Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza

Prvi moderni hrvatski roman "Povratak Filipa Latinovicza" djelo je Miroslava Krlee, velikog hrvatskog pisca koji je stvarao u drugom razdoblju hrvatske knjievnosti 20. stoljea. Roman "Povratak Filipa Latinovicza" pripada etvrtoj fazi Krleina stvaralatva koju zovemo jo: "U znaku romana". Filip Latinovicz je slikar koji se nakon 23 godine izbivanja iz Zagreba vraa i u svakoj mu se vizualnoj, olfaktivnoj i auditivnoj slici bude snana i upeatljiva sjeanja. Simbolika rijei "povratak" svakako ima dublje znaenje pod koje spada najvie jaina povratka u njegove dobre i loe uspomene pobuene povratkom u Zagreb. U romanu se pojavljuje lik Kyrialesa koji snano karakterizira Filipovu podsvjest, ali i Filipova interakcija s njim prikazuje junakovu podvojenost karaktera:"Slua Filip Kyrialesa kako govori o slikarstvu i, kao da uje svoj najskriveniji glas, gdje mu govori iz utrobe,osjea, kako taj antipatini ovjek govori istinu". Kyriales snano kritizira Filipa i njegove slikarske radove govorei mu da nita ne vrijede. Filipova apstraktna nagomilavanja dogaaja i svega to vidi oko sebe nimalo se ne sviaju Kyrialesu i to je bitna razlika meu njima: "to su proitane sitnice, ieprkane bez reda tu i tamo, sasvim sluajno". Svim tim rijeima pokude Kyriales izaziva velike dvojbe u Filipu oko vlastitog talenta, smisla ivota i umjetnosti:"... nema govora da bi se takvim metodama dalo bilo to uiniti u ivotu, a najmanje naslikati dobra slika!". Prema smjetanju junakovih emocija, snanih sjeanja, reduciranoj fabuli i podsvjesti daje se zakljuiti da je rije o suvremenoj knjievnosti. Filipova majka je takoer utjecala na Filipov ivot, izbacivi ga iz kue i tako mu odredivi sudbinu, bitan je imbenik u formiranju junakova karaktera. Filip to prikazuje kroz njen portret na kojem ju je nacrtao kao ostarjelu prostitutku iz bordela. Fatalnu enu koja se dopala Filipu predstavio je lik Boboke. Naime Boboka je ivila "punim pluima", u ranim je godinama dola u dodir s mukarcima, a poslje je unitavala brakove zavodei zauzete mukarce. Nikako nebi Filipov povratak trebalo shvaati kao njegovo osobno obraunavanje s prolou, nego bi taj povratak trebao imati znaenje okretanja novog lista i suoavanje Filipa sa prolou kako bi neto novo nauio. Filip zapravo nije znao tko mu je pravi otac to se tek otkriva pred kraj romana kad Filipova majka ipak priznaje i govori da mu je Silvije pl. Liepach otac. U meuvremenu Kyriales poini samoubojstvo, a Filipa je razoarao mentalitet ljudi u Zagrebu. Saznavi da je Baloanski Bobi pregrizao grkljan zbog ljubomore Filip ipak prisilno odlui pa makar i sam vratit se u Europu. Za kraj valja napomenuti da Krlein roman "Povratak Filipa Latinovicza" ima jako mnogo dodirnih toaka s Proustovim romanom "Combray" ili "U potrazi za izgubljenim vremenom" u kojem na gotovo isti nain glavni junak uz pomo osjetila dobiva snane slike iz prolosti.

