !o-& -irus& L oslo'aBa!)& !o-i+ 'akt&rio8aga u ro#&su u!i.ta-a!)a 'akt&ri)sk& sta!i#& Cliti$ki #iklusD

@?

Litički ciklus

Ži-ot!i #iklus 'akt&rio8aga

4irusi prema tipu nukleinske kiseline • • 7N0 virusi 5N0 virusi

4irusi prema domadaru • • • • bakterijski 'bakteriofagi( biljni animalni humani

b. +iolo ka raznolikost i sistematska podjela živog svijeta

6elika /iološka ra nolikost u rokovana je evolu$ijski! ra voje! i prila-od/a!a or-ani a!a na ra ličite tipove staništa

S-& %a!as ,i-uć& -rst& ra(-il& su s& ti)&kom &-olu#i)& o% )&%!osta-!i)i+ o'lika i ra(-i)a)u s& i %al)&2 t). !asta-l)a)u s-o) &-olu#i)ski ut. ,volu$ija je i vor /iološke ra nolikosti C&-olu#i)om ti)&kom -r&m&!a !asta)& s-& -i.& -rstaD. Dar6i! %o!osi

A/ 8aktor prirodno- oda/ira 4selek$ije52 pre!a koje!u pre"ivljavaju sa!o oni koji se naj/olje prila-ode okolišu 4staništu52 %ok ostali !&sta)u.

.načenje dvoi!eno- na ivlja a /olje snala"enje u /iološkoj ra nolikosti

Posto)& mili)u!i -rsta orga!i(ama ko)i %a!as ,i-& !a Z&ml)i. Da 'ismo i+ mogli rou$a-ati i o isi-ati ra(li$it& orga!i(m& i !)i+o-& oso'it!osti2 !&o +o%!o i+ )& im&!o-ati. I-&%ski 'iolog 4arl -o! ;i!!U u-&o )& DV5IM=N5 NAZIV;<= ili 3INARNU N5M=NK;ATURU. 3i!ar!a !om&!klatura -rstama )& %ala to$!o o%r&B&!a im&!a ko)a omoguću)u laga!o r& o(!a-a!)&2 omoguć&!o )& u!i-&r(al!o i r&#i(!o ra(umi)&-a!)& m&Bu (!a!st&-&!i#im i stru$!)a#ima. S-aka -rsta %o'i-a lati!sko im&2 ko)& s& )&%!ako koristi u #i)&lom s-i)&tu2 a sasto)i s& o% im&!i#& ko)a im&!u)& ro% i ri%)&-a ko)i o'li,& o(!a$a-a -rstu C$&sto s& %o%a)& i i!i#i)al1 r&(im& stru$!)aka ko)i )u )& r-i o isao t& go%i!a ka% )& to u$i!ioD. "pr. bršljan, Bedera heliK L.

Prin$ip raspodjele "ivo- svijeta u ? $arstava

Na t&m&l)u os!o-!i+ ra(lika uo$&!i+ m&Bu orga!i(mima2 #arst-a su: • • • • • PR5KARI5TI CM5N=RAD 7 rokariotski )&%!osta!i$!i orga!i(mi C'akt&ri)& i #i)a!o'akt&ri)&D PR5T5KTISTI CPR5TISTAD 7 )&%!osta!i$!i &ukarioti i -i.&sta!i$!i orga!i(mi )&%!osta-!& graB& C ra,i-oti!)& i alg&D G;<IV= /&'"(%0 7 +&t&rotro8!i &ukariotski orga!i(mi C(ato i+ i(%-a)amo o% autotro8!i+ 'il)akaD ŽIV5TIN<= /)"%+)L%)0 7 &ukariotski -i.&sta!i$!i +&t&rotro8!i orga!i(mi 3I;<K= /.L)"#)!0 7 &ukariotski -i.&sta!i$!i autotro8!i orga!i(mi C8otosi!t&(aD

1anas se u znanosti -ivi svijet najprije dijeli na temelju molekularnobioloških obilje-ja na ; nadcarstva /domene0G arheje /arhebakterije, )rchaea0, bakterije /Eacteria0,

A0 eukarioti /!ukarLa0. arstvo +onera podijeljeno je na prve dvije domene, a sva ostala carstva pripadaju trećoj.

4rsta 8 osnovna sistematska kategorija

-rsta je skupina organizma koji imaju mnogo zajedničkih osobina& me)usobno se mogu pariti 'razmnožavati( i dati plodno potomstvo. -rsta je jedina sistematska kategorija koja realno postoji.

Osnovne sistematske kategorija i smještaj č ovjeka u njima vrsta (moderni čovjek, Homo sapiens) → rod (ljudi, Homo) → porodica (hominida) → red (primati) → razred (sisavci) → koljeno (svitkovci) → carstvo (životinje) Podvrsta (odlika, sorta, pasmina, rasa) → niže kateogorije od vrste /npr. ni-a kategorija od vrste 4ea maLs /kukuruz0 je sorta 4ea maLs convar. saccharata var. $ugosa /kukuruz šećerac0 – pripadnici različ itih podvrsta mogu se međusobno pariti i dati plodno potomstvo Rod, porodica, red, razred, koljeno, carstvo → više kategorije od vrste /npr. viša sistematska kategorija od vrste Muercus petrae /hrast kitnjak0 je carstvo .lantae /biljke0

c. ,lavni dijelovi prokariotske stanice% nji!ove uloge i razmnožavanje prokariota

%r-ani !i koji pripadaju u $arstvo !onera U #arst-o rokariota Cmo!&raD u'ra)amo prokariotske jednostanične or-ani !e C/akterije i $ijano/akterije2t). mo%ro(&l&!& alg&D

%snovna -rađa prokariotske stani$e 4prokariotska stani$a je ujedno i or-ani a!5

A2 'AK*,3(J, 3akt&ri)& su o'a-i)&!& !e!/rano! L u!utar !)& s& !ala(i #ito la(ma /e or-anela. Nosit&l)i#a g&!&ti$k& u ut& )& )&%!a %-ol!a$a!a mol&kula DNA rst&!astog o'lika 7 nukleoid C'akt&ri)ski kromosomD. +itopla !a sa%r,i mal&2 ra('a#a!& ri/oso!e 7 o'a-l)a)u si!t&(u rot&i!a. N&k& 'akt&ri)& ima)u )&%!u ili -i.& mali+ rst&!asti+ DNA 7pla !idi . Sta!i$!a m&m'ra!a o'a-i)&!a )& sta!i$!om sti)&!kom o% peptido-likana C!ureinaD 7 kom l&ks ugl)iko+i%rata i rot&i!a. N&k& 'akt&ri)& ima)u !asta-k&2 pile Lomoguću)u -&(a!)& 'akt&ri)& (a ra(!& o-r.i!&. 3akt&ri)& mogu imati i )&%a! ili -i.& /ičeva Clat. 8lag&llaD. Sta!i$!a sti)&!ka mo,& 'iti okru,&!a slu(a-im o-o)&m 7 -likokaliks L ako )& o! m&ka! !a(i-a s& slu(a-i o-o)2 a ako )& krut o!%a kapsula. Prokariotska sta!i#a #ito la(ma

!uk&loi%

ka sula Sta!i$!a m&m'ra!a ri'osomi

ili 'i$

Građa bakterijske stanice +(JAN%'AK*,3(J, 4i)a!o'akt&ri)& ima)u s oso'!ost 8otosi!t&(&. Zo-u s& i mo%ro(&l&!& alg&V

A9 Ima)u susta- u!utar!)i+ m&m'ra!a 7 tilakoide 7 !a !)i+o-o) s& o-r.i!i !ala(i kloro8il C ro#&s 8otosi!t&(&D. Mogu imati i %rug& igm&!t& C#r-&!&2 ,ut&2 sm&B&2 #r!&D. V&ć& su o% ostali+ 'akt&ri)a. Nika%a !&ma)u 'i$&-&. N&k& -rst& C(a%ru,!& ili kolo!i)sk&D os)&%u)u 0etero$iste2 sta!i#& o%&'l)ali+ sti)&!ki ko)& osim 8otosi!t&(& mogu -r.iti i 8iksa#i)u atmos8&rskog %u.ika.

VCta) !a(i- tr&'a i(')&ga-ati )&r )& o! (astari)&o i ot)&$& i( ra(%o'l)a ka%a sta!i$!a struktura o-i+ orga!i(ama !i)& 'ila o(!ata2 t). ka%a i+ s& o-&(i-alo s 'il)kamaD

ri'osom sta!i$!a sti)&!ka slu(a-i omota$ tilakoi% #ito la(ma

m&m'ra!a !ukl&oi%

Građa cijanobakterije

7lo-a pojedini0 dijelova prokariotske stani$e 4IT5P;AZMA L u !)o) s& ('i-a -&ći!a m&ta'oli$ki+ ro#&sa NUK;=5ID L !osit&l) !asl)&%!i+ u uta P;AZMIDI L ima)u 8u!k#i)u !asl)&%!og a arata ko)i )& !&o-isa! o )&(gri!o) t-ari. Na)(!a$a)!i)i la(mi%i o%r&Bu)u r&(ist&!t!ost 'akt&ri)a !a a!ti'iotik& CRM la(mi%iD. Pla(mi%i omoguću)u i(m)&!u g&!&ti$kog mat&ri)ala 'akt&ri)a ro#&som ko!)uga#i)& CTM la(mi%iD RI35S5MI L m)&sta g%)& s& ('i-a si!t&(a ')&la!$&-i!a M=M3RANA L 5'a-l)a ra(!& 8u!k#i)& -a,!& (a ,i-ot 'akt&ri)sk& sta!i#&: r&gulira ula(ak t-ari2 i(la(ak roi(-o%a ra(gra%!)& i osmotsku ra-!ot&,u. STANIHNA STI<=NKA L r&gulira i(m)&!u t-ari i(m&Bu 'akt&ri)& i okoli!&

AE KAPSU;A i G;IK5KA;IS L .tit& 'akt&ri)u o% %)&lo-a!)a 8ago#ita2 i!8&k#i)& 'akt&rio8aga i o% !& o-ol)!i+ ut)&#a)a okoli.a. 3IH=VI ili T;AG=;= Clat. 8lag&llum 7 'i$D 7 omoguća-a)u okr&ta!)& !&kim 'akt&ri)ama C!a)$&.ć& 'a#ilimaD PI;I L 'akt&ri)& ri)a!)a)u !a sta!i#& makroorga!i(ama t& s& kolo!i(ira)u.

Podjela /akteija pre!a o/liku • • • • • • • • koki 7 okrugli 'a#ili 7 .ta ićasti -i'rio!i 7u o'liku (ar&(a s irili 7 s iral& s 'i$&-ima s iro+&t& 7 s iral& '&( 'i$&-a %i loM 7 u aru str& toM 7 u la!#u sta8iloM 7 u gro(%u

Morfologija bakterija

A@

+lazmid i nukleoid 6razlika97

#lazmid % prstenasta molekula 7N0 'kao i nukleoid(& mnogo manja od nukleoida& sadrži svega nekoliko gena koji obično nisu nužni za funkcioniranje bakterije 'bakterije mogu i ne moraju imati jedan ili više plazimida( ali mogu nositi posebno povoljna obilježja 'npr. otpornost na antibiotike(& replicira se neovisno o nukleoidu& plazmidi se neravnomjerno raspore)uju prilikom diobe.

%ioba bakterija Razmnožavaju se dvojnom diobom ili cijepanjem& ?. 7N0 se prihvaća za membranu 8. $dvostručenje 7N0 C. 5ast i produžavanje membrane i stanične stijenke& razmicanje 7N0 F. !tvaranje procijepa % postupno oblikovanje nove membrane i stijenke H. Odvojene stanice kćeri jednake roditeljskoj stanici

Prokariotski organizmi (bakterije)

AA

7N0 nukleoida se prihvaća za membranu

$dvostručavanje 7N0

!tvaranje procijepa % postupno oblikovanje nove membrane i stijenke Odvojene stanice kćeri jednake roditeljskoj stanici

Binarna dioba bakterija

-ndospora kao oblik u kojem bakterije preživljavaju nepovoljne uvjete na primjeru tetanusa -ndospora je oblik u kojem bakterije mogu preživjeti u nepovoljnim uvjetima duže vrijeme. $ unutrašnjost bakterije stvara se endospora u kojoj su 7N0 i mali dio citoplazme okruženi debelim zaštitnim omotačem koji je iznimno otporan 'Ena visoku temperaturu& suša& kemijska sredstva(. 6dnospore isključivo stvaraju bakterije roda Baccilus i Clostridium& jedan od primjera je Clostridium tetani koji uzrokuje tetanus

Raznolikost bakterija prema tipu ishrane 0$2O25O/N6 90"265,46 % same sintetiziraju svoje organske spojeve iz jednostavnih anorganskih spojeva. ogu biti !otosintetske %

cijanobakterije 'fotosinteza istovjetna fotosintezi algi i biljaka(& grimizne

A: sumporne i zelene sumporne bakterije 'izvor vodika nije voda nego sumporovodik +8! % ne nastaje kisik& već zrnca sumpora( → ove bakterije svjetlost upijaju bakteriokloro!ilom. Kemosintetske % energije za biosintetičke procese dobivaju kemijskim reakcijama& tj. oksidacijom anorganskih spojeva 'npr. nitrificirajuće( +6265O25O/N6 90"265,46 % koriste se gotovim organskim spojevima za sintezu svojih organskih spojeva. ogu biti sapro!itske 'prehranjuju se

razgradnjom uginulih organizama(& npr. bakterije vrenja& bacil sijenaM ili parazitske 'koriste se organskim tvarima iz tjelesnih tekućina ili stanica živih organizama(& npr. bakterije koje uzrokuju ljudske bolesti kao što je tuberkuloza.

Načini izmjena gena u bakterija • Transformacija – izmjena gena između DNA iz okoliša i DNA stanice primateljice. • Konjugacija – prijenos gena iz stanice davateljice u stanicu primateljicu u obliku plazmida koji se u stanici davateljici udvostručuje i ta kopija kroz citoplazmatski most prelazi u stanicu primateljicu • Transdukcija – prijenos gena iz jedne bakterije u drugu posredstvom bakteriofaga (bakterijskog virusa)

A> nukleoid &Dplazmid nukleoid

donor

ilus

recipijent

1")Dpolimeraza

&Dplazmid

&Dplazmid

stari donor

pili

novi donor

Konjugacija kod bakterija

Uzgoj bakterija i važnost sterilnih uvjeta Bakterije se obično uzgajaju u Petrijevim zdjelicama (ili epruvetama ili drugim prikladnim posudama), na tekućim ili č vrstim hranjivim podlogama, važni su sterilni uvjeti da virusi ili druge bakterije ili sl. mikroorganizmi ne unište uzgajane bakterije.

d. "loga prokariota (bakerija) u biosferi i u životu čovjeka
%/jasniti poj!ove @si!/iontAA i @para itAA na pri!jeru E. coli

SIM3I5NT L ,i-i s %rugim orga!i(mom !a o'ostra!u korist 7 u l)u%skim #ri)&-ima2 iskori.ta-a t-ari C! r. lakto(uD i( $o-)&ko-& r&+ra!&2 a roi(-o%i $o-)&ku otr&'!& -itami!& K2 32 i 302.

PARAZIT L ,i-i s %rugim orga!i(mom !a !)&go-u .t&tu 7 ako %os i)& u mokrać!oM s ol!i susta- 7 .t&t!a )& Ci(a(i-a u alu2 +ra!i s& & it&lomD.

A? 6a"nost $ijano/akterija a "ivot na .e!lji V)&ro)at!o su to r-i orga!i(mi ko)i su 8otosi!t&(om o$&li mi)&!)ati sasta- atmos8&r&2 t). o'ogaći-ati )& kisikom. Da!as ima)u io!irsku ulogu u !asl)&-a!)u ot u!o usti+ rostora L !asl)&-a)u sta!i.ta !& ogo%!a (a ostala ,i-a 'ića Cmogu ,i-)&ti u &kstr&m!i)im u-)&tima !&go ostali 8otosi!t&tski orga!i(mi ko(mo oliti su 7 mogu ,i-)&ti !a -&likom ras o!u sta!i.taD L s oso'!ost

8otosi!t&(& t& !&k& mogu asimilirati atmos8&rski %u.ik C+&t&ro#ist&D

4renje ili !ermentacija na primjeru kiseljenja mlijeka ili kupusa

-renja se odvijaju uz prisustvo bakterija vrenja 'saprofitske bakterije( liječnokiselo vrenje % polazni supstrat je laktoza → razgra)uje se na glukozu i galaktozu& glukoza se razgra)uje glikolizom → pirogrož)ana kiselina → mliječna kiselina 'koriste ga bakterije roda Lactobacillus i Streptoccocus( → stječe se mala količina energije& ali proces može teći bez kisika.

"loga bakterija u kruženju du ika u prirodi

N,25,/,*,504$<6 90"265,46 % žive u tlu. 9akterije roda Nitrosomonas oksidiraju amonijak koji nastaje kao krajnji produkt razgradnje bjelančevina biljnih i životinjskih ostataka. #rodukt oksidacije amonijaka su soli dušikaste kiseline& nitriti& koje bakterije roda Nitrobacter oksidiraju u soli dušične kiseline& nitrate Ovaj proces obogaćuje tlo nitratima koje biljke iskorištavaju kao izvor dušika

Korisna uloga i primjena bakterija u biosferi i u životu čovjeka

:/ Uloge bakterija u biosferi: č imbenik u kruženju tvari, proizvođači (fotosintetske) organske tvari i razlagač i, razgrađuju organske tvari, razgrađuju otpadne i otrovne tvari nastale industrijskom proizvodnjom

Korisne uloge bakterija u životu čovjeka: E. coli i druge simbiotske bakterije u probavnom sustavu, vrenje (alkoholno, mliječno), u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, u kemijskoj industriji za proizvodnju organskih spojeva, genetič ko inženjerstvo.

Usporedba građe bakterije i cijanobakterija Cijanobakterije imaju molekule klorofila ugrađene u nabore stanične membrane – tilakoide U citoplazmi cijanobakterije nalaze se uklopine u njima se nalaze zrnca pričuvnih tvari (proteini i polisaharidi) Cijanobakterije koje žive u vodi imaju plinske vakuole– omogućuju im plutanje. Cijanobakterije nikada nemaju bičeve Neke vrste cijanobakterija posjeduju heterociste → fiksacija atmosferskog dušika.

Cvjetanje vodenih površina i cijanobakterije U vodama bogatim organskim tvarima intenzivno razmnožavanje cijanobakterija stvara goleme populacije. Ta se pojava zove "cvjetanje voda". Zbog ugibanja i razgradnje stanica uz oslobađanje otrovnih tvari, cijanobakterijski pokrov može biti vrlo otrovan → može prouzročiti pomor riba i živih bića.

e. -ačini suzbijanja bolesti uzrokovani! bakterijama i virusima

7!no"avanje virusa

!e0ani a! i a ivanja /olesti

S-o)im um!a,a!)&m -irusi u!i.ta-a)u sta!i#& i is#r l)u)u orga!i(am.

:0 6irusne /olesti ljudi i "ivotinja su: pre0lada2 -ripa2 /jesnoća2 A(1S Csi!%rom st&$&!og !&%ostatka imu!it&taD2 os i#&2 vodene ko i$e2 aušnja$i 4!u!ps52 0erpes2 dječja parali a2 +& atitis Cu ala )&tr&D... 'akterijske /olesti ljudi i "ivotinja su: streptokokna an-ina2 tu/erkulo a 4*'+52 -onoreja2 si9ilis2 akne2 tetanus2 %i8t&ri)a2 gu'a2 kari)&s2 kol&ra2 kuga2 l&gio!arska 'ol&st2 a aga)ska 'ol&st2 )&ga-i ti8us2 salmo!&lo(a2 ti8us2 tra+om... Da!as !isu tako -&liki ro'l&m kao !&ka%a )&r s& li)&$& a!ti'ioti#ima C! r. peni$ilinD. 7pala pluća mo,& 'iti i -irus!a i 'akt&ri)ska. Da!as osto)& i rim)&!)u)u s& #)& i-a roti- m!ogi+ 'akt&ri)ski+ i -irus!i+ 'ol&sti.

Poja! @pato-enostB i putovi ulaska /akterija u or-ani a! PAT5G=N5ST L u(roko-a!)& 'ol&sti C ara(itsk& 'akt&ri)&D PUT=VI U;ASKA: • • • • • ro'a-!i susta- C+ra!a i -o%aD %i.!i susta- Cka l)i$!oD s ol!i sustao(li)&%& !a ko,i Ckr-D ra(li$iti -&ktori C r&!osit&l)i 7 ! r. mu+&D

Načini aštite : preventivne !jere protiv ara ni0 /olesti

• +igi)&!sk& !a-ik&: ra!)& ruku2 roku+a-a!)& +ra!&F ast&ri(a#i)a2 st&rili(a#i)a2 %&(i!8&k#i)a... • #i)& l)&!)& C roti- ! r. gri &2 +ri a-#a2 -&liki+ 'ogi!)aD • o%go-or!o s ol!o o!a.a!)&

+reventivno cijepljenje 6protiv npr: gripe# hripavca# velikih boginja7 ( primjer

2o je zapravo umjetni tip imunizacije& tj oblik aktivno stečene imunosti 'organizam sam stvara protutijela( → izaziva se cijepljenjem koje provodi liječnik → u organizam se unose uzročnici bolesti ili njihovi produkti 'toksini(.

:2 -ažno je da su mikroorganizmi izgubili patogenost 'ne uzrokuju bolesti(& ali su zadržali antigeničnost i sposobnost imunizacije % 3. razred imunološki sustav.

Anti/ioti$i i nji0ova ulo-a

A!ti'ioti#i su t-ari ko)& s &#i8i$!o om&ta)u o%r&B&!i 8i(iolo.ki ro#&s u 'akt&ri)a C o moguć!osti '&( .t&t!og u$i!ka !a (ara,&!i orga!i(amD L ima)u -a,!u ulogu u li)&$&!)u 'akt&ri)ski+ 'ol&sti C!& %)&lu)u !a -irus&D.

4irusi mogu izazvati tumore

3judski papilloma virus '+#-( koji se prenosi spolnim putem uzrokuje rak vrata maternice.

Građa viroida i priona; bolesti koje uzrokuju

VIROIDI → gole ribonukleinske kiseline – poznati su kao biljni patogeni. Njihovo postojanje svodi se na replikaciju koju u biljnim stanicama provode domaćinski enzimi. Viroidi ne upravljaju sintezom proteina – suviše mali da nose bilo kakvu genetič ku uputu. BOLESTI: uzrokuju biljne bolesti /limun, avokado, artičoka, palme i dr.0

PRIONI → uzročnici bolesti kod biljaka i čovjeka; velike proteinske molekule, ali ipak zarazne, sposobne za samoumnožavanje samo u živim stanicama. BOLESTI: ovčja bolest scrapie, kravlje ludilo, kuru-bolest, starač ka demencija i dr.

:9

C P3%*%K*(S*A ( G)J(6,
a. Osobine glavni! skupina !eterotrofni! i autotrofni! protoktista i nji!ova uloga u biosferi

.ajedničke oso/ine protoktista

=ukariotski )&%!osta!i$!i i -i.&sta!i$!i orga!i(mi )&%!osta-!& graB& M !&ma)u %&8i!ira!a tki-a.

Predstavni$i autotro9ni0 protoktista te nji0ova -rađa i način "ivota

Autotro9ni protoktisti 4al-e5 sami st-ara)u orga!sk& t-ari ro#&som 8otosi!t&(&. Alg& su s& !&ka%a s-rsta-al& u st&l)!)a$&. Ti)&lo st&l)!)a$a )& steljka ili talus2 o!o mo,& 'iti )&%!osta!i$!o i -i.&sta!i$!o2 mo,& 'iti ra(lu$&!o !a %i)&lo-& sli$!& 'il)!im orga!ima: ri oidi C&k-i-al&!t kori)&!uD2 kauloid C&k-i-al&!t sta'l)i#iD2 9iloidi C&k-i-al&!t listo-imaD.

Predstavni$i autotro9ni0 protoktista su: (&l&!i 'i$a.i C&ugl&!aD2 kr&m&!)a.i#&2 (&l&!& Cki.!a alga2 klami%omo!as2 -ol-oks2 s irogira2 morska salata2 kaul&r a2 klo'u$ić D2 sm&B& C)a%ra!ski 'ra$ić2 a%i!a2 #isto(ira2 'o'i$arkaD i #r-&!& Clitotam!i)2 *eramiumD alg&.

Z=;=NI 3IHAII C=UG;=NAD

GRASA: (&l&!i 'i$a.i C&ugl&!aD L ti)&lo -r&t&!astog o'lika2 !i)& o'a-i)&!o sta!i$!om sti)&!kom2 -&ć m&ka!om i ro(ir!om o !om 7 pelikula C&lasti$!a2 &ugl&!a ima s oso'!ost mi)&!)a!)a o'lika D. Na -r.!om %i)&lu ti)&l& !ala(& s& %-a 'i$a C%u,i i kraćiD. U -a!)sku sr&%i!u i(la(i samo %u,i 'i$ 7 st&,& s& o% os!o-& r&ma -r+u. 3i$ gra%i 00 aro-a mikrotu'ula or&%a!i+ u stogo) ra-il!osti C2 ara u sr&%i!i 'i$a2 a ? ari uokolo !)i+D. U #ito la(mi s& !ala(i s& )&(gra s )&(gri#om. 4ito la(ma sa%r,i kloro last& !a $i)o) s& o-r.i!i !ala(& ir&!oi%i L ')&la$&-i!asta (r!#a (a ska%i.t&!)& ri$u-!i+ t-ari.

:E U u!utra.!)osti kloro lasta su igm&!ti: (&l&!i 7 kloro8ila a i '2 !ara!$asti 7 karot&!2 ,uti 7 ksa!to8il. U r&%!)&m %i)&lu ti)&la L očna pje-a ili sti-!a 7 8otor&#& ti-!i orga!&l Csa%r,i karot&!& i astaksa!ti!D. =ugl&%a sa%r,i i kontraktilnu vakuolu L r&gulira osmotski tlak i slu,i ri i(lu$i-a!)u. Z&l&!i 'i$a.i ro-o%& 8otosi!t&(u ko)om !asta)& olim&r para!ilu! 4sličan škro/u5 =ugl&!a )& autotro9na2 !o u u-)&tima oma!)ka!)a s-i)&tla o!a s& o!a.a kao 9akultativni 0eterotro9 Cu(ima goto-u orga!sku +ra!uD L o!a )& !a gra!i#i i(m&Bu 'il)aka i ,i-oti!)a.

NAHIN ŽIV5TA: ra(m!o,a-a!)& 7 ve-etativno2 u du"ni! dijeljenje!2 ,i-& u slatko) -o%i 'ogato) orga!skom t-ari. N&k& -rst& C#r-&!a &ugl&!aD !& o%!os& orga!sku t-ar a ,i-& u $istim -o%ama L 'ioi!%ikatori (a o#i)&!)i-a!)& $istoć& -o%&.

'i$ o$!a )&ga

ko!traktil!& -akuol&

)&(gra kloro lasti .kro'!a (r!#a

Građa euglene

KR=M=N<AII4=

GRASA: )&%!osta!i$!i rotisti2 !&ma)u 'i$&-&2 ti)&lo 7 (rakasto sim&tri$!o. Ti)&lo o'a-i)a sti)&!ka Ci(graB&!a o% sili#i)&-a %ioksi%a CSi52D L KR=M=NA ;<UITURI4AD. Ljušturica se

:@ sastoji od manje i veće polovice koje se odnose kao HkutijaI i H poklopacI. (ornja polovica je epiteka, a donja hipoteka → polovice se spajaju preko pleure tako da jedna polovica ide preko druge.

SV<=T;=WI 3IHAII

<os9ores$iraju2 t). s-)&tlu#a)u u mraku. Pr&%sta-!i#i 7 &ri%i!&)& Ti)&lo &ri%i!&)a o'a-i)&!o )& ljušturi$o!. Na sti)&!#i su %-i)& 'ra(%& 7 o r&$!a i u(%u,!a Po r&$!a %i)&li sti)&!ku !a %-i)& olo-i#& C& i-al-a 7 gor!)a2 +i o-al-a 7 %o!)aD. U(%u,!a 'ra(%a %i)&li sti)&!ku !a li)&-u i %&s!u olo-i#u. Pos)&%u)& dva /ičaF )&%a! u o r&$!o) 'ra(%i C(a okr&ta!)&D2 %rugi u u(%u,!o) C(a o%r&Bi-a!)& sm)&ra kr&ta!)aD. U!utar sti)&!k& Co% #&lulo(&D !ala(i s& #ito la(ma s )&(grom i kloro lastima /pigmentiG klorofil a i c, karoteni, ksantofili0. .rodukti fotosinteze – škrob, ulje. Ra(m!o,a-a!)& 7 ve-etativno2 o/ično! dio/o!. Mogu s& ra(m!o,a-ati s orama2 s ola! !a$i! ra(m!o,a-a!)a )& ri)&%ak. NAHIN ŽIV5TA: -&ći!a i+ ,i-i u morima C$i!& 8ito la!kto! s kr&m&!)a.i#ama i kokoliti!amaD L -a,a! %io r&+ram'&!og la!#a. N&k& -rst& i(lu$u)u otrovne alkaloide L mogu u(roko-ati omor ri'a2 !agomila-ati s& u .kol)ka.ima (a ko)& !isu otro-!i2 !o ako s& tak-& .kol)k& korist& (a r&+ra!u mogu i(a(-ati t&.ko tro-a!)& a i smrt. N&k& sa%r,& #r-&!i igm&!t ko)i2 ako s& ra(-i)& u -&liko) koli$i!i mo,& o'o)iti morsku -o%u u #r-&!o. Slatko-o%!& &ri%i!&)& su i!%ikatori $istoć& -o%&.

.,),N, A)G,

I(ra(ito (&l&!& L u kloro lastima r&-la%a-a)u (&l&!i igm&!ti – klorofil a i b. Kloro lasti sa%r,& ')&la!$&-i!ast& (r!#& 7 PIR=N5ID= 7 oko !)i+ s& sku l)a škro/ kao ro%ukt 8otosi!t&(&. 53;I4I: jednostanični2 kolonijski i višestanični

Jednostanični o/li$i Pr&%sta-!i#i: Kišna al-a 7 !a -la,!im (i%o-ima i kori %r-&ća. Ra(m!o,a-a s& -&g&tati-!o2 o'i$!om %io'om L !o-o!astal& )&%i!k& ra(!osi -)&tar ili -o%a2 ili s& !a m)&stu osta!ka

:A st-ara kolo!i)a ko)a $i!i (&l&!u r&-laku. Kla!ido!onas 7 ima %-a !&)&%!ako %uga 'i$a2 -r$asti kloro last2 ko!traktil!& -akuol& t& o$!u )&gu. N& ra(m!o,a-a s& %io'om2 !&go !&s ol!om ut&m (oos ora i s ol!o ut&m i(ogami)&M ta s& %-a !a$i!a i(m)&!)u)u u o'liku i(m)&!& g&!&ra#i)a. Ži-i u slatko) -o%i.

Kolonijski o/li$i Pr&%sta-!ik: 6olvoks 7 slo,&!a kolo!i)a )&%!osta!i$!i+ algi. <&%i!k& su o-&(a!& #ito la(matskim !itima. U to) kolo!i)i osto)i o%)&la ra%a C-&ć& )&%i!k& slu,& ra(m!o,a-a!)u2 a ma!)& 8otosi!t&(iD. Ra(m!o,a-a s& !&s ol!o i s ol!o.

6išestanični o/li$i Pr&%sta-!i#i: Spiro-ira 7 sti)&!ku $i!& #&lulo(a i &kti!. Kloro last )& -r $ast2 u o'liku s iral&. Ra(m!o,a-a s& s ol!o2 ko!)uga#i)om. D-i)& s& sta!i#& CQmu.kaR i Q,&!skaRD s o)& r&ko )arm& C#ito la(matski mostićD2 a (atim #i)&li sa%r,a) mu.k& sta!i#& ri)&B& u ,&!sku L o'a-i s& i(m)&!a g&!&ti$kog mat&ri)ala. Paro"ina 7 ti)&lo ra(lu$&!o u ri(oi%& Ckori)&!$ići ko)ima s& ri$-r.ću)& (a o%loguD2 i kauloi% 7 sasto)i s& o% !ai(m)&!#& ras or&B&!i+ kraći+ i %u,i+ sta!i#a. Klado9ora 7 -i.&sta!i$!a slatko-o%!a alga. Kaulerpa 7 morska2 ima st&l)ku ra(lu$&!u !a ri(oi%&2 kauloi% i -&lik& 8iloi%&. Klo/učić 7 st&l)ku $i!i kratki kauloi% ko)i !a -r+u !osi klo'u$ić sa s orama. Na klo'u$iću s& talo,i 4a459 L 'i)&l& !aslag&. Morska salata7 risut!a !a m)&stima g%)& )& mor& o!&$i.ć&!o2 slu,i kao i!%ikator $istoć& mora. 5!a ra(-i)& 9 st&l)k&2 %-i)& +a loi%!& C r&%sta-l)a)u gam&to8itD2 a )&%!a %i loi%!a C r&%sta-l)a s oro8itD L I(m)&!a g&!&ra#i)& )& i(omor8!a Cgam&to8it i s oro8it mor8olo.ki s& !& ra(liku)uD.

spirogira

volvoks

klamidomonas

kremenjašica

::

SM,8, A)G, Sm&B& alg& u-i)&k su višestanične2 to su !akro9itske alg&L !a)-&ć& ,i-uć& alg&2 r&t&,!o u +la%!im morima. St&l)ka sm&Bi+ algi ra(li$ita )& o'lika: listasta2 -r $asta2 ra(gra!ata ili !&ra(gra!ata. Ko% -&ći!& ra(liku)&mo rio(oi%&2 kauloi% i 8iloi%&. 4&lulo(!a sti)&!ka o'lo,&!a )& algi!skim kis&li!ama. Plastidi su fenoplasti /sadr-e kolorofile a i c, karotene i ksantofile – sme,i ksantofil – fuksoksantin → od njega potječe sme,a boja0. Ra(m!o,a-a!)& 7 -&g&tati-!o2 trga!)&m talusa2 !&s ol!o i s ol!o. Pr&%sta-!i#i: Jadranski /račić 7 &!%&m <a%ra!a L st&l)ka )& -ili$asto ra(gra!ata2 kro( st&l)ku rola(i sr&%i.!)& Qr&'roR2 t). m&+a!i$ka ,ila ko)a o)a$a-a $-rstoću. S &#i8i$!ost su a&ro#ist& 7 m)&+urići is u!)&!i (rakom ko)i omoguću)u o%r,a-a!)& st&l)k& u -o%i. S ol!i orga!i su oogo!i)i s )a)!im sta!i#ama i a!t&ri%i)i sa s &rmato(oi%ima L )a%ra!ski s& 'ra$ić ra(m!o,a-a s ol!o oogami)om. Padina 7 o(!ata sm&Ba alga u !a.&m moru. %/ična /o/ičarka7 ri)&tka2 ,i-i !a -&likim %u'i!ama. Sar-aška /o/ičarka ,i-i u Sarga.kom moru2 ima kuglast& a&ro#ist& t& s& 'r(o -&g&tati-!o ra(m!o,a-a. +isto ire 7 !a.& !a)-&ć& alg&2 !itast& i !&ra(gra!at&2 ,i-& u mir!im -o%ama2 slu,& kao sklo!i.t& ri'ama.

+36,N, A)G, Ži-& r&t&,!o u to lim morima2 ugla-!om su -i.&sta!i$!&. St&l)ka Lra(!olika o'lika :!itasta2 $la!ko-ita ili kr asta2 mo,& 'iti ra(lo$&!a !a ri(oi%&2 kauloi%& i 8ioli%&. U!utra.!)i slo)&-i sti)&!k& i(graB&!i su o% #&lulo(&2 a -a!)ski o% &kti!a. Plastidi su rodoplasti /klorofil a i d, karoteni, kasnotifili, fikoeritrin → daje crvenu boju, fikocijanin /samo neke vrste0→ daju modru boju. 3o)a alg& o-isi o koli$i!i s-)&tlosti ko)a %o !)& %o ir& L kromatska a%a ta#i)aC r&ma -&ćim %u'i!ama s-& su #r-&!i)&D. .rodukt fotosinteze – floridejski škrob /sličan glikogenu0

:> Pr&%sta-!i#i: litota!ij7 o(!at& o talo,&!)u -a !&!#a u sti)&!kama L ugi'a!)&m talo,i s& t(-. litotami)ski -a !&!a#F dasija2 /otriokladija2 kilokladija.

padina

jadranski bračić

cistozira

litotamij

Predstavni$i 0eterotro9ni0 protoktista2 nji0ova -rađa i način "ivota Pr&%sta-!i#i +&t&rotro8!i+ rotoktista su: ra,i-oti!)&: kor)&!o!o.#i 7 am&'& i kr&%!)a#iF 'i$a.i 7 tri+omo!asF tr& &tl)ika.i 7 a u$i#aF trusko-#i 7 la(mo%i)F !i,& gl)i-& 7 alga.i#& C &ro!os ora i si-& li)&s!iD

S)7.A6+( ili K%3J,N%N%D+( • Kr&%!)a#i • Am&'& • Su!a.#a • Zraka.i

AM=3A 7 okr&ću s& o o%lo(i omoću la"ni0 no"i$a ili pseudopodija Cmi)&!)a)u o'lik ti)&laD. Mo,& 'iti -i.& s&u%o o%i)a2 !o ugla-!om s& )&%a! isti$& i o%r&Bu)& sm)&r kr&ta!)a. Gu.ći %io roto la(m& !a(i-a s& endopla !a2 o! )& tam!i)i2 a s-i)&tli)i i r)&Bi %io )& ektopla !a. Ti)&lo o'a-i)a lipoproteinska stanična !e!/rana : vrlo elastična. Gra!u mo,& u(imati !a 'ilo ko)&m %i)&lu ti)&la C li)&! o'u+-ati la,!im !o,i#ama i u-u$& u roto la(muD. Am&'a mo,& u(imati t&kuću +ra!u 7 pino$ito a i krut& $&sti#& 7 9a-o$ito a

=ND54IT5ZA

:? N& ro'a-l)i-& ostatk& am&'a i('a#u)& !a 'ilo ko)&m %i)&lu ti)&la ut&m =GZ54IT5Z= DISAN<= 7 aero/no L (a %isa!)& s& koristi kisik ko)i u orga!i(am ula(i %i8u(i)om. Po-r.i!a am&'& o rili$!o )& -&lika u us or&%'i s o'u)mom a kisik rola(i kratki ut %o m)&sta otro.!)& (ato !&ma otr&'& (a orga!&lima ko)i 'i slu,ili %isa!)u. 452 ko)i !asta)& kao ro%ukt ra(gra%!)& orga!ski+ s o)&-a rola(i %i8u(i)om kro( m&m'ra!u u okoli.. 5SM5R=GU;A4I<A 7 u ti)&lu +&t&rotro8!i+ rotista !ala(& s& kontraktilne vakuole ili ste-ljivi !je0urići L i('a#u)& s& su-i.!a t&kući!a C!& smi)& s& o'rkati s ro'a-!im m)&+urićimaD. Na o-a) !a$i! rotisti r&gulira)u koli$i!u -o%&2 oto l)&!i+ io!a i soli.

RAZMN5ŽAVAN<= 7 nespolno2 /inarno! dio/o!. 3r(i!a %)&l)&!)a o-isi o -a!)skim u-)&tima2 ri)& s-&ga o t&m &raturi.

s&u%o o%i) ko!traktil!a -akuola

ro'a-!a -akuola )&(gra &!%o la(ma m&m'ra!a &kto la(ma

Građa amebe KR=DN<A4I 7 oko tijela i lučuju ljušturi$u od kre!ena 4Si%>52 vapnen$a2 a !o"e /iti i "elatino na. Nako! .to ugi!u2 l)u.turi#& s& talo,& !a %!o t& t-or& !aslag& o ut kr&m&!a. Na)$&.ć& ,i-& !a %!u mora Cmul) ili i)&sakD2 !&ki $i!& la!to!.

*3,P,*)J(KAD(

>/ Na)-&ća sku i!a m&Bu +&t&rotro8!im rotistima. Po-r.i!a ti)&la o'a-i)&!a )& pelikulo! L o'lo,&!a tr& &tl)ikama ko)& slu,& (a okr&ta!)& i u(ima!)& +ra!&. S-i tr& &tl)ika.i ima)u 'ar&m %-i)& )&(gr&: malu 7 !ikronukleus2 -&liku 7 !akronukleus2 mo,& 'iti i -i.& )&(gara.

Papuči$a 7 ima stala! o'lik ti)&la Co'a-i)&!a &likulomD. Po-r.i!u &likul& r&kri-a)u tr& &tl)ik& 7 (a okr&ta!)&. B$)"*!"*! – na jednom mjestu na pelikuli vidi se udubljenje kroz koje papučica prima hranjive tvari → stanična ustaili citostom na njih se nastavlja stanično -drijelo ili citofarinks na čijem se kraju stvaraju hranidbeni mjehurući. Branidbeni mjehurići se otkidaju od citofarinksa i putuju po protoplazmi → spajaju se s lizosomima koji sadr-e enzime te razgra,uju visokomolekularne spojeve. "epobravljeni ostaci izbacuju se na točno odre,enom mjestu na pelikuli – citopig. Disa!)& a&ro'!o2 kisik ula(i i i(la(i ro#&som %i8u(i)&. 5SM5R=GU;A4I<A 7 ut&m ko!traktil!i+ -akuola. Pa u$i#a ima %-i)& ko!traktil!& -akuol&. Vakuol& %)&lomi$!o su%)&lu)u u &kskr&#i)i L i('a#i-a!)& ro%ukata m&ta'oli(ma. ko!traktil!& -akuol& 7 ro(ir!i2 -o%&!asti m)&+urići2 !& r&sta!o s& u!& t&kući!om t& s& u o%r&B&!im ra(ma#ima st&g!u i i('a#& sa%r,a) kro( &likulu u okoli!u. RAZMN5ŽAVAN<= 7 !a)$&.ć& o'i$!om %-o)!om C'i!ar!omD %io'om. 4apa-eno je i spolno razmno-avanje→ izmjena genetskog materijala u jezgrama /to nije HklasičnoI spolno razmno-avanje kakvo nalazimo u višestaničnih organizama0. 2vaj proces zove se konjugacija → izmjena genetskog materijala mikronukelusa dviju jedinki /npr. papučica0. ko!traktil!a -akuola &likula makro!uklus ro'a-!i m)&+urići
P

#ili)a Ctr& &tl)ikaD mikro!ukl&us citosom trihocist citopig Građa papučice

>0 '(EAD(

Mogu s& +ra!iti autotro8!o C-&ći!a ima lasti%& s kloro8ilomD i +&t&rotro8!o. Autotro8!o s& +ra!& u u u-)&tima %o-ol)!og s-i)&tla. Ako su u tami2 r&la(& !a +&t&rotro8!u is+ra!u. N&k& -rst& !&ma)u lasti%& s kloro8ilom i to su t(-. ,i-oti!)ski 'i$a.i L +ra!& s& +&t&rotro8!o t& su -&ći!om ara(iti. Po(!ata sku i!a su tri a!osomi ko)i u(roku)u m!og& 'ol&sti $o-)&ka i ,i-oti!)a. Vrsta (ric omonas vaginalis D. i( ro%a (ric omonas u(roku)& 'ol&st tri+omo!i)a(u L s ol!o r&!osi-a 'ol&st.

*37SK%6+( Na!etnički rotisti ko)i ,i-& u sta!i#ama ili m&Busta!i$!im rostorima '&skral)&.!)aka i kral)&.!)aka Za -ri)&m& ra(m!o,a-a!)a st-ara)u spore ili truske. Trusko-#i su ot u!o !am&t!i#i. Za $o-)&ka su !a)-a,!i)& -rst& i( ro%a +lasmodium ko)& u(roku)u malari)u.

N(Ž, G)J(6,

G&t&rotro8!i rotisti ko)i s& +ra!& sa ro8itski2 a r)&B& ara(itski. • A;GAII4= • S;UZN<AH=

A)GAD(+, 7 u o$&tku s-rsta-a!& u #arst-o gl)i-a s ko)ima i+ o-&(u)& 0eterotro9an način is0rane i stanična stijenka od 0itina. RAZ;IK= U 5DN5SU NA 4ARSTV5 G;<IVA: • Ti)&kom ra(-itka ima)u okr&t!& sta%i)& • Ži-u u -o%i i !a i(ra(ito -la,!im m)&stima C o ut alga 7 otu%a !a(i-D • Mi#&li)i '&( o r&$!i+ sti)&!ki s m!ogo )&(gara C-i.&sta!i$!i o'li#iD

PR=DSTAVNI4I: kitidrijale i peronospore2 sive ili $rne plijesni

>2 Peronospore 7 ,i-& kao ara(iti !a 'il)kama C &ro!os ora -i!o-& lo(& i &ro!os ora krum iraD 7 (a ra(-itak )& otr&'!a -o%a L ti)&kom -la,!i+ go%i!a2 l)&t!i+ ki.a &ro!os or& u(roku)u -&lik& .t&t& u ol)o%)&lst-u. N@ivi u intracelularnim prostorima listova i plodova vinove loze → crpi organske tvari preko haustorija. "akon nekog vremena razviju se niti sporangiofori koji nose zoosporangije /oni izlaze u vanjski okoliš kroz puči0 a u njima su zoospore → zoosporangiji se prenose vjetrom na listove zdravih jedinki, a ako dospiju na kapljicu vode iz njih se osloba,aju zoospore koje će isklijati u novu preonosporu.