1. Usporedi djela s obzirom na: - pripovjedaa - prpovjedne tehnike - temu - temeljne motive - osobine glavnog lika - odnos glavnih likova prema djetinjstvu (odrastanje,obitelj i majka) - odnos prema vremenu(subjektivno, objektivno) - odnos glavnih likova prema umjetnosti 2. Stilska obiljeja 3. Izrazi svoj osobni stav

Combray, prvi dio prve objavljene knjige Put k Swannu iz ciklusa U traganju za izgubljenim vremenom, djelo je francuskog romanopisca Marcela Prousta. Taj moderno asocijativni roman, koji predstavlja ishodite europske moderne proze moemo usporediti s prvim modernim hrvatskim romanom Povratak Filipa Latinovicza autora Miroslava Krlee. Glavna tema Combraya je sjedanje, a Filipa Latinovicza povratak. Kao sporedne teme romana su prikaz socijalnog ivota francuske aristokracije poetkom dvadesetog stoljeda i malograanski nazor provincijalske sredine u Panoniji.Oba psiholoka romana se bave unutarnjim stanjem glavnog lika te njihovim vradanjem u prolost kako bi dali smisao ivotu. Tridesetogodinji Pripovjeda iz Combraya se prisjeda svoje prolosti (djetinjstva) iz mrane sobe, dok se Krlein Filip nakon dvadeset i tri godine izbivanja vrada u rodni zaviaj kako bi otkrio identitet svoga oca, tj. vlastiti identitet. Oni ne mogu hotimino, razmiljanjem obnoviti svoje doivljaje, nego do sjedanja dolaze osjetilnom percepcijom. Miroslav Krlea i Marcel Proust vjeto ispreplidu prolost i sadanjost sluedi se metodom asocijativne tehnike. Pripovjedaa okus kolaida "madeleine" namoenog u lipov aj prisjeda na praznike koje je provodio kod tetke Leonie u Combrayu i sobu gdje je kuao taj isti aj. Polako mu se vrada sjedanje na obiteljsku kudu, vrt, crkvu, gradid i njegovu okolicu. Proust pripovijeda u prvom licu tehnikom ispovjesti, njegovo pripovjedanje ne tee kronoloki, nego je potaknuto asocijacijama, u pripovijedanju se koristi i metodom dvostruke tehnike, gdje se vrijeme dijeli na doivljeno vrijeme s likom djeaka i na promiljeno vrijeme s likom pripovjedaa. Filipov povratak u Zagreb i dodir s poznatim prostorima, mirisima i zvukovima izazivaju u njemu sjedanja na dogaaje iz djetinjstva "Oni davni isti, nepromjenjeni mirisi!". Prisjeda se Karolinine svadbe, tajanstvenog crvenog albuma i fotografije nepoznate gole ene, zatvorenih vrata doma, ekanja majke u kavani, posjeta bordelu. Filip sada kao etrdesetogodinjak te iste dogaaje tumai realno i objektivno za razliku od nekadanjeg djejeg i subjektivnog shvadanja. On napokon uoava tko mu je majka, a njegovo miljenje o njoj se najbolje vidi u prikazu portreta majke Regine kao ostarjele bordel dame. On, njezin sin, bio je dijete eljno majinske ljubavi i

dodira, ali je ona bila distancirana. Vanije od toga joj je bilo kako de ga srediti i predstaviti drutvu trafikantkinja Regina, potpuno hladna spram svog djeteta, mnogo je polagala na dekorativnu stranu njegova izgleda no on je u njoj vidio tajanstvenu damu, boicu s kojom se bojao zapoinjati razgovor, a osjedao bi se privilegiranim ako bi ga nazvala pravim imenom. Kroz cijeli roman opisi njegove majke su uglavnom tjelesni, iz ega moemo zakljuiti da on ne poznaje dovoljno svoju majku ili naslutiti njenu povrnu osobnost. Odnos majke i Lika u Combrayu je suprotan odnosu Filipa i Regine. Pripovjedau je fiziki opis majke nebitan jer se ona izdvaja svojom dobrotom, nesebinodu, iskrenodu i ljubavlju. Njihov blizak odnos se vidi i u situaciji kada ga zabrinjava to to ga je majka zaboravila poljubiti samo jednu veer prije spavanja. Obojica su hipersenzibilni, vole