Sive ili $rne plijesni 7 rilagoB&!& ra(m!o,a-a!)u i(-a! -o%&. Pr&%sta-!ik )& !ukorL mo,& s& !aći !a -la,!im osta#ima +ra!& C,i-i sa ro8itski u(ima)ući goto-& orga!sk& t-ari2 a isto%o'!o i(a(i-a trul)&!)&D. Ntijelo paučinasto, mnogojezgrene niti koje prodiru u supstrat. "a gornjoj površini nalaze se okomiti nositelji sporangija – sporangiofori koji nose kuglaste sporangije /crne ili sive boje0 u kojima su nepokretne spore, tj. endospore→ pucanjem stijenke sporangija, endospore se osloba,aju i dospijevaju na novu podlogu na kojoj će isklijati u novu plijesan.

mukor

peronospora vinove loze

"loga i značaj autootro!nih 6!itoplanktonskih7 i heterotro!nih 6zooplanktonskih7 protoktista u hranidbenim lancima

>9 !vijetleći bičaši& kremenjašice i kokolitine predstavljaju većinu fitoplanktona i glavni su proizvo)ači hrane na :emlji → fitoplankton su najvažniji proizvo)ači u hranidbenom lancu.

/itoplanktonom se hrani zooplankton& a veći organizmi filtratori& kao što su kitovi& hrane se zooplanktonom 'filtriranjem morske vode(.

Razmnožavanje zelenih algi na primjeru morske salate

orska salata razvije ; steljke# dvije haploidne 6predstavljaju gameto!it7# a jedna diploidna 6predstavlja sporo!it7→ ,zmjena generacije je izomor!na 'sugerira da se gametofit i sporofit morfološki ne razlikuju(. m&)o(a

mito(a

s oro8it C2!D
mu.ki gam&to8it C!D

(igota C2!D ,&!ski gam&to8it C!D o lo%!)a

Izomorfna izmjena generacija

Značajne alge u prehrani# mikrobiologiji i gospodarstvu

03.6

#56+50N0

,"5O9,O3O.,40

.O!#O705!2-O

>E sme)e alge -elike količine vitamina 0& 9 i * → uporebljavaju se kao +50N0 i :0>,N, 1 #roizvodnja gnojiva i alginskih kiselina koje se primjenjuju u filmskoj& tekstilnoj& prehrambenoj industriji crvene alge $ prehrani kao variva& salate& prilozi jelima& npr.#O5/,50 0.05 % rabi se kao podloga za uzgajanje mikroorganizama& za proizvodnju kapsula u farmaceutskoj industriji te u prehrambenoj industriji 1

<tetnost srdoboljne amebe i trihomonasa za čovjekovo zdravlje

Srdoboljna ameba živi u probavilu 'ulazi onečišćenom vodom ili vodom u kojoj ima začahurenih ameba( → uzrokuje bolest dizenteriju ili grižu& amebe se hrane crijevnim bakterijama& no mogu razgra)ivati i eritrocite u sluznici crijeva. !, #2O ,: grčevi& proljevi& umor& gubitak teka

3rihomonas % bičaš koji živi u spolno1mokraćnom sustavu& hrani se bakterijama i stanicama sluznice& uzrokuje trihomonijazu 'upala čiji simptom je iscjedak& svrbež i bol(.

Posljedica širenja algi – pridošlica u Jadranu (kaulerpa)

>@

Caulerpa taxifolia – alga pridošlica, vrlo se brzo vegetativno razmnožava, nema prirodnih predatora te stvara zelene livade → potiskuje i uništava ostale organizme u moru.

Kaulerpa – „zelene livade“

Pojam „indikator onečišćenja“ na primjeru morske salate Prisutnost (brojnost) morske salate na nekom mjestu ukazuje na onečišćenost mora na tom mjestu. Zato je morska salata indikator onečišćenja.

Svjetlucanje mora uzrokovano je fitoplanktonom (vrsta Noctiluca miliaris) Vrsta Noctiluca miliaris spada u odjeljak svjetleć ih bičaša, predstavnici fosforesciraju, tj. svjetlucaju u tami → sadrže svjetleću tvar luciferin, a sama pojava zove se bioluminiscencija.

Tipovi plastida po kojima se razlikuju alge kloroplasti → zelene alge feoplasti → smeđe alge rodoplasti→ crvene alge

>A Kako se poznavanje životnih ciklusa patogenih protoktista može upotrijebiti u kontroliranju njihova širenja (na primjeru malarije) Poznato je da truskovci iz roda Plasmodium uzokuju malariju. U čovjeka ih sa slinom unosi komarac malaričar (on je prijenosnik, tj. vektor). Da se umanji broj oboljenih od malarije potrebno je umanjiti broj vektora, tj. komaraca malaričara → npr. isušivanjem močvara (prirodno stanište komarca malaričara), biološkim uništavanje pomoću riba /gambuzija0 koje se hrane lič inkama komarca malaričara, primjenom insekticida, repelenata (sredstva koja se nanose na kožu, a odbijaju insekte).

b. Osobine gljiva i nji!ova ulogu u biosferi

5PW=NIT5 5 G;<IVAMA

Gl)i-& s& !iti u )&%!om ra(%o'l)u ,i-ota !& kr&ću2 !&ma)u 'i$&-&2 !iti la,!& !o,i#& !i$elij 7 ti)&lo gl)i-& 7 susta- ta!ki+2 #)&-asti+ !iti 7 0i9a Csti)&!ka o% +iti!aD RAZMN5ŽAVAN<=: !&s ol!o i s ol!o2 a ta s& %-a !a$i!a i(m)&!)u)u u o'liku i(m)&!& g&!&ra#i)a Cgam&to8ita i s oro8itaD.

klo'uk

lo%i.t&

stru$ak

mi#&li)

+i8a

Građa gljive

>: .načaljke -ljiva koje i0 pove uju s /iljka!a odnosno sa "ivotinja!a

S /iljka!a: • u(ima!)& orga!ski+ t-ari -a!)skom o-r.i!om ti)&la • i(m)&!a g&!&ra#i)a Cgam&to8ita i s oro8itaD ti)&kom ra(-itka

Sa "ivotinja!a: • +&t&rotro8a! !a$i! is+ra!& Csa ro8itski ili ara(itskiD • sta!$i!a sti)&!ka i(graB&!a o% +iti!a • r&(&r-!i olisa+ari% glikog&! • sli$!a struktura DNA

*ipični predstavni$i !ješinarki i stapčarki

MJ,D(NA3K, !ara!$asta (%)&li$arka smr$ak tartu8i (&l&!& li)&s!i & &l!i#& ra,i!a gl)i-i#a k-a.$&-& gl)i-i#&

S*APEA3K, ol)ska &$urka C.am i!)o!D grma.i#a mu+ara u+ara (&l&!a u a-ka lu%ara 'uko-a gu'a ili tru% ,uta )&,&-i#a ili ros&!)ak -rga!) o'i$!a krum ira$a l)u'i$asta kru!a.i#a +rB& i s!i)&ti 7 ara(itsk& sta $ark&

>>

zelena pupavka

muhara

ludara

bukova guba

pečurka

tartufi

obična krumpirača

smrčak

4ažnost gljiva u simbiozi

+ife nekih gljiva žive u simbiozi s korijenjem biljaka % mikoriza .ljive dobivaju organsku hranu od biljaka& a zauzvrat biljku opskrbljuju vodom& a ponekad i dušikom. $ništavanje simbioznih gljiva u šumama 'zbog onečišćenja zraka( uzrokuje poremećaje šumskih biocenoza → sušenje drveća. Najpoznatiji primjer mikorize jesu orhideje ili kaćuni& čije sjemenke nemogu klijati bez nekih gljiva te simbioza gljiva i mravi. !imbioza gljiva i životinja: gljive i mravi % tropski mravi rezači uzgajaju u svojim podzemnim mravinjacima na podlozi od izgrizenog lišća micelije gljiva i hrane se njima te ih štite od nametnika pesticidom koji izlučuju

"sporedba načina razmnožavanja mje inarki i stapčarki 6oblik sporangija# vrsta i broj spora7

>? 46;,N05"6

Nespolno se razmnožavaju putem različitih vrsta spora& askospora → nastaju unutar sporangija mješinasta oblika& tj. askusa. $ jednom se askusu razvija I askospora 'četiri minus % muške& četiri plus % ženske(. "eke mješinarke uz askospore stvaraju i druge vrste spora /konidije0.

!20#>05"6

Nespolno se razmnožavaju putem bazidospora& one nastaju na površini sporangija 'ne unutar kao kod mješinarki( % bazidiji. Na svakoj se bazidiji razviju F bazidospore 'dvije minus % muške& dvije plus % ženske( svaka na svojoj stapki 'otuda naziv stapčarke(.

M/-<,)*RK- /askomicete0 naziv spora naziv sporangija broj spora u sporangiju oblik sporangija smje taj sporangija u plodi tu smje taj spora u sporangiju unutar askusa mješina unutar plodišta askospora askus I

S3*+=*RK- /bazidimicete0 /baz idimicete0 bazidiospora bazidija F

stapka vire iz plodišta

na površini bazidija

Otrovne i jestive vrste gljiva iz skupina mješinarki i stapčarki JESTIVE MJEŠINARKE: narančasta zdjeličarka, smrčak, tartufi JESTIVE STAPČARKE: vrganj, poljska pečurka (samo su klobuci jestivi), žuta ježevica (jestiva samo u mladosti)

?/ OTROVNE I NEJESTIVE STAPČARKE: ludara, zelena pupavka (smrtno otrovna!), muhara, bukova guba, naježena puhara, obična krumpirača, ljubičasta krunašica

Nema znanstvene metode za razlikovanje otrovnih od neotrovnih gljiva. Razlikovanje se temelji na dobrom poznavanju gljiva.

c. Osobine i značenje li aja
)išaj je si!/io a !ješinarki i stapčarki s !odro eleni! ili eleni! al-a!a

;i.a)i su si!/io a jedne vrste -ljiva i jedne vrste al-a koje čine !or9ološku i 9i iološku $jelinu. 5% gl)i-a u sim'io(u ugla-!om ula(& m)&.i!ark&2 a o% alga ili (&l&!& alg& ili #i)a!o'akt&ri)&. Alg& asimilira)u C-r.& 8otosi!t&(uD i %a)u orga!sk& t-ari gl)i-ama2 agl)i-& .tit& alg& i o skr'l)u)u i+ -o%om i mi!&ral!im t-arima. alge asimilacijski sloj

gornja kora

sr-

hife Građa lišaja

0i ajevi kao indikatori čisto$e zraka

3išajevi su vrlo osjetljivi na onečišćenje zraka& a posebno na prisutnost !O8 → nema ih u velikim gradovima i u blizini tvornica. :ato su indikatori čistoće zraka.

?0

Značenje li ajeva u medicini

#rimjenjuju se u farmaciji u proizvodnji vitamina *& ali i u medicini 'npr. sirup islandskog li aja koji se koristi u lječenju ka lja i upalnih stanja ždrijela(.

Morfološka raznolikost lišaja Dijele se u 3 skupine o Koraste – korasta izgleda te cijelom donjom površinom pričvršćeni za podlogu o Listaste – imaju oblik lista i za podlogu su vezani jednom tvorbom poput drška, a rubni dijelovi lišaja su slobodni o Grmaste – razgranati poput grma, žive u krošnjama drveća, tijelo gotovo u cjelini slobodno

korasti lišaj

grmasti lišaj

listasti lišaj

d. Značenje protoktista i gljiva za čovjeka. mjere za suzbijanje bolesti uzrokovani! parazitskim protoktistima i gljivicama

Para itski o/li$i -ljiva

Kandida s a%a u sku i!u !& ot u!i+ gl)i-a C!isu !i sta $ark& !i m)&.i!ark&D ko)& u l)u%i i(a(i-a)u ko,& 'ol&st 7 der!ato!iko e. Ka!%i%a s& mo,& !aći !a )&(iku i s ol!im orga!ima.

?2 Kao para itske stapčarke o(!at& su 0rđe C,it!a +rBaD i snijeti Ckukuru(!a s!i)&tD2 a kao para itske !ješinarke o(!at& su pepelni$e C & &l!i#a -i!o-& lo(&D.

Primjena gljiva (penicilijum) u zdravstvu (penicilin), industriji (kvaščeve gljivice), poljoprivredi (saprofiti) i prehrani (tartufi – hranidbena vrijednost)

Kistac ili penicilium predstavnik je zelenih plijesni (može se naći na ostacima hrane – limun). Zahvaljujući engleskom lje čniku A. Flemingu spoznalo se da kistac ima antibakterijsko djelovanje → ubija i sprječava razvoj bakterija. Kistac je osnova za proizvodnju penicilina (prvi antibiotik). Valja biti oprezan, neki su ljudi osjetljivi na penicilin → alergijska reakcija. Kvaščeve gljivice sadrže enzime koji omogućuju fermentaciju u proizvodnji vina i piva te dizanje tijesta pri pečenju (CO2), koriste se i u farmaciji jer su bogati vitaminima B.

U poljoprivredi se koriste saprofitske gljive – u tlu gomilaju organske tvari. Tartufi su mješinarke č ija se plodišta razvijaju pod zemljom te se njima hrane životinje, a osobito su cijenjeni kao delikatesna hrana.

Štetno djelovanje otrovnih gljiva na probavni i živčani sustavi stanični metabolizam i način hitne pomoći pri trovanju Stupanj otrovnosti ovisi o količ ini toksina koji uđu u organizam i o načina na koji djeluju. Mogu izazvati degeneraciju jetre i bubrega, mogu djelovati na živčani sustav i sluznicu probavnih organa. Hitna pomoć: puno vode, aktivni ugljen, hitna medicinska pomoć!

?9

F '%*AN(KA
a. Zajedničke osobine biljaka i osnovna organizacija biljnoga tijela
Podjela /iljno- $arstva

'il)k&

st&l)!)a$& C!i,& 'il)k&D

sta'la.i#& C-i.& 'il)k&D

alg&

!&-askular!&

-askular!&

ma+o-i!&

a rat!)a$&

s)&m&!)a$&

golos)&m&!)a$&

kritos)&m&!)a$& C#-)&t!)a$&D

7lo-e /iljni0 or-ana • korijen: u i)a -o%u s oto l)&!im mi!&ral!im t-arima2 u$-r.ću)& 'il)ku u tlu • sta/ljika: o-&(u)& ostal& 'il)!& orga!&2 ro-o%i -o%u s oto l)&!im t-arima. R&%o-ito !osi listo-& i u o-&2 a o!&ka% i %rug& orga!& C#-)&to-&2 lo%o-&D. • list: 8otosi!t&(a2 tra!s ira#i)a

Prila-od/e /iljaka na kopnene uvjete "ivota: Napredak sporo9ta 4a reduk$ija -a!eto9ita52 ra voj tkiva i or-ana2 sje!enka2 -rananje 4povećana površina tijela5

+ovezanost zelenih algi sa stabla icama ,maju iste fotosintetske pigmente 'klorofil a i b( i produkt fotosinteze 'škrob(& stoga se smatra da su se kopnene biljke evolucijski razvile iz zelenih algi.

?E

Biljna tkiva

2-O5N0 2",-0 ili

65,!26 ,:

4r ni meristem 'vegetacijski vršak stabljike i korijena(& mitozom omogućuje rast stabljici u visinu& odnosno korijenu u dubinu Bočna tvorna tkiva 'razvijaju se naknadno& tvore godove( omogućuju biljci rast u širinuM glavno tkivo je žilni kambij 'u presjeku biljke kambijski prsten( koji prema središtu tvori ksilem 'drvo(& a prema površini floem 'liko(

2504N0 2",-0: Osnovno tkivo tvore asimilacijski 'u njemu se odvija fotosinteza( i spužvasti parenhim 'služi za prozračivanje i spremanje tvari( +okrovno tkivo čine epiderma 'stabljika i listovi( te rizoderma 'korijen( +rovodno tkivo čine ksilem 'traheje % mrtve cijevi i traheide % produžene stanice(& koji provodi vodu i min. tvari od korijena& i floem 'kojeg čine sitaste cijevi % žive stanice(& koji provodi asimilate nastale fotosintezom +otporno tkivo osigurava čvrstoću biljke 2ljezdano tkivo sadrži žlijezde hidatode 'izlučuju vodu kroz puči vodenice(& nektarije 'izlučuju nektar koji mami kukce(& probavne žlijezde 'za razgradnju bjelančevinaM tvari koje se izlučuju su sekrete 'biljkama korisne tvari( i ekskrete& krajnje proizvode % eterična ulja 'koje izlučuju žljezdane dlake i uljne žlijezde( smole 'koje izlučuju smolenice( i kaučuk

Godovi "crte" na poprečnom presjeku stabla koje raste u području s izmjenom godišnjih doba – svjetliji su proljetni prirast (velike stanice), a tamniji jesenski (manje stanice s debljom stijenkom) – po broju godova može se odrediti starost stabla.

?@

$odovi

b. ,lavne skupine biljaka i nji!ovi predstavnici% usavr avanje nji!ove gra&e i uloge s prilago&avanjem životu na kopnu

7spored/a -olosje!enjača i kritosje!enjača

G)A6N, 3A.)(K, G%)%SJ,M,NJAE, s)&m&!i (am&#i Co%!os!o !ako! o lo%!)& s)&m&!k&D -i%& s& i(-a!a )&r s& !ala(& !a s)&m&!im l)uskama C!&ma)u lo%D K3(*%SJ,M,NJAE, s)&m&!i (am&#i s& !& -i%& i(-a!a )&r s& !ala(& u!utar lo%!i#& tu$ka2 a !ako! o lo%!)& s& s)&m&!k& !ala(& u!utar us loBa C lo%aD g&!&rati-!i orga!i: s)&m&!& l)usk& i ra.!i$k& l)usk& C!&ma)u #-i)&tD g&!&rati-!i orga!: #-i)&t Ctu$ak i ra.!i#iD

'olja prila-ođenost kritosje!enjača "ivotini! uvjeti!a u odnosu na -olosje!enjače

Za ra(liku o% golos)&m&!)a$a2 ko% kritos)&m&!)a$a s)&m&!i su (am&#i !&-i%l)i-i L !ala(& s& u lo%!i#i tu$ka. Nako! o ra.i-a!)a i o lo%!)& s& i( s)&m&!i+ (am&taka ra(-i)u s)&m&!k&2 a i( sti)&!ki lo%!i#& us loB& C lo% 7 t-ori ga us loB& sa s)&m&!kamaD.

?A Ukratko2 smatra)u s& !a r&%!i)ima )&r lo%!i#a %o%at!o .titi s)&m&!& (am&tk& s kli#om L 'ol)& su s& rilago%i!& ,i-otu !a ko !u.

Građa i ulo-a $vijeta2 ploda i sje!enke

4-i)&t 7 g&!&rati-!i orga! ko)i slu,i ra(m!o,a-a!)u. Sasto)i s& o% E %i)&la: #-)&ti.ta2 o#-i)&ća2 ra.!ika i tu$ka ra.!ik ra.!i#a ra.!i$ka !it !)u.ka

tu$ak -rat lati#a

lo%!i#a la

$rađa cvijeta 4V<=TIIT= 7 -r.!i %io #-)&t!& sta k& (a ko)i su ri$-r.ć&!i ostali %i)&lo-i #-i)&ta. 54VI<=W= 7 r&o'ra,&!i listo-i ko)i o'a-i)a)u ra.!ik& i tu$ak 7 sasto)i s& o% $a.k& C-a!)ski %io o#-i)&ća ko)i s& sasto)i o% (&l&!i+ listo-a M la o-aD i -)&!$ića Cu!utar!)i %io o#-i)&ća 7 sasto)i s& o% o'o)&!i+ listo-a M lati#aD PRAINI4I Cmikros oro8iliD 7 mu.ki g&!&rati-!i orga! 7 sasto)& s& o% ra.!i$k& !iti i ra.!i#&.

?: U ra.!i#i s& !ala(& &lu%!i#& ili ol&!o-!i#&2 t). mu.ki s ora!gi)i s &lu%!im ili ol&!o-im (r!#ima. TUHAK 7 ,&!ski g&!&rati-!i orga! 7 sasto)i s& o% plodni$e C%o!)i ro.ir&!i %io u ko)&m s& !ala(& s)&m&!i (am&#iD2 vrata Csu,&!i2 i(%u,&!i %io tu$ka2 i(m&Bu lo%!i#& i !)u.k&D i njuške Cslu,i (a ri+-aća!)& i kli)a!)& &lu%!i+ (r!a#aD M uloga #-i)&ta: ra(-o) s ol!i+ sta!i#a Cgam&to8ita2 ko)i )& u kritos)&m&!)a$a r&%u#ira! !a !&koliko sta!i#aD i o lo%!)a Lra(m!o,a-a!)&

>ra5a mahovina

ahovine imaju tijelo nalik na steljku 'talus(& nemaju prave vegetativne organe nego rizoide& stabalce i listiće 'dio gametofita& a ne sporofita(& nemaju pravi provodni sustav 'nevaskularne(. Nisu prave kopnene biljke → za oplodnju 'i razvitak( im je nužna voda. !pora proklija u prokličnicu ili protonemu 'nitasta tvorevina zelene boje( → iz pupa na prokličnici se razvije stabalce s listićima i rizoidima → taj dio zovemo mahovinom. 5azvitak završi stvaranjem spolnih organa& 05+6.ON,40 'nastaje ? jajna stanica( i 0N265,7,40 'nastaje veći broj spermatozoida(. Oplodnjom 'u kapljici vode( nastaje zigota& a iz nje sporogon → sastoji se od drška i sporangija 'tu su spore i kojih će ponovo isklijati prokličnica(.

?>

Ma ovine

-volucijske prednosti papratnjača u odnosu na mahovine

#apratnjača imaju razvijeni provodni sustav 'vaskularne(& imaju prave vegetativne organe 'korijen& stabljiku i list( tj. jače razvijen sporofit a reduciran gametofit 'ali i njima je za oplodnju nužna voda(

Glavni predstavnici papratnjača psilofiti (prapapratnjače, npr. rinija) crvotočine (npr. obična crvotočina, selagina) preslice (npr. poljska preslica) paprati (npr. bujad, jelenak, oslad, zlatinjak, gospin vlasak; vodene paprati)

$aznolikost golosjemenjača

??

golosjemenjače četinjače perastolisne golosjemenjače

borovi

čempresi

tise

cikasi, kositrenice

bor, jela, smreka, ariš

čempresi, tuje, borovice /npr. obična borovica, primorska borovica0

npr. šumska tisa, ginko

npr. crni bor, šumski bor, alepski bor, dalmatinski crni bor, bijela jela, visoka smreka, omorika, ariš, cedar

$aznolikost kritosjemenjača

dvosupnice o @)E"*) % – npr. ljutić, zlatica o E'FA! – npr. kesten, hrast o L!.%$"*)O! – npr. grašak, mimoze o F$S#)P% ! – npr. kupus, uljena repica, velebitska degenija o P#%#)$F! – npr. mrkva, peršin, celer o 'S")O! – npr. ru-marin, lavanda, kadulja o (L)A2O%F! – npr. artičoka, kamilica, suncokret

jednosupnice o L*%L*)"% – npr. luk, šparoga, tulipan, zumbul, kockavica o #$)A! – npr. pšenica, kukuruz, trska

+rilagodbe na različite načine opra ivanja i rasprostiranja sjemenki

0// "od golosjemenjača peludna zrnca često imaju dva zračna mjehura koji pomažu njihovu raznošenju vjetrom.

$ kristosjemenjača plod štiti sjemenku i služi za rasprostranjivanje. #lodovi mogu biti suhi 'suho usplo)e( i sočni 'usplo)e bogato hranjivim tvarima(. !uhi plodovi mogu biti prilago)eni širenju vjetrom& npr. rasperena njuška u pavitine& krilca u javora& dlake kod maslačka. ogu se rasprostranjivati životinjama 'npr. čičak(.

!očni se plodovi mogu rasprostanjivati pticama 'ptica izbacuje neprobavljene sjemenke iz probavnog sustava( → tako se rasprostanjuju višnja i glog. ravi rasprostiru plodove ljubičice. 9iljke koje žive u vodi rasprostanjuju se putem vode → najčešće su ispunjeni zrakom u pojedinim djelovima sjemenke ili ploda& to ih čini lakšima → plivaju na vodi 'paprika& bundeva& orašac& jagodasta djetelina& kokos(.

/ednosupnice i dvosupnice /-%)OS"+),1klice s jednom supkom čupavo korjenje u stabljici razbacane zatvorene žile %4OS"+),1klice s dvije supke razvijen glavni korijen u stabljici otvorene žile raspore)ene u krug nemogu$nost sekundarnog rasta u irinu prugasta nervatura listova jednostavno ocvije$e 6nemaju lapove7 gra5a cvijeta na temelju broja ; gra)a cvijeta na temelju broja F ili H mrežasta nervatura listova dvostruko ocvijeće 'lapovi( sekundarni rast u širinu

c. *azlike u životnim ciklusima različiti! skupina biljaka
Životni $iklus kritosje!enjača

0/0 'il)ka s oro8it C2!D s mu.kim i ,&!skim gam&to8itima C!D Csamoo ra.i-a!)& ili stra!oo ra.i-a!)&M ogo%!i)&D &!%os &rm C2!D kli#a s)&m&!ka lo% o ra.i-a!)& s&ku!%ar!i

o lo%!)a

kli)a!)&

!o-a 'il)ka

,ivotni ciklus kritosjemenja#a

Oblici vegetativnog razmnožavanja

korijen % iz pupova na korijenu razvijaju se izbojci % npr. šljiva i još neke voćke 'voćarstvo( 'nadzemna( stabljika % dijelovi stabljike se otkidaju % vrba 'reznicama(& jagoda 'vriježama( podzemna stabljika % luk 'lukovica(& krumpir 'gomolj(& perunika 'podanak( list % afrička ljubica& carska begonija 'ako otkinemo list ljubičice& zabodemo u zemlju te redovito zaljevamo& razvit će se nova biljka( rasplodni pupovi 'bulbili( % nalaze se u pazušcu lista → otpadnu& a zatim isklijaju u novu biljku 'npr. lukovičasti ljljan(

0/2 zimski pupovi 'turioni( % specifičnost vodenih biljaka& pupovi su bogati hranjivim tvarima 'škrob(& u proljeće se hranjive tvari potroše& turion postaje lakši& ispliva na površinu te isklija u novu biljku

%ijelovi cvijeta kritosjemenjača

vidi gore gra)a cvijeta

Razlika izme5u cvijeta i cvata

*vijet je jedan& a cvat skup pojedinačno raspore)enih cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci

-rste cvatova

+rimjeri cvatova 4rste plodova s obzirom na način rasprostranjivanja

vidi #rilagodbe na različite načine oprašivanja i rasprostiranja sjemenki

0/9

Primjeri preobrazbe vegetativnih organa

PREOBRAZBE KORIJENA: repast ili vretenast korijen, zračno korijenje Repast korijen → zadebljani glavni korijen (mrkva, peršin, celer), zadebljano može biti i bočno korijenje – korijenski gomolji (npr. georgina) Zračno korijenje → služi za pričvršć ivanje biljke za stabljiku (bršljan), za upijanje atmosferske vlage (npr. monstera), potpora razgranatoj krošnji (npr. fikus)

PREOBRAZBE STABLJIKE: podzemne stabljike (lukovice, gomolj, podanak), trn (kratki šiljasti ogranci stabljike, zaštitna uloga), vitica (nitaste tvorevine osjetljive na dodir, za pričvršć ivanje i penjanje), filokladij (stabljika u obliku lista koja i obavlja funkciju lista), kladodij (spljoštene stabljike koje obavljaju fotosintezu, npr. božićni kaktus)

PREOBRAZBA LISTOVA: trnovi i vitice (kao i kod stabljike), pricvjetni listovi (brakteje) – obojeni listovi u području cvijeta ili cvata, a služe primamljivanju kukaca

'o,ić!a (-i)&(%a 7 'rakt&)&

Životni ciklus mahovina – izmjena generacija prokličnica (podsjeća na mnogostaničnu zelenu algu) stabalce (listić i, rizoidi)

spora (n)

spolni organi (arhegoniji-ž, anteridiji-m) na vrhu stabalca zigota (2n) sporogon (drška i sporangiji) mejoza

oplodnja u kapljici vode

spore (n)

Izmjena generacija (gametofit, sporofit) je heteromorfna

0/E

rast i ra(-o) u o%rasli s oro8it

s oro8it

(igota u tki-u gam&to8ita

%io gam&to8ita C+a loi%a!D

%i loi%!a 8a(a o lo%!)a +a loi%!a 8a(a m&)o(a ra(-o) i i(la(ak s ora

oslo'aBa!)& s &rmato(oi%a rast gam&to8ita

s &rmato (oi% u a!t&ri%i)u ri(oi%i

.zmjena generacija u ma ovina

Životni ciklus paprati – izmjena generacija spora (n) protalij (sličan prokličnici u mahovina) zigota (2n) klica mlada paprat arhegoniji i anteridiji mejoza sporangiji oplodnja spore (potrebna voda)

- heteromorfna izmjena generacija - redukcija gametofita: protalij = gametofit, odrasla biljka = sporofit – sporofit je razvijeniji nego gametofit – napredak

Osnovne značajke razmnožavanja golosjmenjača – životni ciklus

oprašivanje (prenošenje peludnih zrna na mikropilu sjemenog zametka) isklija u cjevč icu (peludnu mješinicu sa spermijima) jajnom stanicom oplodnja (voda nije potrebna) sjemenka

peludno zrnce

prodire u embrionsku vreć icu s zigota (2n) klica (+primarni

endosperm(n) + sjemena lupina) (ž)

nova biljka

strobili (m) i sjemeni zameci

0/@ daljnja redukcija gametofita: cijela biljka je sporofit, a gametofit je unutar nje (muški-peludna zrnca, ženski-sjemeni zametak u embrionskoj vrećici)

Znač aj ginka i cikasa u filogeniji golosjemenjača

FILOGENIJA - znanost koja proučava srodstvene odnose među organizmima Ginko spada u porodicu tisa, a cikas u perastolisne golosjemenjače. Ginko u u peludnim zrncima umjesto spermalnih stanica ima pokretne spermatoziode (primitivna osobina, imaju ih papratnjače) i zato se naziva ŽIVI FOSIL. Isto vrijedi i za cikas → značajni su kao dokaz da su se golosjemenjače razvile iz papratnjača.

ginko

cikas

d. Značenje biljaka u biosferi i životu čovjeka
Značenje kritosjemenjača u životu ljudi • ,zvor kisika • #rehrana • !irovina za odjeću • Ogrjev i graditeljstvo • edicina i farmacija 'lijekovi( • ,zrada tehničkih predmeta • $krasno bilje

0/A

Mahovine kao sedrotvorci Mahovine sedrotovrce ubrajamo u prave mahovine. Kod nas žive u krškim vodama (Plitvič ka jezera, Krka) → pouspješuju stvaranje sedrenih barijera preko kojih se slijevaju slapovi.

Mahovine u nastanku treseta Treset je tamnosmeđe močvarno tlo koje nastaje raspadanjem organskog, prvenstveno biljnog materijala, ponajviše mahovina, u vlažnim područjima. Gospodarski je važan jer je to prvi stadij u nastanku ugljena, može se koristiti kao gorivo, a koristi se i u poljoprivredi za poboljšanje kvalitete tla.

Znač anje papratnjač a za č ovjeka Preslice sadrže puno SiO2 (za glačanje metala) i otrovni alkaloid koji u manjim količ inama služi kao lijek (za bubrežne bolesti).

Ekonomska i ekološka važnost golosjemenjača ekonomska: građevinarstvo – drvo; proizvodnja papira, smola; farmaceutska industrija– iglice zasirupe protiv kašlja, efedrin iz kositrenice, gingko; hortikultura; ekološka: crnogorične šume.

Za ti$ene# jestive# ljekovite i začinske biljke u !lori .rvatske • povrće: kupus& blitva& grah& endivija • voće: jabuka& višnja& šljiva& jagoda& ribiz& smokva& rogač& dud& pitomi kesten& lješnjak • ljekovite biljke: metvica& majčina dušica& kamilica& lipa& ljekovita kadulja • začinske biljke: ružmarin& lovor& peršin& bosiljak • jestive žitarice: ječam& pšenica

e. *aznolikost flore i vegetacije /rvatske

Glavni predstavni$i 9lore

0/:

!a0ovine: o'i$!i -lasak papratnjače: ol)ska r&sli#a2 'u)a%2 )&l&!ak -olosje!enjače: 'or2 )&la2 smr&ka2 $&m r&s2 tisa kritosje!enjače: o dvosupni$e: 'uk-a2 k&st&!2 +rast2 'agr&m2 ku us2 mrk-a2 ka%ul)a2 kamili#a2 su!#okr&t2 masla$ak o jednosupni$e: luk2 l)il)a!2 tra-&: .&!i#a2 kukuru(2 (o'2 trska

Glavne načajke i tipovi ve-eta$ija u Grvatskoj

ni inska Grvatska 7 .uma C+rast kit!)ak i o'i$!i gra'2 'r&(a2 'uk-a2 )&laF mo$-ar!& .um& C+rast lu,!)akDD i st& a Ctra-&D2 ugla-!om r&t-or&!o u ol)o ri-r&%!& o-r.i!& -orska Grvatska 7 .um& C r&ma -isi!i: 'uk-a i )&la2 r&t la!i!ska 'uko-a .uma2 kl&ko-i!a 'ora2 la!i!ski tra-!)a#i2 la!i!sk& ru%i!& i gol&tiD pri!orska Grvatska 7 .um& C+rast m&%u!a#2 al& ski 'or2 #r!i 'orD i %&gra%ira!a -&g&ta#i)a Cmaki)a2 garig2 tra-!a -&g&ta#i)a2 -&g&ta#i)a kam&!)araD2 kulti-ira!o 'il)& C-i!o-a lo(a2 masli!&2 la-a!%a...D

-ndemične# za ti$ene i rijetke biljke hrvatske !lore

-ndemične vrste: velebitska degenija& hrvatska sibireja 'relikt % vrlo stara& dugo nepromijenjena vrsta koja je nekad bila šire rasprostranjena(& dubrovačka zečina 'neoendem % endem nastao u novijoj geološkoj prošlosti(& hrvatska perunika& krški runolist& hrvatski karanfil Za ti$ene vrste: sve navedene endemične vrste J paprat % gospin vlasakM sibirska perunika& kockavica& kaćuni 'orhideje(& tisa& hrvatska vučja stopa& ciklama& šumarice& božikovina

0/>

f. Osnovni procesi vezani uz promet vode u biljkama
Pove anost strukture vode s nje ino! ulo-o! u /iljno! or-ani !u Vo%a )& olar!a C%i ol!aD mol&kula2 osl)&%i#a $&ga su: • • • • ko0e ija 7 ri-la$!a sila m&Bu mol&kulama -o%&. ad0e ija 7 ri-la$!a sila i(m&Bu mol&kula -o%& i t-ari ko)& sa%r,& kisik C#&lulo(a2 staklo...D. kapilarnost 7 kr&ta!)& -o%& u uskom rostoru !asu rot gra-ita#i)sko) sili Comoguću)u )u a%+&(i)a i ko+&(i)aD. -o%a )& do/ro otapalo (a io!& C+i%rata#i)aD i olar!& mol&kul& L tra!s ort!a uloga.

Me0ani !i pri!anja vode u /ilj$i

di9u ija 7 kr&ta!)& mol&kula t&kući!a C-o%&D ili li!o-a i( o%ru$)a !)i+o-& -&ć& ko!#&!tra#i)& u o%ru$)& !)i+o-& ma!)& ko!#&!tra#i)& %o i()&%!a$&!)a ko!#&!tra#i)a. 'r(i!a %i8u(i)& ro or#io!al!a )& s t&m &raturom2 o-r.i!om i ra(likom ko!#&!tra#i)a2 sma!)u)& s& s -r&m&!om. os!o a 7 %i8u(i)a kro( olu ro us!u Cs&mi &rm&a'il!uD ili ro'ir!o ro us!u Cs&l&kti-!o &rm&a'il!u 7 sta!i$!& m&m'ra!& ro u.ta)u -o%u i mal& !&!a'i)&!& mol&kul&2 ali -&ć& i !a'i)&!& $&sti#& !&D m&m'ra!u. /u/renje 7 makromol&kular!i susta- Ct-ari ko)& ima)u %iso#ira!& +i%roksil!&2 kar'oksil!& i %rug& sku i!& !a ko)& s& mo,& -&(ati -o%aD rima -o%u u( o-&ća!)& mas& i -olum&!a 7 8i(i$ki ro#&s2 !i)& -&(a! u( o)a-u ,i-ota. ograni#eno 7 .kro' i #&lulo(a neograni#eno 7 rot&i!i 7 ras a%a)u s& u ras r.&!& Ckoloi%!&D $&sti#&

Provođenje vode kro /iljku

3il)k& u i)a)u -o%u r&ko kori)&!o-i+ %la$i#a )&r su im to )&%i!i %i)&lo-i ko)i !isu r&kri-&!i kutikulom !i lutom 7 korijenove dlači$e ula(& i(m&Bu $&sti#a tla u ka ilar!u -o%u tla 7 -o%a

0/? ula(i u !)i+ os!o o! i %ola(i %o sr&%i.!)&g %i)&la C&!%o%&rmaD kori)&!a C ro-o%!i #ili!%arD2 a i( !)&ga u ro-o%!& ,il& ksile!a. Ksil&m )& tki-o ko)& ro-o%i -o%u i mi!&ral!& t-ari o% kori)&!a r&ma listo-ima. U golos)&m&!)a$a )& graB&! o% tra+&i%a2 a u kritos)&m&!)a$a o% tra+&i%a i tra+&)a. Akti-!im otiski-a!)&m -o%& i( &!%o%&rma u ro-o%!& ,il& st-ara s& korijenov tlak2 ko)i )& %o-ol)a! (a o%i(a!)& -o%& %o 0 m -isi!&F (a %al)!)& o%i(a!)& -o%& slu,i transpira$ijski usis 4sila a vučenje vode5 ko)i !asta)& )&r tlo sa%r,i m!ogo -i.& -o%& C:/ND !&go atmos8&ra C/.2ND i ('og ka ilar!osti.

>ra5a i smje taj puči #uči su otvori na zelenim dijelovima biljke 'najviše ih ima na donjoj epidermi lista( koji& otvaranjem i zatvaranjem& reguliraju izmjenu pliniva % kisika& ugljikova',-( oksida& vodene pare. .ra)ene su od otvora puči& dviju stanica zapornica& i dviju do četiri stanica susjedica. stanice zapornice

otvor puči bočna stijenka stanice susjedice gornja i donja stijenka

kloroplasti $rađa pu#i Mehanizam otvaranja puči Na otvaranje i zatvaranje puči utječu č imbenici koji mijenjaju turgor u stanicama zapornicama. Turgor je tlak citoplazme na staničnu stijenku, a ovisi o sadržaju vode u stanici (više vode – veći turgor, manje vode – manji turgor) Stanice zapornice imaju gornju i donju zadebljalu stijenku (nisu savitljive) te bočne savitljive stijenke (one omogućuju otvaranje i zatvaranje puči) → tijekom

00/ dana u zapornicama se odvija fotosinteza → raste koncentracija šećera i iona pa stoga raste osmotski tlak → dolazi do osmoze vode u stanice zapornice → primanjem vode raste turgorski tlak → već i turgor rasteže bočne stijenke stanica zapornica → otvaranje puči

Plazmoliza i deplazmoliza Plazmoliza – biljna stanica u hipertoničnoj otopini – voda izlazi iz stanice – povećava se koncentracija citoplazme, smanjuje se volumen vakuole, što prate tonoplast (granica citoplazme i vakuole), citoplazma i plazmalema (granica citoplazme i stanične stijenke) gel-stanje. Deplazmoliza – povratak plazmolizirane biljne stanice u normalno stanje (sol-stanje) – u hipotoničnoj otopini.

+lazmoliza

Deplazmoliza

Razlika transpiracije i gutacije transpiracija – izlučivanje vodene pare sa svih biljnih površina, a najviše s listova (kroz puči) gutacija – izluč ivanje kapljica vode kroz vodenice ili hidatode (skupine malih paremhimskih stanica bez klorofila koje se nalaze ispod puči vodenica na rubovima listova) ili žljezdaste dlake – održava strujanje vode u biljci kad je transpiracija otežana ili onemogućena (u uvjetima visoke vlažnosti zraka, noću).

000

g. Značenje procesa vezani! uz izmjenu tvari i energije u biljci te utjecaj ekolo ki! čimbenika na te procese

Anato!ska -rađa lista

Di)&lo-i lista su lo)ka2 &t&l)ka i o%i!a ili lis!a 'a(a. Ras or&% ,ila !a listu )& !&r-atura lista Cmr&,asta2 aral&l!a2 -ili$astaD. Va!)sku o-r.i!u lista okri-a slo) gusto or&%a!i+ lo$asti+ sta!i#a M =PID=RMA L i(lu$u)& +i%ro8o'!& ili li o8il!& s o)&-& C-osko-&2 kuti!2 su'&ri!D 7 t-or& KUTIKU;U. U!utra.!)ost lista (o-& s& M=Z5TI; ili PAR=NGIM L kro( !)&ga rola(& ro-o%!& ,il& ksil&ma i 8lo&ma Cksil&m %o-o%i -o%u i oto l)&!& a!orga!sk& soli %o listo-a2 a 8lo&m orga!sk& ro%ukt& 8otosi!t&(& 7 asimilat&D. Is o% gor!)& & i%&rm& )& 8otosi!t&tski ili asimila#i)ski ar&!+im Ctu s& !ala(& sta!i#& s m!o.t-om kloro lasta u ko)ima s& o%-i)a 8otosi!t&(aD. U( %o!)u & i%&rmu sm)&.t&! )& tra!s ira#i)ski ili s u,-asti ar&!+im Cm!o.t-o .u l)i!a u ko)ima s& riku l)a)u -o%&!a ara i kisik L %i8u(i)om kro( u$i r&la(& u atmos8&ru2 a ula(i 452 otr&'a! (a 8otosi!t&(u.

002

kutikula gor!)a & i%&rma

8otosi!t&tski ar&!+im -o%a i mi!&ral!& t-ari tra!s ira#i)ski ar&!+im

asimilati

%o!)a & i%&rma 52 452 G25 sta!i#a sus)&%i#a u$ sta!i#a (a or!i#a

Anatomska građa lista

'iološka oksida$ija

3eak$ije aero/no- stanično- disanja provode se u > 9a e i C reka$ijska koraka

(.

anaero/na 9a a &. -likoli a

((.

aero/na 9a a >. Kre/sov $iklus ili $iklus li!unske kiseline

009 C. oksidativna 9os9orila$ija

(likoliza je razgradnja glukoze u dvije molekule pirogro-,ane kiseline /piruvat0. .iruvat ulazi u mitohondrije prolazi kroz proces dekarboksilacije /odcjepljuje se molekula 230→ nastaje acetil koenzim ) /aktivirana octena kiselina0 – sadr-ava vezu bogatu energijom. )cetat iz acetil– o) se u ciklusu limunske kiseline povezuje s oksaloctenom kiselinom /
=

B=270 u limunsku kiselinu /

6

B92C0. 4atim usljedi

oksidacija ugljikovih atoma s pomoću koenzima ")1Q i &)1, a ti se enzimi reduciraju pa nastaju ")1B i &)1B3 – ti reducirani koenzimi su visokoenergetski. Sad slijedi dekarboksilacija limunske kiseline /izdvajaju se dvije molekule 230 pa opet nastaje oksaloctena kiselina /
=

B=270 koja se opet mo-e vezati s acetatom iz acetilD o).

Slijedi oksidativna fosforilacija → prijenos elektrona preko koenzima prenosilaca elektrona do kisika kao konačnog primatelja elektorna. $educirani koenzimi /")1B, &)1B30 oksidiraju se /")1Q, &)10, regeneriraju te vraćaju u Frebsov ciklus. )tomi kisika primaju elektrone od koenzima prenosilaca elektrone te se reduciraju. 4namo da su atome vodika otpustili koenzimi, pa ti atomi vodika s reduciranim atomima kisika daju vodu /B320. .ri difuziji vodikovih iona /BQ0 u matriks mitohondrija osloba,a se kemijska energija pohranjena u molekulama )#.Da. 2ksidativnom fosforilacijom nastaju najveće količine )#.Da.

Ili jednostavnije: 1. glikoliza – anaerobno, u citosolu, razgradnja glukoze do pirogroždane kiseline uz oslobađanje energije (4 ATP) 2. stanično disanje – aerobno, u mitohondriju, pirogroždana kiselina prelazi u aktiviranu octenu kiselinu (acetil-CoA = acetil-koenzim A) 3. Krebsov ciklus (ciklus limunske kiseline) – aerobno, u mitohondriju, acetil-CoA potpuno se oksidira do CO2 , energija se pohranjuje u malo ATP (2 ATP) 4. dišni lanac (transport elektrona do kisika) – nastaje velika količ ina ATP-a (32 ATP) i voda ukupno oksidacijom jedne molekule glukoze nastaje 36 molekula ATP-a

Pove anost stanično- disanja i 9otosinte e

00E Sta!i$!o %isa!)& i 8otosi!t&(a su &!&rg&tski i o sumar!o) )&%!a%,'i su rot!i ro#&si. Totosi!t&(a omoguću)& sta!i$!o %isa!)& )&r osigura-a &!&rgi)u (a !). Totosi!t&(om !asta)& gluko(a C-a,!a u a!a&ro'!o) 8a(i 7 glikoli(aD i kisik C-a,a! u a&ro'!o) 8a(iD

Biogeni elementi potrebni za razvitak biljke: ugljik& vodik& dušik& kisik& fosfor...