majku, emocionalno usamljeni, uivaju u umjetnosti ( Filip je slikar, a Pripovjeda pisac), ali ponekad sumnjaju u svoje umjetnike sposobnosti. Filip tei za samospoznajom, identitetom i zbog toga se vrada u zaviaj, a Pripovjeda eli naknadno dati smisao svom ivotu u obliku umjetnikog djela u kojim de pomodu sjedanja ponovno proivjeti djetinjstvo. Usporeujudi ova dva svjetski poznata romana i svijest njihovih glavnih likova izdvojila bi Filipa kao sebi bliu osobu, a Krlein stil pripovjedanja zanimljivijim od Proustovog. Naime, Proust se slui samo asocijativnom tehnikom pisanja, a itanje dodatno oteavaj digresije u opisivanju i dugake reenice. Krleina kompozicija osim asocijativne tehnike sadri i dramsku strukturu, prikazuje uzbudljive ivote likova i njihove odnose. Njegovi opisi ivota i kulture mojih predaka i Zagreba poetkom dvadesetog stoljeda me pribliuju s voljenim gradom, za razliku od meni stranog Combraya. Filipov povratak i sjedanja na djetinjstvo du modi usporediti jednom sa sobom. SMJERNICE Smjesti odlomak u kontekst romana te odredi mjesto romana u stvaralakom opusu Miroslava Krlee. Tko je Filip Latinovicz? Zato se roman zove Povratak Filipa Latinovcza? Koja je simbolika rijei povratak u kontekstu romana? to je po profesiji Filip, a to Kyriales? Kakav je njihov odnos? U emu se njihova stajalita o umjetnosti razlikuju? Odgovor potkrijepi citatom ili parafrazom. Koje je stajalite o umjetnosti tebi blie? Kako Kyriales djeluje na Filipa i njegova razmiljanja o vlastitom talentu i o ivotu? Odgovor potkrijepi citatom ili parafrazom. to misli kakva je uloga umjetnost u suvremenom drutvu? Po emu moe zakljuiti da roman pripada suvremenoj knjievnosti? O kojim je jo temama, osim o umjetnosti, u romanu rije? Navedi jo nekoliko likova koji su utjecali na Filipov identitet. Koji su likovi u odnosu s Filipom, osim Kyrialesa, nakon njegova povratka? Smatra li Filipov povratak obraunom s prolodu ili otvaranjem nove stranice ivota

POMO PRI PISANJU Prvi cjeloviti hrvatski moderni roman Povratak Filipa Latinovicza napisao je Miroslav Krlea tijekom veljae 1932. To je psiholoki roman, roman svijesti. Radnja romana zbiva se tijekom nekoliko proljetnih, ljetnih i jesenskoh mjeseci drugoga ili tredeg desetljeda 20. stoljeda. Ipak u romanu je ukraden gotovo cijeli ivot glavnog junaka Filipa, sve do njegovih najranijih djeakih sjedanja. U Filipovim sjedanjima ispreplede se pripovjedaka sadanjost s pripovjedakom prolodu, pa nastaje simultanost zbivanja nalik na onu u Proustovim romanima. Simultanost zbivanja dokida kronoloki redoslijed zbivanja. Popust Prousta, Krlea povratak u prolost motivira asocijativnom tehnikom pripovijedanja. Roman ima trodijelnu kompozicijsku strukturu. Prvi dio je Filipov povratak kada asocira svoje djetinjstvo. Asocijativna tehnika pripovijedanja istie retrospektivnost i unutarnja proivljavanja glavnog lika. Slike djetinjstva Filip pokuava objektivizirati u slikarski koloristiki doivljaj. Drugi dio romana je Filipov susret s vlastitom panonskom podlogom, podlogom iz koje je potekao. Tu podlogu predstavlja foringa Joe Podravec i posjedniko-inovniki krug ljudi oko Silvija Leipacha plemenitog Kostenjevekog. U tom dijelu jaka je socioloko-staleka studija jer Filip zanosi ivotnija ruralna, animalna i mitska karakteristika foringaa Joe Podravca. U tredem dijelu romana naglaena su dramska obiljeja istaknute psiholoke studije triju vanih likova: Boboke, Baloanskog i Kyrialesa. Boboka je razdraljiva i erotizirana. Baloanski je