?ina struktura kloroplasta i povezanost s !otosintezom

"loroplasti imaju dvostruku membranu ili ovojnicu. -anjska je glatka& a unutarnja naborana radi povećanja funkcionalne površine. Nabori unutarnje membrane su tilakoidi → na pojedinim mjestima se slažu u nakupine 'zrnca(. $nutrašnjost kloroplasta ispunjena je stromom. Na površini tilakoida se nalazi klorofil odgovoran za fotosintezu.

granum vanjska membrana lumen

unutarnja membrana stroma
$rađa kloroplasta

tilakoid

00@

/loroplasti0 lijevo svjetlosno1mikroskopska slika2 desno elektronsko1 mikroskopska slika

?otosinteza 6reakcije na svijetlu i reakcije u tami7 8. reakcije na svjetlu 'primarne reakcije( % odvijaju se u grana tilakoidima % sunčeva energija se pretvara u kemijskuG apsorpcija fotona u pobu,eno stanje klorofil prelazi

kloroplasti hvataju visokoenergizirane elektrone iz

klorofila i privremeno pohranjuju u primarni akceptor elektrona / ")1.Q0 D pri tomu se molekula klorofila oksidira, a molekula ")1.Q se reducira u ")1.B u tom se procesu cijepa voda i osloba,a se 23 procesom

fosforilacije nastaje )#. 3. reakcije u tami 'sekundarne reakcije& *alvinov ciklus( % odvijaju se u stromi %reducira se *O8 i sintetiziraju se ugljikohidratiG uz utrošak ")1.B i )#.Da reducira se 23 i nastaju ugljikohidrati /glicerolaldehidD;Dfosfat – (;. – ishodišni spoj u sintezi glukoze i drugih šećera0

+rijenos asimilata

0similati su organski produkti fotosinteze. /loem provodi biljne sokove bogate produktima produktima fotosintezeu dijelove gdje se troše ili pohranjuju. /loem čine

00A sitaste cijevi → gra)ene od sitastih stanica % one su dugačke te imaju mnoštvo pora kroz koje se asimilati mogu transportirati u do svih tkiva biljke.

.eterotro!na ishrana biljnih organizama

sapro!iti 'metanske bakterije( paraziti • • polunametnici 'imela( % sadrže klorofil& od domadara crpe vodu i mineralne tvari potpuni nametnici 'volovod& vilina kosa( % ne sadrže klorofil& svu hranu crpe od domadara simbioza 'mahunarke i bakterije( mikoriza % simbioza korijenja višeg drveća s gljivama % orhideje biljke mesožderke % autotrofne 'rosika& vrčonoša& venerina muholovka( % žive na staništima siromašnima dušikom i mineralnim tvarima pa ih dobivaju heterotrofno od kukaca kojima se hrane.

4renja i uvjeti u kojima se odvijaju

-renja se odvijaju u citoplazmi u uvjetima bez prisutnosti kisika $glavnom su to 'osim octenog( anaerobni procesi koje neki organizmi provode nakon glikolize u uvjetima bez prisutnosti 'dovoljno( kisika& njima se dobiva znatno manje energije /ukupno 6 )#. skupa s glikolizom0 po molu glukoze nego staničnim disanjem 'biološkom oksidacijom( % alkoholno 'kvaščeve gljivice, nastaje etalnol i 23(& mliječno1kiselinsko 'nastaje mliječna kiselina& pri kiseljenju mlijeka i nekih biljaka kao što je kupus& u mišićima ljudi pri prevelikom naporu(& octeno 'jedino aerobno vrenje& bakterije roda Acetobacter& iz etanola nastaje octena kiselina(

Znač aj minerala za život biljaka i posljedica njihova nedostatka

00: Biljke trebaju anorganske tvari (minerale) za asimilaciju, a te tvari primaju iz okoliša u obliku molekula ili iona. Nedostatak pojedinih mineralnih tvari uzrokuje specifične simptome, npr. ugibanje dijela lista, žućenje listova (kleroza), kovrč anje lista, kržljav list. Magnezij je sastojak klorofila, aktivator enzima. Posljedice nedostatka Mg su: kloroza donjih listova, purpurne mrlje. Željezo je sastojak citokroma, potrebno je za sintezu klorofila, aktivator enzima. Posljedica nedostatka Fe je kloroza mladih listova.

2$()"%4+%

%4A2$ +%"!$)L"%B #A)$%

2$()" 4) .$%+)"*!

+%"!$)L"! #A)$%

Fopnene biljke

tlo

korijen

većina mineralnih soli

atmosfera atmosfera Aodene biljke vodeni biotop

listovi zračno korijenje cijela površina

23 vodena para tvari otopljene u vodi

tlo nitrofiksatori poluparaziti atmosfera ksilem domaćina atmosfera

korijen prokariotska stanica sisulje /haustorije0 listovi

minerali u tlu "3 voda i minerali 23

Tipovi biljaka prema pH vrijednosti tla • •

ACIDOFILNE - kisela tla (pH 4,5-5,5) – kesten, kiselica, borovnica BAZOFILNE - bazična tla (pH 6.5-7.5) – pšenica, blitva , kupus, luk, cvjetača, kupus, velecvjetni kukurijek, podbjel, klokoč

HALOFITI - slana tla – mrižica, petrovac, tamaris

Usporedba fotosinteze i kemosinteze

00>

KEMOSINTEZA način ishrane organizma ZAJEDNIČKO metabolički proces namjena organskih spojeva izvor energije za sintezu ATP - a potreba za svjetlošću organizmi koji provode procese RAZLIČITO važnost za živi svijet stvaranje mineralnih soli u obliku potrebnom zelenim biljkama jednadžbe karakterističnih reakcija 2NH3 + 2O2 → 2NO2- + 2H+ + 2H2O + E 2NO2- + O2 → 2NO3- + E autotrofni anabolizam

FOTOSINTEZA

izgradnja stanice, dobivanje energije, hranjive tvari za ostale organizme oksidacija anorganskih spojeva ne kemosintetske bakterije da fotosintetske bakterije, autotrofni protisti, biljke izvor kisika i hranjivih tvari za ostale organizme svjetlost

6CO2 + 12H2O → C6H12O6 + 6O2 + 6H2O

Utjecaj vanjskih čimbenika na intenzitet fotosinteze (voda, svjetlost, temperatura, CO2)

SVJETLOST Postupno povećanje intenziteta svjetlosti → povećanje stope fotosinteze (do svjetlosnog zasićenja – kada daljnje povećanje svjetlosti nema učinka).

TEMPERATURA Ovisi o temperaturi samo ako enzimske reakcije određuju brzinu procesa. Biljke mogu fotosintetizirati u rasponu od blizu 0°C pa sve do oko 50°C Stopa fotosinteze može se povećati povećanjem temperature do optimalne vrjednosti.

VODA U uvjetima manjka vode puči se zatvaraju pa CO2 ne može ući u list.

00? Količ ina vode potrebna za fotosintezu je neznatna.

KONCENTRACIJA UGLJIKOVOG DIOKSIDA Povećanjem koncentracije CO2 može se povećati stopa fotosinteze (normalna koncentracija CO2 u zraku nešto je manja od optimalne za fotosintezu).

Usporedba staničnog disanja i vrenja po količini dobivene energije

Vrenjem nastaju samo dvije molekule ATP-a, a biološkom oksidacijom se sintetizira 38 molekula ATP-a Dakle, staničnim disanjem oslobađa se mnogo više kemijske energije

!. Osnovne etape i procesi na kojima se temelji razvitak biljaka te utjecaj vanjski! i unutarnji! čimbenika na te procese

Mo-ućnost rasta /iljaka tijeko! $ijelo- "ivota : vršni! i /očni! !eriste!i!a

T-or!o C&m'rio!skoD tki-o 'il)k& !a(i-a s& m&rist&m. 5!o (a%r,a-a s oso'!ost %i)&l)&!)a tokom #i)&log ,i-ota 'il)k&. Nala(i s& !a samom -r+u gla-!& osi sta'l)ik& i !a kra)&-ima 'o$!i+ ogra!aka C-r.!i i 'o$!i u o-iD t& !a -r+u kori)&!a Ckori)&!o- -r.akD. D-a su ti a m&rsit&ma: VRINI ili APIKA;NI L omoguću)u ro%u,&! rast C rimar!i rastD. 35HNI ili ;AT=RA;NI L omoguću)u rast u .iri!u %r-&!ast& sta'l)ik& Cs&ku!%ar!i rastD.

Pro$es rasta i di9eren$ija$ije /iljke 4klijanje sje!enki2 stvaranje $vijeta i ploda5

K;I<AN<= Ka% s& uklo!& s-i i!+i'itori Ct-ari ko)& s r&$a-a)u kli)a!)&D i st-ori otr&'!a koli$i!a +ormo!a Cauksi!i2 gi'&rli!i2 #itoki!i!D o%go-or!i+ (a %io'u sta!i#a2 !)i+o- ro%u,&!i rast2 si!t&(u &!(ima2 rima!)&m -o%& (a o$i!)u +i%roliti$ki ro#&si ra(gra%!)& .kro'a C%o'i)u s& graB&-!& )&%i!i#& i &!&rgi)a (a rastD. Po% ut)&#a)&m +ormo!a gi'&rli!a st-ara)u s& &!(imi rot&a(& L ra(graBu)u r&(&r-!& ')&la!$&-i!&.

02/ =!(im amila(a L ra(graBu)& .kro' i( &!%os &rma. 5smotsko rima!)& -o%& u(roku)& i(%u,i-a!)& sta!i#a kli#i!a kori)&!ka L tim& (a-r.a-a ro#&s kli)a!)a

STVARAN<= 4VI<=TA 3il)ka st-ara #-)&to-& ka%a %os&g!& o%r&B&!u Q(r&lostR L r&la(i i( -&g&tati-!& u g&!&rati-!u 8a(u. Vr.!i m&rist&mi um)&sto o'i$!i+ (&l&!i+ listo-a st-ara)u $a.ku2 -)&!$ić2 ra.!ik& i lo%!& listo-&.

STVARAN<= P;5DA Plo% !asta)& !ako! o lo%!)&2 a sasto)i s& o% s)&m&!k& i us loBa Cus loB& s& !a)$&.ć& ra(-i)a i( lo%!i#& tu$kaD.

DIT=R=N4I<A4I<A Ka% kli#a o$i!)& rasti %ola(i %o ra(liko-a!)a C%i8&!&r#i)a#i)&D m&Bu sta!i#ama. Na) ri)& s& i(%i8&r&!#ira kori)&! i i(%a!ak2 a kao r&(ultat akti-!osti -r.!og m&rist&ma2 %i8&r&!#ira)u s& sta'l)ika i listo-i. Na osl)&tku %ola(i %o %i8&r&!#i)a#i)& sta!i#a ti+ tki-a.

'iljni 0or!oni kao re-ulatori rasta /iljke

AUKSINI L %)&lu)u !a ro%u,&!i rast 7 oti$u rast i(%a!ka2 a ko$& rast 'o$!i+ ogra!aka i kori)&!a Ca ikal!a %omi!a#i)aD. GI3=R;INI L oti#a!)a rasta i ra(-o)a i(%a!aka Csta'l)ik& i listo-aD2 st-ara!)& #-)&to-a u 'il)aka s ro(&tom. 4IT5KININI L oti$u #itoki!&(u C%io'u sta!i#aD L !asta)u u tki-ima ko)a rastu C!a)-i.& -r.ak kori)&!a2 kli#i i lo%o-imaD APS4IZINSKA KIS=;INA CA3AD L i(lu$u)& s& u (a-r.!om %i)&lu ra(-o)a i Qstr&s!imR u-)&tima2 ! r. !&%ostatak -o%&. 5!a us ora-a m&ta'oli(am i rast2 a oti$& %orma!#i)uC r miro-a!)& s)&m&!ki i u o-a ti)&kom !& o-ol)!og klimatskog ra(%o'l)a %o ra(%o'l)a o-ol)!og (a kli)a!)&D s)&m&!ki i u o-a =TI;=N L 42GE C)&%i!i li!o-iti +ormo! %)&lu)& i !a %rug& 'il)k& u 'li(i!iD M st-ara ga -&ći!a

tki-a i orga!a u star&!)u 7 stari listo-i2 #-)&to-i2 lo%o-i. U'r(a-a sa(ri)&-a!)& lo%o-a.

020

%jelovanje ekolo kih čimbenika 6temperature# intenziteta i trajanja svjetlosti7 na rast i razvitak biljaka

Niske temperature potiču: dormanciju& stratifikaciju& vernalizaciju

dormancija % stanje mirovanja& smanjene fiziološke aktivnosti& privremeno prekinut ili jako usporen rast i razvoj zbog nepovoljnih uvjeta u okolišu % u biljaka npr. planinske trave prekidaju rast kad temperatura padne ispod odre)ene vrijednosti& drveće stvara mirujuće zimske pupove obavijene zaštitnim ljuskama kad dani postanu kraći od odre)ene vrijednosti& sjemenke nekih vrsta mogu proklijati i nakon puno vremena kad uvjeti postanu povoljni % poboljšanjem uvjeta 'proljeće( dormancija se prekida.

strati!ikacija % prekid dormancije sjemenki. #ostiže se privremenim izlaganjem sjemenki pozitivnim niskom temperaturama ili djelovanjem hormona giberlina →izlaganje niskim pozitivnim temperaturama u nekoliko tjedana potaknut će lučenje giberlina i stvaranje većeg broja cvjetova % vernalizacija 'cvjetanje se stimulira izlaganjem hladnoći(

"tjecaj svjetlosti

$ biljkama se zbivaju promjene& ritmično& s izmjenama dana i noći % cirkadijani ritmovi →fotosinteza& gibanje puči& sklapanje listova& zatvaranje cvjetova& položaj cvjetnih glavica na osi izdanka i dr.

#ovećanjem intenziteta svjetlosti % povećat će se fotosinteza #revelikim osvjetljenjem % fotosinteza se prekida 'listovi se sklapaju& kloroplasti se pomiču( $zgojem biljaka u prostoru bez svjetlosti % biljke su nježne& blijede& izdužene& bez potpuno diferenciranih tkiva 'biljka teži dosegnuti svjetlo(.

022 "ON25O30 *-4620N40

9iljke dugog dana → proljetnice i pšenica& za cvatnju je potrebno više dana osvjetljenosti& a kratko razdoblje mraka 9iljke kratkog dana → cvatu u kasno ljeto i jesen 'dani kraći& a razdoblje mraka duže( 7nevno neutralne biljke → cvatu tijekom cijele vegetacijske sezone 'tratinčice i maslačci(.

Načini uzgoja biljaka vegetativnim putem KLONIRANJE – nespolno razmnožavanje; pomoću vegetativnih dijelova biljke → nastaju genetič ki istovjetne biljke. REZNICE – razmnožavanje otkidanjem ili rezanjem dijelova stabljike (afrička ljubič ica i carska begonija mogu se razmnožavati reznicama listova. CIJEPLJENJE (KALEMLJENJE) – granč ica ili pup jedne biljke (plemka) cijepi se na drugu srodnu biljku (podloga) → omogućuje kombinacije najboljih kvaliteta različ itih vrsta ili sorti u jednoj biljci. KULTURA BILJNIH TKIVA –kloniranje in vitro – iz malih komadića tkiva (eksplanti) izrezanih iz roditeljske biljke moguće jeregenerirati č itavu biljku uzgojem na krutim ili tekućim hranjivim podlogama koje sadrže mineralne soli, organske dodatke i biljne hormone. Pogodno za biljke koje se teško razvijaju iz sjemenke (orhideje), biljke se uzgajaju bez nametnika (sterilni uvjeti). Većnakon nekoliko dana u kontroliranim uvjetima se razvijuju skupine nediferenciranih stanica – kalus.

Različito djelovanje biljnih hormona na rast i razvoj biljaka Vidi Biljni hormoni kao regulatori rasta biljke. Biljni hormoni mogu se podijeliti na hormone rasta (hormoni poticatelji, pozitivni hormoni) koji potiču rast i razvoj biljke (npr. auksin) te

029 inhibirajuće hormone (negativni hormoni) koji uzrokuju procese kao što je otpadanje listova i dozrijevanje plodova (npr. etilen).

Kako nastaju izrasline, šiške

Šiške (cecidije) – izrasline (morfoze) koje nastaju pod utjecajem tvari koje izlučuju virusi, bakterije, gljive i kukci (najpoznatiji: osa ružine šiške) → dolazi do stvaranje neobičnih oblika tkiva i organa (to su zapravo biljni tumori, koji biljkama u pravilu ne štete osim što troše hranjive tvari)

Primjer dormancije u biljaka i njezin prekid (stratifikacija) Sjemenke nekih biljaka dozriju u jesen i dospiju tlo. Zimi miruju a klijaju tek u proljeće. U razdoblju mirovanja, ako temperature u tlu dosegnu niže pozitivne vrijednosti /Q3R do :R 0, one bubre i njihov se hormonski sustav mijenja. Količ ina negativnog hormona (abscizinske kiseline) u to se vrijeme postupno smanjuje, a pozitivnoga se (giberelina) povećava. Nakon nekog vremena (nekoliko dana ili tjedana), ako su uvjeti temperature i vlage povoljni, sjemenka počinje klijati – stratifikacija.

Vernalizacija na primjeru dvogodišnjih biljaka Dvogodišnje biljke (npr. kupus, kelj) → u prvoj godini razvitka stvaraju rozetu listova (štiti pup), a tijekom iduće godine se vernaliziraju te cvatu u drugoj godini. Kad bi ih držali u toploj prostoriji one ne bi cvale jer im je za cvjetanje potrebna hladnoća.

i. ,ibanja biljaka
.načaj -i/anja a /iljke: 'ol)& iskori.ta-a!)& u-)&ta sta!i.ta2 ra(m!o,a-a!)&2 (a.tita

Podra"aji koji potiču -i/anja /iljaka: o s-)&tlost 8otoM

02E o to li!a o %o%ir o -o%a o sila t&,a o otr&sa!)& t&rmoM tigmoM +i%roM g&oM s&i(moM k&moM

o k&mi)sk& t-ari

3ipovi gibanja

lokomotorna % pomiče se cijeli 'jednostanični( organizam % bakterije& modrozelene alge& spermiji = organeli u stanicama viših biljaka % pomoću trepetljika& bičeva& ameboidno& klizanjem o taksije % okolišni čimbenik odre)uje smjer gibanja. Ovisno o smjeru gibanja mogu biti pozitivne i negativneM kemotaksija& fototaksija& hidrotaksija& tigmotaksija& geotaksija& termotaksijaM npr. plivanje spermatozoida. 'kemotaksija(. o gibanja u stanicama 1 strujanje plazme& npr. kretanje kloroplasta prema svjetlu.

organomotorna % gibanja organa čvrsto priraslih organizama o tropizmi % smjer odre)en izvorom podražaja. Organi se mogu gibati prema izvoru podražaja % pozitivni tropizmi ili od izvora podražaj % negativni tropizmi. Ovisno o vrsti podražaja postoje: geotropizmi& fototropizmi& kemotropizmi& tigmotropizmi. o nastije % smjer im je odre)en gra)om organa& a ne podražajem % npr. otvaranje cvjetova tulipana pri povišenim temperaturama 'termonastija(& otvaranje cvjetova danju& a noću zatvaranje 'niktinastijaBfotonastija i termonastija(& sklapanje liski mimoze 'seizmonastija(.

turgorska gibanja % uzrokovana promjenama turgora 'tlaka u biljnim stanicama( % npr. pucanje ploda štrcalice.

02@

? .%%)%G(JA
a. Zajedničke osobine životinja% osobitosti glavni! skupina
.ajedničke oso/ine "ivotinja • m!ogosta!i$!& • +&t&rotro8a! !a$i! is+ra!&

7lo-a "ivotinja u /ios9eri otro.a$i C'il)o)&%i2 m&so)&%i2 s-&)&%iD

2ivotinjska tkiva ( gra5a i uloge • pokrovno 6epitelno7 % od gusto zbijenih mnogokutnih 'prizmatičnih& cilindričnih& kubičnih ili pločastih( stanica s malo me)ustanične tvari % pokriva površinu tijela te ome)uje tjelesne šupljine: zaštitna uloga& apsorpcija 'unutrašnjost crijeva(& izlučevine 'žlijezdane stanice( • vezivno % stanice razdvojene izvanstaničnom tvari koju izlučuju: masno tkivo& krv& limfa& hrskavica& kost % podupire i podmazuje druga tkiva • mi i$no % mišićna vlakna 'nastaju stapanjem nezrelih embrionalnih stanica& u njima se nalaze proteinska vlakna aktin& miozin( koja se mogu stezati na podražaj: poprečnoprugasto& srčano& glatko % voljni i nevoljni pokreti • živčano 1 živčane stanice 'neuroni( i glija1stanice % izgra)uje mozak i le)nu moždinu te periferne živce i ganglije: primanje& provo)enje i obrada podražaja iz okoliša

Povezati razlike u tjelesnoj organizaciji životinja s podjelom u 5 skupina: spužve, beskolutićavci, mnogokolutićavci, malokolutićavci i svitkovci Spužve su od mnogostaničnih životinja najednostavnije. Svaka stanica može obavljati više zadaća → spužve su organizacijski na razini stanice, tj. stanice nisu diferencirane.

02A Beskolutićavci – imaju jednostavno beskolutićavo tijelo. U prednjem dijelu tijela su se stopile živčane i osjetne stanice. U nekih se razvila glava. Nemaju organa za pokretanje. Mnogokolutićavci – Tijelo se sastoji od niza kolutića. Kolutičav raspored prate i unutrašnji organi. Malokolutićavci - preci kolutić avci koji su prešli na sjedilač ki (sesilni) način života, kolutić avost je teško uočiti. Svitkovci – Osnovno je obilježje svitak ili horda → pruža se ispod živčane vrpce i iznad crijeva, elastičan, daje potporu duž cijelog tijela.

b. *azvrstati općepoznate životinjske vrste u pripadajuće glavne skupine

Spu"ve : najjednostavnija 4po -rađi5 skupina !no-ostanični0 "ivotinja S-aka sta!i#a mo,& o'a-l)ati -i.& (a%aća Corga!i(a#i)ski !a ra(i!i sta!i#&D2 ali su t& sta!i#& i ak m&Buo-is!& Csli$!o kao ko% kolo!i)ski+ 'i$a.a2 ali !&.to -i.&DF !&ma)u usta !i ro'a-ilo !&go 'ro)!& ot-or& kro( ko)& stru)i -o%a s +ra!om.

Glavne skupine /eskolutićava$a 0. P;5IN<A4I 7 -ir!)a#i2 m&til)i2 traka-i#& 2. ŽARN<A4I 7 koral)i2 r&,!)a#i2 o'ru'!)a#i 9. 53;=N<A4I M o'lići E. M=KUI4I 7 u,&-i2 .kol)ka.i2 gla-o!o.#i

Zajedničke osobine beskoluti$avaca • jednostavno tijelo bez kolutića • uglavnom bilateralno simetrične životinje 'žarnjaci % radijalna simetrija(

02: • pokretne životinje koje nemaju pravih organa za pokretanje ili polusjedilačke i sjedilačke životinje • često nametnički oblici • neki imaju glavu /cefalizacija0

Predstavni$i "arnjaka +i%ra2 moru(g-a2 -lasul)a2 koral)i2 u.ati klo'uk

Skupine i predstavni$i !ekuša$a • pu"evi: -i!ogra%!)ak2 'ala-#i • školjkaši: '&(u ka2 %ag!)a • -lavonoš$i: si a2 lig!)a2 +o'ot!i#a

3a lika kolutićav$i : člankonoš$i 5s!o-!o o'il)&,)& $la!ko!o,a#a )&st %a ima)u -a!)ski sk&l&t ili &g(osk&l&t L !og& ra.$la!)&!& u $la!k& C$la!ko!o.#iD. Ko% $la!ko!o,a#a su s& kolutići s o)ili u gla-u rsa i (a%ak2 to ko% kolutića-a#a !i)& slu$a)

Skupine člankono"a$a rako-i2 au#i2 .kor io!i2 kr &l)i2 kuk#i i sto!og& M r&%sta-!i#i rako-a: )astog2 +la 2 rug2 .kam 2 rako-i#a - kukci – najraznolikija skupina životinja (najveć i broj vrsta) - predstavnici kukaca: skakavci, bogomoljke, leptiri, muhe, komarci, buhe, kornjaši (hrušt, jelenak, bubamara), ose, mravi, bumbari, pčele, vodencvjetovi, vretenca

'odljikaši : najpo natija skupina !alokolutićava$a 3o%l)ika.i 7 !a) o(!ati)a sku i!a malokolutića-a#a2 s-i 'o%l)ika.i su morsk& ,i-oti!)&2 ima i+ oko A///. V&ći!a ima &t&ro(rakastu sim&tri)u o ko)o) su ras or&B&!i i u!utra.!)i orga!i. Is o% & i%&rm& s& st-ara u!utra.!)i sk&l&t Co% -a !&!i+ lo$i#aD

02> #redstavnici bodljikaša: ježinci& zvjezdače& zmijače& trpovi

'eskralje"nja$i : kralje"nja$i Kral)&,!)a#i s& ra(liku)u o% '&skral)&,!)aka o tom& .to kao os!o-u ot or!og susta-a ima)u ko.ta!u ili +rska-i$!u kral)&,!i#u ko)a s& sasto)i o% !i(a (glo'!o o-&(a!i+ kral)&,aka

.ajedničke oso/ine kralje"njaka kral)&,!i#a2 lu'a!)a Cmo(akD2 .krg& ili luća2 -i.&slo)!a ko,a2 orga!i (a kr&ta!)&

Skupine 4ra redi5 kralje"njaka • kru-nouste • ri'& • -o%o(&m#i • gma(o-i • ti#& • sisa-#i

Skupine i predstavni$i vodo e!a$a M /e rep$i: gatali!ka2 (&l&!a ,a'a2 ,a'a krasta$a2 ,uti muka$ M repaši: -o%&!)a#i2 %a,%&-!)ak2 $o-)&$)a ri'i#a

Skupine i predstavni$i -!a ova M krokodili: !ilski kroko%il M kornjače: 'arska kor!)a$a2 gla-ata ,&l-a M !ije: ')&lou.ka2 kra-osas2 riBo-ka2 oskok M -ušteri: (i%!a gu.t&ri#a2 (&l&m'ać2 ma#akli!i

02? 3a lika i !eđu ni"i0 sisava$a i pravi0 sisava$a Ni,i su sisa-#i rimiti-!i)i 7 a la#&!tal!i 7 !&ma)u ost&l)i#u C la#&!tuD u ko)o) s& ra(-i)a)u mla%i !&go !&su )a)a C)&%!oot-ori2 ! r. $u%!o-ati kl)u!a.D ili kot& -rlo !&ra(-i)&!& mla%& ko)i o!%a ro-o%& m)&s&#& u to'ol#u Cto'ol$ari2 ! r. kloka!DF ima)u !&$is!i#u C)&%a! ot-or (a mokraću2 i(m&t i s ol!& i(lu$&-i!&DF oso'ito su ras rostra!)&!i u Australi)i i( &-olu#i)ski+ ra(loga. Pra-i sisa-#i ili lo%-a.i 7 mla%i s& ra(-i)a)u u mat&r!i#i o'a-i)&!i ost&l)i#om ili la#&!tom. No-oroB&!i mla%i su r&alti-!o %o'ro ra(-i)&!i 7 ma)ka tro.i u!o &!&rgi)&

%so/ine čovjeka i koji0 je vidljiva nje-ova pripadnost sisav$i!a2 pri!ati!a K5ŽA: %-oslo)!a Cm!ogosta!i$!a o-r.i!ska ousmi!a i %o!)a usmi!aD K5STUR: lu'a!)a2 kral)&.!i#a s r&'rima2 kosti o l&ć)a2 kuko-l)&2 kosti u%o-a ŽIVHANI SUSTAV: $i!& ga mo(ak2 kral)&.!i$!a mo,%i!a i &ri8&r!i ,i-#i 5S<=TI;A: 5rga!i (a slu+2 !)u+ okus i -i%2 os)&t (a %o%oir u ko,i PR53AVA: s)&kutići Co%gri(a!)& +ra!&D2 o$!)a#i Ckoma%a!)& +ra!&D2 r&tkut!)a#i i kut!)a#i C,-aka!)&D V&lika )& sli$!ost u +ormo!al!om2 %i.!om t& susta-u orga!a (a ra(m!o,a-a!)&.

09/

H '(%)%G(JA E%6J,KA
a. #emijski sastav tijela čovjeka% uloga glavni! anorganski! i organski! spojeva
6a"nost odr"avanja os!otske ravnote"e u or-ani !u: Vo%a )& koli$i!ski !a)(astu l)&!i)i i !a)-a,!i)i k&mi)ski s o) u orga!i(mu. Nala(i s& i u sta!i#ama i oko !)i+Csta!i$!a i i(-a!sta!i$!a t&kući!aD.Vrlo )& -a,!o o%r,a-a!)& osmotskog tlaka t)&l&s!i+ t&kući!a 7 -a,!o )& %a sta!i#& 'u%u u i(oto!i$!om m&%i)u.

GIP=RT5NIHN5 7 ('og osmo(& sta!i#a gu'i -o%u2 sm&,urat ć& s& GIP5T5NIHN5 7 ('og ulaska -o%& sta!i#& 'u'r& i !a kra)u u#a)u

5smotski .ok

Kemijski sastav tijela čovjeka MAKROELEMENTI: O (60%), C (20%), H (10%), N (4%), Ca, P, K MIKROELEMENTI: F, Mg, S, Cl, Na, Fe, Mn, Al ULTRAMIKROELEMENTI: Ti, Zn, Se...

b. 'astav tjelesni! tekućina% sastav i uloge krvi
%snovni sastoj$i krvi: Kr-!a la(ma i kr-!a t)&l&.#a 7 &ritro#iti C#r-&!a kr-!a t)&l&.#a 452D2 l&uko#iti C'i)&la kr-!a t)&l&.#a (gru.a-a!)& kr-iD r&!o.&!)& kisika i

o'ra!a orga!i(maD2 trom'o#iti Ckr-!& lo$i#&

Ane!ija Sta!)& u ko)&m #r-&!& kr-!& sta!i#& !& 8u!k#io!ira)u o timal!o, stanje niske razina hemoglobina u krvi. M si!pto!i: umor2 os a!ost2 sla'ost2 'l)&%oća2 gu'itak %a+a2 lu a!)& sr#a2 !&s-)&sti#a M u ro$i: gu'itak -&ć& koli$i!& kr-i C! r. osl)&%i#a o'il!i+ i $&sti+ m&!strua#i)aD2 !asl)&%!i or&m&ća) u si!t&(i +&moglo'i!a ili &ritro#ita2 !&%ostatak ,&l)&(a2 -itami!a 3A2 3?2 302

090

.načenje krvi u liječenju TRANSTUZI<A M r&!o.&!)& kr-i ili kr-!i+ ro%ukata i( kr-!og susta-a )&%!& oso'& u kr-!i susta- %rug& oso'& Ckoristi s& ka%a oso'a i(gu'i u!o kr-i rilikom o(li)&%& ili kirur.kog (a+-ataD. Mo,& s& koristiti u l)&$&!)u a!&mi)& ili trom'o#ito &!i)&2 a!&mi)& sr asti+ sta!i#a i +&mo8ili)&. .emoglobin *rveni krvni pigment u eritrocitima koji uz sebe veže kisik 'oksihemoglobin( i prenosi ga od pluća do svih stanica te uz sebe veže ugljikov',-( oksid 'karbaaminohemoglobin( i prenosi ga od stanica do pluća. Po sastavu je složeni protein koji sadrži željezo.

+odjela leukocita ONON$"3605N, .50N$3O*,2, limfociti& monociti #O3, O5/N$"3605N, .50N$3O*,2, bazofilni& eozinofilni& neutrofilni

"loga leukocita ( OBR*)* OR>*),ZM* 3, /O*,2, limfociti 9 % humoralna ili serumska imunost limfociti 2 % stanična ili celularna imunost

ONO*,2, % spadaju u makrofage& pokretni su& sudjeluju u imunološkim reakcijama 90:O/,3N, 36$"O*,2, % luče tvari koje pokreću upalne reakcije 'npr. histamin( N6$25O/,3N, 36$"O*,2, % fagocitoza 6O:,NO/,3N, 36$"O*,2, % alergijske reakcijeM fagocitiraju i odstranjuju komplekse antigen 1 antitijelo

*BO i Rh sustav krvnih grupa

embrane ljudskih eritrocita sadrže specifične bjelančevine % antigene. Najvažniji antigeni na membranama eritrocita su 0 i 9. :ovemo ih aglutinogenima 0 i aglutinogenima 9. Oni daju F osnovna tipa krvnih skupina : 0& 9& 09& O. $ krvnoj

092 plazmi pripadnici pojedine krvne grupe imaju specifična protutijela 'antitijela( % aglutinine.

"5-N0 .5$#0

0.3$2,NO.6N ,3, 0N2,.6N N0 6 950N,

0.3$2,N,N, ,3, #5O2$2,4630 $ "5-NO4 #30: ,

0 9 09 O

0 9 0& 9 N6 0

anti19 anti10 N6 0 anti%0& anti%9

Nakon transfuzije nepodudarne krvne grupe 'čiji eritrociti imaju antigene za koje u krvnoj plazmi primatelja postoje protutijela( dolazi do alergijske reakcije koja može uzrokovati smrt. Ta reakcija sastoji se od aglutinacijske i hemolitičke transfuzijske reakcije. AGLUTINACIJA – sljepljivanje eritrocita u nesrodnom serumu → nastaju ugrušci koji mogu začepiti krvne žile HEMOLIZA – raspadanje eritrocita 5+%sustav % eritrociti na svojim membranama imaju još jednu skupinu bjelančevina& tzv. 5h%aglutinogene 5h%pozitivna osoba % ima taj antigen 5h%negativna osoba % nema taj antigen na membranama eritrocita

"od 5h1sustava nema priro)enih antitijela. 7o sinteze stečenih protutijela '5h % aglutinina(dolazi imunizacijom 5h1 osobe eritrocitima 5hJ osobe.

"od pogrešne transfuzije krvi 5hJ osobe u 5h1 osobu Hemolitička bolest novorođenčadi

u tijeku trudnoće 5h1 majka nosi 5hJ dijete

Ukoliko Rh- majka nosi Rh+ dijete, pri dospijeću fetalne krvi u krvotok majke stvaraju se antitijela, koja dospiju u krvotok fetusa te izazivaju hemolizu njegovih eritrocita (najčešće

099 tijekom poroda, svaka sljedeća trudnoća je sve rizičnija, danas se sprečava davanjem injekcije protutijela na Rh-protutijela majci nakon poroda) 7lo-a tro!/o$ita (gru.a-a!)& kr-i Cs r&$a-a)u iskr-ar&!)& ri o.t&ć&!)u kr-!i+ ,ilaD

,zmjena tvari izme5u kapilara i tkiva ?( ,z krvi u stanice ulazi O8 i hranjive tvari '*L+?8OI( % difuzija 8( ,z stanica u krv ulazi *O8 i produkti metabolizma % difuzija

$azlika izme,u seruma i plazme )ko se iz krvi odstrani fibrinogen /najva-niji protein za zgrušavanje krvi0, dobije se defibrinizirana plazma koju zovemo krvnim serumom. 1akle, serum je krvna plazma bez fibrinogena.

Sedimentacija taloženje krvnih stanica nakon centrifugiranja izvađene krvi ili sponatanim taloženjem krvi. Frvne stanice sendimentiraju u usko ba-darenoj kapilari od 3D8< mm na sat. #o je brzina sendimantacije krvi /S!.0 Brzina sedimentacije koja odstupa od normalne pokazatelj je nekih stanja /trudnoća ;7mm?h, novoro,enče 8D3mm?h0 i bolesti (upale, anemije, alergije... tada je u pravilu smanjena).

Sastav i uloga limfe Limfni sustav zaseban je sustav limfnih žila kroz koje protječe limfa. Sastav: slična međustaničnoj tekućini (nastaje tako da dio međustanične tekućine prijeđe u limfne žile). Uloga: 1) iz tkivnih prostora zajedno s međustaničnom tekućinom odstranjuje bjelančevine i velike č estice koje ne mogu izravno ući u kapilare →regulira koncentracije bjelančevina u međustaničnim prostorima te volumen i tlak međustanične tekućine. 2) apsorbira i prenosi masti iz probavnog sustava

Glavna krvotvorna tkiva i organi

09E koštana moždina, prsna žlijezda (timus), slezena, limfni čvorovi

c. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i način rada srca i krvožilnoga sustava
%snovna -rađa i ulo-a arterija i vena ART=RI<=7 ima)u de/lje elastične stijenke )&r ima)u )a$& ra(-i)&! mi.ić!i slo). 5!& i vode kr- i( sr#a. V=N= 7 ima)u tanje stijenke )&r im )& mi.ić!i slo) sla'o ra(-i)&!. Z'og toga su -rlo rast&(l)i-& i slu,& kao s r&m!ik kr-i. 5!& dovode kr- u sr#&.

*lak u krvni! "ila!a Na)-&ći )& u -&likim art&ri)ama ko)& su 'li,& sr#u2 o a%a u malim art&ri)ama2 art&riolama i ka ilarama2 !a)ma!)i )& u -&!ama2 oso'ito .u l)im -&!ama C-&!& ko)& -o%& u %&s!u r&tkli)&tkuD.

S!ještaj sr$a u čovjeka

U rs!o) .u l)i!i i(m&Bu %-a luć!a krila2 u!utar o !& Cosr$)a ili &rikar%aD. N)&go-a 'a(a okr&!uta )& r&ma gor& i %&s!o2 a !)&go- -r+ %ol)& li)&-o. Na)-&ći )& %io sr#a u sr&%i!i rs!og ko.a.

S3+, G3A8A o %u,i!i )& o%i)&l)&!o !a lijevo 4arterijsko5 i desno 4vensko52 a s-aki ta) %io o r&$!o )& o%i)&l)&! !a pretklijetku 4atrij5 i klijetku 4ventrikul52 7)%GA otiski-a!)& kr-i kro( kr-!& ,il& kako 'i s& s-ako) sta!i#i %o r&mil& %o-ol)!& koli$i!& kisika i +ra!)i-i+ t-ari2 a ot r&mio 452 i .t&t!&1su-i.!& t-ari

09@ i(m&Bu li)&-& i %&s!& stra!& !&ma !& osr&%!& o-&(a!osti a s& arterijska i venska krv ne !iješaju2 !a ri)&la(u i( r&tkli)&tk& u kli)&tku !ala(& s& srčani alis$i ko)i osigura-a)u )&%!osm)&ra! rotok kr-i. Ula( i( %&s!& r&tkl)&tk& u %&s!u kli)&tku ra(%-a)a)u tro%i)&l!i2 a i( li)&-& r&tkli)&tk& u li)&-u kli)&tku %-o%)&l!i (alis#i. Zalis#i luć& art&ri)& i aort& su s&milu!ar!i C olum)&s&$astiD (alis#i.

09A

aorta %o!)a .u l)a -&!a luć!& art&ri)& luć!& -&!& li)&-a r&tkli)&tka %&s!a r&tkli)&tka dvolisni zalistak polumjesečasti zalisci %o!)a .u l)a -&!a %o!)a .u l)a -&!a trolisni zalistak %&s!a kli)&tka mišićna klijetka

luć!& -&!&

li)&-a kli)&tka

s& tum Građa srca

"loga malog i velikog optoka krvi 03, O#2O" "5-, % plu$ni % deoksigenirana 'bogata *O8( krv iz desne klijetke srca potiskuje se u plućnu arteriju koja ju vodi u pluća gdje se oksigenira 'obogaćuje kisikom( te se vraća kroz plućne vene u lijevu pretklijetku. -63,", O#2O"0 "5-, % sistemski % oksigenirana krv potiskuje se iz lijeve klijetke u aortu 'najveću arteriju(& zatim arterijama i arteriolama te arterijskim kapilarama dolazi do stanica 'difuzijom se kroz mrežu kapilara izmjene plinovi(& deoksigenira se te venskim kapilarama& venulama& venama i šupljim venama dolazi u desnu pretklijetku.

09:

Utjecaj živčanog sustava na krvožilni sustav Završeci živaca autonomnog živčanog sustava dopiru do S-A čvora ( primarno središte automacije srce) → mogu promjeniti frekvenciju i jač inu kontrakcije srca. 1) Stimulacija srca simpatikusom zasniva se na neurohormonu noradrenalinu (NA)→srce radi brže i snažnije 2) Parasimpatički živac (vagus) luč i neurohormon acetilkolin →srce radi sporije i slabije 3) Arterije su povezane ograncima autonomnog živčanog sustava koji podražuju stijenke arterije i time imaju važnu ulogu u regulaciji protoka krvi kroz pojedine djelove tijela i u regulacijikrvnog tlaka. Simpatičkom stimulacijom nastaje stezanje (vazokonstrikcija), a parasimpatičkom širenje (vazodilatacija) arterija.

09>

Ovisnost promjena u intenzitetu tjelesne aktivnosti s promjenama u radu srca i pluć a 1) Tijekom fizič ke aktivnosti potreba stanica za kisikom raste. Homeostatski mehanizmi ubrzaju rad srca te brzinu i dubinu disanja. Srce se prilagođuje bržim i snažnijim radom simpatičkom stimulacijom. Tako se tok krvi iz srca u tijelo može povećati s 5 na više od 10 litara u minuti 2.) Suprotno tome (npr. dok spavamo) tijelu je potrebno manje kisika i hranidbenih tvari. Srce stimulira vagus, koji na živčanim završecima luči acetilkolin → promet krvi kroz srce smanji se s 5 na samo 3 litre u minuti.

d. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i način rada di nog sustava

1ijelovi dišno- sustava i nji0ov polo"aj u tijelu čovjeka G5RN<I DIINI PUT5VI: nos2 "drijelo2 -rkljan D5N<I DIINI PUT5VI: dušnik2 dušni$e2 dva plućna krila s poplućni$o! 4opno!5

Građa dišni0 or-ana i nji0ove ulo-e N5S 7 rokr-l)&!a i to la slu(!i#a L -rijanje raka2 %la$i#& i slu( u !osu L pročišćavanje raka

ŽDRI<=;5 7 ot-or )&%!)aka i o$&tak %u.!ika K grkl)a!

GRK;<AN 7 sm)&.t&! )& i(m&Bu ,%ri)&la i %u.!ika2 o'liku)u ga $&tiri +rska-i#&. I(!a% grkl)a!a o% kori)&!om )&(ika !ala(i s& -rkljanski poklopa$ C& iglotisD. Grkl)a! i(!utra o'la,& slu(!i#a i o'liku)& %-a ta!ka !a'ora K -lasni$e 7 -i'rira!)&m glas!i#a !asta)u -lasovi.

DUINIK M #i)&- ko)a s& !asta-l)a !a grkl)a!. o/lo"en prstenasto! 0rskavi$o! L %u.!ik stal!o %r,i ot-or&!im C(rak !&sm&ta!o ula(i i i(la(i i( !)&gaD

09? o/lo"en trepetljikavi! epitelo!F tr& &tl)ik& tr& &r& o%o(%o r&ma gor& CL ,%ri)&luF v J 8 cm?minD2 u( omoć slu(i o%!os& $&sti#& ra.i!& i mikro'& i( %u.!ika u ,%ri)&lo i( ko)&g s& guta!)&m r&'a#u)uu ,&lu%a# ili s& iska.l)u Cis l)u-akD

DUINI4= C'ro!+iD 7 takoB&r o'lo,&!& rst&!astom +rska-i#omF gra!a)u s& u s-& ta!)& #)&-$i#& L /ron0iole ko)& s& ro.iru)u u alveole ili plućne !je0uriće. P;UWA 7 !ala(& s& u luć!o) .u l)i!i2 (a.tić&!a su r&'rimaF is o% s& !ala(i ošit 4dija9ra-!a5 – %i)&li luć!u i tr'u.!u .u l)i!u i su%)&lu)& u %isa!)u M 'o)a luća: ko% %)&#& 7 ru,i$astaF o%rasli 7 si-a2 u.a$i M sm&Ba M graBa luća: 2 P;UWNA KRI;A L D=SN5 7 9 R=ŽN<AF ;I<=V5 7 2 R=ŽN<AF m J 8,3 kg M s-ako luć!o krilo o'a-i)&!o )& P5P;UWNI45M CK P;=URADF sasto)i s& o% 2 lista: u!utar!)i 7 ril&,& u( lućaF -a!)ski 7 ril&,& u( r&'ra K P5R=3RI4A M i(m&Bu -a!)skog i u!utar!)&g lista 7 t&kući!a L sl)u'i o')& o !& i o'a luć!a krila rat& omi#a!)& rs!og ko.a i o.ita ri u%isa)u i i(%isa)u M u kori)&!u luća C+ilusuD L -&liki lim8!i $-or

0E/

!os )&(ik ,%ri)&lo

nazofarinks orofarinks laringofarinks )&%!)ak

li)&-o luć!o krilo

%u.!ik li)&-o luć!o krilo

'ro!+i

'ro!+i 'ro!+ioli

%i)a8ragma Građa dišnog sustava

Mehanika i regulacija disanja

$ pokretima disanja sudjeluju mišići prsnog koša i dijafragma 1 primanje 'udisaj ili inspirij( i istiskivanje 'izdisaj ili ekspirij( zraka u=iz pluća → ritmički živčaniimpulsi koji dolaze iz dišnih središta u mozgu. 1 živčani impulsi podražuju ošit 'dijafragmu( i me)urebrene 'interkostalne( mišiće.

0E0 #luća prate promjenu volumena prsnoga koša → stežu se i rastežu % poplućnicom su pričvršćene zastijenku prsnoga koša. inspiracijski mišići → sudjeluju pri udisaju. ekspiracijski mišići → sudjeluju pri izdisaju. $7,!04 % me)urebreni mišići se stežu 'kontrahiraju(& rebra se podižu& pluća se šire zajedno s povećanjem volumena prsnog koša kontrakcija i spuštanje dijafragme. ,:7,!04 % smanjuje se volumen prsnoga koša& pluća se stežu i zrak se istiskuje iz pluća.

Mehanizam izmjene plinova u plu$ima te izme5u krvi i stanica $ plućima se izme)u alveola i kapilara obavlja izmjena plinova → načelo izmjene je di!uzija 'plinovi se najprije otapaju u tankom sloju tekućine koja oblaže kapilare te potom prolaze kroz epitel plućnih mjehurića i stijenke kapilara( ?. 9udući da je parcijalni tlak kisika viši u alveolarnom zraku nego u krvi& postoji koncentracijski gradijent zbog kojeg kisik difundira u krv. $gljikov',-( oksid pak iz krvi izlazi u alveolu. 7ifuzija plinova odvija se neprekidno→cirkulacija krvi i izmjena zraka disanjem u plućima onemogućuje izjednačavanje parcijalnih tlakova O8 i *O8 8. 4ednako je načelo izmjene plinova izme)u krvnih kapilara i stanica u organizmu 'krvlju se kisik prenosi od pluća do stanica a ugljikov',-( oksid obratno(

+ovezanost plu$nog i staničnog disanja #lućnim disanjem tijelo se opskrbljuje kisikom koji je potreban stanicama u procesu biološke oksidacije.

Ovisnost promjena u intenzitetu tjelesne aktivnosti s promjenama u radu dišnoga sustava Pri većem intenzitetu tjelesne aktivnosti (npr. trčanje, sport, fizički rad), povećava se intenzitet rada dišnog sustava (disanje se ubrzava) kako bi (mišićne) stanice bile opskrbljene dovoljnom količ inom kisika za povećani intenzitet staničnog disanja koji je potreban zbog

0E2 pojačane potrebe za energijom. Obrnuto, pri smanjenoj tjelesnoj aktivnosti (npr. spavanje) disanje se normalno usporava (smanjuje se intenzitet aktivnosti dišnog sustava) jer stanicama nije potrebna tolika opskrbljenost kisikom.

e. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i način rada imunolo kog sustava
Anti-en2 antitijelo i i!unološka reak$ija anti-en 4i!uno-en5 • s-aka t-ar ko)a u(roku)& !asta!ak imu!olo.k& r&ak#i)& • u orga!i(am !a)$&.ć& ula(& kro( %i.!i i ro'a-!i susta-2 o.t&ć&!u slu(!i#u ili ko,u • .to )& mol&kula a!tig&!a -&ć& mol&kulsk& mas&2 to )& u ra-ilu )a$i a!tig&!2 okr&ć& )a$u imu!olo.ku r&ak#i)u • !a)$&.ć& su ')&la!$&-i!&2 li o rot&i!i2 gliko rot&i!i2 oligo & ti%i i olisa+ari%i antitijela • • • • • • ')&la!$&-i!& ko)&ima)u -a,!u ulogu u o'ra!i orga!i(ma o% a!tig&!a sasto)i s& o% E ')&la!$&-i!asta la!#a me,usobno povezana bisulfidnim vezama %-a la!#a ima)u ma!)u mol&kulsku masu Claki la!#iD2 a %-a -&ću mol&kulsku masu Ct&.ki la!#iD s-ako rotuti)&lo sasto)i s& o% ko!sta!t!og i -ari)a'il!og %i)&la la(ma sta!i#& roi(-o%& ra(li$it& -rst& rotuti)&la 7 imu!oglo'uli!& m)&sto -&(a!)a a!tig&!a m)&sto -&(a!)a a!tig&!a

bisulfidna veza

laki la!a# t&.ki la!a#

laki la!a# t&.ki la!a#

Građa antitijela

0E9 i!unološka reak$ija 7 r&ak#i)a ko)u okr&ć& imu!olo.ki susta- roti- stra!i+ a!tig&!a C8a(&: r& o(!a-a!)&2 r&ak#i)a i u!i.t&!)& a!tig&!aD

O5.0N, , 2",-0 , $NO3O;"O. !$!20-0 !567,;N4, % proizvodnja stanica važnih za obranu tijela te kasnije održavanje imunološkog sustava. 2o su: timus i koštana moždina. #65,/65N, % razvijaju se pod kontrolom primarnih 'središnjih( organa. 2o su: slezena limfni čvorovi& limfni čvorovi na crijevu /.eLerove ploče0& limfatičko tkivo smješteno uz probavilo& dišni i mokraćno1spolni sustav.

Speci!ična i nespeci!ična imunost 6imunitet7

?( )-S+-1,?,=)* 6+R,RO@-)*7 % temelji se na fagocitozi& enzimatskoj razgradnji mikroorganizama ili na izravnom razaranju mikroorganizama postojećim antitijelima.

8( S+-1,?,=)* 6S3-=-)*7 % mnogi virulentni oblici bakterija i drugih mikroorganizama se ne mogu fagocitirati jer teško prijanjaju uz fagocite ili stvaraju antifagocitne tvari % u tom slučaju organizam treba stvoriti 'steći( imunost: stvaranjem humoralnih 'specifičnih( antitijela' 9 % limfociti( ili pomoću 21limfocita ' B stanična imunost(

+utovi ulaska antigena u organizam# mjesto prepoznavanja i načini sprječavanja ulaska antigena +"3-4, "0*SK* & di ni sustav# probavni sustav# spolni sustav# o te$ena koža ili sluznica

0EE M/-S3O +R-+OZ)*4*)/*& lim!oidni organi# od kojih najznačajniju ulogu imaju stanice u lim!nim čvorovima: )*=,), S+R/-=*4*)/* "0*SK* *)3,>-)*: redovito pranje ruku& pojačana higijena tokom epidemija& izbjegavati prostore s mnogo ljudi u vrijeme epidemije& odgovorno spolno ponašanje& izbjegavati višestruku uporabu igala i štrcaljki me)u ljudima& izbjegavati boravak u području bujne vegetacije u vrijeme visoke koncetracije peludi u zragu 'kod alergija(& kratko provjetravati prostorije u kojima boravimo& smanjiti količinu kućne prašine 'grinje(...

Aktivno i pasivno stečena i!unost AK*(6N% S*,E,NA SP,+(<(ENA (M7N%S* 7 orga!i(am %ola(i u %o%ir s a!tig&!om ko)i okr&ć& imu!olo.ku r&ak#i)u. 0D PRIR5DNI PUT 7 imu!i(a#i)a !astala ko% l)u%i ko)i su r&'ol)&li !&ku (ara(!u 'ol&st ili su 'ili u %o%iru s a!tig&!om ali !isu o'ol)&li 2D UM<=TNI PUT 7 imu!i(a#i)a !astala #i)& l)&!)&m 7 u orga!i(am )& u!&s&! osla'l)&!i C!& atog&!iD u(ro$!ik ko)i ć& okr&!uti imu!olo.ku r&ak#i)u2 ali !& ć& i(a(-ati 'ol&st PAS(6N% S*,E,NA SP,+(<(ENA (M7N%S* 7 orga!i(am %o'i-a goto-a a!titi)&la rotio%r&B&!i+ a!tig&!a 0D PRIR5DNI PUT 7 &m'rio i 8&tus %o'i-a)u a!titi)&la kro( ost&l)i#u /%gD(02 !o-oroB&!$& sisa!)&m ma)$i!a mli)&ka 7 K5;5STRUMA /%gD), %gD+0 2D UM<=TNI PUT 7 #i)& l)&!)&m s& u orga!i(am u!os& goto-a a!titi)&la %o'i-&!a imu!i(a#i)om %rugog $o-)&ka ili ,i-oti!)&2 ! r. roti- ugri(a otro-!i#a i sl.

Djelovanje imunološkog sustava na tumore U normalnom stanju imunološki sustav razlikuje zdrave stanice od stanica koje su zaražene virusima kao i tumorske stanice. Zbog promjena u takvim stanicama one stvaraju bjelančevine koje imunološki sustav prepoznaje kao antigene i pokreć e prema njima imunološku reakciju. Iako takve promjenjene stanice imunološki sustav uništava, katkada se to ne događa i tada nastaju tumori.

0E@

f. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i način rada probavnog sustava

Pro/avni or-ani i nji0ov polo"aj u tijelu Pro'a-!i orga!i su: usta2 ,%ri)&lo2 )&%!)ak2 ,&lu%a#2 ta!ko #ri)&-o2 %&'&lo #ri)&-o i a!al!i ot-or Pro'a-!om susta-u rikl)u$&!& su ,li)&(%& sli!o-!i#&2 )&tra i gu.t&ra$a SM<=ITA<:

USTA 7 o$&t!i %io ro'a-!og susta-a. ŽDRI<=;5 7 kri,i.t& ro'a-!og i %i.!og susta-a. S ri)&%a s& u ,%ri)&lo ot-ara us!a .u l)i!a2 a o%o(go !os!a2 a r&ma %ol)& )&%!)ak i grkl)a!. <=DN<AK 7 #)&-asti mi.ić!i orga!2 o'lo,&! slu(!i#om.Sm)&.t&! )& is r&% kral)&,!i#&. Do!)i %io )&%!)aka (aokr&ć& u li)&-o2 rola(i kro( o.it i ula(i u ,&lu%a#. Ž=;UDA4 M -r&ćasto mi.ić!o s r&mi.t& +ra!& u ko)&m s& +ra!a isto%o'!o i ro'a-l)a. Sm)&.t&! )& -isoko u tr'u+u !a li)&-o) !a li)&-o) strai! tr'u.!& .u l)i!&. TANK5 4RI<=V5 7 ima 9 %i)&la C%-a!a&s!ik ili %uo%&um2 )&)u!um i il&umD D=3=;5 4RI<=V5 7 !asta-l)a s& !a ta!ko #ri)&-o. Di)&li s& !a o$&t!i %io 7 S;I<=P5 4RI<=V5 !a ko)&m s& !ala(i #r-ul)ak. Na sli)& o #ri)&-o !asta-l)a s& K5;5N2 a (a-r.a-a (a-r.!im #ri)&-om R=KTUM5M ili HMAR5M.

Građa pro/avni0 or-ana i nji0ova ulo-a

0EA USTA 7 sasto)& s& o% gor!)& !& okr&t!& -ili#& /maKilla0 i %o!)& okr&t!& -ili#& /mandibula0. Ula( $i!& gor!)a i %o!)a us!a. I(a usa!a L ZU3I C r&%!)i s)&kutići i o$!)a#i 7 ki%a)u i o%gri(a)u koma%& +ra!&2 stra,!)i 7 r&tkut!)a#i i kuta!)#i 7 %ro'& i+ i m&l)u u ma!)& koma%&D. <=ZIK 7 okr&ć& +ra!u i otisku)& )& !a %!o us!& .u !)i!&. Ima 'ro)!& okus!& r&#& tor& L )&(ik o%r&Bu)& kak-oću +ra!&2 a ima i o'ram'&!u ulogu L otkri-a !i( sasto)aka ot&!#i)al!o .t&t!i+ (a orga!i(am. Ž;I<=ZD= S;IN5VNI4= 7 9 ara L o%)&(i$!&2 o%-ili$!& i o%u.!& L lu$& sli!u ko)a s& mi)&.a s +ra!om2 o'liku)& (aloga)2 om&k.a-a +ra!u i olak.a-a guta!)&. ;u$& &!(ima ti)ali! Camila(aD L +i%roli(ira .kro' u malto(u i gluko(u. St&(a!)&m mi.ića ,%ri)&la +ra!a s& otisku)& u )&%!)ak Cm&ko !& #& (at-ara rola( r&ma !os!o) .u l)i!i2 a & iglotis (at-ara rola( r&ma grkl)a!u i %u.!ikuD. Akti-!& ko!trak#i)& )&%!)aka +ra!u otisku)u r&ma Ž=;UD4U 7 mi.ić!i2 -r&ćasti orga! u o'liku slo-a <2 ra(liku)&mo ula(!i %io2 ti)&lo i i(la(!i %io ,&lu%#a L !a ula(u i i(la(u mala(& s& rst&!asti mi.ići 7 s8i!kt&ri L r&gulira)u ula( i i(la( sa%r,a)a i( #ri)&-a. Žli)&(%a!& sta!i#& u ,&lu%#u lu$&: & si! C r-o u i!akti-!om o'liku 7 & si!og&!D L rot&oliti$ki &!(im C ro'a-a rot&i!aDF gastri! L oti$& o'lo,&!& gastri$!& sta!i#& !a lu$&!)& G4l2 t& oti$& gastri$!& ,li)&(%& !a lu$&!)& & si!og&!aF slu( Cmuko(uD L lu$& )& s or&%!& Cmuko(!&D sta!i#&F ,&lu$a!u li a(a L &!(im (a ra(gra%!)u masti. Pilorus!i %io ,&lu%#a lu$i u!utra.!)i 8aktor L omoguću)& a sor #i)u -itami! 302 u ta!kom #ri)&-u. TANK5 4RI<=V5: 3ru!!&ro-& ,li)&(%& L o$&t!i %io %-a!&s!ika2 lu$& slu( ko)a .titi #i)&-!u sti)&!ku o% ro'a-!og %)&lo-a!)a ,&lu$a!og soka. ;i'&rkX+!o-& kri t& L o #i)&lo) o-r.i!i ta!kog #ri)&-a osim u %-a!a&s!iku. ;u$& #ri)&-!i sok.

"loga jetre i gu terače u probavi hrane 46250 % razgradnja i dogradnja mnogih biomolekula& stvaranje žučnih soli koje pohranjuje u žučnom mjehuru i izlučuje u dvanaesnik % za raspr ivanje masti.

.$;2650>0 % lučenje probavnih sokova u dvanaesnik& hidorgenkarbonatni ioni za neutralizaciju himusa 'želučane kiseline( u dvanaesniku& enzimi tripsin& kimotripsin& karboksipolipeptidaza& pankreazna lipaza& amilaza& nukleaza

0E:

Građa zubi Zub se sastoji od tri dijela: vanjskog (kruna), srednjeg (vrat), unutarnjeg (korijen). Slojevi zuba od vanjske prema unutrašnjoj stranic su: caklina, zubnina (dentin) i cement, a unutar ta tri tvrda sloja nalazi se mekani dio crvene boje, tj. srč ika (tu ulaze ogranci živaca, arteriole i venule, odontoblasti i ogranak V. moždanog živca). PODJELA ZUBI - u četiri skupine: sjekutić i (incizivi) – 8 zuba, očnjaci (kanini) – 4 zuba, pretkutnjaci (premolari) – 8 zuba, kutnjaci (molari) – 12 zuba. Zubalo može biti: MLIJEČNO (djeca – 20 zuba) i TRAJNO (odrasli – 32 zuba)

zubna caklina pulpa dentin ligamenti krvne žile i cement korijen vrat kruna

Građa zuba

Djelovanje ptijalina Ptijalin (α–amilaza) – hidrolitič ki enzim koji u ustima razgrađuje škrob na maltozu i glukozu. Djeluje brzo, već se u ustima razlo-i oko C<5 škroba.

Uloga žuči Žuč rasprši (emulgira) mast u sitne kapljice koje tada enzim lipaza može razgraditi. Žuč se stvara u jetri.

0E>

Uloga tankog i debelog crijeva TANKO CRIJEVO – potpuna razgradnja hranjivih tvari, sluz za zaštitu crijeva, sokovi gušterače i jetre ulijevaju se u dvanaesnik, apsorpcija hranjivih tvari (monosaharida, aminokiselina, glicerola, viših masnih kiselina)

DEBELO CRIJEVO – reapsorpcija vode, iona i vitamin, razgradnja celuloze (1%) uz pomoć bakterija, sinteza vitamin K i B12

P3,G),1 7)%GA %3GANA P3%'A6N%G S7S*A6A

1io pro/avno- sustava Usta Žli)&(%& sli!o-!i#&

7lo-a Usit!)a-a!)& +ra!& i 8ormira!)& (aloga)a ;u$&!)& sli!& i &!(ima (a ra(gra!)u ugl)iko+i%rata

Ž%ri)&lo <&%!)ak Ž&lu%a#

Guta!)& Pri)&!os (aloga)a ;u$&!)& i!akti-!og & si!og&!a2 akti-ira!)& & si!og&!a u & si! ko)i ra(graBu)& ')&la!$&-i!&2 lu$&!)& ,&lu$a!& kis&li!& (a akti-ira!)& &!(ima i (a.titu o% mikroorga!i(ama2 lu$&!)& (a.tit!& slu(i

<&tra

Ra(gra%!)a i %ogra%!)a m!ogi+ 'iomol&kula2 skla%i.t&!)& ,&l)&(a i -itami!a2 ra(gra%!)a stari+ kr-!i+ sta!i#a2 ra(gra%!)a toksi!a2 st-ara!)& ,u$!i+ soli ko)& o+ra!)u)& u ,u$!om m)&+uru i i(lu$u)& u %-a!a&s!ik (a ras r.i-a!)& masti

0E? Gu.t&ra$a R&gula#i)a ko!#&!tra#i)& gluko(& u kr-i2 lu$&!)& soko-a u %-a!a&s!ik2 +i%rog&!kar'o!at!i io!i (a !&utrali(a#i)u +imusa u %-a!a&s!iku2 &!(imi: tri si!2 kimotri si!2 kar'oksi oli & ti%a(a2 a!kr&as!a amila(a2 li a(a2 !ukl&a(a Ta!ko #ri)&-o Pot u!a ra(gra%!)a +ra!)i-i+ t-ari2 slu( (a (a.titu #ri)&-a2 soko-i )&tr& i gu.t&ra$& uli)&-a)u s& u %-a!a&s!ik C&!(imi2 io!i2 ,u$!& soliD2 a sor #i)a +ra!)i-i+ t-ari Cmo!osa+ari%a2 ami!okis&li!a2 gli#&rola2 -i.i+ mas!i+ kis&li!aD D&'&lo #ri)&-o R&a sor #i)a -o%&2 io!a i -itami!2 ra(gra%!)a oko 0N #&lulo(& u( omoć 'akt&ri)a2 si!t&(a -itami! K i 302 4r-ul)ak Za%!)& #ri)&-o A!al!i ot-or Sa%r,a-a lim8ati$ko tki-o Tormira!)& 8&#&sa R&gulira ra,!)&!)& #ri)&-a2 s8i!kt&r

Peristaltika crijeva: kretnje crijeva kojima se ostaci hrane u njemu miješaju s probavnim enzimima i žuč i te pokreću prema rektumu; pod kontrolom je autonomnog živčanog sustava, omogućuju ju uzdužni i kružni (prstenasti) mišić i u stijenki crijeva

0@/

g. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i način rada metaboličkog sustava

Me0ani a! ter!ore-ula$ije Ho-)&k s& u'ra)a u +om&ot&rm!& orga!i(ma L mo,& o%r,a-ati s-o)u t&m &raturu stal!om C'&( o'(ira !a -a!)sk& ili u!utra.!)& $im'&!ik&D Sr&%i.ta (a r&gula#i)u t)&l&s!& t&m &ratur& M GIP5TA;AMUS

sr&%i.t& (a ro%uk#i)u to li!&

sr&%i.t& (a r&%uk#i)u to li!&

AK5 <= TI<=;5 PR=GRI<AN5: Iir& s& kr-!& ka ilar& C-a(o%ilata#i)aD2 o-&ća-a s& %otok kr-i u ko,u a s& to li!& ot u.ta u okoli.2 st&(a!)&m ,li)&(%a lo)!i#a oslo'aBa s& (!o) L is ara-a!)&m

Prima)u o'a-i)&sti o t)&l&s!o) to li!i ,i-$a!im ut&m: 0. I( t&rmor&#& tora (a to lo u ko,i 2. Kr-l)u ko)a t&$& r&gri)a!a ili ot+laB&!a kro( +i otalamus

+la%i ko,u2 +ormo!al!im ut&m r&gulira s& sma!)&!)& ra(gra%!)& +ra!)i-i+ t-ari t& s& tim& sma!)i roi(-o%!)a to li!&

AK5 <= TI<=;5 P5TG;AS=N5: Pr&sta)& (!o)&!)&2 kr-!& ka ilar& s& st&,u C-a(oko!strik#i)aD2 sma!)u)& s& rotok kr-i a) u ko,i2 +ormo!ima b) Ctiroksi!2 a%r&!ali!D c)

0@0

Sastojci hrane koji su izvor energije u organizmu& masti# ugljikohidrati Sastojci hrane koji izgra5uju organizam& bjelančevine# minerali

Regulacija e$era u krvi -ažnu ulogu ima gušerača& tj. 3angerhansovi otočići → luče hormone inzulin i glukagon. ,N$:3,N % pojačava process ulaska glukoze u stanice desetak puta& omogućuje oksidativnu razgradnju ili pohranu glukoze u obliku glikogena& ima anaboličko djelovanje 'izgradnja proteina i masti(. 5ezultat djelovanja → smanjenje koncentracije glukoze u krvi. .3$"0.ON % potiče razgradnju glikogena 'polisaharid u jetri i mišićima( u jetri i uzrokuje povećanje glukoze u krvi.

normglikemija ('F )ktivnost gušterače 7.77 mmol?L 1

hiperglikemija S 7.77 mmol?L lučenje inzulina

hipoglikemija T 7.77 mmol?L lučenje glukagona

/('F J koncentracija glukoze u krvi0

Bazalni i radni metabolizam - bazalni metabolizam (BM) – količ ina energije koju tijelo troši dok potpuno miruje (spavanje). Na BM ne možemo djelovati svojom aktivnošću, na njega mogu znatno utjecati hormoni štitnjače. Već i je u djece i mladih ljudi. U muškaraca je viši za oko 10% - radni metabolizam (RM) – količ ina energije za sve aktivnosti organizma osim za održavanje osnovnih životnih funkcija (BM) → na njega izravno utječu aktivnosti kojima se bavimo. Vitamini VITAMINI – biološki regulatori kemijskih reakcija u organizmu (sinteza enzima, zaštita od zaraza…). Nužni za život (u relativno malim količ inama). 1obili su ime kao U-ivotno va-ni aminiU, ali nisu svi po kemijskoj vrsti amini. Tijelo ih ne proizvodi ili ih ne proizvodi dovoljno pa ih dobiva hranom ili od bakterija koje žive u debelom crijevu. vitamini topivi u mastima: A, D, E, K

0@2 vitamini topivi u vodi: B, C

TABLICA: Uloga i posljedica nedostatka vitamina u tijelu VITAMIN A /retinol0 B1 /tiamin0 ULOGA važan je za vid važni za živčane stanice, B2 /riboflavin0 B3 /niacin0 B5 /pantetonska kiselina0 B6 /piridoksin0 B9 /folna kiselina0 hemoglobin, sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina, važni za rast stanice nadražaj živčanih stanica, oštećenje sluznice, slabokrvnost slabokrvnost, problem s probavnim sustavom B12 /cijanokobalamin0 C /askorbinska kiselina0 D /kalciferol0 E /tokoferol0 * Hipovitaminoza – manjak nekog vitamin * Avitaminoza – potpuni nedostatak nekog vitamin rahitis sterilnost skorbut slabokrvnost HIPOVITAMINOZA/AVITAMINOZA* noćna ili kokošja sljepoća beri – beri, poremećaj funkcije živč anih stanica dermatitis pelagra umor, slabost, drhtanje ruku i nogu

Uloga minerala u organizmu Ca – izgrađuje kosti, zube; sudjeluje u prijenosu živčanih signala, kontrakciji mišića (osobito srca), grušanju krvi, regulaciji aktivnosti brojnih enzima i hormona, transport kroz staničnu membranu P – sastojak kosi i zuba, nukleinskih kiselina, ATP-a, mnogih koenzima, održava pH ravnotežu (fosfatni puferi) Fe – sastojak hemoglobina Na – regulacija krvnog tlaka, osmotskog tlaka tjelesnih tekuć ina, mehanizam provođenja živč anih impulse, rad srca, mehanizam mišićnih kontrakcija

0@9 K – važan za održavanje membranskog potencijala stanica u mirovanju I – važan za sintezu hormona štitnjače

!. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i način rada sustava za regulaciju sastava tjelesni! tekućina

Građa ko"e i nje ine ulo-e Na o-r.i!i ko,& L P5USMINA C=PID=RMAD2 is o% !)& USMINA CD=RMAD2 o%-a)a i+ 3AZA;NA M=M3RANA Is o% & i%&rm& i %&rm& L otko,!i slo) sta!i#a =PID=RMA 7 ta!)i2 o-r.i!ski slo) ko,&2 u i(ra-!om ko!taktu s okoli.&m2 !& r&sta!o s& tro.i i ima s oso'!ost r&g&!&ra#i)&. D=RMA 7 %&'l)i2 u!utar!)i slo) ko,&2 -a,!i sasto)#i L K5;AG=N C%a)& $-rstoćuD i =;ASTIN C%a)& &lasti$!ostD. U %&rmi 7 kr-!& ka ilar&2 os)&t!a t)&l&.#a2 ,li)&(%& (!o)!i#& i lo)!i#&2 kori)&! %lak&2 s!o o-i glatki+ mi.ića. U;5G= K5Ž=: (a.tit!a uloga 7 .titi o% -a!)ski ut)&#a)a2 m&+a!i$ki+ %)&lo-a!)a2 gu'itka -o%&2 ro%ora mikroorga!i(ama u ti)&lo2 su!$&-a (ra$&!)a. r&gula#i)ska uloga 7 r&gula#i)a t)&l&s!& t&m &ratur& m&ta'oli$ka uloga 7 si!t&(a -itami! D2 skla%i.t& masti os)&t!i orga! 7 u !)o) s& !ala(& os)&t!a t)&l&.#a (a %o%ir2 to li!&2 +la%!oću i 'ol

0@E

Građa kože (sa živčanim završecima) 7lo-a !elanina u aštiti od 76 račenja M&la!i! 7 igm&!t ko)i ko,i %a)& 'o)u2 si!t&ti(ira s& u m&la!o#itima t& u akira! u m&la!osom& utu)& %o & i%&rmal!i+ sta!i#a $i)& )&(gr& CDNAD .titi o% .t&t!og UV (ra$&!)a. Koli$i!a m&la!i!a u ko,i o-isi o : • g&!ima • +ormo!skim 8aktorima • koli$i!i Su!$&-& s-)&tlosti ko)o) )& ko,a i(lo,&!a Pr&t)&ra!o i(laga!)& ko,& UV (ra$&!)u mo,& %o-&sti %o o)a-& tumora 7 M=;AN5MA

%snovna -rađa i ulo-a ne9rona u 9iltra$iji krvne pla !e i stvaranju !okraće N=TR5N 7 os!o-!a graB&-!a )&%i!i#a 'u'r&ga. Sasto)i s& o% 3o6ma!o-& $a+ur&2 sila(!og i u(la(!og kraka i su,&!& &tl)& ko)a krako-& o-&(u)&2 u(la(!i krak uli)&-a s& u (a)&%!i$k& sa'ir!& ka!alić& ko)i s& uli)&-a)u u 'u'r&,!u $a.i#u M u $a+ur& !&8ro!a %o-o%!& art&riol& %o-o%& kr- i( ko)& s& kro( ka ilar!o klu ko Cglom&rulD 8iltrira la(ma2 ti)&kom rolaska 8iltrata kro( sila(!i t& u(las!i krak sta!i#& sti)&!k& !&8ro!a u i)a)u -&ći!u otr&'!i+ t-ari i( 8iltrat& !&trag u kr-otok2 a ostatak $i!i mokraću ko)a o%la(i u mokraćo-o% 7 uloga !&8ro!a )& ro$i.ća-a!)& kr-i 7 8iltra#i)a kr-!& la(m& i st-ara!)& mokrać&.

0@@

8iltra#i)a o%-o%!a art&riola r&a sor #i)a

%o-o%!a art&riola glom&rul glom&rular!a ka sula Građa nefrona

art&ri)a i -&!a glom&rul %o-o%!a art&riola o%-o%!a art&riola 3o6ma!!o-a $a+ura ka ilar& ra-!& kr-!& ,il&

G&!lo-a &tl)a sa'ir!i ka!al ka!al 'u'r&,!& (%)&li#&

Henlova petlja; Bowmanova čahura

0@A +ovezanost nastanka amonijaka i ureje s metabolizmom bjelančevina 0minokiselina prije ulaska u metaboličke puteve moraju proći process 760 ,N0*,40 → iz njih se izdvaja aminoskupina i nastaje amonijak. 0monijak je otrovan te se spaja s ugljičnim ',-( oksidom 'iz "rebsova ciklusaN( i pretvara u manje toksičnu ureu 'karbamid ili mokraćevina( → izlučivanje O"50<O

Deaminacija Nciklus limunske kiseline: acetilkoenzim 0 oksidira do *O8 i +8O

Djelovanje hormona u regulaciji rada nefrona i regulaciji sastava tjelesnih tekućina Reapsorpciju reguliraju dva hormona: aldosteron i antidiuretski hormon (ADH) ALDOSTERON – hormon kore nadbubrežne žlijezde → održava stalnu razinu iona natrija, klora i kalija. Oslobođen iz žlijezde filtrira se u nefron → to pojačava upijanje natrija u kapilare uz nefron. Poticaj za lučenje aldosterona: niska koncetracija natrija u izvanstaničnoj tekućini ADTIDIURETSKI HORMON (ADH) – potiče reapsorpciju vode iz bubrežnih kanalića u krv. Luč i ga stražnji režanj hipofize (neurohipofiza). Ako u organizmu nedostaje vode → krvna plazma postaje hipertonična → središta za žeđ u mozgu prenose tu informaciju u neurohipofizu → luč i se ADH, krvlju dolazi do nefrona, povećava propusnost bubrežnih kanalića za vodu pa se povećava reapsorpcija vode. POSLJEDICA – izlučujemo manje mokraće i ona je koncentriranija.

0@: Ako krvna plazma postaje hipotonična → smanji se lučenje ADH, smanji se reapsorpcija vode u nefronima. POSLJEDICA – povećan volume mokraće

Hemodijaliza i nužnost transplantacije kod potpunog zatajivanja bubrega Ukoliko zataje oba bubrega, dolazi do poremećaja homeostaze → u krvi će se nakupljati urea i toksični spojevi (dolazi do stanja koje se naziva uremija) → za nekoliko dana nastupit će smrt zbog poremećaja osmotske ravnoteže i koncentracije iona. U liječenju prestanka rada bubrega postoje dvije mogućnosti: hemodijaliza (privremeno rješenje) i transplantacija HEMODIJALIZA – postupak kojim se pročišćava krv bolesnika sa zatajenjem bubrega – krv se iz krvne žile na podlaktici odvodi u hemodijalizator (umjetni bubreg) u kojem štetne tvari kroz polupropusnu membranu prelaze iz krvi u otopinu za dijalizu. Trajno lječenje za bolesnike s potpunim zatajenjem oba bubrega jest TRANSPLANTACIJA (presađivanje) jednog bubrega.

vena arterija otopina za dijalizu

izvod

Hemodijalizator

0@>

proteini krv otopina za dijalizu

eritrociti štetne tvari selektivno propusna membrana

Hemodijaliza

i. 'mje taj u tijelu gra&a% uloga i način rada sustava organa za kretanje

Kostur čovjeka: o/lik2 veličina i polo"aj kostiju 53;IK I V=;IHINA K5STI<U: 0. 4)&-ast& ili %ug& 7 -&ći!a kosti)u u%o-a i kosti tru a 2. Plos!at& ili .irok& kosti 7 lo ati#a2 (%)&li$!& kosti 9. Ku'i$!& ili kratk& kosti 7 kral)&.#i2 kosti sak& i sto ala

P5;5ŽA< K5STI<U: Pr&ma olo,a)u kosti s& %i)&l& !a tri -&lik& sku i!& 0. Kosti gla-& Clu'a!)a i li#&D 2. Kosti tru a Ckral)&,!i#a2 rs!i ko. i (%)&li#aD 9. Kosti u%o-a 7 &kstr&mit&ta Cruk& i !og&D

0@? lu'a!)a

%o!)a $&l)ust lo ati#a !a%lakti$!a kost r&'ra kral)&.#i

al$a!a kost (%)&li$!a kost lakat!a kost kosti (a &.ća $la!#i rsti)u '&%r&!a kost i-&r

kosti &.ća

lis!a kost

gol)&!i$!a kost

kosti %o!o,)a Kostur čovjeka

kosti !o,)a

Pro!jene u kosturu koje nastupaju tijeko! "ivota 0. Gustoća ko.ta!& mas&2 ost&o oro(a i ra+itis 2. Pri)&lomi kosti)u 9. Uga!uća i i.$a.&!)a

0A/

5ST=5P5R5ZA 7 %ola(i %o gu'itka ko.ta!& mas&. To )& 'ol&st stari)i+ l)u%i2 $&.ća u ,&!a. Gu'i s& ko.ta!a masa L sma!)u)& s& gustoća kosti)u L kosti osta)u kr+k& i lako loml)i-&. ;I<=H=N<=: kal#i)2 -itami! D2 a u ,&!a i s ol!i +ormo!i. PR=V=N4I<A: ra-il!a r&+ra!a i 8i(i$ka akti-!ost.

RAGITIS: u %)&ti!)st-u2 ('og !&%ostatka -itami! D u r&+ra!i i1ili r&malog i(laga!)a su!$&-ima (rakama 7 kosti osta)u m&ka!& i %&8ormira)u s& CY i 5 o'lik !oguD

Rahiti čne kosti

Koštano tkivo kod osteoporoze

PRI<=;5MI K5STI<U: r&-&lika o t&r&ć&!)a kosti)u L !a uk!uća ili ri)&lomi kosti)u Cmogu 'iti ot-or&!i i (at-or&!iD ZATV5R=NI PRI<=;5M: otr&'!o )& imo'ili(irati kosti kako 'i mogl& (arasti. 5 ora-ak )& 'r,i u mlaBi+ oso'a. Pri ri)&lomima '&( omaka %o-ol)!a )& imo'ili(a#i)a gi som. 5TV5R=NI PRI<=;5M: sloml)&!a kost ro'ila )& kro( mi.ić& i ko,u2 otr&'a! )& o &rati-!i (a+-at kako 'i s& sa!irala o(l)&%a

0A0 UGANUWA i IIHAI=N<A: uga!uć& 7 lak.i o'lik o(l)&%& L %o.lo )& %o ist&g!uća ligam&!ata2 mi.ića i $a.i#& (glo'a C otr&'ma )& imo'ili(a#i)a i miro-a!)&D. Ako %oB& %o ot u!og iskaka!)a kosti)u i( (glo'!& $a.i#&2 go-orimo o i.$a.&!)u C otr&'!o )& ra-il!o !am)&stiti kost i imo'ili(irati (lo' i miro-atiD

%so/ine i vrste !išićno- tkiva 5S53IN= MIIIWN5G TKIVA: o%ra,l)i-ost2 ro-o%l)i-ost2 ko!traktil!ost2 &lasti$!ost i m&+a!i$ki ra% VRST= MIIIWN5G TKIVA: glatko2 sr$a!o i o r)&$!o rugasto mi.ić!o tki-o - poprečnoprugasto – pokreću se čovjekovom voljom – sustav organa za kretanje - glatko – pod kontrolom autonomnog živčanog sustava – probavni, dišni, mokraćnospolni, krvožilni sustav - srčano – poprečnoprugasto uzdužno povezano – pod kontrolom autonomnog živčanog sustava

"loga pojedinih dijelova sustava organa za kretanje $3O.0 "O!2$50: unutarnji potporanj koji sudjeluje u kretanju s pomoću mišića& zadržava stalan raspored organa& zaštićuje pojedine osjetljive organe& pohranjuje veće količine minerala 'kalcij i fosfor(& neki dijelovi kostura sudjeluju u hematopoezi 'koštana moždina(

Značenje živčano(mi i$ne veze za rad mi i$a 5adom skeletnih mišića upravljamo svojom voljom. ,mpulsi se prenose od središnjeg živčanog sustava& preko mišićnih vlakana do mišića. jesto gdje

završeci živaca dolaze do mišića je neuromuskularna ili mišićno%živčana veza. -ažnu ulogu u prijenosu podražaja preko motorne ploče ima neurotransmitter acetilkolin i ioni kalcija.

0A2 76N75,2, jezgra stanice

akson

tijelo neurona MOTORIČKI vezikule s acetilkolinom završetak aksona

akcijski potencijal

neuromuskularna veza

akceptori

Neuromuskularna veza

Brojnost mitohondrija i osloba5anje energije u mi i$nim stanicama išićje koje je aktivnije& tj. stalno obavlja neki rad 'npr. OutreniraniO mišići sportaša(& ima više mitohondrija jer su oni glavni izvor energije '02#1a( za kontrakciju.

>ra5a mi i$ne stanice i temeljni principi mi i$ne kontrakcije išićne stanice su duge i tanke i često se zovu mišićnim vlaknima. 2o vlakno je u biti multinuklearna stanica jer ima veliki broj jezgara. mišićnih vlakana. išići se sastoje od

išićno vlakno sadržava od nekoliko stotina do nekoliko

0A9 tisuća snopova vlakanaca ili miofibrila. iofibrili imaju dvije vrste bjelančevina&

aktin i miozin /miofibrila ima oko 87< debljih miozinskih i dvostruko manje tanjih aktinskih niti0

/unkcionalni dio miofibrile B !05"O 650 % proteže se od jedne do druge :% membrane 'vidi sliku(. 0ktinske i miozinske niti rasore)ene su unutar sarkomere u naizmjenične redove → mogu uklizivati jedne me)u druge → to skrati sarkomere& a time i ukupnu duljinu mišića → "ON250"*,40 sarkomera miozin aktin

: 1 membrana

5630"!0*,40

"ON250"*,40

: 1 membrana

Građa sarkomere Građa kosti Kost je s vanjske strane obavijena pokosnicom ispod koje se nalazi kompaktno koštano tkivo → u njemu su stanice poredane gusto u obliku koncentričnih krugova (lamela) oko tzv. Haversovih kanalića kroz koje prolaze krvne žile. Ispod tog sloja → spužvasto koštano tkivo (lamele poredane u svim smjerovima) – važan je zbog elastičnosti i manje mase kostiju

0AE

hrskavica

Haversovi kanalić i osteociti

kompaktno spužvasto koštano tkivo koštano tkivo spužvasto koštano pokosnica tkivo kompaktno koštano tkivo

Struktura kosti Građa i funkcija hrskavice HRSKAVICA – mekši dio kostura – omogućava savijanje kostura – građena od hrskavičnih stanica povezanih elastičnim nitima (elastin i hijalin), sadrži znatno manje anorganskih tvari (kalcija) negoli kost, nalazi se na zglobnim površinama, na svim mjestima gdje se vežu kosti te izgrađuje neke dijelove (uška, vrh nosa), u embrionalnom razvoju prvo nastaje hrskavični kostur koji zatim okoštava.

Uloga vitamina D i minerala Ca u izgradnji kosti Primarna je uloga vitamina D održavanje homeostaze i konstntne koncentracije klacija i fosfata u plazmi. Potiče njihovu apsorpciju iz probavnog sustava te pridonosi jačim kostima i zdravim zubima. Osobito je bitan za djecu u rastu. Kalcij kostima daje mehaničku čvrstoću i stabilnosti. Uloga bjelančevina u sastavu miofibrila Vidi >ra5a mi i$ne stanice i temeljni principi mi i$ne kontrakcije

0A@

j. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i način rada endokrinog sustava

,ndokrine "lije de i nji0ov s!ještaj u tijelu GIP5TIZA 7 !a 'a(i -&likog mo(ga =PITIZA 7 sa stra,!)& stra!& i(m&Bu -&likog i malog mo(ga 7 !&)as!a uloga ITITNA Ž;I<=ZDA C.tit!)a$a2 tiroi%!a ,li)&(%aD 7 !& osr&%!o is o% grkl)a!a s o')& stra!& %u.!ika D5ITITN= Ž;I<=ZD= C aratiroi%!& ,li)&(%&D 7 u( .tit!u ,li)&(%u CE %o AD PRSNA Ž;I<=ZDA CtimusD 7 u rs!o) .u l)i!i i(!a% %u.!ika2 'li(u sr#a a is o% rs!& kosti i !i,& o% .tit!& ,li)&(%& NAD3U3R=ŽN= Ž;I<=ZD= 7 ar!&2 o )&%!a ,li)&(%a sm)&.t&!a )& kao ka a !a s-akom 'u'r&gu GUIT=RAHA C a!#r&asD 7 is o% ,&lu%#a SP5;N= Ž;I<=ZD= Cgo!a%&D

& i8i(a +i o8i(a .tit!a ,li)&(%a timus

!a%'u'r&,!& ,li)&(%&

gu.t&ra$a

)a)!i#i t&stisi

Endokrine žlijezde

0AA -ndokrine i egzokrine žlijezde 6N7O"5,N6 K3,46:76 % žlijezde s unutarnjim lučenjem % izlučuju hormone izravno u krvotok 6.:O"5,N6 K3,46:76 % žlijezde s vanjskim lučenjem % izlučuju hormone kroz kožu ili i probavnu šupljinu 'žlijezde slinovniceD(

.ijerarhijski položaj i uloga hipo!ize +,#O/,:0 % žlijezda s nadzornom ulogom. 7ijeli se na prednji režanj 'adenohipofiza( i stražnji režanj 'neurohipofiza(. ,zme)u ta dva dijela nalazi se poveznica % srednji režanj 'pars intermedia(

0denohipofiza luči stimulacijsko % tropne hormone → upravlja radom spolnih žlijezda 'gonadotropni hormoni(& kore nadbubrežnih žlijezda 'adenokortikotropni hormoni(& štitnjače 'tireotropni hormoni( i mliječnih žlijezda 'prolaktin(

Mehanizam povratne sprege pri lučenju hormona -ažan je u održavanju homeostaze → na izlučivanje jednog hormona izravno utječe koncentracija tog istog hormona u krvi. 0"O "ON*6N250*,40 #O467,NO. +O5 ON0 50!26 % hipotalamus preko krvi prima tu informaciju i s pomoću svojih neurohormona utječe da se izlučivanje tog istog hormona smanji. 0"O "ON*6N250*,40 #O467,NO. +O5 ON0 #070 'ispod normalnih vrijednosti( % informacija o tome potiče hipotalamus da preko svojih faktora utječe na pojačano lučenje tog hormona. Na taj način hipotalamus pridonosi održavanju homeostaze.