bivi inovnik, ovjek koji je izgubio u prostoru i vremenu svoje ljudske karakteristike. Kyriales je tajanstveni ovjek, zagonetni Rus s Kavkaza, dermatolog i doktor fiziologije, cinik je svojim vulgarnim, mehanicistikim materijalizmom sva ljudska pitanja svodi na tajne fiziologije. Iako je i sam promaen ovjek, razara Filipove idealistike koncepcije o slikarstvu i iluzije o vlastitom talentu potenciraju i Filipove intimne sumnje u vlastiti talent. Glavni lik romana je Filip Latinovicz, slikar. Tema romana je istaknuta u samom naslovu, povratak, povratak koji je Filipova potraga za osobnim podrijetlom (tajna oinstva) i promiljanje o svome cjelokupnom ivotu, sueljavanje s egzistencijalnim tajnama, granicama vlastite osobnosti i pitanjima osobnog identiteta. Bez razrjeenja tajne oinstva, koja je dominirala njegovim djetinjstvom, Filip ne moe pronadi svoj identitet. S tim kljunim pitanjem isprepletena su i mnoga druga: odnos umjetnika i drutva, pitanje vlastitog talenta i umjetnike inspiracije, pitanje nacionalnog identiteta, ali i pitanje o smislu ivota uopde. Filip tijekom cijelog romana idealistiki pokuava slikarskim doivljajem spoznati svijet oko sebe.

Gospoda Glembajevi i Povratak Filipa Latinovicza djela su Miroslava Krlee, najznaajnije linosti hrvatske knjievnosti 20. st., a pripadaju irokom Krleinom opusu djela nastalih u njegovom najplodnijem razdoblju, izmeu 1930. i 1950. godine. Povratak F. L. je protopit hrvatskog modernog romana, egzistencijalni, slojevit roman. Gospoda Glembajevi su psiholoki roman sa socijalnim momentima. Tko su Leone Glembay i Filip Latinovicz? Hipersenzibilni intelektualci, razdraljivi usred podvojenosti izmeu tjelesnog i duhovnog, opteredeni vlastitim podrijetlom i egzistencijom. I Filip i Leone su u sreditu zbivanja, i njihovim povratkom otvaraju se tajne iz obiteljskih prolosti i dolazi do intriga izmeu likova, ali takoer i u njima samima. Oba se lika vradaju u rodni kraj, Leone u Zagreb, Filip u Kostanjevac, nakon dugo godina izbivanja u europskim velegradima, ali motivirani iz razliitih razloga. Leone se vrada jer osjeda dunost proslaviti s obitelji 50. obljetnicu obiteljske tvrtke, ali i zato to eli vidjeti jedinu osobu koju cijeni u toj obitelji, Angelicu, dok je Filip zasiden tmurnim velegradom u kojem vie ne pronalazi inspiraciju za svoje stvaralatvo. Leone ne eli biti Glembay, stoga je u sukobu sa samim sobom jer ne eli prihvatiti svoju animalnu, gramizivu, glambajevsku stranu koje dolazi do izraaja na kraju djela. I Leone i Filip se suoavaju sa svojim roditeljima zbog fatalnih ena, Leone s ocem Ignjatom zbog barunice Castelli, a Filip s majkom Reginom zbog Boboke. Leone ocu ne moe oprostiti samoubojstvo majke i sestre koje su poinile samoubojstvo zato to su im mu i zarunik bili u vezi s barunicom. Na koncu i on sam priznaje da je kao dvadesetjednogodinjak bio u vezi s njom. Filip se s majkom svaa zbog Boboke za koju mu majka predbacuje da je unitila svoja dva braka i mnoge mukarce potjerala u zatvor i ludnicu, na to joj on odvrada da ona nije nita moralnija od Boboke. Na kraju romana saznaje da mu je otac Silvije pl. Leipach. Na kraju romana, Filip i Leone zavravaju razliito. Leone ubija barunicu Castelli i tako potvruje da ovjek ne moe pobjedi od onoga to jest. Filip je jedini lik koji na kraju romana doivljava katarzu. Iako je Boboka, koja mu je posluila za inspiraciju ubijena, nastavlja crtati i spoznaje da je vjera jedino to vrijedi i ona je simbol Filipove pomirbe sa svijetom kakav jest.