0A:

štitna žlijezda

doštitne žlijezde 'F(

Štitnjača

.ormoni pojedinih žlijezda i njihova uloga

0A>

6N7O"5,N0 K3,46:70

+O5 ON,

*,340N6 !20N,*6

$3O.0 +O5 ON0

stražnji režanj hipofize 'skladište hormona hipotalamusa(

antidiuertski hormone '07+(

bubrezi

stimulira reapsorpciju vode

oksitocin

maternica& mliječne žlijezde sve stanice tijela

prednji režanj hipofize

hormona rasta ili somatotropni hormone '!2+(

stimulira kontrakcije pri poro)aju i izlučivanju mlijeka stimulira diobu stanica i rast

tireotropni ili tireostimulacijski hormone '2!+(

štitnjača

stimulira endokrinu aktivnost štitnjače

adenokortikotropni hormone '0*2+(

kora nadbubrežne žlijezde

simulira endokrinu aktivnost nadbubrežne žlijezde stimuliraju sazrijevanje jajne stanice i lučenje spolnih hormona stimuliraju sazrijevanje spermija i lučenje spolnih hormona

gonadotropni hormoni

u žena: folikulstimulacijski '/!+( i luteinizacijski '3+( u muškaraca: folikulstimulacijski '/!+( i hormone za stimulaciju intersticijskih stanica prolaktin

jajnici

sjemenici

mliječne žlijezde stanice kože sva tkiva

produkcija mlijeka raspodjela kožnog pigmenta melanina regulira metabolizam i utječe na rast i razvoj regulira koncentraciju iona kalcija '*a8J( regulira promet kalcija i fosfata rast koncentracije glukoze stimulira reapsorpciju iona natrija i izlučivanje iona kalcija

srednji režanj štitnjača

melanocitstimulacijski hormone ' !+( tiroksin& trijodtironin

tireokalcitonin

kosti& bubrezi& krv& probavilo kosti& bubrezi& krv& probavilo sva tkiva bubrezi

doštitne žlijezde kora nadbubrežnih žlijezda

parathormon kortizol aldosteron

0A?
androgeni hormoni spolni organi& koža i mišići stimuliraju razvoj primarnih i sekundarnih spolnih obilježja rekacija Abori se ili bježiP& povećava koncentraciju glukoze u krvi snižava koncentraciju glukoze u krvi podiže razinu glukoze u krvi razgradnjom glikogena stimuliraju spermatogenezu& razvoj primarnih i sekundarnih spolnih obilježja stimuliraju oogenezu& ravoj primarnih i sekundarnih spolnih obilježja uključen u regulaciju bioritma& moguće da utječe na sazrijevanje i spolne organe

srž nadbubrežnih žlijezda

adrenalin % hormone stresa

srčani i ostali mišići

gušterača

inzulin

jetra& mišići& masne stanice

glukagon

sjemenici 'testisi(

androgeni hormone 'npr. testosterone(

spolni organi& koža i mišići

jajnici 'ovariji(

estrogen i progesteron

organi& koža i mišići

epifiza

malatonin

brojna tkiva

k. 'mje taj u tijelu% gra&a% uloga i način rada spolnog sustava

%r-ani !uško- i "ensko- spolno- sustava MUIKI SP5;NI 5RGANI 7 -a!)ski Cmo.!)& 7 u ko)ima s& !ala(& s)&m&!i#i2 s ol!i u% 7 &!isD2 u!utar!)i Cs)&m&!i#i2 %os)&m&!i#i2 s)&m&!a -r&ći#a2 rostat&2 s)&m&!o-o%i2 mokrać!o 7 s ol!a #i)&-D S<=M=NI4I CT=STISID 7 u !)ima s& o%-i)a s &rmatog&!&(a2 a lu$& i s ol!& +ormo!&. S)&m&!i#i su sm)&.t&!i u mo.!)i L olo,a) i(-a! ti)&la -a,a! ('og ra(lik& u t&m &ratur& Ct)&l&s!a t&m &ratura u s)&m&!i#ima )& (a 0.@ 7 2 stu !)a !i,a !&go u tr'u.!o) .u l)i!iD. S u.ta!)& s)&m&!ika -a,!o )& (a !ormal!o o%-i)a!)& s &rmatog&!&(&. Ako s)&m&!i#i (aosta!u u tr'u.!o)

0:/ .u l)i!i2 !&ć& s& !ormal!o ra(-i)ati i st-arati s ol!& sta!i#& 7 ta s& o)a-a (o-& KRIPT5RGIZAM D5S<=M=NIK CPAS<=M=NIKD 7 u !)&mu s &rmi)i sa(ri)&-a)u i %o'i-a)u moguć!ost okr&ta!)a. Nako! toga s)&m&!& sta!i#& r&la(& u S<=M=N5V5D %o s)&m&!& -r&ći#& g%)& s& mogu o+ra!iti. S)&m&!o-o% s& s a)a s mokrać!om #i)&-i i $i!i t(-. M5KRAWN5 7 SP5;NU 4I<=V u ko)u s& uli)&-a i s&kr&t rostat& 7 s&kr&t rostat& (a)&%!o sa s)&m&!im sta!i#ama $i!i s &rmu 7 ta) s&kr&t sa%r,a-a +ra!)i-& t-ari i 'lago )& lu,!at. Dio mu.kog s ol!og susta-a )& i s ol!i u% ili &!is L graB&! )& o% mi.ić!og tki-a i s u,-asti+ ti)&la2 %o'ro )& o skr'l)&! kr-!im ,ilama i ,i-#ima. Mokrać!o 7 s ol!a #i)&- )& ulo,&!a u &!is2 a kro( !)u s& i(lu$u)& mokraća t& i('a#u)& s)&m&!a t&kući!a C&)akula#i)aD. Pri)& s ol!og o%!osa %ola(i %o &r&k#i)& s ol!og u%a L u(roku)u )& ,i-$a!i o%ra,a)i ko)i %o-o%& %o rom)&!& u rokr-l)&!osti s u,-asti+ ti)&la u &!isu.

Ž=NSKI SP5;NI 5RGANI 7 -a!)ski Csti%!i#a ko)u $i!& -&lik& i mal& us!&2 %ra,i#aD2 u!utar!)i C )a)!i#i2 )a)o-o%2 mat&r!i#a i ro%!i#aD <A<NI4I 7 ar!& s ol!& ,li)&(%& (a%u,&!& (a oog&!&(u i lu$&!)& s ol!i+ +ormo!a C&strog&! i rog&st&ro!D. U !)ima s& o% roB&!)a !ala(i -&liki 'ro) m)&+urića C8olikulaD 7 o!i sa%r,a-a)u (am&t!& )a)!#& sta!i#& 7 ti)&kom ,i-ota sa(ri)& ma!)i 'ro) )a)!i+ sta!i#a. <A<5V5DI 7 #)&-asti C%ul)i!& 0@ #mD2 !ala(& s& u( s-aki )a)!ik. Pr&ma )a)!iku su ro.ir&!i Cli)&-ak s tr& &tl)ika-im & it&lomD. Uloga: ri-ući i r&!i)&ti )a)!u sta!i#u %o mat&r!i#& 7 tr& &tl)ika-i & it&l omoguća-a kr&ta!)& oo#it& Co!a i!a$& !&ma tu s oso'!ostD. MAT=RNI4A 7 mi.ić!i orga! u ko)&mu s& ra(-i)a lo% ri)& tru%!oć&. Sasto)i s& o% %!a2 ti)&la i -rata Cula(i u ro%!i#uD. Slu(!i#a mat&r!i#i #ikli$ki s& s-aki m)&s&# ri r&ma (a ri+-at (igot&. R5DNI4A 7 #)&-asta o'lika2 %uga 0/ #m2 u)&%!o )& i oroBa)!i ka!al2 -rlo &lasti$!a C-a,!o (a oro%D. U ro%!i#i s& !ala(i +im&! C%)&-i$!)akD L ta!ka o !a ko)a ri r-om s ol!om o%!osu u#a u( kr-ar&!)&. STIDNI4A 7 sasto)i s& o% mali+ i -&liki+ usa!a 7 i(m&Bu )& ot-or ro%!i#&2 mokrać!& #i)&-i i

0:0 DRAŽI4A CK;IT5RISD 7 graB&!a o% s u,-asti+ ti)&la2 -&lik 'ro) os)&t!i+ t)&l&.a#a L ut)&$u !a os)&ća) ugo%& tokom s ol!og o%!osa Corga(amD

mokrać!i m)&+ur s)&m&!o-o% mokrać!i#a Cur&traD &!is gla-a &!isa r& u#i)

&)akulator!i ka!al rostata a!us as)&m&!ik s)&m&!ik Ct&stisD mo.!)a CskrotumD

mokraćo-o% Cur&t&rD mokrać!i m)&+ur &)akulator!i ka!al as)&m&!ik s)&m&!ik s)&m&!ik Ct&stisD &!is ur&tra Muški mokraćno–spolni sustav gla-a &!isa rostata

s)&m&!o-o%

0:2 )a)o-o%i

u.ć& )a)o-o%a )a)!ik
&!%om&tri) r&si#&

)a)!& sta!i#& Graa8o- m)&+urić

mi.ić ti)&lo mat&r!i#&

grlić mat&r!i#& ro%!i#a ili -agi!a

Ženski mokraćno–spolni sustav

1ijelovi !enstrualno- $iklusa T5;IKU;ARNA TAZA 7 (a o$i!)& m)&s&$!i#om i tra)& oko 02 %a!a 7 u to) 8a(i u )a)!iku o$i!)& sa(ri)&-a!)& !o-& )a)!& sta!i#& u Graa8o-u m)&+uriću. 5VU;A4I<SKA TAZA 7 %ola(i %o u#a!)a Graa8o-a m&+urića !a )a)!iku i iu !)&ga s& i('a#u)& (r&la )a)a! sta!i#& r&ma )a)o-o%u K 5VU;A4I<A 7 o-a 8a(a tra)& 2M9 %a!a. S=KR=4I<SKA TAZA 7 tra)& 09M0E %a!a i (a-r.a-a M=NSTRUA4I<5M 7 ti)&kom o-& 8a(& !a m)&stu Graa8o-a m)&+urića st-aar s& ŽUT5 TI<=;5 M lu$i &strog&! i rog&st&ro! L slu(!i#a mat&r!i#& )& %&'l)a i rokr-l)&!i)a. AK5 N= D5S= D5 5P;5DN<= L ,uto ti)&lo r&la(i u 3I<=;5 TI<=;5 7 r&sta)& lu$iti s ol!& +ormo!& L %ola(i %o l)u.t&!)a slu(!i#& mat&r!i#&2 t). %o m&!strua#i)& C2>. %a! #iklusaD. Pro a%a!)&m 'i)&log ti)&la !a )a)!iku osta)& o,il)ak.

*er!in ovula$ije s o/ iro! na du"inu trajanja !enstrua$ijsko- $iklusa U ra-ilu o% o-ula#i)& %o !o-& m&!strua#i)& roB& 0E %a!a. Tako o-ula#i)u mo,&mo o%r&%iti ako o% uku !og #iklusa o%u(m&mo 0E %a!a. Ako )& #iklus ra-ila! i tra)& 2> %a!a2 o-ula#i)a 'i tr&'ala 'iti 0E. %a! #iklusa. Ako #iklus tra)& 92 %a!a2 o!%a s& mo,& r& osta-iti %a )& o-ula#i)a 0>. %a!a #iklusa. Isto

0:9 tako2 !agli skogo t&m &ratur& ti)&la u uću)& !a %a! o-ula#i)& C!& osr&%!o ri)& o-ula#i)&2 orast& ra(i!a rog&st&ro!a L o-&ća s& 'a(al!i m&ta'oli(am i o-isi t&m &ratur& /.2 7 /.E Z4D 7 K!aus 7 5gi!o-a m&to%a.

Pro$es oplodnje S)&%i!)&!)& s &rmi)a i )a)!& sta!i#&2 o'i$!o u )a)o-o%u 7 s &rmi) ro%ir& kro( m&m'ra!u )a)!& sta!i#& u( omoć &!(ima ko)i lu$i /akrozin02 m&m'ra!& !ako! toga (a%&'l)a kako 'i 'io s ri)&$&! ula(ak ostali+ s &rmi)a2 i( gla-& s &rmi)a s& oslo'aBa +a loi%!a r&%)&(gra Cr& ot a%aD2 +a loi%!& r&%)&(gr& )a)a.#a i s &rmi)a u%ru,u)u s& u )&(gru (igot& 7 o loB&!& )a)!& sta!i#&.

.načenje dojenja N&koliko sati !ako! oro%a st-ara s& r-o mli)&ko2 ko)& i(gl&%a kao ro(ir!a ,ućkasta t&kući!a 7 (o-& s& kolostrum 7 -a,a! )& (a %i)&t& )&r sa%r,i +ra!)i-& t-ari i -&liku koli$i!u rotuti)&la. Ma)$i!o mli)&ko 'ogato )& mas!oćama C-a,!& (a ra(-o) ,i-$a!i+ sta!i#aD2 sa%r,a-a ')&la!$&-i!&2 mi!&ral&2 -itami)&2 .&ć&r lakto(u 7 s-& +ra!)i-& t-ari ko)& %o)&!$&tu tr&'a)u u rikla%!im om)&rima Cako )& ma)ka (%ra-a i ra-il!o s& +ra!iD.

?aze brazdanja# implatacije blastociste i razvoj zametka :igota odmah nakon začeća započinje s nizom mitotičkih dioba % 950:70N46. :a C dana nastaje O5$30 % nalikuje plodu duda. 7aljnjim diobama

nastaje 930!2O*,!20 % sastoji se od dva sloja 'vanjski B 25O/O930!2& unutarnji B 6 95,O930!2(. "ada se blastocista priljubi uz sluznicu maternice % trofoblast luči enzim koji omogućuje , #3020*,4$

0:E 'ugnijež)enje( blastociste 'H1Q dana nakon oplodnje( 1 ,z embrioblasta nastaje 6 95,4& a iz trofoblasta "O5,ON& a zatim posteljica. #rvih ?8 tjedana zametak se prehranjuje preko trofoblasta 'dobiva hranjive tvari iz endometrija(. #oslije se zametak hrani preko #O!2634,*6. Nakon brazdanja slijedi .0!25$30*,40 % nastaje .0!25$30 % u njoj razlikujemo zametna listića: ?. vanjski ili egzoderm 8. srednji ili mesoderm C. unutarnji ili endoderm ,z njih će se u sljedećoj fazi % O5.0NO.6N6:, % razviti skupine organa. $ trećem mjesecu razvoja zametka govorimo o #3O7$ ili /62$!$ % nalazi se u amnionu ili vodenjaku.

3ijek trudno$e# uloga i osnovna gra5a posteljice 2rudnoća započinje začećem& a završava poro)ajem % traje 8IE dana 'počevši od prvog dana zadnje menstruacije(

25$7NO<0 6 95,ON03N0 traje osam tjedana razvoj embrija /6203N0 traje sve do poro)aja razvija se fetus ili plod

Fiziološke i psihičke promjene u pubertetu PUBERTET – razdoblje spolnog sazrijevanja čovjeka. Pod utjecajem hormona razvijaju se primarna i sekundarna spolna obilježja.

PROMJENE FIZIČKE

DJEČACI promjena glasa

DJEVOJČICE rast dojki, razvoj ženske

0:@ (mutiranje), rast dlaka na licu i tijelu, povećanje mišićne mase, pojačan rad žlijezda znojnica i lojnica FIZIOLOŠKE stvaranje sperme i noćne polucije (nesvjesna ejakulacija sperme tokom spavanja) PSIHIČKE nesigurnost, sklonost promjenama raspoloženja, interes za suprotni spol, agresivniji oblik ponašanja, višak testosterona u dječaka), “sukob generacija” prva menstruacija menarha dlakavosti, nakupljanje masti u potkožnom tkivu

Hormonska regulacija menstrualnog ciklusa FSH (folikulstimulirajuć i hormon) – potiče folikul da započne svoj razvoj u jajniku. Jajašce u razvoju svara ESTROGEN. Njegova je razina najviša neposredno prije menstruacije. LH (luteinizacijski hormon) – naglo povećanje razine LH potiče ovulaciju otprilike 14. dan menstruacijskog ciklusa. PROGESTERON – prazan folikul stvara progesteron koji djeluje na sluznicu maternice (ona odeblja)

Hormonska regulacija porođaja i dojenja POROĐAJ - dijete se spušta prema vratu maternice → taj pritisak preko hipotalamusa potiče lučenje hormona OKSITOCINA iz neurohipofize. Oksitocin potiče kontrakcije maetrnice. Hormoni PROSTAGLANDINI (luče ih fetusove ovojnice) potiču kontrakcije maternice. Prije poroda razina estrogena raste, a progesterona pada. DOJENJE – hormon PROLAKTIN (luč i ga adenohipofiza) → potiče laktaciju, tj. stvaranje mlijeka (hormon počinje djelovati u trećem porođajnom dobu). Na

0:A kontrakcije mliječnih žlijezda utječe i hormon OKSITOCIN (luči ga neurohipofiza)

Porođajna doba 1. porođajno doba – dolazi do rastezanja vrata maternice i širenja u porođajni kanal. Kraj 1. porođajnog doba trebalo bi biti pucanje vodenjaka. 2. porođajno doba – kontrakcije maternice – učestalije i jača, dolazi do istiskivanja ploda kroz porođajni kanal (uobičajen je položaj djeteta glavom prema dolje). 3. porođajno doba – dolazi do ljuštenja posteljice – treba voditi računa da iz maternice izađe cijela posteljica (ostatak može prouzročiti upalu i krvarenja). Građa i uloga posteljice: organ prožet bogatom mrežnom krvnih žila koji predstavlja vezu maternice i zametka (spaja zametak s krvožilnim sustavom majke); za zametak ima značenje pluća i probavnog sustava.

l. 'mje taj u tijelu% gra&a%uloga i način rada osjetilnog i živčanog sustava

1ijelovi "ivčano- sustava i nji0ova ulo-a Ži-$a!i susta- sasto)i s& o% sr&%i.!)&g ,i-$a!og susta-a i &ri8&r!og ,i-$a!og susta-a Sr&%i.!)i ,i-$a!i susta- sasto)i s& o% mo(ga i kral)&,!i$!& mo,%i!&. P&ri8&r!i ,i-$a!i susta- $i!& 02 ari mo,%i!ski+ ,i-a#a i 90 ar ,i-a#a kral)&,!i$k& mo,%i!&. Ži-#& $i!& o-&(a!i s!o o-i !asta-aka ,i-$a!i+ sta!i#a. Ra(liku)&mo os)&t!& i motori$k& ,i-$a!& uto-&. P&ri8&r!i ,i-$a!i susta- sasto)i s& o% somatskog i auto!om!og ,i-$a!og susta-a Auto!om!i ,i-$a!i susta- !i)& o% ko!trolom !a.& -ol)& i ugla-!om !a%(ir& ra% u!utar!)i+ orga!a. Di)&limo ga !a sim atikus i arasim atikus.

P&ri8&r!i ,i-$a!i susta- $i!& mo(ak i kral)&,!i$!a mo,%i!a.

0:: Mo(ak )& sr&%i.!)i %io tog susta-a i o%go-ora! )& (a s-& -ol)!& i !&-ol)!& akti-!osti. 5'a-i)&! )& mo,%a!im o-o)!i#ama ko)& oko !)&ga (a%r,a-a)u ta!ki slo) t&kući!&2 t(-. lik-or ili mo,%a!a t&kući!a. U sr&%i.!)&m %i)&lu mo(ga takoB&r s& !ala(& .u l)i!&2 mo,%a!& komor&2 is u!)&!& lik-orom. ;ik-or ru,a m&+a!i$ku2 ali i 'iolo.ku (a.titu Mo(ak %i)&limo !a r&%!)i2 sr&%!)i i stra,!)i mo(ak. A!atmoski mo(ak %i)&limo !a: -&liki mo(ak2 mali mo(ak2 mo,%a!o %&'lo Cm&Bumo(akD i ro%u,&!u mo,%i!u V&liki mo(ak s& sasto)i o% li)&-& i %&s!& olo-i#& C+&mis8&r&D. Po-r.i!u -&likog mo(ga $i!& ti)&la ,i-$a!i+ sta!i#a 7 si-a t-ar ili kora C#ort&[D. U!utar -&likog mo(ga !ala(& s& !asta-#i ,i-$a!i+ sta!i#a i $i!& 'i)&lu t-ar. Koru -&likog mo(ga %i)&limo !a r&,!)&-&: $&o!i2 t)&m&!i2 sl)& oo$!i i (atil)!i.

Mali mo(ak7 u stra,!)&m %i)&lu lu'a!)&2 si-a t-ar s& !ala(i i(-a!a2 a 'i)&la i(!utra2 graB&! o% %-i)& olo-i#&. Uloga: 8u!k#io!ira!)& sk&l&t!i+ mi.ića i o%r,a-a!)& to!usa C!a &tostiD mi.ića2 ima gla-!u ulogu u -r&m&!skom sli)&%u okr&ta i 'r(om !a%o-&(i-a!)u )&%!og okr&ta !a %rugi2 osigura-a ra-!ot&,u.

Mo,%a!o %&'lo ili m&Bumo(ak 7 i(m&Bu -&likog i malog mo(ga. 5'u+-aća talamus i +i otalamus. Gi otalamus o-&(u)& &!%okri!i i ,i-$a!i susta- t& usklaBu)& !)i+o-o %)&lo-a!)&.

Pro%u,&!a mo,%i!a 7 ri)&la( r&ma kral)&,!i$!o) mo,%i!i. 3i)&la t-ar i(-a!a. Tu su sm)&.t&!a -ital!a sr&%i.ta (a o%r,a-a!)& ,i-ot!i+ 8u!k#i)a: %isa!)&2 ,-aka!)&2 guta!)&2 ka.l)a!)&2 r&gula#i)a art&ri)skog tlaka2 ra% sr#a.

Kral)&,!i$!a mo,%i!a 7 sm)&.t&!a u ka!alu kral)&,!i#& . U sr&%i.tu s& !ala(i ka!al is u!)&! mo,%a!okral)&,!i$!om t&kući!om. Si-a t-ar i(-a!a2 a 'i)&la i(!utra. I( kral)&,!i$!& mo,%i!& i(la(& ,i-$a!a -lak!a ko)a t-or& ,i-#&.

Prin$ip nastanka osjeta

0:> 5s)&tila (a -i%2 slu+2 okus2 miris i %o%ir L os!o-!i i(-ori i!8orma#i)a o okoli.u. Naku i!& usko s &#i)ali(ira!i+ ,i-$a!i+ sta!i#a $i!& os)&tila. 5s)&tila %)&lu)u kao r&#& tori2 !ako! toga os)&til!o ,i-$a!o -lak!o os)&t r&!osi u s &#i8i$!o sr&%i.t& -&likog mo(ga g%)& osta)&mo s-)&s!i os)&ta.

1ijelovi oka 5ko s& sasto)i o% o$!& )a'u$i#& i o$!og ,i-#a. 5$!a )a'u$i#a o'a-i)&!a )& slo)&m ')&loo$!i#&2 ,il!i#& i mr&,!i#&2 a u!utar !)& s& !ala(i staklo-i!a C ro(ir!a ,&lati!o(!a t-or'aD. 3)&loo$!i#a s r&%!)& stra!& r&la(i u ro(ir!u ro,!i#u. Is r&% ro,!i#& )& r&%!)a o$!a komori#a i(a ko)& s& !ala(i .ar&!i#a 7 !a !)o) s& !ala(i ot-or ()&!i#a. Is o% .ar&!i#& sm)&.t&!a )& o$!a l&ća.

Di)agram r&s)&ka l)u%skog oka: A M staklasto ti)&lo Cstaklo-i!aD2 3 M l&ća2 4 M ro,!i#a2 D M ()&!i#a2 = M .ar&!i#a2 T M ')&loo$!i#a2 G M o$!i ,i-a#2 G M mr&,!i#a

>ra5a živčane stanice Kivčana stanica 'neuron( ima tijelo i niz nastavaka. "ratke nastavke zovemo dendriti 'pomoću njih stanica prima signale(. 7ugačak nastavak zove se akson 'neurit( %

0:? pomoću njega stanica odašilje signale. Oko nekih aksona nalaze se !chRannove stanice koje čine mijelinsku ovojnicu. Na mjestima gdje se sastaju !chRannove stanice ovojnica je tanja '5aniverova suženja( dendrit završne nožice

soma

5aniverovo suženje

akson

!chRannova stanica mijelinska ovojnica jezgra Građa neurona

>ra5a mozga i le5ne moždine ozak se sastoji od velikog i malog mozga& me)umozga i produžene moždine. Na površini velikog mozga nalazi se siva tvar& a unutar bijela tvar. :a razliku od velikog mozga& kod kralježnične 'le)ne( moždine siva tvar se nalazi u središtu& a bijela na površini.

0>/

veliki mozak

mali mozak

produžena moždina

Središnji živčani sustav

0>0

siva tvar

bijela tvar

Prerez kralježni čne moždine

4rste živaca #ostoje osjetilni 'senzorni( i motorički živci otorički živci se sastoje od motoričkih neurona i prenose informacije iz središnjeg živčanog sustava prema perifernim organima Osjetilni živci gra)eni su od osjetnih neurona te primaju informacije od nekog osjetnog receptora na periferiji organizma i prenose ih prema le)noj moždini i dalje prema mozgu

+ovezanost naboja stanične membrane i aktivnog transporta iona kroz membranu s nastankom podražaja 6depolarizacija'repolarizacija7 Na membranama svih živih stanica postoji razlika potencijala& a promjena tih potencijala važna je za provo)enje živčanih impulsa. 2a se promjena odvija u C faze: faza mirovanja& faza depolarizacije i faza repolarizacije

/0:0

,5O-0N40: Na vanjskoj strani membrane je pozitivan naboj& a s embranski potencijal održava se zahvaljujući

citoplazmatske strane negativan.

aktivnom transportu iona kroz membranu stanice → mehanizam natrij1kalij

0>2 crpke 'iz stanice se izbacuju C natrijeva& a unose 8 kalijeva iona(. Negativan potencijal s unutarnje stane membrane iznosi DC< mA

/0:0 76#O305,:0*,46: !lijedi nakon faze mirovanja.

embrana stanice je

podražena pa se otvaraju kanali koji omogućuju ulazak velikog broja iona natrija → unutarnja strana membrane postaje pozitivno nabijena /s DC< mA prelazi na Q;< mA0 → tu naglu promjenu potencijala zovemo akcijski potencijal.

/0:0 56#O305,:0*,46: Nakon prolaska vala depolarizacije membrana stanice se repolarizira zatvaranjem kanala za ulazak iona natrija u stanicu i uključivanjem natrij1kalij crpke 'naboj se vraća na DC<mA(

?unkcionalna podjela kore velikog mozga #ojedini dijelovi mozga čine funkcionalne dijelove mozga -ećina ulaznih informacija iz tijela stiže u osjetilno područje smješteno u tjemenom režnju. #okretačko ili motoričko središte nalazi se u stražnjem dijelu čeonog režnja. $ čeonom režnju nalaze se središta misaonih funkcija. $ sljepoočnom režnju nalazi se područje za sluh& a u zatiljnom područje za vid. $ dnu sljepoočnog režnja je područje za njuh.

0>9

tjemeni režanj

čeoni režanj

zatiljni režanj

sljepoočni režanj mali mozak

Funkcionalna podjela kore velikog mozga

>ra5a pužnice i uloga pojedinih dijelova pri nastanku osjeta sluha $ho % osjetilni organ za sluh i ravnotežu. !astoji se od vanjskog& srednjeg i unutarnjeg uha. -anjsko čine ušna školjka i ušni kanal. $ središnjem uhu su bubnjić i slušne koščice 'čekić& nakovanj& stremen(. $ unutarnjem uhu su slušni organi i organ za ravnotežu $nutarnje uho je labirint koji se sastoji od pužnice& dva mjehurića i tri polukružna mjehurića. $ pužnici je slušni organ → zavijeni kanal u obliku puževe kućice koji je dvjema tankim membranam podijeljen u C hodnika. Oni su ispunjeni endolimfom u srednjem kanalu i perilimfom u ostalim kanalićima. Na pregradi 'bazilarna membrana( nalazi se organ za sluh s receptorima& tzv. *ortijevim stanicama s dlačicama → receptori podražaje prenose ograncima slušnog živca → sljepoočni režanj velikog mozga u središte za sluh

0>E prednji polukružni stra-nji polukružni kanalić kesica /utrikul0 postrani polukružni kanalić predvorje vrećica /sakul0 Građa pužnice pužnica kanalić

*komodacija okaA poreme$aji u !unkciji oka 6kratkovidnost# dalekovidnost7 Na leći se lomi svjetlost koja ulazi u oko pa je ona važna za stvaranje slike. Oblik leće može se mijenjati ovisno o stezanju mišića leće % 0"O O70*,40 O"0 s l)o.t&!a l&ća is u $&!a Cko!-&ks!aD l&ća

gledanje udaljenog objekta

gledanje bliskog objekta

7036"O-,7NO!2 % zbog spljoštene očne jabučice slika pada iza mrežnice. ,spravlja se bikonveksnim lećama "502"O-,7NO!2 % očna jabučica izdužena % zrake svjetlosti se skupljaju u žarištu ispred mrežnice. ,spravlja se bikonkavnim lećama

0>@ +rijenos svjetlosnih podražaja :rake svjetlosti koje ulaze u oko lome se na leći i prolaze do mrežnice na stražnjem dijelu očne jabučice 'stvara se umanjena i obratna slika(. Na tom dijelu mrežnice nalaze se fotoreceptori koje dijelimo na štapiće 'osjetljivi na intenzitet svijetla( i čunjiće 'zamjećujemo boje(. Na svijetlo je najosljetiljivija žuta pjega 'na tom mjestu nastaje slika(. jesto na mrežnici& gdje vidni živac

izlazi iz oka& nema fotoreceptora& to je slijepa pjega. -idnim živcem iz svakog oka slika putuje u središte za vid u zatiljni režanj velikog mozga. uskla)uje dvije slike 'tek u mozga nastaje stvarna slika( ozak

Smje taj osnovna četiri okusa na jeziku Na površini jezika nalaze se okusni pupoljci s okusnim receptorskim stanicama. #ostoje različite vrste okusnih pupoljaka pomoću kojih osjećamo: slatko& kiselo& gorko i slano. #odručja s najviše receptorskih stanica pojedine vrste raspore)ena su: gorko

kiselo slano sla!o

kiselo slano

slatko

Razmještaj okusa na jeziku

0>A Provođenje živčanog impulsa i procesi u sinapsi SINAPSA – mjesto prelaska živčanog impulsa s jednog neurona na drugi neuron ili na mišićnu ili žijezdanu stanicu. Impuls se duž aksona prenosi električnim putem (širenjem akcijskog potencijala) → preko sinapsi se prenosi kemijskim putem pomoću neurotransmitera. Akcijski potencijal dolazi do završnih nožica aksona → poveća se propusnost za iona kalcija → spajanje mjehurića ispunjenih neurotransmiterom sa staničnom membranom → otpuštanje neurotransmitera u sinaptičku pukotinu → difuzija neurotransmitera kroz sinaptič ku pukotinu→ vezanje za receptore postsinaptičkog neurona ili neke druge stanice → otvaranje kanala za natrij na membrani postsinaptičkog neurona → depolarizacija postsinaptičkog neurona (širi se akcijski potencijal na drugi neuron)

smjer živč anog impulsa neurotransmiter Sinaptički mjehurić akson

sinaptički mjehur

mitohondrij polarizirana i dendrit sinaptička pukotina depolarizirana membrana Prijenos živčanog impulsa kroz sinapsu

Prirođeni (sisanje, disanje, kašljanje) i stečeni refleksi (Pavlovljevi refleksi) Postoje prirođeni refleksi (sisanje, gutanje, kašljanje, kihanje) te stečeni refleksi → nastaju tijekom života zbog određenih iskustava. Jednu vrstu stečenih refleksa č ine uvjetovani ili Pavlovljevi refleksi → javljaju se kada povežemo dva podražaja od kojih jedan izaziva refleksnu reakciju, a drugi je neutralan, a nakon određenog vremena organizam počinje reagirati i na neutralan podražaj (jer je povezan s podražajem koji samostalno uzrokuje

0>: refleksnu reakciju). Pas luči slinu na podražaj hranom. Ukoliko povežemo taj podražaj s nekim neutralnim podražajem, npr. zvukom zvečke, nakon nekoliko izlaganja psa hrani i neutralnom podražaju istodobno, pas će početi luč iti slinu samo na neutralni podražaj, tj. zvuk zvečke jer je „naučen“ da taj podražaj uvjetuje hranu.

Analiza refleksne reakcije Refleksi – brze, nesvjesne i svrsihodne reakcije tijela na neki podražaj. Odvijaju se preko kralježnične moždina, a kora velikog mozga pritom ne sudjeluje. Jedna od vrsta refleksa jest refleks uklanjanja (uloga je zaštita organizma). Živč ana vlakna koja sudjeluju u provođenju impusla stvaraju refleksni luk →sastoji se od osjetnog neurona koji prima podražaj i prenosi ga do kralježnične moždine i motoričkog neurona koji potiče samu reakciju. Npr. nakon udarca liječnič kim čekićem po tetivi ivera osjet se prenosi (preko osjetnih neurona) do stražnjeg roga kralježnične moždine → sinaptički se prespajaju na motorički neuron (ili može posredovati međuneuron) → pokretački živčani impulsi stižu na motoričku ploč icu mišićnih vlakana i potiču ih na pojedinačno trzanje.

Djelovanje neurotransmitera i uloga enzima pri njihovoj razgradnji Neurotransmiteri su neurohormni koji podražuju postsinaptički neuron i na taj način prenose živčani impuls. Kako neurohormoni ne bi predugo podraživali postsinaptički neuron oslobađa se enzim za razgradnju neurohormona.

Značenje sna za normalno funkcioniranje organizma Tijekom sna mozak se energetski obnavlja, sintetizira nove količ ine ATP-a i neurohormona, fiksira se pamćenje.

Osjetilo njuha i prijenos signala do mozga Receptori za njuh smješteni su u mirisnoj – olfaktornoj regiji nosa → smještena u sluznici gornjeg dijela nosnog hodnika. Mirisni receptori pripadaju skupini

0>> kemoreceptora. Mirisne molekule moraju se otopiti u nosnoj sluzi i podražiti dlač ice mirisnih stanica → nastali potencijali se prenose u mirisnu regiju mozga

Položaj organa za ravnotežu Nalazi se u unutrašnjem uhu. Sastoji se od dva mjehurića i 3 polukružna kanalić a ispunjenih tekućinom, tzv. endolimfom. Polukružni mjehurić i smješteni su u prostoru pod pravim kutom. Unutar kanalića nalaze se specijalizirane osjetne stanice s dlač icama koje se podražuju kretanjem endolimfe, podražaj se živcem prenosi u primozak i dalje u mali i veliki mozak.

m. Značenje pojedini! organa i organski! sustava u održavanju !omeostaze organizma

Poja! 0o!eosta a ;)u%ski orga!i(am ima !i( m&+a!i(ama ko)ima o%r,a-a orga!i(am u ravnote"i2 ! r. t)&l&s!u t&m &raturu2 art&ri)ski tlak2 G2 ko!#&!tra#i)u gluko(& u kr-i...

G5M=5STAZA

Gom&osta(a )&2 %akl&2 ra-!ot&,a o timal!i+ 'iolo.ki+ C'iok&mi)ski+D u-)&ta 8u!k#io!ira!)a orga!i(ma.

.načenje vode a odr"avanje "ivota Vo%a )& !a)(astu l)&!i)i s o) u l)u%skom orga!i(mu C$i!i oko A/N l)u%skog ti)&laD Ima ra(li$it& i -a,!& ulog& u orga!i(mu: %o'ro ota alo2 r&!osi t-ari2 slu,i kao m&%i) u ko)ima s& ('i-a)u 'iok&mi)sk& r&ak#i)&2 .titi orga!& o% o(l)&%a2 su%)&lu)& u r&gula#i)i t)&l&s!& t&m &ratur&2 o%r,a-a!)& osmotsk& ra-!ot&,& i %r.

0>? Zastu l)!ost -o%& u orga!i(mu o-isi o %o'i C8&tus ima ?/N -o%&D2 s olu i u%)&lu masti u ti)&lu $o-)&ka.

7lo-a /u/re-a u odr"avanju 0o!eosta e R&gula#i)a t)&l&s!i+ t&kući!a2 &kskr&#i)a Ci(lu$i-a!)& .t&t!i+ i su-i.!i+ t-ariD2 r&gula#i)a kr-!oga tlaka i &ritro o&(a Clu$& +ormo! &ritro o&ti! ko)i stimulira ko.ta!u mo,%i!u !a roi(-o%!)u &ritro#itaD

4ažnost stalnih p. vrijednosti tjelesnih teku$ina

,zvanstanične tekućine većinom imaju p+ Q.F& a stanične oko Q.E % promjenom p+ ne mogu se odvijati kemijske rekcije nužne za život 'prvenstveno zato što većina enzima djeluje u uskom rasponu p+(.

Disanje i regulacija pH Smanjenom frekvencijom disanja u tijelu se nakuplja CO2 On reagira s H2O stvarajući karbonatnu kiselinu koja disocira CO2 + H2O → H2CO3 → H++HCO3Oslobođeni H+ ioni snizuju pH tjelesnih tekuć ina – ACIDOZA Dubljim i bržim disanjem moguće je postići oslobađenje u atmosferu veću količ inu CO2 – a dio potječe iz karbonantne kiseline u krvnoj plazmi - ALKALOZA H+ + HCO3- → H2CO3 → CO2 + H2O

Ozbiljnija acidoza i alkaloza su rijetke jer se u krvi nalaze puferi za održanje pH

0?/

n. ,lavni poremećaji i bolesti organa i organski! sustava čovjeka. čimbenici koji unaprje&uju ili naru avaju zdravlje čovjeka

Po itivni i ne-ativni utje$aji na sr$e i krvo"ilni sustav P5ZITIVNI: R&%o-ito s a-a!)& C:M> +D2 r&%o-iti o'ro#i2 r&%o-ita t)&l&s!a akti-!ost2 ra('orita r&+ra!a C!& s r&-i.& &!&rgi)&2 mas!oća2 soli2 -i.& o-rća i -oćaD2 um)&r&!a t)&l&s!a t&,i!a.

N=GATIVNI: Pu.&!)&2 ko!(umira!)& alko+ola2 r&kom)&r!a t)&l&s!a t&,i!a2 r&kom)&ra! u!os mas!& +ra!&2 str&s.

Način "ivota i pojava visoko- tlaka i aterosklero e At&roskl&ro(a i -isoki tlak $&.ći su u oso'a ko)& o'il!i)& )&%u mas!u +ra!u t& ko% u.a$a i r&tili+ oso'a2 oso'a ko)& s& !&%o-ol)!o kr&ću CJs)&%ila$ki !a$i! ,i-otaJD.

Najčešće /olesti i pore!ećaji dišno- sustava i nji0ova pove anost s ri ični! či!/eni$i!a a dravlje Pre0lada 7 !a)$&.ća 'ol&st u(roko-a!a ra(li$itim -irusimaF i!8&k#i)a gor!)i+ %i.!i+ ut&-a: !os2 grlo. Sim tomi: ki+a!)&2 su(&!)&2 grlo'ol)a2 romuklost2 ka.al)2 #ur&!)& i( !osa.

Akutni /ron0itis 7 u ala slu(!i#& 'ro!+a i 'ro!+iolaF u(roko-a!a %)&lo-a!)&m -irusa. Sim tomi: ka.al) s ,ućkastim ili si-kastim is l)u-kom2 ot&,a!o %isa!)&2 +ri a!)&2 o-i.&!a t)&l&s!a t&m &ratura. H&.ć& o'ol)&-a)u u.a$i2 asmati$ari2 oso'& ko)& ,i-& u o!&$i.ć&!o) atmos8&ri.

0?0 Kronični /ron0itis 7 u$&stalo o%ra,i-a!)& %i.!i+ ut&-a ili i!8&ktom ili %rugim iritati-!im $im'&r!i#ima. Na)$&.ći u(rok )&st u.&!)& i o!&$i.ć&! (rak. Sim tomi: ot&,a!o %isa!)&2 i(lu$i-a!)& slu(i...

,!9i e! pluća: o.t&ć&!)& al-&olaF luća gu'& 8u!k#i)u ('og o.t&ć&!)a i sma!)&!)a 'ro)a al-&ola. Ti)&lo %o'i-a malo kisika )& ugl)iko- %ioksi% (aosta)& u ti)&lu C la-& us!&D2 mogu s& )a-iti ro'l&m s ra%om sr#a C ro.ir&!)& %&s!og %i)&la sr#a2 t(-. luć!o sr#&D. U(ro#i su isti kao i (a 'ro!+itis

7pala pluća 4pneu!onija5 7 u(roko-a!a i!8&k#i)om !&kom -rstom 'akt&ri)a2 -irusa i miko la(miF Sim tomi: -rući#a2 ka.al)2 t&.ko i ot&,a!o %isa!)&F !a)$&.ć& )& u(roko-a!a 'akt&ri)om C !&umokokD.

3ak pluća 4/ron0alni kar$ino!5 7 u ??N slu$a)&-a s& susr&ć& ko% u.a$a. Dim #igar&t& o.t&ću)& sta!i#& slu(!i#& %u.ika2 a o.t&ć&!& sta!i#& su o$&t!i sta%i) ra(-o) tumora. Tumor s& .iri !a luća t& m&tasta(ira u %rug& %i)&lo-& ti)&la C! r. mo(ak2 )&tru2 kosti2 ko,uD L !asta)u s&ku!%ar!i tumori. Sim tomi: o$&t!o ka.al)2 is l)u-ak mo,& 'iti sukr-a-2 a %isa!)& ot&,a!o2 kas!i)& s& )a-l)a 'ol u rsima ko)a )& ra(li$ita (a -ri)&m& u%isa)a i i(%isa)a.

*u/erkulo a 4*'+5 7 i(a(i-a )& 'a#il Lmo,& t)&%!ima r&,i-)&ti u ra.i!i C!& o%!osi s-)&, (rak i su!$&-u s-)&tlostD. Pr&-&!ti-a: Pra-il!& +igi)&!skim !a-ik& t& r&-&!ti-!o #i)& l)&!)&. Da!as )& i(l)&$i-a (a+-al)u)ući a!ti'ioti#ima.

Ri(i$!i $im'&!i#i: Pu.&!)&2 ,i-ot u o!&$i.ć&!o) atmos8&ri2 !& ra-il!& +igi)&!sk& !a-ik&...

A(1S: u ročni$i2 način ara e G(6#o!2 način aštite AIDS /)cVuired %mmunodeficiencL SLndrome0 7 si!%rom st&$&!& imu!o%&8i#i)&!#i)& Csku sim toma ('og ra(-o)a !&%ostat!& 8u!k#io!al!osti

0?2 imu!olo.kog susta-aD 7 u(roku)& ga -irus GIV C-irus +uma!& imu!o%&8i#i)&!#i)&D 7 r&!osi s& kr-l)u i s ol!im o%!osom2 i!)&k#i)skim iglama t& s ma)k& !a %i)&t& kro( ost&l)i#u ili sisa!)&m 7 (a.tita: i(')&ga-a!)& !&(a.tić&!og s ol!og o%!osa Cu otr&'a ko!%omaD2 i(')&ga-a!)& %i)&l)&!)a igala m&Bu i!tra-&!skim o-is!i#ima.

Aler-ija i aler-eni

Imu!olo.ki susta- mo,& r&agirati !a t-ari ko)& i!a$& !isu .t&t!& (a orga!i(am Limu!olo.ka r&os)&tl)i-ost Cal&rgi)&D Na)$&.ći al&rg&!i su: ra.i!a Cgri!)&D2 &r)&2 &lu% ra(li$iti+ 'il)aka2 o)&%i!& !amir!i#&2 !&k& -rst& l)&ko-a C! r. &!i#ili!D

Nastanak karijesa i načini aštite u/i

=ro(i)a (u'a %o ko)& %ola(i !ako! o.t&ć&!)a (u'!& #akli!&. Nasta)a!)& kari)&sa ous )&.u)u 'akt&ri)& C!treptococcus mutansD. Pr-o s& !a (u'ima )a-l)a (u'!i lak C!aslaga +ra!&2 sli!& i 'akt&ri)aD L 'akt&ri)& u laku ra(graBu)u ostatk& +ra!& i ritom st-ara)u kis&li!& ko)& ota a)u #akli!u Co-om ro#&su ogo%u)& +ra!a 'ogata ugl)iko+i%ratima i !&r&%o-ita +igi)&!a (u'aD. Pr&-&!#i)a )& u ra-o su rot!a: r&%o-ita +igi)&!a (u'a2 r&+ra!a '&( u!o ugl)iko+i%rata2 u(ima!)& ma!)& koli$i!& 8luora C#akli!a osta)& ot or!i)a !a ota a!)&D2 r&%o-it o%la(ak stomatologu.

Dtetnost alko0ola

Alko+ol C&ta!olD i(a(i-a o-is!ost2 'r(o s& i( ro'a-!og susta-a a sor'ira ukr-otok2 kr-l)u s& tras! ortira u )&tru g%)& s& r&t-ara u a#&tal%&+i% L -rlo toksi$a! s o)2 o.t&ću)& )&tru L #iro(a )&tr&. Pr&t)&ra!a ko!(uma#i)a alko+ola mo,& %o-&sti %o gastritisa Cu ala ,&lu$a!& slu(!i#&D2 o.t&ć&!)a mo(ga2 a!kr&atitisa Cakut!a u ala gu.t&ra$&D2 o.t&ć&!)a sr#a2 ima !&gati-a! ut)&#a) !a amć&!)&2 kro!i$!i alko+oli(am %o-o%i %o gu'itka !a t)&l&s!o) t&,i!i Ciako )& alko+ol kalori$a!2 ali s& (a!&maru)& ostala +ra!aD i %r.

0?9

Pojava proljeva i atvoraI osnova sa!opo!oći

Proljev 7 osl)&%i#a r&'r(og gi'a!)a sa%r,a)a #ri)&-a kro( %&'&lo #ri)&-o. Stoli#a )& $&sta i i(ra(ito t&kuća. Mo,& !astati usli)&% !& ra-il& r&+ra!&2 'akt&ri)sk& ili -irus!& i!8&k#i)& ro'a-!og susta-a2 a!ti'ioti#i2 a mo,& 'iti i si+og&! C ri o-&ća!o) si+i$ko) !a &tostiD. Prol)&-om s& mo,& u -rlo kratkom -r&m&!u i(gu'iti -&lika koli$i!a t&kući!& L !aru.a-a!)& +om&osta(& Prol)&- !a)$&.ć& tra)& %a!M%-a2 ako otra)& %ul)&2 tr&'a os)&titi li)&$!ika. SAM5P5M5W: u(ima!)& %o-ol)!& koli$i!& i(oto!i$!& t&kući!&

.atvor 7 osl)&%i#a s orog gi'a!)a 8&#&sa %&'&lim #ri)&-om. U(rok mogu 'iti atolo.k& rom)&!& %&'&log #ri)&-a i sma!)&!a s oso'!ost kr&ta!)a muskulatur& #ri)&-a. H&.ć& )& u(rok !&o%go-ara)uća r&+ra!a t& !&r&%o-ito ra,!)&!)& #ri)&-a. SAM5P5M5W: U(imati +ra!u s -i.& -laka!a Ckru+ o% #)&lo-iti+ ,itari#a2 ,it!& a+ul)i#&2 -oć&2 lis!ato o-rć&2 krum iro-a kora2 gra+ i su+i gra.akD2 sma!)iti u(ima!)& -isoko r&raB&!i+ !amir!i#a C'i)&li kru+ i sirD2 o-&ćati u(ima!)& t&kući!&2 ali i(')&ga-ati ko8&i! i alko+ol2 r&%o-ito ra,!)&!)& #ri)&-a2 r&%o-ita t)&lo-)&,'a.

%snova drave pre0rane

Za (%ra-l)& $o-)&ka 'it!a )& ura-!ot&,&!a r&+ra!a L ti)&lu osigura-a s-& otr&'!& t-ari (a !ormal!o 8u!k#io!ira!)& i o timal!u koli$i!u &!&rgi)&. D!&-!o 'i u o'ro#ima o%rasl& oso'& ros)&$!o tr&'alo 'iti oko @/N ugl)iko+i%rata2 9/N ')&la!$&-i!a i oko 0@N mas!oća. U %)&#& u%io ')&la$&-i!a tr&'a 'iti -&ći ('og i!t&!(i-!og rasta i ra(-o)a.

0?E

.&ć&r2 ul)& i mas!oć&

mli)&ko i !iskomas!i mli)&$!i roi(-o%i2 m&so mal& mas!oć&2 )a)a i ri'a

-oć& i o-rć&

i!t&gral!& ,itari#&2 kru+ i t)&st&!i!a

Piramida pravilne prehrane

3i ični či!/eni$i a dravlje i rad /u/re-a 3u'r&(i su -rlo os)&tl)i-i i tr&'a i+ $u-ati o% r&+la%& i .t&t!i+ C!&8rotoksi$!i+D t-ari. Pos&'!o su os)&tl)i-i !a t&.k& m&tal&2 o)&%i!& li)&ko-& i -&ć& koli$i!& alko+ola. Ko% o.t&ć&!i+ 'u'r&ga toksi$!& t-ari (aosta)u u ti)&lu t& s& ko!#&!trira)u %o koli$i!a ko)& u(roku)u tro-a!)& a i smrt.

Spolno prenosive /olesti: GIVV2 +& atitis2 +&r &s2 a iloma CGPVVVD2 tri+omo!as2 klami%i)a2 go!or&)a2 si8ilis

0?@ VGIV kao 'ol&st !a-o%& sami sasta-l)a$i kataloga iako GIV !i)& 'ol&st2 !&go -irus ko)i u(roku)& AIDS VVisto tako2 GPV C+uma!i a iloma -irusD )& -irus ko)i u(roku)& rak grlića mat&r!i#&

Pove anost spolno prenosivi0 /olesti s ri ični! ponašanje! 5-& 'ol&sti ugla-!om su osl)&%i#a !&o%go-or!og s ol!og o!a.a!)a: i(')&ga-a!)& ko!tra#& #i)& C os&'i#& r&(&r-ati-aD2 romiskuit&t!o o!a.a!)& C$&sto mi)&!)a!)& s&ksual!i+ art!&raD.

Metode kontra$ep$ije Cs r&$a-a!)a (a$&ćaDI va"nost planiranja o/itelji PRIR5DN= M=T5D=: N& ra'& s& sr&%st-a (a s r)&$a-a!)& tru%!oć&2 -&ć s& oku.a-a o%r&%iti -ri)&m& o-ula#i)& 7 !a ta) s& !a$i! mo,& r&t osta-iti moguć& -ri)&m& (a$&ća Co%r&%iti t(-. lo%!i %a!iD L u to s& -ri)&m& i(')&ga-a s ol!i o%!os. <&%a! o% !a$i!a o%r&Bi-a!)a o-ula#i)& C!& 'a. ou(%a!D )&st r&ma kal&!%aru m&!strua#i)&. U ra-ilu o% o-ula#i)& %o !o-& m&!strua#i)& roB& 0E %a!a t& o-ula#i)u mo,&mo o%r&%iti tako %a o% uku !og #iklusa o%u(m&mo 0E %a!a. U slu$a)u ra-il!og #iklusa ko)i tra)& 2> %a!a2 o-ula#i)a 'i tr&'ala 'iti 0E. %a!a #iklusa. Ako #iklusa tra)& 92 %a!a2 r&t osta-ka )& %a ć& s& o-ula#i)a %ogo%iti 0>. %a!a #iklusa. Ako s& ,&li i('i)&ći tru%!oća2 s ol!i o%!os tr&'a i(')&ga-ati E %a!a ri)& i 9 %a!a osli)& o-ula#i)&. Na) o(!ati)& riro%!& m&to%& su Knaus#%-inova !etoda 7 t&m&l)i s& !a o%r&Bi-a!)u tr&!utka o-ula#i)& m)&r&!)&m t)&l&s!& t&m &ratur&. 'ilin-sova !etoda $ervikalne slu i 7 t&m&l)i s& !a rom)&!ama ko!(ist&!#i)& slu(i u #&r-iksu. Prekinuti snošaj 7 !a)stari)a riro%a! m&to%a2 s ol!i o%!os s& r&ki%a ri)& &)akula#i)& s)&m&!& t&kući!& u ro%!i#u C!& ou(%a!oD. S-& su riro%!& m&to%& ko!tra#& #i)& o rili$!o !& ou(%a!&.

K=MI<SK= M=T5D=: Kori.t&!)& sr&%sta-a ko)& sa%r,& t(-. s &rmi#i%!& t-ari Cu'i)a)u s &rmi)& ili sma!)u)u !)i+o-u okr&tl)i-ostD. S &rmi#i%!a sr&%st-a s& !& osr&%!o i)& o%!osa sta-& u ro%!i#u2 a !a)$&.ć& su u o'liku kr&ma2 g&la ili )&!&.

0?A

M=GANIHK= M=T5D=: S r)&$a-a)u rola(ak s &rmi)a u s ol!i susta- ,&!&. Na) o(!ati)& m&+a!i$ko sr&%st-o (a.tit& su kondo!i C(a ra(liku o% ostali+ !a-&%&!i+ m&to%a2 %a)u i o%r&B&!i stu a!) (a.tit& o% s ol!o r&!osi-i+ 'ol&stiD. Pr&(&r-ati- s& sta-l)a !a &!is ri)& s ol!og o%!osa t& s r)&$a-a &)akula#i)u s)&m&!& t&kući!& u ro%!i#u ,&!&. Posto)& i ,&!ski ko!%omi 7 8&mi%omi 7 sta-l)a)u s& u ro%!i#u i %)&lu)u !a isti !a$i!. Spirala ili !aternički ulo"ak M s r)&$a-a rola(ak s &rmi)a2 ali ako s& o lo%!)a i ak %ogo%i2 s irala %)&lu)& kao a'orti-!o sr&%t-o L s r)&$a-a ima la!ta#i)u (am&tka u slu(!i#u mat&r!i#&. 1ija9ra-!a 7 &lasti$!a ka i#a2 sta-l)a s& u ro%!i#u ri)& s!o.a)a.

3I5;5IK5MG5RM5NSK= M=T5D=: Ugla-!om s r)&$a-a)u o-ula#i)u 7 !& mo,& %oći %o o lo%!)&. Mogu 'iti u o'liku ilula2 8last&ra2 i!)&k#i)a2 im la!tata. Pilula (a Q%a! osli)&R L s r)&$a-a im la!ta#i)u o loB&!& )a)!& sta!i#& u slu(!i#u mat&r!i#&.

TRA<N= M=T5D=: St&rili(a#i)a L u mu.kara#a -a(&ktomi)a C r&si)&#a!)& s)&m&!o-o%aD2 a u ,&!a o%-&(i-a!)& )a)!ika.

P;ANIRAN<= 53IT=;<I M s-)&s!o i slo'o%!o o%lu$i-a!)& ,&!& i mu.kar#a o !a) o-ol)!i)&m -r&m&!u (a ro%it&l)st-o2 (a roB&!)& ,&l)&!og 'ro)a %)&#& t& o -r&m&!u i ra(maku i(m&Bu oro%a. 4il) la!ira!)a o'it&i)i )& roB&!)& (%ra-& i ,&l)&!& %)&#& t& o%go-or!o i s-)&s!o ro%it&l)st-o. Pla!ira!)& o'it&l)i )& )&%!o o% os!o-!i+ l)u%ski+ ra-a i slo'o%a.

%visnosti: vrste i štetne posljedi$e 5-is!ost )& %u.&-!o i t)&l&s!o sta!)& oso'& ko)& !asta)& kao osl)&%i#a m&Bu%)&lo-a!)a orga!i(ma i sr&%sta-a o-is!osti. Mo,& 'iti 8i(i$ka: ka%a s& ('og rilago%'& orga!i(ma !a sr&%st-a o-is!osti o)a-& 8i(i$ki or&m&ća)i ako s& r&ki!&

0?: u(ima!)& ti+ sr&%sta-a. Tak-u o-is!ost i(a(i-a)u alko+ol2 o i)ati2 'ar'iturati i %rugi s&%ati-i2 to mogu 'iti i !&ki li)&ko-i Cusli)&% %ugotra)!& rim)&!&D. 5 ć&!ito sr&%st-a o-is!osi mo,&mo o%i)&liti !a: • So#i)al!o ri+-ać&!a sr&%st-a o-is!osti M alko+ol2 %u+a2 ka-a2 $ak s& !& smatra)u Q%rogamaR2 a !&ri)&tko s& !)i+o-o ko!(umira!)& oti$& Cr&klam&D. • So#i)al!o !& ri+-ać&!a sr&%st-a o-is!osti 7 ra-& Q%rog&R2 u,i-at&l)& (o-&mo !arkoma!ima. T& s& %rog& !& mogu l&gal!o ku iti. 5-is!i#i i+ !a'a-l)a)u il&gal!o C!&ri)&tko krimi!al!im ra%!)amaD2 -rlo su sku &. Tu u'ra)amo: mor8i! i !)&go-& %&ri-at&2 mari+ua!u2 +a.i.2 ka!a'is2 kokai!2 si!t&ti$k& +alu#i!og&!&2 +la l)i-& ar& orga!ski+ ota ala Cs!i8a!)&D. • Sr&%st-a o-is!osti o ko)ima !&ma )as!i+ moral!i+ sta)ali.ta u %ru.t-u 7 r&kom)&r!o u(ima!)& !&kog li)&ka Cta'l&toma!i)aD.

VRST= o-is!osti: alko+oli(am2 am8&tami!ski ti 2 ka!a'is!i ti Cmari+ua!a2 +a.i.D2 kokai!2 +alu#i!og&!i C;SD2 m&skali!2 sko olami!D2 o i)at!i ti C+&roi!D2 %u+a!ski ti

P5S;<=DI4= Cmogu s& o%i)&liti !a si+olo.k& i 8i(iolo.k&D: Am8&tami!i u(roku)u %& r&si)u2 os a!ost2 gla%2 os)&ća) stra+a. Ka!a'is u(roku)& 'ol&sti orga!a (a %isa!)&2 sma!)u)& s &rmatog&!&(u2 i(a(i-a i(osta!ak o-ula#i)&. Kokai! mo,& %o-&sti $ak %o mo,%a!og u%ara2 i(a(i-a stra+2 ra(%ra,l)i-ost2 %& r&si)u2 sui#i%al!& misli2 G&roi! u(roku)& su(&!)& o$i)u2 #ur&!)& !osa2 i!t&!(i-!o (!o)&!)&2 ro.ir&!)& ()&!i#a2 rol)&-2 gr$&-& u tr'u+u2 'olo-& u mi.ićima i kostima. Nikoti! Ci( %u+a!skog %imaD u(roku)& o.t&ć&!)& kr-o,il!og susta-a2 kro!i$!& 'ol&sti %i.!og susta-a2 mo,& %o-&sti %o raka. U ra(%o'l)u a sti!&!#i)& C r&sta!ka u(ima!)a sr&%sta-a o-is!ostiD )a-l)a s& a sti!&!#i)ska kri(a C!&ugo%!i t)&l&s!i sim tomi2 lo.& si+i$ko sta!)& ('og )ak& ,&l)& (a sr&%st-om o-is!ostiD.

0?> Bolesti koje se prenose krvlju Najčešće su *,%S i hepatitis i to posebice uporabom već korištenih igala pri ubrizgavanju sredstava ovisnosti. +epatitis je virusna upala jetre koja dovodi do oštećenja ili uništenja njezinih stanica. ože biti kratkotrajan 'akutni( i

dugotrajan 'kronični(. 5azlikujemo hepatitis 0 % uvijek akutanM hepatitis 9 % serumski hepatitis& nalazi se u krvi& slini i spermi& a prenosi se transfuzijom krvi& zaraženim iglama ili spolnim kontaktomM hepatitis * % može se prenjeti transfuzijom krvi& spolnim odnosom& zaraženim iglama& preko ozljeda na koži. 5izičnu skupinu čine ovisinici o drogama& promiskuitetne osobe& osobe koje su se podvrgnule piercingu.

%ijabetes& rizični čimbenici# liječenje 7ijabetes % šećerna bolest % gušterača ne luči inzulin ili on ne djeluje ispravno pa se u krvi nakuplja previše šećera % oboljeli moraju primati injekcije inzulina i=ili 'ovisno o tipu bolesti % inzulin ovisni tip , ili inzulin neovisni tip ,,( se pridržavati posebnog režima prehrane i tjelesne aktivnosti& može se liječiti transplantacijom gušterače ili izoliranih 3angerhansovih otočića. 5izični čimbenici za nastanak: naslije)e i okolina 'pretilost& nepravilna prehrana& nedostatna tjelesna aktivnost(

Leukemija Veliko povećanje broja nenormalnih leukocita u krvi. Leukociti nisu funkcionalni, ne obavljaju svoju zadaću obrane organizma. Mogu biti akutne ili kronične. Ako bolest zahvaća limfocite → limfatična leukemija, a ako zahvaća neutrofilne leukocite – mijeloična leukemija.

0?? Hemofilija Nemogućnost zgrušavanja krvi od koje uglavnom boluju muškarci (objašnjeno u genetici). Lječ enje se provodi ubrizgavanjem faktora zgrušavanja koji nedostaje.

Značenje programa imunizacije djece Trajnom i programiranom imunizacijom (cijepljenjem) iskorijenjene su neke teške bolesti na svjetskoj razini (npr. velike boginje). Imunizacijom se sprječava razvoj brojnih zaraznih bolesti.

Važnost transplantacije i doniranja organa Presađivanje ili transplantacija organa → širom svijeta prihvać ena i uspješna metoda liječenja bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja funkcije organa. Uspješno presađivanje, i kada nije od vitalnog značaja, doprinosi poboljšanju kvalitete života primatelja.

Povezanost nastanka bolesti s poremećajima u radu endokrinih žlijezda Hipotireoza – smanjeno lučenje hormona štitnjače – usporavaju se tjelesne i metalne funkcije. Jedna vrsta hipotireoze može biti uzrokovana nedostatkom joda u hrani (jod je nužan za sintezu hormona štitinjače). Dolazi do smanjenog lučenja hormona štitnjače, a njeno tkivo buja → gušavost Postoji i hipertireoza – pojačano lučenje hormona štitnjače. Gigantizam – posljedica prevelike količ ine hormona rasta. Patuljasti rast – smanjeno lučenje hormona rasta. Dijabetes – gušterača ne luči hormon inzulin.

Moždana kap; rizični čimbenici Propadanje dijela mozga koji ostane bez opskrbe krvlju zbog poremećaja u krvotoku mozga Rizični č imbenici: pušenje, trajno povišeni kolesterol, šećerna bolest.

2//

Degenerativne bolesti živčanog sustava Postupno propadanje neurona u mozgu Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest (senilna demencija), multipla skleroza

Opasnost buke za zdravlje Jaki zvukovi mogu uzrokovati bol u ušima, vrtoglavicu, mučninu, razdražljivost i umor, a dugotrajna izloženost buki uzrokuje trajno oštećenje sluha. Jedinica za jač inu zvuka izražava se u decibelima (dB). Opasnosti za sluh nema u rasponu od 10-80 dB, od 80-110 dB postoji opasnost za sluh, a u rasponu od 120-140 dB moguće je oštećenje sluha već pri kratkom izlaganju.

2/0

J G,N,*(KA
a. Osnovni genetički pojmovi i nji!ovi me&uodnosi
1e9ini$ija -enetike i pove anost s ostali! /iološki! dis$iplina!a G&!&tika )& (!a!ost ko)a s& 'a-i istra,i-a!)&m s-i+ as &kata !asl)&Bi-a!)a. Nasl)&Bi-a!)& s& mo,& rou$a-ati !a rali$itim orga!i(a#i)skim ra(i!ama ,i-ota 7 !a ra(i!i mol&kula2 kromosoma2 sta!i#a2 )&%i!ki2 o ula#i)a2 -rsta it%. Pr&%m&ti rou$a-a!)a g&!&tik& )&su struktura2 ri)&!os i %)&lo-a!)& !)asl)&%!& t-ari u sta!i#i.

Proučavanje nasljeđivanja na razini jedinki bavi se KLASIČNA ili MENDELOVA GENETIKA Područje genetike koje istražuje nasljeđivanje na razini stanica i kromosoma jest CITOGENETIKA Područje genetike koje se bavi nasljeđ ivanjem na razini populacija jest POPULACIJSKA GENETIKA Istraživanje nasljeđ ivanja na razini molekula jest MOLEKULARNA GENETIKA Područje genetike koje na temelju strukture i funkcije genetič kog materijala te analize nasljeđivanja na razini populacija i vrsta potvrđuju evolucijske postavke jest EVOLUCIJSKA GENETIKA Razvojem tehnika molekularne genetike utemeljeno je najnovije područje genetike GENETIČKO INŽENJERSTVO

G&!&tika )& o-&(a!a sa s-im 'iolo.kim %is#i li!ama ko)& rou$a-a)u o)&%i!& sku i!& orga!i(ama C'ota!ika2 (oologi)a2 'iologi)a $o-)&ka2 mikro'iologi)a...D )&r s& s g&!&ti$kog sta)ali.ta istra,u)u s-& sku i!& orga!i(ama. G&!&tika )& !a)%u'l)& o-&(a!a s 'iologi)om sta!i#& C #itog&!&tika 7 rou$a-a rom)&!& 'ro)a i o'lika kromosoma -i%l)i-& mol&kular!a g&!&tika 7 rou$a-a

mikrosko omD i mol&kular!om 'iologi)om C

2/2 !asli)&Bi-a!)& !a ra(i!i mol&kul& DNA o%!os!o RNAD. Izvan biologije, genetika je najdublje povezana s biotehnologijom (genetičko inženjerstvo), medicinom (najviše nas zanima naša vlastita genetika, genetika čovjeka, kako bismo spriječ ili i liječ ili genetske poremećaje) i statistikom (populacijska genetika).

Nasljedna tvar i nasljedna svojstva Nasl)&Bu)& s& u uta (a i(gra%!)u i 8u!k#io!ira!)& orga!i(ma2 a ta )& u uta sa%r,a!a u g&!ima. Dakl&2 !asl)&Bu)u s& g&!i ko)i o%r&Bu)u s-o)st-a CT=N5TIPL s-aka mor8olo.ka oso'i!a -i%l)i-a okomD. Sku s-i+ g&!a )&%!og orga!i(ma !a(i-a s& G=N5TIP. G&! )& %io mol&kul& DNA ko)a sa%r,i u utu (a strukturu o%r&B&!og oli & ti%a C')&la!$&-i!&D. Gen je dio molekule DNA koje se zajedno prepisuje u RNA (najčešće mRNA). Nasl)&%!a )& t-ar2 %akl&2 DNA.

Nasl)&%!a s-o)st-a L (!a$a)k& orga!i(ma ko)& su r&(ultat !asl)&Bi-a!)a C ri)&!osa !asl)&%!& t-ari s ro%it&l)a !a otomk&D. 5!a !isu 8i(i$ka os!o-a !asl)&Bi-a!)a2 !&go su to g&!i ko)i o%r&Bu)u ta s-o)st-a.

>enotip i !enotip .6NO2,# % svi geni nekog organizmaM genetička struktura jedinke. /6NO2,# % izgled i funkcija organizma kao rezultat me)udjelovanja njegova genotipa i okoliša.

Odnos gena i okoline u oblikovanju !enotipa Na fenotip utječu i geni i okolina 'dostupnost hranjivih tvari& izloženost štetnim tvarima& kod ljudi odgoj...(. .eni odre)uju okvire unutar kojih okoliš može utjecati na fenotip. #onekad su okviri široki& a ponekad izrazito uski. $glavnom su okviri poligenskih svojstava 'fenotipska značajka pod kontrolom većeg broja gena( širi u odnosu na monogenske okvire 'jedno svojstvo % jedan gen(.

2/9 Klon i populacija KLON – populacija stanica ili organizama koji su nastali mitozom od jedne stanice ili zajedničkog pretka. Kloniranje je vrsta nespolnog razmnožavanja. Tako se razmnožavaju biljke, mnogi mikroorganizmi i neke jednostavne životinje. Primjeri: jagoda se klonira vriježama, krumpir gomoljima, afrička ljubič ica i carska begonija listovima... POPULACIJA – skup jedinki iste vrste koje žive na određenom prostoru u određenom vremenu (mogu se međusobno razmnožavati). Svi su pripadnici iste populacije povezani nizom svojstava: sličan genotip i fenotip, razmnožavanjem, način prehrane i ponašanje. Primjeri: svi maslačci na jednoj livadi, šišmiši u jednoj spilji...

b. #emijska gra&a i me!anizam djelovanja gena
Građa2 ulo-a i svojstva nukleinski0 kiselina C-i%i -i.& o !ukl&i!skim kis&li!ama u 0. ogla-l)u 3iologi)a sta!i#&D Po%)&la !ukl&i!ski+ kis&lima: DNA C%&oksiri'o!ukl&i!ska kis&li!&2 %-ola!$a!aD2 RNA Cri'o!ukl&i!ska kis&li!a2 ugla-!om )&%!ola!$a!aD L mo,& 'iti mRNA CQm&ss&!g&r RNAR ili Qglas!i$ka RNARD2 tRNA CQtra!s8&r RNAR ili Qtra!s ort!a RNARD2 rRNA CQri'osomal RNAR ili Qri'osomska RNARD DNA C%&oksiri'o!ukl&i!ska kis&li!aD 7 $i!& )& %-a oli!ukl&oti%!a la!#a omota!a oko (ami.l)&!& osi u %-ola!$a!u (a-o)!i#u. 5s!o-!a )&%i!i#a struktur& mol&kul& DNA )& NUK;=5TID. S-aki !ukl&oti% $i!&: I=W=R C &!to(a 7 %&oksiri'o(aD2 T5STATNA SKUPINA i DUIIK5VA 3AZA 'purinske dušikove baze jesu adenin i gvanin& a pirimidinske timin i citozin(. 9aza je vezana za šećer preko ?* atoma. /osfatna je skupina vezana za šećer preko H* atoma. Novi se nukleotidi vežu na hidroksilnu skupinu ' 1O+( na atomu šećera. 2o je CS kraj polinukleotidnog lanca. 7rugi kraj lanca jest HS kraj. Poli!ukl&oti%!i la!#i su a!ti aral&l!i2 a m&Buso'!o su o-&(a!i -o%iko-im -&(ama i(m&Bu kom l&m&!tar!i+ %u.iko-i+ 'a(a Ca%&!i! s timi!om2 g-a!i! s #ito(i!omD. Uloga !ukl&i!ski+ kis&li!a: o+ra!)i-a!)& i !asl)&%!i ri)&!os u ut& (a graBu i 8u!k#io!ira!)& orga!i(ma. S-o)st-a !ukl&i!ski+ kis&li!a: Po+ra!)i-a!)& i!8orma#i)&2 s oso'!ost u%-ostru$i-a!)&2 sta'il!ost struktur&2 moguć!ost rom)&!&.

2/E RNA 7 graB&!a )& o% ri'o!uk&loti%a o-&(a!i+ u la!a# !a isti !a$i! kao u mol&kuli DNA. I&ć&r )& ri'o(a. 5!a sa%r,i !a atomu 24 5G7sku i!u ko)& !&ma u %&oksiri'o(i. To )& )&%i!a ra(lika i(m&Bu ta %-a .&ć&ra. U strukturi RNA um)&sto timi!a %ola(i ura#il.

Uloga mol&kula RNA

*ip 3NA !3NA

7lo-a Do!osi ri)& is u ut& s mol&kul& DNA (a r&%osli)&% ami!okis&li!& u rot&i!u

t3NA

Do!osi o%go-ara)uću ami!okis&li!u !a ri'osom ti)&kom si!t&(& rot&i!a

r3NA

Su%)&lu)& u graBi ri'osoma i o-&(i-a!)u ami!okis&li!a & ti%!om -&(om u la!a#

7pravljanje -ena "ivotni! pro$esi!a 4/iosinte a proteina5

Glas!i$ka ili mRNA 7 r&!osi g&!&ti$ki i!8orma#i)u i( )&(gr& u #ito la(m&. Pro#&s si!t&(& mRNA !a oli!ukl&oti%!om la!#u kalu u DNA !a(i-a s& PR=PISIVAN<=M ili TRANSKRIP4I<5M C!a ri!#i u kom l&m&!tar!i+ 'a(a s omoću &!(ima RNA7 olim&ra(&.D Mol&kula mRNA !osi i!8orma#i)u u o'liku tri l&ta 'a(a ko)& !a(i-amo K5D5N. Nako! .to )& tra!skri #i)a (a-r.&!a2 mRNA )&(gri!& m&m'ra!& u #ito la(mu %o ri'osoma. Pri)&!os!a ili tRNA 7 r&!osi ami!okis&li!& %o ri'osoma2 M<=STA rola(i kro( or&

3I5SINT=Z= 3<=;ANH=VINA. Posto)i !a)ma!)& 2/ tRNA2 o )&%!a (a s-aku ami!okisli!u. Mol&kula tRNA )& )&%!ola!$a!a2 a )&%a! kra) sa%r,i tri l&t !ukl&oti%a 7 ANTIK5D5N 7 o! )& kom l&m&!tara! )&%!om ili -i.& ko%o!a u mol&kuli mRNA. Drugi kra) mol&kul& tRNA !osi m)&sto (a ri+-aća!)& ami!ikis&li!&.

2/@ Ri'osomska RNA ili rRNA 7 sasta-!i )& %io ri'osoma Nako! tra!skir #i)& u #ito la(mi %ola(i %o si!t&(& ')&la$&-i!a kro( ro#&s PR=V5S=N<A ili TRANS;A4I<= L ri'osom s& kr&ć& %u, mol&kul& mRNA Co!a sa%r,i ko%o!D2 a u #ito la(mi s& !ala(& i mol&kul& tRNA Co!& !a )&%!om kra)u sa%r,& a!tiko%o!2 a !a %rugom !&ku ami!okis&li!uD L a!tiko%o! )& kom l&m&!tara! ko%o!u2 a r& o(!a)u s& !a t&m&l)u

-o%iko-i+ -&(a ko)& s& us osta-l)a)u m&Bu !)ima. N r. )&%a! o% ko%o!a (a ami!okis&li!u 8&!ilala!i! )& UUU2 %akl& kom l&m&!tar!i a!tiko%o! !a mol&kuli tRNA )& AAA. U #ito la(mi osto)i &!(im ko)i ć& tu ami!okis&li!u -&(ati (a tRNA s a!tiko%o!om AAA2 a ka%a s& u o%ru$)u r&-oB&!)a ri)& isa C!a ri'osomimaD o)a-i ko%o! UUU2 s !)im& ć& s&2 !a ri!#i u kom l&m&tar!osti2 -&(ati a!tiko%o! AAA ko)i $i!i )&%a! kra) tRNA2 t& ami!okis&li!a 8&!ilala!i! ko)a )& -&(a!a !a %rugom kra)u tRNA L (atim ć& mol&kula rRNA omogućiti -&(i-a!)& 8&!ilala!i!a s r&t+o%!om kis&li!om Cst-ara s& & ti%!a -&(aD2 a mRNA ć& s& omak!uti (a )&%a! tri l&t u s-r+u -&(i-a!)& !&k& !o-& ami!okis&li!& L ta) s& ro#&s o!a-l)a s-& %ok s& u o%ru$)u r&-oB&!)a o)a-i )&%a! o% ST5P ko%o!a (UAA, UAG, UGA)2 %ok )& r-i ko%o! ko)&ga ri'osom r&-o%i START ko%o! '0$.(.

c. ,ra&a i organizacija nasljedne tvari virusa% prokariota i eukariota

Kro!oso!ska teorija nasljeđivanja $ sintetskoj '!( fazi životnog ciklusa stanice& pomoću enzima 7N0 polimeraze odvija se semikonzervativna replikacija 7N0 'na svakom lancu sintetizira se novi& komplementaran tako da se svaka nova 7N0 sastoji od jednog roditeljskog i jednog novosintetiziranog lanca(& kod eukariota svaka udvostručena 7N0 čini dvije kromatide kromosoma me)usobno povezane centromerom 'pričvrsnicom pomoću koje se pričvršćuju za diobeno vreteno( % eukariotski kromosom sastoji se od 7N0 omotane 'pakirane( oko bjelančevina& to je transportni oblik 7N0 koji je najjače spiraliziran 'najgušće pakiran( u metafazi diobe 'prije razdvajanja kromatida koje je time

2/A olakšano(. S-a 'iolo.ka s-o)st-a sta!i#& o%r&B&!a su g&!ima t). %i)&lo-ima mol&kula DNA ko)& s& r&!os& i( ro%it&l)sk& sta!i#& !a sta!i#u otomak u o'liku kromosoma C0 mol&kula DNA 0 kromosom 7 ali kromosom ri)& %io'& sa%r,i 2 ist& mol&kul& DNA )&r s& DNA

u%-ostru$ilaD2 kromosom )& gusto akira!i o'lik u ko)&m s& mol&kula DNA !ala(i (a -ri)&m& sta!i$!& %io'&.

3emeljna gra5a# broj i vrsta kromosoma# kromosomske garniture ! obziroma na staničnu gra)u razlikujemo prokariotski i eukariotski kromosom. o #5O"05,O2!",: kružna dvolančana molekula 7N0. 2akve kromosome imaju bakterije& virusi i organeli eukariotske stanice 'plastidi i mitohondriji(. o 6$"05,O2!",: štapićasta struktura koja se nalazi u jezgri i ima linearno poredane gene& nastaje zgušnjavanjem tankih niti kromatina za vrijeme stanične diobe. ,zgra)en od 7N0 i proteina. .50T0 "5O O!O 0 ?. "romatida 8. *entromera 'pričvrsnica( C. "raći krak F. 7uži krak

2/:

Razlika između genskog sustava bakterije i virusa i eukariota VIRUSI – nemaju staničnu organizaciju, sadrže jednu molekulu nukelinske kiseline (DNA ili RNA, jednolančana ili dvolančana, linearna ili kružna) koja im čini cijeli genom – ona se nalazi unutar bjelančevinastog omotača, tj. kapside. Virusi su obligatni paraziti, tj. nemaju vlastitu izmjenu tvari, niti se mogu sami razmnožavati → ovise o živoj stanici koju napadaju (koriste njene mehanizme za replikaciju DNA te transkripciju i translaciju). BAKTERIJE – nositeljica genetičke upute jest kružna prstenasta molekula – NUKLEOID (bakterijski kromosom). Uz bakterijski se kromosom u stanici mogu

2/> nalaziti i plazmidi, male kružne molekule DNA – one su nezavisne samoreplicirajuće čestice, sadrže mali broj gena, često važnih za bakterijsku otpornost na antibiotike i druge funkcije koje nisu nužne za preživljavanje bakterije u normalnim uvjetima, ali mogu omogućiti preživljavanje u promijenjenim, nepovoljnim uvjetima /npr. &D plazmid omogućuje izmjenu genetičkog materijala izme,u bakterija konjugacijom0.

EUKARIOTI - genetski materijal je organiziran u KROMOSOM - svaki sadrži jednu molekulu linearne DNA koja je povezana s HISTONIMA (proteini) – koji formiraju KROMATIN – sadrži ponavljajuće jedinice – NUKLEOSOME. Kada se stanica ne dijeli DNA i udruženi proteini pojavljuju se kao vlakanasta masa – KROMATIN

d. Značenje mejoze i križanja za naslje&ivanje
%snovna načela određivanja spola Cu $o-)&ka i %rugi+ sisa-a#aD

Ho-)&k u t)&l&s!im sta!i#ama ima EA kromosoma C2!KEAD: 22 ara autosoma Ct)&l&s!i+ kromosomaD i )&%a! ar s ol!i+ kromosoma. Po s ol!im s& kromosomima ra(liku)u kromosomski s&to-i mu.kar#a i ,&!&:

a

karioti ,&!& C!&ma \ kromosomaD Ž=N=: EEPYPY MUIKAR4I: EEPYP\

karioti mu.kar#a

2/? Nako! gam&tog&!&(& u ,&!k& s-aka )a)!a sta!i#a sa%r,i )&%a! Y kromosom 7 0o!o-a!etan spol Nako! gam&tog&!&(& u mu,)aka ] s &rmi)a ima Y kromosoma2 a ] ima \ kromosoma C0etero-a!etan spolD. Ako )a)!u sta!i#u o lo%i s &rmi) s Y kromosomom2 i( !o-o!astal& (igot& kromosomsk& gar!itur& EE PYPY ra(-it ć& s& )&%!i!ka ,&!skog s ola. Ako )a)!u sta!i#u o lo%i kromosom s \ kromosomom2 (igota ć& imati kromosomsku gar!ituru o'lika EEPYP\ a ć& s& ra(-iti )&%!ika mu.kog s ola.

"zroci varijabilnosti ' B raznolikosti genotipa i fenotipa različitih organizama iste vrste(

MUTA4I<= % iznenadna promjena nasljedne tvari → mogu biti genske 6točkaste7 i kromosomske. .6N!"6 % doga)aju se unutar jednog gena → nastaju novi oblici alela. #romjene u molekuli mogu nastati u tjelesnim stanicama 'somatske mutacije(& ali i u gametama 'germinativne mutacije(. !omatske mutacije nisu nasljedne → nisu nastale u gametama. #rimjeri: bijeli pramen kose u ljudi& šarolikost cvjetova i listova u nekih biljaka& ali se pretpostavlja da maligne bolesti 'tumori( započinju kao somatske mutacije. .eminativne su mutacije nasljedne i utječu na gensku varijabilnost vrsta. utacije mogu nastati !#ON20NO 'same od sebe(& a mogu biti ,N7$*,50N6 'nastaje djelovanjem nekog čimbenika(. olekularna osnova i spontanih i inuciranih mutacije je ista → nastaju zbog grešaka u replikaciji 7N0& tj. mogu nastati supstitucijom 'zamjena jednog nukleotida i njegova para u lancu(& adicijom 'umetanje jednog ili više parova nukleotida(& delecijom 'gubitak jednog ili više parova nukleotida(. "romosomske mutacije obuhvaćaju promjenu broja ili promjenu strukture kromosoma 'kromosomske aberacije( #romjene broja kromosoma: ože zahvaćati sve kromosome u

kromosomskom setu 'euploidija( ili pojedine kromosome 'aneuploidija(

20/ 6$#3O,7,40 ONO#3O,7, ,3, +0#3O,7, ,maju jedan set kromosoma'n(. Nastaju iz neoplo)ene jajne stanice i #O3,#3O,7, 2ri ili više setova korosoma: triploid'Cn(& tetraploid'Fn(&

vrlo su rijetki u viših organizama. Npr. pentaploid'Hn(... mužjaci pčele& tj. trutovi su haploidi jer se razvijaju iz neoplo)ene jajne stanice Ograničeno na biljno carstvo Npr. kultivirani krumpir je tetraploid& a kultivirana pšenica heskaploid.

#romjene strukture kromosoma 'kromosomske aberacije( #osljedica su loma kromosoma ili pogrešaka tokom krosingovera. "romosomske aberacije djelimo na delecije# duplikacije# inverzije i translokacije

"romosomske aberacije: a( delecija b(duplikacija c( inverzija d( translokacija M5DITIKA4I<= % nenaslijedne promjene nastale uslijed utjecaja okoliša. Nastaju najčešće djelovanjem klimatskih utjecaja 'temperatura& vlaga& svjetlost& nadmorska visina i dr.(. #ocrnjela koža na suncu je primjer privremene modifikacije.

200 R=K5M3INA4I<= % C su izvora odgovorna za genetičku raznolikost& a to su: • nezavisna orijentacija i razilaženje kromosoma • krosingover • slučajna oplodnja

Rekombinacija se javlja i u bakterija (prokarioti) – to su procesi transformacije, konjugacije i transdukcije.

KRIŽAN<= % miješanje genskog materijala dvaju roditelja& još se naziva i hibridizacija.

Značenje nezavisnog razdvajanja homolognih kromosoma i krosingovera $ profazi ,. prilikom sparivanja homolognih kromosoma u bivalente može doći do izmjene genetičkog materijala 'crossing1over B ukriženje( izme)u nesestrinskih kromatida& a u anafazi ,. i ,,. svaki bivalent odnosno homologni kromosom razdvaja se neovisno o ostalima 'postoji slučajnost poput bacanja novčića na koji će pol stanice otići majčin odnosno očev kromosom( % sve to doprinosi varijabilnosti& jer zbog tih procesa gamete nisu identične stanici od koje su nastale niti me)usobno& nego mogu nastati razne kombinacije.

%ominantna i recesivna svojstva# roditeljska 6parentalna7 i generacija potomaka 6!ilijalna7 7O ,N0N2N0 '#56-3070-04$<0( !-O4!2-0: dolaze do izražaja u fenotipu ako su prisutna u genotipu.

56*6!,-N0 '#O2,!N$20( !-O4!2-0: dolaze do izražaja u fenotipu samo ako u genotipu nisu prisutni odgovarajući dominantni aleli. 5O7,2634!"0 '#056N203N0( 3,N,40: #1generacija& to su jednike kojima počinjemo križanje. .6N650*,40 #O2O 0"0 '/,3,403N0(: /?1generacija 'prva filijalna generacija(& te jedinke predstavljaju potomke. 0ko potomke& odnosno jedinke /?1generacije križamo

202 me)usobno ili se oni samooplode 'grašak je samooplodna biljka& tj. u svakom se cvijetu nalaze i muški i ženski rasplodni organi pa se redovito jajna stanica oplodi peludom istog cvijeta(& dobit ćemo drugu filijalnu generaciju& tj. /81generaciju.

*lel# homozigotni i heterozigotni organizmi !vaki gen u diploidnoj 'tjelesnoj( stanici dolazi u paru& a nazivamo ih aleli. 0leli se nalaze na oba homologna kromosoma. 2očan položaj gena na kromosomu naziva se lokus. :a svaku karakteristiku jednika naslje)uje dva alela: jedan od oca& drugi od majke. 4edinka koja nosi iste alele za odre)eno svojstvo jest homozigot '"" ili kk(. 4edinka koja nosi različite alele za neko svojstvo je hetrozigot '"k ili k"(.

+rimjeri monohibridnog# dihibridnog i intermedijarnog križanja

ONO+,95,7NO "5,K0N46: #raćenje jednog svojstva križanjem generacije /?. $ ovom primjeru križamo visoku jedinku graška '00( s niskom jednikom graška 'aa( "ao rezultat monohibiridnog križanja javljaju se dominantni i recesivni oblici u približnom omjeru C:?

209

7,+,95,7NO "5,K0N46: križanje u kojemu istodobno pratimo naslje)ivanje dvaju svojstava& primjerice oblika i boje sjemenke graške.

Npr. križamo grašak okruglih i žutih sjemenki 'OOKK( s graškom naboranih i zelenih sjemenki 'oožž( % dakle to je#1generacija koju predstavljaju homozigoti za ove dvije osobine. Očito je da aleli @OA i@KA predstavljaju dominantne alele& a@oA i @žA recesivne.

20E

Dihibridno križanje

"ao rezultat dihibridnog križanja javljaju se dominantni i recesivni oblici u približnom omjeru U:C:C:?. Ovdje drugom. endel uočava da se svojstva naslje)uju neovisno jedno o

,N265 67,405NO "5,K0N46: Naslje)ivanje u kojemu nema dominacije i recesivnosti& a može se prikazati na primjeru križanja biljke zijevalice crvenog '*?*?( i bijelog cvijeta '*8*8(. $ generaciji /? sve su jedinke bile ružičaste boje. $ generaciji /8 križanjem ružičastih zijevalica 'samooplodnja( fenotipski omjer iznosi ?'crvena zijevalica( : 8'ružičaste zijevalice( : ? 'bijela zijevalica(. 7akle& očekivali bi da se u /? generaciji pojave crveni cvjetovi& ali to nije slučajV Naime alel *? nije dovoljan za proizvodnju dovoljne količine crvenog pigmenta& pa su cvjetovi u /? generaciji svjetliji

20@ u usporedbi s roditeljom. 2u govorimo o N6#O2#$NO4 7O ,N0*,4, 'alel *? ne dominira u potpunosti nad alelom *8( ,zme)u pojedinih alela može postojati križanje s dominacijom 'monohibridno križanje(& a mogu postojati i aleli bez dominacije 'intermedijarno križanje(.

Mendelovi zakoni u rije avanju različitih tipova zadataka križanja endelovi zakoni: • ?. endelov zakon ili zakon o jednoličnosti generacije /? govori da

križanjem čiste linije jedinki& tj. homozigotnih roditelja '00& aa( nastaju potomci generacije /? koji su me)usobno jednaki. 7akle& ako križamo niski grašak s niskim graškom& svi su potomci niski& ta je karakteristika recesivna& a da bi bila vidljiva u fenotipu oba alela moraju biti recesivna 'aa(

20A • 8. endelov zakon ili zakon segregacije 'odvajanja alela tijekom mejoze(

u generaciji /8. Omjeri pojedinih svojstava konstantni su. "od monohibridnog križanja s dominacijom promatra se jedno svojstvo koje se naslje)uje& s tim da jedna biljka nosi dva dominantna alela '00(& a druga dva recesicna za isto svojstvo 'aa(. "rižanjem će se u /? generaciji pojaviti samo dominantna karakteristika& dok će u /8 generaciji doći u omjeru C:? • C. endelov zakon ili zakon neovisnog naslje)ivanja govori da se

pojedina svojstva 'naslje)uju se odvojeno( prilikom križanja dviju jedinki raspore)uju slučajno& bez vidljivih pravila. :ato kod dihibridnog križanja imamo ?L mogućih kombinacija alela.

1. zadatak "rižanjem miševa crne boje dobiveno je deset crnih i tri bijela miša. "oje je svojstvo dominantno& a koje je recesivnoW "oji je genotip parentalne generacijeW 5ješenje: ,z omjera ?E:C što možemo svesti na približan omjer C:? proizlazi da je crna boja dominantno svojstvo& a bijela recesivno. ,sto tako& riječ je o monohibridnom križanju s dominacijom .enotip parentalne generacije jest *c X *c

P

Cc

x

Cc

gam&t&

4

#

4

#

T0

4

4# 4r!i mi.&-i 9

4#

## 3i)&li mi. : 0

2. zadatak

20: $ rajčice plod može biti crvene i žute boje. "rižane su biljke sljedećih fenotipova Ro%it&l)i #r-&!i [ #r-&!i

Potom#i L s-i #r-&!i lo%

Ro%it&l)i #r-&!i [ ,uti lo%

Potom#i L 99 C#r-&!i lo%D : 9A C,uti lo%D

a( "oji je fenotip dominantanW b( "oji su genotipovi roditelja i potomakaW 5ješenje: 7ominantna je crvena boja plodaV $ prvom primjeru gdje se križaju dvije rajčice crvenih plodova genotipi mogu biti 'dvije kombinacije(: ** X ** ** X *c $ drugom primjeru da bi dobili približni fenotipski omjer ?:? roditelji trebaju biti genotipa: *c X cc

C. zadatak "akvi će se genotipovi i fenotipovi pojaviti u potomstvu nakon križanja ružičaste i bijele jedinke noćurka 'isto kao i kod biljke zijevalice → intermedijarno križanje(W F. zadatak "rižanjem visoke ljubičaste jedinke s niskom ljubičastom jedinkom dobiveno je FE visokih ljubičastih i FE niskih ljubičastih potomaka 'boja se odnosi na boju cvijeta(.

20> #rikaži križanje služeći se simbolima -& v& 0& a i odredi moguće genotipove roditelja i potomaka

Multipli aleli 6primjeri7 #ostoje slučajevi kada je veći broj alela odgovoran za jedno svojstvo % 0363, #rimjer je 09E % sustav krvnih grupa. 2ri alela na jednom genu ',( kontroliraju naslije)e: ,0& ,9& ,E. 0leli ,0 i ,9 su kodominantni& što znači da nema ni dominacije jednog alela nad drugim ni intermedijarnog fenotipa& već do izražaja dolaze oba dominantna alela. "rvnu grupu odre)ujemo po antigenima koji se nalaze na eritrocitima& tako osobe krvne grupe 0 imaju na eritrocitima antigen 0. Osobe krvne grupe 9 imaju antigen 9& a osobe krvne grupe E na eritrocitima nemaju antigena. Osobe krvne grupe 09 na eritrocitima imaju i antigen 0 i antigen 9 'jer su aleli ,0 i ,9 kodominantni(. ,stodobno& aleli ,0 i ,9 su dominantni u odnosu na alel ,E $32,#3,

"5-N0 .5$#0 '/6NO2,#( 0 9 09 E

.6NO2,#

homozigot ,0,0& ,0,E ,9,9& ,9,E ,0,9 ,E,E heterozigot

?. zadatak 0ko otac ima krvnu grupu 0& a majka krvnu grupu 9& koje krvne grupe mogu imati njihova djecaW 5oditelji su za svojstvo krvne grupe heterozigoti.