Miroslav Krlea je po miljenju mnogih najbolji hrvatski pisac dvadesteog stoljeda.U svojem knjievnom stvaralatvu je opisao cijelu galeriju likova i obradio mnoge teme.Posebnu panju izazivaju njegovi likovi intelektualaca.Najizraeniji i najpotpuniji takvi likovi su Leone Glembay i Filip Latinovicz. Leone i Filip svaki na svoj nain predstavljaju hrvatsku stvarnost tog doba.Leone kao predstvanik iz visokih krugova koji eli u svoju okolinu unjeti malo osjedajnosti i ljudskosti,a Filip kao obian ovjek koji eli u maloj krmi probuditi ljude da dignu glave iz blata. Oba lika se na poetku prie vradaju kudi,nakon mnogo godina izbivanja.Leone je otiao prije jedanaest godina nakon majinog samoubojstva.Razlog je bio to ga je zavela barunica,oeva druga ena.On je otiao zato to je to izabrao. Filip se vrada nakon dvadeset i tri godine.Njega je majka otjerala kad je saznala da joj je ukrao novac i potroio ga u bordelu.Dok se Leone vrada u velikom stilu da bi prisustovao svedanom banketu,Filip se vrada pognute glave da bi posjetio majku.Ubrzo nakon povratka Leone se suoava sa ocem i govori mu sve to ga je muilo dok nije bio kod kude.Filip se tek na kraju prie suoava s majkom i saznaje tko mu je otac.

Najveda poveznica izmeu ova dva lika je slikanje.Dok Leone od malog djetinjstva ima naobrazbu u slikanju,Filip jo uvijek na sve to gleda sa oima djeteta. U oba djela likovi slikaju svoje roditelje. Na majin zahtjev Filip slika njen portret.U poetku joj se slika sviala.to je dalje on slikao otkrivao je sliku majke kakvu on vidi.Otkrivao je majino lice ispod maske koju je ona nosila.Njegova majka je postala nervoznai smatrala je da je sramotno kako on nju vidi.Tada je odustao od slikanja tog portreta. Leone je slikao posmrtnu masku svoga oca,dok je on leao na smrtnoj postelji.Nije bio zadovoljan slikom i poderap ju je. Jo jedna poveznica izmeu ova dva lika je odnos sa roditeljima.Filip je bio u loim odnosima sa majkom.esto su se svaali.Nije znao tko mu je otac.Tek je na kraju saznao da mu je otac bivi upnik Liepach,s kojim se njegova majka viala.Leone je s druge strane u loim odnosima sa ocem.Smatra ga odgovornim za majinu smrt.Zamjera mu to je ljubovao sa barunicom dok mu je majka jo bila iva.Suoava se sa ocem i sve mu govori.Na kraju tog suoavanja njegov otac umire. Nakon svih ovih podataka moemo dodi do zakljuka da su Leone i Filip vrlo slini.Oba su nakon loeg iskustva otila od kude.Pokuavaju pronadi mir i sredu ali u tome ne uspijevaju.Na kraju oba gube bliske osobe.Leone gubi oca,a Filip gubi Boboku u koju je bio zaljubljen.Njima je od poetka bio odreen nain ivota i nije bilo u njihovoj modi da to promijene.