5ješenje:

20? 9udući da su heterozigoti genotipovi su im oblika: IAI/ IA I/ [ I3 I3I5 I/

P gam&t&

T0

IAI3

IAI/

I3I/

I/I/

7akle& bit će zastupljene sve krvne grupe '0& 9& 09& O(

8. zadatak 0ko otac ima krvnu grupu 09& a majka krvnu grupu 0& koje krvne grupe mogu imati njihova djecaW ajka je za svojstvo krvne grupe homozigot.

e. 0rste promjena genotipa% uzroci i posljedice

Muta$ije2 pri!jeri !uta$ija2 vrste !uta$ija

Vi%i U(ro#i -ari)a'li!osti

7 ro$i !uta$ija

0.

Io!i(ira)uća (ra$&!)a 7 YM(ra$&!)&2 (ra$&!)& i( s-&mira t& ra(li$iti+ ra%ioakti-!i+ i(-ora L u(roku)u lomo-& mol&kula DNA ili lomo-& u %rugim mol&kulama ko)& (atim osta)u r&akti-!& Cslo'o%!i ra%ikaliD i o.t&ću)u DNA

2. 9.

N&io!i(ira)uća (ra$&!)a 7 UVM(ra$&!)a K&mi)ski mutag&!i 7 alkilira)ući s o)&-i2 a!alo(i 'a(a2 akri%i!sk& 'o)&2 8&!oli2 &sti#i%i2 m&tali2 a('&st!a -lak!a i %r.

7čestalost korisni0 i štetni0 !uta$ija Po%ra(umi)&-amo )a-l)a!)& muta#i)& u u(roku sta!i#a ili )&%i!ki2 a i(ra,a-a s& kao 'ro) muta#i)a !a mili)u! gam&ta. Sto a muta#i)a -arira o% orga!i(ma %o orga!i(ma i o% g&!a %o g&!a. S o!ta!& muta#i)& su r)&B& o% i!%u#ira!i+2 a

22/ koris!& su r)&B& o% .t&t!i+. Him'&!i#i ko)i ut)&$u !a sto u muta#i)& su: -&li$i!a g&!a C.to )& g&! -&ći2 -&ća )& moguć!ost muta#i)&D2 g&!oti 2 t&m &ratura2 star&!)&2 mutag&!i. 5 ć&!ito2 s-aka o%r&B&!a muta#i)a )& )ako ri)&tka2 ali 'u%ući %a orga!i(mi ima)u )ako u!o g&!a2 muta#i)& o ć&!ito su $&sta o)a-a.

)asljedne bolesti uzrokovane genima smje tenim na spolnim kromosomima !polni kromosomi odre)uju spol& no oni nose i druge gene. Naslje)ivanje tih gena vezano je uz spol pa su to !#O3NO -6:0N, .6N, → njihovo je naslje)ivanje različito od naslje)ivanja gena na autosomima 'tjelesnim kromosomima(. "ada se govori o spolno vezanom naslje)ivanju& u prvom se redu misli na naslje)ivanje Y kromosoma 'jer je Y kromosom puno veći nego Z kromosom& Y kromosom ima puno više gena( Npr. gen za sintezu crvenog ili zelenog pigmenta u osjetilnim stanicama mrežnice nalazi se na kromosomu Y 'Y7 ili Yd(. 7a bi se kod žene očitovao daltonizam 'neraspoznavanje boja(& oba njezina Y kromosoma moraju nositi recesivni alel 'YdYd(. 7a bi bila zdrava može biti dominantni homozigot 'Y7Y7( ili heterozigot 'Y7Yd( % jer ima alel Y7 za sintezu pigmenta. uškarac će biti zdrav samo ukoliko na Y kromosomu ima dominantan alel 'Y7Z(& a muškarac daltonist ima recesivni alel 'YdZ( → to je zato što na Z kromsomu nema alela za sintezu pigmenta koji bi @prekrioA recesivni alel Yd. :ato je daltonizam puno češći u muškaraca nego u žena. ,sto se doga)a kod hemofilije 'nemogućnost zgrušavanja krvi( i mišićne distrofije 'slabljenje i propadanje mišića(& to su !#O3NO -6:0N6 9O36!2,.

?. zadatak 7altonizam je spolno vezano recesivno svojstvo. :drava žena 'nositeljica( udaje se za muškarca daltonista. a( "akav je genotip majke tog muškarcaW b( +oće li njihovo dijete biti daltonistW

5ješenje:

220 a( 0ko je muškarac daltonist tada on na Y kromosomu ima recesivni alel 'YdZ(. ajka je morala biti ili nositeljica 'Y7Yd( ili bolesna 'YdYd( → križajte s zdravim& a zatim s bolesnim ocem. 7obit ćete uvijek bolesnog muškog potomkaV b( oguće potomstvo je: gameta od majke gameta od oca ↓ Yd Y7Yd zdrava YdYd bolesna Y7 Yd

žena nositeljica žena Z Y7Z zdrav muškarac YdZ bolestan muškarac

7akle& njihovo dijete& bez obzira na spol& ima HE[ šanse da bude daltonist.

Kromsomske aberacije u čovjeka

7oRnov sindrom spada u kromosomske aberacije& točnije to je primjer aneuploidije 'promjena broja kromosoma koja zahvaća pojedine kromosome u setu( u čovjeka 'vidi $zroci varijabilnosti % mutacije(& 7oRnom sindrom još se naziva i trisomija 8?. kromosoma → javljaju se C kopije kromosoma 8? '8nJ?(. /enotipski se javlja mentalna retardacija& mongoloidno smještene oči& nizak rast& široka i kratka lubanja& zdepasti udovi& srčane mane i dr. $z 7oRnov sindrom primjer je 2urnerov sindrom. 2o je jedini primjer monosomije kod koje čovjek preživljava. "romosomska garnitura oboljele osobe je FFJYE '8n1?(& riječ je dakle o ženskim osobama s jednim Y kromosomom& koje su spolno nezrele i sterilne

+ovezanost mutacije i malignih oboljenja# rizični čimbenici i pona anje !omatske mutacije mogu uzrokovati tumore. 2umor nastaje zbog nekotrolirane diobe stanica koja je posljedica poremećaja regulacije staničnog ciklusa. $ svim stanicama nalaze se onkogeni& a aktivni su samo tijekom embrionalnog razvoja.

222 $koliko se aktiviraju& dolazi do nekotrolirane diobe stanica. .eni supresori inhibiraju staničnu diobu& no ako do)e do mutacije u supresorima& poremeti se njihova funkcija te dolazi do nekotrolirane diobe stanica i njihove transformacije u tumorske stanice. 2umor je rezultat serije genetičkih doga)aja& mutacija u genima koji kontroliraju stanični ciklus. Neke od tih mutacija su nasljedne& a neke nastaju zbog oštećenja molekule 7N0 uslijed različitih tvari iz okoliša koje nazivamo kancerogenima. !vi kancerogeni izazivaju mutacije pa ih zovemo i mutagenima → zračenja& pesticidi& duhanski dim& neki konzervansi i dr. !toga treba izbjegavati izloženost takvim tvarima.

f. $rimjena genetike na različitim podružjima ljudske djelatnosti

Metode proučavanja naslje5ivanja u ljudi 9udući da nije moguće provoditi eksperimente križanja na ljudima& u genetici čovjeka koriste se druge metode: proučavanje rodoslovlja i citogenetska istraživanja. Rodoslovlje ili obiteljsko stablo grafički je prikaz nekoliko generacija rodbinskog odnosa izme)u predaka i potomaka. "oristi se za praćenje učestalosti nekih dominantnih=recesivnih svojstava& nasljednih bolesti i nepravilnosti. !vojstva odre)ena jednim genom naslje)uju se pratiti rodoslovnim stablom. 1itogenetska istraživanja 1 analiza genetičke upute čovjeka općenito te pojedinaca radi otkrivanja mogućih genetskih poremećaja endelovim pravilima monohobridnog križanja i mogu se

Nasljeđivanje hemofilije pomoću rodoslovlja Zadatak: Prikaži rodoslovlje obitelji kod koje 16. potomak treće generacije ima hemofiliju ako se zna da su 14. i 15. potomak ženskog spola jednojajčani blizanci također bolesni. Isto tako, zna se da su djedovi bili bolesni, a bake nositeljice recesivnog svojstva. Rješenje:

229 1. Generacije se u rodoslovnom stablo označavaju rimskim brojevima (I, II, III, IV...) 2. Svakom se pojedincu pridaje redni broj počevši s 1 kojeg dajemo jedinki prve generacije, pazeć i da broj pridajemo s lijeva na desno (predstavnik prve generacije koji se nalazi lijevo, ima broj 1) 3. Rodoslovlje koristi simboliku

mu.kara#

,&!a

o'ol)&li mu.kara#

o'ol)&la ,&!a

!osit&l)i#a

'rak

<&%!o)a)$a!i 'li(a!#i

Pr&mi!ulo %i)&t&

I. generaciju čine bake i djedovi, djedovi su bolesni (XhY), a bake nositeljice (X hXH) Križanje bolesnog djeda i bake nositeljice: P gam&t& Y+ Y+ \ \ [ Y+YG Y+ YG

Y+ Y+
o'ol)&la ,&!a

Y+ YG
!osit&l)i#a

Y+ \
o'ol)&li mu.kara#

YG \
Z%ramu.kara#

Dakle nastaju 4 potomka (oboljela žena, nosteljica, oboljeli muškarac, zdrav muškarac), potpuno će iste potomke imati drugi baka i djed jer je i drugi djed bolestan, a i druga baka nositeljica. Dakle, ovi potomci baka i djedova predstavljat će II. generaciju. Sada moramo provjeriti križanjem kojih jedinki druge generacije ćemo dobiti oboljele jednojajčane blizance i oboljelog muškog potomka.

22E To će biti ako križamo bolesnu ženu i bolesnog muškarca (križate na isti nač in kao i gore). Točnije tada ćete dobiti sve bolesne potomke, tj. oboljele jednojajčane blizance i dva bolesna muškarca.
0 I 2 9 E

II @ A 09 III : 0E > ? 0/ 00 02

0@

0A

Y+ \

Y+ Y+

Y+ Y+

Y+ \

Primjena DNA u tehnologiji • Proizvodnja velikih količ ina bjelančevina koje je teško dobiti na drugi nač in (hormon rasta, inzulin, interferon, faktor zgrušavanja, cjepiva) – organizmi, najčešće bakterije ili plijesni, genetski se modificiraju tako da ih proizvode i izlučuju. • • .rimjena u kartiranju humanog genoma, genska savjetovališta za planiranje obitelji Genska terapija – unošenje zdravog gena u pacijentove stanice koje su pogođene bolešću uzrokovanom nedostatkom tog gena. Danas se primjenjuje na monogenskim bolestima (cistična fibroza, hemofilija, srpasta anemija i dr.) • Trasngenični ili genetič ki modificirani organizmi (GMO) – BILJKE→ otporne na razne nametnike, herbicide. ŽIVOTINJE → krupnije, meso bolje prehrambene kvalitete (svinje, krave, kunići, ovce) • Industrija – proizvodnja bakterija za razgradnju toksičnog otpada, uzgoj algi u marikulturi radi proizvodnje hrane i ostalih sastojaka, poboljšanje metoda u proizvodnji hrane, genetski preinačeni kvasci koji celulozu mogu pretvarati u alkohol i dr.

22@

DODATNO: Zadaci iz genetike U istoj bolnici rođene su četiri bebe. Došlo je do zamjene njihovih identifikacijskih brojeva. Svaka je beba imala drukč iju krvnu grupu (A, B, AB, 0). Krvne grupe roditeljski parova su sljedeće Anić Papić♂

1.

♂A B 0

♀B ♀0 ♀0

Babić♂0♀ Nikolić♂

AB

Koje dijete treba dobiti koji bračni par? (Rj: Babić i: dijete krvne grupe 0, Papić i: dijete krvne grupe B, Anić i: dijete krvne grupe AB, Nikolić i: dijete krvne grupe A) Jedna vrsta anemije u ljudi, talasemija, determinirana je Tm alelom. Homozigot Tm Tm uzrokuje vrlo jak oblik anemije (talasemija major) dok je kod heterozigota (Tm Tn) anemija izražena u blažem obliku (talasemija minor)

2.

0. Kakav je genotip zdrave osobe? 2. Pod pretpostavkom da osobe koje boluju od od talasemije major umru prije nastupanja spolne zrelosti, koji se postotak anemičnih osoba očekuje križanjem: a) anemične i normalne osobe b) anemične i anemične osobe (Rj: 1. TnTn; a) 50%; b) 75%) 9. Uzgajivač miševa zapazio je da križanjem č istih linija miševa sa repom dugim 100mm i sa kratkim repom od 50 mm dobiva potomstvo dužine repa 75mm. Kako bi biološki objasnio ovaj rezultat?

22A E. Djevojka č iji je otac imao hemofiliju udaje se za zdravog muškarca. Kolika je mogućnost pojave hemofilije kod njihove djece? Hoće li ženski potomci bolovati od hemofilije? Objasni.

(Rj.: vjerojatnost pojave hemofilije kod njihovih muških potomaka je 50%; ženski potomci neće bolovati od hemofilije – imaju samo 50% šanse da budu nositeljice)

@. Križanjem jedinki graška visokog rasta i okrugle sjemenke sa jedinkama niskog rasta i naborane sjemenke dobiveno sveukupno 384 potomaka. Koliko je broj recesivnih homozigota?

(Rj: 24)

Simboli koje genetika koristi razrađeni su u katalogu (na kraju)

22:

K ,6%)7+(JA
a. Osnovni pojmovi i etape kemijske i biolo ke evolucije
1e9ini$ija evolu$ije =-olu#i)a )& (!a!ost o osta!ku i ra(-o)u ,i-ota !a Z&ml)i

3a likovati ke!ijsku i /iološku evolu$iju Ke!ijska evolu$ija L osta!ak r-i+ )&%!osta-!i+ a s-& slo,&!i)i+ mol&kula !a !o-o!astalom la!&tu CZ&ml)aD 7 r&%u-)&t (a 'iolo.ku &-olu#i)u 'iološka evolu$ija L ti)&k ra(-o)a ,i-i+ orga!i(ama Co% r-& ra-& sta!i#& %o mo%&r!og $o-)&kaD

Miller'"reBev pokusA obja njenje kemijske evolucije električno izbijanje

+8O& +8& *+F& N+C izlaz vode /hladilo0 ulaz vode

zagrijana voda

voda s organskim tvarima

Millerov pokus

22> iller je u laboratoriju oponašao uvjete koji su vjerojatno vladali u prvobitnoj atmosferi. 2a atmosfera je sadržavala +8O& +8& *+F& N+C& a znanstvenici su tijekom Q dana električnim iskrenjem oponašali munje koje su sijevale u takvoj atmosferi. ,stodobno je sustav lagano zagrijavan pa je dolazilo do kondenzacije vodenih para 'kiša( i isparavanja iz tako nastalog @praoceanaA → analizom te otopine utvrdili su postojanje organskih spojeva 'me)u njima i aminokiselina( → ovaj se pokus smatra potvrdom kemijske evolucije 'dolazi do pojave prvih složenih kemijskih spojeva( % preduvjet za biološku evoluciju 'pojava prvih stanica(

Oparinov pokusA koacervatne kapljice

"oacervatne kapljice su nakupine polimernih molekulakoje se drže zajedno u malim kapljicama okruženima tekućinom. "oacervati mogu nastati od proteina& ugljikohidrata ili nukleinskih kiselina. ogu rasti % pasivno koncentriraju tvari iz

okoliša& a kada dosegnu kritičnu masu podijele se. 5uski biokemičar 0. Oparin prvi je dobio koacervatne kapljice u pokusima → smatra se da su one prijelazni oblik izme)u organske materije i žive tvari

Postanak i procjena starosti Svemira, Sunčevog sustava i Zemlje Svemir je imao svoj početak i prošao je tzv. kozmič ku evoluciju → ona je započela tzv. Velikim praskom prije oko 13 milijardi godina. Starost sunčevog sustava je oko 5 milijardi godina. Zemlja je vjerojatno nastala spajanjem nekoliko manjih planeta koji su se oblikovali od prašine i plinova prije 4.8 milijardi godina.

Protobionti Probionti su kuglaste nakupine organskih makromolekula s dvoslojnom membranom. Smatra se da je takav mogao biti prvi oblik života. Osobine probionta: probionti su "jednostanični" (prostor obavijen membranom može se smatrati prvobitnom stanicom), "prokarioti" (nisu unutrašnjim membranama podijeljeni na odjeljke – organele), heterotrofni (mogu kroz membranu uzimati tvari iz okoliša, mogu sadržavati enzime koji razgradnjom nekih od tih tvari oslobađaju energiju), anaerobni (opstaju u okolišu u kojem nema molekula kisika).

22?

Filogenija je znanost (grana biologije) koja proučava evolucijske odnose između vrsta, prati postanak živih bića od zajedničkoga pretka. Organizmi su se uglavnom razvijali od jednostavnijih prema složenijima: prvo prokarioti pa eukarioti, jednostanični pa višestanični, beskralješnjaci pa kralješnjaci, vodeni pa kopneni, poikilotermni (ribe, vodozemci, gmazovi) pa homeotermni (sisavci, ptice), čovjek je jedna od najmlađih vrsta. Za detaljniji filogenijski prikaz biološke evolucije vidi Geološke ere Zemljine prošlosti.

b. Dokazi evolucije
1oka i evolu$ije i o/jašnjenje na pri!jeri!a

Doka(i i( 'iog&ogra8i)&: 3iog&ogra8i)a rou$a-a ras or&% ,i-i+ orga!i(ama !a Z&ml)i. G&ogra8ska ras rostra)&!ost u uću)& !a %ogaBa!)a u ro.losti. N r. tigro-& !ala(imo samo u A(i)i2 la-o-& samo u A8ri#i2 l)&!)i-#& u Am&ri#i. S &#i8i$!a )& 8au!a Australi)& i No-og Z&la!%a Cti su s& %i)&lo-i ra!o o%-o)ili o% ostali+D L 'ogata 8au!a to'ol$ara i )&%!oot-ora

Doka(i i( al&o!tologi)& Paleontolo-ija )& (!a!ost ko)a rou$a-a 8osil!& ostatk& ,i-i+ 'ića !a Z&ml)i C8osil&D 7 Qo i l)i-iR %oka(i &-olu#i)& L osta#i !&ka% ,i-ući+ orga!i(ama i !)i+o-i+ akti-!osti Cl)usk&2 )a)a2 i(m&t2 otisak sto alaD Tosili !asta)u ro#&som 8osili(a#i)& ko)a s& ma!i8&stira !a -i.& !a$i!a • %ka!enjivanje C &tri8ika#i)aD 7 (am)&!a orga!ski+ t-ari a!orga!skim C4a4592 Si52D • Pou-ljenjivanje Ckar'o!i(a#i)aD 7 !& ot u!a oksi%a#i)a t-ari o% -isokim tlakom. Tako $&sto !asta)u 8osili 'il)aka • 3itum&!i(a#i)a 7 'il)!i mat&ri)al r&kri)& -o%a2 '&( kisika • Kon erviranje 7 o$u-a!)& mat&ri)ala ri -isokim Cmumi8i#ira!)&D ili !iskim Csmr(a-a!)&D t&m &raturama • 5tiski-a!)& 7 !asta!ak otiska u sti)&!i • I!krusta#i)a 7 !a o-r.i!i orga!skog ostatka s& istalo,i mi!&ral!a kora o% arago!ita2 kal#ita ili kr&m&!a

29/ +rincip odre5ivanja starosti !osila: najpouzdanija metoda je odre)ivanje udjela radioaktivnih izotopa u fosilu % npr. udio radioaktivnog izotopa ugljika ?C* u ukupnoj količini ugljika u organizmu u živih organizama je stalan jer ga stalno unose u sebe prehranom 'kruženje tvari u prirodi(& no nakon uginuća organizam više ne unosi u sebe ?C* nego se taj izotop u njemu samo raspada& vrijeme poluraspada 'vrijeme potrebno da mu se količina smanji na polovicu početne količine( pojedinog radioaktivnog izotopa je konstanta pa se odre)ivanjem količine tog izotopa u fosilnom uzorku 'npr. udjela ?C* u ukupnoj količini ugljika u uzorku( može odrediti koliko je vremena proteklo od uginuća organizma

PRI<=;AZNI 53;I4I 7 -rst& u ra(-o)u. Ima)u karakt&ristik& r&t osta-l)&!og r&tka i otomka t& o-&(u)u t& %-i)& sku i!&. Pri)&la(!i o'li#i omoguću)u rać&!)& ti)&ka &-olu#i)& o)&%i!i+ sku i!a ! r. Ar aeopter34 7 ri)&la(!i o'lik i(m&Bu gma(o-a i ti#a.

ŽIVI T5SI;I 7 -rst& ili sku i!& orga!i(ama ko)& s& !isu uo ć& ili su s& -rlo malo mi)&!)al& ti)&kom mili)u!a go%i!a. Ži-oti!)ski r&%sta-!i#i: r&so &rk&2 #r-&!& a!%&2 kroko%ili2 i!%i)ska laBi#aF 'il)!i: gi!ko2 !&k& a rtati2 -&l-i$i)a2 #ika%&

RAZV5<NI NIZ 7 u(asto !i ri)&la(!i o'li#i Lmogu s& ratiti ost u!& rom)&!& !&k& -rst& ili sku i!& orga!i(ama. Po(!ati su ra(-o)!i !a(o-i ko!)a i slo!a. Ra(-o)!i !i( 'arskog u,a ogr#a: stari)i o'li#i ima)u glatku kući#u2 a mlaBu s-& k-rga-i)u

290

Razvojni niz %arskog pu5a ogrca Doka(i i( or&%'&!& a!atomi)& Doka(i !a os!o-i orga!a istog o%ri)&tla 7 oti$u o% (a)&%!i$kog r&tka2 t). ra(-i)a)u s& %)&lo-a!)&m isti+ g&!a. 5rga!& ra(li$iti+ uloga2 a istog o%ri)&tla (o-&mo 0o!olo-ni or-ani C r&%!)i u%o-i kito-ima slu,& (a li-a!)&2 a sima (a +o%a!)&D 5rga!i ko)i ima)u istu 8u!k#i)u2 ali su ra(li$itog o%ri)&tla (o-&mo analo-ni or-ani C krila kuka#a i krila ti#a: slu,& (a l&t&!)&2 ali !isu istog o%ri)&tlaD <o. su -a,!i (akr,l)ali Crudi!entarniD orga!i 7 !&ma)u akti-!u ulogu2 ali u uću)u !a sro%!ost o)&%i!i+ -rsta Ctrti$!a kost 7 ostatak r& a2 #r-ul)ak 7 u uću)& !a r&+ra!u 'il)!om +ra!om2 %lak& i mi.ići %lakaD2 )a-l)a)u s& u s-i+ ri a%!ika !&k& -rst&. Atavi !i 7 o)a-l)i-a!)& oso'i!a ko)& su s-o)st-&!& r&t#ima C! r. u l)u%i r&ko'ro)a! 'ro) (u'i2 a'!ormal!a %laka-ost2 ra(-i)&! Cm&ka!iD r& 2 r&ko'ro)!& mli)&$!& ,li)&(%& i %r.D samo ko% !&ki+ ri a%!ika !&k& -rst&

Doka(i i( or&%'&!& &m'riologi)& U -rlo ra!ima 8a(ama &m'rio!al!og ra(-o)a goto-o a i !&ma ra(lik& u (am&#ima s-i+ sku i!a kral)&,!)aka L u uću)& !a o%ri)&tlo o% (a)&%!i$kog r&tka

292

6aze em%rionalnog razvoja Doka(i i( mol&kular!& 'iologi)& Na os!o-i sli$!osti i ra(lika sl)&%o-a 'a(a DNA mo,& s& ust-r%iti sro%!ost orga!i(ama2 t). ka%a )& ,i-io !a)mlaBi (a)&%!i$ki r&%sta-!ik !&ki+ %-i)u -rsta. Va,!o )& o%r&%iti i sto u o)&%i!i+ muta#i)a i ko)& su to muta#i)& %o-&l& %o ra(lika m&Bu -rstama2 a ko)& su %o-&l& %o !asta!ka !o-i+ -rsta.

Geološke ere Zemljine prošlosti (tablica ide od starijeg prema mlađem odozdo prema gore)

G=5;5IKA RAZD53;<A

značajni oblici živih bića

eon

era keno oik

period kvartar

epoha holocen pleistocen

prvi hominidi (čovjek) sisavci se naglo razvijaju i

tercijar

pliocen

299 miocen oligocen eocen paleocen !e o oik kreda izumiru mnoge vrste; cvjetnice, vrhunac & ) " ! $ 2 4 2 % F karbon paleo oik perm trijas jura dinosaura prve ptice, širenje dinosaura prvi dinosauri i sisavci izumiru trilobiti i mnoge druge morske životinje šire se insekti; javljaju se prvi gmazovi; velike primitivne drvenaste biljke (prapapratnjače) devon silur prvi vodozemci prvi fosili kopnenih biljaka ordovcij kambrij prve ribe prvi organizmi s oklopom, dominiraju trilobiti . $ ! protero oik eukarioti i pred kraj prvi višestanični postaju dominantni

29E F ) + E $ % * ar0eo oik prva pojava života: prokarioti; jednostavna jednostanična bića i alge N!oni i epohe se neće ispitivati organizmi (beskralješnjaci)

Provodni fosili (amoniti, trilobiti)

PROVODNI FOSILI – značajni za točno određeno razdoblje TRILOBITI – izumrli č lankonošci - paleozoik AMONITI – veliki glavonošci s kućicom - mezozoik

trilo%iti

amoniti

Znač ajke resoperki i dvodihalica u evoluciji kopnenih kralježnjaka

Resoperke su ribe koštunjače koje prve pokazuju razvoj prema kopnenim životinjama, kostur prsne peraje resoperke ima sličnosti s kosturom prednje noge vodozemaca

29@

Dvodihalice u normalnim uvjetima dišu škrgama, ali kada se okolišni uvjeti pogoršaju (mala količ ina vode i kisika, suša) prelaze na disanje plućima (moguć život na kopnu)

Usporedba brojnosti i raznolikosti današnjih gmazova sa svijetom gmazova u prošlosti (mezozoik) Gmazovi se se pojavili krajem paleozoika (karbon), ali kao era gmazova poznat je mezozoik, tada su gmazovi naselili sve raspoložive biotope. Postojali su leteć i, kopneni i morska gmazovi. Pretpostavlja se da je njihova brojnost i raznolikost danas značajno manja

Zajedničko podrijetlo ptica i gmazova na primjeru fosila praptice Praptica je zapravo prijelazni oblik između ptica i gmazova. Od karakteristika svojstvenih pticama imao je krila, kljun i perje, ali imao je i zube i kandže na prednjim udovima i dugačak rep sastavljen od kralježaka, što su karakteristike gmazova. kandže na prednjim udovima zubi

perje dugačak rep s kralješcima praptica

29A

Postanak sisavaca Prvi sisavci su se mogli razviti iz drevnih gmazova (zvjerogmazova) – oni su bili maleni poput miša, a hodali su četveronoške. Prvi sisavci pojavili su se nešto prije nego praptice.

c. Osnovne postavke Dar1inove selekcijske teorije evolucije te glavne pokretačke sile evolucijskog procesa

%snovne postavke darvini !a

• m&Bu )&%i!kama ist& -rst& osto)& ra(lik& Cmor8olo.k&2 8i(iolo.k&2 u o!a.a!)u... varija/ilnostD • o'i$!o s& ri s ol!om ra(m!o,a-a!)u o)a-l)u)& -&ći 'ro) otomaka !&go .to i+ mo,& i( okoli.a %o'iti %o-ol)!o ,i-ot!i+ r&sursa C+ra!a2 rostor...D • m&Bu otomst-om !asta)& nad!etanje2 J'or'a (a o sta!akJ • o sta)u o!i ko)i su !a) o%o'!i)i (a+t)&-ima okoli.a2 o!i mogu imati otomst-o i r&!i)&ti !a !)&ga s-o)& o%o'!& oso'i!& prirodni oda/ir • (akl)u$ak: gomila!)&m sit!i+ !asl)&%!i+ -ari)a#i)a ti)&kom %ul)&g -r&m&!a !asta!& -&lika rom)&!a a s& o)a-i !o-a -rsta C ri a%!i#i sro%!i+ o ula#i)a -i.& !& %a)u lo%!o otomst-oD

*e!eljne sile evolu$ije: muta#i)&2 g&!&ti$ki Cg&!skiD %ri8t Cskr&ta!)&D2 i(ola#i)a i riro%!a s&l&k#i)a. Muta#i)& %o-o%& %o rom)&!a u g&!omu o)&%i!i+ orga!i(ama ko)& mogu u(roko-ati rom)&!& oso'i!a ti+ orga!i(ama. T& rom)&!& su !asl)&%!& i mogu s& o%r,ati i ro.iriti u o ula#i)i riro%!om s&l&k#i)om ako s-o)im !osit&l)ima olak.a-a)u r&,i-l)a-a!)& i ra(m!o,a-a!)& u u-)&tima okoli.a C!osit&l)i !&k& muta#i)& %u,& r&,i-l)a-a)u i ima)u -i.& otomaka2 o% ko)i+ m!ogi takoB&r !os& tu muta#i)uD ili g&!&ti$kim %ri8tom ako s& o% gla-!& o ula#i)& o%-o)i ma!)a o ula#i)a u ko)o) slu$a)!o -&ći!a ili s-i !os& !&ku muta#i)u. I(ola#i)a

29: !&k& o ula#i)& o% ostali+ ri a%!ika t& -rst& Ctako %a ima)u otomst-o samo m&Buso'!o2 a !& s ostatkom i(-or!& -rst&D ti)&kom u!o g&!&ra#i)a %o-o%i %o !aku l)a!)a s-& -i.& ra(li$iti+ muta#i)a u i(olira!o) o ula#i)i2 ko)a ('og toga ostu !o osta!& !o-a -rsta C-i.& s& !& mo,& %ati lo%!o otomst-o ar&!)&m s i(-or!om -rstomD.

>enetički dri!t i izolacijski mehanizmi

.6N62,>", 75,/2 7oga)a se u malim populacijama u kojima se neki mutirani gen može održati ili izgubiti suprotno pravilima selekcije. .enetičko skretanje 'drift( dovodi do neočekivanih i skokovitih promjena u učestalosti pojedinih alela. .enetički drift je čest uslijed promjene okolišnih uvjeta& tj. zbog promjene okoliša može se dogoditi da aleli koji nisu bili posebno @popularniA najednom postanu izrazito povoljni te mogu osigurati preživljavanje populacije ili čak vrste.

Na crtežu je prikazana populacija kornjača. :elena boja odre)ene je dominantnim alelom 9& a crna recesivnim alelom b. 0ko ishodišnu populaciju 'a( napuste jedinke koje ne sadrže alel 9 i utemelje novu populaciju 'b(& u genskoj zalihi nove populacije neće biti alela 9. ,:O30*,4!", 6+0N,: ,

Niz mehanizama kojima su vrste izolirane u procesu reprodukcije. ,zolacijski mehanizmi zaštićuju @genetički integritetA vrste. Ona sprječavaju križanje raznih vrsta.

29> ,zolacijske mehanizme djelimo na: • -anjski izolacijski mehanizmi 'mehanizmi prije parenja( % oni mogu biti ekološki 'životinje preferiraju različita staništa prilikom parenja& npr. neke se žabe vole pariti u dubokoj& a neke pak u plićoj vodi(. ogu biti morfološki 'npr.

mužjak je jednostavno premalen ili preslab da bi mogao uhvatiti ženku prilikom parenja& to može biti i različita struktura spolnih organa pojedinih vrsta % kukci(. ogu biti etološki 'parenje onemogućeno zbog različitog ponašanja( • $nutarnji izolacijski mehanizmi 'mehanizmi nakona parenja % kada prestanu djelovati vanjski izolacijski mehanizmi& tada će unutarnji pokušati spriječiti hibridizaciju % jaja i spermiji se jednostavno ne mogu spariti 'dviju različitih vrsta(& hibridi ugibaju prije zrelosti& hibridi su sterilni

Konvergentna i divergentna evolucija

"ON-65.6N2N0 6-O3$*,40 #ojava da pripadnici nesrodnih vrsta u istim uvjetima okoliša stječu slične prilagodbe 'analogne organe( % npr. morski pas 'riba( i dupin 'sisavac(: oblik tijela& peraje

7,-65.6N2N0 6-O3$*,40 5azvoj nekoliko različitih vrsta iz jedne % npr. 7arRin je na otočju .alapagos otkrio mnogo vrsta zeba koje su se razvile iz zajedničkog pretka koji je doletio s kopna& a razlikuju se oblikom kljuna ovisno o ishrani 'kukci& sjemenke& nektar...(

Alopatrijska i simpatrijska specijacija

!#6*,40*,40 % proces nastajanja novih vrsta

ALOPATRIJSKA SPECIJACIJA Događa se kod populacija koje se ne miješaju jer ih razdvaja neka prirodna barijera (rijeka, planina). S vremenom genetske promjene u prostornu izoliranih populacija jedne vrste sve su veće pa dolazi i do reproduktivne izolacije → u tom slučaju kažemo da je nastala nova vrsta.

29? U svakoj odvojenoj populaciji mutacijama i rekombinacijima javljaju se nove osobine nastaju nove vrste

SIMPATRIJSKA SPECIJACIJA Populacije č iji se životni prostori preklapaju, ali među njima nema kontakta → zbog različ itog ponašanja ili vremena sazrijevanja gonada, npr. u nekih Drosophila (vinskih mušica) koje žive na istom području, zbog različ ite frekvencije zvuka, nema parenja između dviju populacija → hibridi su rijetki. U biljaka simpatrijske specijacije nastaju polipolidijom, npr. križanjem su u prirodi (ili djelovanjem čovjeka u začecima poljoprivrede) nastale tetraploidne pa heksaploidne vrste pšenice koje nisu mogle dati potomstvo s roditeljskim diploidnim vrstama, ali daju potomstvo same sa sobom.

geografska barijera

alopatrijska specijacija

simpatrijska specijacija

2E/

Usporedba Lamarckove i Darwinove teroije evolucije Lamarckova teorija evolucije prethodi Darwinovoj. Razlikuje se od nje po tome što je Lamarck smatrao (pogrešno) da se organi razvijaju ili kržljaju zbog intenzivne ili nedostatne upotrebe te se takve stečene promjene prenose na potomstvo (npr. da su žirafe stekle dugi vrat jer su ga kroz mnogo generacija istezale kako bi dosegle lišće), i da se tako vrste samo usavršavaju, a nove vrste ne nastaju iz postojećih nego uvijek iznova iz nežive tvari. Darwin shvaća da su sva živa bića na Zemlji u dubokoj srodstvenoj povezanosti → sve biljke i životinje potekle su od nekog prvog oblika života. Darwin će, isto kao i Lamarc, tvrditi da je okoliš promjenjiv, ali ne i da mu se organizmi moraju prilagoditi, nego kaže da će oni koji su najpodobniji zahtjevima okoliša ostati, a ostali nestati – prirodni odabir.

Prirodna i umjetna selekcija (odabir) Selekcija u evoluciji je pojava da samo neki pripadnici vrste preživljavaju do reproduktivne dobi i imaju potomstvo. O tome koji pripadnici, s kojim genima, imaju potomstvo, ovise geni i osobine potomstva a time i daljnja evolucija vrste. U cijeloj biološkoj evoluciji odvija se prirodna selekcija – najčešće preživljavaju i imaju najbrojnije potomstvo organizmi koji su najbolje prilagođeni uvjetima okoliša i (u viših organizama) najprivlačniji spolnim partnerima, a oni slabo prilagođeni češće umiru bez potomstva pa se time vrste postupno mijenjaju. Čovjek od početka uzgoja domaćih životinja i biljaka vrši umjetnu selekciju – sadi sjeme najpogodnijih primjeraka biljaka (već i, ukusniji, zdraviji plodovi...) i omogućava parenje najpogodnijih primjeraka životinja (više mlijeka, ukusnije meso, pouzdaniji psi čuvari...). Na taj način nastale su i nastaju razne podvrste (sorte, pasmine...) željenih osobina.

Sukcesivna evolucija Sukcesivna evolucija označava kolebanja u sastavu gena, tj. male nasljedne promjene u genofondu /zaliha gena0 neke populacije → iz naraštaja u naraštaj dolazi do kolebanja omjera homozigotnih i heterozigotnih jedinki. 2vim tipom evolucije ne nastaju nove vrste, nego samo nestabilni genotipovi. %pak na du-e vrijeme mo-e doći do značajne fenotipske razlike

2E0

d. Evolucija čovjeka
Pri!ati Ro% $o-)&ka CGomoD u'ra)a s& u ra(r&% sisa-a#a CMammaliaD. Primati su r&% ra(r&%a sisa-a#a. Doka(i %a $o-)&k ot)&$& o% i(umrli+ rimata: sli$!ost u graBi ti)&la2 %oka(i i( al&o!tologi)&2 %oka(i mol&kular!& 'iologi)& C$im a!(& su g&!&tski i o !&kim ')&la!$&-i!ama sli$!i)i l)u%ima !&go %rugim rimatimaD

)ajvažnije pojave u evoluciji čovjeka: razvoj mozga 'povećanje veličine i složenosti velikog mozga(& govora 'mogućnost me)usobne komunikacije složenih ideja omogućio razvoj ljudskog društva(& kulture& izrade oru)a i oružja.

Etape u razvoju č ovjeka

ETAPA Australopitek

OSOBINE Prije 4 milijuna godina, hodali uspravno (Australopithecus africanus), volumen mozga kao viši majmuni, nepce izduženo kao u majmuna, zdjelica široka i plosnata, nisu izrađ ivali oružje, ali su ga upotrebljavali

Homo habilis Homo erectus

Izrađuje oružje, počinje se razvijati govor Viši od 1.50 metra, posve uspravni, bolje izrađuje oružje, grade nastambe, veliki mozak usporedive velič ine s današnjim, neke primitivne karakteristike (nisko čelo, jaki nadočni lukovi, masivne lubanje)

Neandertalac

Izrađuje oruđe, upotrebljava vatru, mrtve sahranjiva uz posebne obrede

Kromanjonac

Današnji čovjek njegov je neposredni

2E2 potomak; izrađuje finije oruđe (kamen, kosti, slonovača), oruđa i crteži pronađeni u pećinama; kromanjnca odjevenog u modernu odjeću ne bi mogli prepoznati

"astanak rasa "a različitim krajevima svijeta zasebno su se razvile genotipski i fenotipski djelomično različite populacije ljudi ovisno o klimatskim uvjetima, ne zna se kad su se točno odvojile od zajedničkog pretka, nisu različite vrste /vjerojatno čak ni prave podvrste0, me,u njima je u svim razdobljima bilo razmjene gena. "e postoji biološka osnova koja bi upućivala da su ljudi različitih rasa različito vrijedni – rasizam nije biološki opravdan. +e,u ljudima s različitih krajeva svijeta koje smatramo pripadnicima iste rase mogu postojati i veće biološke razlike nego me,u onima koje smatramo pripadnicima različitih rasa.

Sličnosti i razlike izme,u hominida i čovjekolikih majmuna Oovjekoliki majmuni, majmuni, opice ili hominoidi, dijele se na dvije porodiceG BLlobatidae i

Bominidae /Bominidi0 → orangutani, čimpanze, gorile i čovjek. Bominidi su veći,
nemaju rep, većinom su arborealne, tj. kreću se po krošnjama drveća, sve-deri. BLlobatidae tako,er nemaju rep, no znatno su manji od hominiti, isključivo su arborealni, uglavnom uglavno m sve-deri, a imaju istu zubnu formula kao hominidi.

2E9

,K%)%G(JA
a. Osnovni ekolo ki pojmovi i nji!ovi me&uodnosi
,kolo-ija )& (!a!ost o m&Buso'!im o-is!ostima i ut)&#a)ima ,i-i+ 'ića i !)i+o-og okoli.a %snovni ekološki poj!ovi Popula$ija )& sku i!a )&%i!ki ist& -rst& ko)& ,i-& !a istom rostoru i m&Buso'!o s& ra(m!o,a-a)u 7 ! r. s-i mu!gosi !a )&%!om otoku ko)i s& mogu m&Buso'!o ariti Ca !& mogu s& ariti s mu!gosima s %rugi+2 r&%al&ki+ otoka !iti sa sima !a istom otokuD Životna ajedni$a K /io$eno a C'ioti$ka kom o!&!ta &kosusta-aD )& sku o ula#i)a

,i-i+ orga!i(ama !a o%r&B&!om rostoru Csta!i.tuD 7 ! r. )&(&rska 'io#&!o(a Cs-& 'il)k& i ,i-oti!)& it%. u )&%!om )&(&ruD2 '&!toska 'io#&!o(a Cs-& 'il)k& i ,i-oti!)& it%. ko)& ,i-& !a %!u i ri %!u u !&kom %i)&lu moraD Stanište K /iotop )& rostor C%io !&,i-& riro%&D s o%r&B&!im sku om !&'iolo.ki+ &kolo.ki+ u-)&ta C8i(ikal!i+ i k&mi)ski+D2 !a ko)&m ,i-i !&ka )&%i!ka2 o ula#i)a ili ,i-ot!a (a)&%!i#a 7 ! r. morsko %!o u lićaku oko )&%!og otoka ,kosustav )& sku ,i-ot!& (a)&%!i#& i !)&!og sta!i.ta 7 ! r. )&(&rski &kosusta- K )&(&rska 'io#&!o(a (a)&%!o sa samom -o%om i %!om )&(&ra i slo)&m (raka !a% !)&go-om o-r.i!om 7 -o%&!i &kosusta-i: )&(&rski2 ri)&$!i2 morski C'&!toski2 u$i!skiD2 o%(&m!o-o%&!i... 7 ko !&!i &kosusta-i: .umski2 tra-!ati2 olu usti!)ski2 usti!)ski... &kosusta- K ,i-ot!a (a)&%!i#a P sta!i.t& 'io! )& sku &kosusta-a ko)i $i!& #)&li!u !a %i)&lu Z&ml)& 3iomi s& %i)&l& i !a(i-a)u r&ma klima(o!al!o) (a)&%!i#i !a ko !u: tu!%ra2 ta)ga2 tra-!)ak2 usti!)a2 .um& um)&r&!og o)asa2 m&%it&ra!ska -&g&ta#i)a2 tro sk& -la,!& .um&... 'ios9era )& rostor !a Z&ml)i !as&l)&! ,i-im 'ićima Di)&lo-i 'ios8&r& su: +i%ros8&ra C-o%aD2 litos8&ra Csti)&!& i tloD2 atmos8&ra C(rakD

2EE

o ula#i)a

o ula#i)a

o ula#i)a

,i-ot!a (a)&%!i#a C'io#&!o(aD

sta!i.t& C'ioto D

&kosusta-

&kosusta-

&kosusta-

'iom

'iom

'iom

'ios8&ra

+i%ros8&ra

litos8&ra

atmos8&ra

-kolo ka ni a je položaj neke vrste 'ili populacije& jedinke itd.( u ekosustavu& način na koji ona živi i ostvaruje svoje životne potrebe& uloga u prometu tvari i energije 'pojednostavljeno je definirana samo kao položaj vrste u hranidbenoj mreži& ali puna definicija uključuje sve životne aspekte(. Može se definirati i kao skup svih ekoloških valencija neke vrste. #rimjer: djetlić se hrani kukcima iz kore drveta& gnijezdi se u rupi koju pritom izdubi& živi samo u odre)enom rasponu temperatura& nadmorskih visina... Biljna zajednica (fitocenoza) je skup populacija biljnih organizama na određenom prostoru (dio biocenoze koji č ine samo biljke) – npr. svo drveće i nisko raslinje u nekoj šumi Životinjska zajednica (zoocenoza) je skup populacija životinjskih organizama na određenom prostoru (dio biocenoze koji č ine samo životinje) – npr. sve ribe, vodozemci, puževi, kukci itd. u nekom jezeru ?auna je skup svih životinjskih vrsta nekog područja 'sistematski pojam( ?lora je skup svih biljnih vrsta nekog područja 'sistematski pojam( 4egetacija je skup svih biljnih zajednica 'fitocenoza( nekog područja 'ekološki pojam(

2E@ *real ili područje rasprostranjenosti 'odre)ene vrste ili druge sistematske kategorije ili životne zajednice( je skup svih staništa na kojima ta vrsta itd. živi -ndem je vrsta 'ili druga sistematska kategorija( koja naseljava samo malo& ograničeno područje % npr. u dijelovima +rvatske biljke dubrovačka zečina& hrvatska sibireja& velebitska degenijaM vodozemac čovječja ribica

%u'ro-a$ka (&$i!a

+r-atska si'ir&)a

-&l&'itska %&g&!i)a

$o-)&$)a ri'i#a Kozmopolit je vrsta 'ili druga sistematska kategorija( koja naseljava vrlo široki raspon staništa. "ozmopolit ima vrlo široku ekološku valenciju % može živjeti u raznolikim životnim uvjetima. #rimjeri kozmopolita: lišajevi& lisica& maslačak -kolo ki minimum je donja granica intenziteta jednog ekološkog čimbenika 'npr. temperatura& vlažnost& svjetlost( pri kojoj je još moguća egzistencija odre)ene organske vrste % npr. E°* je ekološki minimum temperature za slatkovodne organizme jer se ispod te temperature voda smrzne pa oni ne mogu preživjeti -kolo ki maksimum je gornja granica intenziteta jednog ekološkog čimbenika pri kojoj je još moguća egzistencija odre)ene organske vrste % npr. maksimalna koncentracija iona nekog teškog metala u vodi pri kojoj neka vodena vrsta može opstajati u toj vodi

2EA -kolo ki optimum je stupanj intenziteta jednog ekološkog čimbenika pri kojemu je njegovo djelovanje na odre)enu organsku vrstu najpovoljnije % npr. bakterije koje žive u ljudskim crijevima najbrže se množe na ljudskoj tjelesnoj temperaturi 'CL%CQG*( -kolo ka valencija je amplituda kolebanja jednog ekološkog čimbenika u čijim je granicama moguć opstanak odre)ene vrste 'skup svih vrijednosti izme)u ekološkog minimuma i ekološkog maksimuma za taj čimbenik(

b. Odnosi izme&u živi! bića i abiotički! čimbenika okoli a
Glavni a/iotički či!/eni$i su: 7 t&m &ratura 7 -o%a i -laga 7 s-)&tlo Poikiloter!ne ,i-oti!)& su ,i-oti!)& s !&stal!om t)&l&s!om t&m &raturom Ct)&l&s!a t&m &ratura o-isi o t&m &raturi okoli.aD: '&skral)&.!)a#i2 ri'&2 -o%o(&m#i2 gma(o-i. 3il)k& i gl)i-& su oikilot&rm!&2 kao i rokarioti. Go!eoter!ne ,i-oti!)& su ,i-oti!)& sa stal!om t)&l&s!om t&m &raturom Co%r,a-a)u stal!u t)&l&s!u t&m &raturu %)&lo-a!)&m m&ta'oli(ma '&( (!at!og ut)&#a)a t&m &ratur& okoli.aD: ti#&2 sisa-#i. Prednosti 0o!eoter!ni0 u odnosu na poikiloter!ne "ivotinje: -&ća ras rostra!)&!ost !a Z&ml)i C+om&ot&rm!& ,i-oti!)& mogu ,i-)&ti ri !i,im t&m &raturama )&r mogu o%r,a-ati s-o)u t)&l&s!u t&m &raturu i(!a% t&m &ratur& okoli.a2 %o-ol)!o -isoko (a o%-i)a!)&

2E: m&ta'oli(ma2 ! r. olar!i m&%-)&%i i sl. u olar!im o%ru$)imaD2 'ol)& o%!o.&!)& s&(o!ski+ klimatski+ rom)&!a2 ! r. moguć!ost r&(iml)a-a!)a u um)&r&!im o%ru$)ima '&( r&ki%a akti-!osti i (a-la$&!)a u skro-ita m)&sta C! r. ti#& sta!ari#& kao .to su ko% !as -ra'a# i golu'D 4ažnost temperature za odvijanje životnih procesa u organizmima: većina enzima nužnih za metaboličke procese aktivni su samo u uskom temperaturnom rasponu pa se ako se temperatura unutar organizma previše snizi ili povisi životni procesi ne mogu odvijati i organizmi ugibaju +rimjeri prilagodbi stabla ica umjerenog područja na preživljavanje hladnog razdoblja godine& odbacivanje listova 'listopadno drveće(& preživljavanje u podzemnim organima 'trajnice B dvo% i višegodišnje zeljaste biljke( ili u obliku sjemenke 'jednogodišnje biljke( +rilagodbe homeotermnih životinja na sezonsku promjenu temperature u okoli u& % mitarenje 'ptice % gube dio perja( = linjanje 'sisavci % gube dio dlaka( % u proljeće kad temperature postaju više % zimski san % mirovanje tijekom najhladnijeg dijela godine 'usporavanje metabolizma radi štednje energije( +rilagodbe biljaka na količinu vode i vlage u stani tu& % biljke vlažnih stani ta % npr. žabnjak % veliki listovi& vrlo tanke epiderme& mnogo puči& puči često izbočene % biljke su nih stani ta % npr. kaktusi& agave % mali& dlakavi& kožasti listovi ili bodlje umjesto lišća& pohrana pričuvne vode u zadebljaloj nadzemnoj stabljici 'biljke koje imaju takvu stabljiku nazivaju se sukulenti( ili u podzemnom dijelu 'primjeri podzemnih stabljika: lukovica& gomolj(& puči u udubinama +rilagodbe kopnenih životinja za život na kopnu& % organi za disanje kisika iz zraka 'kukci % uzdušnice& kopneni kralježnjaci % pluća( % zaštita površine tijela od isušivanja 'kukci % hitinska kutikula& kopneni kralježnjaci % koža( % organi za kretanje po tlu 'i zraku( 'noge& krila( Prilagodbe životinja različitim svjetlosnim uvjetima u okolišu:

2E> – dnevne (diuralne) životinje – aktivne danju – npr. gušterice, već ina ptica – dobro razvijen dnevni vid, mehanizmi za hlađenje tijela ako žive u vruć im područjima – noćne (nokturalne) životinje – aktivne noću – npr. šišmiš, sova – imaju oči posebno osjetljive na svjetlo (često vrlo velike), vide u infracrvenom području i/ili imaju osobito razvijena druga osjetila a ne vid – životinje koje mogu biti aktivne i danju i noću – npr. voluharica, mačka – oči koje se mogu prilagoditi i velikoj i maloj osvjetljenosti (veliki raspon regulacije velič ine zjenice) N -ivotinje aktivne samo u sumrak?zoru – npr. srna – životinje koje žive u prostorima do kojih ne dopire svjetlo (morske dubine, spilje) – npr. čovječja ribica – slijepe, neobojene, razvijena druga osjetila (njuh, sluh)

c. Odnosi izme&u živi! bića u biocenozi (biotički čimbenici)
Glavni /iotički či!/eni$i K o%!osi i(m&Bu ,i-i+ 'ića 7 odnosi ra !no"avanja 7 i(m&Bu )&%i!ki ist& -rst& 7 si!/io a 7 o%!os i(m&Bu )&%i!ki ra(li$iti+ -rsta i( ko)&g o')& -rst& #r & korist Cili )&%!a #r i korist2 a !i)&%!a !& tr i .t&tuD

sim'io(a: l& tir o ra.u)& #-i)&t ri $&mu s& +ra!i !&ktarom i( !)&ga 7 na!etništvo 7 o%!os !am&t!ika i %omaći!a C%oma%araD

2E?

!am&t!i.t-o: traka-i#a ,i-i ara(itski u ro'a-ilu sisa-a#a 7 predatorstvo 7 o%!os gra'&,l)i-#a i li)&!a

r&%atorst-o: (mi)a lo-i i )&%& mal& glo%a-#& Kako odnosi izme5u jedinki različitih vrsta utječu na brojnostC gusto$u populacija u biocenozi& kretanje brojnosti grabežljivca s odre)enim zakašnjenjem prati kretanje brojnosti plijena 'jer povećanje brojnosti plijena omogućuje povećano razmnožavanje grabežljivca& odnosno smanjenje brojnosti plijena smanjuje razmnožavanje grabežljivca( Mimikrija je pojava da organizmi oblikom, bojom itd. nalikuju na druge žive ili nežive stvari. Primjeri mimikrije: bogomoljka (granč ica), leptir letilist (list)

2@/

'ogomol)ka

l&tilist Prilagodbe grabežljivaca: – ptica grabljivica (jastreb): razvijen vid osobito za određene obrasce boja i oblika (plijen), kljun, pandže – zvijer (vuk): razvijen njuh osobito za miris plijena, lovi u čoporu, zubi Prilagodbe plijena za zaštitu od grabežljivaca: – sisavci biljojedi (zec, srna): razvijena osjetila (vid, njuh, sluh), brzo kretanje, život u skupinama, zaštitna obojenost (stapanje s okolišem), nepotpuno spavanje Načini izražavanja gustoće populacije – brojem (ili masom – biomasom) jedinki na jedinici površine (ili volumena u vodenim ekosustavima) – brojkama od 1 (rijetka vrsta) do 5 (vrlo brojna vrsta) Kako odnosi između jedinki iste vrste utječu na brojnost/ gustoću populacije – reproduktivni potencijal (sposobnost razmnožavanja) i kompeticija (nadmetanje za hranu, životni prostor i sl.): na jednom staništu može živjeti samo ogranič eni broj jedinki neke vrste (koliki je taj broj, ovisi o raspoloživoj hrani i drugim uvjetima staništa)

2@0

d. ,lavne osobine biocenoza i ekosustava
3a like u oso/ina!a vodeni0 i kopneni0 ekosustava: 7 u -o%&!im &kosusta-ima ,i-ot s& rostir& kro( s-& slo)&-& Co% %!a %o o-r.i!&D ('og -&lik& gustoć& -o%& 7 u -o%&!im &kosusta-a ma!)& su t&m &ratur!& rom)&!& ('og -&likog to li!skog ka a#it&ta -o%& 7 u -o%&!im &kosusta-ima s %u'i!om -rlo 'r(o rast& tlak 'entos $i!& s-i -o%&!i orga!i(mi ri$-r.ć&!i (a o%logu ili !a$i!om ,i-ota -&(a!i u( o%logu C%!oD 7 %i)&l& s& r&ma stu !)u okr&tl)i-osti: 7 ri$-r.ć&!i (a o%logu C! r. alg&2 koral)i2 s u,-&D 7 sla'o okr&t!i C)&,i!#i2 tr o-i2 !&ki .kol)ka.i 7 ! r. &riskaD 7 s -&likim ra%i)usom kr&ta!)a C ri%!&!& -rst& ri'a 7 (u'ata#2 #i al i sl.D Nekton $i!& s-i slo'o%!o li-a)ući orga!i(mi 7 rim)&ri: sr%&la2 morski as2 %u i! Plankton $i!& s-i slo'o%!ol&'%&ći -o%&!i orga!i(mi C!& okr&ću s& -lastitim s!agama li-a!)&m2 !&go i+ !osi gi'a!)& -o%&D2 -&ći!a la!kto!a su -rlo sit!i orga!i(mi .načenje planktona u vodeni! ekosustavi!a: 8ito la!kto! -r.i oko ?/N s-&uku !& 8otosi!t&(& !a Z&ml)i2 la!kto! )& +ra!a (a -&ć& orga!i(m& C! r. kito-iD ?itoplankton je autotrofni 'ObiljniO( plankton Zooplankton je heterotrofni 'OživotinjskiO( plankton >lavni čimbenici koji utječu na raspored organizama 6biocenoza7 u moru: osvjetljenost 'prozirnost(& gustoća morske vode& slanost& sastav 'hranjivost( morske vode& temperatura& izmjena plime i oseke $ osvijetljenom sloju u vodenim 'morskim( ekosustavima 'maksimalno do 8EE m dubine( žive autotrofni 'fotosintetski( organizmi 'proizvo)ači(& a na većim dubinama u neosvijetljenom sloju mogu živjeti samo heterotrofni 'i kemoautotrofni( Du!ske /io$eno e Coso'ito tro sk& -la,!& .um&D su !a)slo,&!i)i C!a)-&ća ra(!olikost -rstaD i orga!skom roi(-o%!)om !a)'ogati)i C!a)-&ći i!t&!(it&t 8otosi!t&(& m&Bu ko !&!im 'io#&!o(amaD ti ko !&!i+ 'io#&!o(a Slojanje 4vertikalni raspored vrsta5 u šu!skoj /io$eno i

2@2 -isoko %r-&ć& sr&%!)& -isoko %r-&ć& !isko %r-&ć& grmolika -&g&ta#i)a (&l)ast& 'il)k& tlo 7 orga!ski osta#i C o!a)-i.& ot alo li.ć&D 7 tro sk& .um& ima)u !a)-i.& slo)&-a Sukcesija je niz promjena biocenoza na nekom staništu u odre)enom vremenskom razdoblju. #rimjeri sukcesija su: zara tavanje jezera 'prirodni proces& ali unos fosfata i nitrata iz umjetnih gnojiva i sl. može ga prekomjerno ubrzatiM povećava se količina organskih tvari u vodi& raste sve više algi i vodenih biljaka& čijim odumiranjem nastaje tlo& jezero postaje pliće i naposlijetku nestaje(& obnavljanje ume nakon požara 'postupno izrasta prvo nisko raslinje pa grmlje pa drveće( !ukcesije nastaju prirodno& ali često i djelovanjem čovjeka 'krčenje šuma& melioracija& požari& zaga)enje voda...( Sezonske promjene u biocenozi u skladu s klimatskim promjenama – jesen/zima (zahlađenje) – gubitak klorofila (zelene boje) i odumiranje te opadanje lišća s drve ća, ugibanje jednogodišnjih biljaka i nadzemnih dijelova višegodišnjih zeljastih biljaka – proljeće/ljeto (zatopljenje) – pupanje, listanje, cvjetanje, klijanje Glavni tipovi (kopnenih) bioma i klimatske prilike područja na kojima se prostiru: – tundra – polarna klima – tajga – šume četinjača – hladna kontinentalna klima – šuma umjerenog pojasa – vazdazelene i kontinentalne – umjerena kontinentalna klima – mediteranska vegetacija – u suhim ili polusuhim primorskim područjima umjerenog pojasa (mediteranska klima) – travnjak – travnjaci umjerenog pojasa (stepa, prerija, pampa) i tropskog pojasa (savana) – tropska kišna šuma – topla i vlažna tropska (ekvatorijalna) klima – pustinja – u područjima s vrlo malom količ inom padalina (vlage) u svim klimatskim pojasevima (tople i hladne pustinje)

2@9 Horizontalni (ovisno o geografskoj širini; na visini 0–100 m nad morem) raspored biljnog pokrova ovisno o klimatskim prilikama (od polova prema ekvatoru): ledenjaci (bez biljnog pokrova), tundre (mahovine, lišajevi), tajge (crnogorične šume), listopadne šume umjerenog pojasa (odnosno stepe, polupustinje, pustinje – ovisno o vlažnosti) i primorske vazdazelene šume, oko ekvatora tropske vlažne šume (prašume) Vertikalni (ovisno o nadmorskoj visini; u umjerenom pojasu, npr. Hrvatska) raspored biljnog pokrova ovisno o klimatskim prilikama (odozdo prema gore): travnjaci, hrastove šume, bukove šume, miješane šume bukve i jele , pretplaninske bukove šume, planinske šikare, planinski bor (krivulj), planinski travnjaci (pašnjaci), zona vječnog snijega i leda (bez biljnog pokrova)

e. Odnosi is!rane u biocenozi% kruženje tvari i protjecanje energije u ekosustavu
Proi vođači su s-i autotro8!i orga!i(mi C r-&!st-&!o (&l&!& 'il)k&D ko)i roi(-o%& orga!sku t-ar korist&ći Su!$&-u &!&rgi)u C8otosi!t&(omD Potrošači su +&t&rotro8!i orga!i(mi ko)i s& +ra!& roi(-oBa$ima ili %rugim otro.a$ima i korist& %io tako %o'i-&!& &!&rgi)& (a s-o)& m&ta'oli$k& ro#&s& Cta &!&rgi)a u o'liku to li!& !a u.ta &kosusta-D Glavni tipovi potrošača: 'il)o)&%i C rimar!i otro.a$iD2 m&so)&%i i s-&)&%i 3a la-ači su sa ro8iti ko)i ra(graBu)u ti)&la ugi!uli+ orga!i(ama 7 tako -raća)u +ra!)i-& t-ari u #iklus2 $im& omoguću)u rast i ra(-o) roi(-oBa$a. Ra(laga$i su r-&!st-&!o 'akt&ri)&. Pre0ra!/ena pira!ida s o/ iro! na /roj i /io!asu te količinu ener-ije na pojedinoj pre0ra!/enoj ra ini: !a !i,im ra(i!ama C roi(-oBa$i a rimar!i otro.a$i...D -&ći )& 'ro) orga!i(ama2 'iomasa i koli$i!a &!&rgi)&

2@E

t&r#i)ar!i otro.a$i s&ku!%ar!i otro.a$i rimar!i otro.a$i 'ro) orga!i(ama2 roi(-oBa$i 'iomasa2 koli$i!a &!&rgi)&...

Kru"enje tvari: autotro8!i orga!i(mi2 +&t&rotro8!i orga!i(mi 7 rimar!i otro.a$i2 s&ku!%ar!i otro.a$i2 t&r#i)ar!i otro.a$i2 ra(laga$i

2@@

roi(-oBa$i Cautotro8!iD

rimar!i otro.a$i

s&ku!%ar!i ra(laga$i otro.a$i

t&r#i)ar!i otro.a$i

Protje$anje ener-ije: autotro8i -&,u %io Su!$&-& &!&rgi)& u orga!sk& mol&kul&2 !a s-akom s& stu !)u %io &!&rgi)& Jgu'iJ2 r&t-ara u to li!u Ctro.i (a ,i-ot!& ro#&s& orga!i(amaD

su!#& rimar!i roi(-oBa$i Cautotro8!iD otro.a$i

s&ku!%ar!i otro.a$i ra(laga$i

t&r#i)ar!i otro.a$i

2@A

% analizirati ulogu i ovisnost pojedinih članova hranidbenih lanaca na konkretnim primjerima 'treba znati prepoznati Otko koga jedeO tj. u zadanom hranidbenom lancu tko su proizvo)ači& primarni potrošači... razlagači( Biogeokemijski ciklus ugljika C!& tr&'a (!ati s+&mu1sliku !a am&t !&go )u tr&'a (!ati o')as!itiD 452 %isa!)& 8otosi!t&(a (&l&!& Cautotro8!&D 'il)k& ,i-oti!)& C+&t&rotro8!i orga!i(miD

%isa!)&

is+ra!a ,i-oti!)a ugi!uli orga!i(mi

'akt&ri)& Csa ro8itiD

2@: Hranidbena mreža – skup svih isprepletenih hranidbenih lanaca u nekom ekosustavu

Primarnu organsku proizvodnju č ine proizvođači (autotrofni) Sekundarnu organsku proizvodnju č ine potrošači (heterotrofni)

f. 2tetni utjecaji čovjeka na biosferu i mjere kojima se tetni utjecaji mogu smanjiti (održivi razvoj u *epublici /rvatskoj i u svijetu)
Dtetno djelovanje čovjeka na /ios9eru: kr$&!)& .uma2 isu.i-a!)& mo$-ara2 r&gula#i)a -o%otoka2 gra%!)a !as&l)a2 i!%ustri)ski+ (o!a2 o-&ća-a!)& rom&ta i .ir&!)& rom&t!& mr&,& t& o!&$i.ć&!)& -o%&2 (raka i tla 7 ugro,a-a sta!i.ta ,i-i+ orga!i(ama i1ili i(ra-!o !)i+o-o (%ra-l)& i ,i-ot +osljedice krčenja uma: erozija 'degradacija( tla 'gubi plodnost(& izumiranje biljnih i životinjskih vrsta& poremećaj regulacije kolebanja temperature& vlažnosti i vjetra 'sve to doprinosi širenju pustinja( +osljedice isu avanja močvara 6melioracije7& izumiranje vodenih biljaka i životinja& drastična promjena ekosustava +osljedice oneči $enja voda: izumiranje biljnih i životinjskih vrsta 'ne samo onih u vodi(& opasnost za čovjeka 'uzročnici zaraznih bolesti& kancerogene tvari( +otreba proči $avanja otpadnih voda #rirodne vode 'osobito tekućice( imaju veliku sposobnost samopročišćavanja 'autopurifikacije(& ali nedovoljnu da bi se samim tim poništio utjecaj čovjeka 'industrije(& pa je industrijske i komunalne otpadne vode potrebno prije ispuštanja u

2@> vodotoke propustiti kroz ure)aje za pročišćavanje 'mehaničko 'fizikalno(& kemijsko i biološko( jer nepročišćene otpadne vode sadrže tvari 'otrove& teške metale& infektivne organizme...( koje štete živim organizmima. ,zvori oneči $avanja zraka& plinovi 'sumporov dioksid& dušikovi oksidi& ugljikov monoksid& ozon& amonijak& ugljikovodici& sumporovodik& halogenovodici& freoni( i krute čestice 'teški metali& ča)a(. ,zvori onečišćavanja zraka su prirodni 'vulkanske erupcije& požari( i antropogeni 'spaljivanje fosilnih goriva& industrija(. Pojava e9ekta staklenika: ugl)iko- %ioksi% Ci )o. !&ki li!o-iD u atmos8&ri s r&$a-a %a to li!sko (ra$&!)& o%la(i sa Z&ml)& u s-&mir t). r&8l&ktira ga !atrag !a Z&ml)u 7 riro%!i &8&kt stakl&!ika omoguću)& ,i-ot !a Z&ml)i C'&( !)&ga 'i 'ilo m!ogo r&+la%!oD2 ali ra(-o)&m i!%ustri)& !agli)& s& o-&ćao u%io 452 i %rugi+ Jstakl&!i$ki+ li!o-aJ u atmos8&ri t& stoga i ros)&$!a t&m &ratura !a Z&ml)i2 .to u(roku)& o%i(a!)& ra(i!& mora Cota a!)& l&%&!)akaD2 !aru.a-a riro%!u ra-!ot&,u i .t&t!o )& (a orga!i(m& )&r s& o%-i)a u!o 'r,& !&go .to 'i s& -rst& mogl& &-olu#i)ski rilago%iti %nečišćenje raka koje u rokuje pojavu kiseli0 kiša: i!%ustri)ski li!o-i ko)i ota a!)&m u -o%i t-or& kis&li!& Csum oro- %ioksi%2 %u.iko-i oksi%i2 kloro-o%ik kloro-o%i$!a kis&li!aD Dtetne posljedi$e kiseli0 kiša: us ora-a)u rast %r-&ća2 u(roku)u ugi'a!)& -o%&!i+ orga!i(ama2 li.a)&-a i !&ki+ 'il)aka C$&ti!)a$&D2 o-&ća-a)u (agaB&!)& t&.kim m&talima .načenje o onsko- sloja u at!os9eri: a sor'ira !a)-&ći %io ultral)u'i$astog (ra$&!)a ko)& %o ir& i( s-&mira C o!a)-i.& sa Su!#aD i .t&t!o )& (a (%ra-l)& C! r. u $o-)&ka i %rugi+ sisa-a#a u(roku)& rak ko,& i si-u mr&!u okaD %nečišćenje raka koje u rokuje nastajanje o onski0 rupa C o%ru$)a !a ko)ima )& o(o!ski slo) (!at!o rori)&B&!D: 7 l&t !a%(-u$!i+ (rako lo-a 7 +alog&!ira!i ugl)iko-o%i#i C8r&o!iD 7 %&to!a#i)a !ukl&ar!og oru,)a >lavni načini oneči $avanja tla i njihove posljedice& % gnojenje % pesticidi promjene u kemijskom sastavu i kiselosti tla akumulacija otrovnih tvari u živim organizmima %\\% sum or!a2 %u.i$!a i

% teški metali 'iz industrije i otpada(

2@? 7-ro"ene /iljne i "ivotinjske vrste te ekosustav u $jelini tre/a štititi akono! )&r -&ći!a l)u%i !&ć& !a to samo-ol)!o a(iti !au.tr' ro8ita i u%o'!osti. Ugro,&!& -rst& tr&'a .tititi kako 'i s& sa$u-ala 'iora(!olikost C%a!as )& ugro,&! )ako -&lik 'ro) -rstaD i riro%!a ra-!ot&,a Cis ra,!)&!& &kolo.k& !i.& ('og i(umira!)a mogu !aru.iti ra-!ot&,u t). !&gati-!o ut)&#ati !a %rug& -rst& ko)& su s tom -rstom u m&Buo%!osimaD. 5%!osi u &kosusta-u tako su s-&o'u+-at!i i slo,&!i %a u-i)&k tr&'a .tititi &kosusta- u #)&li!i2 tako )& +r-atskim (ako!om o (a.titi riro%& ro isa!o %a s& (a.tita riro%& ro-o%i !a 0//N o-r.i!& R& u'lik& Gr-atsk&. ( vori 0rane C! r. lo%!o tloD2 pitke vode2 ener-ije C! r. 8osil!a gori-aD i sirovina C! r. m&talaD na .e!lji su o-raničeni C!&ć& i+ 'iti %o-ol)!o (a s-& ako l)u%i 'u%& )o. -i.& 7 (a sa%a su !&%osta#i u(roko-a!i samo tim& .to !isu ra-il!o ras or&B&!iD2 a stoga u !o-i)& %o'a na-li rast ljudske popula$ije i ur/ani a$ija s-& -i.& ugro,a-a)u 'u%uć!ost l)u%sk& i %rugi+ -rsta 7 !agli rast l)u%sk& o ula#i)& 7 -i%i ut)&#a)i !a 'ro)!ost l)u%sk& o ula#i)& 7 ur'a!i(a#i)a 7 orast gra%o-a i o-&ća!)& u%)&la gra%skog sta!o-!i.t-a 7 gra%o-i su o-is!i o u!osu siro-i!a i(-a!a C r&+ram'&!i roi(-o%i2 mat&ri)al (a i(gra%!)u2 &l&ktri$!a &!&rgi)a...D i -&liki i(-or o!&$i.ć&!)a Cot a%aD a lokal!o i glo'al!o o t&r&ću)u kru,&!)& t-ari i &!&rgi)& t& !& o-ol)!o ut)&$u !a 'ios8&ru 4ažnost zamjene !osilnih izvora energije alternativnim 6vjetar# solarna energija i sl:7& fosilna goriva 'ugljen& nafta& zemni plin( su neobnovljivi izvori energije 'nastaju vrlo dugotrajnim procesima u :emljinoj kori pa kad ih čovječanstvo jednom iscrpi& više ih u ljudskim razmjerima neće biti( a potrebna su i za druge industrijske potrebe 'npr. proizvodnja plastike iz nafte( i stoga predragocjena za izgaranje koje nije niti osobito energetski učinkovito& te njihovim izgaranjem nastaju štetni plinovi i ča)a koji zaga)uju okoliš 'učinak staklenika& kisele kiše(& zato treba raditi na unapre)ivanju tehnologija i širenju upotrebe alternativnih& prvenstveno obnovljivih izvora energije 'vjetar& !unce& gibanja vode& biogoriva...( -konomska i ekolo ka važnost izdvajanja sekundarnih sirovina iz otpada 6papir# staklo# metal# tekstil7& takve se sirovine onda mogu ponovo iskoristiti 'reciklirati( za daljnju proizvodnju što smanjuje troškove 'ekonomska važnost( i potrebu za uzimanjem primarnih sirovina 'drvo& voda& rude...( iz prirode te onečišćenje pri proizvodnji 'ekološka važnost(

2A/ Za tita voda i zraka je globalni problem jer su kruženjem vode i gibanjem zračnih struja sve svjetske vode odnosno svi dijelovi zračnog omotača povezani& onečišćenje se tako može daleko proširiti )acionalni parkovi .rvatske& #litvička jezera& #aklenica& 5isnjak& 9rijuni& "rka& !jeverni -elebit Parkovi prirode u Hrvatskoj: Telaščica, Velebit, Kopački rit, Vransko jezero, Žumberak i Samoborsko gorje, Biokovo, Lonjsko polje, Papuk, Učka, Lastovsko otočje, zapadni dio Medvednice Primjeri zakonom zaštićenih biljaka u Hrvatskoj: visibaba, ciklama, velebitska degenija, dubrovačka zeč ina) Primjeri zakonom zaštićenih životinja u Hrvatskoj: vuk, vidra, sredozemna medvjedica, ptice grabljivice i močvarice ljet& "ornati&

sr&%o(&m!a m&%-)&%i#a Posljedice unošenja stranih vrsta: strane vrste mogu se prekomjerno razmnožiti (jer u novom okolišu nemaju prirodnih neprijatelja – predatora i parazita) i narušiti prirodnu ravnotežu na štetu autohtonih vrsta – primjeri: mungos na Mljetu (početkom 20. st. doveden iz Indije kao prirodni neprijatelj zmija (poskoka), ali proširio se i na druge otoke i kopno te se prehranjuje i drugim životinjama i biljkama), kaulerpa u Jadranu (vidi zelene alge)

2A0

mu!gos

kaul&r a

Održivi razvoj je razvoj ljudskog društva uz što manji negativni utjecaj na prirodu Akumuliranje štetnih tvari u lancima ishrane: organizmi na nižim stupnjevima hranidbenog lanca (biljke, plankton, kukci...) u sebe prehranom unose manje količ ine štetnih tvari (teških metala, pesticida) i preživljavaju bez znatnih posljedica, a viši organizmi (sisavci, ptice) hraneć i se njima nakupljaju u sebi veće količ ine tih tvari, što uzrokuje teške posljedice (neplodnost, smrt) Prednosti ekološke proizvodnje hrane : ako se u uzgoju biljaka ne koriste umjetna gnojiva i pesticidi, izbjegava se njihov štetan utjecaj na okoliš (vidi agrokemijske metode); ako se u uzgoju životinja ne koriste preventivne doze antibiotika, smanjuje se širenje bakterija otpornih na antibiotike Tehnološka voda = voda koja je prošla kroz industrijske ili druge procese u ljudskoj djelatnosti te stoga više nije dovoljne kakvoće za ljudsku prehranu (piće, kuhanje), ali je dovoljne kakvoće za neke druge svrhe, npr. daljnju upotrebu u industriji, pranje ulica... – važno je za te svrhe kad je to moguće upotrebljavati tehnološku umjesto pitke vode kako bi se ograničene količ ine pitke vode sačuvale za one svrhe za koje je nužna Suvremene metode u poljoprivredi i njihovi nedostaci: – monokultura (uzgoj samo jedne biljne vrste na određenoj poljoprivrednoj površini) – tako uzgajane biljke osjetljivije su na štetnike (kukce, gljivice) i epidemije bolesti pa je potrebno koristiti više pesticida i žetva može biti manja, tlo se iscrpljuje od nekih sastojaka pa je potrebno koristiti više umjetnih gnojiva

2A2 – agrotehničke metode (upotreba strojeva u poljoprivredi) – strojevi troše naftu (neobnovljivo fosilno gorivo) koja se može i izlijati u okoliš (pri nesrećama) pa ga zagaditi – agrokemijske metode : umjetna gnojiva (mogu uzrokovati prekomjerno gomilanje nekih mineralnih tvari u tlu, uključujući i teške metale, mogu nepovoljno utjecati na pH tla, mogu dospjeti u vodotoke i uzrokovati pretjerano bujanje vodenog bilja), pesticidi (tvari koje ubijaju štetnike, npr. herbicidi ubijaju biljke–korov, insekticidi kukce – nisu selektivni, nego ubijaju i neutralne ili korisne vrste, smanjuju bioraznolikost) Djelovanje čovjeka (onečišćenje, krčenje šuma, isušivanje voda, potapanje dolina za akumulacijska jezera hidroelektrana...) uzrokuje smanjenje brojnosti i izumiranje mnogih biljnih i životinjskih vrsta, ali djelovanje čovjeka može uzrokovati i (prekomjerno) povećanje brojnosti neke vrste (npr. unošenje stranih vrsta) „Crvene knjige biljnih i životinjskih vrsta” su popisi ugroženih i rijetkih vrsta neke skupine (npr. sisavci) na nekom području (npr. u Hrvatskoj), sadrže sve podatke o tim vrstama (opis i fotografija, rasprostranjenost, uzroci ugroženosti, postojeće i predložene mjere zaštite). Važne su kao stručna podloga za omogućavanje zakonske zaštite ugroženih vrsta Važno je uspostavljati i poštivati međunarodne ugovore o zaštiti prirode i okoliša jer onečišćenje ne poznaje državne granice, zagađivanje i neodgovorno iskorištavanje prirode u jednoj državi može imati dalekosežne posljedice u susjednima pa i u udaljenima (vidi: zaštita vode i zraka je globalni problem) Utjecaji na brojnost ljudske populacije: Poboljšanje zdravstvene zaštite zbog napretka u medicini i povećanje proizvodnje hrane zbog mehanizacije u poljoprivredi doveli su do naglog porasta brojnosti čovječanstva u zadnja dva stoljeća (a osobito od tzv. zelene revolucije 1960–ih – početak upotrebe suvremenih poljoprivrednih metoda). U novije vrijeme u već ini razvijenih država populacija održava podjednaku brojnost ili postupno pada (zbog modernog stila života koji smanjuje natalitet), ali u mnogim nerazvijenim i siromašnim državama populacija prekomjerno raste sve brže tako da ukupna ljudska populacija još uvijek naglo raste. Čovjek je jedina živa vrsta na Zemlji na č iju brojnost u velikom dijelu staništa više ne utječu prvenstveno okolnosti u njegovom živom i neživom okolišu (prirodne (ne)pogodnosti, grabežljivci/plijen) nego više odnosi unutar vlastite vrste (razmnožavanje, ratovi...).

2A9 Kr&ta!)& s-)&tsk& o ula#i)&
Mili)ar%&

uku !a s-)&tska o ula#i)a

(&ml)& u ra(-o)u
ra(-i)&!& (&ml)&

Prije izgradnje proizvodnih, prometnih i drugih objekata (tvornice, ceste, naselja...) potrebno je izraditi ekološku studiju – istraživanje mogućih utjecaja tog objekta (samog procesa izgradnje i njegove kasnije funkcije) na ekosustav, kako bi se pri izgradnji i upotrebi objekta uzele u obzir mjere kojima se nepovoljni utjecaji što više smanjuju (ugradnja uređaja za pročišćavanje otpadne vode, ograđivanje cesta kako divljač ne bi istrčavala na njih, sječa samo onoliko šume koliko je nužno...) ili u slučaju prevelike neotklonjive ekološke opasnosti od izgradnje odustalo

2AE

L N,K( P3,P%37E,N( P%K7S(
a. Dokazivanje prisutnosti kroba
+()J,6( P%K7SA: ut-r%iti %-i)& -rst& .kro'a Casimila#i)ski i r&(&r-!iD u 'il)kama ut-r%iti risut!ost .kro'a u !amir!i#ama o')as!iti %a s& .kro' %oka(u)& ;ugolo-om oto i!om u !amir!i#ama uo$iti rom)&!u 'o)& o isati !asta!ak .kro'a u 'il)kama

MA*,3(JA) ( P3('%3: I&ć&r2 ri,a2 s)&m&!ka gra+a2 gomol) krum ira2 t)&st&!i!a2 kru+2 koma%ić margari!a2 ;ugolo-a oto i!a2 ka al)ka2 P&tri)&-& (%)&li#&

P%S*7PAK: Na-&%&!i mat&ri)al ras or&%it& !a oklo #u P&tri)&-& (%)&li#&2 ka !it& !&koliko ka i

;ugolo-& oto i!&. R&ak#i)u o(!a$it& (!akom CMD ako s& 'o)a !& romi)&!i2 a (!akom CPD ako s& o)a-i %ruga 'o)a.

3,.7)*A*: U!&sit& CMD ili CPD o-is!o o rom)&!i 'o)& .&ć&r ri,a s)&m&!ka gra+a gomol) krum ira t)&st&!i!a kru+ margari! M P P P P P M

P(*ANJA: 0. Ko)& o% !a-&%&!i+ t-ari sa%r,& .kro'^ Po $&mu st& to (akl)u$ili^ Ikro' sa%r,& ri,a2 s)&m&!ka gra+a2 gomol) krum ira2 t)&st&!i!a i kru+. To s& (akl)u$u)& o rom)&!i 'o)& ;ugolo-& oto i!& Coto i!& )o%a i kali)&-a )o%i%aD i( ,utosm&B& u tam!o la-u.

2A@

b. Dokazivanje koagulacije bjelančevina
+()J P%K7SA: ut-r%iti ko)i su u(ro#i (gru.a-a!)a ili koagula#i)& ')&la!$&-i!a u mli)&ku i ')&la!)ku o-&(ati koagula#i)u s %&!atura#i)om ')&la!$&-i!a

MA*,3(JA) ( P3('%3: = ru-&ta2 %r-&!a .ti al)ka2 2 sat!a stakla2 ka al)ka2 stakl&!i .ta ić2 lam&!ik2 ')&la!)ak2 mli)&ko2 ra(ri)&B&!a o#t&!a kis&li!a Co#atD Cili limu!o- sokD.

P%S*7PAK: &. Na )&%!o sat!o staklo sta-it& malo mli)&ka2 a !a %rugo malo ')&la!)ka. Zatim !a o'a ka !it& !&koliko ka i o#t&!& kis&li!& i rom)&.a)t& stakl&!im .ta ić&m. >. U & ru-&tu sta-it& malo ')&la!)ka (agri)a-a)t& ga %r,&ći & ru-&tu .ti al)kom i(!a% lam&!a. To o!o-it& i s mil)&kom. P(*ANJA: &. Ito s& %ogo%ilo s mli)&kom i ')&la!)kom %)&lo-a!)&m kis&li!&2 a .to %)&lo-a!)&m -isoki+ t&m &ratura^ U o'a slu$a)a %ogo%ila s& koagula#i)a C%&!atura#i)aD ')&la!$&-i!a. >. Kako !a(i-amo ')&la!$&-i!& i( mli)&ka^ Na)(astu l)&!i)a ')&la!$&-i!a u mli)&ku )& ka(&i! C o 8u!k#i)i &mulgator 7 omoguću)& sta'il!ost &mul(i)& -o%& i masti o% ko)& s& mli)&ko sasto)iD. C. Za.to )& mli)&ko -isoko-ri)&%!a !amir!i#a^ Ko)i mi!&ral sa%r,i mli)&ko^ <&r sa%r,i -a,!& ')&la!$&-i!&2 masti2 mli)&$!i .&ć&r2 -itami!& i mi!&ral&. Po!a)-i.& kal#i). F. Ito mo,& %o-&sti %o %&!atura#i)& ')&la!$&-i!a^ <ak& kis&li!& i lu,i!&2 io!i t&.ki+ m&tala2 -isok& t&m &ratur&2 !&ka orga!ska ota ala i %rugi otro-i2 m&+a!i$ki ra% CJtu$&!)&J ')&la!kaD.

2AA

c. 3ikroskopsko promatranje plastida
Mikroskopsko promatranje leukoplasta

+()J P%K7SA: Promatrati l&uko last& u 'il)!om mat&ri)alu2 o isati !)i+o- o'lik i !a#rtati i+ Na-&sti 'il)!& %i)&lo-& u ko)ima s& !ala(& l&uko lasti Pro!aći i o isati amilo last&

MA*,3(JA) ( P3('%3: Gomol) krum ira2 ;ugolo-a oto i!a2 alko+ol2 okro-!a i r&%m&t!a stakal#a2 mikrosko 2 'rit-i#a

P%S*7PAK: S krum iro-a gomol)a o%stru,it& &ri%&rm tam!& 'o)& i o% sta!i$)a ko)& s& !ala(i is o% !)&ga !a$i!it& ta!k& r&r&(&. 5sim !)&,!i+ l&uko lasta2 o a,a)u s& mala (r!#a .kro'a2 a katka% i kristaloi%i ')&la!$&-i!a u o'liku ko#k&. !lika0 škro%na zrnca 7neo%ojena i o%ojena Lugolovom otopinom8

2A:

P(*ANJA: 0. Mogu li l&uko lasti r&la(iti u %rug& lasti%&^ U ko)im u-)&tima^ ;&uko lasti mogu r&la(iti u %rug& lasti%&2 ! r. u kloro last& ka% su sta!i#& u ko)ima s& !ala(& i(lo,&!& su!$&-o) s-)&tlosti Co(&l&!)a-a!)& gomol)a krum iraD. 2. G%)& s& st-ara)u .kro'!a (r!#a^ U lasti%ima Cu kloro lastima 8otosi!t&(om !asta)& gluko(a2 ko)a s& olim&ri(ira u .kro' !a)-i.& u amilo lastimaD.

2A>

Mikroskopsko promatranje kromoplasta

+()J P%K7SA: Promatrati kromo last& u 'il)!om mat&ri)alu2 o isati !)i+o- o'lik i !a#rtati i+ Na-&sti 'il)!& %i)&lo-& u ko)ima s& !ala(& kromo lasti Na-&sti 'o)ila u kromo lastima

MA*,3(JA) ( P3('%3: Plo% ra)$i#& i lo% ru,& Cili kori)&! mrk-& ili #-at ili #-i)&t l)&ko-itog masla$kaD2 'rit-i#a2 okro-!a i r&%m&t!a stakal#a2 mikrosko

P%S*7PAK: I(r&,it& koma%ić lo%a (r&l& ra)$i#&2 ogulit& )o) koru2 (g!)&$it& )& i malo (g!)&$&!& mas& ra(mutit& u ka l)i#i -o%& !a r&%m&t!om stakal#u. Poklo it& okro-!i#om i mikrosko ira)t&. Na$i!it& sli$a! r& arat s lo%om ru,&.

P(*ANJA: 0. Mikrosko ski us or&%i kromo last& u lo%u ra)$i#& i lo%u ru,&. Kromo lasti u lo%u ra)$i#& i .i ku ru,& ra(liku)u s& o'likom: ko% ra)$i#& su okrugli2 a ko% .i ka ra(li$ita !& ra-il!a o'lika.

2A? 2. Mogu li kromo lasti r&la(iti u %rug& lasti%&^ U ko)im u-)&tima^ Kromo lasti mogu r&la(iti u %rug& lasti%&2 ! r. u kloro last& ri i(lo,&!osti su!$&-om s-)&tlu Co(&l&!)a-a!)& %i)&la kori)&!a mrk-& ko)i -iri i( (&ml)&D.

2:/

Mikroskopsko promatranje kloroplasta

+()J P%K7SA: Promatrati kloro last& u 'il)!om mat&ri)alu2 o isati !)i+o- o'lik i !a#rtati i+ Na-&sti 'il)!& %i)&lo-& u ko)ima s& !ala(& kloro lasti Na-&sti 'o)ila u kloro lastima

MA*,3(JA) ( P3('%3: Ma+o-i!a2 !&ka alga C!pirogira8 ili 'ilo ko)i (&l&!i %io 'il)k& C! r. -rlo mla%i list . arog&D2 'rit-i#a2 i!#&ta2 ka al)ka2 okro-!a i r&%m&t!a stakal#a2 mikrosko

P%S*7PAK: S 'ilo ko)&g %i)&la !&k& (&l&!& 'il)k& !a ra-it& ta!ki r&r&(2 sta-it& ga u ka -o%& !a r&%m&t!o stakal#&2 oklo it& okro-!im stakal#&m i mikrosko ira)t& o% malim i sr&%!)im o-&ća!)&m.

P(*ANJA: 0. Us or&%it& i(gl&% i graBu kloro lasta o% s-)&tlos!im i &l&ktro!skim mikrosko om. Po% s-)&tlos!im mikrosko om -i%& s& #i)&li kloro lasti kao (&l&!& kugli#& u sta!i#ama2 a o% &l&ktro!skim mikrosko om -i%i s& u!utra.!)a struktura CultrastrukturaD kloro lasta.

2:0

kloroplasti pod svjetlosnim mikroskopom

kloroplasti pod elektronskim mikroskopom 2. Ko)& sta!i#& ima)u kloro last&^ Kloro last& ima)u sta!i#& C(&l&!i+ 'il)aka i algiD u ko)ima s& o%-i)a 8otosi!t&(a2 a to su sta!i#& s-i+ (&l&!i+ %i)&lo-a 'il)k&. Na)-i.& kloro lasta ima)u sta!i#& !a gor!)o) o-r.i!i listo-a. 9. Mogu li kloro lasti r&la(iti u %rug& lasti%&^ Kloro lasti mogu r&la(iti u %rug& lasti%&2 ! r. u kromo last& ri sa(ri)&-a!)u lo%o-a C%)&lo-a!)&m 'il)!i+ +ormo!a kao .to )& &til&!D ili u l&uko last& ri !&%o-ol)!o) i(lo,&!osti su!$&-o) s-)&tlosti.

2:2 E. Za.to s& kloro lasti mogu samoum!a,ati^ <&r sa%r,& -lastitu DNA C!ukl&oi%D. Smatra s& %a su &-olu#i)ski !astali &!%osim'io(om i( samostal!i+ rokariotski+ autotro8!i+ C8otosi!t&tski+D orga!i(ama.

2:9

d. Dokazi osmoze u biljnoj stanici

+()J P%K7SA: us or&%iti osmo(u i %i8u(i)u o')as!iti osmo(u !a t&m&l)u okusa s mrk-om ut-r%iti rom)&!& u ra(li$itim ko!#&!tra#i)ama oto i!a

MA*,3(JA) ( P3('%3: kori)&! mrk-&2 !o,2 $a.a2 sol

P%S*7PAK: I(%u'it& kori)&! mrk-&. Pa,l)i-o sta-it& kori)&! u osu%u C$a.uD s -o%om tako %a ri osta-l)a!)u okusa -o%a !& uB& u u%u'i!u. U%u'i!u is u!it& sol)u. 5$ita)t& r&(ultat& !ako! ola sata.

P(*ANJA: 0. Ito s& %ogo%ilo u u%u'i!i kori)&!a mrk-&^ Sol s& oto ila i u%u'i!a s& is u!ila -o%om. 2. Za.to mrk-a gu'i $-rstoću^ Z'og i(laska -o%& i( sta!i#a sma!)u)& s& turgorski tlak u !)ima.

2:E

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful