18._i_19._07.2009.

www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
18. i 19. jul 2009.

Broj 11.958 Godina LXVI Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA

VIJESTI

PIC nema interesa za zadr`avawe OHR-a u BiH
strana 4.

HRONIKA

strana 17.

Trudnica poginula, suprug i djeca povrije|eni

KULTURA

Bijele no}i i bijeli dani sjeverne Venecije
strana 27.

Tarik Sadovi}

Brojne nepravilnosti u poslovawu Ministarstva bezbjednosti BiH za 2008. godinu

Sadovi}evo ministarstvo nabavqalo mimo zakona
Ministarstvo bezbjednosti BiH u 2008. godini procedure javnih nabavki nije sprovelo u skladu sa zakonom, a popis sredstava i izvora sredstava nije izvr{ilo u skladu sa uputstvom Ministarstva finansija Tro{kovi za popravke i servisirawe vozila iznosili 63.280 KM. Procedura izbora dobavqa~a sprovedena putem vi{e vrsta postupaka, {to tako|e nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama

FOTO: GLAS SRPSKE

Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} donio odluku o smjeni Tarika Sadovi}a i uputio je u parlamentarnu proceduru. Odluka o Sadovi}evoj smjeni stupi}e na snagu kad je potvrdi Parlament BiH strana 3.

DANAS

Na bawolu~kom Gradskom stadionu 29. avgusta veliki spektakl

Bregovi} i Gu~a sti`u u Bawu Luku
Bregovi} u Bawu Luku dolazi sa evropske turneje po Italiji, Britaniji i Francuskoj, a poslije koncerta u gradu na Vrbasu odlazi na turneju po Gr~koj i Kipru
Goran Bregovi}

strana 7.

2 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Vijesti dana
Valentin Incko

Sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom ne `elim daqe da razgovaram bez svjedoka poput visokog predstavnika, bez vo|ewa zapisnika, stenograma ili snimawa sastanaka. Sulejman Tihi}, predsjednik SDA

FOTO: GLAS SRPSKE

Bez OHR-a BiH mo`e da funkcioni{e
SARAJEVO - Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je da bi BiH mogla da funkcioni{e i bez Kancelarije visokog predstavnika. - U svakom slu~aju, evropska zajednica ostaje ovdje, i politi~ki ne samo tehni~ki, kroz na{e projekte. Ona i daqe ima instrumente za saradwu - i malo za ka`wavawe. Ne bi imala “bonska ovla{}ewa”, ali tu su neki drugi instrumenti - istakao je Incko za Radio “Slobodna Evropa“. Dodao je da je me|unarodna prisutnost jo{ potrebna, jo{ nekoliko godina, ali mo`da u drugom obliku, da malo idemo od Dejtona prema Briselu.

“Fajnen{el tajms“

BiH ni blizu pregovora o ~lanstvu sa EU
LONDON - Razo~arewe u Zapad i strah od jeftine radne snage sa istoka Evrope usporili su proces pro{irewa EU, pi {e britanski dnevnik “Fajnen{el tajms“. List na vo di da, po red Islanda, nekoliko drugih zemaqa `eli da se pridru`i EU, od kojih se Srbija, BiH, Albanija i Crna Gora suo~avaju sa ogromnim preprekama u os tva ri vawu ne op ho dnih pravnih i ekonomskih uslova, tako da nijedna od navedenih dr`ava nije ni blizu po~etka pregovora o ~lanstvu. Osim navedenih zemaqa, tu su i kan di da ti Hrvat ska, Makedonija i Turska, ali su ove dr`ave suo~ene sa prepre ka ma kao {to je spor Hrvatske sa Slovenijom ili nastojawa pojedinih ~lanica da Ankaru dr`e podaqe od ulaska u EU.

Vije}e naroda Republike Srpske

Odr`ana sjednica Kolegijuma Vije}a naroda Republike Srpske

Bo{wa~ki delegati nastavqaju blokadu
To je neustavna aktivnost bo{wa~kih delegata, a rije~ je o politi~koj i nedobronamjernoj odluci, smatra Sta{a Ko{arac. Klub Bo{waka ne mo`e da mijewa odluku o obustavi rada, ka`e Xevad Osman~evi}
PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glassrpske.com

Igor Radoji~i}

Po~ela predizborna kampawa

BAWA LU KA - Pred sje dnik Na ro dne skup {ti ne RS Igor Radoji~i} izjavio je Srni da su diskusije poslanika tokom ~etvorodnevnog zasjedawa parlamenta pokazale da se polako ulazi u predizbornu kampawu. - Realno, ulazimo u period predizborne kampawe i ve} od jeseni, a pogotovo od po~etka sqede}e godine, politi~ki sta vo vi po zi ci onih i opo zi ci onih po sla ni ka bi }e sve udaqeniji, jer }e svaka od stranaka zauzimati startnu poziciju za izbore u oktobru idu}e godine, koji su vrlo va`ni rekao je Radoji~i}. On je ocijenio da }e kampawa biti jako duga, barem cijelu sqede}u godinu, {to }e smawiti efektivnost institucija.

BAWA LUKA - Klub delegata Srba u Vije}u naroda Republike Srpske ocijenio je da bo{wa~ki delegati nastavqaju sa poku{ajima bloka de in sti tu ci ja RS u zakonodavnoj proceduri, rekao je u petak u Bawoj Luci {ef Kluba Srba Sta{a Ko{arac. Ko{arac je poslije sjednice Kolegijuma Vije}a naroda RS kazao da Ustav RS nije precizirao pojam zamrzavawa ili napu{tawa rada u Vi je }u, {to su na ja vi li bo{wa ~ki de le ga ti zbog odluke Ustavnog suda RS da Zakon o teritorijalnoj organizaciji RS, koji predvi|a brisawe prefiksa “bosanski“ iz naziva op{tina Brod i Kostajnica, ne povre|uje vitalni nacionalni interes Bo{waka. - To je ne us ta vna akti vnost bo{wa~kih delegata, a rije~ je o politi~koj i nedo-

bronamjernoj odluci - istakao je Ko{arac. On je pozvao bo{wa~ke delegate da se vrate primjeni Ustava RS i time demokratskom ja~awu RS, ali i dobrobiti za BiH, tako {to }e na narednim sjednicama klubova i Vije}a naroda razma tra ti akte usvo je ne na posqedwoj sjednici Narodne skup{tine RS.

KO[ARAC pozvao bo{wa~ke delegate da se vrate primjeni Ustava RS
Ko{arac je napomenuo da bi u su pro tnom BiH bi la onemogu}ena da dobije drugu tran{u kredita od Me|unarodnog monetarnog fonda, za koju je uslov usvajawe rebalansa buyeta do kraja avgusta. Pred sje da va ju }i Vi je }a naroda RS Yevad Osman~evi} ka zao je da bi Klub Bo{waka trebalo da razmotri ~iwenicu da }e Ustavni sud RS zbog godi{wih odmo-

ra tek u septembru biti u mogu }nos ti da na dne vni red uvrsti wihov pri go vor na Poslovnik o radu ovog suda. - Klub Bo{waka ne mo`e da mijewa odluku da obustavi svoj rad u Vije}u naroda RS dok Ustavni sud RS ne uskladi svoj Poslovnik o radu sa Ustavom RS. Mo`emo samo da su ge ri {e mo ko rek tnost u daqem radu - kazao je Osman~evi}. Bo{wa ~ki de le ga ti u utorak su potvrdili da obustavqaju svoj rad u Vije}u na-

roda RS, “sve dok Ustavni sud RS ne uskladi Poslovnik o radu sa Ustavom RS”. Oni smatraju da je ovaj po slo vnik ne us ta van i da omo gu }a va pre gla sa vawe bo{wa~kih sudija, zbog ~ega je “omogu}eno brisawe prefiksa bosanski iz naziva op{tina Brod i Kostajnica“. [ef Kluba Hrvata u Vije }u na ro da RS To mi slav Tomqanovi} rekao je da mu nije jasna odluka bo{wa~kog kluba da zamrzne svoj rad u Vije}u.

FOTO: S. ILI]

IGOR RADOJI^I]
Predsjednik NSRS Igor Radoji~i} ocijenio je da je Klub Bo{waka u Vije}u naroda RS, Ustavnom sudu RS i parlamentu uputio pismo kontradiktornog sadr`aja u kojem navode da ne namjeravaju da blokiraju Vije}e, ali i da prestaju sa radom u tom tijelu. - U ovom trenutku zaista ne mogu da spekuli{em kako }e se oni pona{ati. Svi akti sa posqedwe sjednice }e tokom idu}e sedmice biti pripremqeni, potpisani i upu}eni u Vije}e naroda rekao je Radoji~i}.

NSRS usvojila Nacrt zakona o izmjenama Zakona o sredwem obrazovawu

Zabraweno snimawe telefonima
BAWA LUKA - Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sredwem obrazovawu i vaspitawu, koji su u petak usvojili poslanici Narodne skup{tine RS, snimawe video-klipova neprimjerenog sadr`aja u vrijeme nastave i wihova daqa distribucija tretira se kao te`a povreda obaveza u~eniZabrana pu{ewa ka. Ova odre dba Usvojen je Nacrt zakona o izmjenama i ni je bi la dopunama Zakona o zabrani pu{ewa ciuvr{}e na u gareta na javnim mjestima. Ovim napostoje}i zakon, crtom propisuje se zabrana pu{ewa a ministar proscigareta na javnim mjestima kao {to su vje te i kul tu re slu`bena vozila, objekti u kojima se orRS Anton Kasiganizuju igre na sre}u i javni toaleti. povi} rekao je da resorno ministarstvo smatra da bi ova mjera zna~ajno doprinijela smawewu vr{wa~kog nasiqa u {kolama.

www.glassrpske.com
Klub Bo{waka u Vije}u naroda RS, po instrukcijama iz Sarajeva, djeluje mimo Ustava i blokira funkcionisawe izvr{ne vlasti RS bez ikakvih argumenata. Time nanose {tetu cijeloj BiH. Email: vanja_srdic@yahoo.com Vizni re`im ostao je i daqe na snazi gra|anima Republike Srpske i Federacije BiH. Dok se kriminalci u regioni slobodno kre}u i vrlo lako prelaze dr`avne granice, Evropa ne dozvoqava po{tenom svijetu da putuje bez viza. Stra{no! Email: srdjan77@blic.net

U^ENIK bi zbog snimawa mogao biti izba~en iz {kole
Nacrtom zakona je predvi|eno i formirawe savjetodavnog vije}a u stru~nim {kolama, u ~ijem sastavu bi bili predstavnici lokalnog tr`i{ta rada, a ovo tijelo bi pomagalo {kolama u planirawu sadr`aja wenih pro-

grama i u ja~awu veza izme|u {kole i lokalnog tr`i{ta rada. Poslanik PDP-a Diana ^e ki} na gla si la je da bi sni mawe vi deo-kli po va u vrijeme nastave trebalo sankcionisati, bez obzira na sadr`aj snimka. Kasipovi} je rekao da je izbacivawe iz {kole krajwa mjera koju je mogu}e upotrijebiti u slu~aju te`e povrede obaveze u~enika, jer sredwo{kolsko obrazovawe u RS nije obavezno. M. F.

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 3

Izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama
SARAJEVO - Ustavnopravna komisija Predstavni~kog doma Parlamenta BiH podr`ala je u petak Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama i utvrdila je uskla|enost sa Ustavom BiH. ^lanovi Komisije nisu podr`ali principe za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, ali su utvrdili wegovu uskla|enost sa Ustavom BiH i pravnim sistemom, prenose agencije.

Brojne nepravilnosti u poslovawu Ministarstva bezbjednosti BiH za 2008. godinu

Vijesti
Vlada FBiH

Tro{kovi za popravke i servisirawa vozila iznosili su 63.280 KM. Procedura izbora dobavqa~a sprovedena putem vi{e vrsta postupaka, {to tako|e nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama
PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glasrpske.com

Sadovi}evo ministarstvo nabavqalo mimo zakona

La`ni premijer Federacije
SARAJEVO - Kabinet premi je ra Fe de ra ci je BiH Mus ta fe Mu je zi no vi }a u petak je saop{tio da je nepoznata osoba pozivala vi{e in sti tu ci ja u BiH i susjedstvu i predstavqala se kao premijer, tra`e}i pomo} za oboqelu djevoj~icu. Iz kabineta su sugerisali gra|anima da budu oprezni i ne nasjedaju na ovakav poku {aj pre va re, ja vi le su agencije.

BAWA LU KA - Mi nistarstvo bezbjednosti BiH u 2008. godini procedure javnih nabavki nije sprovelo u skla du sa Za ko nom o ja vnim nabavkama BiH, a popis sred sta va i izvo ra sredstava nije izvr{ilo u skladu sa ra~unovodstvenim propisima i uputstvom Minis tar stva fi nan si ja i trezora BiH. Na ve de no je to, izme |u ostalog, u izvje{taju Kancelarije za reviziju institucija BiH o reviziji poslovawa Ministarstva bezbjednosti BiH za pro{lu godinu. Is ta knu to je da su ut vr|eni nedostaci i propusti u svih {est kontrolisanih bitnih stavki. - Mi nis tar stvo je u 2008. go di ni na ba vi lo go ri va u vri je dnos ti 99.719 KM, a ocjena kvalifikovanos ti po nu |a ~a ni je iz vr{ena u skladu sa uslovima u tenderskoj dokumentaciji. Ponu|a~ OMV Sarajevo, koji je u bilansu za 2007. godinu iskazao gubitak, nije odbi jen, dok je “Ener go petrol“ Sarajevo zbog iste si tu aci je odbi jen, sto ji u izvje{taju. Izabrani dobavqa~, nave de no je, “Hi fa Pe trol“ Sarajevo dobio je maksimalan broj bo do va zbog ro ka pla}awa od 61 dan, a utvr|eno je da je pla}awe vr{eno i prije ugovorenog roka. - Kancelarijski materijal nabavqen je u iznosu od 60.464 KM od firme “Defter“ na osnovu pojedina~nih cijena robe, a ne na osnovu ukupne vrijednosti ponude, {to je suprotno Zakonu o javnim nabavkama - pi{e u revizorskom izvje{taju.

Mujezinovi} - [mit

Poziv za ulagawa u BiH

SA RA JE VO - Pre mi jer Federacije BiH Mustafa Mu je zi no vi} po zvao je u petak tokom susreta sa ambasadorom Wema~ke u BiH Jo aki mom [mi tom wema ~ke investitore da ula`u u BiH i zahvalio ambasadoru za pomo} koju je Wema~ka pru `i la u opo rav ku BiH, saop{teno je iz Vlade FBiH.
Parlament BiH odlu~uje o Sadovi}evoj sudbini FOTO: GLAS SRPSKE

Tro{kovi za popravke i servisirawa vozila, stoji u iz vje {ta ju, izno si li su 63.280 KM. Procedura izbora dobavqa~a sprovedena je putem vi{e vrsta postupaka, {to tako|e nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

UTVR\ENI nedostaci i propusti u {est kontrolisanih bitnih stavki
Cje lo ku pan sis tem in ter nih kon tro la, na ve de no je, nije razra|en i definisan na precizan na~in. Ministarstvo je dva puta izvr{ilo prestrukturisawe rashoda u ukupnom iznosu od 545.000 KM - jednom 255.000 KM sa zemqi{ta na gra|evine, a drugi put 290.000 KM

sa teku}ih izdataka na kapital ne iz dat ke. To mo `e da ima uticaja na poslovawe u budu}em periodu, naveli su revizori, pored ostalih zamjerki. Mi nis tar bez bje dnos ti BiH Tarik Sadovi} ju~e nije odgovarao na telefonske pozive, kao ni portparol Minis tar stva bez bje dnos ti Milada Dreca. ^lan Zajedni~ke komisije za odbranu i bezbje dnost Par la men ta BiH Mirko Okoli} ka`e da je po ra zna ~iwenica to {to ba{

Ministarstvo bezbjednosti BiH nije poslovalo u skladu s propisima. - Sada bi po preporuci re vi zo ra dr`a vni or ga ni trebalo da procijene da li ima osno va za kri vi ~no

gowewe. Sli~an je revizorski iz vje {taj i za SI PA. Ipak, ~i ni mi se da }e se sve zavr{iti na parlamentar noj ras pra vi i po li ti ~kim kalkulacijama - ka`e Okoli}.

Halilovi} - Buko

Efikasnija korist dijaspore
SA RA JE VO - Mi nis tar za qudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilovi} i {ef Misije Me|unarodne organizacije za migraci je (IOM) Re gi na Bu ko po tpi sa li su spo ra zum o sa radwi na pro je kti ma i ini ci ja ti va ma u ve zi sa efikasnijim kori{}ewem doprinosa dijaspore, koju ~ini 1.350.000 qudi, saop{te no je u pe tak iz ovog ministarstva.

Smjena
Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} u petak je donio odluku o smjeni ministra bezbjednosti BiH Tarika Sadovi}a i uputio je u parlamentarnu proceduru. - Odluka o Sadovi}evoj smjeni stupi}e na snagu kad je potvrdi Predstavni~ki dom Parlamenta BiH - potvr|eno je “Glasu Srpske“ u [piri}evom kabinetu. Predsjednik SDA Sulejman Tihi} ka`e da je ta odluka u skladu sa odlukom Predsjedni{tva SDA i dogovorom koji je on imao sa [piri}em. - Razo~aran sam zbog toga {to Sadovi} nije poslu{ao i razumio zahtjev SDA da podnese ostavku - istakao je Tihi}.

Milanko Mihajlica

Nikola [piri}

TV prenos sjednica

Tribunal dozvolio `albu Karaxi}u
HAG - Sudsko vije}e Ha{kog tribunala odobrilo je u petak Radovanu Karayi}u da ulo`i `albu na odluku tog suda da odbaci wegov zahtjev za obustavu postupka, saop{teno je u Hagu. Karayi} je 25. maja uputio Tribunalu podnesak u kojem je zatra`io da optu`nica protiv wega bude odba~ena, uz obrazlo`ewe da mu je izaslanik SAD Ri~ard Holbruk 1996. godine obe}ao imunitet od krivi~nog gowewa ako se bude povukao iz politi~kog i javnog `ivota. Sudsko vije}e, kojim predsjeda va su di ja Ijan Bo no mi, odba ci lo je 8. ju la Karayi}ev zahtjev, ocijeniv{i da nije uspio da doka`e da je Holbruk radio u ime SB UN.

Dr`avqani BiH pqa~kali po{te
NOVI SAD - Novosadska policija uhapsila je ~etvoricu dr`avqana BiH zbog sumwe da su izvr{ili vi{e te{kih kra|a na teritoriji Srbije, javila je Beta. Policija je saop{tila da su uhap{eni Suqo M. (34) iz Novog Travnika, kao i Fikret K. (55), Fahrudin S. (56) i Ferid B. (56) iz Travnika, zbog sumwe da su u protekloj godini opqa~kali nekoliko po{ta u Srbiji. Oni se sumwi~e da su opqa~kali vi{e od deset po{ta {irom Vojvodine i Srbije.

Hrvatska uvodi porez na luksuz i neradni petak
VINKOVCI - Hrvatski ministar {umarstva i poqoprivrede Petar ^obankovi} izjavio je u petak novinarima u Vinkovcima da Hrvatska pove}ava porez na SMS poruke, uvodi porez na luksuz i skra}uje radnu sedmicu sa 40 na 32 ~asa, uz neradni petak, javile su agencije. ^obankovi} je uvjeren da }e ove mjere pozitivno uticati na stawe u dr`avi i omogu}iti razvoj industrije. ^obankovi} je izjavio da se prva poboq{awa o~ekuju ve} po~etkom 2010. godine, kada bi se, prema procjenama Vlade, mogao zabiqe`iti prvi privredni rast nakon {to je kriza zahvatila Hrvatsku.

BAWA LU KA - Po sla nik SRS-a RS u Narodnoj Skup{tini Republike Srpske Mi lan ko Mi haj li ca rekao je u petak da o~ekuje da od septembra bude obezbije|en televizijski prenos sje dni ca Par la men ta RS ko je su na jin te re san tnije za javnost. Mihajlica je ka zao da je, za je dno sa pred sta vni ci ma os ta lih opozicionih stanaka, o tome razgovarao sa predsje dni kom NSRS Igo rom Radoji~i}em, javila je Srna.

4 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE
FOTO: GLAS SRPSKE

Komentar dana
Pi{e: Miroslav FILIPOVI]

“Briga“ za Ustav
Poslije nedavnog istupa visokog predstavnika u BiH Valentina Incka, koji je rekao da je potrebno ubrzati proces ustavnih promjena u BiH, po mogu}nosti do kraja ove godine, na problem reforme Ustava ukazao je ~ak i generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer. Ostalo je nejasno kakve uop{te veze generalni sekretar NATO i sam proces pridru`ewa zemqe ovoj me|unarodnoj vojnoj alijansi imaju sa pitawem unutra{weg ure|ewa BiH i Zabriwava {to se formom Ustava.reUstavom BiH bave Kako je po~elo, ne raznorazni bi bilo iznena|uju}e predstavnici ni da svjet ske trgo vin ske i fi me|unarodne nansijske organizazajednice koji uporno poku{avaju cije, poput MMF-a, Svjet ske ban ke i da umije{aju svoje Svjetske trgovinprste u ovaj proces, ske organizacije pokoji bi, po svim ~nu da uslovqavaju propisima, morao svoje aran`mane sa da bude iskqu~ivo BiH insistirawem na {to br`oj reu nadle`nosti formi Ustava. doma}ih Shefer je poru~io institucija da je proces ustavne reforme od “velike va`nosti za punopravno ~lanstvo BiH u NATO i za saveznike sjevernoatlantske vojne alijanse“. Prvo su tra`ili reformu odbrane, pa politi~ku i bezbjednosnu stabilnost u zemqi, a sada ve} tra`e ekspresne izmjene Ustava, {to nije bio uslov nijednoj zemqi u procesu pridru`ewa NATO. Zabriwava to {to se Ustavom BiH bave raznorazni predstavnici me|unarodne zajednice i wenih organizacija koji uporno poku{avaju da umije{aju svoje prste u ovaj proces, koji bi, prema svim propisima, morao da bude iskqu~ivo u nadle`nosti doma}ih institucija i legitimno izabranih predstavnika naroda. Ovako sti~emo utisak da se reformom najvi{eg pravnog akta zemqe poku{avaju baviti i oni krugovi iz me|unarodne zajedice koji ni po svojim ovla{}ewima ni po stru~nosti nemaju pravo da o tome uop{te govore. Ali, ovdje je, ipak, rije~ o BiH, pa su se svi odjednom osjetili pozvanim da pri~aju o reformi wenog Ustava. ^ini se da mnogi nisu ba{ ni dobronamjerni, jer sigurno ne bi pristali da se ustavom wihove zemqe bave stranci. Time stvaraju dodatni pritisak na ionako dosta slo`enu situaciju kada je rije~ o reformi Ustava i ohrabruju neracionalne i subjektivne politike koje pla~u za nametawem rje{ewa i prekrajawem dejtonske strukture zemqe. Tako podsti~u bo{wa~ke politi~ke lidere koji ne `ele da razgovaraju bez “me|unarodnog svjedoka“, ~ime potvr|uju da nisu politi~ki sazreli, da ne `ele da preuzmu odgovornost i da im se dopada `ivot pod me|unarodnom upravom.

Kinokova sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH

PIC nema interesa za zadr`avawe OHR-a
Ustavne promjene u BiH nisu zadati uslov za ulazak BiH u EU, istakla Kinokova. BiH `eli da bude ~lanica EU, ali EU birokratskim potezom nije dozvolila gra|anima BiH da se slobodno kre}u Evropom, rekao Radmanovi}
PI[E: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net

Glenis Kinok, ministar Velike Britanije za Evropu, u BiH

Milorad Dodik, predsjednik Vlade Republike Srpske
Ustav BiH je stvar politi~kog dogovora i konsenzusa unutar BiH, koji ne}e rje{avati ni NATO, ni EU, ni SAD.

SARAJEVO - Ministar Velike Britanije za Evropu Glenis Kinok izjavila je u petak u Sarajevu da Savjet za primjenu mira (PIC) ne}e davati dodatne uslove za zatvarawe Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH i da PIC nema nikakvog interesa u zadr`avawu OHR-a bez potrebe. - Nadam se da }e preostali uslovi za zatvarawe OHR-a biti ispuweni i da }e do zatvarawa uskoro do}i - rekla je Kinokova. Ona je naglasila da ustavne promjene u BiH nisu zadati uslov za ulazak BiH u EU, ali da se sa wima taj proces mo`e u~initi efikasnijim. Kinokova je re kla da u BiH postoji dosta razo~arewa u vezi sa prijedlogom EU, prema kojem putovawe bez viza ne ukqu~uje BiH. - Me|utim, kqu~na stvar je to {to za BiH nije re~eno “ne“, nego “ne jo{“. Zahtjevi iz Ma pe pu ta mo ra ju bi ti ispuweni da bi BiH sredinom sqede}e godine dobila bezvizni re`im - kazala je

Kinokova. Naglasila je da je zabrinuta zbog sporosti reformi i ohrabrila politi~ke vo|e u BiH da poja~aju napore u radu na kqu~nim reformama koje }e BiH dovesti u EU i NATO. Istakla je da je Velika Britani ja pre da na ciqu da BiH uspije na putu ka EU. ^lan Pred sje dni{ tva BiH Neboj{a Radmanovi} istakao je u petak u razgovoru sa Kinokovom da BiH `eli da bude ~lan EU, ali da EU birokratskim potezom nije dozvolila gra|anima BiH da se slobodno kre}u Evropom. - To se nije smjelo desiti, jer nije dobro ni za BiH i wene gra|ane, niti za Evropu da sve zemqe u okru`ewu dobiju bezvizni re`im, a da BiH ne dobije - rekao je Radmanovi}. On je naglasio da je ciq BiH ~lanstvo u EU i NATO, te da uprkos tome {to BiH ne uspijeva uvijek na vrijeme da uradi sve obaveze, ubrzano radi na ispuwavawu uslova i neophodnim reformama, saop{teno je iz Predsjedni{tva BiH. ^lan Pred sje dni{ tva

BiH Haris Silajyi}, koji je prisustvovao sastanku, ocijenio je da je EU napravila nedovoqno promi{qen potez time {to BiH nije dobila li be ra li za ci ju vi znog re`ima.

INCKO: Rad umjesto neproduktivnih debata
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko rekao je u razgovoru sa Kinokovom da neispuwavawe prioriteta za liberalizaciju viznog re`ima mora da poslu`i kao alarm. - Nemamo vremena da igramo igru tra`ewa krivca, vrijeme je da se po~ne raditi i prestane sa neproduktivnim debatama, da bi se mogli ispu-

niti ti uslovi - istakao je Incko. Poru~io je da u BiH nema zamjene za kompromis i da bi ja~awem dijaloga politi~ki lideri BiH mogli imati platformu za napredak, saop{teno je iz OHR-a. Naglasio je da EU obavqa pripreme za oja~ano prisustvo u BiH, a da se istovremeno vlasti BiH moraju ponovo efikasnije anga`ovati na ispuwavawu obaveza koje preduzimaju. Dodao je da su u ~etvrtak neki politi~ari BiH pokazali potrebnu politi~ku odgovor nost, ta ko {to su u~estvovali na sastanku politi~kih lidera i da ih treba pohvaliti za konstruktivno pona{awe.

TEJTAM
Ambasador Velike Britanije u BiH Majkl Tejtam u petak je izjavio da me|unarodna zajednica ne mo`e da stvori dogovor izme|u politi~kih stranaka BiH, te da to moraju uraditi politi~ari BiH. Odgovaraju}i na pitawe da li je EU imala duple standarde, jer je re~eno da i Srbija i Crna Gora nisu ispunile sve uslove, a ipak }e od 1. januara dobiti bezvizni re`im, Tejtam je naglasio da je rije~ o objektivnom procesu procjene napretka svake zemqe u skladu sa tehni~kim zahtjevima.

Predsjednik Ha{kog tribunala Patrik Robinson u Srbiji

Mladi} i Haxi} mrqa na odnosima
BEO GRAD - Pred sje dnik Ha{kog tribunala Patrik Robinson izjavio je u pe tak da i po red po zi ti vnih po ma ka u sa radwi Srbije sa tim sudom ostaje mrqa na odnosima zbog preos ta la dva op tu `e ni ka na slo bo di, Rat ka Mla di }a i Gorana Hayi}a. - Od vitalnog zna~aja je da se ta mrqa otkloni tako {to }e ta dva bjegunca biti uhap{ena i izru~ena Tribuna lu - re kao je Ro bin son novinarima u Specijalnom sudu u Beogradu poslije razgo vo ra sa pred se dni kom Okru `nog su da Si ni {om Va`i}em. Srbiji, istakao je da mu je to kom raz go vo ra sa dr`a vnim zvani~nicima pru`ena pu na in for ma ci ja “o novom politi~kom raspolo`ewu ko je po kre }e Srbi ju na po sve }e nost pro ce su irawu ratnih zlo~ina i poboq{awe odno sa sa Tr ibunalom“, pre no si Be ta. Ka ko je na veo, to kom raz go vo ra do mi ni ra lo je pitawe da osu|eni dr`avqa ni Srbi je mo gu da slu `e kaznu u Srbiji i najavio da }e to pitawe Tribunal razmo tri ti ozbiqno i {to hitnije. - Gla vna po te {ko }a u odo bra vawu tog zah tje va je {to Sta tut Tribunala za brawuje da osu |e ni slu `e kazne u dr`avama biv{e Jugoslavije - rekao je Robinson.

Jap de Hop Shefer, generalni sekretar NATO
Reforma Ustava bitna za ~lanstvo BiH u NATO.

OD VITALNOG zna~aja hap{ewe bjegunaca
Robinson, zavr{avaju}i svoju prvu zvani~nu posjetu

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 5

Izgradwa zgrade Agencije za istrage i za{titu u Isto~nom Sarajevu

Anatolij Viktorov

Nije ta~no da }e rok biti zna~ajno probijen i nije ta~no da je vlasnik “Integral in`eweringa“ Slobodan Stankovi} tra`io da se rok produ`i za 106 dana, istakla @eqka Kujunxija

Rok produ`en zbog vremenskih uslova

Incko jako zabrinut zbog stawa u Mostaru
MOSTAR - Rukovodilac Regionalne kancelarije visokog predstavnika u Mostaru Anatolij Viktorov izjavio je u petak agencijama da je visoki predstavnik Valentin Incko jako zabrinut situacijom u Mostaru u vezi sa izborom gradona~elnika, zbog ~ega }e se OHR aktivnije ukqu~iti u rje{avawe tog problema. - Incko je potpuno upoznat sa stawem u Mostaru i, po na{im informacijama i na osnovu razgovora sa predstavnicima lokalne vlasti, jako je zabrinut i mislim da }e se i li~no aktivnije ukqu~iti u rje{avawe problema u Mostaru - kazao je Viktorov. Dodao je da je ~iwenica da je izbor gradona~elnika i usvajawe buyeta na politi~kim strankama, kao i da je OHR spreman da pomogne oko tog problema.

Radnici Gradske uprave Mostara

“Visoki predstavnik odgovoran za kolaps“
MOSTAR - Radnici Gradske upra ve Mos ta ra u pe tak su uputili otvoreno pismo viso kom pred sta vni ku u BiH Valentinu Incku, u kojem navode da, budu}i da je OHR nametnuo Statut grada, smatraju Incka jednako odgovornim kao i Gradsko vije}e i sve gradske vije}nike za nefunkcionisawe grada i kolaps koji je nastupio. - Zahtijevamo da {to hitnije preduzmete mjere koje }e omogu}iti kori{}ewe sredstava namijewenih za isplatu plata - navodi se u pismu i do da je da zbog neu sva jawa gradskog buyeta 570 radnika gradske uprave i isto toliko zaposlenih u ustanovama i organizacijama koje se finansiraju iz buyeta ve} puna tri mjeseca ne primaju platu.

Izgradwa zgrade SIPA PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com

FOTO: GLAS SRPSKE

BAWA LUKA - Rok za zavr{etak prve faze radova na izgradwi zgrade Agencije za istrage i za{titu (SIPA), koju obavqa preduze}e “Integral in`ewering“ iz La kta {a, bi }e ne zna tno produ`en, a ranije je planirano da radovi budu za-

vr{eni do kraja septembra. Izjavila je to portparol SIPA @eqka Kujunyija, dodaju}i da radovi ne}e biti za vr{e ni u ugo vo rom pre dvi|enom roku, imaju}i u vidu objektivne okolnosti koje se, prije svega, odnose na lo{e vremenske uslove. - Ugo vo rom o iz gradwi objekta za trajni smje{taj SI-

PA u Isto~nom Sarajevu, koji su predstavnici Agencije i “In te gral in `ewerin ga“ potpisali 5. marta 2008. godine, definisan je i obra~un pe na la u slu ~a ju da je dna od ugo vor nih stra na ne ispu ni svo je, ugo vo rom pre dvi |e ne, oba ve ze. Ali, bez obzira na to, Agencija i daqe os tva ru je pra vo na obra ~un za te znih pe na la ka`e Kujunyija.

REVIZIJA
Kancelarija za reviziju institucija BiH, ka`e Kujunxija, dostavila je SIPA izvje{taj o reviziji poslovawa te institucije za 2008. godinu, u kome je navedeno da izgradwa objekta za trajno sjedi{te SIPA nije realizovana u skladu sa planiranom dinamikom. - SIPA ima rok od 60 dana da sa~ini program mjera za otklawawe uo~enih nedostataka. Taj rok jo{ nije istekao, pa nismo u mogu}nosti da komentari{emo navode Kancelarije za reviziju - zakqu~ila je Kujunxija.

NE]E biti pove}ana cijena izgradwe
Ona je demantovala tvrdwe iznesene u federalnim mediji ma “da }e rok bi ti zna ~aj no pro bi jen“ i na gla si la da ni je ta ~no da je vla snik “In te gral in `e w e r i n g a “ Slo bo dan

Stan ko vi} tra `io da se rok produ`i za 106 dana, a da mu je odobreno prekora~ewe od 21 dan. Ona dodaje da se radi o spekulacijama u tim napisima, prema kojima }e cijena izgradwe koja stoji u ugovoru “biti pove}ana za nekoliko miliona maraka“. - Nakon {to je 8. oktobra 2007. godine u “Slu`benom glasniku“ objavqeno me|unarodno obavje{tewe o izboru izvo|a~a radova za izgradwu glavnog sjedi{ta SIPA, stiglo nam je ukupno {est ponuda. Kao naj po voqni ji izvo|a~ na osnovu tra`enih kriterijuma odabran je “Integral in`ewering“ iz Lakta{a - isti~e Kujunyija. Ugovor o izgradwi vrijedan je 18,6 miliona maraka.

MUP RS

Dobra saradwa svih bezbjednosnih agencija
BIJEQINA - Tokom pripreme i odr`avawa skupova u Srebrenici 11. jula, “mar{u mira“ 8, 9. i 10. jula, kao i skupova u Bratuncu i Kravici 12. jula, ostvarena je dobra saradwa svih bezbjednosnih agencija u BiH, saop{teno je u petak iz CJB Bijeqina. MUP RS je povodom odr`avawa ovih skupova formirao [tab akcije “Srebrenica 2009“, koji je bio nosilac aktivnosti obezbje|ewa skupova. Op{ta je ocjena [taba i predstavnika drugih agencija da je ostvarena dobra saradwa svih agencija tokom pripreme i odr`avawa skupova, te da su preduzete sve mjere i aktivnosti s ciqem bezbjednog odr`avawa skupova koji su protekli bezbjedno.

Poslije obra~una mladi}a i vehabija u Mostaru

Mladi} preminuo od povreda
MOSTAR - Magdi Dizdarevi} (34) podlegao je povredama koje je zadobio u srijedu uve~e u tu~i u Mostaru, potvr|eno je u petak agencijama iz mostarske policije. Tu~a, u kojoj je povrije|eno pet osoba, dogodila se neposredno poslije zavr{etka ve~erwe molitve u [ari}a yamiji, a sukobili su se mladi}i iz lokalnog kafi}a sa pris ta li ca ma ve ha bij skog pokreta. Meylis Islam ske za je dnice Mostar najo{trije je osudio napad na vjernike koji se dogodio u no}i 15. jula is pred [a ri }a yami je u Mostara.

Sud BiH

MEXLIS: Nastavqeno {irewe islamofobije
U Meyli su na jo{ tri je osu|uju i napise u pojedinim medijima koji su prema “neprovjerenim i neslu`benim informacijama, prebacuju}i kri vi cu na ve ha bij ski po kret, nastavili sa {irewem isla mo fo bi je i ata ka na islam i muslimane“. Meylis Islam ske za je dnice Mostar od nadle`nih

policijskih tijela zahtijeva brzu i efikasnu istragu, a od Regulatorne agencije za komu ni ka ci je i Sa vje ta za {tampu da utvrde stepen odgovornosti svakog medija koji je iz vje {ta vao o tom doga|aju. - Ja vnost `e li mo da podsjetimo da su se 15. jula is pred [a ri }a yami je do godile dvije povezane tu~e. Prva prije no}nog namaza, koja ima iskqu~ivo karakter gra |an ske od go vor nos ti, i druga, u kojoj je masa neobuzdanih mladi}a sa~ekala vjernike ispred yamije poslije

klawawa namaza i u kojoj su te{ke povrede zadobili uglavnom vjernici i osobe koje su do{le da smire situaciju istakli su u Meylisu.

Zoranu Mari}u potvr|ena optu`nica
SARAJEVO - Sud BiH potvrdio je optu`nicu protiv Zorana Mari}a, koja ga tereti za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva, saop{teno je u petak iz ovog suda. U optu`nici se navodi da je Mari} za vrijeme ratnog stawa u BiH 10. septembra 1992. godine, kao pripadnik VRS, s drugim pripadnicima organizo vane grupe naoru`anih qudi, dogovorio da okupe bo{wa~ko stanovni{tvo iz mjesta Qoqi}i-^erkazovi}i u op{tini Jajce, kako bi ih odveli i ubili na mjestu Tisovac. Mari}a optu`nica tereti da je zarobqene civile poveo do Tisovca, gdje im je nare|eno da se poredaju jedni pored drugih, uz ivicu provalije, pa kada su oni to u~inili, otvorena je na wih rafalna paqba, pri ~emu su usmr}ene 23 osobe, dok su ~etiri osobe povrije|ene.

“Policijski dosije“
Iz Mexlisa Islamske zajednice Mostar podsje}aju da su “u tom sramotnom ~inu u~estvovale i neke osobe sa debelim policijskim dosijeom, {to su policijske slu`be pre}utale u interesu istrage, a mediji u interesu stvarawa islamofobi~ne atmosfere“.

6 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Centar za dijalizu i daqe zatvoren

Dru{tvo
Javno preduze}e Protivgradna preventiva RS

BR^KO - U br~anskoj bolnici jo{ nisu otkloweni tehni~ki nedostaci u obezbje|ivawu kvalitetne vode neophodne za hemodijalizu, pa pacijenti sa ovog podru~ja na terapije i daqe odlaze u centre u susjednim gradovima.

Zamjenik gradona~elnika Br~ko distrikta Anto Domi} izjavio je u petak novinarima da se o~ekivalo da }e problem biti rije{en relativno brzo ali da se ispostavilo da }e popravka ure|aja za hemodijalizu potrajati.
FOTO: GLAS SRPSKE

Za 22 dana utro{ili 786 raketa

BAWA LUKA - Javno preduze}e Protivgradna preventiva Republike Srpske u dosada{wem dijelu sezone u 43 dana, u 22 dana je dejstvovalo sa protivgradnim raketama pri ~emu je ve} utro{eno 786 komada protivgradnih raketa, saop{teno je u petak iz ovog preduze}a. - Sezonu nastavqamo sa 835 komada protivgradnih raketa, {to je nedovoqno za daqi nastavak sezone i hitno smo tra`ili od Ministarstva poqoprivrede, {umarstva i vodopri vre de kao na dle `nog mi nis tar stva da Vla da RS obezbijedi potrebna sredstva za nabavku jo{ najmawe 550 komada raketa - navodi se u saop{tewu. Oni isti~u da je po svim pokazateqima ovo bila te{ka sezona, sa aspekta rada sistema protivgradne preventive. - Mo`e se o~ekivati da i naredni dio sezone, do sredine oktobra bude sa potencijalnim opasnostima - ka`u u ovom preduze}u. M. ^.

PRENO[EWE ispita dodatno optere}ewe

Grani~ni prelaz Gradi{ka

Na ulazak u BiH ~eka se vi{e od sat
GRADI[KA - Prema nezvani~nim podacima Grani~ne slu`be BiH, u petak je u periodu od osam do 12 ~asova, u BiH u{lo oko 1.000 vozila, prete`no turista koji putuju ka obalama Jadrana. Na ula zak u BiH ~e ka se vi {e od sat vre me na. Na
FOTO: M. MALE[EVI]

Svima je ciq da se obaveze ne odugovla~e

izlasku iz BiH nema pretjerane gu`va, a prema procjena ma DGS-a ova kav ili ne{to mawi intenzitet ulaza o~ekuje se tokom cijelog vikenda. Tako|e, o~ekuju se da }e u toku ve~erwih ~asova u nedjequ biti poja~an i broj izlazaka iz BiH. M. Ma

Na fakultetima bawolu~kog Univerziteta

Razlog za dugo studirawe je taj {to studijski programi nisu jo{ uvijek prilago|eni novom na~inu rada na fakultetima, istakao Grebenar
PI[E: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

Prosjek studirawa oko osam godina
se obaveze na fakultetu ne odugovla~e previ{e. Razlog za ta ko du go stu di rawe je, ka`e, {to studijski programi nisu jo{ uvijek prilago|eni novom na~inu rada na fakultetima.

Rje{avawe problema romske populacije

Pomo} od 837.000 KM
SARAJEVO - Ministar za qudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilovi} i predstavnici institucija RS, FBiH i Br~ko distrikta za zapo{qavawe i zdravstvenu za{titu u petak su u Sarajevu potpisali memorandume o implementaciji Akcionog plana za rje{avawe problema Roma u ovim oblastima. Halilovi} je na konferenciji za novinare precizirao da je memorandumom za rje{avawe problema Roma u oblasti zdrav stve ne za {ti te za 2009. go di nu pre dvi |e no uku pno 135.000 KM, dok je drugim memorandumom za rje{avawe problema romske populacije u oblasti zapo{qavawa predvi|eno za ovu godinu ukupno 702.000 KM.

BAWA LUKA - Studenti na Uni ver zi te tu u Bawoj Luci u prosjeku studiraju sedam do osam godina, re kao je pred sje dnik Stu den tskog par la men ta ovog Uni ver zi te ta Bo jan Grebenar. Ovo su podaci kojima raspola`e Studentski parlament, dok se oni na Univerzitetima u Bawoj Luci i Isto~nom Sarajevu ne mogu dobiti, jer, prema rije~ima prorektora za nastavu ne raspola`u tim podacima. Pre ma ri je ~i ma Gre be na ra, pro sjek od se dam do osam godina studirawa nije dobar jer je svima u ciqu da

NA TEHNI^KIM fakultetima najdu`e studirawe
- Kod nas je to i daqe pro blem, pre dme ti su pre obi mni. Zna tan broj pro fesora i daqe izbjegava da se pri dr`a va ko lo kvi ja i par ci jal nog po la gawa ispita i na kraju do|emo u situaciju da moramo donositi odluku o prenosu bodova i organizovati dodatne

ispitne rokove. U narednoj go di ni on da nas po red standardnog optere}ewa ~ekaju i preneseni ispiti tako da je to krug iz kojeg je te{ko iza}i - kazao je Grebenar. On ka `e da stu den ti najdu`e studiraju na tehni~kim fakultetima. - Prije svega na Elektrotehni~kom fakultetu, gdje je prosjek studirawa od osam do devet godina. Zatim slijede i ostali tehni~ki fakulte ti, na ra vno sa ne kim odstupawima, jer ima studenata koji zavr{e fakultet u roku, ali ima i onih koji se na fakultetu zadr`e i du`e - kazao je Grebenar. On je is ta kao da na

dru{ tve nim fa kul te ti ma kao {to su Fi lo zof ski, Fakultet politi~kih nauka, Filolo{ki du`ina studija je mawa nego na tehni~kim.

Bolowa
- Bitno je da u bolowskom procesu vi{e ne}e biti prilike da studenti po nekoliko puta obnavqaju godinu. Prema novim pravilima jedna godina se mo`e obnoviti najvi{e dva puta. Tako da na ~etvorogodi{wem studiju, student ima te ~etiri godine i ako obnovi svaku po dva puta, preko toga je nemogu}e da se ide - naglasio je Bojan Grebenar.

Boravkom u prirodi pove}ana opasnost od ujeda krpeqa

Djeca naj~e{}i pacijenti
BAWA LUKA - U pojedinim domovima zdravqa u Republici Srpskoj posqedwih dana javqali su se pacijenti zbog ujeda krpeqa, potvrdili su u qekari u domovima zdravqa. Ipak, oni isti~u da to “nije ni{ta mawe, ni vi{e u odnosu na prethodne godine“. U Domu zdravqa u Doboju navode da je bilo slu~ajeva ujeda, ali da je to normalna pojava u ovom periodu. Str{qenovi - Djeca se u toku dana igraju u prirodi i naj~e{}e U Domu zdravqa u Gradi{ci su nam rekli su oni ti ko je da nemaju mnogo slu~ajeva ujeda krpeqa krpeqi “napadaali da je ovih dana pove}an broj pacijeju“ - istakli su nata koje su ujeli str{qenovi. Qekari u ovom do mu isti~u da ujed str{qena mo`e biti i te zdravqa. kako opasan po zdravqe qudi. Qekar u do bojskom Domu zdravqa Slobodan Tamani} je rekao da uje di krpeqa ni su opa sni ako nisu zara`eni.

Mostar

Obiqe`ena tre}a godi{wica “Merkatora“
MOS TAR - Tre }a go di{wica “Mer ka tor cen tra“ Mostar obiqe`ena je u petak uz zanimqiv i raznovrstan sadr`aj. Tom prilikom posjetioci i kup ci u “Mer ka tor cen tru“ ima li su pri li ku da prisustvuju no}nom {opingu i produ`enom radnom vremenu uz deset odsto popusta za sve kupce. U mno{tvu sadr`aja posebno se isti~u povoqnosti i zanimqivosti za sve uzraste. Tako je za najmla|e posjeti oce bi la or ga ni zo va na interesantna igra slagawa piramida od toaletnog papira, dok su se dame oku{ale u pri pre mi ko kte la za svoje pratioce koji su se takmi~ili u ispijawu piva. V. K.

PERIOD inkubacije 30 dana
- Me |u tim ima krpeqa ko ji su za ra `e ni i wihov ujed mo `e da bu de opa san. Obi~no je period inkubacije tridesetak dana, a poslije toga se javqaju prvi znaci bolesti - kazao je Tamani}. On je rekao da se qudima pre po ru ~u je da se ja ve svom qeka ru i da sa mi ne

vade krpeqe jer se obi~no desi da ne uspiju izvaditi cijeli krpeq. - Poslije imamo problema pa ih nekad moramo i hirur{kim putem otklawati istakao je Tamani}. U zvor ni ~kom Do mu zdravqa tako|e ka`u da ima sporadi~nih slu~ajeva ujeda krpeqa. U Domu zdravqa u Bawoj Lu ci is ti ~u da je u to ku proqe}a evidentiran odre|eni broj pacijenata koji su se obra}ali qekaru zbog ujeda krpeqa ali da trenutno takvih slu~ajeva nema. M. ^.

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 7

Do autoputa 30 kilometara
DOBOJ - Uprkos tome {to }e autoput na koridoru 5 C prolaziti pokraj wihovih ku}a, oko 18.000 stanovnika naseqa na Trebavi u dobojskoj op{tini, mora}e da vozi i do 30kilometara da bi se ukqu~ili u saobra}aj jer }e to mo}i da urade samo na drugoj, lijevoj strani rijeke Bosne. Na taj problem ukazao je odbornik iz tog kraja @eqko Peji}, koji je objasnio da na javnoj raspravi, koja je odr`ana 23. juna, gra|ani nisu razumjeli o ~emu se radi. Skup{tina op{tine Doboj usvojila Regulacioni plan autoputa na koridor 5 C LOT 2 . Sl. P

Na bawolu~kom Gradskom stadionu 29. avgusta veliki spektakl

Vijesti
Srebrenica

Bregovi} i Gu~a sti`u u Bawu Luku
Bregovi} u Bawu Luku dolazi sa evropske turneje po Italiji, Britaniji i Francuskoj, a nakon koncerta u gradu na Vrbasu odlazi na turneju po Gr~koj i Kipru
FOTO: GLA S SRPSKE

Asfalt do Su}eske
SREBRENICA - Na upotrebu je u petak predata novoasfaltirana dionica puta Srebrenica - Su}eska u du`ini ~etiri kilometra, za koju je ulo`eno 1,3 miliona maraka, prenijele su agencije. Od deset miliona maraka, koliko je Savjet ministara izdvojio za Srebrenicu, 1,3 ulo`en je za ovu dionicu puta, a ovim sred stvi ma se finansira izgradwa i asfaltirawe jo{ dva putna pravca u ovoj op{tini. Za obje kte nis ko gradwe iz dvojeno je 2,5 miliona miliona KM.

Zoran Tegeltija

Su{tinska revizija
Goran Bregovi} i truba~i PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

BAWA LU KA - Go ran Bre go vi} sa svo jim “Or kes trom za sva dbe i sahra ne“ i tri naj boqa truba~ka orkestra sa ovogodi{weg Sabora truba~a u Gu~i odr`a}e koncert u

Bawoj Lu ci u su bo tu, 29. avgusta. Re kao je ovo “Gla su Srpske“ or ga ni za tor kon certa i generalni menayer Sa bo ra u Gu ~i Do bri vo je Marinski. Koncert na kojem }e Bregovi} promovisati svoj novi

“ALKOHOL“
Goran Bregovi} ka`e da je album “Alkohol“ posvetio roditeqima. U intervjuu koji je dao ranije dodaje da se wegova majka razvela od oca, jer je on kao i ve}ina oficira pio previ{e {qivovice. Album se sastoji od dva albuma - “[qivovica“ i “[ampawac“. U dijelu nazvanom “[qivovica“ nalaze se pjesme snimqene na Saboru truba~a u Gu~i, kako ka`e Brega, “vesele numere za te`ak alkohol“. Drugi dio albuma - “[ampawac“, snimqen je u Milanu i Torinu. - Neki muzi~ari poku{avaju da kopiraju evropske elemente, “ali ako `elimo da budemo iskreni, moramo da ka`emo da je u na{oj muzici bitno da mo`emo da pijemo dok je slu{amo. To je na{a tradicija - rekao je Bregovi} na predstavqawu albuma.

album “Alkohol“ (“[qivovica“ i “[ampawac“) bi}e odr`an na Gradskom stadionu, a ulaznice }e u prodaju biti pu{tene 15. avgusta. Bre go vi} u Bawu Lu ku sti `e sa evrop ske tur ne je po Ita li ji, Bri ta ni ji i Fran cus koj, a na kon kon cer ta u gra du na Vrba su odlazi na turneju po Gr~koj i Kipru. - Odmah na kon bawolu ~kog koncerta Bregovi} ima koncert u gr~kom gradu Jawina, odakle odlazi na Kipar - ka`e Marinski. Si no} je Bre ga “Al ko hol“ promovisao u amfiteatru “Di Po nen te“ u Molfeti, a tokom vikenda nas tu pi }e na “No bor ders fes ti va lu“ u okvi ru ko jeg tokom jula nastupa na trgu u Tarviziju i Leni Kravic, a na obli`wem sta di onu u Udi na ma Ma do na i Brus Springstin.

Bre go vi} i wegov mno goqu dni or kes tar svi ra }e u Italiji i 20. jula u vrtovi ma dvor ca Trau tman sdorf kod Merana, 21. jula u Paderno Duwanu kod Mila na, 22. ju la na trgu u Par mi i 23. ju la u Sor de volu.

BREGA I GU^A u Bawoj Luci obe}avaju lud provod
U Francuskoj Bregovi} nastupa kao glavna zvijezda 25. jula na festivalu “Les Rencontres Brel“ u mjestu Sen Pjer de [artruz, 26. jula na festivalu u gradi}u Tau, a 28. jula na festivalu u mjestu Pau. Na kra ju ovog di je la evropske turneje, Bregovi} }e nastupiti 30. jula u Londonu u dvorani “Barbikan“ na qetwem festivalu “Blaze“, koji okupqa “world mu-

sic“ orijentisane ka muzici za ples po put fla men ka, tanga, salse. - Goran Bregovi} bio je specijalni gost Sabora truba~a u Gu~i 2007. godine, a u Gu~i }e zasvirati i na 50. ju bi lar nom Sa bo ru tru be 2010. go di ne, ot kri va Ma rinski. Dodaje da }e u Bregovi}a nastupiti i tri najboqa orkestra sa ovogodi{weg Sabora trube u Gu~i. - Pro {le go di ne smo imali Gu~u u Bawoj Luci i lud provod na Trgu Krajine. Ove godine uz Bregovi}a i or kes tre iz Gu ~e nas tavqamo gdje smo stali - ka`e Marinski. Me dij ski po kro vi teqi koncerta Gorana Bregovi}a i tru ba ~a iz Gu ~e u Bawoj Luci su “Glas Srpske“ i Radio televizija RS, a general ni spon zo ri “m:tel“ i “Jelen pivo“.

MRKOWI] GRAD - Na~elnik op{tine Mrkowi} Grad Zoran Tegeltija izjavio je u petak da predstoje}a revizija prava korisnika bora~ko-invalidske za{tite ne smije biti samo formalna, nego su{tinska revizija koja }e pokazati da li je neko zloupotrijebio prava i stekao status koji ne zaslu`uje, prenijela je Srna.

Lopare

[teta od 80.000 KM
LOPARE - [tete u poqoprivredi od nevremena koje je nedavno zahvatilo op{tinu Lopare procijewene su na oko 80.000 KM, re ~e no je Srni u Op{tinskoj komisiji za procjenu {teta iz Lopa ra. Ne vri je me pra }e no gradom i jakom ki{om koje je pogodilo dio op{tine Lopare 8. jula najvi{e {tete pri~inilo je `itaricama, vo}nim zasadima i povr}u.

Tesli}

Izdavawe li~nih dokumenata i paso{a u Republici Srpskoj

Sve mawe tehni~kih problema i gu`vi
BAWA LUKA - Sistem Ci vil nog re gis tra i pos tupka izdavawa li~nih dok u men ta i paso{a se polako stabilizu je u te hni ~kom smi slu i sve je mawe gu`ve i redova u prostorijama CIPS-a {irom Republike Srpske. Ovo je u petak istakao ministar unutra{wih po slo va Re pu bli ke Vrijeme Srpske Stanislav ^a |o pri li kom Stanislav ^a|o je napomenuo da }e posjete CIPS- u u biti potrebno jo{ neko vrijeme da Bawoj Luci istise stvari stave pod potpunu kontro~u}i da }e gra|alu. On je apelovao na gra|ane da i u ni ko ji su narednom periodu imaju razumijep r e d a l i vawa i strpqewa za vrijeme predaje zah tje ve si gur no zahtjeva za izdavawe li~nih dokumedo bi ti svo ja do nata i putnih isprava. ku men ta u za kon ski predvi|enom roku. ^a|o je naglasio da je u pro te klih ne ko li ko da na dolazilo do velikih smetwi i ~estog pada novog sistema, ali da je zahvaquju}i napori ma broj nih slu `be ni ka situacija dovedena u pristojno stawe. wihovom strpqewu koji su iskazali u obavqawu poslova zaprimawa i akvizacije zahtjeva gra|ana za izdavawe putnih isprava i li~nih dokumenata - rekao je ^a|o. On je naveo da, iako je sistem za izdavawe li~nih dokumenata i putnih isprava stabilizovan, jo{ uvijek mo `e do }i do izne na dnih problema u funkcionisawu sistema. Prema ^a|inim rije~ima, do problema u sistemu je do{lo i zbog vremenskog perioda realizacije ovog proje kta jer ve li ki broj gra|ana mora zbog putovawa da mijewa li~na dokumenta. - Jedan od razloga jeste i budu}a liberalizacija viznog re`ima zbog koje je neop ho dna iz mje na li ~nih dokumenata. Da nije ovoga, proces zamjene mogao bi se od go di ti do sep tem bra zakqu~io je ^a|o. Slu`benici CIPS-a }e i u narednom periodu nastaviti sa prekovremenim radom kako bi gra|ani u {to kra}em zakonskom roku dobili svoja li~na dokumenta i putne isprave. V. K.

Usvojen rebalans buxeta
TESLI] - Odbornici tesli}ke Skup{tine usvojili su rebalans buyeta za 2009. godinu u iznosu od 11,54 miliona KM, kojim je predvi|e no smawewe pri ho da u odnosu na planirani buyet za vi{e od 1,5 miliona KM. Na~elnik op{tine Tesli} Savo Kasapovi} rekao je da je predvi|eno smawewe poreskih prihoda za 17, a neporeskih za {est odsto. Radi {tedwe bi}e smawene zarade zaposlenih i sva druga primawa iz buyeta za devet, a svih drugih tro{kova za 15 odsto. V. T.

DOKUMENTA u zakonskom roku
- Do stabilizacije sistema do{lo je prvenstveno za hvaquju }i pro fe si onal nos ti slu `be ni ka MUP-a RS i “Po {ta Srpske“ i

8 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Obiqe`ena 63. godi{wica strijeqawa Dra`e Mihailovi}a

Kroz RS
Skup{tina op{tine Pale

VI[EGRAD - Predsjednik Ravnogorskog pokreta RS Du{an Sladojevi} rekao je u petak u Undruqama kod Vi{egrada, na obiqe`avawu 63. godi{wice od strijeqawa generala Dragoquba Mihailovi}a, da se kona~no ostvaruje zahtjev pokreta o pronalasku groba komandanta nekada{we

Srpske vojske u otaxbini. - Pokrenuli smo inicijativu i sada ~ekamo da Komisija Vlade Srbije potvrdi da se generalove kosti nalaze u Lisi~ijem potoku ili na nekom drugom mjestu - rekao je Sladojevi}. R. T.
FOTO: B. RADULOVI]

Buxet mawi za oko 230.000 KM
PALE - Skup{tina op{tine Pale, na sjednici u petak, usvo ji la je re ba lans buyeta op {ti ne za ovu go di nu od 9.838.663 marke, {to je za 238.541 marku mawe u odnosu na planirani buyet. Usvojenim rebalansom, plate zaposlenih u upravi smawene su za oko deset do 15 odsto, dok su funkcionerima primawa ve} ranije smawena za deset odsto, a smaweni su i administrativni tro{kovi. U odnosu na plan buyeta za ovu godinu, rebalansom buyeta smaweni su poreski prihodi za 19 odsto, kapitalni dobici za 76 odsto, dok su neporeski prihodi pove}ani za 36,56 odsto. Na~elnik op{tine Pale Slobodan Savi} istakao je da su rebalansom uravnote`eni prihodi i rashodi. - Ovim rebalansom smo se uklopili u sve mjere za prevazila`ewe ekonomske krize, tako da smo, u skladu sa preporukama Vlade RS, uspjeli da u skoro svim stavkama ostvarimo u{tedu - rekao je Savi}. S. [.

Nezadovoqni radnici “Vodovoda“

Radnici prwavorskog “Vodovoda“ odr`ali {trajk upozorewa
Rudnik boksita “Srebrenica“

Tehnolo{ki vi{ak 81 radnik
SRE BRE NI CA - Upra vni odbor Rudnika boksita “Srebrenica“ proglasio je vi{kom 81 radnika i obe}ao da }e prema wima biti ispuwene sve zakonske obave ze, a kao obra zlo `ewe ove mje re na veo je spre ~a vawe ste~aja u ovoj firmi, javila je Srna. U saop{tewu iz Upravnog odbo ra Ru dni ka na vo di se da }e se pro ces pro gla {ewa “te hno lo {kog vi {ka“ odvi ja ti u skla du sa zakonom i programom zbriwavawa vi {ka ra dni ka u Ru dni ku bo ksi ta “Sre bre ni ca“, ko ji je usvo jen na sjednici UO 15. jula. Odlukom o sis te ma ti za ci ji po slo va i ra dnih za da ta ka broj za po sle nih sa sa da{wih 126 bi }e smawen na 45 radnika. - Te{ko nam je svima, ali shvatamo da je situacija ve} dostigla kriti~nu ta~ku i da su ovo ne op ho dne mje re za spas Ru dni ka. Naj go ra verzija bi za op{tinu Srebrenica bila da prestanemo totalno sa radom - rekao je vr{ilac du`nosti direktora Rudnika Milo{ Divovi}.

Zbog niske cijene vode prwavorsko komunalno preduze}e “Vodovod“ je u sve ve}oj finansijskoj dubiozi, rekao Miodrag @ivkovi}. Radnicima se ne upla}uju redovno doprinosi za zdravstveno osigurawe
PI[E: BRANE RADULOVI] radulovic@blic.net

Tra`e ve}e plate
li su da se cijena vode pove}a sa sada{wih 0,80 na 1,15 maraka. Radnici vodovoda ka`u da je voda ve} imala cijenu od jedne marke, koja je pro{le godine sni`ena, ali da se to nije pokazalo kao ekonomi~an potez. Du{ko [u{ak. Me |u tim, u Nad zor nom odboru tvrde da nova cijena mo`e biti sa sada{wih 0,80 pove}ana na najvi{e 0,95 maraka. - Biv{e poslovodstvo vodovoda ostavilo je iza sebe ne ja sno }e oko po tro{we 400.000 maraka, ~ime se bave istra`ni organi. Uskoro }emo javnost o tome detaqno upoznati - najavio je predsje-

Zvorni~ko-tuzlanska eparhija

Za obnovu crkava 300.000 maraka
MODRI^A - U Svetosavskom domu crkve Uspewa presvete Bogorodice u Modri~i u petak su potpisani ugovo ri o do dje li 300.000 ma ra ka za obno vu i iz gradwu crkava na podru~ju Zvorni~ko-tuzlanske eparhije, odnosno op{tina Lukavac, Tesli}, Te{aw, Mo dri~a, Oyak i Maglaj. Sredstva su dodijeqena po osnovu Memoranduma o razumijevawu, koji su po~etkom ovog mjeseca potpisali Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice BiH, Fond za povratak BiH, dr`avna Komisija za izbjeglice i raseqene osobe, entitetska ministarstva, Vlada distrikta Br~ko i 70 bh. op{tina. Direktor Fonda za povratak BiH Mla|en Bo`ovi} pojasnio je da je rije~ o projektu koji ima za ciq odr`ivost povratka i wegova ukupna vrijednost na nivou BiH je oko osam miliona maraka. Ugovore su potpisali sve{tenici iz Maglaja, Bawe Vru}ice, Osmaka, Pura~i}a, Novog Grada u Oyaku, te Vi{wika u Mo dri ~i, gdje da nas `i ve sta no vni ci iz 28 op {ti na BiH. S. J.

PRWAVOR - Pedesetak radnika prwavorskog komunalnog preduze}a “Vodovod“ tra`e da ponovo ostvaruju pravo na naknadu za ote`ane uslove rada i pove}awe plata. Osim toga, zahtijevaju da se uplate doprinosi za penziono i zdravstveno osigurawe i da se ko na ~no reguli{e odnos izme|u vodovoda i SO Prwavor. Ovo je istaknuto u petak tokom jedno~asovnog {trajka upozorewa radnika ovog preduze}a. - Zbog niske cijene vode prwavorsko komunalno preduze}e “Vodovod“ je u sve ve}oj finansijskoj dubiozi - izjavio je predsjednik Sindikata i {trajka~kog odbora Miodrag @ivkovi}. Iz direkcije preduze}a prije nekoliko mjeseci tra`i-

ISTRAGA o potro{wi 400.000 KM
Zbog finansijskih problema u preduze}u radnicima se ne upla}uju redovno doprinosi za zdravstveno osigurawe. - I{ao sam tri pu ta u bol ni cu, ali ni sam mo gao ovjeriti zdravstvenu kwi`icu jer mi nije upla}eno zdravstve no osi gu rawe. Kao 80-odstotni ratni vojni invalid morao sam sve sam da pla}am. Ovo se kona~no mora rije{iti - rekao je radnik

dnik Nadzornog odbora Momir Vin~i}. [trajku upozorewa u petak nije prisustvovao niko od po zva nih pred sta vni ka op{tinske uprave, kao ni ~lano vi Nad zor nog odbo ra. Predsjednik SO Brano @uni} zakazao je za ponedjeqak susret sa predstavnicima vodovoda kako bi se i lokalna zajednica ukqu~ila u rje{avawe nagomilanih problema.

NADZORNI ODBOR
- Novi nadzorni odbor svojim odlukama o smawewu cijena vode i prijemu ve}eg broja radnika drasti~no je smawio prihode i pove}ao rashode preduze}a, {to je imalo za posqedicu smawewe plata i ukidawe stimulacija. Zbog ovih mjera Nadzornog odbora imamo problema u izmirewu obaveza prema dobavqa~ima materijala i rezervnih dijelova, {to direktno uti~e na kvalitet vodovodne i kanalizacione mre`e - navodi se u saop{tewu {trajka~kog odbora.

Trojica Paqana krenula na pokloni~ko putovawe

Biciklima do manastira Ostrog
PALE - Mladi Paqani Milo{ Goli}, Marko Koroman i Miroslav Kla~ar okupili su se u petak rano ujutro pred ovda{wom crkvom Uspewa presvete Bogorodice, odakle su biciklima krenuli na pokloni~ko putovawe u manastir Ostrog. Planirali su da putovawe bude jednodnevno, da bi oko 230 kilometara trebalo da pre|u tek uz par kra}ih predaha.

TREBA DA PRE\U 230 kilometara

o~ekuje, ali i da u mawoj mjeri razmi{qaju o “umoru i te{kim nogama“, a mnogo vi{e o svemu {to ih o~ekuje po dolasku u manastir. - @eqa i voqa da ostvarimo ciq, do|emo biciklima do manastira, prisustvujemo

bogoslu`ewu, poklonimo se mo {ti ma Sve tog Va si li ja Ostro{kog i osjetimo ~udesan mir i neopisivo zadovoqstvo, koje donosi i sam boravak u tom ambijentu, ja~i su od sva kog umo ra - ka `e Kla~ar.
FOTO: S. [EKARA

Doboj
VODA Uredno snabdijevawe grada vodom. POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo, a naru{avawa javnog reda i mira nije bilo. Dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a. PORODILI[TE Ro|ene dvije djevoj~ice i ~etiri dje~aka. STRUJA Uredno snabdijevawe elektri~nom energijom.

- Vjerujemo da }emo uspjeti u namjeri da ve} u ranim ve~erwim ~asovima stignemo do manastira Ostrog, jedne od najve}ih sveRavanica tiwa srpskog pravoslavnog naroda - kazao je MiOvaj hrabri i uporni trojac ve} u avlo{ Goli} pred gustu planira jo{ jedno pokloni~ko polazak na put. putovawe, tako|e biciklima, ovog puIs ta kao je ta do manastira Ravanica. da su fi zi ~ki - Imamo `equ da posjetimo i tu velipripremqeni za ku svetiwu, u kojoj se nalaze mo{ti na por ko ji ih srpskog cara Lazara - poru~uje Goli}.

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 9

Saradwa Ribnika i Dru{tva srpsko-norve{kog prijateqstva
RIBNIK - Na~elnik op{tine Ribnik Ne|o Stojakovi} i predsjednik i osniva~ Dru{tva srpsko-norve{kog prijateqstva RS Gordana Vukovi} potpisali su u petak sporazum o saradwi. Vukovi}eva je istakla da je prvi zadatak pokretawe bratimqewa op{tine Ribnik i norve{ke op{tine Ekna. - Planirano bratimqewe puno }e zna~iti u realizaciji projekata koji su orijentisani na mlade, poqoprivredu i turizam - rekao je predsjednik ribni~kog ogranka Dru{tva Nikola Stojakovi}. V. K.
FOTO: S. DAKI]

Po~ela `etva u mrkowi}koj op{tini

Zbog dugotrajne ki{e `etva po~ela ovih dana. @itaricama zasijano oko tri hiqade hektara oranica, i procjewuje se da je dosad po`weveno oko trideset odsto parcela

Rod lo{, a `etva p{enice skupa

Dom kulture u Mrkowi} Gradu

“Francuska snaja“ na daskama
MRKOWI] GRAD - “Francuska snaja“ naziv je pozori{ne predstave koju su premijerno izveli ~lanovi Omladinske pozori{ne grupe iz Mrkowi} Grada u pozori{noj sali mrkowi}kog Doma kulture. Grupa mladih glumaca predstavu je pripremila i izvela u okviru projekta za mlade koji finansira Fondacija “Mozaik“ iz Sarajeva i mrkowi}ka op{tina. Predstavu “Francuska snaja“ re`irao je mrkowi}ki glumac amater Du{an Bili} prema tekstu Aleksandra Panti}a, a uloge u predstavi tuma~e Seka Nikoli}, Nikola Sukara i Ena Kozi}. - Drago mi je da je predstavu publika primila odli~no - rekla je mlada glumica Seka Nikoli}. S. D.

^elinac

Skupqe gradsko grijawe
^ELINAC - Na prijedlog Nadzornog odbora preduze}a “Gradsko grijawe“ na~elnik op{tine ^elinac Mom~ilo Zeqkovi} dao je saglasnost za pove}awe cijena isporuke toplotne energije od deset odsto. - Potro{a~i iz kategorije doma}instava i obrazovne ustanove pla}a}e grijawe po cijeni od 1,16 maraka po kvadratnom metru prostoraa a za poslovne prostore cijena iznosi 2,48 maraka po kvadratnom metru - istakao je direktor “Gradskog grijawa“ Sveto Joki}. On je dodao da }e potro{a~i koji imaju ugra|ene kalorimetre pla}ati po 99 maraka megavat-~as. - Do pove}awa cijene do{lo je zbog poskupqewa energenata na tr`i{tu, a po novom cjenovniku, ra~uni }e se obra~unavati od 1. jula - rekao je Joki}. B. M.

Ki{a omela radove PI[E: SLOBODAN DAKI] krozrs@glassrpske.com

FOTO: S. DAKI]

da sa ora ni ca ski nu {to vi {e “zla tnog zrna“, a MRKOWI] GRAD - prinosi se kre}u od 300 do @e tva u mrkowi }koj op - 500 kilograma po dunumu. Na podru~ju mrkowi}ke {tini, zbog dugotrajne kiop{tine `itaricama je za{e, po ~e la je tek ovih da na. Mrkowi }ki ra ta ri si ja no oko tri hiqade he koriste svaki sun~an dan ktara oranica. Procjewuje se da je do sada po`weveno oko trideset odsto parcela za si ja nih p{e ni com, je ~mom, zobi i ra`i. Kom baj ner iz Cijena Podbrada Milorad Mi la no vi} ka `e da je `etvu komCijena kombajnirawa po dunubajnom po~eo tek mu po`wevenog `ita kre}e se 13. jula. od 25 do 30 maraka, {to je na - Vi {e od pro{logodi{wem nivou. dva de set da na bi lo je lo {e vrijeme sa ki{om.

Po ~et kom pro {le se dmi ce sa `e tvom sam po ~eo kod poqoprivrednika u Bjelajcu. Moram da priznam da je rod zadovoqavaju}i, kada se zna kakve su bile vremenske prilike - ka`e Milanovi}.

PRINOSI od 300 do 500 kilograma po dunumu
Do da je da naj ve }i pro blem pred stavqaju par ce le gdje je `i to po le glo zbog velike vlage. - Bilo je parcela gdje je prinos bio i oko 500 kilograma po dunumu. To je zadovoqava ju }e, s ob zi rom na vremenska uslove - rekao je Milanovi}. On isti~e da je poziti-

vno {to poqoprivrednici u mrkowi}koj op{tini `ita ri ce si ju na sve vi {e oranica. Ohra bru ju }a je ~iweni ca da su poqo pri vrednici po~eli sve vi{e da obra|uju zemqu. Problem pred stavqa sku pa sje tva i `etva, zbog skupog vje{ta~kog |u bri va, naf te i re zer vnih di je lo va za poqo pri vre dne ma {i ne na gla sio je Mi la no vi} i dodao da je prinos sa wegove parcele solidan i ne{to lo{iji nego pro{le godine. On do da je da pojedini poqoprivrednici imaju vi{ak `i ta i da je pro blem {to nema organizovanog otkupa `itnih vi{kova.

Srbac

Po~elo prvenstvo RS u plivawu
FOTO: GLAS SRPSKE

Ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite RS posjetio Kne`evo

Stanovi za bora~ke porodice
KNE@EVO - Ministar rada i bora~ko-invalidske za{ti te RS Rade Ristovi} uru~io je u petak u Kne`evu rje{ewa za nepovratna sredstva za zavr{etak stambenih objekata za devet porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida do ~etvrte kategorije, javila je Srna. Ristovi} je obi{ao gradili{te zgrade za bora~ku po pu la ci ju, za ~i ju je iz gradwu Vla da RS ulo `i la 1.909.476 maraka i ocijenio da gra|evinski radovi teku zadovoqavaju}om dinamikom i da se izvode veoma kvalitetno. - O~ekujemo da }e do septembra ta zgrada biti potpuno za vr{e na i da }e mo uru~iti 27 kqu~eva porodicama poginulih boraca i ratnih voj nih in va li da do ~etvrte kategorije u op{tini Kne`evo - rekao je Ristovi} i dodao da }e tada biti uru~en i odre|eni broj rje{ewa za nepovratna sredstva ovoj kategoriji. Prema wegovim rije~ima, sqede}e godine bi}e potpuno rije{ena pitawa jo{ 64 preostala korisnika nepovratnih sredstava za stambeno zbriwavawe u op{tini Kne`evo.

VLADA RS izdvojila oko 1,9 miliona KM
Ristovi} je rekao da su predstavnici Bora~ke organizacije op{tine Kne`evo u petak dali sna`nu podr{ku akti vnos ti ma na pro gra mu revizije bora~kih prava, te

da su izrazili spremnost da se i sami aktivno ukqu~e u taj proces. - Na taj na~in }emo zajedni~ki prepoznati onu popula ci ju in va li da i demobilisanih boraca koja sa punim pravom treba da koristi sredstva koja joj pripadaju - zakqu~io je Ristovi}. Dodao je da je sa predstavnicima Bora~ke organizacije op{tine Kne`evo razgovarao o realizaciji protokola potpisanog izme|u Bora~ke organizacije RS i Vlade RS.

SRBAC - Qetno prvenstvo RS, jedanaesto po redu, otvoreno je u petak na bazenu “Posejdon“ u Srpcu, a prvog dana takmi~ewa oboreno je pet rekorda BiH. Predsjednik Pliva~kog saveza RS Zoran Babi} prilikom otvarawa prvenstva po`elio je takmi~arima {to boqe rezultate, koji }e biti na ponos Republike Srpske. Takmi~e se klubovi “22. april“, “Fortuna“, “Mladost“, “Olimp“ i “Vrbas“ iz Bawe Luke, “Delfin“ Lakta{i i “Leotar“ Trebiwe, a ukupan broj takmi~ara je 137. Komesar takmi~ewa Vlado Kep~ija rekao je da su uslovi za takmi~ewe izvanredni i da su prvog dana takmi~ewa rekorde BiH oborili Branka Vrawe{ i Nikolina Tubi} iz kluba “22. april“ i Iva na Nin ko vi} iz “Le ota ra“, a dva pliva~a kluba “22. april“ oborila su i dva dr`avna rekorda u {tafeti ~etiri puta 200 metara slobodno. D. J.

Mrkowi} Grad
PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba. VODA Uredno snabdijevawe vodom. POLICIJA Evidentirana je jedna saobra}ajna nesre}a sa materijalnom {tetom na vozilima. Ostalih doga|aja nije bilo. STRUJA Bilo je planiranih iskqu~ewa zbog radova na elektromre`i.

10 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Na festival folklora dolazi osam KUD-ova
[amac

Park heroja ukras grada
[AMAC - Spomenik junacima u {ama~kom Parku heroja ukra{en je cvije}em koje su zasadile majke i supruge poginulih boraca. Na tek sagra|enom spomen-obiqe`ju uklesana su imena 114 poginulih srpskih junaka i 20 civilnih `rtava rata. Dio Parka heroja je poplo~an, a dio je ostao kao zelena povr{ina. Pored prilaznih staza postavi}e se klupe za sjedewe, svje`e cvije}e i drugo zelenilo. Iza spomenika je izgra|ena fontana. Park ukra{ava i bista narodnog heroja Pere Bosi}a iz Drugog svjetskog rata. - Ovo lijepo zdawe je poklon na{im junacima. Nikada ih ne}emo i ne smijemo zaboraviti - ka`e Ana Blagoi~evi}, supruga poginulog borca i vo|a akcije za ure|ewe Parka heroja u gradu. Predsjednik Mjesne bora~ke organizacije [amac Jovo Sekuli} je istakao da Park heroja sada predstavqa ukras grada. V. A.

PELAGI]EVO - Na tre}em me|unarodnom festivalu folklora “Ilindanske folklorne sve~anosti 2009“, koji }e se odr`ati u Pelagi}evu 26. jula, u~estvova}e osam kulturno-umjetni~kih dru{tava iz

Srbije, Makedonije i Republike Srpske. - U nedjequ, 26. jula, ulicama Pelagi}eva }e prodefilovati u~esnici festivala - istakao je predsjednik KUDa “Vaso Pelagi}“ iz Pelagi}eva, Pajo Brki}. V. S.

Oko 50 odsto ugqevi~kih |aka ne zna da pliva

Za deset dana, koliko obuka traje, djeca se prvo kroz igru oslobode straha od vode, a zatim u~e osnove tehnike plivawa. Vi{e od 95 odsto polaznika obuku zavr{i kao pliva~ i ve}ina prelazi u ve}e dubine, rekao Vladimir \oki} Besplatne ulaznice
FOTO: R. JELI]

Raspust provode u {koli plivawa
Ovogodi{wa novost je da su svi odli~ni u~enici zavr{nih razreda u ugqevi~kim osnovnim i sredwim {kolama, wih 102, dobili na poklon od Javnog preduze}a Rudnik i termoelektrana “Ugqevik“ besplatne sezonske ulaznice za kupawe. Ulaznice im je uru~io direktor RiTE “Ugqevik“ Anto Gaji} povodom 110 godina postojawa Rudnika “Ugqevik“.

[amac
HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i Doma zdravqa pregledano je 27 pacijenata. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. POLICIJA Zabiqe`eno jedno naru{avawe javnog reda i mira. Dogodile su se dvije saobra}ajne nesre}e. VODA Uredno snabdijevawe vodom.
Sve vi{e mali{ana poha|a {kolu plivawa PI[E: RADE JELI] krozrs@glassrpske.com FOTO: R. JELI]

UGQEVIK - Rashla|ewe od julskih vrelina ve}ina Ugqevi~ana, a posebno onih najmla|ih, potra`ila je posqedwih dana na bazenima Javnog preduze}a “Rudar“ u Ugqeviku. Tako je, poslije du`eg perioda hladnog vremena i ki{a, sezona kupawa u ovoj podmajevi~koj op{tini ponovo u punom jeku. Iako su bazeni dostupni svima, ankete provedene po osnovnim i sredwim ugqevi~kim {kolama ukazuju da je gotovo 50 odsto u~enika nepliva~a pa je na bazenima organizovana i {kola plivawa. Profesor fizi~kog vaspitawa i instruktor plivawa Vladimir \oki} ka`e

da je glavni ciq obuke da se djeca priviknu na vodu i nau~e osnove tehnike plivawa. Osim toga, plivawe je i dru`ewe koje pozitivno uti~e na psihosocijalni i fizi~ki razvoj djeteta.

PLIVAWE jedan od najzdravijih sportova
- To je jedan od najzdravijih spor to va i svi ma ko ji ima ju po re me }aj ki ~me nog stuba sa nekim od deformiteta, plivawe se preporu~uje kao osnovna vje`ba. Dokazano je da pliva~i imaju razvijenije mi{i}e i zdraviji kardi ovas ku lar ni sis tem istakao je \oki}. Za deset dana, odnosno 20

{kolskih ~asova, koliko obuka traje, polaznici se prvo kroz igru oslobode straha od vode, a zatim u~e osnove tehnike plivawa. - Naj va `ni je je to {to vi{e od 95 odsto polaznika obuku zavr{i kao pliva~ i ve}ina prelazi u ve}e dubine - ka`e \oki}. U Upravi preduze}a uvjeravaju da su gra|ani potpuno bezbjedni jer su ispuweni svi uslovi za sigurno kupawe. U pripremnom periodu bazeni su o~i{ }e ni, ofar ba ni, a filteri maksimalno pouzdani i voda je ~ista. Osim ~iste vode, za kupa~e su osigurani i profesionalni spasioci pa je i wihova fizi~ka bezbjednost maksimalna. Sude}i po izjavama, ve}ina mje{tana ovog rudarskog gradi}a prove{}e qeto na ugqevi~kim bazenima. Mnogima }e to biti jedina ovogodi{wa destinacija, dok }e drugima, sa “dubqim yepom“, kupawe na bazenima poslu`iti kao priprema za qetovawe na moru.

[kola ikonopisa “Odigitrija“ u Bijeqini

Po~iwe upis novih u~enika
BI JEQINA - Ma nas tir Svetog Vasilija Ostro{kog u Bijeqini organizuje od 20. jula do 20. septembra upis novih u~enika u [kolu ikonopisa “Odigitrija“, javila je Srna. Po zavr{etku {kolovawa sti~e se zvawe ikonopisca i dobija diploma, kao i blagoslov za rad u svim eparhijama SPC. - [kolovawe traje tri godine, a osim stru~nih predmeta crtawa i slikawa ikona, tehnike zidnog slikarstva, kaligrafije i teorije forme izu~avaju se i bo goslov ski predmeti - rekao je direktor [kole Vaso Popovi}. On je precizirao da }e biti primqeno najvi{e 16 u~enika, a za upis je potrebna mapa sa najmawe 20 radova. [kolarina je 50 KM mjese~no, u {ta su ura ~u na ti i tro{kovi za potreban materijal - papir, boje, ~etkice i drugo. aprilu 2006. godine sa blagoslo vom Wego vog preo sve {tenstva episkopa zvovrni~ko-tuzlanskog Vasilija, trenutno ima oko 30 u~enika. Nastavu je od osnivawa poha|alo stotiwak u~enika od deset do 25 godina. - [kola omogu}ava mladima da svoj talenat i energiju razvijaju u duhu pravoslavqa i da steknu osnovna znawa ikono pi sawa. Po za vr{et ku {kolovawa polaznici {kole mo}i }e da se umjetni~ki iska `u u epar hij skoj iko no grafskoj radionici ili mogu upisati Akademiju SPC za umjetnost i konservaciju - ka`e Popovi}.

BI]E primqeno 16 u~enika
Popovi} je naglasio da postoji i mogu}nost stipendirawa za posebno talentovane i vrijedne u~enike. [kola ikonopisa “Odigitri ja“, ko ja je osno va na u

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 11

“Maris“ odu{evio publiku u Beogradu
TREBIWE - ^lanovi Plesnog kluba “Maris“ iz Trebiwa imali su zapa`en nastup na beogradskoj Univerzijedi. U~estvovali su u prate}em programu na polufinalnim utakmicama odbojka{kog turnira za `ene. Pred prepunom Halom “Pionir“, izveli su koreografije kojima su se predstavuili na Prvenstvu jugoisto~ne evrope odr`anom u Budvi. Nakon nedavno odr`anog Evropskog prvenstva u modernim plesovima, po~eli su da im pristi`u pozivi sa svih strana, kako bi svojim nastupom uveli~ali razne manifestacije. R. Mi.
FOTO: S. KOVA^

Turisti~ka ponuda grada na Trebi{wici

Najve}i broj turista dolazi iz Srbije, zatim iz Italije, Wema~ke i Rusije. Uglavnom obilaze manastire i istorijske znamenitosti trebiwske op{tine, isti~e Tawa Bulaji}
PI[E: RATOMIR MIJANOVI] krozrs@glassrpske.com

Trebiwe posjetilo 15.000 turista

Nevesiwska olimpijada

Smotra vite{tva i tradicije u avgustu
NEVESIWE - Nijedan doga|aj u Hercegovini ne budi to li ko in te re so vawe kao tra di ci onal na Ne ve siwska olimpijada. Zbog toga su organizatori ove sportsko-kulturne i turisti~ke manifestacije ve} prionuli na posao kako bi {to spremnije do~ekali ovogodi{wu 134. po redu smotru vite{tva i tradicije. Organizacioni odbor je odlu~io da centralni dio programa sa kowskim trkama i tradicionalnim i vite{kim disciplinama bude odr`an na Brata~kom lugu 16. avgusta, ali }e prve medaqe biti podijeqene mnogo ranije. Od 8. avgusta kada }e na megdan po prvi put u okviru olimpijade iza}i kik bokseri, pa do zavr{ne trke punokrvnih kowa, takmi~ari }e se ogledati u preko 30 disciplina. Planirana su razna sportska i takmi~ewa u tradicionalnim disciplinama.

TREBIWE - Na podru~ju op{tine Trebiwe za prvih {est mjeseci evidentirano je 8.000 no}ewa turista {to je na pro{logodi{wem novou, dok je za 15 odsto vi{e u odnosu na 2007. godinu. Ovo je rekla direktorka trebiwske Turisti~ke organizacije Tawa Bulaji}. Ona je istakla da taj broj nije realan, s obzirom na to da su turisti bili smje{teni i kod rodbine, prijateqa i u neregistrovanim privatnim pansionima, tako da smatraju da je ova op{tina imala oko 15.000 posjetilaca.

Trebiwe

FOTO: R. MIJANOVI]

ZA PROMOCIJU turizma 20.000 KM
- Najve}i broj turista u na{u op{tinu dolazi iz Srbije, zatim iz Italije, Wema~ke i Rusije. Uglavnom obilaze ma-

nastire, kao i istorijske znamenitosti trebiwske op{tine isti~e Bulaji}eva. Kako bi turistima na po~etku stvorili {to qep{u sliku o Trebiwu, na ulazima u grad postoje}e, ve} dotrajale i slomqene table dobrodo{lice, zamijewene su novim, fluros-

centnim sa prepoznatqivom slikom starog grada i Trebi{wice, a ura|en je i promotivni materijal, odnosno mape grada i katalozi. - Za realizaciju ovog projekta, u okviru kojeg }e se uraditi fotografije i razglednice grada, te turisti~ki film o

Trebiwu, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske je obezbijedilo oko 20.000 KM istakla je Bulaji}eva. Ona je dodala da je Trebiwe potencijal koji bi mogao da bude turisti~ki biser RS, tako da je neophodno vi{e sredstava izdvajati iz op{tinskog buyeta.

Trebiwe
PORODILI[TE Ro|en dje~ak. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledana 32 pacijenta, a obavqene su dvije ku}ne posjete. STRUJA Uredno snabdijevawe grada strujom. VODA Uredno snabdijevawe grada vodom.

12 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Pred odbornicima rebalans buxeta op{tine [ekovi}i
Ne|o Ili} u Kalinoviku
[EKOVI]I - Skup{tina op{tine [ekovi}i razmatra}e 24. jula prijedlog rebalansa buxeta za 2009. godinu, nakon {to je dobijena saglasnost Ministarstva finansija Republike Srpske, izjavio je predsjednik SO Dragan Gali}. Usvojeni buxet op{tine [ekovi}i za 2009. godinu iznosi 2.380.388 maraka, a prijedlogom rebalansa buxet iznosi 2.250.723 maraka, {to je za 5,45 odsto mawe u odnosu na planirani. G. P.
FOTO: R. TASI]

Op{tinska plaketa privredniku
KALINOVIK - Direktor JP[ “[ume RS” Ne|o Ili} boravio je u petak u Kalinoviku, gdje mu je na~elnica ove op{tine Mileva Komlenovi} uru~ila op{tinsku plaketu koju je dobio zbog velikog doprinosa u zapo{qavawu novih radnika, a uru~ena mu je povodom Petrovdana, krsne slave ovog mjesta. Ili} je sa predstavnicima op{tinske uprave obi{ao i ovda{we [umsko gazdinstvo i razgovarao o mogu}nostima daqeg unapre|ewa privredne situacije. - “[ume RS” nastoje da uti~u na poboq{awe ukupnog poslovnog ambijenta u svim sredinama u Srpskoj, a trudili smo se da doprinesemo razvoju Kalinovika - rekao je Ili}. Mileva Komlenovi} naglasila je da se op{tinska plaketa “na{la u pravim rukama“ i da predstavqa tek simboli~an ~in zahvalnosti prema privredniku. S. [.

Rogatica

Predstavqena poqoprivredna ma{ina
ROGATICA - Predstavnici or ga ni za ci je “Ma {in ski prsten“ iz Gradi{ke na li va da ma u se lu Be reg, na granici op{tina Rogatica i Sokolac, demonstrirali su mehanizaciju za spremawe kabaste sto~ne hrane - sjena`e sistemom rolo balirawa sijena i wegovo uvijawe u PVC foliju. Im ple men ta tor pro je kta “Ma {in ski prste no vi u BiH“ @ivko [ukalo rekao je da je ovaj tehnolo{ki zahvat se praktikuje na podru~ju op {ti ne Gra di {ka od 2000. godine. Jedna od zna~ajnih prednosti ovog na~ina spremawa sto~ne hrane je {to se sijeno vla`nosti i do 60 procenata mo`e balirati ~ime se ~uvaju sve hranqive materije koje najve}im di je lom i{ ~e znu kroz su {ewe putem tradicionalnog sakupqawa sijena. S. M.
Gvozden Mikavica

Gvozden Mikavica iz sela Budimlije kod Rudog

Selo voli, a Vardi se uvijek vra}a
Ovaj zaqubqenik planine po cijeli dan provodi {etaju}i prostranim livadama, {umarcima punih brezika, proplancima i dubodolinama
prve qubi ~i ce do prvog mrazovca ili ka}una“. RUDO - Selo Ravanci, - @ivim ovdje sa jedismje{teno na obronku pla- nim stanovnikom ove planinine Varde kod Rudog, ni- ne Qubomirom Kiriyi}em, kad ni je ima lo stru ju. ~uvamo stada, dru`imo se za Ne kad je u wemu `i vje lo vrijeme crkvenih praznika, tridesetak porodica koje ali uglavnom samujemo kao su se bavile sto~arstvom i vu ko vi sa motwaci - pri ~a prodajom drva. Struje nema Mikavica. ni u brvnari Gvozdena MiNa {po re tu na drva u kavice iz sela Budimlije brvnarici u tavi se kr~kaju koji, sa svojim stadom pro- gqive kupqen ci, ko ji su vodi na planini dane “od ovih dana svojim na {e{ir nalik tijelima sa prstenom oko dr{ke, pre pla vi li planinu. - Ube rem mlad Qekovito biqe kupqenac, ogu lim mu po ko `i cu, izva dim rep, - Poznajem svaku travku po imenu, a prevrnem u tavu, posebno one qekovite kao {to je a u wega stavim maj~ina du{ica, kantarion, divqa mla dog ov ~i jeg nana, a ovdje raste i veoma rijetka i kaj ma ka. Prste za{ti}ena lincura koja se koristi u narodnoj medicini i stavqa u rakiju da poli`e{ - goprepe~enicu - pri~a Gvozden. vo ri Gvoz den o
PI[E: RADOJE TASI] tasa.tv@gmail.com

svojim kuvarskim specijalitetima.

@IVI sa jedinim stanovnikom planine
Na planini od davnina uspi je va sa mo krom pir i {ar ga re pa, ali je Gvoz den napravio plastenik u kome do zri je va ju kras tav ci, pa prika i paradajz. Ovaj zaqubqenik planine po ci je li dan pro vo di {etaju}i wenim prostranim

[umsko gazdinstvo “Sjeme}“ Rogatica

Za {umske puteve 960.000 maraka

ROGATICA - [umsko gazdinstvo “Sjeme}“ iz Rogatice svake godine izdvaja znatna sredstva za izgradwu novih i rekonstrukciju postoje}ih puteva. Ove godine za te namjene planirano je vi{e od 960.000 maraka. - Novi put ve} je ura|en kroz {ume Bok{anice od Tre}eg lagera, blizu sela Babqak, do Gajeve vrta~e u du`ini od 1.060 metara. Time su za eksploataciju otvoreni nova {umska odjeqewa - ka`e direktor gazdinstava Milorad Jagodi}. On dodaje da je ura|en i prvi dio puta u du`ini od 1.150 metara od sela Be}i do Gajeva. Probijena je i trasa {umskog puta Krvojevi}i - Podtmor u du`ini 1.200 metara, a do kraja godine planirano je da se jo{ uradi put ^adori - Ravni gajevi - Klanac u rejonu Gnile u du`ini od 2.400 metara. S. M.

FOTO: S. MITROVI]

livadama, {umarcima punih brezika, proplancima i dubodolinama. Planina o`ivi u vrijeme dozrijevawa divqih jagoda i borovnica “kad se ovdje sle gnu gra |a ni“ da osje te dah prirode. - Svi do|u kod mene na kafu i da se raspitaju da li ima divqa~i, jer je pla {e vukova samotwaka koji ~esto poha raju na{e torove - za vr{a va svo ju pri ~u sa motwak sa Ra va na ca Gvoz den Mikavica.

Zvorni~ki preduzetnici tra`e izmjenu Zakona o prometu duvanskih proizvoda

Ne mogu da prodaju cigarete
ZVORNIK - Vladi Republike Srpske bi}e upu}ena inicijativa za izmjene i dopuna zakona, koji reguli{e promet duvanskih proizvoda, jer je striktnom primjenom ovog zakona onemogu}eno da se u trgovinskim radwama i drugim objektima u Zvorniku pro da ju ci ga re te, zakqu~ak je Zanatsko-preduze tni ~kog udru `ewa iz Zvornika. Pred sje dnik Upra vnog odbora ovog udru`ewa Mom~ilo Stevanovi} rekao je da se striktnom primjenom ovog zakona u Zvorniku ne mo`e kupiti nijedna kutija cigareta. - Predvi|eno je da se u trgovinskim objektima koji su udaqeni do 300 metara od {kola, sportskih terena i dje ~i jih vrti }a, ne mo gu pro da va ti du van ski proi zvodi - rekao je Stevanovi}. Dodao je da su {kole, sportski obje kti i dje ~i ji vrti}, koncentrisani u gradu, ~ija je konfiguracija tere na spe ci fi ~na, pa zbog toga nijedan trgovinski i dru gi obje kat ni je udaqen vi{e od 300 metara, ~ime su trgov ci do ve de ni u te `ak polo`aj.

Zvornik
POLICIJA Javni red i mir je naru{en dva puta, dogodila se jedna saobra}ajna nezgoda. STRUJA Od devet do 14 ~asova bez struje bio dio potro{a~a u ^elopeku zbog sanacije mre`e. VODA Vodosnabdijevawe grada uredno.

BI]E dostavqena skica grada i raspored objekata
Pod sje tiv {i da su se skoro svi ~lanovi udru`ewa

`alili na odredbe ovog zakona, Stevanovi} je rekao da }e Vladi RS, odnosno resornom ministarstvu dostaviti skicu grada i raspored objekata da razmotre inicijativu uki dawa pri mje ne ovog zakona za podru~je Zvornika. - Predla`emo da se dozvoli slobodan promet duvanskih proizvoda, ali da se zabrani prodaja cigareta licima mla|im od 18 godina - istakao je Stevanovi}. S. S.

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 13

14 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Pala dobit i prodaja

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs 14.59 1.66 14,588.96

HELSINKI - Finski telekomunikacijski div “Nokija” saop{tila je da joj je neto dobit u drugom tromjese~ju pala 66 odsto, na 380 miliona evra. Kao razlog naveli su pad prodaje mobilnih telefona i slabe cijene. Prihodi su smaweni gotovo 25 odsto, kliznuv{i na 9,9 mi-

lijardi evra, s 13,2 milijarde evra u istom periodu pro{le godine. Operativna dobit ni`a je na godi{wem nivou 71 odsto, spustiv{i se na 427 miliona evra. Glavni razlog pada dobiti je pogor{awe prilika u svjetskoj ekonomiji, istakli su u “Nokiji”.
FOTO: ARHIVA

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo Sredwi PrometVrijednost kurs dionica 766.50 82,284.52 551.70 600.00 15,300.00 9.60 8,259.20 96,051.28 812.50 2,481.46 924.30 281.90 10.50 BIMAL BRCKO 0.00 20.91 BH TELECOM D.D. SARAJEVO 3.12 6.13 -5.69 ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO 12.00 -12.79 ENERGOPETROL DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO 106.43 1.36 4.80 HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO 8.60 111.61 IK BANKA DD ZENICA 1.31 JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO 24.00 0.32 32.50 POSTBANK BH D.D. SARAJEVO 0.00 4.78 IPAD KOMERC DD SARAJEVO 0.87 11.55 -14.42 SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ 28.19 -0.04

Malim preduze}ima novac }e dobro do}i

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo JP HT DD MOSTAR METALNO DD ZENICA Sredwi Promet Vrijednost kurs dionica 14.40 -15.29 0.00 8.00 1,987.20 8,000.00

Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Srpske

“Briti{ ervejz“

Potrebno 980 miliona dolara
LONDON - Problemima pritisnuta britanska nacionalna aviokompanija “Briti{ ervejz“, saop{tila je u petak da planira da prikupi 980 miliona dolara kako bi se lak{e nosila s recesijom i finansijskim gubicima koje u tri mjeseca do kraja juna procjewuje na 100 miliona funti, prenose portali. Taj avioprevoznik, koji ve} sporazumima sa zaposlenim nastoji da smawi tro{kove, saop{tio je da namjerava da prikupi 300 miliona funti izdavawem konvertibilnih obveznica, kao i da je obezbijedio vra}awe 330 miliona funti vrijednih jemstava od direktora penzijskih fondova. Izdavawe obveznica moraju da odobre dioni~ari.

Dodjela podsticajnih sredstava malim proizvodnim i proizvodno-uslu`nim preduze}ima predvi|ena buxetom Ministarstva za ovu godinu. Maksimalan iznos po jednom preduze}u bi}e do 10.000 maraka
PI[E: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

Poziv za podsticaj malim preduze}ima
- Do dje la pod sti caj nih sredstava malim proizvodnim i proizvodno-uslu`nim preduze}ima predvi|ena su buyetom Ministarstva za 2009. godinu, a zavisi}e od iznosa raspolo`ivih sredstava - istakli su u Ministarstvu. Odo bre nim sred stvi ma sufinansira}e se tro{kovi an ga `o vawa kon sul ta na ta na uspos tavqawu sis te ma me naymen ta kva li te tom, i izradu potrebne dokumentacije na uspostavqawu sistema kvaliteta prema seriji standarda ISO za dobijawe CE zna ka. Taj znak pred stavqa deklaraciju proizvo|a~a da je proizvod u skladu sa svim zdravstvenim i bezbjednosnim zahtjevima, kao i zahtjevima za{tite `ivotne sre di ne iz evrop skih direktiva koje se odnose na odre|ene proizvode. dno-uslu `na dje la tnost, izvoznici su, planiraju pove}awe broja zaposlenih, te imaju projekat i kadrove za uvo|ewe sistema kvaliteta u preduze}u. - Izbor konsultanta ili us ta no ve je mo gu} sa lis te akreditovanih konsultanata, ~iju je akreditaciju potvrdila Republi~ka agencija za razvoj malih i sredwih preduze}a. Tako|e, pravo prijave na javni poziv imaju sva mala preduze}a koja do sada nisu dobijala sredstva Ministarstva za uvo|ewe sistema kvaliteta - ka`u u Ministarstvu. U protekle ~etiri godine, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva je dodijelilo ukupno 1.375.190 maraka bespovratnih sredstava za 199 preduze}a, za uspostavqawe sistema kvaliteta.

“Lufthanza“

Smawuju broj zaposlenih
BER LIN - Wema ~ka “Luf than za” sa op {ti la je da je pri nu |e na da smawi broj zaposlenih u administraciji za 20 procenata, u okvi ru pla na u{te de 1,41 milijardi dolara zbog pada prometa i skoka cijene goriva, prenio je Tanjug. Taj prevoznik }e ukinuti oko 400 radnih mjesta, a uz to ne}e zapo{qavati nove radnike na mjesta upra`wena redovnim odlaskom u penziju.

BAWA LUKA - Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske ra spi sa lo je u pe tak javni poziv za dodjelu podsticajnih sredstava za uspostavqawe sistema kvaliteta u malim preduze}ima. Maksimalan iznos sredstava po jednom preduze}u bi}e do 10.000 KM.

KRITERIJUMI
Kriterijumi po kojima }e se rangirati podnosioci prijava su odnos prihoda od prodaje na inostranom tr`i{tu i ukupnog prihoda preduze}a, broj zaposlenih, prosje~na rentabilnost preduze}a, ostvareno pove}awe ukupnih prihoda. Uzima}e se u obzir i ostvareno pove}awe broja zaposlenih, zaposlenost visokostru~nih kadrova i prete`na djelatnost preduze}a.

ZA ^ETIRI godine dodijeqeno 1.375.190 KM
Na javni poziv mogu da se prijave preduze}a koja zapo{qavaju do 49 radnika i imaju sjedi{te na teritoriji RS, izmiruju poreske obaveze, osnovna djelatnost im je proizvodwa ili proizvo-

“Reno”

Prodaja mawa za 17 odsto
PARIZ - “Reno”, drugi po veli~ini proizvo|a~ automobila u Francuskoj, zabiqe`io je pad prodaje vozila od oko 17 odsto u prvoj polovini ove godine, zbog pritisaka recesije na globalno automobilsko tr`i{te, preniosi portal business.hr. Grupacija je danas saop{tila da je u prvom polugodi{tu prodala ukupno 1,11 miliona vozila, nasuprot brojci od 1,33 miliona iz istog lawskog perioda. Pri tome je prodaja na evropskom tr`i{tu opala 15 odsto na 737.217 jedinica.

GM prodaje automobile putem "Ibeja"
DE TRO IT - Je dan od brojnih poku{aja kojim se u “Yeneral motorsu“ poku{avaju da se vrate u `ivot, je i ne da vno na javqena akci ja pro da je auto mo bi la pu tem popularnih Internet aukcija na stranici “Ibeja”. Pre ma prvim na ja va ma, GM po sli je ne da vno objavqenog povratka iz potpunog ste ~a ja, pla ni ra da se bori potpuno novim mjerama i pristupu tr`i{tu. Jedna od takvih mjera definitivno je i prodaja automobila preko Internet aukcija, u vezi ~ega se jo{ uvijek vode pregovori sa upravom “Ibeja”. U “Yeneral motorsu“ su odlu~ili da svojim kupcima omogu}e da do automobila do |u ta ko {to }e pla ti ti fik sno odre |e nu cijenu, ili da u~estvuju na uobi~ajenim aukcijama koje se vode i za sve ostale predme te ko ji se pro da ju na “Ibeju”. “Yeneral motors“ kao jedan vid “rezawa” tro{kova vidi u redukciji prodaj nih sa lo na, pa ta ko od danas do kraja sqede}e godine pla ni ra ju da smawe wihov broj sa pos to je }ih 6.000, na samo 3.600 salona.

Borba svim sredstvima ameri~kog proizvo|a~a vozila

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
VODAFONE GROUP ROYAL BK SCOTLAN BARCLAYS PLC HSBC HLDGS PLC LLOYDS BANKING

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
113.25 38.22 317.95 547.15 69.77

Promjena
-1.48 0.22 1 1.97 -0.26

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA GENERAL ELECTRIC MICROSOFT CORP INTEL CORP CISCO SYSTEMS

Cijena
13.25 11.81 24.29 18.38 20.15

Promjena
0.61 -4.76 -0.61 -0.65 0.15

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 15

Ukidawem radnih mjesta u{tedi}e se 800.000.000 evra
BRISEL - Belgijska holding kompanija “RHJ interne{nel“ ukinu}e gotovo 10.000 radnih mjesta ako preuzme posrnulog wema~kog proizvo|a~a vozila “Opel”, kazao je u intervjuu izvr{ni direktor Leonard Fi{er, prenose portali. RHJ predvi|a ukidawe gotovo 10.000 radnih mjesta u Evropi, ali }e zadr`ati otvorenim ~etiri wema~ke tvornice koje pripadaju “Opelu” i tako holding grupa planira da u{tedi 800 miliona evra godi{we.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Prosje~na Promjena Promet cijena Република Српска - стара девизна штедња 0,00 30.768,32 88,00 Naziv emintenta Република Српска - измирење ратне штете 2 Телеком Српске а.д. Бања Лука Република Српска - измирење ратне штете 1 ЗТЦ Бања Врућица а.д. Теслић 36,96 1,17 37,00 0,90 -0,12 2,63 0,03 0,56 6.669,03 2.459,10 1.958,74 1.480,00

Po~ela proizvodwa repromaterijala za protektirawe guma

U fabrici trenutno zaposlena 22 radnika, a do kraja godine bi}e zaposleno jo{ 15, rekao Jankovi}

Vi{e od pet miliona KM ulo`eno u pogon

FONDOVI
Naziv emintenta Prosje~na Promjena Promet cijena 4,70 4,05 4,34 3,69 8,20 0,06 3,00 4,53 5,40 2,10 1,10 4,50 2,74 4,80 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,72 0,00 0,22 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -4,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 83,78 0,00 2.310,80 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 480,00

ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука

Gra|evinska industrija Srbije

Do kraja godine bez posla 10.000 radnika
BEOGRAD - U gra|evinskoj industriji Srbije do kraja godine }e 10.000 radnika ostati bez posla, ukoliko dr`ava ne preduzme mjere kojima bi pomogla toj privrednoj grani, pi{e agencija Beta. Predsjednik Grupacije industrije gra|evinskog materijala Qubodrag Kne`evi} je rekao da do kraja jula i u avgustu mo`e do}i do zaustavqawa procesa proizvodwe. Potpredsjednik Privredne komore Srbije An|elko Kova~evi} kazao je da bi firme trebale svoje zahtjeve da dostave Komori koja }e sve mjere objediniti i predlo`iti Vladi Srbije. Prema wegovim rije~ima, bez ozbiqnih dr`avnih intervencija u ekonomiju, nema boqitka ni u jednoj grani privrede.

zemqama biv{e Jugoslavije. Pu{taju}i u rad ovaj poZVORNIK - U Karakaju gon, na~elnik op{tine Zokod Zvornika u petak je po- ran Stevanovi} je naglasio ~eo sa radom pogon za proi- da je dan kada se u rad pu{ta zvodwu repromaterijala za jedan pogon i zapo{qavaju protektirawe guma ESE, ra dni ci, naj sre }ni ji za ko ji je je di ni ove vrste u wega kao na~elnika op{tine. Prema rije~ima vlasnika firme Petra Jankovi}a, ESE je skra}enica za - ekologija, sigurRazvoj nost i ekonomija. - Ka pa ci tet po go na bi }e - @eqa mi je da ovaj pogon radi us2.000 to na te pje{no, da pro{iruje proizvodwu, hni~ke gume gopove}ava zaposlenost i da doprined i { w e . se razvoju Zvornika, Republike Trenutno zastuSrpske i cijele BiH - rekao je Zoran pamo na Balkanu Stevanovi}. naj ve }u svjet sku

Pu{tawe pogona u rad PI[E: SLOBODANKA SAVI] krozrs@glassrpske.com

FOTO: S.SAVI]

firmu “Vipal“ iz Brazila, za ko ju }e mo ra di ti i dio materijala. Na{e proizvode koristi}e 20 firmi iz BiH i 15 iz Srbije - istakao je Jankovi}.

U PLANU DA SE radi i protektirawe damper guma
On je na gla sio da je u fa bri ku ulo `e no oko 5.600.000 maraka, od ~ega je oko 4.000.000 maraka kreditno zadu`ewe kod Investiciono-razvojne banke. Jankovi} je naveo da je u sqede}em koraku planirano i da se radi protektirawe damper guma. U fabrici su trenutno

zaposlena 22 radnika, a prema wego vim ri je ~i ma, do kraja godine bi}e zaposleno jo{ 15. Pored velikog broja poslovnih partnera i li~nosti iz ja vnog `i vo ta, sve~a nos ti je u pe tak prisustvovao i savjetnik premi je ra Re pu bli ke Srpske Milorada Dodika, Miladin Dragi~evi}. - U vrijeme recesije kada se desi da se otvara neki proizvodni pogon, naro~ito ako je jedinstven na prostoru biv{e Jugoslavije, onda mi iz Vlade moramo i te kako da budemo za do voqni, a pomogli smo i kreditom iz razvojnog programa - istakao je Dragi~evi}.

Turkmenija

Wema~kom RWE dozvoqena eksploatacija gasa
A[HA BAD - Zva ni ~ni ci Turkmenije potpisali su u petak kqu~ni ugovor kojim su dodijelili pravo na istra`ivawe i eksploataciju na la zi {ta ga sa u Ka spij skom mo ru wema ~koj ener get skoj kom pa ni ji RWE, jednoj ~lanici konzorcijuma za izgradwu gasovoda “Nabuko“, prenio je Tanjug. “Nabuko“ je, kako podsje}aju agen ci je, na mi jewen tran sportovawu gasa iz centralne Azije u Evropu, i ciq mu je smawivawe za vi snos ti Evropske unije od ruskog gasa. - Ugovor je potpisan u lu~kom gradu Turkmenba{iju, u prisustvu predsjednika Turkmenije Gurbangulija Berdimu ha me do va - obja vio je turkmenski dr`avni dnevnik “Neutral Turkmenistan“.

Barel iznad 60 dolara
LONDON - Cijena nafte na svjetskom tr`i{tu u petak je bila u padu, jer je opala potra`wa za sirovim “crnim zlatom“, uprkos naznakama ekonomskog oporavka, prenijele su agencije. U Wujorku je cijena svijetle sirove nafte mawa za 25 centi i sada je 61,77 dolara po barelu. U Londonu je cijena sirove nafte “brent“ iz Sjevernog mora, pala za 38 centi i sada iznosi 63,37 dolara po barelu. Cijene sirove nafte porasle su ponovo na iznos iznad 60 dolara po barelu, nakon {to su u zvani~nim podacima o stawu ekonomije u SAD i Kini primjetne naznake oporavka. - Stvari izgledaju malo boqe, ali tr`i{ta su i daqe nestabilna - rekao je ekonomista iz nacionalne banke Australija Bens Vestmor. Prema wegovim rije~ima, tr`i{te nafte krene “dva koraka naprijed, a jedan nazad“ po{to su trgovci spremni da se ukqu~e u ostvarewe profita pri svakom porastu cijene.
Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 18.7. 2009. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Cijena nafte na svjetskom tr`i{tu

KURSNA LISTA
Kupovni za devize
1.955830 1.087480 1.203393 26.610385 0.074950 0.261990 0.703042 1.521675 0.565032 0.214767 0.177323 1.288600 0.901710 2.273823 1.403454 2.101908

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Srednji za devize
1.955830 1.090206 1.206409 26.677078 0.075138 0.262647 0.704804 1.525489 0.566448 0.215305 0.177767 1.291830 0.903970 2.279522 1.406971 2.107176

Prodajni za devize
1.955830 1.092932 1.209425 26.743771 0.075326 0.263304 0.706566 1.529303 0.567864 0.215843 0.178211 1.295060 0.906230 2.285221 1.410488 2.112444

Telekom Srpske a.d. Bawa Luka
Cijena (KM) Promjena

Fruktona a.d. Bawa Luka
Cijena (KM) Promjena

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

1,17

2,63%

36,29

-19,42

16 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Dvije godine zatvora za pqa~ku kladionice

Hronika
Garevci kod Modri~e

BAWA LUKA - Roland Bara} (19), optu`en za pqa~ku kladionice “Vilijams“ u Bawoj Luci, osu|en je u petak na dvije godine zatvora u bawolu~kom Okru`nom sudu. Presudu je izrekla sudija Olga Male{evi}.

- Za ovo djelo predvi|ena je kazna od pet do 15 godina zatvora, ali zbog olak{avaju}ih okolnosti, optu`eni je dobio dvije godine zatvora - istakla je sudija Male{evi}. G. O.
FOTO: S. ILI]

Uni{ten zasad indijske konopqe
MODRI^A - U ba{ti pored porodi~ne ku}e N. T. (74) iz Garevca kod Modri~e policija je prona{la i oduzela 65 stabqika indijske konopqe. In dij ska ko nopqa bila je zasa|ena izme|u kukuruza, a stabqike su visoke od 80 centimetara do 3,40 metara, javila je u petak Srna. Protiv vlasnika ku}e N. T. bi}e podnesen zahtjev za pokretawe prekr{ajnog postupka, na javqeno je iz CJB Do boj. Po li cij ski pre tres izve den je po na lo gu Osno vnog suda Modri~a, a dio je akcije “Planta`a 2009“. Sl. P.

Bawa Luka

U “Akvani“ ukradena fotografska oprema
BAWA LUKA - Bawolu~anin @. N. prijavio je policiji u ~etvrtak da je toga dana u ulici Aleja Svetog Save u kompleksu bazena “Akvana“ nepoznato lice iskoristilo wegovu nepa`wu i iz ruksaka mu ukralo profesionalnu fotografsku

Razbojnici osu|eni i pu{teni iz pritvora Oduzeta droga vrijedna
Zavr{ena akcija “Tara 2”

opremu, saop{teno je u petak iz CJB Bawa Luka. U policiji su dodali da je Bawolu~aninu ukraden i nov~anik u kojem se nalazilo 100 evra. Ukupna materijalna {teta iznosi oko ~etiri hiqade maraka. G. O.

Mujagi} i Stojakovi} pred Okru`nim sudom

Okru`ni sud Bawa Luka donio presudu za napad na taksistu iz Gradi{ke

250.000 maraka

SARAJEVO - Grani~na policija BiH potvrdila je u petak u Sarajevu da je u pretresima tokom akcije “Tara 2” oduzeto 1,4 kilograma kokaina, 146 grama heroina, pra{kasta smjesa paracetamola te`ine 1,2 kilograma, nepoznata smjesa te`ine 67 gram kao i presa za pakovawe heroina i kokaina. Direktor grani~ne policije BiH Vinko Duman~i} rekao je da je tr`i{na cijena kompletnog paketa oko 250.000 maraka. U akciji je uhap{eno 12 li ca, a wih osmoro zadr`ano je u pritvoru. Tokom akcije pre tre se no je 11 objekata i sedam vozila, a tada su prona|eni i oduzeti pi{toq, tri pu {ke, oko 170 komada razli~ite muni ci je, dvi je ra diostanice, 20 mobilnih telefona i razli~ita dokumentacija. @. D. Prona|ena droga
FOTO: @. DOMAZET

Elvir Mujagi} osu|en na tri, a Dalibor Stojakovi} na dvije i po godine zatvora. Sudija bawolu~kog Okru`nog suda Olga Male{evi} donijela odluku da Mujagi}u i Stojakovi}u bude ukinut pritvor do upu}ivawa na izdr`avawe kazne
PI[U: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

BAWA LUKA - Poslije skla pawa spo ra zu ma o pri znawu kri vi ce sa Okru `nim tu `i la{ tvom Elvir Mujagi} (31) osu|en je na tri godine, a Dalibor Sto ja ko vi} (33) na dvije i po godine zatvora, zbog razbojni{tva nad taksistom Miloradom Gaji}em u Gradi{ci. Pre su du je izre kla su dija bawolu~kog Okru`nog su da Ol ga Ma le {e vi} i u pe tak do ni je la odlu ku da Mujagi}u i Stojakovi}u bu-

de uki nut pri tvor do upu }ewa na izdr`avawe kazne. Advo ka ti op tu `e nih Ran ko Du ki} i Du {an Sa vi} smatraju da ne postoje razlozi za pritvor.

SKLOPILI sporazum o priznawu krivice
Tu`ilac Miodrag Bukari ca za tra `io je pri tvor za osu|ene zbog toga {to bi “wiho vim pu {tawem na slo bo du bi li uzne mi re ni taksisti u Gradi{ci“. Bukarica je istakao da smatra da }e se ovim kaznama pos ti }i svrha, a pri -

znawe i pristanak na uslove Tu`ila{tva optu`enima je uze to kao ola k{a va ju }a okolnost. - Prvo op tu `e ni Mu ja gi} je osu |i van, {to je za wega bi lo ote `a va ju }e. O{te }e ni Ga ji} ni je dao svoje mi{qewe u ovom slu~a ju, iako je obe }ao da }e do }i sa advo ka tom - re kao je Bu ka ri ca te is ta kao da sma tra da Ga ji} `e li da odluku prepusti sudu. Mu ja gi }ev bra ni lac Ran ko Du ki} za do voqan je pos ti gnu tim spo ra zu mom i napomenuo da se optu`eni kaju. Naglasio je da su napad po ~i ni li pi ja ni.

Wegovo mi{qewe dijeli i Sto ja ko vi }ev advo kat Du {an Savi}.

Napad
Mujagi} i Stojakovi} optu`eni su da su u no}i izme|u 8. i 9. aprila napali taksistu Milorada Gaji}a (57) i oteli mu vozilo “golf 3” karavan i oko 550 maraka. Policija je Mujagi}a i Stojakovi}a uhapsila 9. aprila, nekoliko ~asova poslije napada na Gaji}a.

"Boskin" stan SDS-u prodao po ni`oj cijeni
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

BAWA LU KA - Vri je dnost stana u ulici Nikole Te sle u Bawoj Lu ci ko ji je biv {i di re ktor pre du ze }a “Bos ka“ Vla di slav Ba bi} prodao Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) za 84.000 mara ka, u to vri je me bi la je 169.000 maraka. Re kao je to u pe tak na nas tav ku su |ewa u slu ~a ju “Boska“ u Okru`nom sudu vje{tak gra |e vin ske stru ke

Slav ko Fi li po vi} i po ja snio da je to gra|evinska cije na ko ju je izra ~u nao na osnovu o{te}ewa prostora i drugih parametara.

VJE[TAK procjewivao vrijednost stana
Vje{tak geodetske struke Mi lan Pi ku la iz vr{io je uvid u katastarsko ukwi`ewe pomenutog stana. On je rekao da je u to doba sporni stan

bio u posjedu Samoupravne interesne zajedice stanovawa. Advokat Neboj{a Panti} imao je prigovore na oba vje{taka i istakao da je vje{tak Filipovi} imao naredbu da vje{ta~i prostor u ul. Nikole Tesle 3, a to nije sporni prostor i predmet optu`nice. Panti} je jo{ prigovorio da dokumenta na osnovu kojih je Pi ku la vje {ta ~io ni su uvedeni kao dokazi. Sudija Olga Male{evi} prihvatila je ovaj prigovor i

rekla Tu`ila{tvu da odbrani omogu}i uvid u dokaze na osnovu kojih je Pikula vje{ta ~io. Ma le {e vi }e va je odlu~ila da }e o prigovoru u vezi sa vje{ta~ewem vrijednosti stana odlu~iti tokom dono{ewa presude. Specijalno tu`ila{tvo RS te re ti Ba bi }a, ne ka da{weg ministra trgovine i turizma RS Borisa Ga{para i wegovog pomo}nika Bracu Vran~i}a da su od februara do avgusta 2004. godine orga-

nizovali i nezakonito prodavali dio poslovnih prostora “Bos ke“ ve }em bro ju pravnih lica. Time su na~inili {tetu od oko 1.458.000 maraka. Babi} se jo{ tereti da je nezakonito zakqu~io ugovor o kupovini i prodaji poslovnog prostora u bawolu~koj uli ci Ni ko le Te sle 3 sa SDS-om za 84.000 ma ra ka, iako je u to vrijeme wegova vrijednost bila 169.000 maraka.

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 17

Priveden zbog podmetawa bombe u diskoteci “\edin“
BIJEQINA - Pripadnici policijske stanice Ugqevik uhapsili su D. S. (23) iz ovog grada zbog sumwe da je po~inio krivi~no djelo izazivawa op{te opasnosti, saop{teno je u petak iz CJB Bijeqina. D. S. se sumwi~i da je 20. juna postavio ru~nu bombu u mu{kom toaletu diskoteke “\edin“ u Ugqeviku. Poslije kriminalisti~ke obrade D. S. }e biti predat uz izvje{taj Okru`nom tu`ila{tvu Bijeqina na daqu istragu.

Policija

Te{ka saobra}ajna nesre}a u mjestu Milo{evci kod Doboja

Vijesti
Bawa Luka

Nastradala trudnica, mu` i djeca povrije|eni
Nastradala Swe`ana Milo{evi} bila u devetom mjesecu trudno}e i trebalo je da se porodi za petnaestak dana. Suprug i dvoje djece Milo{evi}eve zadobili lak{e tjelesne povrede
PI[U: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com SLOBODAN PUHALO puhalo@teol.net

Lopov odnio telefon i pare
BAWA LUKA - Policiji u Bawoj Luci V. [. je u ~etvrtak prijavio da mu je nepoznato lice u ulici Tihomira Tihe Damjanovi}i na bawolu~koj pla`i Abacija ukralo crnu ko`nu torbicu u kojoj se nalazio mobilni telefon, nov~anik sa li~nim dokumentima i novac. Materijalna {teta iznosi oko 1.100 maraka, naveli su u petak u CJB Bawa Luka. G. O.

DOBOJ - Swe`ana Milo {e vi} (29) iz Mo dri ~e poginula je u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u ~etvrtak oko 21.30 ~asova na ma gis tral nom pu tu [a mac - Mo dri ~a, u na sequ Milo{evci kod Doboja, saop{teno je u petak u Centru javne bezbjednosti Doboj. Suprug i dvoje djece Milo{evi}eve, koji su nalazili s wom u auto mo bi lu, zadobili su lak{e tjelesne povrede. Nas tra da la Swe`a na Mi lo {e vi}, sa zna je “Glas Srpske“ bi la je u de ve tom mjesecu trudno}e i trebalo je da se porodi za petnaestak dana.

Bijeqina

Provalnik odvezao “pasat“
BIJEQINA - Nepoznato lice u no}i izme|u 15. i 16. jula provalilo je u dvori{te S. M. u Bijeqini i ukralo automobil “folksvagen pasat“ vrijedan oko 20.000 maraka, saop{teno je u petak u CJB Bijeqina. G. O.

Isto~no Sarajevo

Otu|ene kese sa cipelama

AUTOMOBIL sletio s puta i prevrnuo se
U Cen tru ja vne bez bje dnosti Doboj rekli su da je do nesre}e do{lo kada je suprug nastradale Branislav Milo{evi} (34) upravqaju}i automobilom “golf dvojka“, u kojem se na suvoza~evom mjestu nalazila Swe`ana, a koji se kretao iz pravca Modri~e, pri li kom ulas ka u li je vu krivinu, usqed neprilago|ene brzine uslovima i stawu
“Golf“ u kojem je poginula Swe`ana Milo{evi}
FOTO: S. PUHALO

na putu izgubio kontrolu nad vozilom. Poslije toga sletio je sa kolovoza u kanal, prilikom ~ega je do{lo do prevrtawa vozila na krov. Prema izjavama o~evidaca, automobil je i{ao malo br`e i u krivini je vjerovatno “nagazio“ na bankinu. - Auto mo bil je po tom

pre{ao na drugu stranu puta i udario u mosti} koji se tu nalazi, a zatim se prevrnuo na krov. Pri tr~a li smo odmah da pomognemo i prvo

smo izvukli `enu, pa tek onda ostale putnike. @ena je, na `a lost, ve} bi la mrtva kada smo je izvukli iz automobila - ispri~ao je jedan

od o~evidaca. Dodao je da mu se ~ini da djeca i ~ovjek koji su se nalazili u automobilu nisu bili te`e povrije|eni.

ISTO^NO SARAJEVO N. T. prijavio je u ~etvrtak policiji u Isto~nom Sarajevu da mu je nepoznato lice iz kombija koji je bio parkiran u ulici Zmaj Jovinoj ukralo dvije kese u kojima su se nalazile nove mu{ke cipele i prehrambeni proizvodi, rekli su u petak u CJB Isto~no Sarajevo. G. O.

Doboj

Opqa~kana pumpa
DOBOJ - Dvojica nepoznatih mu{karaca uz prijetwu lova~kom pu{kom u petak oko tri ~asa ujutro opqa~kala su benzinsku pumpu “Zedina“ koja se nalazi u mjestu Klokotnica kod Doboja. Razbojnici su u{li u objekat, uzeli neutvr|enu koli~inu novca i pobjegli. G. O.
Most u koji je udario Branislav

OBDUKCIJA
Tijelo poginule prevezeno je u prosekturu Op{te bolnice “Sveti apostol Luka“ u Doboju, gdje je prema naredbi de`urnog tu`ioca obavqena obdukcija. - Poslije obavqene obdukcije utvr|eno je da je smrt Swe`ane Milo{evi} nastupila zbog preloma kosti lobawe i nagwe~ewa mozga - rekli su u bolnici.

Otvorena vatra na grani~ne policajce
SARAJEVO - Direktor Grani~ne policije BiH Vinko Duman~i} rekao je u petak u Sarajevu da je u no}i izme|u ~etvrtka i petka na “divqem putu“ Dowe Vrbice na podru~ju Bile}e nepoznata osoba iz kamiona “TAM” bez registarskih oznaka pucala na policajce. - Policija je pripremila zasjedu i prilikom nailaska kamiona otvorena je vatra na policajce. Niko od policajaca nije rawen, policija je uzvratila, a kamion se vratio u Crnu Goru - rekao je Duman~i} i dodao da je o svemu obavije{tena policija Crne Gore koja traga za kamionom i teretom. U kamionu je najvjerovatnije prevo`ena kafa. @. D.

Uhap{eni maloqetni kradqivci
DOBOJ - Policijska stanica Derventa podnijela je Okru`nom tu`ila{tvu Doboj izvje{taj protiv maloqetnika A. S. (15), N. M. (16) i R. B. (16), svi iz Dervente, zbog osnova sumwe da su na podru~ju ovog grada po~inili devet provala i dva poku{aja te{ke kra|e. Oni su od marta do jula ove godine izvr{ili provalne kra|e u {est ugostiteqskih objekata: “Rebus“, “Sofija“, “Famili“, “Gurman“, “Goga“ i “Titanik“, u trgovinu “San“, apoteku “B-farm“ i frizerski salon “[arm“, odakle su krali novac. Prilikom ponovne provale u “San“ i “Sofiju“ zate~eni su na licu mjesta. Sl. P.

O{tetio preduze}e za 25.000 maraka
LIVNO - Jakov Konta (48), biv{i direktor Rudnika ugqa “Tu{nica“ u Livnu, prijavqen je Tu`ila{tvu u Livnu zbog osnovane sumwe da je po~inio krivi~no djelo sklapawa {tetnog ugovora, potvrdio je u petak Srni portparol Uprave policije MUP-a Livawskog kantona Ivica Vrdoqak. Vrdoqak je rekao da je osumwi~eni kao direktor Rudnika ugqa “Tu{nica“ tokom 2004. godine sklapao poslovne ugovore o nabavci eksploziva i iznajmqivawu bagera za iskop kanala za vodovodnu mre`u u nasequ Brina u Livnu, sa firmom “Bo`en ko” iz Livna, u kojoj je izvjesno vrijeme radio kao direktor, ~ime je o{tetio rudnik za 25.000 maraka.

18 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Srbija
Rajko Kuzmanovi}

Izmene Zakona o informisawu ne}e ugroziti slobodu medija, ali }e wima biti podignut stepen odgovornosti glasila. Neboj{a Bradi}, ministar kulture

Saosje}awe sa porodicama
BEOGRAD - Predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanovi} uputio je telegram sau~e{}a predsjedniku Srbije Borisu Tadi}u povodom tragi~ne smrti devet dr`avqana Srbije u saobra}anoj nesre}i u Egiptu, saop{teno je iz Kuzmanovi}evog kabineta. - Javnost RS sa tugom je primila vijest o tragediji koja se dogodila. Iskreno saosje}amo sa porodicama nastradalih i pratimo izvje{taje o zdravstvenom stawu povrije|enih turista, sa nadom da }e se brzo i uspje{no oporaviti - navedeno je u telegramu sau~e{}a. U te{koj saobra}ajnoj nesre}i koja se u ~etvrtak dogodila u Egiptu, na putu od Hurgade ka Luksoru, poginulo je devet gra|ana Srbije, a {estoro je povrije|eno, saop{teno je iz Ministarstva spoqnih poslova Srbije.

FOTO: BETA

Povrije|enima pru`ena maksimalna medicinska pomo}

Milorad Dodik

Boris Tadi} obi{ao pre`ivjele putnike saobra}ajne nesre}e u Egiptu
Srbi je. U ime Vla de RS, svoje li~no ime i u ime svih gra |a na RS upu }u jem Vam izraze najdubqeg i iskrenog sa u~e{ }a i mo lim Vas da izraze sau~e{}a prenesete po ro di ca ma nas tra da lih navodi se u telegramu. Dodik je izrazio nadu u uspje{an oporavak povrije|enih tu ris ta i wihov {to sko ri ji po vra tak ku }i u Srbiju.

Iskreno sau~e{}e
BEO GRAD - Pred sje dnik Vla de RS Mi lo rad Do dik uputio je telegram sau~e{}a predsjedniku Srbije Borisu Tadi}u i premijeru Mirku Cvetkovi}u povodom smrti de vet dr`avqana Srbi je u te{koj saobra}ajnoj nesre}i u Egiptu. - Duboko sam potresen vije{}u o te{koj saobra}ajnoj nesre}i u Egiptu u kojoj je stra da lo de vet dr`avqana

Svi povrije|eni smje{teni u jednu od najboqih klinika u Kairu, a prethodne no}i ih je obi{ao i izaslanik egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka koji je qekarima nalo`io da za povrije|ene turiste obezbijede najboqu medicinsku wegu
BEOGRAD - Vlada Srbije proglasila je Dan `alosti zbog tragi~ne smrti devetoro turista iz Srbije u saobra}ajnoj nesre}i koja se u ~etvrtak dogodila u Egiptu, na putu izme|u Hurgade i Luksora, kod mjesta Safaga. Osmoro putnika je povrije|eno. Predsjednik Srbije Boris Tadi} u pratwi ministra spoqnih poslova Vuka Jeremi}a obi{ao je povrije|ene putnike. Tadi} se upoznao sa zdravstvenim stawem svakog putnika. Tadi} je rekao da je “u ovoj te{koj nesre}i dobra vest da su svi srpski dr`avqani, sme{teni u bolnicu, dobro“ i da je prognoza medicinskog osobqa veoma dobra, re~eno je Tanjugu u pres slu`bi predsjednika Srbije. Pacijentkiwa koja je bila `ivotno ugro`ena nalazi se van `ivotne opasnosti i u petak je ope ri sa na. Do kto ri procjewuju da bi mogla iza}i iz bolnice za pet ili {est dana. basadi u Kairu su anga`ovani. - Ministarstvo spoqnih poslova Srbije i na{a ambasada u Egiptu stavqeni su, prakti~no u stawe uzbune rekao je Vasiqevi}, isti~u}i da je “ceo sastav ambasade podignut na noge“. Vasiqevi} je rekao da je Ambasada Srbije u Kairu dobila informacije od zvani~nih or ga na da je ri je~ o autobusu u kome je bilo 17 putnika iz Srbije, 14 odraslih i troje djece. Ekskurzija tokom koje se dogodila tragi~na nesre}a ni je bi la u or ga ni za ci ji “Perla tursa“, ka`u u ovoj agenciji, ve} je organizovana u Egiptu. U aran`manu “Perla tursa“ 10. jula za Hurgadu je pole-

Dan `alosti u Srbiji
tjelo devedeset ~etvoro putnika, koji su nakon {to su stigli u Egipat bili smje{teni po razli~itim hotelima, ka`u u agenciji. Po nezvani~nim informacijama, spisak putnika koji su oti{li na izlet ima vodi~, koji je me|utim, po nezvani ~nim in for ma ci ja ma, te{ko povrije|en i nalazi se u bolnici. U agenciji je re~eno da se rodbina putnika prvenstveno telefonom interesuje za svoje najbli`e, dok je samo nekoliko wih dolazilo i li~no da se raspita. Povodom tragi~ne smrti srpskih tu ris ta u ude su u Egiptu, visoki zvani~nici Srbije uputili su najdubqe sau~e{}e porodicama stradalih.

Neboj{a Radmanovi}

Nevjerica i tuga
BEOGRAD - ^lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmano vi} upu tio je u pe tak pi smo sa u~e{ }a pred sje dni ku Srbije Borisu Tadi}u povodom te{ke saobra}ajne nesre}e u Egiptu. - Sa nevjericom i tugom primio sam vijest o tragi~nom stradawu dr`avqana Srbije, koji su boravili na odmoru u egipatskom qetovali{tu Hurgadi - navodi se u Radmanovi}evom telegramu sau~e{}a. Radmanovi} je uputio molbu Tadi}u da porodicama nastradalih prenese iskreno sau~e{}e.

AMBASADA na nogama
- Svi povre|eni su sme{teni u jednu od najboqih klinika u Kairu, a prethodne no}i ih je obi{ao i izaslanik egipatskog predsednika Hosnija Mubaraka koji je lekarima nalo`io da za povre|ene turiste obezbede najboqu medicinsku negu - rekao je za RTS ambasador Srbije u Egiptu Dejan Vasiqevi}. Pre ma ri je ~i ma Va siqevi}a, svi zaposleni u am-

Nikola [piri}

Tragi~na vijest
BEOGRAD - Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} izrazio je u petak sau~e{}e predsjedniku Vlade Srbije Mirku Cvetkovi}u i ~lanovima porodica putnika koji su nastradali u saobra}ajnoj nesre}i u Egiptu. - Povodom tragi~ne vijesti o pogibiji devet dr`avqana Srbije u te{koj saobra}ajnoj nesre}i u Egiptu, molim Vas da u ime Savjeta ministara BiH i u moje li~no ime primite izraze najiskrenijeg sau~e{ }a - sa op {te no je iz Sa vje ta mi nis ta ra BiH. [piri} je zamolio Cvetkovi}a da porodicama poginulih prenese da gra|ani BiH saosje}aju sa wima u ovom te{kom trenutku.

Imena
U te{koj saobra}ajnoj nesre}i koja se u ~etvrtak ujutru dogodila na putu od Hurgade ka Luksoru poginuli su: Slavica Trpeska (ro|ena 1987) iz Zrewanina, Zoran Jawi} (ro|en 1958) iz Beograda, Ivanka Jawi} (ro|ena 1964) iz Beograda, Mara Jawi} (ro|ena 1994) iz Beograda, Sne`ana Rodi} (ro|ena 1969) iz Novog Sada, Irina Rodi} (ro|ena 1995) iz Novog Sada, Zdenka Jovicki (ro|ena 1973) iz Novog Sada, Stefan Jovicki (ro|en 1997) iz Novog Sada, Katarina Jovicki (ro|ena 2001) iz Novog Sada.
Zastava Republike Srbije na pola kopqa

DOBRA VIJEST

[TRPCE

Po`rtvovanost Ivana Ergela{eva, jednog od putnika

Poslije 17 dana bez struje BEOGRAD situacija u op{tini [trpce je alarmantna - rad zdravPremijer Srbije Mirko Cvet- stvenih ustanova je ote`an, kovi}, koji je boravio u dvoa zbog nemogu}nosti ~uvawa dnevnoj posjeti Trstu, rekao hrane u fri`iderima ve} su da bi investicije Fijata u po~eli da se javqaju i prvi Srbiju mogle biti jo{ ve}e i pacijenti sa stoma~nim vizna~ajnije od o~ekivanih. Na rusom. odnos sa Fijatom gledamo kao na jednu od najva`nijih industrijskih investicija u Srbiju, rekao je Cvetkovi}. LO[A

Povrije|en spasio druge
ZREWANIN - Ivan Ergela{ev (24) iz Zrewanina, iako po vri je |en u te {koj sao bra }aj noj ne sre }i u Egiptu, u~estvovao je u spasavawu drugih povrije|enih pu tni ka iz po tpu no slu pa nog autobusa. - Iako povrije|en, Ivan je iz slupanog autobusa izvukao svoju onesve{}enu devojku Sla vi cu Trpes ku (22), re ani mi rao je i uspeo da vrati u `ivot. U tom momentu kraj wega je le`alo troje poginulih. Potom je pomagao i dru gim po vre |e nim. Po mo} qudi ma u ne voqi u krvi je Ergela{eva. Ja sam, naime, lekar u Hitnoj medicinskoj pomo}i u Zrewaninu - izja vio je Mi lan Ergela{ev, Ivanov otac. On je rekao da je Ivan o stravi~noj nesre}i mobilnim telefonom wegove djevojke obavijestio wenog oca @iku.

IZVUKAO onesvije{}enu djevojku
- @ika je u stravi~nom {oku. On je jednostavno zanemeo, od kad mu je moj sin iz bolnice javio za tragediju. Sad obo ji ca ~e ka mo da krenemo u Egipat. ^uli smo

VIJEST

se i sa na{im ambasadorom. Ako ne bude nekog dr`avnog aviona, @ika i ja }emo se tamo zaputiti nekim ~arter letom - rekao je Ergela{ev za novosadske medije. Ivan i Slavica trenutno se na la ze u bol ni ci u Kairu, zajedno sa ostalim po vri je |e nim u tra gi ~noj saobra}ajnoj nesre}i i nala ze se van `i vo tne opa snosti.

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 19

Vlada usvojila izvje{taj o programu za integraciju u EU
BEOGRAD - Vlada Srbije usvojila je izvje{taj o spro vo|ewu Nacionalnog programa za integraciju u Evrop sku uniju u periodu od aprila do juna 2009, saop{teno je u petak iz Slu `be Vlade za informisawe. U tom periodu Vlada je usvojila deset od plani ranih 13 prijedloga zakona, a Skup{tina Srbije je u istom periodu usvojila 42 zakona, navedeno je u saop {tewu.

Predstavnici kosovskih Srba optu`uju EULEX

Vijesti
SNS

Provocirali sukob u Zve~anu
KOSOVSKA MITROVICA - Predsjednik SNV sjevernog Kosova Milan Ivanovi} optu`io je pripadnike EULEX-a da su poku{ali da izazovu sukob sa Srbima koji su blokirali put Ra{ka Kosovska Mitrovica, ja vio je B92. Ivanovi}, koji je i potpredsjednik op{tine Zve~an, izjavio je da se u ~etvrtak uve~e, samo nekoliko minuta nakon {to su se razi{li Srbi koji su blokirali put da bi sprije~ili prolazak ca rinika EULEX-a, na mjestu blokade pojavilo oko 30 vozila EULEX-a, kako bi demonstrirali silu i izazvali incident. - Sre}a je {to su se qudi razi{li malo ranije, pre nego {to su pripadnici EULEX policije do{li na lice mesta. Na taj na~in je ve rovatno izbegnut incident - rekao je Ivanovi}. Portparol Kosovske
EULEX poja~ao pratwu za carinike

Formirawe vlasti u Zemunu
BEOGRAD - Srpska napredna stranka o~ekuje da u srijedu, 22. jula, bude formirana vlast u op{tini Zemun, najavio je u petak zamjenik predsjednika te stranke Aleksandar Vu~i}. Vu~i} je na konferenciji za novinare u Beogradu rekao da u prethodna dva dana nije bilo razgovora SNS-a sa koalicijama DSSNS i SPS-PUPS-JS o formi rawu vlas ti u op {ti ni Zemun, ali je dodao da o~ekuje wihov nastavak i zavr{etak u naredna dva dana.

Samo nekoliko minuta nakon {to su se razi{li Srbi, koji su blokirali put da bi sprije~ili prolazak carinika EULEX-a, na mjestu blokade pojavilo se oko 30 vozila EULEX-a

Milan Ivanovi}

LSV

Podr{ka Zakonu o mawinama
NOVI SAD - Liga socijaldemokrata Vojvodine podr`a}e Prijedlog zakona o savjetima nacionalnih mawina kada se na|e na dnevnom redu Skup{tine Srbije, najavila je u petak poslanik te partije Olena Papuga. Papuga je na konferenciji za novinare u Novom Sadu rekla da se na taj zakon ~ekalo vi{e od {est godina.

Ministarstvo odbrane

Vojna saradwa sa SAD
FOTO: ARHIVA

Jednom nedjeqno

policijske slu`be Besim Hoti izjavio je da je EULEX samo poOvakav protest, kako najavquju orgaja~ao pratwu za nizatori, u skladu sa odlukom svoje carinike, skup{tina op{tina Kosovska Mitrokako bi oni vica, Leposavi}, Zubin Potok i stigli na priZve~an bi}e organizovan jednom nedmopredaju smjene jeqno. na ad mi ni stra -

tivnom prelazu Jariwe, nadomak Ra{ke.

NIJE bilo namjere da se izazove incident
- Nije bilo nikakve namjere da se izazove incident, EULEX je, poslije

kra}eg zadr`avawa u op {tini Zve~an, nastavio put ibarskom magistralom prema grani~nom prelazu rekao je Hoti. Mje{tani Zve~ana i Kosovske Mitrovice ne{ to prije 22 ~asa zavr{ili su protest na magistralnom putu kod se-

la Rudare, zbog uspos tavqawa carine EULEX-a na administrativnim prelazima Jariwe i Brwak. U~esnici protesta, kako ka`u, onemogu}avali su prolaz samo pripadnicima EULEX-a koji rade na carini.

BEOGRAD - Dr`avni sekretar u Ministarstvu odbrane Du{an Spasojevi} izjavio je u petak da je saradwa u oblasti odbrane najboqi dio ukupnih odnosa izme|u Srbije i SAD. Po sli je bi la te ral nih od brambenih konsultacija izme|u Srbije i SAD koje su danas odr`ane u Beogradu, Spasojevi} je agenciji Beta rekao da je ciq tih konsultacija analiza sada{we saradwe u oblasti odbrane, definisawe budu}e saradwe i prioriteta u narednom periodu.

Radisavqevi} ponovo specijalni tu`ilac
BEOGRAD - Dosada{wi specijalni tu`ilac za organizovani kriminal Miqko Radisavqavi} postavqen je ponovo na tu funkciju odlukom vr{ioca du`nosti javnog tu`ioca Srbije Slobodana Radovanovi}a. Kako je agenciji Beta u petak izjavila {efica kabineta javnog tu`ioca Gordana Samaryi}, odluka da se Radisavqevi} ponovo postavi za specijalnog tu`ioca donijeta je zbog ostvarenih rezultata na suzbijawu organizovanog kriminala i korupcije. Republi~ki javni tu`ilac je visoko ocenio i unapre|ewe specijalnog tu`ila{tva, kao i saradwu tog tu`ila{tva sa drugim dr`avnim organima, na prvom mestu sa Ministarstvom unutra{wih polova, kazala je Samaryi}. Tako|e, zna~ajan je Radisavqevi}ev doprinos u uspostavqawu me|unarodne saradwe sa tu`ila{tvima drugih zemaqa.

Pove}ano zaga|ewe i ~etvrti dan
PAN^EVO - Pove}ana koncentracija benzena zabiqe`ena je ~etvrtu no} zaredom u Pan~evu, saop{tio je u petak gradski Sekretarijat za za{titu `ivotne sredine. Benzen je u petak ujutro izme|u tri i ~etiri sa ta izno sio 60 mi kro gra ma po me tru ku bnom vazduha, ali sada su koncentracije pale na osam mikrograma, rekla je sekretar Vesna Borovnica. Ona je dodala da }e Republi~ka inspekcija za ekologiju biti obavije{tena o ponovnom zaga|ewu. Re pu bli ~ki in spe ktor Oli ve ra To plov, ko ja je u ~etvrtak bila u obilasku “Petrohemiji” i Ra fi ne ri ji sa op {ti la je da su za ga |ewu do pri ni je le ne po voqne vre men ske pri li ke, ali da }e se rad u Ra fi ne ri ji i na re dnih da na kontrolisati.

Sprije~eno krijum~arewe ekstazija
BEOGRAD - Carinski slu`benici u saradwi sa pripadnicima grani~ne policije sprije~ili su u petak na grani~nom prelazu Gradina poku{aj krijum~arewa 28,4 kilograma tableta ekstazija, saop{teno je iz Uprave carina Srbije. U saop{tewu se navodi da je jedanaest paketa ovog narkotika, sa oznakama “micubi{i“ i “roleks“ prona|eno u tapacirungu vrata automobila, kojim je upravqao holandski dr`avqanin T. M. U bor bi pro tiv svih vi do va kri ju m~a rewa Uprava carina Srbije koristi napredne i svjetski priznate metode kontrole, a stalnom saradwom sa bezbjednosnim strukturama u~estvu je u za{titi dru{tva od prijetwi terorizma i transna ci onal nog kri mi na la, us pje {no {ti te }i zdravqe gra|ana od razli~itih opasnosti i izazova.

Kur{umlija

Pomo} od napla}enih kazni
KUR[UMLIJA - Za socijalno ugro`eno stanovni{tvo u Kur{umliji Administrativni odbor Skup{tine Srbije izdvojio je 400.000 dinara od kazni napla}enih poslanicima Srpske radikalne strane, re~eno je agenciji Beta u op{tinskom Crvenom krstu u Kur {u mli ji. Ku pi li smo osnovne namirnice i higijenske paketi}e za ugro`ene u planinskim selima kur{umlijske op{tine, kazao je sekretar te organizacije Miki Nikoli}.

20 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Region
Sastanak Mesi} - Kosor

Prije godinu i po nismo posve}ivali toliko pa`we pitawima fiskalne i monetarne politike, niti generalno ekonomskim pitawima. Povodom rasprava o buxetima u posqedwih nekoliko navrata zna~ajnu pa`wu smo tome po~eli posve}ivati jer smo shvatili da od toga zavisi dobar dio budu}nosti ove zemqe. Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a

Razgovori o rebalansu buxeta
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske Stje pan Me si} i premijer Jadranka Kosor sastali su se u petak prvi put na kon izbo ra Kosorove za predsje dni ka Vla de Hrvatske, a tokom sas tan ka prven stveno je bilo rije ~i o no vom rebalansu buyeta i potezima u spoqnoj politici, javile su agencije. Mesi} je Kosorovu upoznao sa svojim idejama o pokretawu novih inicijativa. On je istakao da je razgovarano i o stranim investicijama koje, kako je naglasio, sada moraju biti najva`nije. Mesi} je novinarima rekao da je sa Kosorovom razgovarao i o wegovom nedavnom u~estvovawu na sastanku na vrhu Pokre ta nes vrsta nih u [arm el [e iku, te o sa radwi sa zemqama u regiji.

Kanadski grani~ari i daqe }e provjeravati dolaske iz Hrvatske

Kanadske pograni~ne slu`be pozivaju na oprez

Novi grip u Crnoj Gori

Izlije~eno 13 pacijenata
PODGORICA - Od 14 slu~ajeva oboqelih od novog virusa gripa u Crnoj Gori, 13 pacijenata je izlije~eno, ekao je ministar zdravqa te zemqe Miodrag Radunovi}. On je, poslije sjednice vlade na kojoj je usvojena informacija o pojavi oboqevawa od novog virusa gripa A (H1N1) i mjerama koje su preduzete, rekao da je do sada pod nadzorom qekara bilo 179 qudi. Ministar je kazao i da su zdravstvene vlasti, za sada, zadovoqne epidemiolo{kom si tu aci jom u Crnoj Go ri, ali da to ni je umawilo pa`wu zdravstvenog sistema i svih relevantnih slu`bi. On je ponovio da }e se tek na je sen vi dje ti ka kva }e biti genetska struktura tog virusa i {ta }e se, kako je rekao, s wim de{avati.

U izvje{taju Canadian press-a govori se o navodnom “strahu srpske zajednice u Kanadi“ da bi hrvatski ratni zlo~inci mogli napustiti Hrvatsku kako bi izbjegli procesuirawe
OTA VA - Ka nad ske po grani~ne slu`be ve} su ove godine upozorile na oprez zbog osumwi~e nih ra tnih zlo~inaca koji mogu poku{ati da u|u u Kanadu, po{to je vla da u Ota vi uki nu la vi ze za hrvat ske dr`avqane, javila je agencija “The Canadian Press“. Kanadska vlada je u martu ukinula vize nakon sna`nog lobirawa hrvatske vlade i Hrvatsko-kanadske zajednice. U internom obavje{tajnom izvje{taju, pripremqenu za Kanadsku agenciju za pograni~ne slu`be (CBSA) nedugo po sli je uki dawa vi za za Hrvatsku, biqe`i se da je Hrvatska donijela zakon o oprostu 1996., kojim je obuhva }e no oko 14.000 oso ba ukqu~enih u oru`ane sukobe. “Imaju}i na umu taj zakon, i daqe }e trebati provje ra va ti do las ke iz Hrvatske na grani~nim prelazima, kako bi se utvrdilo da li se pojedincima mo`e dopustiti ulazak jer su po~inili ili su umije{ani u ratne zlo ~i ne ili zlo ~i ne protiv ~ovje~nosti“, navodi se u izvje{taju, uz opasku da “izuze}e mo`e... rezultirati po ve }a nim tro {ko vi ma za vladu ako osumwi~eni hrvatski ratni zlo~inac putuje u Kanadu a kasnije bude procesuiran ili vra}en“. je u martu da je obezbijedila pismene garancije Hrvatske da }e poja~ati razmjenu informacija o ratnim zlo~inima, bezbjednosti migracija i policiji. U izvje{taju se govori i o strahu srpske zajednice u Kanadi da bi hrvatski ratni zlo ~in ci mo gli na pus ti ti

Kanada se boji hrvatskih zlo~inaca
Hrvat sku kako bi iz bje gli procesuirawe, uz citirawe Bojana Ratkovi}a iz Srpske lige mladih u Torontu, koji govori o Hrvatima u BiH kao po~iniocima ratnih zlo~ina koji su se nakon rata sklonili u Hrvatsku i sada se bore protiv izru~ewa BiH, bez navo|ewa nekog primjera.

Hrvatska kancelarija za osigurawe

Neregistrovanih vozila deset odsto
ZAGREB - U Hrvatskoj je trenutno u saobra}aju izme|u osam i deset odsto vozila koja nisu registrovana ili nemaju osigurawe, po ~emu je Hrvatska me|u vode}im zemqama u Evropi, izjavio je u petak na konferenciji za novinare u Splitu direktor Hrvatske kancelarije za osigurawe Hrvoje Paukovi}. Najavio je da }e ova institucija poo{triti mjere protiv vlasnika vozila koja nemaju registraciju i osigurawe, a po~inila su {tetu u saobra}aju. Upozorio je da vo`wa i posjedovawe neosiguranog i neregistrovanog a neodjavqenog motornog vozila vlasniku donosi mnoge prekr{ajne kazne, a “izostanak odgovaraju}eg osigurawa od automobilske odgovornosti mo`e dovesti do katastrofalnog finansijskog udara“ na imovinu vlasnika i voza~a takvog vozila.

ZLO^INCI SLOBODNI U HRVATSKOJ
Rene Provost, direktor Centra za qudska prava i pravni pluralizam Univerziteta Mekgil u Montrealu, ocijenio je da se po~inioci ratnih zlo~ina slobodno kre}u po Hrvatskoj pa je mogu}e da do|u u Kanadu. Ocijenio je da Kanada mo`e zaustaviti navodne zlo~ince prije ulaska u zemqu, za {ta je va`na saradwa sa me|unarodnim organima te dr`avnim organima u Hrvatskoj.

VIZE ukinute poslije lobirawa
Ci ti ra se i dio iz vje {taja nevladinih organizacija iz 2009. godine, po kojem Hrvatska “stalno propu{ta da istra`i ratne zlo~ine koje su po~inili Hrvatska vojska i policijske snage“. Kanadska vlada objavila

Su|ewe biv{im ~elnicima Hrvatskih `eqeznica

DOBRA VIJEST

BITOQ
Dvojica dje~aka utopila su se u petak u vodama Prespanskog jezera, potvr|eno je u bitoqskoj policiji. Tijelo 15-godi{weg Stivena Stojanovskog je izva|eno, dok se drugi dje~ak vodi kao nestao u vodama Prespanskog jezera. Kod turisti~kog naseqa Pretor tri dje~aka su u{la u vodu i na oko 150 metara od obale dvojica su se utopila, a tre}i je uspio da se spase.

Pola miliona kuna kaucije
ZAGREB - Istra`ni sudija zagreba~kog @upanijskog su da pri hva ti la je u ~et vrtak uve ~e US KOK-ov zahtjev i odredila jednomjese~ni istra`ni zatvor osumwi~enima za malverzacije u Hrvatskim `eqeznicama, ali otvorila je i mogu}nost da se biv{i direktor H@ Davorin Kobak i dvoje ~elnika sestrinskog poduze}a AGIT Biserka Robi} i Andrija Sari} brane sa slobode ako plate po pola miliona kuna aukcije, javila je Hina. Od izvo ra blis kog US KOK-u koji nije `elio biti imenovan doznaje se da }e se USKOK `aliti ~im dobije pismeno rje{ewe.

PODGORICA
Predsjednik crnogorske Komisije za spre~avawe sukoba interesa Slobodan Lekovi} saop{tio je u petak da za pet godina niko od dr`avnih funkcionera nije na wega poku{ao da vr{i nikakav politi~ki uticaj. Lekovi} je kazao da je komisija u radu bila nezavisna.

USKOK }e ulo`iti `albu
Troje osumwi~enih uhap{eno je u Zagrebu, a nakon {to su ispitani u policiji i US KOK-u pro tiv wih je pokrenuta istraga. Prema zakon skim iz mje na ma ko je se primjewuju od po~etka jula, u

LO[A VIJEST

antikorupcionim slu~ajevima istragu vodi USKOK, a ne vi {e is tra `ni su di ja, koji je zadu`en samo za kontrolu zakonitosti te istrage. Ni je po zna to ka ko se troje osumwi~enih brani i {ta su u prisutnosti advokata govorili o prawu novca u H@-u, odnosno optu`bama da su na ra~une stranih “of{or” firmi prebacili milione dr`avnog novca. Obimna istraga o prawu novca u H@-u pokrenuta je

zbog sumwe da je fir ma AGIT godinama pla}ala nepos to je }e fa ktu re ~i me je dr`ava o{te}ena za gotovo 25 miliona kuna. Kobak je nakon smjene u februaru ove godine javno odbacio takve tvrdwe, kao i medijske optu`be da je kra|u dr`avnog novca dogovarao sa biv{im direktorom @eqeznica Srbije, rekav{i da su “medijski napadi“ na wega pokrenuti kako bi se skrenula pa`wa sa ne kih dru gih problema u H@-u.

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 21

Svijet

TOP STORIES CNN
Uo~i obiqe`avawa 40. godi{wice slijetawa ~ovjeka na Mjesec, NASA je objavila znatno poboq{ane snimke spektakularnog kora~awa po Mjese~evoj povr{ini. “Ovo je mali korak za ~ovjeka, ali velik za ~ovje~anstvo“, rekao je tada 39-godi{wi Nil Armstrog, prvi ~ovjek koji je ostavio otiske astronautskih cipela na Mjesecu.

Eksplozije u luksuznim hotelima u Xakarti

Vijesti
SZO

Poginulo osam qudi
Bombe, koje su eksplodirale u hotelima “Mariot“ i “Ric-Karlton“, koji se nalaze jedan pored drugog u poslovnom dijelu indonezijskog glavnog grada, porazbijale su prozore i rasule staklo i krhotine po ulici.

Bez pra}ewa broja oboqelih
@ENEVA - Svjetska zdravstvena organizacija je saop{tila da se pandemija gripa H1N1 do sada najbr`e {iri pa je postalo besmisleno da se prati broj oboqelih. Ta agencija Ujediwenih naroda, izmijenila je obavezu naci onal nih zdrav stve nih vlasti i one sad moraju da prijavquju samo grupe te{kih ili smrtnih slu~aja.

Hilari Klinton

Nije na margini
YAKARTA - U dvije gotovo istovremene eksplozije bombi u luksuznim hotelima u Yakarti, u petak je poginulo osam osoba, a najmawe 50 ih je raweno, javio je AP. Time je okon~ano ~etvorogodi{we zati{je u aktivnostima terorista u Indoneziji. Me|u ubijenima i povrije|enima ima najmawe 14 stranih turista. Me|u ubijenim je turist s Novog Zelanda, a me|u povrije|enim ima turista iz: Austra li je, In di je, Ju `ne Koreje, Holandije, Norve{ke i SAD. Bombe, koje su eksplodirale u hotelima “Mariot“ i “Ric-Karlton“, koji se nalaze jedan pored drugog u poslovnom di je lu in do ne zij skog glavnog grada, porazbijale su pro zo re i ra su le sta klo i krhotine po ulici. Fasade oba hotela pretvorene su u izvijeni metalni otpad.

Povrije|eni turisti

FOTO: AGENCIJE

U atentatu u “Mariotu” ubijeno je {est osoba. Jo{ dvije osobe ubijene su u susjednom hotelu “Ric-Karlton“, gdje je naprava eksplodirala u sali restorana.

JEDNA bomba otkrivena i deaktivirana
Jedna bomba je ipak otkrivena i deaktivirana u petak uju tro u so bi u ho te lu “Mariot“, kazao je indonezij-

ski visoki du`nosnik. Bomba kao i eksplozivni materijal prona|eni su u potrazi po spratovima luksuznog hotela nakon eksplozije naprave u kafani smje{tenoj u podrumu, rekao je savjetnik indonezijskog kabineta predsjednika \ali Jusuf. Lokalni mediji pi{u da su u petak ujutro dvije osobe stradale u tre}oj eksploziji auto bombe u sjevernoj Yakarti. Vlasti su potvrdile tu in-

formaciju, ali nisu je dovele u vezu s bombama u hotelima. Osobe za koje se vjeruje da su izvr{ile dana{we bomba{ke napade na dva luksuzna hotela u Yakarti, odsjele su u jednom od wih, u “Meriotu“, rekao je na~elnik policije u Yakarti general Vahjono. On je re kao da su osumwi~eni napada~i odsjeli na 18. spratu hotela “Meriot“, gdje je prona|en neupotrebqen eksploziv.

EVROPSKA UNIJA
EU je u petak osudila dvostruki bomba{ki napad na hotele u Xakarti i izrazila solidarnost sa indonezijskom vladom. - Predsjedni{tvo EU osu|uje bomba{ke napade u Xakarti, u kojima su stradali i povrije|eni brojni nevini qudi. EU prenosi svoja najdubqa saosje}awa i solidarnost sa porodicama `rtava ovih brutalnih djela. U ovom te{kom trenutku smo uz indonezijsku vladu i narod - navodi se u saop{tewu {vedskog predsjedni{tva EU.

Fasade postale metalni otpad

- Bilo je nekoliko po~inilaca - rekao je Vahjono novinarima. Ho tel “Ma ri ot“ je bio napadnut i 2003, a odgovornost je tada pripisana teroris ti ~koj or ga ni za ci ji “Yema islamija“. Ista je grupa izvela i napad na Baliju 2002. u kom su poginule 202 osobe. Napad koji se dogodio u petak, uslijedio je samo 15 dana na kon pred sje dni ~kih izbora na kojima }e vjerovatno pobijediti Susilo Bambang Jud ho jo no, ko ji je stabilizovao zemqu i suzbio aktivnosti militanata. Man~ester junajted je u petak objavio da otkazuje indonezijski dio turneje po Aziji, zbog bom ba {kih na pa da u Yakarti. Man~ester je trebao da igra indonezijsku Super ligu 20. jula, za koju je prodato 100.000 karata.

VA[INGTON - Ameri~ki dr`avni sekretar Hilari Klinton je odbacila na ga |awa da je u obli ko vawu spoqne politike marginalizuje prodorna Bijela ku }a, re kav {i ka ko jo{ uvijek “ima glas“, odnosno uticaj. “Slomila sam lakat, a ne grlo“, kazala je Klintonova komentari{u}i natpi se da su ona i Stejt department gurnuti u stranu u pitawima spoqne poli ti ke, na kon {to je ~etiri sedmice bila na po{tedi zbog frakture lakta.

Wu Xersi

Napada~ u sve{teni~koj odori
WU YERSI - Naoru`ani napada~ u sve{teni~koj odori otvorio je vatru na policiju u Yersi Sitiju, u ameri~koj saveznoj dr`avi Wu Yer si, pri ~e mu je raweno pet po li ca ja ca a na pa da~ i jo{ je dan osumwi~eni su ubijeni, objavi le su lo kal ne vlas ti. Dvojica policajaca te{ko su rawena i u kriti~nom su stawu, kazali su du`nosnici. Pucwava je po~ela u pet sa ti uju tro, kad su dvojica policajaca nadgledala vozilo ukqu~eno u nedavnu oru`anu pqa~ku.

Ambicije Irana prijetwa za svijet
VA[INGTON - Nuklearne ambicije Irana predstavqaju najva`niju prijetwu za svjetsku bezbjednost, izjavio je ameri~ki ministar obrane Robert Gejts u govoru pred Ekonomskim klubom u ^ikagu. - Iran me najvi{e brine jer se ~ini da nema scenarija koji bi dopustio optimizam iako su u~iwene dobre stvari - kazao je Gejts. Prijetwa ne le`i samo u odlu~nosti Irana da se snabdije nuklearnim oru`jem, ve} i u nesposobnosti me|unarodne zajednice da osujeti tu odlu~nost, smatra Gejts. - Ako ga se domognu, mogu}nost trke u nuklearnom naoru`awu na Bliskom istoku postaje vrlo, vrlo stvarna - upozorio je on.

Dje~ak preminuo zaboravqen u automobilu
MADRID - Trogodi{wi dje~ak tragi~no je preminuo nakon {to ga je majka na najve}oj vru}ini ostavila zakqu~anog u automobilu i oti{la na posao. Nemarna majka svoje je dijete trebala da odvede u vrti}, ali na to je o~ito zaboravila, pi{e {panski portal ElPais.com. Tra gi ~an do ga |aj do go dio se u gra du Bil bao Leioa u {panskoj Baskiji. Majka je mirno oti{la na posao potpuno zaboraviv{i na dijete koje se “kuvalo” na vi{e od 30 stepeni. Kada joj je, nakon 14 sati, yavr{eno radno vrijeme, do{la je do automobila u kome je spazila be`ivotno tijelo svog djeteta. Pozvala je pomo}, ali dijete je ve} odavno bilo mrtvo.

DOBRA VIJEST

IRAN
Iranska policija je uz upotrebu suzavca i palica rastjerala pristalice opozicionog lidera Murhuseina Musavija ispred univerziteta u Teheranu, izjavili su u petak o~evici. Incident se dogodio dok je biv{i iranski predsjednik Akbar Ha{emi Rafsanxani vodio vjersku slu`bu unutar univerziteta.

RUSIJA
U Moskvi su po~eli razgovori predsjednika Azerbejxana i Jermenije, Ilhama Alijeva i Ser`a Sargsjana, o mirnom rje{avawu konflikta oko otcijepqene azerbejxanske autonomne oblasti Nagorno - Karabah, javila je agencija Itar-Tas.

LO[A VIJEST

22 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Uhap{ena srpsko-~e{ka banda kradqivaca

^e{kog zlatara koji je prevozio iz Praga nakit vrijedan 120.000 evra dvojica Srba i jedan ^eh presreli pro{log novembra na prometnom autoputu odmah iza Praga

Pqa~kali nakit od zlatara
PRAG - ^e{ka policija uhapsila je dvojicu srpskih dr`avqana i je dnog ^e ha za koje vjeruje da su presreta li auto mo bi le ~e {kih zlatara i pqa~kali nakit i zlato, javila je Beta. ^e{kog zlatara koji je pre vo zio iz Pra ga na kit vrijedan 120.000 evra dvojica Srba i jedan ^eh presreli su pro{log novembra na pro me tnom auto pu tu odmah iza Praga, udaraju}i svojim yipom u zla ta re vu “{ko du fabija“ i time ga natjerali da se zaustavi. Zla ta ra su za tim izvu kli iz kola, pretukli, oteli mu kofer~i} sa zlatnim nakitom i nestali u pravcu Brna.

PQA^KA[IMA prijeti 12 godina zatvora
- Uhap{eni su u Pragu, nisu pru`ali otpor. Optu`eni su za pqa~ku, a sud je odlu~io da budu zadr`ani u istra`nom zatvoru. Prijeti im kazna od 12 godina zatvora - kazala je u petak novina ri ma por tpa rol re gi onalne centralno-~e{ke policije Sowa Budska.

Trojica uhap{enih optu`eni su zasad samo za tu jednu pqa~ku. Policija, me|utim, provjerava da li je napada bilo vi{e, po{to je patrola ~e{ke Upra ve ca ri ne ra ni je

sasvim slu~ajno omela jednu takvu akciju, tako|e na autoputu Prag - Brno, kada su lopovi natjerali jednog italijanskog privrednika da zaustavi kola i zatim po~eli da ga tuku i tra`e nakit.

Tragovi
^e{koj policiji pomogli su tragovi na licu mjesta, a tako|e i kamera za pra}ewe saobra}aja koja se slu~ajno nalazila blizu tog mjesta na autoputu.

Uspje{na akcija ~e{ke policije

FOTO: ARHIVA

Italijanska policija

Uhap{eno 18 mafija{a
RIM - Italijanska policija uhapsila je u pokrajini Ko sen ca 18 pri pa dni ka zlo gla sne ka la brij ske ma fi je Ndrangeta te je zaplijenila wihovu imovinu u vrijednosti od 20 miliona evra, saop{tile su vlasti. Portparol italijanskih karabiwera izjavio je da je operacija provedena u saradwi s wema~kim slu`bama, te da je akcija bila uperena protiv dvadesetorice pripadnika mafija{kog klana, od kojih su dvojica uspjela da pobjegnu. Na temequ dokaza koje je policiji pribavio biv{i ~lan klana, policija je blokirala ra~une uhap{enih mafija{a te im zaplijenila automobile, stanove i vikendice.

Pobuna radnika “Renoa“

Prijete ru{ewem fabrike
PA RIZ - Ra dni ci fran cus ke fa bri ke auto mo bi la “Reno“ zaprijetili su da }e fabriku di}i u vazduh, nezado voqni zbog otpu {tawa radnika uzrokovanog svjetskom ekonomskom krizom, javio je AFP. Ra dni ci su se sas ta li sa upravom “Renoa” u predgra|u Pariza, tra`e}i otpremninu za grupu od 366 otpu{tenih ra dni ka. Tra `i li su oko 15.000 evra za svakog radnika. Oni su poslije sastanka re kli da im je po nu |e no 3.300 evra za svakog radnika i dodali da nisu zadovoqni tom ponudom. - Nismo o~ekivali neko ~udo, ali se “Reno” pokazao kao bezosje}ajan. I daqe prijetimo da }emo di}i fabriku u vazduh - rekli su radnici. Nekoliko desetina policajaca ~uva fabriku.

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 23

Island se odlu~io za ~lanstvo u Evropskoj uniji

Vijesti
Indija

Prijedlog dobio tijesnu ve}inu
Prijedlog premijerke Sigurdardotir prihvatila su 33 od 63 poslanika islandskog parlamenta, a 28 je bilo protiv. Time je propao poku{aj islandske konzervativne opozicije da odluku o ~lanstvu zemqe u Uniji ve`e uz poseban referendum
FOTO: DOJ^E VELE

Smrtonosne ki{e
WU DELHI - U sjevernoj indijskoj pokrajini Kartnataka u proteklih sedam dana poginulo je 17 qudi zbog jakih ki{a i wihovih posqedi ca. Pre ma sa op {tewu indijske policije, za 24 ~asa je poginulo osam qudi, me|u kojima su bila tri ~lana iste porodice i jedan maloqetnik, kojeg je odnijela poplava prouzrokovana prekomjernim padavinama. Mnogi dijelovi Indije u posqedwih nekoliko dana pogo|eni su obilnim ki{ama.

ti u Evropsku uniju, a trenutno predsjedavaju}i Savjeta mi nis ta ra spoqnih poslova EU Karl Bilt najavio je jo{ krajem juna mogu}nost da bi Island mo gao imati ubrzane pregovore o ~lanstvu. Tako se za idu}i sastanak Sa vje ta mi nis ta ra 27. jula u Briselu o~ekuje da }e {ef islandske diplomacije Asur Skrafedinson predati islan dski zah tjev za ~lanstvo.

Ingu{etija

Ubijen zvani~nik
MOSKVA - Zvani~nik lokal nog mi nis tar stva za sport i turizam Ruslan Balajev ubijen je u ruskoj republici Ingu{etiji, izjavio je portparol ruske slu`be bezbjednosti Damir Rosin. Ministar za sport i turizam “Balajev ubijen je u petak ujutro iz vatrenog oru`ja. U napadu na wegovo vozilo poginuo je i voza~“, rekao je Rosin. U ruskim oblastima na Kavkazu - Ingu{etiji, ^e~eniji i Dagestanu, napadi na zvani~nike i pripadnike snaga bezbjednosi su ~esti.

UBRZANI pregovori o ~lanstvu
Brze odluke nisu o~ekivane, jer islandski zahtjev najprije mora da pro|e za to uobi~ajenu proceduru. Iako Island pripada evropskom ekonomskom prostoru i ima gotovo 70 odsto uskla|enog zakonodavstva s evropskim, naj vje ro va tni je ne }e bi ti brzog pos tup ka ulas ka u Uniju. U briselskim krugovima i visokim izvorima u Uniji ra~una se da bi Island najranije mogao u EU 2012. Pris tu pni pre go vo ri mo gli bi da po ~nu ve} na proqe}e 2010. godine. Preduslov je da svih 27 ~lanica i Evropska komisija Islandu daju kandidatski status. Za to je potrebno da Island odgovori na upitnik Komisije.

Irak

Konzervativna opozicija protiv ~lanstva u EU

Poginula tri vojnika
BAGDAD - Tri ameri~ka vojnika poginula su u petak u napadu na wihovu bazu u Basri, provinciji na jugu Iraka, saop{tila je vojska SAD. U saop{tewu ameri~ke vojske se samo kratko navodi da su vojnici poginuli. Napadi na koalicione snage u Basri su rijetki. Ira~ke bezbjednosne snage su pro{le godine prakti~no oslobodile tu provinciju od pobuwenika i kriminalnih grupa, prenio je Rojters. U Basri su se do po~etka ove godine nalazile britanske snage, koje su, poslije povla~ewa, zemijenile ameri~ke.

REJKJAVIK - U borbi protiv ekonomske krize i velikih dugova Island se de fi ni ti vno odlu ~io za ~lan stvo u EU. Po sli je se dmo dne vne ma ra ton ske rasprave u islandskom parlamentu dato je zeleno svjetlo za predaju zahtjeva za ~lan stvo, ja vio je Doj ~e vele.

Bilo je tijesno. Prijedlog premijerke Sigurdardotir prihvatila su 33 od 63 poslanika islandskog parla menta, a 28 je bilo protiv. Ti me se Island sa da na la zi na pu tu u ~lan stvo Evropske unije. Sada je otvoren put za po ~e tak pris tu pnih pre go vora, a ako se oni

po ka `u us pje {nim, islan dska vlada najavquje da }e pri je ~lan stva odr`a ti i referendum. Time je propao poku{aj islandske

konzervativne opozicije da odlu ku o ~lan stvu zemqe u Uniji ve`e uz poseban referendum. Premijerka Sigur dar do tir na ja vi la je da }e Island uves -

Kriza
Pozadina velikog interesa Islanda za ulazak u EU je te{ka finansijska kriza ovog ostrva sa 320.000 stanovnika. Rijetko koja zemqa je do sada bila tako te{ko pogo|ena krizom i zbog sloma velikih banaka nalazila se na rubu dr`avnog ste~aja.

Francuska

Maratonska rasprava u islandskom parlamentu

Preminuo poslije pada sa bine
MARSEQ - Radnik iz Velike Britanije, koji je povrije|en prilikom pada sa bine pripremqene za koncert ame ri ~ke pje va ~i ce Madone, preminuo je u petak u bolnici u gradu Marsequ na ju gu Fran cus ke, sa op {tile su francuske vlasti. U ~etvrtak je prilikom pada bine stradao francuski ra dnik, dok je osam qudi povrije|eno, od kojih pet te`e. Madona je trebalo da 17. jula odr`i koncert, ali je otkazan odmah poslije nesre}e.

Ujediwene nacije odlu~ile

Poo{trene sankcije Sjevernoj Koreji
WUJORK - Uje diwene nacije su pro{irile popis firmi, organizacija i pojedinaca iz Sjeverne Koreje koji su pod san kci ja ma zbog nepo{tovawa Rezolucije Savjeta bezbjednosti. Odbor UN, koji se bavi odlu ka ma o san kci ja ma, na “crnu listu“ dodao je ~etiri sjevernokorejske kompanije, vladinu agenciju i pet pojedinaca i zabranio uvoz dva materijala koji se koriste u izradi oru`ja.

NA LISTI za sankcije i pojedinci
Sankcije ukqu~uju zabranu pu to vawa i za mrza vawe imovine u inostranstvu. Prema novim odlukama, Sjevernoj Koreji je zabrawena i prodaja

odre|ene vrste grafita i vlakana koji se koriste u izradi balisti~kih raketa. Fazli Korman, zamjenik tur skog am ba sa do ra, ko ji predsjedava Odborom za sankcije, naglasio je da je ovo prvi put da su na popis onih koji podlije`u sankcijama stavqeni i neki pojedinci, prenosi Rojters. Pod sankcijama se nalazi

Generalna agencija za atomsku energiju u Pjongjangu, koja je odgovorna za nuklearni program, te sjevernokorejska trgova~ka dru{tva Namhjongang, Koreja Hjoksin i Tangun, te je dna kom pa ni ja sa sjedi{tem u Iranu. Ova odluka je u skladu s Rezolucijom Savjeta bezbjednosti 1874, a donesena je 12. juna nakon {to je Sjeverna

Koreja 25. maja izvela svoj drugi podzemni nuklearni eksperiment. Sjeverna Koreja je kasnije lansirala jo{ sedam raketa oko ameri~kog Dana nezavisnosti, 4. jula. Rezolucija UN dozvoqava nadzor nad brodovima za koje se sumwa da pre vo ze za brawene materijale, ali ne dozvoqava upotrebu sile.

24 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 25

Razbibriga
Od tra~a do istine

Do`ivio Haso brodolom i nekako se do~epao pustog ostrva, kad odnekud se pojavi Severina... - Jesi li `edan - pita Seve wega? - Pa ja{ta sam, nisam pio i jeo ve} pet dana.

- Da li bi cigaru zapalio? - Kako da ne. Sve bih dao za jednu cigaru. - A {ta misli{ da se malo poigramo? - Nisi vaqda i plejstej{n ponijela?

Do|e Lala pijan ku}i i odjednom se ~uje tupi udarac! - Lalo, {ta je to palo - pita Sosa znati`eqno?

- Pao kaput `eno - odgovori Lala. - Kako se kaput toliko ~uje? - Pa ~uje, jer sam ja u wemu - uzvrati Lala.

- Ima{ li 100 evra da mi rasitni{ - pita Ciga Piro}anca? - Nemam kod sebe, ne dr`im tolike pare u xepu. - A ima{ li

kod ku}e - pita daqe Ciga? - Kod ku}e su svi dobro, hvala uzvrati Piro}anac i nastavi svojim putem.

Ceca priznala vezu
Folk pjeva~ica Svetlana Ra`natovi}, koja se odmara u svojoj vili na Kipru, pred polazak na qetovawe priznala je u intervjuu za jedan magazin da ima de~ka, ali da ga javno ne eksponira. - Stawe u mom emotivnom `ivotu je vrlo stabilno. Lepo mi je! De~ka ne promovi{em javno zbog toga {to se svim silama trudim da qubav sa~uvam samo za sebe. I, on se ne buni! Na pitawe koje uslove mu{karac mora da ispuni da bio bio sa wom u vezi, pjeva~ica ka`e: - Ne razmi{qam o tome {ta bi sve trebalo da poseduje mu{karac da bi ispunio moje kriterijume. Reagujem kao i svaka druga `ena - ili mi na nekog proradi hemija ili mi ne proradi. Nisam `ena koja je spremna na udaju, zajedni~ki `ivot. Ceca je otkrila i {ta misli o Jeleni Karleu{a. - Nikada nisam po ka za la ni mr`wu ni rivalitet, niti animozitet bilo koje vrste. Mr`wu ne ose}am ni pre ma woj ni prema bilo kome – navela je pjeva~ica i do da la da su se ona i Kar le u{a sre ta le ve oma ri jet ko, ali da je ima la pri li ke da vi di wenu }er ku Atinu, za koju smatra da je preslatka. Marinirani losos u sosu, ponos {vedske kuhiwe, smatra se posebnim delikatesom, a ako ga spremite sa sosom od korjenastog povr}a s dodatkom aromati~nih za~ina, do`ivje}ete pravi ukus Skandinavije! Za pripremu ovog jela, za osam do deset osoba, prema receptu kojeg vam predla`emo za ru~ak, potrebno je oko 60 minuta.

Sastojci
( za 8 - 10 osoba) 1-1,5 kg fileta lososa 2 vezice miro|ije 2 ka{ike za~ina uqe Za sos: 100 g korijena celera bijeli biber u prahu ka{ike soka od limuna malo bra{na maslaca {afran korijena per{una bijele repe pa{kanata mrkve ka{ike miro|ije

Priprema
1. Filete lososa operite, osu{ite i pospite za~inom za ribu. 2. Na dno porculanske posude stavite jednu vezicu miro|ije, na wu polo`ite filete lososa, zatim stavite ostalu miro|iju i posudu pokrijte folijom. 3. Na pokriveni losos stavite teret, pa odlo`ite u fri`ider i ostavite ga preko no}i. 4. Ribu nasijecite na mawe komade i pr`ite na uqu sa svake strane oko pet minuta. 5. O~i{}eno korjenasto povr}e stavite da se kuva (vode mora biti toliko da pokrije povr}e). Dodajte za~in za ribu i kuvajte na laganoj vatri dok ne omek{a. Povr}e ocijedite i izmiksajte. 6. Umije{ajte maslac, {afran, bra{no razmu}eno u malo vode, limunov sok, bijeli biber u prahu i oko 200 ml vode u kojoj se kuvalo povr}e. Sve kratko prokuvajte.

Cijene u KM
losos za~ini uqe celer sok maslac per{un mrkva {ampiwoni 9,5 0,8 0,3 0,4 0,5 0,6 0,4 0,3 2,5

HOROSKOP
Ovan
( 21.3 - 20.4) O~ekuju vas zanimqivi kontakti, raznovrsna iskustva i priliv nove energije. Va{i ciqevi su dosti`ni, mo`ete ostvariti uspjeh i sre}u na razli~itim stranama, samo treba da poka`ete dobru voqu i upornost.

Vaga
( 24.9 - 23.10) Kada ne uspijevate da postignete i izbalansirate emotivno zadovoqstvo i materijalno blagostawe kod vas nastaje kur{lus. Razmislite da li ste korektni u svojim postupcima prema dragim osobama i prijateqima.

2

Bik

[korpija
( 24.10 - 22.11) Imate primamqivu ponudu na poslovnom planu koja obe}ava dobru finansijsku dobit. O~ekuju vas zna~ajna poboq{awa i na qubavnom i emotivnom planu. Potrebno je da uspostavite boqu selekciju.

100 g 100 g 100 g 100 g 100 g 2

Poslu`ivawe
Losos poslu`ite sa sosom i pe~enim {ampiwonima.

Marinirani losos u sosu

Savjet
Ribu pecite kada ste ve} pripremili prilog i sos od povr}a.

15,3

CIJENA RU^KA

( 21.4 - 20.5) Predstoji vam povoqan period za kupoprodaju nekretnina ili uzimawe zajmova i kredita pod povoqnim uslovima. Situacija u kojoj se nalazite se brzo mijewa u va{u korist. Oslonite se na li~no iskustvo.

Blizanci
( 21.5 - 21.6) Od vas se zahtijeva da se dodatno anga`ujete u razli~itim pravcima i da pro{irite svoja znawa i shvatawa. Izvjesno udaqavawe od voqene osobe treba da vas podstakne na rje{ewe koje je dobro za obe strane.

Strijelac
( 23.11 - 21.12) Pod uticajem sna`nih emocija ~esto mijewate svoje raspolo`ewe i odluke. Poboq{ajte svoj odnos sa partnerom, otputujte na qetovawe ili kod nekog u goste. Budite oprezni u saobra}aju nemojte voziti no}u.

Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

Briga o djeci na moru
Tokom vrelih qetwih dana treba izbjegavati direktno izlagawe suncu, posebno dojen~ad trebaju da budu pa`qivije za{ti}ena odje}om, kapicom ili suncobranom, savjetuju stru~waci
bi se isprala so. Ako je more plitko, toplo i mutno, vjerovatno sadr`i mno{tvo planktona koji mogu izazvati ja ku iri ta ci ju ko `e. Wih uklawamo kupawem u slatkoj vodi uz upotrebu sapuna ili {ampona. Ko mar ci su ne ugo dni posjetioci. Na mjesto uboda mo`e se staviti ne{to `elea za tu namjenu i preko toga hladan oblog, dok kod jakih reakcija treba dati lijek protiv alergije. Ipak, naj boqe se za {tititi primjenom nekih od re pe le na ta, kre me i te~nosti koje svojim mirisom odbijaju insekte, tableta ma za apa rat pro tiv komaraca koji se ukqu~i u stru ju, a na otvo re nom pros to ri ma ko ri sne su i spirale ili svije}e protiv ko ma ra ca ko je po la ko tiwaju i svojim mirisom tjera ju ove in se kte -

Rak
(22.6 - 21.7) Nemojte se prerano izja{wavati dok sami ne donesete ~vrstu odluku. Previ{e ste emotivni i mo`e da vas povrijedi ~ak i ono {to nema veze sa vama. Povla~ite se u sebe i stvarate svoj sopstveni svijet u koji ne pu{tate nikoga.

Jarac
( 22.12 - 20.1) Va{a pozicija i popularnost u poslovnom okru`ewu je zadovoqavaju}a. Otvoren razgovor sa partnerom }e vam oboma pomo}i da razrije{ite dileme koje imate i da napravite zajedni~ke planove.

Lav
( 22.7 - 22.8) U ovom periodu vrlo lako mo`ete realizovati svoje poslovne planove uz pomo} osobe iza scene koja je spremna da vam pomogne. Ne dozvolite samo da se pojave neki drugi faktori koji }e to sprije~iti.

Vodolija
( 21.1 - 19.2) De{avaju vam se nagle, ali pozitivne promjene u `ivotu. Ovih dana mo`ete upoznati atraktivnu osobu koja }e ispuniti va{e visoke kriterijume i o~ekivawa. Nemojte propustiti priliku tako {to je ne}ete prepoznati.

Vri je me qeto vawa i odmora je u punom jeku. Djeca su jedva do~ekala da krenu na mo re i da se na u`i va ju u ku pawu, sun ~awu, igri na pijesku... U nekoliko prethodnih tekstova na ovom mjestu objavili smo niz korisnih savjeta i pre poruka stru~waka kako da djeca bez problema provedu {kolski raspust i qetovawe. Me|utim, kada su djeca u pi tawu, ni je na odmet pod sje ti ti na jo{ po ne ki koristan savjet stru~waka o tome na {ta treba pripaziti i {ta izbjegavati na qeto vawu, po se bno to kom boravka na moru. Sun ce, vo da, mo re, ko marci: Stru~waci navode, pored ostalog, da treba izbjegavati

di rek tno izla gawe sun cu, posebno dojen~ad trebaju da budu pa`qivije za{ti}ena odje}om, kapicom ili suncobranom. Unato~ tome, dosta ultravioletnih zraka dopire do ko`e te je treba dodatno za{titi kremom za sun~awe s visokim faktorom za{tite (30 i vi{e).

MALE BEBE trebaju da budu pa`qivo za{ti}ene odje}om
Voda za pi}e se mo`e koristiti ako je iz vodovoda, ali se ipak preporu~uje proku va vawe pri je upo tre be. Voda iz bunara ili cisterne ne smije da se upotrebqava ni nakon prokuvavawa. Tada je dobro koristiti pakovanu vodu za pi}e (negazirane izvorske vode ili

vodu za pi}e u tetrapaku). Prenosivi filteri za vodu ugla vnom su sla be efi ka snosti, te se ne preporu~uju. Tek skupi (i u pravilu ne pre no si vi) sis te mi za pro~i{}avawe vode daju dobar kvalitet vode za pi}e. Isperite so sa ko`e! Ako se dijete kupa u moru, nakon kupawa treba ko`u isprati slatkom vodom kako

Djevica
( 23.8 - 23.9) Napredovawe na poslovnoj qestvici koje vas o~ekuje ovih dana }e vam donijeti profesionalnu satisfakciju i javna priznawa va{e konkurencije. Imate potpunu podr{ku va{ih uku}ana i sve drugo je mawe bitno.

Ribe
( 20.2 - 20.3) Potrebna vam je toplina doma i harmonija sa partnerom. Va{oj porodici je potrebna va{a podr{ka. Nemojte u ovom periodu sklapati ugovore u vezi sa nekretninama. Prona|ite na~in da se relaksirate.

RJE[EWE: G, KOREKTOR, RN, M, ARARA, ^EH, H, SJAJ, RASIST, TT, DOROSLOVO, TIMPAN, RC, KOBANOV, A, BA^KI MONO[TOR, SVIWARIJA, PS, GERMAN, JE, PEK, ARSK, MAZGARI, VITAMOL, ELMER, EJA, ALATRI, TE, ZACRNITI OBRAZ.

26 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Kultura
Umjetni~ka galerija u Doboju

Svetislav Basara SRCE ZEMQE

Paulo Koeqo PETA GORA

Izlo`ba fotografije

Muzej Hercegovine u Trebiwu

Tajne drvenih skulptura
Izlo`eni radovi otkrivaju umjetnika koji poznaje vrijednosti i mogu}nosti materijala – drveta, i koji visokom tehni~k om vje{tinom uspijeva da postigne neposrednost i jasno}u uizrazu, osje}awe za monumentalno
PI[E: RATOMIR MIJANOVI] krozrs@glassrpske.com

DOBOJ - U Umjetni~koj galeriji Centra za kulturu i obrazovawe u Doboju u ~etvrtak nave~e otvorena je izlo`ba umjetni~kih fotografija o reprezentativnoj arhitekturi, autora Milo{a Dumi}a. - Predstavio sam se sa 28 fotografija koje su, u stvari, moj kriti~ki osvrt na sistem vrijednosti kojim smo okru`eni i u kome `ivimo. Na fotografijama je arhitektura perioda moderne, jer ona je najupe~atqivija kod nas - ka`e Dumi}. Dodao je da je kod nas sistem vrijednosti gotovo zamro i da kod nas mo`e da opstane samo kroz umjetnost. - Uprkos vremenu i dotrajalosti, na{a arhitektura moderne je i danas mnogo vrednija od na{e savremene arhitekture - tvrdi autor. Sl. P.

Festival poezije i lijepih umjetnosti

Stihovi Stevke Kozi} -Preradovi} u Lodevu
LO DEV - Bawolu ~ka kwi`evnica Stevka Kozi}Pre ra do vi} u~es tvu je na tradicionalnom festivalu poezije i lijepih umjetnosti “Me di te ran ski gla so vi“, ko ji po ~iwe da nas na ju gu Francuske, u Lodevu, i traje do 26. jula. Za ovu priliku Stevka Kozi}-Preradovi} objavila je dvo je zi ~nu, fran cus kosrpsku zbirku pjesama “Vijek qubavi“ (“Siecle d'amor“). - Pje sme iz is to ime ne zbirke, kojom sam obiqe`ila 35. godi{wicu od pojave mo je prve zbir ke pje sa ma “Pramen strela“, za koju sam dobila “Ko~i}evu nagradu“, na fran cus ki je pre ve la pre vo di lac i pro fe sor Sawa Goqovi}. Portret na naslovnici uradio je slikar Mi {o Ra ki ta, a kwigu su re cen zi ra li Ne boj {a Ra dmanovi} i Milorad-Mi{o \ur|evi} - rekla je kwi`evnica. Na fes ti va lu po ezi je i lijepih umjetnosti u~estvuju pred sta vni ci osam de se tak zemaqa, na kojem se svakodnevno odvijaju programi u ovom primorskom gradu, gdje je, prema rije~ima organizatora, iz godine u godinu sve vi{e posjetilaca. V. [.

TRE BIWE - U okvi ru “Tre biwskih qe tnih sve ~a nos ti“ u ~et vrtak je u Mu ze ju Her ce go vi ne otvorena izlo`ba skulptura i slika Flo ri ja na Mi }ko vi }a, aka dem skog skulptora iz Mostara. Otva ra ju }i izlo `bu, di re ktor Mu ze ja Her ce go vi ne, is to ri ~ a r umjetnos ti

Sa otvarawa izlo`be

FOTO: R. MIJANOVI]

Veseqka Salati}, istakla je da izlo`eni radovi otkrivaju umjetnika koji poznaje vrijednosti i mogu}nosti materijala – drveta, i koji visokom tehni~kom vje{tinom uspijeva da postigne neposrednost i jasno}u u izra-

AUTOR ne te`i ka trendu
zu, osje}awe za monumentalno. - Inspirisan jednostavnim oblicima totemske i folklorne plastike i ar hai ~nim obli ci ma organske prirode, Mi}kovi} redukuje plasti~nu formu na najprostije osnovne oblike, koji vi {e slu `e za pro dubqewe same forme, a mawe za prikaz odno sa u stvar nos ti po ja sni la je Sa la ti }e va, is ti ~u }i da je Mi }ko vi }ev izraz uvi jek sa mo svo jan, vrlo senzualan i intiman, te bez te`we ka trendovskom. Izra`avaju}i zadovoqstvo i zahvalnost {to mu je pru`ena priFlorijan Mi}kovi}

lika da izla`e u Trebiwu, skulptor Florijan Mi}kovi} rekao je da izlo`eni radovi poti~u iz kasnijeg stvara la ~kog opu sa i pod sje tio na tragi~nu sudbinu Mostara i mostarskih umje tni ka, is ti ~u }i da ve li ki broj djela iz wegovog 50 godina dugog rada, koji su nekada krasili Mostar, danas vi{e ne postoje. ^e trde se tak skul ptu ra i sli ka Flo ri ja na Mi }ko vi }a u izlo `be noj sali Muzeja Hercegovine trebiwska pu bli ka bi }e u pri li ci da po gle da do 10. avgusta.

Su{tina
Raznovrsne tematske krugove Florijana Mi}kovi}a povezuje jedinstvena ideja tragawa za likovnom i duhovnom su{tinom materije, za onim izvornim oblikom sakrivenim ispod povr{ine vidqivog, ispod natalo`enih vizuelnih predrasuda.

Nastavak filma “Gospodin i gospo|a Smit“

Agenti sa djecom

LOS AN\ELES - An|elina Yoli i Bred Pit planiraju snimawe nastav ka fil ma ko ji je pro mi je nio Ho li vud, “Go spo din i go spo |a Smit“, ja vio je Mon do. Film iz 2005. godine, koji je razveo Pit-Aniston brak i poslije kojeg je po~ela “Bran|elina era“, uskoro bi trebalo da dobije svoj nastavak. Najpoznatiji holivudski par navodno ra zmi{qa o snimawu nastavka filma o paru profesionalnih agenata ubica. Radwa filma govori o Smitovima koji, pored opasnog posla, imaju jo{ jednu “obavezu“ - djecu.

Smotra umetnosti “Mermer i zvuci“

Basarina satira i Mihajlovi}ev humor
ARAN \E LO VAC Kwi`evna djela Svetislava Basare, satira “Nova Stradija“, koja se igra u Narodnom pozori{tu u Beogradu, i ro man “Dne vnik Mar te Koen“, bili su tema susreta sa tim piscem, odr`anog u ~et vrtak na Smo tri ume tnosti “Mermer i zvuci“ u Aran|elovcu, javio je Tanjug. - Basara je uneo sasvim dru ga ~i ji duh u srpskoj kwi`e vnos ti, odi grav {i prevratni~ku ulogu u ispitivawu i skenirawu stvarnosti - ocijenio je kwi`evni kri ti ~ar i ure dnik izdava~ke ku}e “Dereta“ Petar Arbutina. knih, kri ti ~kih aspe ka ta tuma~ewa stvarnosti, u kojoj me{etari `ivota pomjerenog te`i{ta ~esto odre|uju ne~iju sudbinu ili sudbinu ~itavog dru{tva. - Mi `ivimo na |ubri{tu ideologija, {to je Basara sasvim dobro fokusirao u “No voj Stra di ji“, da bi wegov roman “Dnevnik Marte Koen“ svrstao u sam vrh bavqewa ideolo{kim eksperimentima - rekao je Arbutina. Sasvim druga~ija, neobavezna laka qetwa pri~a, ispri ~a na je na te ra si Vi le Karayi}, gde je glumac “Ateqea 212” Milan Caci Mihajlovi} u svom “Uspomenaru“ sabrao 212 anegdota o kolegama presti`nog beogradskog pozori{ta. Osim toga, predstavio je svo je zbir ke pje sa ma “37 prstenova“ i “Srce i druge pe sme“, ot kri va ju }i ti me dru gu stra nu me daqe svo je umjetni~ke li~nosti.

\UBRI[TE ideologija fokusirano u “Novoj Stradiji“
Sa ti ra blis ka Ra do ju Domanovi}u, koja sagledava `ivot, duboka je potreba koja vo di Ba sa ru do gro tes -

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 27

Rekordna gledanost tre}eg nastavka “Ledenog doba“
BEOGRAD - Holivudski animirani film “Ledeno doba 3: Doba dinosaurusa“, sinhronizovan na srpski jezik, za dvije sedmice u bioskopima Srbije imao je 41.424 gledaoca, javila je Beta. Glasove simpati~nim junacima pozajmquju Nikola \uri~ko, Sr|an Mileti}, Voja Brajovi}, Isidora Mini}, Goran Jevti}, Lako Nikoli}, Tomas Sari}. Spasavaju}i bespomo}nog Sida, dru`ina ulije}e u misteriozni podzemni svijet u kome sre}u dinosauruse.

Saradwa Bijeqine i Sankt Peterburga

Vijesti
Trebiwe

Bijele no}i i bijeli dani sjeverne Venecije
Namjera mi je da Sankt Peterburg u RS, pred bratskim srpskim narodom, predstavimo onakvim kakvim ga mi Rusi vidimo i volimo. Poku{ao sam da napravim svojevrsnu simetriju izme|u zimskih bijelih dana i ~uvenih peterbur{kih bijelih no}i, rekao Emil Kan
PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] krozrs@glassrpske.com

Sedmica evropskog filma
TRE BIWE - Se dmi ca evropskog filma u Trebiwu bi}e odr`ana od 20. do 24. jula u Domu kulture. Ova manifestacija bi}e otvorena projekcijom vi{estruko nagra |i va nog gr~kog fil ma “Haritonov hor” Grigorisa Karantinakisa. Rije~ je o ko mi ~noj dra mi na gr~ki na~in. Film tematizuje `ivot u jednom malom gradu tokom se dam de se tih go di na, kada je vladala diktatura, i nevjerovatan razvoj organizacije horskog takmi~ewa u tom gradi}u. V. [.

BIJEQINA - Izlo`ba umje tni ~kih fo to gra fi ja Emila Kana iz Sankt Peterburga, pod nazivom “Peterburg, Bijele no}i bijeli dani“ postavqena je u Galeri ji “Mi len ko Ata nac ko vi}“ u Bijeqini. Predstavqeno je 60 Kanovih umjetni~kih fotografija u crno-bijeloj tehnici, koloru i tehnici sepija (odre|ena nijansa sme|e boje koju ~esto koriste grafi~ari). Me|u fotografijama domi ni ra ju zim ski pej za `i hra ma Hris ta Spa si teqa, Kijevskog hrama, Ermita`a, Zim skog dvor ca i mos to va Peterburga. - Ove fotografije Emil Kan je do sada izlagao u svim eminentnim muzejima, institutima i galerijama rodnog San kt Pe ter bur ga, za tim u Ita li ji, u Ri mu i Na puqu. Ovo je prva wegova izlo`ba u Republici Srpskoj.

Beograd

“Tilva Ro{“
BEOGRAD - Mladi rediteq i scenarista Nikola Le`ai} po~eo je snimawe svog debitantskog igranog filma “Tilva Ro{“, u produkciji filmske ku}e “Kiselo dijete“, saop{tio je distributer “Tak”, javio je Tanjug. Radwa filma smje{tena je u Boru, u nekada najve}em rudniku bakra u Evropi, gdje su u toku radni~ki protesti zbog privatizacije. Naziv filma preuzet je iz imena prvog rudnog tijela koje se nalazi u blizini Bora.

Fotografije u Galeriji “Milenko Atanackovi}“

FOTO: T. NESTOROVI]

ZNA^AJAN kulturni doga|aj
Izlo`bu su organizovali Udru`ewe gra|ana i Srpska kulturna zajednica iz Bijeqine, u saradwi sa Komitetom sa kulturu Sankt Peterburga. Otvarawu izlo`be prije tri dana prisustvovala je visoka delegacija Sankt Peterburga. Predsjednik Srpsko-ruske zaje dni ce u Bi jeqini Sa vo Cvjetinovi} rekao je tom prilikom da je ovo prvi korak na uspos tavqawu kul tur ne sa radwe RS i Sankt Peterburga, li je pog gra da pod na zi vom “sjeverna Venecija“.

- Ovo je za RS i Bijeqinu, ali i prijateqe iz Rusije zna~a jan kul tur ni do ga |aj, jer ruski i srpski narod povezuju broj ni do ga |a ji ko ji su za biqe`e ni kroz is to ri ju. Qubav i pri ja teqstvo ko je postoji kroz vijekove izme|u dva na{a naroda ovom izlo`bom jo{ jednom je potvr|eno od Sankt Peterburga u oblasti ekonomije, kulture, arhitekture i u drugim oblastima. Mo`emo puno novog nau~iti i saznati. Nadam se da }emo

imati priliku da se uskoro i RS predstavi bratskom ruskom narodu u Sankt Peterburgu rekao je Cvjetinovi}. Autor ove za nimqive izlo`be Emil Kan umjetnik je i slikar, i ~lan je Ruske akademije nauka i umjetnosti. On je rekao da su na ovoj izlo`bi zastupqene tri teme koje su uvijek inspiracija za wegove umjetni~ke fotografije, a to su no}, zima i sunce. - Bijele no}i i bijeli dani obuhvataju sva godi{wa do-

ba u Sankt Peterburgu. S ponosom isti~em da s u ovom velikom ruskom gradu `ivjeli i stva ra li Dos to jev ski, Pu {kin, Qermontov, Tolstoj i drugi veliki ruski stvaraoci. Dva predsjednika moderne Rusije ro|ena su ba{ u ovom gradu, a ina~e Sankt Peterburg ima spe ci fi ~nu is to ri ju. Moja je namjera da Sankt Peterburg u RS, pred bratskim srpskim narodom, predstavimo onakvim kakvim ga mi Rusi vidimo i volimo. Poku{ao

^isto
Autorove umjetni~ke fotografije nastale su od 2001. do 2009. godine i gdje su god bile izlagane, privukle su veliku pa`wu umjetni~ke i kulturne javnosti. Odmah po dolasku u Bijeqinu ovaj umjetnik primijetio je na grbu grada Bijeqine dva bijela goluba i to je prokomentarisao: - Sam naziv grada Bijeqine i na ruskom simbolizuje ne{to bijelo i ~isto, i zato sam ovu svoju izlo`bu nazvao simboli~nim imenom “Bijeli dani i bijele no}i“ - rekao Kan.

sam da napravim svojevrsnu simetriju izme|u zimskih bijelih dana i ~uvenih peterbur{kih bijelih no}i - rekao je Emil Kan. Da je ova Kanova izlo`ba u Bijeqini po~etak dugoro~nijeg procesa saradwe ovoga grada RS i Sankt Peterburga, potvrdio je i zamjenik gradona~elnika Sankt Peterburga za kulturu Vasili Pankratov, podsje}aju}i da je po~etkom ove godine potpisan i protokol o me |u so bnoj sa radwi izme|u Sankt Peterburga i Vlade RS. - Ovo nije usamqeni ~in, ve} nagovje{taj jedne dugoro ~ni je sa radwe u svim oblas ti ma RS i San kt Pe terburga. Podsje}am da je dogo vo re na i sa radwa u oblas ti pri vre de, za tim prosvjete, kulture i mi }emo se potruditi da taj program bude u cijelosti ispuwen naglasio je Pankratov.

Magacin

“Projekat -Analiza“
BEO GRAD - Izlo `ba “Projekat-Analiza“, autorke Tijane Trkuqe i koautora Ne na da Bi li ja Uro{evi}a, bi}e otvorena u ponedjeqak u Kulturnom centru Magacin u Beogradu, javili su srpski mediji. Na izlo`bi }e biti predstavqene foto-instalacije i fo to-skul ptu re u prostoru. Koncept projekta zasniva se na kratkom, uvodnom mu zi ~kom pro gra mu, zidnim i podnim instalacijama.

Festival evropskog filma

“Trenutak slobode“ na otvarawu
PALI] - Festival evropskog filma, {esnaesti po redu, bi}e otvoren ve~eras (subota) na qetwoj pozornici na Pali}u, a na wemu }e do 24. jula biti prikazano oko 70 ostvarewa u dva takmi~arska i vi{e prate}ih programa na Pali}u i u Subotici, javili su srpski mediji. Festival }e proglasiti otvorenim po~asni gost, britanski rediteq Ken Rasel. Wemu }e tom prilikom biti uru~ena nagrada “Aleksandar Lifka“, koju Savjet festivala dodjequje za doprinos evropskoj kinematografiji. Gla vni pro gram po ~e }e projekcijom igranog filma “Za trenutak slobode“, rediteqa iranskog porijekla ko ji `i vi i ra di u Austriji Ara{a T. Riahija. U kon ku ren ci ji za na gra de je 12 ostva rewa iz Rumunije, Finske, Holandi je, Wema ~ke, Bel gi je, Rusije, Ma|arske, Izraela, a me |u wima je i srpski film “\a voqa va ro{“ Vladimira Paskaqevi}a.

“Sedam smrtnih grijehova“ u Moskvi
MOSKVA - Plesni teatar ne da vno pre mi nu le ko reo grafkiwe Pine Bau{ nastupio je na me |u na ro dnom pozori{nom festivalu “^ehov“, koji skoro dva mjeseca tra je u Mos kvi, a izveo je dvije predstave slavne umjetnice, “Sedam smrtnih grijehova“ i “Ne bojte se”, javili su svjetski mediji. Iako je pro{lo svega dvije sedmice od smrti znamenite Pi ne Ba u{, wema ~ki umje tnici, iako duboko potreseni smr}u svo je di re ktor ke, rediteqke i utemeqiva~ice

Predstave Pine Bau{

Los An|eles

Xon Gudman u novoj ulozi
LOS AN\ELES - Glumac Yon Gudman igra}e u filmu “The Station“, o grupi agenata Cen tral ne oba vje {taj ne agencije (CIA) koji u Ju`noj Americi na vlast postavqaju diktatora, javila je Beta. Gudman }e tuma~iti Teda Ganona, mrzo voqnog ve te ra na. Film }e re`irati Dejvid Vejn, a za produkciju }e biti zadu`ena kompanija glumca Bena Stilera.

teatra u Vupertalu, nisu otkazali gostovawe. Weno plesno pozori{te poti~e iz socijalnog kabarea, a weni igra~i pjevaju, vri{te, gr~e se i izvijaju, pod “terorom“ nemilosrdnih reflekto-

ra razmazuju {minku pijanim suzama, raskora~eni posjedaju po podu, na kojem gase pikavce, kreveqe se ispred ogledala. I neprestano nagovje{tavaju kao da }e promjenom odje}e po~eti novi `ivot.

28 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka
GRADSKI VODI^

6

dje~aka

3

djevoj~ice

Smijeweni direktor “Tr`nice“ Radosav Grbi} odbacio optu`be Upravnog odbora preduze}a

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Vatrogasci 1183 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

Iz kancelarije sam iza{ao, ali primopredaja du`nosti }e biti kada stru~ni nezavisni revizor utvrdi kako sam radio i kako je preduze}e poslovalo. Ne `elim da odem, pa da mi neko poslije iza le|a pri~a la`i, rekao Grbi}
RAZGOVARAO: DARKO GRABOVAC darkog@glassrpske.com

"Odlazim kada se vidi istina o mom poslovawu"

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedik Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 219-111 216-661 324-310 437-222

apoteke
"Nova" "Neven" "Kozomara" 218-264 281-017 439-591

prevoz
Autobuska stanica 315-355 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi
"A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

U ovom trenutku vi{e i ne `elim da budem direktor “Tr`nice“. Iz kancelarije sam iza{ao, ali primopredaja du`nosti }e biti kada stru~ni nezavisni revizor utvrdi kako sam radio i kako je preduze}e poslovalo. Ne `elim da odem, pa da mi neko poslije iza le|a pri~a la`i i optu`uje me za lo{e poslovawe. Ovo je “Glasu Srpske“ rekao doskora{wi direktor a. d. “Tr`nica“ Rade Grbi}, kojeg je smijenio Upravni odbor ovog preduze}a i na wegovo mjesto imenovao dosada{weg rukovodioca sektora za uslu`ne djelatnosti u “Tr`nici“ Predraga Dowaka. Po Grbi}u, on je zasmetao UO zbog razli~itog koncepta u pogledu na budu}nost i razvoj preduze}a. - Sporno je to {to sam ja i daqe `elio da se “Tr`nica“ razvija, a oni da pove}avaju procenat raspodjele kapitala naglasio je Grbi}. On je istakao da, ono {to mu UO stavqa na teret, su ~iste la`i. - Optu`uju me da je novoizgra|eni objekat u Isto~nom Sarajevu proma{ena investicija. Kako to neko mo`e da utvrdi poslije samo ~etiri ili pet mjeseci, koliko ovaj objekat radi. A ti qudi koji sjede u UO su dva puta glasali za to

Radosav Grbi}

FOTO: GLAS SRPSKE

da se objekat izgradi. Ja kao direktor sam bio du`an da sprovedem odluku UO. Tvrdim da to nije proma{ena investicija. Ali ako UO smatra da je ovaj objekat proma{aj, i taj problem se mo`e rije{iti prodajom - kazao je Grbi}. Grbi} daqe isti~e da ga UO tereti i da je za objekat bawolu~ke tr`nice, ~iji je predra~un bio sedam miliona maraka, potro{eno 15 miliona maraka. - Svi ti navodi UO nisu istiniti, a to mogu i da doka`em. Zato sam prije primo-

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

UPRAVQA^KA STRUKTURA
Radosav Grbi} je jo{ dodao da bi za stawe u “Tr`nici“ trebalo da bude zainteresovan grad Bawa Luka. - I gradska vlast bi trebalo da zna ko je direktor, a ko u UO ove zna~ajne firme. Sada{wi Upravni odbor raspola`e sa 55 odsto kapitala, a radnici koji su zajedno sa mnom gradili godinama ovu firmu i ja smo vlasnici 45 odsto kapitala. Mi sada nemamo nikakvog udjela u upravqa~koj strukturi - zakqu~io je Grbi}.

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

predaje predlo`io da nezavisna komisija ispita sve navode i optu`be UO. Ako je sve tako kao {to tvrde, onda je odmah trebalo da predlo`e na dle `noj in spe kci ji da pregleda svu dokumentaciju i da se tako ustanovi da li sam kriv ili nisam. Ako sam kriv, pristajem da idem i u zatvor istakao je Grbi}. Prema wegovim rije~ima, za tri dana se ne mo`e izvr{iti primopredaja jedne prodavnice, a kamoli preduze}a. - To je UO od mene tra`io. Kad se uradi revizija i doka`e istina, onda }u predati du`nost novom direktoru i potpisati primopredaju. Trenutno sam na godi{wem odmoru i za to vrijeme mo`e da se ispita svo poslovawe. Smije{no je da su me na sjednici UO smijenili pod ta~kom razno. Meni je mandat zakqu~en 13. jula, a novom direktoru te~e mandat od tog istog dana. To ne ma ni gdje - re kao je

Grbi}. On je naglasio da optu`be za negativno poslovawe “Tr`nice“ nisu istinite. - Poslovawe “Tr`nice“ je pozitivno i imamo ve}i dohodak za 14 odsto u odnosu na pro{lu godinu. Rijetka je situacija da neko preduze}e mo`e da se po hva li ova kvim uspjehom u godini recesije kazao je Grbi}.

CIQ UO ve}i procenat raspodjele kapitala
On je naglasio da, iako pomiwane u medijima, wegove godine nisu sporne za obavqawe funkcije direktora. - Mogao sam i pro{li put kada sam izabran na funkciju direktora da idem u penziju, ali su oni `eqeli da ostanem. Uvi jek sam gle dao da preduze}e dobro posluje i da se razvija. Radio sam sve za dobro “Tr`nice“ i wenih radnika - rekao je Grbi} koji je

u “Tr`nici“ proveo 30 godina, od kojih 10 kao rukovodilac komercijalnog sektora, a 20 kao direktor. Grbi} isti~e da smjena nema politi~ku pozadinu. - Za to nemam dokaze i o tome ne}u da govorim, ali za ono za {ta imam argumente wih }u da iznesem i da doka`em. Zato sam za ponedjeqak u 12 ~asova u pres-centru hotela “Bosna“ zakazao konferenciju za novinare - rekao je Grbi}.

Ja}imovi}
Od predsjednika Upravnog odbora “Tr`nice“ Gostimira Ja}imovi}a u petak nismo dobili stav o primopredaji u “Tr`nici”. Na na{ telefonski poziv odgovorio je da je na sastanku i da ga zovemo kasnije. Me|utim, do zakqu~ewa ovog broja nije se javqao na telefon.

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ LEDENO DOBA 3: DINOSAURUSI DOLAZE - animirani glasove posudili: Nikola \uri~ko, Isidora Mini}, Goran Jefti}, Voja Brajovi} termini: 16.15, 18.15, 20.15 i 22.15 ~asova NO] U MUZEJU 2 (Bjekstvo iz Smitsonijana) - komedija uloge: Ben Stiler, Oven Vilson termini: 18.20, 20.30 i 22.30 ~asova U IGRI (STATE OF PLAY) re`ija: Kevin Mekdonald uloge: Rasel Krou, Ben Aflek, Helen Miren, Rej~el Mekadams, Robin Vrajt Pen termini: 19 i 21.30 ~asova MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE “Trapisti~ka opatija Marija Zvijezda u Bawoj Luci 1869-2009” Stalna izlo`bena postavka Muzeja RS “Od praistorije do savremenog doba“ i multimedijalna izlo`ba “Jasenovac“ MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI Izlo`ba Alojza ]uri}a, otvorena do 25. jula LTG GALERIJA Izlo`ba crte`a i akvarela Ismara Mujezinovi}a Izlo`ba eminentnih umjetnika sa prostora biv{e Jugoslavije GALERIJA UDAS Izlo`ba Olivere [ipke, “Odjeci“ otvorena do 1. avgusta

kvarovi
Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 29

Tr`nica
crveni luk bijeli luk krompir mrkva kupus
FOTO: G. [URLAN

1 - 1,5 5 0,7 - 1 1,5 - 2 0,5 - 0,7

paprike tikvice pasuq paradajz krastavci

2 0,8 - 1 3-7 1,5 - 2,5 0,5 - 0,7

zelena salata orasi naranxe jabuke banane

2,5 14 - 16 2,5 1-2 1,5 - 2

kajsije nektarine {qive kru{ke kivi

2 - 2,5 3 1,5 - 2 2,5 - 2,8 3,5

limun maline jagode lubenica diwa

2,5 6 4 1-2 1

GRADSKE VIJESTI

Inspekcija naplatila 203.029 KM kazni
Za utvr|ene nepravilnosti Odjeqewe za inspekcijske poslove je za period od prvih {est mjeseci podnijelo 458 prekr{ajnih naloga kojima su izre~ene nov~ane kazne u ukupnom iznosu od 203.029 KM. Pored toga, podnesena je 21 krivi~na prijava od strane urbanisti~ko-gra|evinske inspekcije koja je istovremeno donijela 68 rje{ewa kojima je obustavqena gradwa objekata. U periodu januar-jun 2009. godine po nalogu tr`i{ne, poqoprivredne i veterinarske inspekcije je oduzeta, stavqena van prometa i uni{tena roba u vrijednosti od 88.744 KM - saop{teno je iz Administrativne slu`be Grada. S. T.

U azilu 403 psa i 255 {tenadi
Odbornici usvojili izvje{taj o {tedwi

Odr`ana 11. sjednica Skup{tine grada Bawe Luke

Ciq nam je da se postigne dobar priliv u buxet i da se prona|u nove mogu}nosti za pove}awe prihoda, rekao Dragoqub Davidovi}
PI[E: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

Usvojen izvje{taj o mjerama {tedwe
re ba lan som je us ta novqen buyet grada Bawe Luke u visini od 153,5 miliona KM, {to predstavqa umawewe za 31,11 mi li ona ma ra ka ili 16,9 odsto.

Grad ski azil za na pu {tene pse svakodnevno dobi ja no ve sta no vni ke. Neodgovorni vlasnici, ne `ele}i vi{e da se brinu o svo jim qubim ci ma, izbacuju ih na ulicu, tako da je za prvih {est mjeseci ove go di ne hi gi je ni ~ar ska slu `ba sa grad skih ulica u azil smjestila 403 psa i 255 {tenadi. - Tokom minulog perioda 131 pas na{ao je novi dom. Tako|e, 17 izgubqenih pasa je vra}eno vlasnicima. U azi lu se vo di bri ga o

napu{tenim psima, pru`a ve te ri nar ska za {ti ta, a svi psi koji se daju na besplatno usvajawe moraju biti va kci ni sa ni i pro }i test pro cje ne ka ra kte ra. Apelujemo na gra|ane da se brinu o svojim qubimcima, a ukoliko `ele da usvoje na pu {te nog qubim ca informacije mogu da dobi ju pu tem te le fo na, na bro je ve 484-800 ili 065/481-366 - saop{teno je iz Administrativne slu`be grada. D. K.

Odbornici Skup{tine grada su na 11. sjednici koja je odr`ana u petak usvojili Izvje{taj o provo|ewu mjera za smawewe posqedica uticaja svjetske ekonomske krize. U izvje{taju je navedeno da su u pro te klom pe ri odu preduzete zna~ajne aktivnosti na ovom poqu, a sve one indu ko va ne su po se bnim programom mjera. Izme|u ostalog,

UMAWEWEM plata bi}e u{te|eno 2.970.000 KM
- Ova ko us ta novqenim buyetom predvi|eno je u potpunosti izmirewe svih kreditnih i ugovornih obaveza, kao i izmirewe svih socijalnih davawa - rekao je gradona~elnik Dragoqub Davidovi}. On je podsjetio da grad Bawa Luka ima dva dokumenta, jedan je buyet grada, a drugi dokument je program mjera za ubla`avawe uticaja svjetske ekonomske krize. - Ciq nam je da se postigne dobar priliv u buyet i da se prona|u nove mogu}nosti za pove}awe prihoda - kazao je Davidovi}. Iako je vremenski period od dono{ewa programa mjera relativno kratak, na Skup-

Vodovod “Bawica“
Odbornici su na skup{tinskom zasjedawu usvojili i Prijedlog odluke o stavqawu van snage odluka o reviziji regulacionih planova, te Prijedlog odluke o planu parcelacije i urbanisti~ko-tehni~kim uslovima za izgradwu regionalnog vodovoda “Bawica“.

{tini grada je konstatovano da je na nivou Administrativne slu`be grada ve} evidentan po zi ti van efe kat wihovog provo|ewa u smislu ostvarenih u{teda. - Kao lokalna zajednica, grad Bawa Luka, ali i druge lokalne zajednice odre|enim zakonskim rje{ewima su veoma ograni~ene. Mnogo toga ni je u na {oj na dle `nos ti kao, na primjer, naplata poreza na imovinu. Porezi na imovinu - po va`e}im zakonima - pripadaju lokalnim zajedni ca ma. To zna ~i da svi porezi na imovinu, koji se naplate na teritoriji jedne lokalne zajednice, u cijelosti pripadaju toj lokalnoj zajednici. Na`alost, ti porezi su do sada napla}ivani samo simboli~no. Na nivou grada Bawa Luka napla}eno je samo 900.000 KM, a naplatu je vr{ila Poreska uprava RS i mi tu nemamo nikakvih ingerencija - istakao je Davidovi}. To kom ras pra ve na sje dnici Skup{tine grada mo-

glo se ~uti da su programom mje ra pro tiv uti ca ja eko nomske krize smawene plate svim fun kci one ri ma Slu `be grada za 15 odsto, dok su plate na~elnicima odjeqewa i direktorima buyetskih korisnika plate smawene za 10 odsto. Umawewem sredstava planiranih za plate, sa pripadaju}im porezima i doprino si ma bi }e u{te |e no 2.970.000 maraka. Odbornici su usvojili i Prijedlog odluke o komunalnom re du, kao i Pri je dlog odluke o dono{ewu Regulacionog plana proizvodno-poslovne zone u Novakovi}ima, koja je bila skinuta sa dnevnog reda, ali je vra}ena nakon raspravqawa odbornika i jednoglasno usvojena. Na Skup{tini grada je usvojen Prijedlog odluke o izradi izmjene dijela Regulacionog plana stambenog naseqa Borik, kao i Prijedlog odluke o izradi izmjene dijela Regulacionog plana Obili}evo.

Zavr{ena EdIT {kola informatike
Sve~anom dodjelom diploma u petak je zvani~no zatvorena EdIT qetna {kola informatike koja je bila organizovana za studente. [kola je ove godine imala 90 polaznika. Svi polaznici EdIT {kole bili su finansirani od strane “HERMES SoftLab”. - Glavni ciq ove {kole je sinergija teorijskog i prakti~nog znawa, upoznavawe studenata sa standardizovanim metodologijama razvoja i implementacije projekta kao i daqi razvoj saradwe sa tehni~kim fakultetima rekao je direktor “HERMES SoftLab” Sarajevo Haris ^e~o i dodao da svi u~esnici {kole u toku edukacije steknu dodatno prakti~no iskustvo koje }e im koristiti u nastavku studija i budu}em radu. S. A.

MATI^NI URED
Ro|eni:
Marina \uki}, k}i Obrada i Dra`enke; Pavle Reqi}, sin Aleksandra i Dijane; Ogwen Daki}, sin Darija i \ur|ice; Andrej Fazli}, sin Orhana i Stele; Marija Radoji~i}, k}i Dejana i Qiqane; Katarina ^avi}, k}i Dragi{e i Andree; \or|e Radinkovi}, sin Mi{e i Suzane; Wego{ Kalezi}, sin Daria i Milane; Petar Vujani}, sin Radivoja i Bo`ane; Mitar Andri}, sin Cvjetka i Stoje; Jovan Voja{~uk, sin Ace i Milijane; Sara Me{i}, k}i Ernesa i Nihade; Kristijan Stoj~i}, sin Slavi{e i Biqane; Miloje Bosni}, sin Dobre i Vedrane; Isidora Pej~inovi}, k}i Sr|ana i Da ri je; Lu ka Sa vi}, sin Dragana i Jelene; Sergej Marjanovi}, sin Igora i Danijele; Nemawa Paji~i}, sin Zorana i Mirjane; Milo{ Milakovi}, sin @eqka i Dragane.

PA@WA
Umrli:
Nikolaj (Vladimir) Pudar, ro|en 2009. godine; Desa (Dragutin) Ritan, ro|ena 1947. godine; Igor (Nedeqko) Budi{a, ro|en 1973. godine; Slobodan (^edo) Dobra{, ro|en 1948. godine; Milan (Kojo) Bawac, ro|en 1936. godine; Nikola (Dane) Blanu{a, ro|en 1952. godine.

Tri naseqa bez struje
Planirani radovi na elektroenergetskim objektima uslovi}e u ponedjeqak, 20. jula, prekide u snabdijevawu potro{a~a elektri~nom energijom. Od osam i 30 do 13 ~asova bez struje bi}e ulice Jovana Jan~i}a, Prve kraji{ke brigade i Ogwena Price. Od deset i 30 do 13 ~asova struju ne}e imati ulice Jovice Savinovi}a, Qev~anska, Kraqa Aleksandra I Kara|or|evi}a, Banijska i Majevi~ka, te naseqa Gorwi Petri}evac, Rakovac i Motike-Durbi}i. T. P. X.

30 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

IDEOLOGIJA NOVOG DOBA (Li~ni preobra`aj)

(5)

MI[EL LAKROA

Toksikomanija zlo koje nagriza cijeli svijet
tralno putovawe“, “tantra sky dancing“, Silva metod i jo{ puno drugih tehnika... “New agers“ ne mogu, a da ne budu svesni ~iwenice da tehnike mewawa svesti u su{tini predstavqaju zamenu za drogu. Zajedni~ko pro{irivawe svesti i drogi jesu egzal ti ra no ose }awe po is to ve }ewa sa stvarno{}u, ose}aj plutawa na vodi, ispuwenost, neiskazivost, izmewen pojam o vre me nu, de per so na li za ci ja, eufo ri ja i ukidawe zabrana. Osim toga, povest Novog doba pokazuje da je ono u ostvarivawu izmewenih stawa sves ti ~es to pri be ga va lo dro gi. Vi de li smo kako je kontrakultura veli~ala marihuanu i LSD kao sredstva za izazivawe ekstaze i “vrhun skih do `ivqaja“. Me |u ~elnicima Novog doba, pored Timotija Lirija, nalazimo i etnologa Karlosa Kastanedu, koji je u Meksiku eksperimentisao sa uzimawem halucinogenih biqaka. Ni{ta mawe zna~ajno nije delo doktora Grofa. Taj psihijatar ~e{koslova~kog porekla eksperimentisao je s posebnim stawima svesti koriste}i LSD, koga je 1976. zbog zakonske zabrane morao da se odrekne. Interesantno je primetiti da je on tada po~eo da primewuje holotropsko disawe, jer ono izaziva psihi~ke reakcije sli~ne onim koje proizvodi LSD. Stav Novog doba prema drogi je dvojak. Ono bi `elelo da drogu koristi samo za duhovno otvarawe, a da se ne upu{ta u rizik o{te}ewa tela. Novo doba je izraz na{eg dru{tva u kojem se kultura droge {iri istom brzinom kao kultura sopstvenog “ja” i pro{irewa sopstvene li~nosti.

Mo`e se pretpostaviti da Novo doba predstavqa jedan rafiniraniji oblik toksikomanije. Predla`u}i zamjene za uzimawe droge, ono potrebu za drogom prikriva i skre}e je ka mistici. U tom smislu, ono predstavqa simptom zla koje nagriza svijet, najbla`e re~eno, sumwiv na~in suprotstavqawa tom zlu Novo doba je izraz dru{tva u kojem se kultura droge {iri istom brzinom kao kultura sopstvenog “ja” i pro{irewa sopstvene li~nosti

... Ri~ard Mos, ~uveni stru~wak za li~ni preobra`aj, savetuje u~esnicima u svojim seansama da u malim grupama pevaju bez vremenskog ograni~ewa, ponekad i ~itav dan bez prestanka, “dok se u kontinuitetu normalne svesti ne desi prekid i izazove weno izmeweno stawe koje toj maloj grupi omogu}ava da do`ivi stawe budnosti na vi{em nivou“. Razli~ite tehnike ~ulne izolacije, kojima se prekidaju glasovni, vizuelni i taktil ni na dra `a ji, do vo de do ose }awa i{~ezavawa okolnog sveta, {to mozgu omogu}ava da se koncentri{e na unutra{we sop stve no “ja”. Po me ni mo izum do kto ra Gro fa, te hni ku “ho lo trop skog di sawa“, kombinaciju relaksacije, jednog na~ina disawa za sno va nog na hi per ven ti la ci ji i smiruju}e muzike u pozadini, koja naj~e{}e nije sa Zapada.

“Osvajawe svijeta...”
Ali vra ti mo se te hni ka ma pro me ne svesti koje smo pomenuli. Novo doba insistira na ~iwenici da na{e telo ne treba vi{e da bude tamnica puna tajni. Treba ga obasjati svetlo{}u, u~initi ga transparentnim. “Ni{ta {to je telesno nije nam strano...” Pos ta je mo, da kle, sve sni sr~a nog pulsa, napetosti mi{i}a unutra{wih organa, telesne temperature i naro~ito disawa (“svesno disawe“). Kad jednom postanemo svesni fiziolo{kog tela, po~iwemo da razmi{qamo o energetskom telu. Postajemo svesni ~arki koje ~ine to energetsko telo, kao i aure koja ga okru`uje. Svest potom napu{ta telo i okre}e se upoqe, kako bi se poistovetila sa okolnim bi}ima i predmetima. Po~iwe osvajawe sveta... “Kad god ho}u mogu da se poistovetim sa atomom ili sa celim kosmosom“, izjavquje Dejvid Spengler. Mi vr{imo svoj preobra`aj po sopstvenoj voqi, ukqu~ujemo se u sve {to postoji, ujediwujemo se sa najrazli~itijim stvarnostima. Kao u slu~aju glavne li~nosti romana Alhemi~ar Paula Koeqa, na{a du{a mo`e da se ujedini sa du{om sveta... Mo`emo postojati izme|u krajnosti, od mikroskopskog do makroskopskog. To slobodno poistove}ivawe sa stvarima i bi}ima upravo je ono {o se naziva “transpersonalnim“. Lako mo`emo zamisliti ose}aj svemo}i prisutan kod poklonika Novog doba koji je uspeo da ostvari pro{irewe svoje svesti. Beskraj sveta ose}a se u okvirima sopstvene li~nosti. Kao da je celokupna stvarnost sme{tena u wegovu svest. Opojan ose}aj li~nog preobra`aja... ^ovek se kre}e od beskrajno velikog do beskrajno malog. On nije vi{e bi}e dostojno sa`aqewa, izgubqeno u neizmernom svemiru koji je opisivao Paskal. Ose}a se gospodarem tog svemira. I ne samo to. Kao gospodar prostora, zar ~ovek ne pobe|uje i svog neprijateqa - vreme? (Nastavi}e se)

Metode doktora Kaseida
Izraz “holotropski“ je, uzgred re~eno, smislio Stanislav Grof, kako bi naglasio svojstvo tog metoda da u potpunosti rastura svest (od re~i trepein, “skrenuti“, “usmeriti ka”, holos, “sve”). Veoma je popularna i sofrologija koju je, na bazi tehnika hipnoze i opu{tawa, postavio doktor Kaseido, neuropsihijatar kolumbijskog porekla, i koja se naro~ito koristi da one koji u woj u~estvuju oslobodi negativnih ose}awa i briga. Tome bi se mogli dodati i “channeling“, “rebirth“, “as-

NOVO DOBA POKAZUJE da je za izmjewivawe stawa svijesti pribjegavano i drogi
Mo`e se postaviti pitawe da li pri~a o izmewenom stawu svesti nije samo privid iza koga stoji skriveni, nesvesni motiv ko ji se odno si na ha lu ci no ge no stawe. Mo`e se pretpostaviti da Novo do ba pred stavqa je dan ra fi ni ra ni ji oblik toksikomanije. Predla`u}i zamene za uzimawe droge, ono potrebu za drogom prikriva i skre}e je ka mistici. U tom smislu, ono predstavqa simptom zla koje nagriza Zapad i, najbla`e re~eno, sumwiv na~in suprotstavqawa tom zlu.

Ideologija
Autor poku{ava da objasni da }e Novo doba biti ideologija 21. vijeka. [ta }e se to desiti u 21. vijeku. Pisac iznosi na vidjelo totalitarni karakter svijeta i za{to se qudi opredjequju za takvu budu}nost. Nastoji da objasni da Novo doba donosi dosta neizvjesnosti i opasnosti za svakog ~ovjeka pojedina~no, kao i za dru{tvo u cjelini. U ~emu se i za{to Novo doba suprotstavqa kulturi nastaloj tokom vjekova.

P

18. jul 1936. godine

18. jul 1942. godine

19. jul 1427. godine

Gra|anski rat u [paniji
1936 - Pobunom trupa generala Franciska Franka, u Meliqi rodnom mjestu Manuela Asaee, pobjednika na izborima u februaru 1936, po~eo je gra|anski rat u [paniji u kojem je poginulo oko milion qudi. U pomo} Republici su prisko~ili i dobrovoqci (komunisti i anarhisti velikom ve}inom) iz cijelog svijeta i formirane su internacionalne brigade u kojima je bilo i gra|ana tada{we Kraqevine Jugoslavije (oko 1.500 qudi). Franko je pobijedio u proqe}e 1939. godine

Ofanziva okupatora na Kozari
1942 - Poslije 38 dana ogor~enih borbi wema~ke i hrvatske usta{ke jedinice su zauzele planinu Kozara u sjeverozapadnoj Bosni, na kojoj je 3.500 boraca Drugog kraji{kog partizanskog odreda branilo zbijeg sa oko 80.000 srpskih civila pred ofanzivom 40.000 wema~kih, usta{kih i domobranskih vojnika. Spaqena su sva srpska sela, pobijen veliki dio stanovni{tva, ukqu~uju}i 540 rawenika, a oko 60.000 civila otjerano je u koncentracione logore, mahom u Jasenovac. Ali narod Kozare i daqe je pru`ao sna`an otpor okupatorima i doma}im izdajnicima do kona~ne pobjede. 1427 - Umro je Stefan Lazarevi}, srpski knez (13891402), sin kneza Lazara i knegiwe Milice, vazal turskog sultana Bajazita I do 1402. godine, kada se povukao u Carigrad, gdje je od vizantijskog cara Jovana II Paleologa dobio titulu despota. Sklopio je sporazum

Umro despot Stefan Lazarevi}
sa ugarskim carem @igmundom I, od kojeg je 1403. dobio Ma~vu i Beograd, koji je proglasio prijestonicom, a 1421. je naslijedio Zetu. Bavio se prevo|ewem s gr~kog, napisao je poslanicu “Slovo qubve“. Wegova je zadu`bina manastir Manasija.

OGLASI
Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 41/03), Odluke Vlade Republike Srpske o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe pet ~lanova i sekretara Komisije za koncesije Republike Srpske broj: 04/1-012-2-1242/09. od 02.07.2009. godine i Odluke Vlade Republike Srpske o utvr|ivawu kriterija za izbor i imenovawe pet ~lanova i sekretara Komisije za koncesije Republike Srpske broj: 04/1-012-21243/09 od 02.07.2009. godine, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva raspisuje

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 31
Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 41/03), Odluke Vlade Republike Srpske o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe predsjednika i tri ~lana Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske broj: 04/1-012-2-1240/09. od 02.07.2009. godine i Odluke Vlade Republike Srpske o utvr|ivawu kriterija za izbor i imenovawe predsjednika i tri ~lana Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske broj: 04/1-012-1241/09 od 02.07.2009. godine, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva raspisuje

JAVNI KONKURS
za izbor i imenovawe pet ~lanova i sekretara Komisije za koncesije Republike Srpske I – U Komisiju za koncesije Republike Srpske ( u daqem tekstu: Komisija za koncesije) imenuje se pet ~lanova i sekretar. II – NADLE@NOST Nadle`nost Komisije za koncesije je: - pra}ewe cjelokupnog rada koncesionara u ciqu obezbje|ivawa snabdijevawa uslugama potro{a~a na adekvatan na~in, a kojima se pri tome napla}uje odgovaraju}i iznos naknade; - odobravawe rokova i uslova standardnog ugovora o pru`awu usluga potro{a~ima; - razmatrawe `albi potro{a~a u vezi sa iznosom naknade ili uslovima za snabdijevawe uslugama od strane koncesionara i - odlu~ivawe o svakom podnesenom zahtjevu ili zahtjevu za revizijom, podnesenim u skladu sa zakonom. III – MANDAT Mandat pet ~lanova i sekretara Komisije za koncesije traje 5 (pet) godina. IV – STATUS Status pet ~lanova i sekretara Komisije za koncesije regulisan je Zakonom o koncesijama i op{tim aktima Komisije za koncesije. V – OP[TI USLOVI Kandidati treba da ispuwavaju slede}e op{te uslove: 1. da je dr`avqanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine i da ima prebivali{te u Republici Srpskoj; 2. da je stariji od 18 godina; 3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost; 4. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na nivou BiH ili entiteta u periodu od tri godine prije objavqivawa upra`wene pozicije; 5. da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (~lan IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine); 6. da nije na funkciji u politi~koj stranci ili ~lan organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti, nadzornog ili upravnog odbora privrednog dru{tva, banke ili osiguravaju}eg dru{tva; 7. da nema privatni/finansijski interes u organu u koji se kandiduje; 8. da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili prekr{aj iz oblasti privrede ili finansijskog poslovawa. VI – POSEBNI USLOVI I KRITERIJI 1) Posebni uslovi za ~lanove Komisije za koncesije: 1. da su prema biografskim i iskustvenim podacima istaknuti stru~waci iz oblasti in`ewerstva, ekonomije i prava; 2. VSS, Ma{inski ili Elektrotehni~ki fakultet, Rudarsko-geolo{ki, Gra|evinski ili Saobra}ajni fakultet, Poqoprivredni ili [umarski fakultet, Ekonomski fakultet, Pravni fakultet, 5 (pet) godina radnog iskustva u resursima, poznavawe rada na ra~unaru, poznavawe engleskog ili drugog stranog jezika i polo`en stru~ni ispit. 2) Posebni uslovi za sekretara Komisije za koncesije: VSS, Pravni fakultet, 5 godina rada u upravi i/ili pravosu|u, polo`en pravosudni ispit, poznavawe engleskog ili drugog stranog jezika, poznavawe rada na ra~unaru. VII – SUKOB INTERESA Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa, kako je propisano: - Zakonom o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 73/08), - Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Republici Srpskoj ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 41/03). VIII – POTREBNA DOKUMENTA Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwewu op{tih i posebnih uslova: biografiju o kretawu u slu`bi, potvrdu (uvjerewe) o radnom iskustvu u tra`enom stepenu obrazovawa, ovjerenu kopiju diplome, dokaz o polo`enom stru~nom ispitu, ovjerenu kopiju li~ne karte, dokaz o prebivali{tu, uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca), izvod iz kaznene evidencije ( MUP, prema mjestu ro|ewa, ne starije od 3 mjeseca), uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od 6 mjeseci), uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od 6 mjeseci), dokaz o poznavawu engleskog ili drugog stranog jezika, dokaz o poznavawu rada na ra~unaru i ovjerene izjave u pogledu uslova iz ta~ke V, stav 1., podta~ke 4., 5., 6. i 7. ovog javnog konkursa. Kandidati za sekretara Komisije za koncesije, pored navedenih uslova, du`ni su dostaviti i uvjerewe o polo`enom pravosudnom ispitu. Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor, Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. IX – ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana od zadweg objavqivawa konkursa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{tanske slu`be na adresu: Vlada Republike Srpske, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, Bawa Luka ul. Trg Republike Srpske 1., sa naznakom "Komisiji za izbor pet ~lanova i sekretara Komisije za koncesije Republike Srpske". Prijave podnosioca sa kojima se ne stupi u kontakt u roku od 15 dana od isteka roka za podno{ewe prijava, ne}e biti uzeti u razmatrawe u daqem procesu kandidovawa. X – OBJAVQIVAWE KONKURSA Javni konkurs }e se objaviti u "Slu`benom glasniku Republike Srpske" i dnevnom listu "Glas Srpske".

JAVNI KONKURS
za izbor i imenovawe predsjednika i tri ~lana Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske I – U Regulatornu komisiju za energetiku Republike Srpske ( u daqem tekstu: Regulatorna komisija) imenuje se predsjednik i tri ~lana. II – NADLE@NOST Regulatorna komisija reguli{e i vr{i nadzor odnosa na tr`i{tu elektri~ne energije, gasa i nafte u skladu sa odredbama Zakona o energetici ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 49/09), i nadle`nostima koje su joj propisane odredbama zakona u sektoru elektri~ne energije, sektoru gasa i sektoru nafte, vode}i ra~una o obezbje|ewu principa transparentnosti, nediskriminacije, pravi~nosti, podsticawu konkurentnosti i za{titi krajwih kupaca. III – MANDAT Mandat predsjednika i tri ~lana Regulatorne komisije traje 5 (pet) godina. IV – STATUS Status predsjednika i tri ~lana Regulatorne komisije regulisan je Zakonom o energetici i op{tim aktima Regulatorne komisije. V – OP[TI USLOVI Kandidati treba da ispuwavaju slede}e op{te uslove: 1. da je dr`avqanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine; 2. da je stariji od 18 godina; 3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost; 4. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na nivou BiH ili entiteta u periodu od tri godine prije objavqivawa upra`wene pozicije; 5. da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (~lan IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine); 6. da nije na funkciji u politi~koj stranci ili ~lan organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti, nadzornog ili upravnog odbora privrednog dru{tva, banke ili osiguravaju}eg dru{tva; 7. da nema privatni/finansijski interes u organu u koji se kandiduje ili u energetskom sektoru; 8. da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili prekr{aj iz oblasti privrede ili finansijskog poslovawa. VI – POSEBNI USLOVI I KRITERIJI Posebni uslovi za kandidate su: visoka stru~na sprema sa vi{egodi{wim radnim iskustvom, znawima i stru~no{}u u oblasti energetike, posebno o pitawima tehnike, ekonomije, prava ili za{tite `ivotne sredine. Prilikom procjene kvalifikacije kandidata u obzir }e se uzeti i sqede}e: - sposobnost kreirawa reformi energetskog sektora; - sposobnost za savjesno i odgovorno obavqawe upra`wene pozicije; - sposobnost nepristrasnog dono{ewa odluka; - komunikacijske i organizacione sposobnosti; - rezultati rada ostvareni tokom karijere; - poznavawe engleskog ili drugog evropskog jezika. VII – SUKOB INTERESA Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa, kako je propisano: - Zakonom o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 73/08), - Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Republici Srpskoj ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 41/03). VIII – POTREBNA DOKUMENTA Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwewu op{tih i posebnih uslova: biografiju o kretawu u slu`bi, potvrdu (uvjerewe) o radnom iskustvu u tra`enom stepenu obrazovawa, ovjerenu kopiju diplome, ovjerenu kopiju li~ne karte, uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca), izvod iz kaznene evidencije (MUP, prema mjestu ro|ewa, ne starije od 3 mjeseca), uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od 6 mjeseci), uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od 6 mjeseci), i ovjerene izjave u pogledu uslova iz ta~ke V, stav 1., podta~ke 4., 5., 6. i 7. ovog javnog konkursa. Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor, Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. IX – ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana od zadweg objavqivawa konkursa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{tanske slu`be na adresu: Vlada Republike Srpske, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, Bawa Luka ul. Trg Republike Srpske 1., sa naznakom "Komisiji za izbor predsjednika i ~lanova Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske". Prijave podnosioca sa kojima se ne stupi u kontakt u roku od 15 dana od isteka roka za podno{ewe prijava, ne}e biti uzeti u razmatrawe u daqem procesu kandidovawa. X – OBJAVQIVAWE KONKURSA Javni konkurs }e se objaviti u "Slu`benom glasniku Republike Srpske" i dnevnom listu "Glas Srpske".

32 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE
REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Bawa Luka, Trg Republike Srpske 1 Na osnovu ~lana 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine - Pre~i{}en tekst ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 28/07 i 41/08) i ~lana 2. Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj 7/06) Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju obavje{tava zainteresovanu javnost REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Bawa Luka, Trg Republike Srpske 1

OGLASI

Na osnovu ~lana 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine - Pre~i{}en tekst ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 28/07 i 41/08) i ~lana 2. Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 7/06) Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju obavje{tava zainteresovanu javnost

O DONO[EWU RJE[EWA O EKOLO[KOJ DOZVOLI
Za postrojewe male hidroelektrane "BISTRICA-B-5A" na rijeci Bistrici Podnosilac zahtjeva: "BOBAR-TAUBINGER ELEKTRIK" D.O.O. Brod na Drini Fo~a Dana 18.05.2009. godine podnosilac zahtjeva "BOBAR-TAUBINGER ELEKTRIK" D.O.O. Brod na Drini Fo~a, kao investitor, predao je Ministarstvu zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za postrojewe. Dana 14.07.2009. godine Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju donijelo je rje{ewe kojim se daje ekolo{ka dozvola za postrojewe male hidroelektrane "BISTRICA-B-5A" na rijeci Bistrici. S obzirom da je Ministarstvo, cijene}i dokaze prilo`ene uz zahtjev, utvrdilo da su ispuweni uslovi predvi|eni odredbama ~lanova 80. i 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine i da je zahtjev osnovan, donijelo je ovakvu odluku. MINISTAR Fatima Fetibegovi}, dip. in`. arh.

O DONO[EWU RJE[EWA O EKOLO[KOJ DOZVOLI
Za postrojewe male hidroelektrane "BISTRICA-B4" na rijeci Bistrici Podnosilac zahtjeva: "BOBAR-TAUBINGER ELEKTRIK" D.O.O. Brod na Drini Fo~a Dana 18.05.2009. godine podnosilac zahtjeva "BOBAR -TAUBINGER ELEKTRIK" D.O.O. Brod na Drini Fo~a, kao investitor, predao je Ministarstvu zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za postrojewe. Dana 14.07.2009. godine Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju donijelo je rje{ewe kojim se daje ekolo{ka dozvola za postrojewe male hidroelektrane "BISTRICA-B4" na rijeci Bistrici. S obzirom da je Ministarstvo, cijene}i dokaze prilo`ene uz zahtjev, utvrdilo da su ispuweni uslovi predvi|eni odredbama ~lanova 80. i 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine i da je zahtjev osnovan, donijelo je ovakvu odluku. MINISTAR Fatima Fetibegovi}, dipl. in`. arh

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U BIJEQINI Broj: 80 0 Ps 005472 08 Ps Bijeqina, 09.07.2009. godine OSNOVNI SUD U BIJEQINI i to sudija Milica Peri} u pravnoj stvari tu`iteqa DOO "Krinex" Bijeqina", protiv tu`enog DOO Apoteka "Valerijana-Vujadinovi}" Lon~ari, radi Isplata potra`ivawa v.s. 6.755,95 objavquje:

"^AJAVEC" Specijalni ure|aji a.d. Bawa Luka Jovana Du~i}a 23a Na osnovu ~lanova 62 i 63 Statuta "^ajavec" Specijalni ure|aji a.d., Bawa Luka, i odluke sa 34. redovne sjednice Upravnog odbora odr`ane 07.07.2009. godine, Upravni odbor "^ajavec" Specijalni ure|aji a.d.

OGLAS
Presudom zbog propu{tawa broj: 80 0 Ps 005472 08 Ps od 09.07.2009. godine tu`eni je obavezan da tu`iocu isplati glavni dug od 6.755,95 KM, sa zakonskom zateznom kamatom, na ovaj iznosi to: iznos od 389,71 KM (nepla}eni dio ra~una br. 1407), po~ev od 05.07.2007. godine pa do isplate, na iznos od 1.032,93 KM po~ev od 12.07.2007. godine. pa do isplate, na iznos od 800,00 KM po~ev od 22.07.2007. godine, pa do isplate, na iznos od 1.739,51 KM, po~ev od 29.07.2007. godine pa do isplate, na iznos od 621,64 KM po~ev od 12.08.2007. godine, pa do isplate, na iznos od 1.193,82 KM po~ev od 16.08.2007. godine, pa do isplate, na iznos od 977,64 KM po~ev od 23.08.2007. godine, pa do isplate pa do kon~ane isplate, kao i da tu`iocu naknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 1.520,00 KM, sve u roku od 30 dana od dana prijema presude, pod prijetwom prinudnog izvr{ewa. Pravna pouka: Protiv ove presude `alba nije dozvoqena, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povra}aj u pre|a{we stawe u skladu sa odredbama ~l. 329. ZPP-aNapomena: Nazna~ena presuda }e se uporedo objaviti na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Bijeqini, a dostavqawe se smatra izvr{enim protekom roka od 15 dana nakon dana objavqivawa.

SAZIVA
VIII (osmu) redovnu Skup{tinu akcionara "^ajavec" Specijalni ure|aji a.d., Bawa Luka Osma redovna Skup{tina akcionara "^ajavec" Specijalni ure|aji a.d., Bawa Luka, }e se odr`ati u utorak 11. avgusta 2009. godine, sa po~etkom u 10 ~asova u sjedi{tu Dru{tva zgrada NIC-a, prostorija 302-303 na IV spratu, Ulica Jovana Du~i}a 23 a, Bawa Luka. Za osmu redovnu sjednicu Skup{tine predla`e se slijede}i: Dnevni red 1. Izbor Komisije za verifikaciju prisutnih akcionara i podno{ewe izvje{taja Komisije 2. Izbor Kandidacione komisije, zapisni~ara i broja~a glasova 3. Usvajawe Zapisnika sa VII(sedme) redovne sjednice Skup{tine akcionara 4. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o radu Upravnog odbora 5. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o radu Nadzornog odbora 6. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o poslovawu Dru{tva u 2008. godini 7. Razmatrawe i usvajawe Finansijskih izvje{taja za 2008. godinu 8. Dono{ewe odluke o raspodjeli dobiti po Finansijskim izvje{tajima za 2008. godinu 9. Plan poslovawa Dru{tva za 2009. godinu 10. Rje{avawe imovinsko-pravnih odnosa izme|u pravnih subjekata biv{eg poslovnog sistema "^ajavec-a" informacija o rje{avawu imovinsko-pravnih odnosa izme|u pravnih subjekta biv{eg poslovnog sistema "^ajavec-a" 11. Razno U slu~aju da se, zbog nedostatka kvoruma ne odr`i zakazana sjednica, ponovna sjednica Skup{tine se zakazuje za 18.08.2009. godine, u isto vrijeme, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. Pravo da u~estvuju u radu Skup{tine imaju svi akcionari, li~no ili zastupani po punomo}nicima. Punomo} za zastupawe akcionara mora biti ovjerena u Preduze}u ili kod nadle`nog dr`avnog organa. Ukoliko akcionar glasa pismenim putem, pismena izjava o glasawu mora biti ovjerena kod nadle`nog dr`avnog organa ili u Preduze}u. Izvje{taj o poslovawu "^ajavec" Specijalni ure|aji a.d. za 2009. godinu i drugi materijali za Skup{tinu nalaze se u sjedi{tu Dru{tva, a dostupni su akcionarima i ovla{tenim zastupnicima svakog radnog dana od dana ogla{avawa ovog poziva do odr`avawa sjednice Skup{tine u vremenu od 9 do 13 sati. Upravni odbor mr Sini{a Kurte{

Na osnovu Rje{ewa na~elnika op{tine Isto~ni Stari Grad broj A01-731-1/09, Licitaciona komisija op{tine Isto~ni Stari Grad, objavquje

OGLAS
ZA PRIKUPQAWE PONUDA Br. Tendera /Ugovora: BA-CDP-NCB-051-W-09-BL-BOS3538 -1 Datum: 17.07.2009. godine Br. kredita Svetske banke: 3538-1 BOS Kredit odobren za: Projekat razvoja zajednice (Community Development Project-CDP) 1. Republika Srpska, iz kredita Svjetske banke - Me|unarodne asocijacije za razvoj (IDA), realizuje Projekat razvoja zajednice te namjerava dijelom sredstava Dodatnog finansirawa CDP , finansirati Ugovor br. BA-CDP-NCB-051-W-09-BL-BOS3538-1: "Vodovod Hre{a - kamenolom i krak za Gwilo Brdo", u op{tini Isto~ni Stari Grad. Oglas za prikupqawe ponuda otvoren je za sve ponu|a~e iz podobnih zemaqa, navedenih u Uputstvu: Nabavke i ugovarawa po zajmovima IBRD-a i kreditima IDA. 2. Fond za razvoj i zapo{qavawe Republike Srpske a.d. Bawa Luka, kojim upravqa Investiciono-razvojna banka Republike Srpske a.d. Bawa Luka, zadu`en za realizaciju Projekta razvoja zajednice, u svojstvu Investitora i op{tina Isto~ni Stari Grad u svojstvu Poslodavca, pozivaju podobne ponu|a~e sa licencom za izvo|ewe objekata hidrogradwe - da dostave svoje zatvorene ponude za izvo|ewe radova "Vodovod Hre{a- kamenolom i krak za Gwilo Brdo" u op{tini Isto~ni Stari Grad. 3. Ponudbena dokumentacija se mo`e preuzeti kod Poslodavca, na adresi nazna~enoj na kraju ovog oglasa, uz prethodnu uplatu iznosa od 100 KM, na ra~un Poslodavca: Ra~un broj: 552-009-0001897136 Kod Banke: Hipo Alpe Adria Sve informacije se tako|e mogu dobiti na navedenoj adresi 4. Validnost ponude je 90 dana od dana otvarawa ponuda. Povla~ewe ponude iz procesa vrednovawa, od isteka roka za predaju ponuda, do isteka validnosti ponude, uzrokova}e iskqu~ewe ponu|a~a iz budu}ih CDP projekata, na godinu dana. 5. Rok za predaju ponuda je 21 dan od dana objavqivawa oglasa, do 13 ~asova posledweg dana roka, kada }e se u prisustvu predstavnika ponu|a~a koji `ele da prisustvuju, ponude otvoriti. Zakaswele ponude ne}e se otvarati. Otvarawe ponuda obavi}e se u isto vrijeme na nazna~enoj adresi. Poslodavac: Op{tina Isto~ni Stari Grad Kontakt osoba: Swe`ana Jovi~i} Adresa: Op{tina Isto~ni Stari Grad Telefon: 057/265-117 NA ^ELNIK Bojo Ga{anovi}

Obavje{tewe
Mr Rada Petrovi}, dipl. in`. tehnologije, brani}e javno doktorsku disertaciju pod nazivom: "ADSORPCIONE I KATALITI^KE OSOBINE NEKIH KATJON MODIFIKOVANIH ZEOLITA" Odbrana }e se obaviti na Tehnolo{kom fakultetu u Bawoj Luci u srijedu, 05.08.2009. godine u 11 ~asova. Rad se mo`e pogledati u Biblioteci i Sekretarijatu Tehnolo{kog fakulteta u Bawoj Luci od 9 do 12 ~asova svakog radnog dana. Tehnolo{ki fakultet u Bawoj Luci

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 33

Oglasi
KU]E
PRODAJA
Prodajem ili izdajem na du`i vremenski period, opremqen kafe - bar 50 m2 + 25 m2, tel. 065/756-596.

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE
ran lokal, povoqno ul. Koste Jari}a 23 Bawa Luka, tel. 065/297-493, 065/068-663. Izdajem lokal 32 m2 na po~etku Kuqana, tel. 065/354-774. osobu u wenom domu, za smje{taj, tel. 066/207-688. ^istila bih ku}e, stanove, poslovne prostore, stepeni{ta, tel. 066/207-688. Prodajem (euro) auto, kuke wema~ke proizvodwe, za sve vrste vozila, tel. 065/000-800 000044 M. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara, rad na podru~ju BL, PD, Dubice, Prwavora, Dervente, Gradi{ke, 20 godina iskustva, tel. 387 65/952-183.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

IZDAVAWE
Prodajem ekskluzivnu vilu na atraktivnoj lokaciji u Bawoj Luci, ura|en tehni~ki prijem i uplan u gruntovnici, tel. 065/830450; 08 + 09 M. Prodajem ku}u 8h7, useqiva na 3 eta`e (P+S+P) sa gra|evinskom dozvolom, iza {kole u Prije~anima. Tel. 065/351-000 i 051/428-008 Hitno i povoqno prodajem ku}u sa poslovnim prostorom. Star~evica, ravni dio. Papiri uredni, tel. 387 65/202-367. Izdajem prazan sprat ku}e ul. Baje Izdajem dvoiposoban namje{ten stan sa centralnim grijawem i gara`om, tel. 387 66/470-570, 066/661-213. Izdajem razra|eno stovariste gra|evinskog materijala u Trnu na glavnoj cesti sa svim prate}im objektima, tel. 387 65/539-888. Izdaje se namje{ten poslovni prostor povr{ine 28m2. Nalazi se na uglu ulice Zdrave Korde i Sime Matavuqa. Informacije na, tel. 387 66/400-207. Izdajem kancelarijski prostor, 3 kancelarije, kod stare autobuske, Gr~ka 17, 66 m2, tel. 387 65/186-503. Izdajem poslovni prostor 35m2 kancelarija, veoma povoqno ul. Kraqa Petra II Kara|or|evi}a 34 A, tel. 065/845-926. Izdajem poslovni prostor u centru grada , 3 kancelarije i mokri ~vor, zvati od 16 do 19 ~asova, tel. 065/822-083 000004 M.

USLUGE
OSTALO

Vr{im usluge monta`e laminata, (3 KM po m )
2

RAZNA ROBA
PRODAJA
Prodajem harmoniku sa koferom, E soprani, 120 basova, registri sedam plus ~etiri. Crna sa crvenim mjehom, Bawa Luka, tel. 387 65/582-485. Prodajem plinski viqu{kar yalle 98. god. 1500 kg. H =4.5 m., tel. 387 65/515-052. Izvodimo hidro izolacije ravnih krovova, bazena, podruma, 25 god. iskustva, tel. 051/311-263; 387 65/773852. Prodajem "kercher" ma{inu za prawe automobila topla voda dizel, tel. 387 65/515-052. Prodajem mu{ko {tene maltezera sa pedigreom, tel. 387 65/515-052. Prodajem laser za trajnu depilaciju, skidawe kapilara i fleka, tel. 387 65/186-503. Prodajem stari novac, tel. 387 65/334-459. Prodajem {tene maltezera sa pedigreom, tel. 387 65/945-166. Prodajem armaturne mre`e, jelovu gra|u, betonske cijevi i ostali gra|evinski materijal, povoqno, tel. 387 65/541-743. Prodajem orbitrek reebok, u odli~nom stawu, nosivost do 120 kg,cijena 290 KM, tel. 051/216-969; 387 65/516-441. Prodajem hrastovu kacu 1500 l, jednom bila u upotrebi, cijena povoqna, tel. 215-903.

i gotovih parketa (5 KM po m )
2

STANOVI
PRODAJA
Prodajem stan 62 m 2 ul. Sime Matavuqa 2. Tel. 065/656-571 Prodajem dvosoban stan 55m2 u Novom Beogradu, Du{ana Vukasovi}a blok 62, tel. 387 65/665-914,381 64/616-0578 , 381 11/2691-488. Prodajem dvosoban stan 58 m2, peti sprat, strogi centar Bawe Luke, ul. Sime [olaje. Cijena fiksno 149.000 KM, tel. 065/698753.

tel. 066/328-210 PLACEVI
PRODAJA
Prodajem tri placa, u Prije~anima iza {kole, od 450 do 2 500 m , Tel. 065/351-000, 051/428-008 Prodajem dva placa 1000m2 i 850m2, u Kuqanima iznad kasarne, 1/1, tel. 387 65/543-499. Prodajem dva placa 1000m2 i 850m2, u Kuqanima iznad kasarne, 1/1, tel. 387 65/543-499. Trn, prodajem 2 placa po 370 m2, jedan s temeqom, prvom plo~om i gra|evinskom dozvolom, cijena 30.000 KM i 15.000 KM, tel. 387 65/546-164. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, tel. 051/351-478; 387 65/493-216. Prodajem 3.000 m 2 zemqe u [u{warima, 100 m od firme "Elim", tel. 065/034-932. Prodajem placeve u ulici Blagoja Parovi}a, dozvoqena gradwa , vlasni{tovo 1/1, tel. 065/279-619. Ovla{teni prevodilac-sudski tuma~ za ruski i engleski jezik. Prijem dokumenata od 8 do 20 ~asova, tel. 065/535-820; 387 66/497-868. Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 051/311-263; 387 65/773-852.

Izdajem sobe i apartmane u \enovi}ima 50 m od mora, tel. 00382 69/204-128.

IZDAVAWE
Preno}i{te u centru Beograda ve} od 35 evra po apartmanu (ne po osobi), tel. +381 64/639-5944. Povoqno izdajem sobe, apartmane Pr~aw Stoliv, voda, parking obezbje|en, tel. +382 69674-060,+38269604-072,382338041 000015 M.

Postavqawe kerami~kih plo~ica i kompletna sanacija kupatila povoqno i brzo, tel. 066/338-840.
Vr{im usluge sje~ewa, {temawa i bu{ewa u armiranom betonu, bez pra{ine i vibracija, Bawa Luka, tel. 387 66/228-620. Popravka po`utjelih i zamu}enih plasti~nih auto svjetala japanskom tehnologijom te~nog stakla, tel. 065/000-800 000044 M.

Prodajem trosoban stan ul. Kozarska Bawa Luka, zvati od 16 do 19 ~asova, tel. 065/822-083 000004 M. Prodajem stan, 69 m2, u centru Bawe Luke, novogradwa, useqiv u 10. mjesecu, tel. 065/140-033 000012 M.

LI^NI KONTAKTI
PRODAJA
Tra`im slobodnu `enu nepu{a~a do 55 godina radi vo|ewa doma}instva i zajedni~kog `ivota, tel. 051/315890, 065/530-861 00008 M. @elim upoznati `ensku osobu za povremene susrete, naravno diskrecija. Boris, 43 godine iz BL, tel. 387 65/040-010. Momak ozbiqan, zgodan tra`i ozbiqnu djevojku za brak od 30 do 35 god. po mogu}nosti da je iz okoline Prijedora, tel. 387 65/391-581. Momak 49-179-78 tra`i normalnu, pametnu djevojku bez kompleksa za brak, ako `eli{ qubav sre}u, javi se na, tel. 387 66/797-216. Bawolu~anin, 44 god. `eli upoznati slobodnu `ensku osobu za dru`ewe i mogu}u trajnu vezu, tel. 387 65/393-634. Mu{karac 40 god. tra`i `ensku osobu za dopisivawe i dru`ewe, tel. 387 66/200-805. Udovac tra`i `enu do 62 g. kojoj nedostaje pa`we, razumijevawa we`nosti za qetovawe, prijateqstvo, mogu} brak, tel. 387 65/869208.

IZDAVAWE
Prodajem baraku 64 m2 Lazarevo II , ranovirana :demit, cent.gr., klima, sat TV, ADSL, useqiva, tel. 051/225-410, 065/720-500 000019 M. Prodajem ku}u u Beogradu. Hitno i povoqno, tel. 387 65/610-258. Prodajem stan u Bawoj Luci, Aleja Centar preko puta ATV-a, 75 m 2 , novogradwa, vlasnik. Cijena 180.000 KM sa PDV-om, ili mjewam za mawi, tel. 066/223-428, 387 65/774-451. Prodajem stanove u ^elincu od 29 m2 do 65 m2, nova gradwa, tel. 051/55 -332, 387 65/332-828. Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2, osmi sprat, Bawa Luka, Reqe Krilatice. Dobar raspored, odmah useqiv, tel. 387 65/885-111. Izdajem 3 dunuma zemqe uz autoput preko puta "]ambele" struja, voda i kanalizacija na placu, tel. 063/560311.

Radim nadogradwu noktiju gel tehnikom, vrlo povoqno, tel. 065/385-998 000044 M. Servisiram ra~unare, reinstalacija sistema, ~i{}ewe od virusa. Dolazim po pozivu. Rale,povoqno, tel. 387 66/139-123. Profesor matematike sa velikim iskustvom priprema u~enike za popravni ispit i maturante za prijemni ispit, tel. 051/217-260; 065/837295.

ZAPO[QAVAWE
POTRA@WA
Restoran "Mala kafana" (T.C. Zenit, Bawa Luka) potrebna kuharica sa iskustvom. Svaka nedjeqa slobodna. Tel. 066/234-320. Restoran "Mala kafana" (T.C. Zenit, Bawa Luka) potrebna konobarica sa iskustvom. Svaka nedjeqa slobodna. Tel. 066/234-320.

SOBE
IZDAVAWE
Izdajem sobu sa posebnim ulazom na Mejdanu iza no}nog kluba "Mistik", tel. 066/530-945, 387 66/110-064.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA
Prodajem "nisan terano", 2,7 2004. god. Cijena 26.999 KM, tel. 387 65/515052. Prodajem "mercedes" A 170 CDI 2002. god. crni alu feluge, ful oprema neocariwen, cijena 5200 evra u ekstra stawu, tel. 387 65/546-398. Prodajem kamion "mercedes" 814 g.p. 87. Cijena 12000KM, tel. 387 65/582959. Kupujem "fijat stilo" dizel, troja vrata, tel. 387 66/343-477.

Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670639.
Dajem ~asove matematike, u~enicima i studentima, pripreme za popravne i prijemne ispite i takmi~ewa, tel. 051/465-553; 065/484667. ^uvala bih ili wegovala stariju

TURIZAM
IZDAVAWE
Turisti~ka agencija "Hilandar" organizuje pokloni~ko putovawe u Ostrog 6.8.2009. u 20 ~asova sa trodnevnim boravkom na moru, tel. 051/465-210, 065/644-500.

IZDAVAWE
Izdajem stan dvosoban u ul. Du{ka Ko{~ice 34 Bawa Luka, tel. 066/257156. Izdajem u zgradi blizu Gradskog mosta u Obili}evu jednokrevetnu sobu, tel. 387 65/544-189. Izdajem jednosoban nenamje{ten stan, tel. 051/281-690; 387 65/544-808. Izdajem dvoiposoban namje{ten stan sa centralnim grijawem i gara`om, tel. 066/661-213; 387 66/470-570.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
UGOSTITEQSTVO
PRODAJA
Prodajem kafi}, povoqno, tel. 065/511-121. Prodajem kafi}, povoqno, tel. 065/549-687. Prodajem kafi}, cijena 80.000 evra, tel. 065/631-613. Prodajem kafe aparat "cibalia", tel. 065/913-034.

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA
Prodajem 86 m2 prodajnog poslovnog prostora + 20 m2 skladi{nog prostora, novogradwa, ul. Srpska, tel. 065/511-121. Prodajem kancelarijski prostor, 20 m2, drugi, sprat u centru grada, tel. 065/140-033 000012 M.

Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

IZDAVAWE
Dajem u zakup ugostiteqski, renovi-

Telefon:

34 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 16.7.2009. godine u 61. godini `ivota preminuo na{ dragi

Posqedwi pozdrav dragom suprugu i ocu

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

MIROSLAVU
od Qubice, Stanka, Bojana i Stefana.

MIROSLAVU
000017 A-3 M od supruge Boje, sina Ranka, k}erki Ranke i Aleksandre sa porodicama. 000017 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom ujaku

Posqedwi pozdrav dragom ocu

MIROSLAV (Vidosava) VULIN
1948 - 2009. Sahrana }e se obaviti 18.7.2009. godine na mjesnom grobqu u Vulinima Stri~i}i u 14 ~asova. Povorka kre}e ispred porodi~ne ku}e u Stri~i}ima u 13 ~asova. O`alo{}eni: supruga Boja, sin Ranko, k}erke Ranka i Aleksandra, brat Slade, sestre Mira, Mila i Verica, snahe Sowa i Swe`ana, unu~ad Bojana, Kristina i Mihajlo, zetovi Milan, Dejan, Mirko, Nenad i Neno, tetka Lenka i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

MIROSLAVU
od Ostoje, Ane i Marka. 000017 A-3 M

MIROSLAVU
od sina Ranka, snahe Sowe, unuka Bojane i Kristine. Posqedwi pozdrav dragom 000017 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom ocu

000017 B-5 M
Posqedwi pozdrav dragom ocu Posqedwi pozdrav dragom

MIROSLAVU
od brata Save ^eprkala sa porodicom. 000017 A-3 M

MIROSLAVU
od k}erke Aleksandre i zeta Dejana. 000017 A-8 M

Posqedwi pozdrav dragom

MIROSLAVU

MIROSLAVU
od k}erke Ranke, zeta Milana, unuka Mihajla. 000017 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom bratu od burazera Slavka ^eprkala sa porodicom. 000017 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MIROSLAVU MIROSLAVU
od tetke Lenke i tetka Milorada. 000017 A-3 M Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom od sestre Verice, zeta Nene sa djecom Nadijom i Neboj{om. 000017 A-6 M

MIROSLAVU

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MIROSLAVU
od sestre Mire, zeta Mirka sa djecom Ostojom i Qubicom. 000017 A-6 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

MIROSLAVU
od brata Stanislava, snahe Qubice sa djecom Sini{om i Sne`anom. 000017 A-3 M

MIROSLAVU
od brata Zorana ^eprkala sa porodicom. 000017 A-3M

od sestre Mile, zeta Nenada sa djecom Du{kom i Mirkom. 000017 A-6 M

MIROSLAVU

od brata Slade, snahe Swe`ane sa djecom Sla|anom i Suzanom. 000017 A-6 M

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 35

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav po{tovanom

Dana 18.7.2009. navr{ava se devet tu`nih godina od smrti na{e drage k}erke i sestre

MIROSLAVU
od brata Nedeqka, snahe Milice sa djecom Tatjanom i Jelenom. 000017 A-3 M

BRANKICE KAJKUT

prof. dr ANDRIJI MIKE[U
od kolektiva Medicinskog fakulteta Bawa Luka. A-8 F Posqedwi pozdrav uva`enom profesoru i velikom ~ovjeku

prof. dr ANDRIJI MIKE[U
Komora doktora medicine Republike Srpske A-8 f Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 15.7.2009. godine u 75. godini `ivota nakon du`e bolesti preminuo na{ dragi

Mama Nevenka i brat Branimir-Bugi 000022 A-2 M Dana 18.7.2009. navr{ava se pet godina od smrti na{eg dragog supruga i oca

Posqedwi pozdrav dragom

MIROSLAVU
od sestre Bose i zeta Nedeqka. 000017 A-3 M Posqedwi pozdrav dragom Kolektiv Klini~kog centra Bawa Luka A-8 F Posqedwi pozdrav dragom dedi Posqedwi pozdrav dragom dedi

MILORADA -[KRBE [KRBI]A
Wegovi Sajma, Tawa i Vawa 000021 A-2 M

prof. dr med. ANDRIJI MIKE[U

Sahrana }e se obaviti 19.7.2009. godine u 14 ~asova na porodi~nom grobqu Dowa Kola u ^eki}ima. O`alo{}eni: supruga Mira, sin Qubomir, k}erka Suzana, bra}a Stanislav, Radomir i Ratko, sestra Qubica, unuk Luka i unuka An|ela. 000013 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav dragom ocu

LUKA (Milana) ^EKI]

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

LUKI MIROSLAVU
od sestre Jelisavke i zeta Stevana. 000017 A-3 M Tu`no sje}awe na dragog brata od supruge Mire. 000013 A-1 M

LUKI
od unuka Luke. 000013 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom zetu

LUKI
od unuke An|ele. 000013 A-1 M

LUKI
od brata Radomira sa porodicom. 000013 A-1 M

LUKI
od sina Qubomira sa porodicom. 000013 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom ocu i svekru

Posqedwi pozdrav dragom ocu

Posqedwi pozdrav dragom suprugu i ocu

Posqedwi pozdrav dragom dedi

LUKI
od k}erke Suzane.

PERU BOJANI]A
Tvoj plemeniti lik vje~no }e biti u na{im srcima. Brat Tomo sa porodicom 000020 A-2 M

000013 A-1 M

LUKI LUKI
od {urjaka Momira Loji}a. 000013 A-1 M od supruge Mire, sina Qubomira i k}erke Suzane. 000013 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom stricu

LUKI
od unuka Luke i unuke An|ele. 000013 A-1 M Tu`no sje}awe na dragu majku

LUKI
od sina Qubomira i snahe Vesne sa djecom. 000013 A-1 M Dana 20.7.2009. godine navr{ava se tu`na godina od prerane smrti na{e drage

Posqedwi pozdrav dragom kumu

Dana 31.7.2009. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog

LUKI
od kumova Du{ka i Milanke sa porodicom. 000013 A-1 M

LUKI
od Nevene, Zorana, Predraga i Bojane. 000014 A-1 M Tu`no sje}awe na 000012 A-1 M Tu`no sje}awe na dragu majku

MANDU STOJKOVI]
Sin Dragan i snaha Ru`ica

MANDE STOJKOVI]
U nedjequ, 19.7.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu u Vilusima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. O`alo{}eni: suprug Miodrag, sinovi Darko i Dragan, snahe Sawa i Ru`ica, unu~ad Dejan i Lana 000012 A-5 M

Posqedwi pozdrav dragom

JURE KARA^I]A
U nedjequ, 19.7.2009. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Papa`ani, otkriti spomen plo~u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 000006 A-8 M

LUKI
od porodice Mitrovi}. 000013 A-1 M

SLU@BA ^ITUQA tel: 051 / 223 - 210

MANDU STOJKOVI]
S tobom mi je `ivot imao radost i sre}u. Suprug Miodrag 000012 A-2 M

MANDU STOJKOVI]
Sin Darko sa porodicom 000012 A-1 M

36 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Navr{ava se godina dana od prerane smrti na{e drage koleginice

Posqedwi pozdrav dragoj k}erki, majci, svekrvi, punici, baki i prabaki

MLA\ENKI STJEPANOVI]
od majke Stoje, k}erke Branke, sina Miladina, snahe Jagode, zeta Hajnriha, unu~adi i praunu~adi. 000015 B-2 M
Dana 22.7.2009. godine navr{ava se tu`na godi{wica od smrti na{e drage majke i bake

Tu`no sje}awe na kuma

@U@E
Mnogo nam nedostaje{, hvala ti za vedrinu koju si nesebi~no {irila me|u nama. Kolektiv Okru`nog tu`ila{tva Bawa Luka

DARE (ro|. Ratkovi}) VUKAJLOVI]
iz V. Bla{kog - Lakta{i Voqena na{a majko i bako, vrijeme prolazi, ali tuga u du{i i bol za tobom iz srca ne izlazi. Hvala ti za sve {to si u~inila za svoga `ivota za na{u porodicu. Po~ivaj u miru i vje~no krasi nebeski raj. Porodica Vukajlovi} 000002 A-8 M Navr{ava se 40 najtu`nijih dana od smrti na{e drage supruge, majke, svekrve i bake

DRAGANA JAGODI]A
Porodica ^egar 000011 A-3 M Tu`no sje}awe na

000005 B-5 M
Sa tugom koju vrijeme ne lije~i u subotu, 18. jula u 11 ~asova u crkvi Hrista Spasiteqa u Bawoj Luci, da}emo dvogodi{wi pomen na{em dragom

DRAGANA JAGODI]A
Kolektiv "Astroje M"

VUKE TALI]
U nedjequ 19.7.2009. u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu "Sveti Pantelija" - Borik. Pozivamo rodbinu, kumove, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Ponosni smo na tebe i hvala ti za sve. Tvoji najmiliji: @arko, Qiqana, Zoran, Jagoda i Sr|an 000001 A-8 M

000011 A-3 M

Tu`no sje}awe na

DIMITRIJI MI[I (Vida) MI[KOVI]U
Istog dana, u 11.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. Hvala ti na tvojoj dobroti, nesebi~nosti i qubavi. Tvoja porodica Sje}awe na na{e drage roditeqe 000008 B-2 M

Dana 22.7.2009. godine navr{ava se deset godina od smrti na{eg dragog

DRAGANA JAGODI]A
Kolektiv "Deamedica"

STOJANA RADMANOVI]A
U subotu, 18.7.2009. godine u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Rebrovac i odati mu du`no po{tovawe. S qubavqu i po{tovawem, tvoji najmiliji. Supruga Tankosava, sinovi Zoran i Milan sa porodicama 000009 A-8 M

000011 A-3 M

Tu`no sje}awe na na{eg dragog

BO[KA
21.7.2008 - 21.7.2009.

MILKU (ro|. Berowa)
1.3.2008 - 21.7.2009.

Dana 21.7.2009. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage

QUBE KOS

BORISLAVA MARKOVI]A
21.7.2007 - 21.7.2009. Dana 19.7.2009. posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Wegovi sinovi, snahe i unu~ad 000026 A-3 M

PEPI]
Proteklo vrijeme nije mjerilo bola, ve} gubitak qubavi, we`nosti, plemenitosti i toplog roditeqskog zagrqaja. Po~ivajte u miru. Va{a djeca: Bojana, Nenad, Mladen i Momir sa porodicama 000005 B-2 M
U subotu, 18.7.2009. u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Dowi Pervan - Ritani, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu da nam se pridru`i. O`alo{}ena porodica 000010 A-6 M

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 37
^etiri godine tuge i bola Tu`no sje}awe na dragog Da na 19.7.2009. na vr{a va ju se dvije godine od smrti na{eg dragog

Tu`no sje}awe na voqenog brata

MLADEN SAVI] MARKA GRUJI]A
Ranko sa porodicom 000019 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog unuka Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. O`alo{}ena porodica 000005 A-2 M Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da se 16. jula navr{ilo pola godine od smrti na{eg dragog 000021 A-2 M Dragom kumu u povodu ~etrnaestogodi{wice smrti. Porodica Li~anin iz Gradi{ke

SLAVI[U GRBI]A
19.7.1993 - 19.7.2009.

VIDOSAVA SPASOJEVI]A

ALEKSANDRA LEPIR
S qubavqu i ponosom ~uvamo uspomenu na tebe draga k}eri. Tu`na majka 00000 7 A-8 M

U nedjequ 19.7.2009. godine posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. [to vrijeme vi{e prolazi bol je sve ve}a. Sestra Sawa, zet Radovan, sestri}i Tamara, Radoslav i Sofija 000016 A-4 M Tu`no sje}awe na dragog

Posqedwi pozdrav

Dana 22.7.2009. navr{ava se pet godina od smrti na{eg dragog

MARKA GRUJI]A
Djed Mitar sa porodicom 000019 A-1 M

SIME [KORI]A SLAVI[U GRBI]A
19.7.1993 - 19.7.2009. Porodica Dragi~evi} 000016 A-1 M Posqedwi pozdrav sestri

SIME NOVAKOVI]A
Supruga i sin 000022 A-2 M

IGORU BUDI[I
Nata{ine kolege iz OEBS-ove Misije u BiH

U nedjequ 19.7.2009. godine u 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Jagarama. O`alo{}ena porodica 000003 A-6 M Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 16.7.2009. u 74. godini `ivota preminula na{a draga

KRISTA (Lazara) KASAPOVI]
Sahrana }e se obaviti 18.7.2009. u 13 ~asova na grobqu Rebrovac. O`alo{}eni: k}erka Goranka, zet Dra{ko, bra}a Svetislav, Ne|o, Milorad i sestra Gospa, snaha Zora, unu~ad i ostala rodbina i prijateqi 000005 A-6 G Tu`no sje}awe na dragu majku Tu`no sje}awe na dragu majku

BOGDAN - BODO TRI[I]
18.7.1999 - 18.7.2009. Vrijeme koje prolazi ne mo`e izbrisati bol, tugu i sje}awe na tebe. Sestra Gordana sa Sawom i Tawom 000010 A-2 M Pomen dragoj majci 000045 A-5 M

KRISTI
od brata Svetislava sa porodicom. 000005 A-1 G Posqedwi pozdrav velikom ~ovjeku i drugu

BOGDAN - BODO TRI[I]
18.7.1999 - 18.7.2009. Deset godina pro|e kao tren a ti nisi nikad zaboravqen. Supruga Savka, sinovi Dragan i Mirko 000010 A- 2 M Dana 19.7.2009. godine navr{ava se 20 godina od prerane smrti na{eg dragog

Dana 18.7.2009. navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog druga

PAVA BASURI] JAGODU MATI]
k}er ka Svje tla na Lu ka ji} sa porodicom 000011 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

ZORANA UVALI]A
Vrijeme prolazi, ali sje}awe na tebe nikad ne}e. Zauvijek tvoji: Vojo, Milka, Dalibor i Darija 000002 A-3 M

JAGODU MATI]
k}erka Stojanka sa porodicom A-1 000001 G Tu`no sje}awe na oca, punca i dedu

LUKI
od Cele i Stojanke. 000010 A-1 G Tu`no sje}awe na supruga i oca

10.8.1999 - 10.8.2009. Djeca sa porodicama 000008 A-1 G Pomen dragom ocu

ANTE UVALI]A \URA\ BASURI]
Rado te se sje}amo. Tvo ja su pru ga Ka ti ca, si no vi Zden ko, Dra gan i Ma rin ko, te snahe Vlasta, Dubravka i unu~ad Robert, Ivan, Antonio i Irena 000023 A-4 M In memoriam

Posqedwi pozdrav

DESI RITAN
od Slobe i Vukice sa porodicom. 000013 A-1 M

BRANU MU[I]A
17.7.1992 - 17.7.2009. K}er ka Ja dran ka, zet Ni ko la i unuk Vedran 000009 A-1 G

BRANU MU[I]A
17.7.1992 - 17.7.2009. Supruga Ranka i k}erka Brankica 000009 A-1 G Tu`no sje}awe na brata

20.7.1997 - 20.7.2009. Djeca sa porodicama 000008 A-1 G Tu`no sje}awe na brata

ANDRIJI MIKE[U
od porodica ^udi} i Jana~kovi}. A-1 000026 M Posqedwi pozdrav

Dana 18.7.2009. navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti moga voqenog oca

BRANKA MILO[EVI]A BRANU MU[I]A
K}erka Beba 000012 A-6 G 17.7.1992 - 17.7.2009. Brat Bogdan s porodicom 000009 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog kom{iju

BRANU MU[I]A
17.7.1992 - 17.7.2009. Brat Borislav s porodicom 000009 A-1 G Da nas se na vr{a va 40 da na od smrti na{eg dragog supruga i oca

RADOMIR BRKI]
1994 - 2009. S qubavqu wegova djeca @eqko, Mira, Veselka i Swe`ana sa porodicama A-2 000002 G

ANDRIJI MIKE[U
od Sa{e ^udi}a sa porodicom. A-1 000026 M

SLU@BA ^ITUQA tel: 051 / 223 - 210
VESELINA BA[I]A
Kom{ije Rade i Mira Sabqi} 00007 A-1 G

VESELINA BA[I]A
Tvoji najmiliji: supruga Vesna, sin Igor i k}erka Dragana sa porodicom 000007 A-2 G

38 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

19.7.2009. navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog supruga, oca i deda

MILO[A - MI]E LABOTI]A
Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Romanovcima. O`alo{}eni: supruga Mira, k}erka Zora, unu~ad Mirjana, Sa{a, Milan i Milo{ 000003 B-2 G
Po~ivaj u miru dragi prijatequ Dana 22.7.2009. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage

SVETISLAVE PALIKU]A

ANDRIJA MIKE[
Perovi} Petar i Tomislav, Babi} Drago i Prohaska Zoran

U subotu u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Rebrovac. Sinovi Milivoje i Milovan, snahe Biqana i Sanda, unuci Aleksandar i Stefan A-3 000024 M Posqedwi pozdrav dragoj kumi

000004 A-8 G

DESI RITAN
od kumova Gojka i Jelene sa porodicom 000025 A-1 M

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 39

40 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Obe}avam da }u ove godine Ronaldiwa natjerati na krv, znoj i suze.

Sport

Leonardo, trener Milana

U subotu sve~ano otvarawe kampa AND 1 rising stars
FOTO: ^. MUCOVI]

Uspjeh bijeqinskog kluba
Ekipa Ko{arka{kog kluba Radnik, koja je bila na desetodnevnom boravku u Francuskoj, vratila se u Bijeqinu sa zavidnim uspjehom. Pioniri i kadeti osvojili su prva mjesta, juniori su bili peti, a pionirke su se izborile za tre}e mjesto.

Poraz u ~etvrtfinalu
@enska ko{arka{ka reprezentacija Srbije do 20 godina pora`ena je neo~ekivano u ~etvrtfinalu Evropskog prvenstva u poqskom gradu Gdiwi od selekcije Letonije sa 71:89. Poslije ovog neuspjeha izabranice selektora Petra Markovi}a bori}e za plasman od petog do osmog mjesta.
Dejan Bodiroga sa polaznicima kampa

Sve pripreme za ceremoniju otvarawa zavr{ene, a posebna ~ast nam je {to }emo ugostiti predsjednika Srbije Borisa Tadi}a, rekao [egrt
Dragan Xaji} postao je ~lan Skup{tine FK Mornar iz Bara. Nekada{wi predsjednik Crvene zvezde prihvatio se ~lanstva u parlamentu barskog kluba na poziv svog prijateqa, donedavnog ministra unutra{wih poslova Crne Gore Jusufa Kalamperovi}a.
PI[E: ^EDOMIL MUCOVI] chedomil@gmail.com

U Fudbalski savez BiH pristigla su sudska rje{ewa da se pojedinim fudbalerima bawolu~kog Borca isplate dugovawa. Zbog wih bi “crveno-plavi“ uo~i nove sezone Premijer lige BiH mogli da budu suspendovani.

Foto dana

TREBIWE - Sve~anom ceremonijom u subotu }e biti otvo ren ko {ar ka {ki kamp Dejana Bodiroge AND 1 Rising stars Trebiwe 2009. Prema najavama organizatora otvarawu bi trebao da prisustvuje veliki broj li~nosti iz javnog `ivota Republike Srpske i Srbije. Svakako, najzvu~nije ime me|u wima je pred sje dnik Srbije Boris Tadi} koji }e u subotu do}i u zvani~nu posje tu Tre biwu u dru{ tvu premijera Republike Srpske Milorada Dodika. Srbijanski pred sje dnik }e bi ti gost vladike zahumsko-herce-

gova~kog i primorskog gospodina Grigorija. Tadi} }e obi}i srpske crkve i manastire u Hercegovini, a uve~e }e bi ti gost na otva rawu Bodiroginog kampa.

POSLIJE otvarawa odigra}e se revijalna utakmica
Me|utim, posjeta predsjednika Tadi}a jo{ uvijek je neizvjesna, zbog tragedije u Egiptu gdje je poginulo devet srpskih dr`avqana. Ipak, u

kampu se nadaju da }e Tadi} do}i u Trebiwe i da }e svojim prisustvom uveli~ati ovu manifestaciju. - Sve pripreme za ceremoniju otvarawa su zavr{ene, a posebna ~ast nam je {to }emo ugostiti predsjednika Srbije Borisa Tadi}a. Trebiwe }e u subotu uve~e biti u znaku ko{ar ke po {to }e otva rawu prisustvovati i veliki broj trenera, a bi}e i jo{ dosta izne na |ewa - re kao je me nayer kampa Dra`en [egrt.

Po sli je sve ~a nog otva rawa bi}e uprili~ena revijalna ko{arka{ka utakmica “Dejan i prijateqi“ protiv u~esnika kampa. U selekciji “Dejan i prijateqi“ igra}e Bo di ro ga i wego vi pri ja teqi iz re pre zen ta ci je. Prema nezvani~nim informa ci ja ma otva rawu kam pa trebalo bi da prisustvuju i pro slavqeni ko {ar ka {i Milan Gurovi}, Igor Rako~e vi} te Pre drag Sto ja ko vi}.

NEMAWA @ARKOVI] NAJPERSPEKTIVNIJI
Za najperspektivnijeg ko{arka{a u tek zavr{enoj drugoj smjeni progla{en je Nemawa @arkovi} iz Montreala (Kanada). Kao i wegovi prethodnici Nemawa }e biti gost Dejana Bodiroge na fajnal foru Evrolige, koje }e se sqede}e godine odr`ati u Parizu.

Karaxi}u, pogledaj svoju li~nu kartu
Mnogo bih stvari rekao, ali pristojnost mi ne dozvoqava da zbog svog slu~aja pravim skandal. Mnogo bi mi bilo lak{e da progovorim kada bi u glavnoj ulozi bio neko drugi, da je neko drugi do`iveo ovakvu nepravdu. Ukratko, Karayi} me je pozvao tri dana pre sastanka na kojem je doneta odluka o novom selektoru i tom prilikom me je nahvalio toliko da sam u sebi rekao: “Bo`e, {to sam ponosan“. A onda mi je na kraju razgovora poru~io da zaboravim posao selektora, jer bi zbog mene morao mnogo toga da lomi. Ne znam {ta je mislio s tim obja{wewem, {ta je tu moralo da se lomi zbog mene - pri~a Bekvalac. Ne}u vi{e u~estvovati u radu Stru~nog odbora, iako mi je bila ~ast da budem pored qudi koji su ostavili trag u srpskom fudbalu. Ne mogu da razumem da Karayi} sada te stru~wake, koji se ipak mnogo boqe razumeju u fudbal od wega, naziva penzionerima. Da li je on pogledao datum ro|ewa u svojoj li~noj karti? Javno pitam celu Srbiju gde su to Dragoqubu Bekvalcu menayeri ili uprave sastavqale tim. Ja sam ba{ iz tog razloga nekoliko puta napu{tao timove, po{to sam insistirao da budem samostalan. Ratomir Dujkovi} je trener kao i ja. Razlikujem trenere koji su postajali i koji su postavqeni. On je postajao trener, dokazivao se kao i ja, niko mu ni{ta u karijeri nije poklonio, ve} se borio. O wemu mislim sve najboqe i `elim mu svu sre}u kao selektoru mlade reprezentacije Srbije. @elim da se usavr{avam, nastavqam da u~im. Nije me sramota da priznam da imam jo{ dosta toga da nau~im odlaze}i u inostranstvo, gledaju}i selektora Radomira Anti}a i druge velike trenere. Planiram da doktoriram, pa da Tole Karayi} mo`e o meni da pri~a kao penzioneru doktoru nauka. Wemu bih poru~io da je nasledio zdrav FSS od Zvezdana Terzi}a, ali da }e ga ugroziti svojim “demokratskim“ metodama rada.

Dragoqub BEKVALAC, fudbalski trener

[vajcarski teniser Roxer Federer pozirao je pored plo~e sa wegovim imenom, koja je postavqena u Bazelu, kao znak zahvalnosti za sve {to je postigao na teniskim terenima.

“Planiram da doktoriram, pa da Tole Karaxi} mo`e o meni da pri~a kao penzioneru doktoru nauka“

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 41

Evropsko prvenstvo u streqa{tvu

Odbojka, Svjetska liga

“Plavi“ u “Areni“
BEOGRAD - Odbojka{ka reprezentacija Srbije igra}e u subotu od 20.30 ~asova utakmicu posqedweg vikenda Svjetske lige protiv reprezentacije Ju`ne Koreje. U petak uve~e Srbi su igrali sa istim protivnikom u ni{kom “^airu”, dok }e se ovaj susret igrati u Beogradskoj areni. “Plavi“ su na gostovawu u Ju`noj Koreji, u okviru drugog vikenda, zabiqe`ili pobjedu i poraz. Srbija }e biti doma}in zavr{nice Svjetske lige, koja }e se od 22. do 26. jula odr`ati u “Areni“, i samim tim izborila je pravo direktnog u~e{}a na zavr{nici, bez obzira na plasman u grupi.

Tur de Frans

Hozer prvi kroz ciq
KOLAMAR - Wema~ki biciklista Hajnrih Hozer, ~lan ekipe Servelo test tim, pobjednik je 13. etape Tur de Fransa, koja je vo`ena od Vitela do Kolamara, u du`ini od 200 kilometara, sa vremenom 4.56,26 ~asova. Drugoplasirani je [panac Amets ^uruka iz tima Euskaltel euskadi, koji je za pobjednikom zaostao ~etiri minuta i 11 sekundi, dok je tre}i kroz ciq pro{ao Francuz Bris Felu (Agritubel) sa zaostatkom od {est minuta i 13 sekundi. Vode}i u generalnom plasmanu i daqe je Italijan Rinaldo No}entini (AG2R la mondijale) sa ukupnim vremenom 53 ~asa 30 minuta i 30 sekundi. Drugo i tre}e mjesto zauzimaju voza~i Astane, [panac Alberto Kontador i Ame ri ka nac Lens Ar mstrong. Kontador i daqe zaos ta je {est, a Ar mstrong osam sekundi. Wihov klupski kolega Levi Liphajmer morao je da odustane od trke po{to je u sudaru sa Kadelom Evansom slomio zglob ruke u toku 12. etape. U trenutku odustajawa zauzimao je ~etvrtu poziciju u ukupnom plasmanu. U subotu }e se voziti 13. etapa od Kolamara do Besansona u du`ini od 199 kilometara, dok je u nedjequ na rasporedu 14. etapa od Pontarlijea do Verbijea, u du`ni 207,5 km.

FOTO: AGENCIJE

Nemawa Mirosavqev

Ovo je veliki uspeh i odli~na najava najinteresantnijeg dela seniorskog takmi~ewa na {ampionatu Evrope. Nadam se da }e biti dobrih vesti i u pojedina~nom delu takmi~ewa, rekao Stojiqkovi}
OSI JEK - Mu {ka se ni or ska re pre zen ta ci ja Srbije u streqa{tvu osvojila je {ampionsku titulu u ga|awu malokalibarskom pu{kom 60 metaka le`e}i na prvenstvu Evrope u Osije ku sa po go |e nih 1.781 krugom. Nemawa Mirosavqev je “ubio“ 593 kruga, Milenko Sebi} 594, a Stevan Pletikosi} 594. Isti broj krugova imao je i vice{ampion Danska, ali su srpski strijelci bili ubjedqivo boqi u ukupnom broju strogih centara 122:108 i okitili se najsjajnijim odli~jem. Bronzana medaqa pripala je se le kci ji Fran cus ke sa 1.779 krugova. ^etvrti su Nijemci sa 1.776, peti [ve|ani (1.775), a {esti Italijani (1.774 kruga). - Ovo je veliki uspeh i odli ~na na ja va najinteresantnijeg dela seniorskog takmi ~ewa na {am pi ona tu Evrope. I najstariji strelci zaboravili su kada smo osvojili zlato u ovoj disciplini. Nadam se da }e biti dobrih vesti i u pojedina~nom delu takmi~ewa - rekao je selektor Srbije Zoran Stojiqkovi}. Junak dana bio je Nemawa Mirosavqev, koji je priznao da je ovo wegov mo`da i najboqi me~ u karijeri u ovoj disciplini. Milenko Sebi} je u~estvovao u osvajawu dvije posqedwe evrop ske eki pne medaqe mu{ke seniorske reprezentacije. - Vetar je bio jak, a {to je najgore, mewao je pravac. Spu{tao sam pu{ku, levu ruku pred kraj me~a skoro da nisam ose}ao. Velika je odgovornost, jer od tvog rezultata zavi si i pla sman eki pe, i presre}an sam {to se sve zavr{ilo na najboqi na~in izjavio je Sebi}. Mi ro savqev za uzeo je osmo mjesto u ga|awu malokalibarskom pu{kom u disciplini 60 metaka le`e}i sa 697,1 krugom. Sebi} bio je desetoplasirani sa 595 krugova, dok je Pletikosi} zauzeo 21. poziciju sa pogo|ena 593 kruga.

DANSKOJ drugo mjesto
- Bio sam pod ve li kim pritiskom kao tre}i takmi~ar, da ne pokvarim ono {to su uradili Steva i Milenko. Nisam hteo da gledam semafor sa rezultatima, ali sam pogre{io, pogled mi je sam odlutao i kao da sam “fotografisao“ od liste sa 50 imena samo wihova dva, sjajna, rezultata. Znao sam da idem po zlatnu medaqu - rekao je Mirosavqev.

Hajnrih Hozer

FOTO: AGENCIJE

LAZI]U 49. MJESTO
Predstavnik reprezentacije BiH i ~lan Streqa~kog kluba Geofon iz Tesli}a @arko Lazi} osvojio je 49. mjesto u ga|awu malokalibarskom pu{kom na 50 metara sa pogo|enih 579 krugova u pojedina~noj konkurenciji.

Evropsko prvenstvo u ko{arci za igra~e do 20 godina

Poraz "orlova" od Ukrajine
RODOS - Mlada ko{arka{ka reprezentacija Srbije (do 20 godina) neo~ekivano je pora`ena od Ukrajine rezultatom 62:70 na startu Evropskog prvenstva na Rodosu. Najefikasniji u ekipi Slobodana Klipe bio je Dragan Milosavqevi} sa 20 poena i ~etiri skoka, sa druge strane Denis Luka{ov ubacio je 17 poena. U drugom me~u u grupi “D“ selekcija Hrvatske savladala je Wema~ku rezultatom 91:86. nila preokret. - Posle dobrih partija na turniru koji je prethodio {ampionatu, pogotovo protiv Gr~ke, kada smo odigrali 40 minuta na visokom nivou, postavili smo sebi zadatak da odigramo fajterski i iz dobre odbrane do|emo do laganih poena iz kontranapada. Me|utim, po~eli smo sa 0:11, pa se uvukla neverovatna nesigurnost protiv jedne slabe ekipe koja je davala lagane poene, a mi iz minuta u minut postajali sve nesigurniji i neodlu ~ni ji, pa je is hod ta kav ka kav je. Igra~ima je re~eno da nikog ne potcewujemo, ali izgleda da je to karakteristika ovog tima i nismo ispunili zadatak - rekao je Klipa. Srbija brani titulu na {ampionatu Evrope, a u petak uve~e igrala je protiv Wema~ke.

MILOSAVQEVI] najefikasniji sa 17 poena
Ukrajinci su neo~ekivano pobijedili “orlove“ jer su vodili tokom ve}eg dijela me~a. Rano su stekli dvocifrenu prednost i Srbiji nije bio dovoqan ni raspolo`eni Milosavqevi} da bi na~i-

Slobodan Klipa

42 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Obavqen `rijeb parova 3. kola Lige Evrope

PI[E: Slavko BASARA

Niz uspjeha
Mi nu la se dmi ca bi la je u zna ku evrop skog fu dba la, a srpski klu bo vi su bi li briqan tni. Napravili su niz uspjeha i dobre predispozicije za revan{e za sedam dana. Dobre rezultate u utorak u Velsu je nagovijestio prvak Srbije Partizan koji je deklasi rao Ril 4:0 i ve} po sli je prvog su sre ta obezbijedio prolazak u tre}u rundu kvalifika ci ja za Li gu {am pi ona. ^et vrtak je bio dan za kvalifikacije u Evropskoj ligi. Anonimus Sevojno je remizirao u Beogradu sa Kauna som, ali je bio boqi ri val i {te ta je {to nije pobijedio. Slavija iz Isto~nog Sarajeva je zablistala u dan skom Al bor gu i pri re di la ve li ko iznena|ewe. Tim Zorana Erbeza je pokazao da ima “evrop skog {to fa“ iako je Sla vi ju na pustila ovog qeta nekolicina standardnih prvotimaca. Sarajlije imaju veliku {ansu da izbace pro{logodi{weg u~esnika Lige {ampiona koji je kasnije nastavio takmi~ewe u Kupu UEFA. Sve qubiteqe srpskog fudbala raduje, posebno, uspjeh Crvene zvezde u Velewu. Simbol i za{titni znak fudbala u Srbiji i Srpskoj, iako rawen dugogodi{wim krvarewem i mrcvarewem, zablistao je u “de`eli“. Izabranici Vladimira Petrovi}a Pi`ona su do{li do minimalca pred revan{ na “Marakani“ i pokazali da je Zvezda najja~a kada joj je najte`e. Evropa bez “crveno-bijelih“ je isto kao jelo bez za~ina. Iako je pobjeda protiv Rudara tek naznaka boqih da na u srpskom fu dbal skom ve li ka nu, is kre no se na da mo da }e Zvez da opet je dnog da na bi ti po nos svih Srba s dvi je stra ne Drine, odnosno dijaspore. U Velewu je svanula zora, a Zvezdin \ur|evdan }e, iskreno vjerujemo, brzo do}i!

"Vo{a" }e igrati protiv Austrije iz Be~a. Protivnik je po mjeri, rival slavne pro{losti, ali svakako ne tim protiv kojeg se ne mo`e igrati
NION - Fudbaleri Crvene zvezde sasta}e se u tre}em kolu kvalifikacija za Ligu Evrope sa pobjednikom me~a Lijepajas Metalurgs iz Letonije ili Dinamom Tbilisi iz Gruzije, odlu~eno je `rijebom u Nionu. Vi ce {am pi on Srbi je, ekipa Vojvodine po~e}e takmi~ewe u tre}em kolu duelom protiv Austrije iz Be~a, dok }e Sevojno, ukoliko uspije da pro|e Kaunas (prvi me~ 0:0) imati te`ak zadatak protiv francuskog Lila. Crvena zvezda }e prije toga morati da elimini{e Rudar iz Ve lewa, ko jeg je savladala u prvom me~u u Sloveniji rezultatom 1:0. - Prvo moramo zavr{iti posao sa Slovencima, a onda }emo razmi{qati o sqede}em protivniku. Ono {to je sigurno, mi }emo u svim me~evima do kraja sezone izgarati na terenu, a ostaje nam da se nadamo da }e rezultati biti kao protiv Velewa - rekao je defanzivac Crvene zvezde Slavoqub \or|evi}. Vojvodina }e igrati protiv Austrije iz Be~a. Protivnik je po mjeri, rival slavne pro{losti, ali svakako ne tim protiv kojeg se ne mo`e igrati. - Mislim da mo`emo eliminisati Austriju. Imamo kvalitetan tim koji dobro odra|uje pripreme i ukoliko pru`imo svoj maksimum, a sigurno da ho}emo, ni rezultat ne bi trebalo da izostane istakao je napada~ “Vo{e“ Dragan Mr|a. Fudbalere Sevojna o~ekuje najte`i zadatak ukoliko

Dragan Mr|a (Vojvodina)

FOTO: AGENCIJE

eli mi ni {u li tvan ski Ka unas.

Fudbalski klub Kozara

Do{ao \or|evi}
GRA DI [KA - Vla di ca \or |e vi}, na pa da~ ma ke don skog prvoliga{a Sileksa iz Kratova, novi je ~lan Kozare iz Gradi{ke. Prvoliga{ Republike Srpske dogovorio se sa dvadesetsedmogodi{wim {pic igra~em koji bi trebalo da nadomjesti odlazak Zlatka \ori}a u Modri~a Maksimu. Uprava “crveno-bijelih“ razgovara i daqe s Miodragom Babi}em, biv{im igra~em Borca, koji tra`i inostrani anga`man. U sqede}ih nekoliko dana zna}e se da li }e se ovaj vezni fudbaler vratiti u mati~ni klub. Z. V.

SEVOJNO ima najte`i zadatak
- U revan{u protiv Kaunasa pru`i}emo sve da se plasiramo u narednu rundu. Ukoliko uspijemo, o~ekuje nas dvome~ sa Lilom koji je svakako apsolutni favorit - istakao je prvotimac Sevojna Radenko Kamberovi}. Parovi tre}eg kola kvalifikacija Evropa lige: Sara je vo/Spar tak Trna va Zes taf i n i / H el s i n b o r g, Fredrikstad - Leh, Diferdan ge/Ri je ka - Me ta list, Naftan/Gent - Roma, Vaslui - Omonia/HB Tor{aun, Alborg/Slavija - Ko{ice, Geteborg - Hapoel Tel Aviv, PSV - ^erno More/Iskra Stali,

Doweck/MTZ-RI PO - IB Qubqana, Valerenga - PAOK, APOP - Rapid Be~/Vqazni ja, Hon ka/Ban gor Ro zen borg/Ka ra bag, Fal kirk/Va duz - Li be rec, Sv. Patrik/Valeta - Krila Sovjetov, Suduva/Randers - Hamburger, Dinamo Minsk /Tromso Milano/Slaven Koprivnica, Bron bi - Le gi ja/Olim pi, Voj vo di na - Aus tri ja Be~, CSKA Sofija - Skonto/Deri, Steaua/Uj pe{t Fqamurtari/Madervel, @ilina/Da~ija - Hajduk Split, Braga - Elfsborg/Haladas,

Aber din - Si gma/Fram, Kru se ders/Ra bo tni ~ki Oden se, Se voj no/Ka unas Lil, Anortozis/FK Petrovac - [turm/[iroki Brijeg, Fe nerbah~e - Honved, Bnei Jehuda/Dinaburg - Zimbru/Pako{ Fereira, Klub Bri` Gorica/Lahti, Atletik Bolbao - Jang Bojs, KR/Larisa Ba zel/FC San ta Ko lo ma, To bol/Ga la ta sa raj - Sli ema/Netanija, Metalurgs/Dinamo Tbilisi - Rudar/Crvena zvez da, Ju ve nes/Po lo nia NAK/Gandzasar, Vetra/HJK Fulam.

Prijedor~ani se poja~ali

TERMINI
Prvi me~evi tre}eg kola kvalifikacija za Ligu Evrope igraju se 30. jula, a revan{ dueli na programu su 6. avgusta. Prije toga bi}e odigrani revan{ susreti drugog kola kvalifikacija koji su na programu 23. jula.

Ku{qi} potpisao
PRIJEDOR - Goran Ku{qi}, koji je u protekloj sezo ni igrao u sa ra jev skom Olimpiku, novi je ~lan Rudar Prijedora. Novi premijer li ga{ BiH iz gra da na Sani uspio je da postigne dogovor sa stamenim {toperom ko ji tre ba da po ja ~a konkurenciju u defanzivnoj liniji “rudara“. Po svemu sude}i, Ku{qi} }e biti posqedwa las ta u taboru Darka Nestorovi}a koji je s Prijedor~anima za dvi je go di ne pres ko ~io i dva ranga takmi~ewa. S. B.

Klubovi iz BiH dobili potencijalne rivale po mjeri

Slavija gleda prema Ko{icama
ISTO^NO SARAJEVO Ukoliko presko~e danski Alborg, fudbaleri Slavije }e u tre}em kolu kvalifikacija za Evropsku ligu igrati protiv slova~kih Ko{ica. To je u petak `rijebom odre|eno u Nionu, a prva utakmica bi se igrala u Sarajevu. - Prije svega, ne `elimo da preska~emo obaveze i da razmi{qamo o sqede}em riva lu, a ni smo jo{ pro {li Dance. Prvo }emo sve misli usmjeriti ka revan{u s Albor gom, a tek on da ra zmi{qati o Ko{icama. Potencijalni rival u drugom ko lu kva li fi ka ci ja za Evropsku ligu je po mjeri. Mi slim, ako smo odli ~no odi gra li u Al bor gu, da i Ko {i ce ni su tim od ko jeg moramo pretjerano da strahu je mo - is ta kao je {ef stru~nog {taba Slavije Zoran Erbez. Plasman u sqede}u rundu Evropske lige bio bi veliki uspjeh za osvaja~a Kupa BiH i klub koji egzistira 101 godinu. Osim toga, i bh. fudbalu bi uspjeh Slavije donio bodove za rang listu.

Zvorni~ani kre}u s utakmicama

Sloga prvi ispit
ZVORNIK - Fudbaleri zvorni~ke Drine koji se nalaze na pri pre ma ma u Krupwu, po ~iwu u su bo tu sa odi gra vawem pripremnih utakmica. Prvi rival zvorni~kog prvoliga{a je Sloga iz Lipni~kog [ora. - Svi igra~i su zdravi i veoma marqivi na treningu. [to se ti~e dolazaka, ~ini se da smo zaokru`ili taj spisak od sedam novajlija. Jedina promjena je {to nas je napustio mladi Aleksandar Nikoli} koji `eli da potra`i novi klub u inostranstvu - rekao je trener Drine Mile Milanovi}. D. G.

MOGU] duel [iroki Brijeg - Petrovac
Ukoliko ekipa Sarajeva presko~i Spartak iz Trnave, u tre}em kolu kvalifikacija za rivala }e imati boqeg iz duela Zastafoni (Gruzija) Hel sin gborg ([ved ska). [ve|ani su bli`i prolasku

daqe jer su kao gosti slavili rezultatom 2:1. Tre}i predstavnik BiH [iroki Brijeg nakon eliminacije Banantsa iz Jermenije i povoqnog rezultata u Austriji sa [turmom (1:2) u tre}em kolu ima atraktivne rivale. Ukoliko [irokobrije`ani elimini{u nekada{wi klub Ivice Osima, u tre}em kolu za rivala }e dobiti boqeg iz duela Anor to zis (Ki par) - OFK Petrovac (Crna Gora). S. B.

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 43

Rezultati 2. kola, prve utakmice Zestafoni (Gruzija)- Helsingborg ([vedska) 1:2 (Berna{vili 70 - Jonson 62, Larson 89) Milano (Makedonija) - Slaven B. (Hrvatska) 0:4 (^izmadija 26, Vojnovi} 39, 41, 44) Naftan (Bjelorusija) - Gent (Belgija) 2:1 (Degterev 21, 66 - Mari} 90) Fqamurtari (Albanija) - Madervel ([kotska) 1:0 (Strati 66) @ilina (Slova~ka) - Da~ija (Moldavija) 2:0 (Oravec 57, Lietava 77) Dinamo Minsk (Bjelorusija) - Tromso (Norve{ka) 0:0 Honska (Finska) - Bangor (Vels) 2:0 (Perovuo 15, [iler 74) Metalurg L. (Letonija) - Dinamo T. (Gruzija) 2:1 (Karlsons 41, Kirhners 54 - Hmaladze 68) Metalurg D. (Ukrajina) - MTZ Ripo (Bjelorusija) 3:0 (Mguni 34, Mktarian 42, Godin 66) Tobol (Kazahstan) - Galatasaraj (Turska) 1:1 (@umaskaliev 2 - Baro{ 57) Zimbru (Moldavija) - Pako{ Fereira (Portugalija) 0:0 Skonto (Letonija) - Deri siti (R. Irska) 1:1 (Kozlovs 17 - Mekmanus 44) Anortozis (Kipar) - OFK Petrovac (Crna Gora) 2:1 (Fernandes 12, Laban 15 - Laki} 85) Bnei Jehuda (Izrael) - Dinaburg (Letonija) 4:0 (Galvan 25, Mori 38, Atar 67, @airi 90) ^erno more (Bugarska) - Iskra (Moldavija) 1:0 (Manolov 44) Elfsborg ([vedska) - Halada{ (Ma|arska) 3:0 (Svenson 61, I{izaki 83, Avdi} 90) Rozenborg (Norve{ka) - Karabah (Azerbejyan) 0:0 Sigma (^e{ka) - Fram (Island) 1:1 (Rosi 89 - Fjoluson 21) Suduva (Litvanija) - Randers (Danska) 0:1 (Bekman 23) Vetra (Litvanija) - HJK Helsinki (Finska) 0:1 (Bah 15) Rapid Be~ (Austrija) - Vlaznija (Albanija) 5:0 (Hofman 33, p, Jelavi} 68, 73, Trimel 83, Hofer 85) [turm (Austrija) - [iroki Brijeg (BiH) 2:1 (Has 12, Holcl 38 - Qubi} 67) Sevojno (Srbija) - Kaunas (Litvanija) 0:0

Klub sa “Marakane“ slavio protiv Rudar Velewa

Slavko Perovi} (Crvena zvezda)

Mo`da minimalac na gostovawu slovena~kom klubu u neka pro{la vremena ne bi imao te`inu, ali pobjeda od 1:0 u sada{wem trenutku ima vi{estruki zna~aj
VELEWE - Fudbaleri Crvene zvezde ostvarili su minimalnu pobjedu na gostovawu Rudaru, u prvoj utakmici drugog kola kvalifikacija za Ligu Evrope. “Crveno-bijeli“ nisu pokazali previ{e i stvorili su tek nekoliko polu{ansi, da bi Perovi} poslije odli~nog centar{uta Lazeti}a u 59. minutu postigao jedini pogodak na utakmici. Slovenci su u samom fini{u susreta u dva navrata poga|ali stativu gola Pavlovi}a, pa mogu da `ale za propu{tenim. Revan{ se igra za sedam dana na stadionu Crvene zvezde u Beogradu. “Crveno-bijeli“ su Velewu iskopali zlatni rudnik. Mo`da minimalac na gostovawu slovena~kom klubu u neka pro{la vremena ne bi imao te`inu, ali pobjeda od 1:0 u prvom me~u drugog kola kvalifikacija za Ligu Evrope u sada{wem trenutku ima vi{estruki zna~aj. zvezde Vladan Luki}: - To je najva`nije... Zato bi ve~eras trebalo da se raduju i igra~i i navija~i, a ve} sutra moramo da nastavimo sa ozbiqnim poslom, jer nas mnogo toga ~eka. Ipak, trener Vladimir Petrovi} ne dozvoqava da podlegne euforiji. Ni{ta nije gotovo. Rudar je pokazao da je sposoban da napravi preokret. Mi smo u timu imali sedmoricu novih igra~a, a oni su na okupu dve godine. Nema opu{tawa dok se posao ne zavr{i - jasan je bio Vladimir Petrovi}.

PEROVI] odlu~io pobjednika u 59. minutu
Izme|u ostalog, nova Pi`onova ekipa je skinula zlu kob na gostovawima. Zvezda je prvi put slavila na strani u evropskim utakmicama poslije ~etiri godine, jo{ od uspjeha protiv poqskog Groclina golom Du{ana Baste. - Da li znate za taj podatak? - pitao je predsjednik Crvene

RUDAR VELEWE CRVENA ZVEZDA

0 (0) 1 (0)

STRIJELAC: 0:1 Perovi} u 59. minutu. Stadion: “Kraj jezera“ u Velewu. Gledalaca: 2.000. Sudija: @erom Leperijer ([vajcarska). @uti kartoni: Golob, Dedi~, Omladi~ (Rudar Velewe), \or|evi}, Lazeti} (Crvena zvezda). RUDAR VELEWE: Savi}, Kolsi (od 61. minuta \uki}), Sulejmanovi~, Cipot, Trifkovi~ (od 58. minuta Grbi~), Golob, Pra{nikar (od 70. minuta Mesi}), Pokleka, Omladi~, Tolimir, Dedi~. Trener Marijan Pu{nik. CRVENA ZVEZDA: Pavlovi}, Savio, Igwatijevi}, Leki}, Tutori}, Lazeti} (od 90. minuta Cvetkovi}), \or|evi}, Perovi} (od 90. minuta Jevti}), Ninkov, Isah, Bogdanovi} (od 88. minuta Nikoli}). Trener Vladimir Petrovi}.

UHAP[ENA TRI NAVIJA^A
Tri navija~a Crvene zvezde uhap{ena su u Velewu zbog kori{}ewa pirotehni~kih sredstava. Utakmici je prisustvovalo oko 2.500 gledalaca, od kojih 200 simpatizera Zvezde. Nije poznato da li }e uhap{eni navija~i biti zadr`ani u pritvoru. Utakmica je protekla bez ve}ih incidenata. Mawih “ko{kawa“ bilo je samo prilikom ulaska Zvezdinih navija~a na stadion. Svi navija~i “crveno-belih“ imali su kupqene ulaznice.

Ekipa Sevojna

FOTO: GLAS SRPSKE

Sevojno nije uspjelo da savlada Kaunas

BEOGRAD - Sevojno nije pobijedilo u svom debiju na evropskoj fudbalskoj sceni, ali nije ni pora`eno. Finalista Lav Kupa Srbije odigrao je nerije{eno sa litvanskim Kaunasom 0:0 na stadionu Partizana po paklenoj vru}ini u Beogradu, ali i u “Gu~a atmosferi“ za koju se pobrinuo truba~ki orkestar. Truba~i su bili najboqi igra~i na me~u i zaslu`ili su ocjenu deset. - Ni smo ispo {to va li ne ke stva ri za ko je smo se do go vo ri li, ni smo bi li agresivni. Me|utim, i pored toga smo imali priliku da po be di mo. Ima mo {an se u re van {u, ali mo ra }e mo boqe da igra mo - re kao je

tre ner Se voj na Qubi {a Stamenkovi}. Fudbaleri Sevojna mogli su i trebalo je da pobjede i to sa vi{e golova razlike, a {to to nisu u~inili mogu da krive samo sebe, jer im je litvanska ekipa bila “na izvolite“. Kaunas je do{ao u Beograd sa samo jednom idejom u glavi - ne primiti gol.

slavio na stadionu Partizana. Utakmicu na sta dionu Partizana pratilo je jedva ne-

koliko stotina gledalaca, koji su autobusima do{li iz Sevojna. Revan{ me~ bi}e odigran za nedjequ dana u Litvaniji.

SEVOJNO KAUNAS

0 0

TRUBA^I jedina svijetla ta~ka
- Propustili smo deset zrelih prilika, sabili smo ih u mi{iju rupu. Mislim da smo boqa ekipa i da }emo to dokazati u Litvaniji - rekao je na pa da~ Se voj na, Mar ko Pavi}evi}, koji se nije pro-

STADION: Partizana u Beogradu. Gledalaca: 500. Sudija: Entoni Batimer (Republika Irska). @uti kartoni: Rakovi} (Sevojno), Vaikasas, Vi~ius (Kaunas). SEVOJNO: Nikoli}, Bulatovi}, Jankovi}, Rakovi}, Stanisavqevi}, Maksimovi} (od 48. minuta Jovi~i}), Viri}, Kamberovi}, [uwevari} (od 58. minuta Tomi}), Vujovi} (od 82. minuta Pejovi}), Pavi}evi}. Trener: Qubi{a Stamenkovi}. KAUNAS: Vertelis, ^inikas, Vaikasas, Fridrikas, Anreu{kevi~ius (od 54. minuta Antonovas), Miklenivi~ius (od 82. minuta Paulius), Vi~ius, Pehli}, Ko~anauskas (od 27. minuta Smariginas), Vertelis, Razulis. Trener: Saulios Vertelis.

Alborg (Danska) - Slavija (BiH) 0:0 Bazel ([vajcarska) - Santa Koloma (Andora) 3:0 (Sahin 23, [treler 48, Almerares 59) Omonija (Kipar) - HB Tor{aun (Farska Ostrva) 4:0 (Karpidis 4, Pacacoglu 11, Zuravski 34, Efrem 85) Steaua (Rumunija) - Ujpe{t (Ma|arska) 2:0 (Surdu 46, Stanku 72) Diferdan` (Luksemburg) - Rijeka (Hrvatska) 1:0 (Pi{kor 61) Gorica (Slovenija) - Lahti (Finska) 1:0 (Kr{i} 39) Legija V. (Poqska) - Olimp (Gruzija) 3:0 (Palu{ovski 19, Kielbovi~ 70, [alahovski 82) Rudar (Slovenija) - Crvena zvezda (Srbija) 0:1 (Perovi} 59) Brondbi (Danska) - Flora (Estonija) 0:1 (Vana 50) Sarajevo (BiH) - Spartak (Slova~ka) 1:0 (Muminovi} 14) Falkirk ([kotska) - Vaduz (Lihten{tajn) 1:0 (Flin 50) Juvenes/Dogana (San Marino) - Polovija V. (Poqska) 0:1 (Koko{inski 2) NAC Breda (Holandija) - Grandzasar (Jermenija) 6:0 (Kvakman 24, De Graf 55, 70, Amoa 57, 61, Lurling 68) Sent Patrik (R. Irska) - Valeta (Malta) 1:1 (O’Brajen 38 - A|us 65) KR Rejkjavik (Island) - Larisa (Gr~ka) 2:0 (Sigurdson 55, Takefusa 90) Krusaders (S. Irska) - Rabotni~ki (Makedonija) 1:1 (Rejni 90 - Bo`inovski 47) Slijema (Malta) - Makabi N. (Izrael) 0:0

44 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

^eta iz Isto~nog Sarajeva nije se upla{ila velikog i daleko finansijski mo}nijeg rivala koji je pro{le godine igrao vi{e nego zapa`enu ulogu u Ligi {ampiona
PI[E: GORAN IVANKOVI] gosa@bih.net.ba

Fudbaleri Slavije ostali nepora`eni u Danskoj protiv Alborga (0:0)

ALBORG - Fudbaleri Slavije napravili su podvig odigrav{i bez golova protiv Alborga u Danskoj i tako s velikim izgledima ~ekaju 23. juli kada se igra revan{ na “Ko{evu”. Upustio se tim Zorana Erbeza u bitku sa renomiranim rivalom hrabro od samog po~etka susreta, pa ~ak i prvi zaprijetio preko Miqana Radowe u tre}em minutu. Uslijedili su napadi doma}ina koji su u 14. minutu ozbiqno zaprijetili, ali je po`rtvovana intervencija \o|re Lackanovi}a osujetila dobar poku{aj Jepea Kurta. ^etiri minute kasnije zaspala je odbrana Slavije, a sve je ispravio Mladen Lu~i} efektnom intervencijom. U 38. minutu Lu~i} je jo{ jednom nesavladiv. Ovoga puta zaustavio je loptu upu}enu od Tomas Enevoldsena sa svega dva, tri metra od gola Slavije. U nastavku susreta Slavija je vi{e ~uvala svoju mre`u i za to vrijeme odbrana je funkcionisala besprijekorno. Dosta drame bilo je u samom fini{u susreta, a opet je bio nesavladiv Lu~i}. On je lijepom paradom osujetio poku{aj Tomas Gardsoea glavom, a ne{to kasnije i sna`an {ut Johansona sa 15 metara. U posqedwim trenucima susreta Levan Kutalia je mogao kazniti proma{aje doma}ina, ali Karim Zaza je nekako uspio ukrotiti loptu i sa~uvati svoju mre`u. Poslije vice{ampionske titule i osvajawa Kupa BiH Slavija je tako nastavila da ispisuje najqep{e stranice klupske istorije. Predvo|eni

Goran Simi}, Andres Johanson i Ogwen Todorovi}

FOTO: AGENCIJE

{efom stru~nog {taba Zoranom Erbezom fudbaleri Slavije nisu se upla{ili velikog i daleko finansijski mo}nijeg rivala koji je pro{le godine igrao vi{e nego zapa`enu ulogu u Ligi {ampiona.

UMJESTO Erbeza na klupi sjedio Petrovi}
- @eqa nam je bila da odolimo naletima Danaca u ranoj fazi utakmice. Uspjeli smo i to je sigurno sa~uvalo mir, oslobodilo moje igra~e po~etni~ke treme. Odbrana je tada, a onda i tokom cijele utakmice djelovala besprijekorno i to nam je ulijevalo sigurnost da na{a mre`a mo`e ostati netaknuta. Bili smo

pa`qivi, koncentrisani i ambiciozni, a takav pristup nam se vratio kroz rezultat - rekao je {ef stru~nog {taba Slavije Zoran Erbez, koji nije imao licencu pa je ekipu sa klupe vodio Du{ko Petrovi}. Poslije odli~nog rezultata u prvom me~u u klubu iz Isto~nog Sarajeva ne namjeravaju da spavaju na lovorikama. - Ova utakmica mora brzo oti}i u arhivu, jer nas ~eka revan{. Pred nama je dug put, napravili smo tek prvi korak. @ao mi je {to nismo u mogu}nosti igrati na na{em stadionu. Svima nam je `eqa da u revan{u odigramo jo{ boqe i vjerujem da }e se u to uvjeriti veliki broj na{ih navija~a koji }e dobro napuniti tribine. Zato ih pozivam da budu svjedoci jo{ jednog dobrog izdawa kluba za koji navijaju - dodao je Erbez. Radost i sre}a bila je vidqiva na igra~ima Slavije. Neki od wih su u Alborgu debitovali na me|unarodnoj sceni, ali tokom utakmice strah se nije osjetio. Junak susreta svakako je bio golman Mladen Lu~i} koji je u nekoliko navrata osujetio poku{aje doma}ih igra~a sa svega tri ili ~etiri metra udaqenosti. - Presre}an sam, kritike svakako gode, ali sigurnost su

mi ulili moji saigra~i, prije svih oni meni najbli`i iz odbrane - naglasio je Lu~i}. Vatreno kr{tewe na evropskoj sceni imao je mladi \or|e Lackanovi} i svoj posao odradio je besprijekorno. - Kada pohvale do|u od saigra~a onda moram biti zadovoqan. Mlad sam, nedostaje mi iskustva kako bih jo{ lak{e rije{io odre|ene situacije, ali uz pomo} saigra~a iz odbrambene linije, koji su sva{ta pro{li u karijeri, to }e i}i puno lak{e. Alborg je veliki klub i sigurno }e mi susret ostati dugo u sje}awu, jo{ samo da ga elimini{emo i zar ima ne{to qep{e za fudbalera na po~etku karijere istakao je Lackanovi}. Iskusni tandem Bojan Regoje - Ivan Stankovi} odigrao je bez gre{ke. Dr`ali su sve konce u odbrani. - Odigrali smo izuzetno dobro. Pristupili smo me~u maksimalno odgovorno, ispo{tovali sve {to smo se dogovorili, nismo dozvolili da nas upla{e pri~e o jakom Alborgu, od prvog minuta i{li smo agresivno i to nam se vratilo. Naravno, ni{ta jo{ nije gotovo. Svi bi pristali na minimalan poraz prije utakmice u Danskoj, a sada je za nas bitno da smo po~eli takmi~ewe bez poraza. Sigurno je da se ne}emo

MODRI^A MAKSIMA
U pro{loj sezoni u kvalifikacijama za Ligu {ampiona Modri~a Maksima je gostovala u Alborgu i pora`ena je 0:5. U revan{u u Zenici je bilo 2:1 za Dance. Kasnije je Alborg u Ligi {ampiona u grupi sa
zadovoqiti samo ovim remijem, ve} `elimo da poka`emo na{ kvalitet koji evidentno posje-

Man~ester junajtedom, Seltikom i Viqarealom, pa je kasnije ispao u Kupu UEFA od Manester Sitija. Danci su u Ligi {ampiona gostuju}i na “Old Trafordu” igrali nerije{eno 2:2.
dujemo i u revan{u, pa za{to ne i u sqede}oj rudni - rekao je Stankovi}.

Ogwen Todorovi} i Andres Johanson

ALBORG SLAVIJA

0 0

LU^I] JUNAK UTAKMICE
Radost i sre}a bila je vidqiva na igra~ima Slavije. Neki od wih su u Alborgu debitovali na me|unarodnoj sceni, ali tokom utakmice strah se nije osjetio. Junak susreta svakako je bio golman Mladen Lu~i} koji je u nekoliko navrata osujetio poku{aje doma}ih igra~a sa svega tri ili ~etiri metra udaqenosti. - Presre}an sam, kritike svakako gode, ali sigurnost su mi ulili moji saigra~i, prije svih oni meni najbli`i iz odbrane - naglasio je Lu~i}.

Bojan Regoje i Markus Trejsi

FOTO: AGENCIJE

STADION: “Enerxi Nord Arena“ u Alborgu. Gledalaca: 9.175. Sudija: Stanislav Todorov (Bugarska) 7. @uti kartoni: Gardsoe (Alborg), Todorovi}, Lu~i} (Slavija). ALBORG: Zaza -, Jakobsen 6,5, ^anko 6,5, Due 6, Johanson 6, Kurt 6 (od 78. minuta Holm -), Trejsi 6,5 (od 65. minuta Dalsgard -), Gardose 6,5, Enevoldsen 6 (od 68. minuta D. Kristensen -), P. Kristensen 6,5, L. Nilsen 6,5. Trener: Magnus Person. SLAVIJA: Lu~i} 8,5, Lackanovi} 7, Stankovi} 7, Regoje 7, Arsenijevi} 7, Todorovi} 6,5 (od 55. minuta I. Radovanovi} 7), Simi} 7 (od 86. minuta Nikoli} -), Radowa 7, [}epanovi} 7, Kutalia 7, \ermanovi} 6,5 (od 74. minuta [e{lija -). Trener: Du{ko Petrovi}. IGRA^ UTAKMICE: Mladen Lu~i} (Slavija) 8,5.

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 45

Partizan }e tako imati priliku da “osveti“ najqu}eg rivala Crvenu zvezdu, koju je upravo APOEL eliminisao pro{le sezone u prvom kolu Kupa UEFA
NION - Fudbaleri Partizana igra}e u tre}oj rundi kvalifikacija za Ligu {ampiona sa boqim iz duela Strejmur (Farska ostrva) APOEL (Kipar), odlu~eno je `rijebom u Nionu. Trener Partizana Slavi{a Jokanovi} o~ekuje da }e wegov tim u tre}em kolu kvalifikacija za Ligu {ampiona igrati protiv kiparskog APOEL. - Kiprana se se}amo iz pro{logodi{wih me~eva sa Crvenom zvezdom i jeste komplikovan rival. Spremi}emo se najozbiqnije i o~ekujem da }emo se na}i u ~etvrtom krugu bile su prve rije~i stratega Partizana.

@rijeb tre}eg kola kvalifikacija za Ligu {ampiona

KIPRANI imaju prednost nad Strejmurom od 2:0
Tre}e kolo kvalifikacija na programu je 28. i 29. jula, a revan{ me~evi igraju se 4. ili 5. avgusta. Partizan }e prije toga, 21. jula na svom stadionu u Beogradu, morati da zavr{i zapo~eti posao u drugom kolu i elimini{e vel{kog {ampiona Ril. “Crno-bijeli“ su u prvom me~u na gostovawu ubjedqivo sla vi li sa 4:0.

Fudbaleri Partizana i trener Slavi{a Jokanovi}

FOTO: AGENCIJE

APOEL je u prvom me~u slavio na gos to vawu na Far skim os trvi ma sa 2:0. Partizan }e tako imati prili ku da “osve ti“ najqu}eg rivala Crvenu zvezdu, koju je upravo kiparski klub eliminisao pro{le sezone u prvom ko lu Ku pa UEFA. Za eki pu Apoel igra i biv{i igra~ Par ti za na Ne nad Mi ro savqevi}, koji je i bio stri-

je lac prvog go la na du elu protiv Strejmura. Parovi tre}eg kola kvalifikacija za Ligu {ampiona: kvalifikacije {ampiona: Red Bul Salcburg (Austrija)/Bohemijans (Republika Irska) Pjunik Jerevan (Jermenija)/Dinamo Zagreb (Hrvatska), Zriwski (BiH)/Slovan Bratislava (Slova~ka) - Olimpijakos (Gr~ka), Cirih ([vajcarska) -

WIT (Gruzija)/Maribor (Slovenija), EB Strejmur (Farska ostrva)/APOEL Nikozija (Kipar) - Ril (Vels)/Partizan (Srbija), Inter Turku (Finska)/[erif Tiraspoq (Molda vi ja) - Sla vi ja Prag (^e{ka), FH Hafnarfjordur (Island)/Aktobe (Kazahstan) - Ma ka bi Ha ifa (Izrael)/Glentoran (Sjeverna Irska), Ekranas (Litva-

nija)/Baku (Azerbejyan) - Levski (So fi ja)/San ta Ju li ja (Andora), Ventspils (Letonija)/Didelan` (Luksemburg) - Makedonija “\or~e Petrov“ (Makedonija)/ BATE Borisov (Bjelorusija), Visla Krakov (Poqska)/Levadija Talin (Estonija) - Debrecin (Ma|arska)/Kalmar ([vedska), FK Ko pen ha gen (Dan ska)/ Mo gren (Crna Gora) - Tirana

(Albanija)/Stabek (Norve{ka), kvalifikacije za ostale: Sparta Prag (^e{ka) Olimpijakos (Gr~ka), [ahtjor Doweck (Ukrajina) - Temi{var (Rumunija), Sporting Li sa bon (Por tu ga li ja) Tvente En{ade (Holandija), Seltik ([kotska) - Dinamo Moskva (Rusija), Anderleht (Belgija) - Sivaspor (Turska).
www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Beograd

Bawa Luka

Doboj Tuzla

Bijeqina

Toplo i sun~ano
Toplo i suvo vrijeme sa sredwom dnevnom temperaturom iznad vi{egodi{weg prosjeka.

Subotica

Maks. Min.

40 oC 20 oC

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Radmila [KONDRI] (dru{tvo, ekonomija) Dragana ]OSI] (dopisnici) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) @aklina MIJATOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)
Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Zvornik Zenica

Beograd

Sun~ano, poslije podne ki{a
Ujutro }e biti vedro u cijeloj zemqi, a tokom prijepodneva pove}awe obla~nosti u zapadnoj polovini zemqe i ja~awe ju`nog strujawa. Pomenuta obla~na masa }e se tokom dana pro{iriti prema centralnom i planinskom dijelu na istoku zemqe, daju}i prolaznu ki{u, pquskove i lokalno grmqavinu. Na krajwem istoku, te na jugu Hercegovine bez pojava i ve}i dio dana sun~ano uz malu do umjerenu obla~nost i veoma toplo. Duva}e slab do umjeren vjetar ju`nih smjerova tokom dana u poja~awu, a poslije podne zapadni u skretawu na sjeverozapadni.

Sarajevo Pale

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka
Trebiwe

Maks. Min.

31 oC 20 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole
Pariz Madrid Rim Atina Budimpe{ta Prag 21 30 24 27 31 15 Moskva Istanbul Sofija Oslo Milano Bukure{t 27 34 30 17 20 35 Berlin Toronto Wujork ^ikago Los An|eles 22 20 29 19 28

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Skendera Kulenovi}a 93, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 231-031, faks 231-012, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

46 18. i 19. jul 2009. GLAS SRPSKE

Antena - subota
KABLOVSKA
B 92
7.00 Vodi~ za roditeqe 7.20 Dora istra`uje, crtani film 7.50 Dora istra`uje, crtani film 8.10 Dora istra`uje, crtani film 9.00 Pri~a jednog psa, film 11.00 Dobre namjere, serija 12.00 Vijesti 12.05 Dobre namjere, serija 13.00 Uve}awe 14.00 Biograf, film 16.00 Vijesti 16.30 17.20 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 23.30 0.00 0.30 2.00 Potraga Pametwakovi}i Du{an i Du{an Vijesti U`ivo sa Ebi Rouda, serija Qudi sa Menhetna, serija Kompanija, film Vijesti Pametwakovi}i Patrola Djeca kukuruza, film Info kanal
8.10 10.05 10.10 10.30 11.00 11.30 12.10 13.10 14.00 14.20 16.00 16.40 17.05 17.20 18.00 19.00 19.30 20.00 21.50 22.00 22.50 23.00 23.05 0.00

Izgubqeno vrijeme
Uloge: Ketrin Denev, @erar Depardje Re`ija: Andre Te~i

1550
OBN

Porodica Adams
Uloge: An|elika Hjuston, Paul Xulia, Re`ija: Beri Sonenfeld

1030
PINK BH

RTRS
Zemaqski dani teku, film Gledaj i crtaj [argarepko Skajlend, crtani film Sveti orah, serija Frej`er, serija Top FM 20 ^arolija, serija Parovi i partneri Bafalo djevojke Povratak u Idn, serija Tabor festival Pitajte, tra`imo odgovor Do kraja svijeta - Egipat Qetopis Banja Luka Rock Open Air, ukqu~ewe Dnevnik Dervi{ i smrt, film Banja Luka Rock Open Air, ukqu~ewe ^arolija, serija Banja Luka Rock Open Air, ukqu~ewe Poruke duha vremena Rade [erbexija - snimak Mjesto zlo~ina: Majami, serija Top FM 20 Qetopis 6.30 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00 17.30 19.00 20.00 21.00 22.00 0.00 0.40

ATV
Amplituda Jutarwi program Vijesti Gradski mi{evi, crtani film Sporti} Vijesti Renxeri u Indiji, film Auto {op magazin Kviz i grad Dosjei FBI Most zmajeva, film Sekula optu`en, film Vijesti Oralno doba Odmori se, zaslu`io si, serija Cinderella Man, film Trava, serija Gradska vreva, serija 6.05 8.00 8.10 9.05 10.05 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.10 15.10 16.00 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 21.30 23.30 23.30 1.00

RTS 1
Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica @ikina {arenica Dizni Moj ujak, serija Dnevnik Sport plus Lud, zbuwen, normalan, serija Ekskluzivno: Intervju sa Jovankom Broz TV lica Drugarica ministarka, serija Sirija Kvadratura kruga TV bingo Slagalica Dnevnik Drugarica ministarka, serija Lud, zbuwen, normalan, serija Dr No, film Vijesti Sibiskit, film Drugarica ministarka, serija 6.10 7.00 8.10 9.40 10.30 11.00 11.40 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.30 15.40 16.00 17.50 19.30 20.20 21.50 22.20 22.50 23.30

RTS 2
Znawe imawe TV lica En iz Zelenih Zabata, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Kwiga utisaka Agroinfo Profil i profit Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti, leti, pjesmo moja mila Program za dijasporu Vrele gume Total tenis Reli Biciklizam Odbojka - kvalifikacije za SP: Srbija - Rumunija Putovawe kroz arhitekturu Odbojka - Svjetska liga: Srbija - Koreja Svijet sporta Biciklizam Horizont Koncert ^ede Markovi}a

Vikom
8.30 9.00 9.50 10.00 11.00 12.00 13.05 14.00 14.40 15.00 Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film Narodna muzika Zlatni minut, kviz Radio i TV Sveznalica, kviz Tele{op Tele{op Sveznalica, kviz 15.50 Crtani film 16.00 Mjesta, krajevi, zanimqivosti 16.30 Kviz znawa 18.00 Misterije postawa 19.30 Dnevnik RTS 21.00 Da, mo`da, ne 22.00 Spasilda 23.30 Kviz 0.00 Erotski program

0.40 1.40

PINK BH
7.00 7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 10.30 12.00 12.10 12.20 12.30 13.00 13.30 14.00 14.10 15.50 16.00 17.00 18.30 19.00 20.00 20.40 21.00 23.30 1.00 1.10 1.20 3.20 Crtani film Sarajevo na liniji Made in Bawa Luka Sportisimo Napu{teni an|eo Balkan net Porodica Adams, serija Info top Sarajevo na liniji Made in Bawa Luka Rat u ku}i, serija Da pre|emo na ti Mobih Info top Gold muzika Info top Napu{teni an|eo, serija [ou tajm Info top Smolvil, serija Pare ili `ivot Licitiraj-profitiraj Patriota, film [ejtan, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Grand {ou [ejtan, film 8.00 8.30 8.35 8.50 8.50 9.20 11.00 11.30 12.00 12.10 14.10 14.20 16.20 18.00 18.50 19.00 19.30 20.00 22.00 22.10 23.00 0.40

BHT 1
Tribunal Frenderi, crtani film Dobro do{li u moju zemqu Moko, dijete svijeta Svakog petka ispo~etka Ples na mjese~ini, film Josip Pejakovi}: U ime naroda Govor ti{ine Vijesti Fudbal: ^elzi - Barselona Muzika Atletika Pariz gledan o~ima, film Delfini Celestin, crtani film Dnevnik Retrovizor Kockari, film Vijesti Klasi~ni albumi: Xudas Prist Uqez, film Pariz gledan o~ima, film

HRT 1
6.10 Misa a7.50 Na apa{koj granici, film 10.20 Ku}ni qubimci 10.50 Normalan `ivot 12.00 Dnevnik 12.30 Draga neprijateqica, serija 13.20 Prizma 14.00 Duhovni izazovi 14.40 Reporteri 15.50 Obrazovni program 16.40 Hrvatska kulturna ba{tina 16.50 Dok. program 18.00 Lijepom na{om 19.10 Loto 19.30 Dnevnik 20.10 TV bingo {ou 21.00 Dok. program 21.30 Otvorewe Pulskog filmskog festivala 22.00 Dnevnik 22.30 [panski zatvorenik, film 0.20 Qubav Xesike Stajn, film 1.50 Solaris, film 3.50 Gara`a 4.20 Reporteri 8.00 10.00 12.00 14.50 15.50 18.00 18.20 18.50 19.10 20.00

OBN
Zvijezde ple{u Mrak film 3, film OBN Star Model Mimohod Izgubqeno vrijeme, film Istra`ivawa Odred za ~isto}u Info Muzi~ki program Protiv wene voqe: Pri~a Keri Bak, film Ku}a velike mame Protiv wene voqe: Pri~a Keri Bak, film Mrak film 3, film Ku}a velike mame

Foks
6.00 7.00 8.00 9.00 10.30 13.00 14.00 15.00 17.00 18.00 18.20 Nacionalna geografija e-TV Doma}in Smije{na strana `ivota Herkul Poaro, film Cirkus Top Spid Jaguarov skok, film Dok. program Vijesti Ke{ taksi 19.00 Napoleon i @ozefina, serija 20.00 Od zlata jabuka, film 21.40 Praznik u Sarajevu, film 23.30 Grad bolesnih, film 1.40 Ke{ taksi 2.10 Ameri~ko rvawe 3.00 Grad bolesnih, film 5.00 Ameri~ko rvawe

21.50 23.30 1.20 2.50

National geographic
8.00 9.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 Najja~a zmija Vrhunska otrovnica Nesta{ne `ivotiwe Solarne oluje Monsuni Superma~ka Ma~ke ubice Tajne srca Dubai iznutra Najve}i kruzer na svijetu Nesre}a gr~kog trajekta Obredi prelaska 20.00 21.00 22.00 23.00 0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00 Luka Roterdam Najve}i kazino na svijetu Podvodne bu{otine Najve}i sjeka~ na svijetu Most Aerodrom Oblakoder Nuklearka Operacija Kruzer Kamioni Gusjenica Vinebego

NOVA
6.30 7.00 7.20 8.00 8.30 9.30 10.40 11.40 12.40 13.30 15.10 16.10 17.20 18.10 19.10 20.00 21.40 23.30 1.00 2.30 4.10 5.10 Atom, crtani film Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Dora istra`uje Ezo TV Nova lova Kraq Kvinsa, serija ^arobnice, serija Smolvil, serija Vatreni skaka~i, film Ne zaboravi stihove Nad lipom 35 Kod Ane Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik O~ajni~ki ~in, film Raqe 3, film U ime ~asti 2, film Da Vin~ijevo blago, film Opasno more, serija Kraq Kvinsa, serija ^arobnice

Radio RS
6.00 9.00 9.05 10.00 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10 19.30 Jutarwi program Vijesti Qetni mozaik Vijesti Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti Muzi~ka emisija Muzika naroda Vijesti Evergrin klub Vijesti Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3. 20.00 20.05 21.00 22.00 22.05

10.10 11.00 11.20 12.10 13.40 15.20 17.30 19.00 20.00 21.30 23.20 1.20

Ben 10, crtani film Jedna od momaka, serija Ritam srca, serija Glasnik, film Turk 182, film Romeo i Julija, film Zvijezde ekstra Magazin Sjena, film Opasni teren, film Murjaci generacije iks Romeo i Julija, film

14.50 15.30 16.20 17.10 18.50 19.20 20.00 21.40 22.40 0.10

^etiri zida Orangutanski dnevnik Streqa{tvo Solaris, film U vrtu pod zvijezdama Gara`a Iz xungle u xunglu, film Bitange i princeze, serija Elton Xon iz Arene u Puli No} u pozori{tu

BN
9.00 10.40 12.10 13.00 14.00 15.00 16.00 16.20 17.20 18.10 19.30 20.00 20.30 21.00 22.00 23.00 1.00 2.40 Dvoboj za ju`nu prugu, film Fojlov rat, serija Na to~kovima Susreti prve vrste Auto{op Biqana za vas Novosti Prava stvar Svijet na dlanu Pisma iz Herceg Novog Monitor Vitafon zvuk koji lije~i Svijet na dlanu Bulevar Mega saund Grad radosti, film Hard Ball, film Istok je isto~no, film

HRT 2
6.50 7.10 7.40 7.50 8.10 8.40 9.00 9.10 9.40 10.10 10.20 10.50 11.30 12.20 14.20 Legenda o Tarzanu 101 dalmatinac Vidri}i - medvjedi}i Na kraju ulice Dinosapiens, serija Eksperimenti koji su promijenili svijet Sportske igre mladih Speleolo{ki putopis Ekstremne `ivotiwe Igrajmo se MDF [ibenik Gimnazija, serija Briqantin Muzika KS automagazin

RTL
7.30 Magazin 8.10 Tajna ~okolade, serija 9.20 Ulica Sezam

GLAS SRPSKE 18. i 19. jul 2009. 47

^udo nevi|eno
Uloge: Savina Ger{ak, Dragan Nikoli} Re`ija: @ivko Nikoli}

2000
RTRS

Opasne misli
Uloge: Mi{el Fajfer, Xorx Dzundza Re`ija: Xon N. Smit

2000
ATV

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
7.00 Pri~a jednog psa, film 8.30 Dora istra`uje, crtani film 9.00 Znawe na poklon 11.00 Dobre namjere, serija 12.00 Vijesti 12.05 Dobre namjere, serija 13.30 Magazin 14.00 Sicilijanci, film 16.00 Vijesti 16.30 Qudi sa Menhetna, serija 17.20 17.50 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 23.30 0.00 0.30 1.20 Pametwakovi}i [tiklom u vrata Vijesti Nacionalna geografija i BBC Uvod u anatomiju Novo je da sam bila zlostavqawa Vijesti Pametwakovi}i [tiklom u vrata Nacionalna geografija i BBC Info kanal

RTRS
8.10 9.30 10.05 10.30 11.20 11.30 12.10 12.40 13.00 14.00 14.30 16.00 16.30 17.10 17.40 18.00 19.00 19.30 20.00 21.30 22.00 22.20 22.40 23.30 23.45 1.30 1.50 2.20 Neka druga `ena, film Sviraj ne{to narodno Skajlend, crtani film Ultramen Muzika za djecu 5. kozarski etno Snop Potkozarske pri~e ^arolija, serija Do kraja svijeta - Egipat Bafalo djevojke Magazin [qemenska Drinom nizvodno Ah, ta planeta Qetopis Frej`er, serija Dnevnik ^udo nevi|eno, film Intervju sa Slavkom [timcem Sportski pregled @ilet sport Veliki sportski dueli Poruke duha vremena Dervi{ i smrt, film Ah, ta planeta Magazin Dnevnik 7.00 7.30 8.00 9.50 10.00 10.30 11.00 11.30 12.00 13.00 13.40 16.00 16.05 16.30 17.10 18.00 19.00 20.00 22.00

ATV
Ju Gi Oh Gh, crtani film Ju Gi Oh Gh, crtani film Jutarwi program Vijesti Sporti}i Doktor Deksi Kirbi, crtani film Ulica Sezam Oliver i Olivija, crtani film Odmori se, zaslu`io si, serija Svemogu}i Brus, film Vijesti Kuba, putopis Kuba, putopis Crveni cvijet, serija Pogodi ko dolazi na ve~eru Vijesti Opasne misli, film Gol, film 6.05 8.00 8.10 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.40 13.00 13.10 13.30 14.10 14.50 15.00 15.40 15.50 16.40 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00 23.00 23.05 0.00 0.10 2.30

RTS 1
Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Kulinarski qetopis Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Vijesti SAT Vijesti Vru} vjetar, serija Vampiri su me|u nama, film Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Vru} vjetar, serija Qubav u Majamiju, film Vijesti Bjekstvo iz zatvora, serija Dnevnik Egzit Vru} vjetar, serija 6.00 7.00 7.40 8.00 9.00 9.30 9.40 10.00 10.30 11.00 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.30 16.30 18.00 19.00 19.30 20.20 22.30 23.30 0.20

RTS 2
Muzika za dobro jutro Amen a|es Agroinfo Dozvolite Pustolov Felicija u haosu @drijebe i ja Akva viva derbi Moj qubimac Brazde UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Urbana zona Kultura Roma Trag u prostoru Vikend Evronet Srpski kulturni forum u Be~u Metropolis u Kladovu Biciklizam Rezervisano vrijeme Hronika Belefa Frojd Odbojka: Srbija - Hrvatska Me|unarodni filmski festival “Pali}“ Biciklizam ^ik Korija i Geri Barton

Vikom
6.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.50 10.00 Narodna muzika Tele{op Glas Amerike Tele{op Pismo-glava, putopis Crtani film U na{em ataru, emisija o poqoprivredi 11.00 Blesimetar, serija 12.00 Radio i TV 13.00 Sveznalica, kviz 14.00 14.40 15.00 15.50 16.30 19.30 20.30 21.00 22.00 23.00 0.00 Tele{op Tele{op Sveznalica, kviz Crtani film Kviz znawa Dnevnik RTS Pregled sedmice Dokaz stvarawa Izazovi istine Narodna muzika Erotski program

PINK BH
6.50 7.00 7.10 7.20 8.00 9.00 10.30 11.00 11.10 13.00 13.30 13.40 14.00 14.10 15.40 16.10 16.20 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 22.00 0.00 0.10 0.20 1.20 4.00 6.00 Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Crtani film Jedna bajka Balkan net Zabavni program Info top Gold ekspres Ima ko da pita Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Info top Sve za qubav Kursaxije Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Zabavni program Dvogled Info top Da pre|emo na ti Mobih Ima ko da pita Mali diktator, film Zakon oru`ja, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Urota Mali diktator, film Zakon oru`ja, film Pink xuboks 8.00 9.00 9.05 9.30 9.35 10.00 10.20 10.40 11.10 12.00 12.05 13.30 14.20 14.30 16.50 17.00 18.50 19.00 19.30 20.00 21.00 21.30 22.00 22.10 22.30 23.00

BHT 1
Delfini Be Ha Te bebe Mumijevi Uradi sam, uradi sama Galakti~ki fudbal, crtani film Nema problema Re: start, {kola informatike Indonezija Duhovni mostovi Vijesti Marijana milosti puna, film Retrovizor Viza: Rok dizajneri Fudbal: Barselona ^elzi, snimak Muzika Lete}i zmajevi, film Celestin Dnevnik TV Liberti Policijska stanica Moda Global Vijesti Sport Dok. program Marija milosti puna, film 6.00 7.10 8.00 8.10 9.10 10.00 10.20 12.00 12.20 13.20 14.00 15.00 15.40 15.50 16.50 17.20 19.10 19.30 20.10 22.30 22.50 23.10 1.30 2.00 2.30 3.20

HRT 1
Lijepom na{om Obrazovni program Vijesti Muzika Osniva~i crkvenih redova Vijesti Trinaestoro na ve~eri, film Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti ^a smo na ovon svitu Narodna medicina Reci bilo {ta, film Loto Dnevnik Zlato za odva`ne, film Dnevnik Hronika Pulskog filmskog festivala Carstvo sunca, film Narodna medicina Osniva~i crkvenih redova Duhovni velikani Reprizni program 8.00 10.00 10.30 11.00 11.30 12.30 13.10 13.50 14.50

OBN
Ku}a velike mame Spu`va Bob, crtani film Spu`va Bob, crtani film Sponzoru{e Mu}ke, serija Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Protiv wene voqe: Pri~a Keri Bak, film Qubav prije svega, film Info Dobar ~ovjek u Africi, film Zetra - finale {ou programa Protiv wene voqe: Pri~a Keri Bak, film Dobar ~ovjek u Africi, film

Foks
6.10 7.00 8.30 9.00 10.00 12.00 13.00 13.40 16.00 e-TV Doma}in Crtani film Napoleon i @ozefina, serija Od zlata jabuka, film Smije{na strana `ivota Svijet na dlanu Ni~ija zemqa, film Kad porastem bi}u kengur, film 18.00 18.20 19.00 21.00 23.20 1.10 2.10 3.00 3.40 Vijesti Ke{ taksi Grom u Raju, serija Ubistvo prije svega, film Kasno sino}, film Top Spid Ameri~ko rvawe Ke{ taksi Kasno sino}, film

16.50 18.50 20.00 21.40 23.40 1.20

National geographic
8.00 Nuklearka 9.00 Operacija Kruzer 10.00 Kamioni 11.00 Gusjenica 12.00 Najve}i sjeka~ na svijetu 13.00 Podvodne bu{otine 14.00 Najve}i kazino na svijetu 15.00 Luka Roterdam 16.00 Oblakoder 17.00 Aerodrom 18.00 19.00 20.00 22.00 23.00 1.00 2.00 3.00 5.00 6.00 7.00 Most Istra`ivawe avio nesre}a Putovawe do ivice svemira Drevni pomorci Putovawe do ivice svemira Drevni pomorci Gusjenica Putovawe do ivice svemira Aerodrom Hijene Australijska drevna divqina

NOVA
8.00 8.30 8.50 9.10 10.10 10.40 11.10 12.10 14.00 15.30 17.20 17.30 18.10 19.10 20.00 21.00 22.30 23.40 0.10 1.40 3.40 4.50 9.00 9.50 10.10 11.00 Vinks, crtani film Pocoyo, crtani film Dora istra`uje Lude sedamdesete, serija Automotiv Novac Izgubqeni, serija Lanac sudbine, film Jo{ 48 sati, film O~ajni~ki ~in, film Vijesti Pazi zid Lud, zbuwen, normalan, serija Dnevnik Nad lipom 35 Plavu{e s faksa, film Crveni tepih Televizijska posla, serija Raqe 3, film Odavde do vje~nosti, film Crveni tepih Lude sedamdesete, serija Ben 10, crtani film Jedna od momaka, serija Ritam srca, serija Bibin svijet, serija

12.10 13.00 14.40 15.30 17.10 17.40 18.30 19.00 20.00

Mjewa~nica Turk 182, film Sawa ostvaruje snove Sjena, film Odred za ~isto}u Magazin Vijesti Nadrealiti 44 minute: Pucwava u Holivudu, film 21.20 Mjesto zlo~ina: Majami, serija 22.10 Hartov rat, film 0.20 Opasni teren, film

17.40 Crtani film 18.00 Vaterpolo: Hrvatska - Ma|arska 19.00 Haks specijal 19.40 Automobilizam 20.00 Pula povjerqivo 21.30 Tompson, koncert 0.00 Odbojka (`): Srbija - Hrvatska 1.00 Bez odu{evqewa, molim, serija 1.30 Gara`a

Radio RS
9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 19.05 20.00 Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Religijski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti Zaigrajmo, zapjevajmo Vijesti 20.05 Zabavna muzika 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Kultura u ogledalu 23.00 Sje}awa 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

BN
8.00 Svijet Renomea 9.30 Sa Kraji{nicima po Krajini 10.00 Selo 10.30 Cvr~ak na sat 12.00 Zavi~aju, mili raju 13.00 Mega saund 14.00 Muzi~ko popodne 15.00 Qetwe popodne 19.30 Monitor 20.00 Prava stvar 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Slu~ajni partneri 0.20 ^avka, film 2.00 Satelitski program

HRT 2
7.10 Porodica Adams, crtani film 7.30 Loki Leonard, serija 8.00 Povratak Tomija Trikera, film 9.30 Jura Hura 10.00 Duhovni velikani 10.50 Biblija 11.00 Misa 12.00 Sportske igre mladih 12.20 Hana Montana, serija 12.40 [panski zatvorenik, film 14.30 Streqa{tvo 15.50 Xungla na asfaltu, film

0.20 Krivuqa u~ewa, film RTL

Luda planeta

Dobitak sa lutrije prosjacima
PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

Prvi "Banja Luka Rock Open Air" otvoren je u petak na tvr|avi Kastel, a za prvo ve~e bili su najavqeni “Atomsko skloni{te“, "IRINA & STORM", “Atomsko skloni{te“, “Balkan ekspres“, "QUO" i "BC SWEET". Na Kastelu }e u subotu nastupiti "URIAH HE EP", “Alo gia“, “Kraqev ski apar tman“, “Formula 4”, “Divqe jagode“ i "FOUR ROSES". - Ovaj bawolu~ki festival puno zna~i za rok mu zi ku.

Naj ve }a vri je dnost, po red jo{ ne ko li ko stvari koje je biv{a Jugoslavija imala, je rok muzika. Jugoslovenski rok je bio mo}an i sna `an, me |u prva ~e ti ri u Evropi. Mnogo puta smo svirali u Bawoj Luci, pa nam je i ovaj nastup va`an - rekao je Bruno Langer iz “Atomskog skloni{ta“. On se prisjetio po~etaka ove grupe i wenog naziva koji je vezan za pjesnika Bo{ka Obradovi}a. - Kada smo se pojavili, neki su nam rekli da imamo demode pjevawe, jer je rat u Vijetnamu davno pro{ao. Me|utim, ratova }e biti dok god je planete Zemqe i qudi na woj - ka `e Langer. Muzi~arima iz “Atomskog skloni{ta“ svi|a se mjesto odr`avawa rok festivala. - Am bi jent tvr|a ve Kas tel je pre kra san i odli ~an je za sve vrste ma ni fes ta ci ja. Ono {to ne dos ta je uop {te mu zi ci u regionu je vi{eslojnost, a ne da se ~vrsto dr`imo samo jednog pravca zakqu~io je Bruno Langer.

Nigerijka Rozmari Obijakor, koja je na lutriji dobila 15.700 evra, premiju je odmah udijelila `eni koja je prosila na ulici, javio je Tanjug. Rozmari (46) je dobila preko 3 miliona najra (15.700 evra) igraju}i na nacionalnoj lutriji. Kada su je na lokalnoj televiziji pitali {ta namjerava da u~ini sa tim novcem, ona je odgovorila da ga je ve} poklonila jednoj “sre}noj prosjakiwi“. Novac je poklonila `eni koja je sa svojim dvogodi{wim djetetom prosila na ulici.

Glume}i |avola do{ao na sud
Britanac koji je potro{io 3.500 funti na plasti~ne operacije kako bi li~io na |avola, na{ao se na sudu jer je poku{ao da prevari socijalno, javio je Mondo. Opsjednut |avolom, 39-godi{wi Gevin Paslou pretvorio se u “princa tame“ pomo}u estetske hirurgije i izveo pravi |avoqi trik kako bi na{ao novac za daqe operacije. On ima ugra|ene rogove, ra~vast jezik, {iqate u{i, implatirane rogove, produ`ene o~wake i fluorescentna zelena so~iva.

Koncert rok grupe "Tatoo" odr`an je u ~etvrtak u okviru “Prijedorskog kulturnog qeta“, a muzi~ari su najavili i prvi album. - Snimali smo do sada neke pjesme, ali nismo objavili ni za jednu ve}u ku}u, ali se nadamo da }e to biti ve} u septembru, kada imamo zakazano snimawe. Materijal }e biti objavqen po~etkom godine, bi}e presjek dosada{we karijere, a ukqu~iva}e pjesme iz ranijeg perioda, ali i no ve na ko ji ma sa da ra di mo - re kao je gitarista i pjeva~ grupe Dalibor Popovi} Mik{a. Kao predgrupa ovom bendu, nastupila je mlada prijedorska grupa “Mojnemonik“. Oni zvukom i stilom podsje}aju na starije kolege iz grupe "Tatoo" koji su svojim dvo ~a so vnim nas tu pom po ka za li zre lost zvu ka i ~iwenicu da prijedorska rok scena mo`e ozbiqno da ra~una na ove muzi~are. S. T.

Koncert grupe “Tatoo“ u Prijedoru

Du{ekom zapalio stan
Jedan Nijemac digao je stan u vazduh kad je poku{ao da zakrpi du{ek na naduvavawe, javila je Beta. ^ovjek je uzeo lijepak za automobilske gume da zapu{i rupu na du{eku i ostavio ga da djeluje preko no}i. Kada je ujutro poku{ao da ga naduva, du{ek se zapalio varnicom iz elektri~ne pumpe na vazduh. Eksplozija je sru{ila zid dnevne sobe na stepeni{te i porazbijala prozore. I vlasnik stana, star 45 godina i wegova trogodi{wa k}erka zadobili su opekotine. Procjena {tete je 20.000 evra.

NEKAD BILO...
Dvije tre}ine Rima izgorjelo je u po`aru 64. godine. Car Neron optu`io je hri{}ane da su podmetnuli po`ar i prognao ih iz Rima. Po`ar je bio velika nesre}a za rimsko stanovni{tvo, a ~ak se pojavila sumwa da ga je podmetnuo sam car, jer je navodno htio da grad preuredi i planira na nov na~in. U izvorima nema pouzdanih potvrda za ovu verziju doga|aja, pa se u sumwu dovodi ~ak i Tacit, izrazito neprijateqski raspolo`en prema Neronu. Rim je poslije po`ara ponovo podignut. U po`aru je stradala i ku}a samog Nerona, pa je on na tom mjestu podigao velelepnu palatu, nazvanu “Domus aurea“ (“Zlatna ku}a“), ~iji su ostaci otkriveni. Nove gradwe poslije po`ara iziskivale su ogromna sredstva.

Kajli Minog o{amarila vjerenika
Australijska pop pjeva~ica Kajli Minog o{amarila je svog vjerenika nao~igled posjetilaca jednog kluba u Wujorku, javio je Mondo. Kajli Minog (41) i wen vjerenik {panski maneken Andreas Valenkos (31), posva|ali su se poslije provoda u jednom wujor{kom no}nom klubu. - Sve je bilo u redu, zabavqali su se kao i ostali. U jednom trenutku su po~eli da se sva|aju i Kajli je napustila klub. Poslije nekoliko minuta se vratila unutra, po~ela da vi~e na wega jer ga je ~ekala na ulici, a onda ga o{amarila - rekao je jedan od posjetilaca kluba. Portparol “xepne Venere” nije `elio da komentari{e doga|aj.

POSQEDWA

Po`ar u Rimu

KOLUMNA

INTERVJU
Ranko [krbi}, ministar zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske

Moralna odgovornost za genocid
www.glassrpske.com
PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

Nema razloga za paniku zbog {irewa novog gripa
FOTO: S. ILI]

Dobre i lo{e strane kozmeti~kih tretmana

MNOGO PUTNIKA ZASTANE U BAWI DVOROVI, neobi~noj oazi mira, cvije}a, mladosti i zdravqa

2 18. i 19. jul 2009. GLAS PLUS

Kolumna
“Svi Srbi s obje stra ne Dri ne tre ba da sno se mo ral nu od go vor nost za ge no cid ko ji su po ~i ni li nad Bo{waci ma i to tre ba da de ci di ra no pri zna ju i da sno se sve posqedi ce zbog to ga.“ Ne ki to ta ko tvrde i mi sle da je wihov mo ral uzo ran. Upra vo ta ko ili ni po {to ta ko? Ni po {to ta ko, jer ako se upo trebqava rje ~i ca “svi“, bez ob zi ra na to ka kvi su ti svi, a po go to vo {ta su u~inili, onda je to na ci ona lis ti ~ki is kaz. Ni po {to ta ko ne go: svi ko ji su po ~i ni li ra tne zlo ~i ne, ubi ja li ne du `ne tre ba da sno se sve posqedi ce za ne dje la ko ja su po ~i ni li. To tre ba re }i ja vno. ^es tit ~o vjek ne mo `e ima ti di le mu da li stva ri mo gu i tre ba ju bi ti pos tavqene dru ga ~i je. ^es tit ~o vjek }e u~i ni ti sve da prav da bu de za do voqena, prav da je dna ka za sve. Ovih dana je obiqe`ena godi{wica je dnog ge no ci da, je dne tu ge i bo li, ali na `a lost i go di{wica jo{ je dne tu ge i bo li ubi je nih Srba u B r a t u n c u. O v i h d a n a s u m n o g e , mno ge maj ke o`ivqava le svo je naj mi li je u sje }awima pu nim nei zre ci ve patwe. No, mnoge majke Sre bre ni ce jo{ ni su na {le ba rem ma li smi raj, jer jo{ uvi jek ne mo gu uko pa ti naj mi li je. Ne ma ih, ne zna se gdje su im kos ti. Hra bre su i ~e ka ju, `i ve u ~e kawu. ~ne Srbi je. S pra vom! Ali ni je li pred sje dnik Srbi je Bo ris Ta di} do las kom na vlast odmah po ka zao zva ni ~ni stav pred sje dni ka Srbi je? Do {ao je u Po to ~a re i po klo nio se `rtva ma ko je su ubi li Srbi. To je bi la vi jest kao i sva ka dru ga, ni mawa ni ve }a u me di ji ma od os ta lih. A bio je to his to rij ski preo kret. Danas, to je vijest koja zauzima mjesto na dnu stranice “gra |an ski“ ori jen ti ra nih me di ja i to ne sa sli kom Bo ri sa Ta di }a kao ilus tra ci jom ko ja tre ba da oja ~a ri je~ ko jom se obra tio, ve} sa sli kom Rat ka Mla di }a. Po ru ka: ~i taj te {to ka `e, ali svi su oni is ti. Na ra vno po ru ka mo `e bi ti i: ovo je ra tni zlo ~i nac. Ali svi zna mo da je Mla di} naj tra `e ni ji ~o vjek na pla ne ti, ali ne zna mo ili ne tre ba da do voqno razgovijetno zna mo da pred sje dnik Srbi je ima i sa da 2009. go di ne is ti stav kao i ka da je Ta di} ime no van za pred sje dni ka: “Oda ju }i po ~ast `rtva ma Sre bre ni ce, oda je mo po ~ast svim ne vi no stra da li ma. Sve ne vi ne `rtve mo ra mo po {to va ti, jer je di no pam te }i i po {tu ju }i `rtve dru gih, kao i svo je, mo `e mo pro na }i sna gu za po mi rewe i mir me |u na ro di ma Bal ka na ka ko bi smo kre nu li na pri jed, prosperitetnoj i iz vje sni joj bu du }nos ti ko ja nije optere}ena ratnim zlo ~i ni ma.” Za {to sa pu no gra |an ski ori jen ti ra ne voqe to ni je mo gla bi ti udar na vi jest, vi jest ko ja bi, zbog `eqe da vla da mir ovom zemqom i da svi weni gra |a ni ovu zemqu osje }a ju kao svo ju, mo gla gla si ti: “Ta di} is tra jan i odlu ~an da zlo ~in ci bu du pri ve de ni li cu prav de“. Ne, ne ni je ovo ni ka kvo mi je {awe u ure |i va ~ku po li ti ku bi lo ko je no vi ne, ve} ~i tawe, sa mo pu ko ~i tawe i ana li zi rawe po ru ke iz no vin skih tek sto va. Iako sam pi sa la o to me, ne mo gu da se sa da opet ne sje tim da je gru pa mla dih Srbi ja na ca opet u gra |an skim no vi na ma, na {la mjes to u dnu stra ni ce, tko zna ko je i to kao ~is to agen cij ska vi jest. Pa ni je li to bio po ku {aj mla dih da po ka `u “mo ral nu od go vor nost za ge no cid ko ji su po ~i ni li nad Bo{waci ma“. Ali taj ~in do bre voqe je do bio mjes to - ni gdje, u dnu, ne ~it ko i ne vidqivo pred stavqen. Da li su na pravqene re por ta `e o “Beo grad skom kru gu“ i broj nim srbi jan skim in te le ktu al ci ma ko ji su u ra tno do ba do la zi li u Sa ra je vo i pru `a li po dr{ku Sa raj li ja ma. Me |u wima je bio i po koj ni Zo ran \in |i}. On da nas ni je `iv, ne ma ga jer se bo rio za is ti nu i prav du, a ko li ko ~es to se o wego voj odlu ~nos ti za uspos tavqawem tran zi cij ske prav de go vo ri da nas u Sa ra je vu? Pi sa lo se jes te i go vo ri lo, ali ne ko li ko bi tre ba lo s ob zi rom na te `i nu tih akci ja.

“GRA\ANSKI“ mediji ne propagiraju mir
K o l i k o d a n a s u S a r a j e v u, a l i {to da ne i u ci je loj BiH, zna mo o odlu ~nos ti broj nih NVO-a u Srbi ji da zbog mo ral ne od go vor nos ti da ju sve od se be sa ciqem uspos tavqawa is ti ne i po mi rewa? Za {to to ne tre ba da zna mo? Za {to nas me di ji ne za si pa ju pri mje ri ma ko ji idu u pri log po mi rewu i uspos tavqawu di ja lo ga? Za {to Re is Ce ri} 11. ju la ka `e: “Ovo je mjes to i ovo je dan ko ji pod sje }a sva kog ~o vje ka, ma ko bio i ma gdje bio, da se is ti na o zlo ~i nu pro tiv ne vi nog ~o vje ka ne mo `e sa kri ti i da se prav da ne mo `e iz bje }i. Ovo je mjes to i ovo je dan ka da svi tre ba da upam ti mo da je qubav, a ne mr`wa, na{ za je dni ~ki spas, da je mir, a ne rat, na {a za je dni ~ka sre }a, da je su `i vot, a ne na siqe, na {a za je dni ~ka bla go dat, da je is tina, a ne la`, na{ zajedni~ki izlaz iz mra ka u svje tlo, da je prav da, a ne kriv da, na {e za je dni ~ko pra vo, te da je po mi rewe, a ne osve ta, na {a za je dni ~ka oba ve za“, a to pre no se “Ne za vi sne no vi ne“, a ne “gra|anski“ mediji? Ups, pardon pre no se u dnu stra ni ce, bez ika kve ilus tra ci je, kao ne ko sa svim be zna ~aj no obra }awe. Za {to ova po ru ka mi ra ne ma svo je mjes to ta mo oda kle bi tre ba lo da se {i re ova kve po ru ke. Na ci ona lis ti ne `e le mir i po mi rewe, gra |an ski ori jen ti ra ni (po se bno) me di ji `e le, pa za {to on da i ne pro pa gi ra ju po ru ke mi ra. Za {to po ubi ja ni u Bra tun cu ni su za slu`ili pravedniji naslov od: “^e tni ci pje va li Sre bre ni com“? Ni je li pa ras tos za po gi nu le/ubi je ne Srbe tre bao bi ti udar na vi jest u gra |an ski ori jen ti ra nim me di ji ma sa na slo vom ko ji upra vo akcen ti ra ba{ to, kao {to je na slov u “Ne za vi snim no vi na ma“ gla sio “Su za ma is pra }e ne 534 `rtve“? Pla ka le su i one, maj ke Srpkiwe to ga da na i

PI[E: Sawa VLAISAVQEVI]

PRAVDA jednaka za sve
Ali, ovih da na se po no vo o`ivqava i me dij sko-in ter net ski rat. Rje ~ni kom ko ji po no vo tru je po tek ne zna tno za ra slim ra na ma. Oprav dan je zah tjev da svi zlo ~in ci bu du ka`weni, ali ka ko o~e ki va ti da sva ki gra |a nin Srbi je i Re pu bli ke Srpske stal no po navqa: kriv sam? ^ak i ka da je ri je~ o mla dim qudi ma koji ni na koji na~in NISU KRI VI. Da na{we ge ne ra ci je mla dih su bi li dje ca ka da su ba ~e ni u rat i ka da im je pre ki nu to dje tiwstvo. Oni da nas mo gu u~i ti od sta ri jih da vo le ili da mrze, kao {to su i ta da mo gli gle da ti naj stra {ni je izqeve mr`we. Me di ji su od go vor ni za pre no {ewe in for ma ci ja o po li ti ~kim do ga |a ji ma, a na ~i nom na ko ji pla si ra ju in for ma ci je ja vnos ti proi zvo de ili me |u na ci onal nu ne sno{qivost ili to le ran ci ju. Tra `i se, eto, ja san stav zva ni -

Nacionalisti ne `ele mir i pomirewe, gra|anski orijentirani (posebno) mediji `ele, pa za{to onda i ne propagiraju poruke mira. Za{to poubijani u Bratuncu nisu zaslu`ili pravedniji naslov od: “^etnici pjevali Srebrenicom“? Nije li parastos za poginule/ubijene Srbe trebao biti udarna vijest u gra|anski orijentiranim medijima
wiho va je bol ne pre bol i one ne ma ju vi {e svo je naj bli `e, ne ma ju! I na tom mjes tu je jo{ je dan vjer ski po glavar poru~io: “Prihvatimo ~iweni cu da su na ovim pros to ri ma mno gi stra da li, ali ne sa mo iz je dnog na ro da, jer ovih da na pla ~u Bo{wakiwe i Hrva ti ce, ali i maj ke Srpkiwe, ko je ni ko ne spo miwe i ne mi sli na wih. Ne izno si se is ti na da su Srbi bra ni li go le `i vo te u Kra vi ci, Bre `a ni ma, Za la zju, Ka me ni ci i dru gim se li ma Bir ~a“. Ovo ga ne ma u “gra |an skim“ me di ji ma, a pi ta mo se za {to ne ma vi {e po vje rewa me |u gra |a ni ma BiH. (Autor ka je di re ktor Cen tra za kul tu ru di ja lo ga BiH)

Inbox
Vreline koje su u julu zavladale u Srpskoj donose i ozbiqne probleme. Svakog dana indeks UV zra~ewa je visok, a upozorewa stru~waka ka`u da djeca na jakom suncu mogu da dobiju opekotine za samo deset minuta. [to je najgore, jako sunce ostavqa trajne posqedice na ko`i, pa dermatolozi imaju pune ruke posla. Ako se na vrijeme sprije~i, ne mora ni do}i do opasne bolesti, karcinoma ko`e. Zato bi najboqe bilo da svako preduzme sve neophodne mjere za{tite od sunca. Ne bi se trebalo kretati po suncu od 11 do 17 ~asova, a ko`u obavezno za{tititi odgovaraju}im preparatima. [e{iri, sun~ane, nao~are, odje}a koja pokriva ve}i dio tijela, neke su od mjera za{tite. Boqe sprije~iti, nego lije~iti! miairrissa198@gmail.com

Komentari ~italaca

Otkaz bez otpremnine i otkaznog roka
Ra di la sam u Srpskoj ra di kal noj stran ci “Dr Vo ji slav [e {eq“ vi {e od pet godina i, uz to, bila i ~lan te stran ke. Mar ta 2009. go di ne pred sje dnik [e {eqevih ra di ka la za Re pu bli ku Srpsku Mir ko Bla go je vi} da je mi otkaz bez otkaznog roka, otpremnine, godi{weg odmora. Razlog – vi{ak radnika, a sama sam radila sve poslove u toj stranci i niko mi nije pomagao. Pra vi ra zlog – ne sla gawe sa stavovima “bosa“.Sa svojih 40 godina sam se na {la bez za po slewa i bez sredstava da {kolujem sina (samohrana sam majka), jer je doti~ni gospodin uzeo “pravdu“ u svoje ruke – ko nije za wega, ne treba ni da `ivi. Na ra vno, ni je mi is pla }e no ni {ta od sredstava koje, po zakonu, treba da do bi jem. Obra }a la sam se i drugima iz pomenute stranke, svi }ute (od pred sje dni ka op {ti ne do os ta lih). Tra `i la sam da mi da ju ko pi je zara|enih i upla}enih li~nih dohodaka i re~eno je da je sve u vezi sa mnom “izgorjelo“. Da li gospodin Blagojevi} i danas misli da su 90-e godine, kada je mogao da radi {ta ho}e ili to stvarno mo`e. Is kre no se na dam da ni je ta ko. Zbog budu}nosti na{e djece, svih nas. Aleksandra Zdravkovi}, Bijeqina

GLAS PLUS 18. i 19. jul 2009. 3

13 - 17. 7. 13. 7.
Kr{ewe Zakona o javnim nabavkama je u~estalo, ali dodatnu te`inu ima kad to uradi Agencija za istrage i za{titu (SIPA), koja bi trebalo da istra`uje i ka`wava takve pojave. Ovo je istakao ~lan Odbora za bezbjednost Narodne skup{tine RS Borislav Boji}, navode}i da je tri puta te`e kad Zakon o javnim nabavkama kr{e SIPA i tu`ila{tvo, nego druge institucije. U izvje{taju revizora BiH za pro{lu godinu navedeno je da je SIPA kr{ila Zakon o javnim nabavkama tako {to nije sprovodila zakonom propisan postupak javnih nabavki za gorivo i druge stavke. Portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i} ka`e da Tu`ila{tvo nije dobilo izvje{taj o tome da je SIPA kr{ila Zakon o javnim nabavkama.

Doga|aj sedmice
Odluka Kluba Bo{waka u Vije}u naroda RS

Antiustavna obustava rada
Odlukom da do daqeg obustave rad bo{wa~ki delegati u Vije}u naroda RS svjesno kr{e propise i djeluju antiustavno, zbog ~ega mo`e biti pokrenuto pitawe krivi~ne odgovornosti, rekao Igor Radoji~i}
PI[E: MILAN MIQU[ milanm@glassrpske.com

15. 7.

se na scenu vr novo poku{ava da ji se vode u i pregovorima ko mjene koje svim dogovorima ustavne pro la`u}i za govora. BiH, posebno se za jva`nija tema raz RS istase nametnu kao na nastoje da rodne skup{tine pitawa poslanika Na nisu Ovo je odgovaraju}i na rad Dodik i ponovio da ustavne promjene premijer Srpske Milo ov za ulazak u EU. kao usl der SDA Sulejman Ti , Dodik je rekao da li o “prudskom procesu“ razloga, me|u kojiGovore}i ke iz vi{e me ne dolazi na sastan jednice u BiH. Sinonim za hi} u posqedwe vrije j me|unarodne za utica je “prudski proces“. ma je i taj da se oja~a dodao je Dodik, upravo unutra{we dogovore, ioritetno nam je rje{avawe pitawa - ista- [to se ti~e RS, pr za zatvarawe OHR-a imovine, koje je uslov Dodik. kao je

14. Me|unarodna zajednica po-ati u 7.

Evropska komisija predlo`ila ukidawe viza za gra|ane Srbije, Crne Gore i Makedonije i izrazila nadu da }e do sredine 2010. godine BiH i Albanija dobiti sli~an prijedlog. Evropski komesar za pro{irewe Oli Ren istakao je da je ciq Brisela da za BiH i Albaniju uskoro bude iznesen isti prijedlog, ukoliko budu ispuweni potrebni uslovi. Istovremeno, komesar EU za pravosu|e @ak Baro je rekao da napredak u BiH treba da bude ostvaren, pogotovo u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. U Sarajevu, na konferenciji za {tampu, na kojoj je promovisan biometrijski paso{, re~eno je da bi izdavawe ovih putnih isprava u BiH moglo da po~ne 15. oktobra, a gra|ani BiH putovawe u zemqe EU bez viza mogu da o~ekuju najranije 1. jula sqede}e godine.

17. 7.

u BiH sa visokim ti~kih stranaka om dogovoreno Valentinom Inck ne obaveze nestavnikom u BiH i ispu voji set zakona da se {to prije us lizaciju viznog re`ima u BiH. tolibera konsenzus oko ophodne za kao da postoji puni Milorad Dodik je re bu protiv korupcije, odre|ene zakoLider SNSD-a r jiti strategiju za bo ga, te da treba usvo je{iti pitawe biometrijskih paso{a. i ri ne re`im u julu sqede}e BiH dobije bezvizni gnutog nao da je glavni ciq da jedna procjena posti Incko je reka ptembru postoji jo{ . u se godine, isti~u}i da pretka o tom pitawu -a Milorad Dodik, predsjednici SNSD potpredsjenku su prisustvovali Tihi}, Sasta vi}, SDA Sulejman HDZ-a BiH Dragan ^o lilovi} i lider HDZ-a 1990. dnik SBiH Safet Ha Qubi}. Bo`o

16. 7.Na sastanku pet lidera poli-pred-

Klub Bo{waka u Vije}u naroda RS u uto rak je pot vrdio da obustavqa svoj rad “sve dok je na snazi neustavan Poslovnik o radu Us ta vnog su da RS”, ~i me je prakti~no blokirana Narodna skup{tina RS. Bo{wa~ki delegati smatraju da je odluka Vije}a za za{titu vitalnog interesa Ustavnog suda RS, kojom je na osnovu Zakona o teritorijalnoj organizaciji RS omogu}eno brisawe prefiksa “bo san ski“ is pred na zi va op {ti na Brod i Kos taj ni ca, primjer “neravnopravnosti konstitutivnih naroda u RS”. Odlu ka Klu ba Bo{waka da obustavi svoj rad i time blokira usvajawe zakona i drugih akata u tom tijelu nema upori{ta u Ustavu RS i Poslovniku o radu Vi je }a na ro da RS, izja vio je pred sje dnik Re pu bli ke Srpske Rajko Kuzmanovi}. Ku zma no vi} je ovu obus ta vu ocijenio kao poku{aj udara na najvi{e ustavne institucije RS i po zvao de le ga te u Klu bu Bo{waka da preispitaju svoju odluku, jer, kako je dodao, nemaju pravo na “politi~ki {trajk“ i bojkot takve vrste. Pred sje dnik Na ro dne skup {ti ne RS Igor Ra do ji ~i} je izjavio da bo{wa~ki delegati u Vi je }u na roda RS potpu no po gre{no tuma~e Ustav RS, a obustavqawem ra da svje sno kr{e propise i djeluju antiustavno, zbog ~ega mo`e biti pokrenuto pitawe krivi~ne odgovornosti. - Ako oni ne budu htjeli da rade, sigurno }emo na}i legalne

puteve kako bismo deblokirali za ko no da vne akti vnos ti u RS, jer se ne mo`e dozvoliti da neko an ti us ta vnom dje la tno{ }u prakti~no blokira ~itav sistem - rekao je Radoji~i}. Premijer RS Milorad Dodik oci je nio je odlu ku Klu ba Bo{waka vaninstitucionalnom i politi~ki nepotrebnom. - Postoji na~in da iza|emo iz to ga. Dej ton ski spo ra zum ni je po dra zu mi je vao Vi je }e na ro da RS. Vidje}emo da li }e ono i ostati - rekao je Dodik. Predsjednik Ustavnog suda RS Mir ko Zov ko upu tio je u ~et vrtak dopis Klubu Bo{waka i predstavnicima najvi{ih organa vlasti u RS, u kojem, izme|u ostalog “smatra da taj klub blokira rad zakonodavnih organa“.

USVOJEN rebalans buxeta Republike Srpske
- Mislim da ste prenaglili, ali po~etkom septembra uvrsti}u u dnevni red va{ prigovor u odnosu na ~lanak 52. Poslovnika o ra du Us ta vnog su da RS stoji, izme|u ostalog u dopisu. U sa op {tewu Klu ba Bo{waka na ve de no je da sma traju da je Zovko priznao da je Po slo vnik Us ta vnog su da RS neustavan. - Odbacujemo optu`be za bloka du in sti tu ci ja RS, jer sma tra mo da je obus tavqawe ra da jedini mogu}i na~in komunikacije sa vlastima RS - saop{tili su iz Klu ba Bo{waka u Vije}u naroda RS.

Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} donio je odluku o smjeni ministra bezbjednosti Tarika Sadovi}a i uputio je u parlamentarnu proceduru, re~eno je u [piri}evom kabinetu. Da bi odluka o Sadovi}evoj smjeni stupila na snagu, potrebno je da je potvrdi Predstavni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH. Predsjedni{tvo SDA, sa dva glasa protiv i jednim suzdr`anim, u srijedu je donijelo odluku da pokrene inicijativu za razrje{ewe Sadovi}a sa du`nosti zamjenika predsjedavaju}eg Savjeta ministara i ministra bezbjednosti BiH. Kao razlozi se navode stalni prigovori upu}eni od odre|enih doma}ih i stranih institucija, va`nih i odgovornih pojedinaca na Sadovi}ev rad.

4 18. i 19. jul 2009. GLAS PLUS
FOTO: S. ILI]

Ranko [krbi}, ministar zdravqa i socijalne za{tite RS

Nema razloga za paniku zbog {irewa novog gripa
Zajedno sa SZO pripremamo se za jesewi virus gripa, jer je taj period pogodan za {irewe virusa. Iz Instituta Torlak u Beogradu rezervisa}e se dio vakcina i za RS, rekao [krbi}
Ranko [krbi} RAZGOVARALA: @EQKA BA[I] zbasic@glassrpske.com

inistarstvo zdravqa i socijalne za{tite RS dobi lo je vi so ku ocje nu od pred sta vni ka Svjetske zdravstvene organizacije kada je u pitawu sprovo |ewe mje ra za {ti te od novog virusa gripa tipa A H1N1. U sa radwi sa beo grad skim In sti tu tom Tor lak ministarstvo }e obezbijediti dodatne koli~ine vakcina, a pre ma tvrdwama mi nis tra Ran ka [krbi }a apoteke u RS snabdjevene su dovoqnom koli~inom antivirusnih lijekova. Lijek za novi grip besplatan je bez obzira na to da li je pacijent osiguran ili ne. Ministar je upozorio na ~esto prawe ru ku, a oboqeli od bilo kakvog virusa ili prehla de tre ba lo bi da no se mas ke ka da su na ja vnom

M

mjestu gdje bi mogli da prenesu zarazu na druge. GLAS: Ko li ko je RS spre mna da do ~e ka no vi grip u jesen kada se o~ekuju ve}e razmjere {irewa virusa. Procjene pokazuju da se virus tipa A H1N1 br`e {iri na respiratorne organe od sezonskog gripa?

NOVIM ZAKONOM mijewa se naziv bolnica
[KRBI]: Na{u spremnost da do~ekamo novi virus gripa kada je u pitawu di ja gnos ti ko vawe i li je ~ewe predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije u nedavnoj posjeti Bawoj Luci ocijenili su visokom ocjenom. Virus je niske smrtnosti ali u ve}em procentu od smrtnosti sezonskog gripa. Sada je sezona gripa na drugoj polovini zemqine sfe-

re, a na{a bojaznost od mutirawa novog gripa vezana je za jesen. Pacijenti koji su na ovim pros to ri ma oboqeli bili su u kontaktu sa oboqelima gdje vlada pandemija gripa. Nabavka vakcina za sezonski grip je u toku, a kod va kci na za no vi grip postoji prepreka u smislu da vakcine djeluju na osnovni oblik gripa, a ne djeluju u slu~ajevima kada je virus mutirao. Dobro je to {to antivirusni lijekovi djeluju i na prvi i na mu ti ra ni oblik. Zajedno sa SZO pripremamo se za jesewi virus gri pa, jer ne mo `e mo pre tpostaviti u kojoj razmjeri }e se {iriti, a taj period je pogodan virusima. U kontaktu smo i sa In sti tu tom Tor lak iz Beo gra du ko ji proizvodi vakcine, a sa ministrom zdravqa Srbije dogo va ra mo da je dan dio vakcina iz instituta bude rezervisan za potrebe RS.

Univerzitetska bolnica
GLAS: Kada }e RS dobiti prvi Univerzitetsko-bolni~ki centar? [KRBI]: U rekonstrukciji Klini~kobolni~kog centra trenutno se zamjewuju liftovi i to }e se zavr{iti do septembra. U suterenu KBC-a u potpunosti je obnovqen citogenetski laboratorij i centar za dojku, a postepeno }e se obnavqati i ostali dijelovi. Novim zakonom o zdravstvenoj za{titi mijewa se naziv visoko{kolskih bolni~kih ustanova. Ne}e vi{e biti naziva Klini~ki centar. Ubudu}e }e se zvati Univerzitetska bolnica, a ostale bolnice zva}e se u skladu sa nivoima od prvog do ~etvrtog, {to }e se odre|ivati po broju i vrsti usluga koje ta bolnica pru`a. Ako neka bolnica `eli da bude prvog nivoa mora}e da napreduje u vrsti i broju pru`awa usluga. Na Univerzitetskoj bolnici u Bawoj Luci odnosno u RS radi}e se intenzivno u ovoj i narednoj godini.

GLAS: Jesu li spremni ostale bolnice u Republici Srpskoj za eventualno lije~ewe novog gripa? [KRBI]: Svi ve }i bol ni ~ki cen tri u RS po kriveni su potrebnim lijeko vi ma i se to vi ma za brzu dijagnostiku virusa. Timovi porodi~ne medicine znaju kako treba postupa ti u slu ~a ju da se ja ve pacijenti oboqeli od novog virusa gripa. Mjesta za paniku nema, me|utim, preventi vno, tre ba lo bi da stanovni{tvo redovno pere ruke, a osobe oboqele od sezonskog gripa i bilo kakve prehlade trebalo bi da odre|eno vrijeme nose masku na javnim mjestima. Ipak, takva po ja va kod nas bi si gur no prouzrokovala paniku iako bi to bio vid prevencije i za{tite zdravih osoba. GLAS: Ima mo li do voqno antivirusnih lijeko va u svim di je lo vi ma Republike Srpske? [KRBI]: Zna~ajne koli~ine antivirusnih lijekova nabavili smo jo{ kada se po ja vio pti ~i ji grip. Pre ko pro je kta Svjet ske banke kupi}emo dodatnu koli~inu lijeka protiv novog virusa. Lijek je besplatan za sva li ca u Re pu bli ci Srpskoj bez obzira na to da li su osigurani ili nisu, a koja boluju od virusa H1N1, jer virus spada u domen masovnih zaraznih bolesti. GLAS: Ho }e li pla te zdravstvenim radnicima s obzirom na rebalans buyeta ostati iste? [ta zahtijeva ju sin di ka ti, a {ta je realno ispuniti? [KRBI]: Nakon dono{ewa Za ko na o pla ta ma zdravstvenih radnika stabilizovala se situacija i imamo ut vr|e nu mje se ~nu tran{u za isplate plata u zdravstvu. Ona je u planu buyeta i mo`e se u potpunosti ispo {to va ti. Usli je dio je rebalans buyeta i mjere eko-

nomske krize, ali bez obzira na to nastoja}emo da se plate ne smawuju. Ipak plate zdravstvenog sektora ne mogu se izdvajati od ostalih buyetskih korisnika. O~eku je mo da ne do |e uop {te ili, bar ne, do zna ~aj nog smawewa plata za bilo kog buyetskog korisnika. Sindikati su u po~etku sporili zakon, ali sada su postali svjesni da im daje odre|enu garanciju. Shvatili su da je boqe primati i ni`u platu koja je ipak vi{a od nivoa pla ta ko je smo za te kli u zdravstvu. ^iwenica je da su u pro{loj godini bile plate po ve }a ne pa za tim smawene, ali kada vidimo da li je dobar priliv u buyetu ne}e biti prepre ke da plate ponovo pove}amo.

PRERASPODJELA kadra po domovima zdravqa
Po se bnim kole kti vnim ugovorom ~iju prvu verziju o~e ku je mo za de se tak da na definisa}emo oblasti koje nisu novim zakonom obuhva}ene, a to su uslovi rada u rizi~nim zonama, no}ni rad i druge nadle`nosti. Pregovori u zdravstvu i daqe }e se obavqati sa sindikatima. GLAS: Mawka li ra dnika u zdravstvu ili ima i suvi{nih? [KRBI]: U zdravstveni sektor godinama se primao ne me di cin ski ka dar tako da ima dosta slu~ajeva gdje on nije neophodan. Novi na~in ugovarawa sa primar nom zdrav stve nom za {ti tom na tje ra }e di re ktore domova zdravqa i na~elnike op{tina da naprave plan racionalizacije i preraspodjele “vi{ka“ kadra za ko jim ne ma po tre be da je stalno zaposlen, jer za poslove koje obavqa mo`e privre me no da se an ga `u je

radnik ili preduze}e. Kada je rije~ o profesionalnom medicinskom kadru, posmatraju}i po evropskim parametrima i broju doktora i medicinskih sestara na stotinu hiqada stanovnika dale ko smo ispod evrop skog pro sje ka. Ako po sma tra mo bolni~ke centre nominalno, imamo vi{ak, a sa aspekta pru`awa usluga mawak doktora. Za uslugu koju nijedan do ktor kod nas ne obavqa moramo pacijenta da upu ti mo u dru ge cen tre izvan Republike Srpske. Taj dizbalans mo`emo da popravimo samo na na~in da na{i doktori savladaju usluge koje za sada ne obavqaju. GLAS: ^emu ministarstvo po sve }u je naj vi {e pa`we kada je rije~ o ulagawima? [KRBI]: Mi nis tar stvo ima kompletnu evidenciju o situaciji u kojoj se nalazi svaka bolnica u Republici Srpskoj. Ne ma odjeqewa i bolnice gdje nismo donekle unaprijedili uslove rada. Do kraja godine realizova}emo kredit Koreje u vrijednosti 25 mi li ona ma ra ka u di ja gnosti~koj opremi tako da }e svaka bolnica u Srpskoj dobiti opremu koja joj je najneopho dni ja u di ja gnos ti ci. Namjeravamo sve bolnice u saradwi sa Fondom zdravstvenog osigurawa da opremimo anesteziolo{kom opremom da jedinice intenzivne wege i anestezije dobiju najnoviju opremu po posqedwoj rije~i tehnologije. Brojni domovi zdravqa u RS imaju najve}i problem sa transportom pacijenata tako da }emo u ovoj godini nabaviti zna~ajan broj sanitetskih vozila. Do kraja godine trebalo bi da se zavr{i obnova i izgradwa centara za hemodijalizu. Svih deset koliko ih ima u RS bi}e identi~no opremqeni. Vlada RS izdvojila je zna~ajan dio sredstava za rekonstrukciju domova zdravqa.

OSOBE OBOQELE OD SEZONSKOG GRIPA trebalo bi da nose masku na javnim mjestima

GLAS PLUS 18. i 19. jul 2009. 5

Bawa Dvorovi sve vi{e privla~i goste

FOTO: T. NESTOROVI]

Na bazenima najvi{e mladih

Ove godine planirano da bazene i sportske terene bawe Dvorovi kod Bijeqine posjeti 100 hiqada gostiju, a da ih u hotelu “Sveti Stefan“ bude 20 hiqada. Qeti ovu bawu posje}uju gosti iz Semberije, podmajevi~kog kraja, Ma~ve i Srema, ali i veliki broj turista koji prolaze kroz ovu ravnicu ka bawolu~kom regionu i jadranskom primorju
PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] krozrs@glassrpske.com

prkos svekolikoj rasko{i semberske ravnice: zelenilu, lijepim naseqima, plodnim wivama, ure|enim vo}wacima, dobrim putevima i obalama velikih rijeka Save i Drine, bawa Dvorovi izgleda kao zeleno ostrvo u moru te ravne qepote. Ova bawa ima parkove, cvijetwake, aleje, sportske terene, pet bazena, od kojih je jedan olimpijskih dimenzija, hotel “Sveti Stefan“, restorane, seoska dvori{ta prepuna zelenila i sa lijepo ure|enim ku}ama, dobro snabdjevene samoposluge, pe~eware... Ipak, najvrednije u svemu

U

tome jeste blagotvorna geotermalna voda sa temperaturom od 75 Celzijusovih stepeni, koja je izvire sa dubine od 1300 metara. Kod staklene piramide, ispod koje je, u sredi{wem dijelu bawskog kompleksa, velika bu{otina, pi{e i “da je voda u Dvorovima natrijumsko-kalcijumsko-hidrokarbonatnohloridna blago alkalna“ - to je ono {to ~ini blagotvornost te vode.

BLAGOTVORNA geotermalna voda
Hidrolozi tvrde da je ispod Semberije i Ma~ve ogromno jezero te vrele skoro

Park bawe Dvorovi

Sport
- Tokom godine organizujemo i pripremu brojnih sportskih ekipa i reprezentacija: ko{arka{kih, fudbalskih, odbojka{kih, rukometnih, teniskih i drugih. Imamo i terene za odbojku i fudbal na pijesku. Ono {to nam je najva`nije jeste da sve te ekipe kasnije u liga{kom takmi~ewu ostvaruju visoke rezultate, a da na{i pacijenti koje dovezu sanitetska kola kasnije mogu pje{ice da se oporavqeni i izlije~eni vrate ku}ama, ne krije zadovoqstvo direktor Svetislav Lopandi}.

laboratorijski ~iste vode, nastalo vjekovnim ponirawem voda rijeke Drine kada izbije iza planine Gu~evo. Naime, utvr|eno je da dio voda Drine ponire ispod ovih ravnica da je voda koja se sada koristi u bawi Dvorovi stara vi{e od 20 hiqada godina. U tom podru~ju je nekoliko bawa i izvori{ta mineralnih voda, ali su samo bu{otine geotermalne vode u Dvorovima i u ma~vanskom selu Klewe. Bu{otina vode u Dvorovima ura|ena je 1056. godine kada su vr{ena istra`ivawa nafte. Umjesto crnog zlata potekla je vrela voda. Preduzimqivi Dvorovqani dali su je na analizu, a rezultati su nadm a{ili o~ekivawa i najve}ih optimista - voda ima ~itavu lepezu qekovitih svojstava. - Bawa je postepeno gra|ena. Prvo smo imali nekoliko kupatila, rezervoar za vrelu vodu, a onda smo 1968. godine izgradili i bazen olimpijskih razmjera. U prvo vrijeme vodu smo morali hladiti da bismo je koristili u bawi. Nastavili smo sa izgradwom hotela, restorana, bazena, sportskih terena, parkova, aleja, cvijetwaka i druge infrastrukture. Gradwa bawe traje i sada. Imamo dosta planova i uvjeren sam da }emo uspjeti u toj namjeri - ka`e direktor bawe Dvorovi profesor Svetislav Lopandi}, i napomiwe da ove godine o~ekuju da }e na bazenima i sportskim terenima biti 100 hiqada gostiju i oko 20 hiqada u hotelu “Sveti Stefan“. Uporedo sa turisti~ko-

ugostiteqskim dijelom velika pa`wa u bawi Dvorovi poklawa se i medicinskom kompleksu, jer se pokazalo pouzdanim lije~ewe hroni~nih reumatskih oboqewa, lak{ih oblika dijabetesa, hroni~nog gastritisa, posttraumatskih povreda ekstremiteta, hroni~nih ginekolo{kih bolesti, lumbaga, spondiloze, epondilitisa i lubmoi{ijalgije. - Imamo veoma stru~an i mobilan medicinski tim, pa je sve vi{e pacijenata iz cijele Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije i drugih krajeva, za nas se ve} pro~ulo na ~itavom podru~ju biv{e Jugoslavije, jer na{a geotermalna voda lije~i mnoga oboqewa, a pacijentima preporu~ujemo upotrebu geotermalne vode u obliku kupki u na{em zdravstvenom bloku, ali imamo i ~esme, pa vodu mogu nesmetano da koriste na{i gosti, putnici-namjernici i svi koji navrate u na{u bawu - ka`e direktor Lopandi}.

Hotel “Sveti Stefan“ je visoke “B“ kategorije sa 42 dvokrevetne sobe, dva apartmana i liftom. Sobe imaju kupatila i svu neophodnu savremenu opremu. U ovom objektu organizuju se seminari, simpozijumi, savjetovawa i druge velike manifestacije, jer se nalazi na sredokra}i izme|u velikih centara: Beograd, Novi Sad, Sarajevo, Zagreb, Bawa Luka, [abac, Vaqevo...

STRU^AN medicinski tim
Bazene i sportske terene svakodnevno qeti posjeti vi{e od {est hiqada gostiju iz Semberije, Podmajevi~kog kraja, Podriwa, Ma~ve, Srema i Posavine. Uprkos tome {to izgleda da je taj dio bawe prenatrpan u wemu se uvijek mo`e na}i dovoqno mjesta za kupawe, odmor, razonodu i rekreaciju, jer po-

stoje bazeni za najmawu djecu, omladinu i za one najsposobnije. Na velikom bawskom parkingu na automobilima se nalaze skoro sve registarske tablice evropskih zemaqa, posebno iz okru`ewa. Do Dvorova i wegove glasovite bawe sa geotermalnom vodom lako se sti`e - ona je izme|u Pavlovi}a puta i magistrale koja jo{ od zapada Republike Srpske vodi ka mostu na rijeci Savi. Dosta je i putnika koji zastanu u ovoj neobi~noj oazi mira, cvije}a, mladosti i zdravqa, osvje`e se “nadi{u se miline“ punim plu}ima, pa nastave daqe pripovijedaju}i kako u velikoj ravnici postoji bawa Dvorovi, a u bawi vrela qekovita voda, te na bazenima i oko wih na hiqade gostiju. Samo jo{ da po~nu i “bawske slatke pri~e“ kao {to je to svojstveno mondenskim mjestima. Nekda se kroz Bawu Koviqa~u i{lo u Evropu, a sada se kroz bawu Dvorovi ide za vaskoliki bijeli svijet. I vra}a se otuda.

^esma sa geotermalnom vodom

MNOGO putnika zastane u neobi~noj oazi mira, cvije}a, mladosti i zdravqa

6 18. i 19. jul 2009. GLAS PLUS

Dobre i lo{e strane

U dana{we vrijeme u obiqu kozmeti~kih tretmana te{ko je pridr`avati se one stare izreke da je prirodno najqep{e. Makar iz puke radoznalosti, mnogi }e probati neke od ovih tretmana i ostaviti odre|enu sumu novca u nekom od salona za uqep{avawe
PI[E: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

“U~inite zube bjeqim, osmijeh qep{im“, “Va{a ko`a ponovo mo`e biti glatka“, “Do|ite na tretman vje~ne mladosti“... samo su neke od poruka raznoraznih proizvo|a~a na tr`i{tu kojim nas svakodnevno “bombarduju“. Vje ru ju }i da je bar dio to ga ta~an, mnoge `ene po`ele da isprobaju sve te metode uqep{avawa na “svojoj ko`i“. ^olinih "lutkica iz Trsta " svakim danom je sve vi{e. To nema ve ze sa go di na ma. Ta ko sre }e mo pripadnice qep{eg pola svih generacija preplanulog tena i zimi, sa na do gra |e nim no kti ma, nevjerovatno dugim trepavicama, istetovirane, sa pirsingom u nosu ili pupku, sa cirkonom u zubu, danas sa plavim, a sutra sa sme|im o~ima. Takve stvari su postale svakodnevica i mnoge djevojke i `ene koje su nekada bile kategori~ne u tvrdwama da tako ne{to nikada ne bi probale, zbog dostupnosti svih tih tretmana, te{ko da su odoqele makar jednom odlasku u kozmeti~ki salon. Izuzetaka, ba{ kao i u svakom pravilu, ima i ovdje. Ko li ko su svi ti tre tma ni pre po ru~qivi? Os tavqaju li posqedi ce {te tne po zdravqe? Imaju li efekta svi ti zahvati ili je sve to “{arena la`a“. Oni koji `ele da prodaju svoj proizvod te{ko da }e re}i neku ru`nu rije~ o wemu. To i nije ne{to {to tre ba osu |i va ti, oni ipak `ive od toga. Ali oni koji `e le da is pro ba ju ne ki od tih tre tma na, mo ra li bi da se do voqno informi{u o pozitivnim efektima, odnosno wihovoj {tetnosti, prije nego {to odlu~e da

Kozmeti~ki tretmani sve tra`eniji

FOTO: S. ILI]

urade neku promjenu s ciqem poboq{awa svog izgleda.

Lo{a iskustva
Nije na odmet poslu{ati savjet nekog drugog, ali mnogi `ele da se sami uvjere {ta je dobro, a {ta lo{e. Bawolu ~an ka Je le na La lo{ imala je lo{e iskustvo sa veoma popularnom nadogradwom noktiju.

- No kti su mi bi li di vni prvih nekoliko dana posije nadogradwe gelom. Na`alost, moje odu{evqewe kratko je trajalo. Toga i ne `elim da se sje}am. Trebala su ~etiri mjeseca da se moji nokti oporave i ponovo postanu ~vrsti kao nekada. Mnogi su mi rekli da sam jo{ i dobro pro{la, jer je nekima potrebno i pola godine. Jednom sam probala i rekla nikad

vi {e! - is pri ~a la nam je ova Bawolu~anka. Zbog, po mno gi ma pri li ~no pristupa~ne cijene od 30 do 50 mara ka, mno ge dje voj ke i `e ne se odlu~uju za ovu vrstu uqep{avawa.

NADOGRADWA noktiju ma~ sa dvije o{trice
- Metod nadogradwe zavisi od samog kvaliteta nokta. Neko koristi gel da bi za{titio prirodni no kat. Po mom mi{qewu, najboqe je wegovati svoje nokte, za {ta postoje odli~ne kreme, koje spre~avaju pucawe - rekla je kozmeti~arka Sawa Vuji~i}. Istakla je da pod nadogra|enim, prirodni nokat ne di{e, nema cirkulacije i to je razlog {to su no kti po si je ski dawa ge la uglavnom tanki. Anticelulitni programi, nadogradwa, farbawe trepavica i obrva, de pi la ci ja vos kom, uklawawe dla ~i ca la se ri ma, IPL tretmani, manikir i pedikir, masa`e, saune, solarijum najtra`eniji su tretmani u kozmeti~kim salonima. Sve ve}e je interesovawe i za takozvanu kozmetiku u stomatologi ji. U po tra zi za blis ta vim osmijehom mnogi su odlu~uju i na izbjeqivawe zuba.

[tetnost

Reklo bi se da sa godinama i iskustvom dolazi i mudrost, i nije iskqu~eno da je tako, ali i u ovom slu~aju postoje izuzeci. Dokaz za to je pona{awe `ena, koje u kozmeti~kim salonima ne obra}aju pa`wu na {tetnost tretmana. - De{ava se da nam dolaze djevojke i `ene koje zbog svog zdravstvenog stawa ne bi smjele da se podvrgnu

odre|enom tretmanu, ali uprkos preporuci, one ipak `ele to da urade. I interesantno je da nije rije~ o mladim djevojkama, ve} `enama od pedesetak godina, koje jasno daju do znawa da na prvo mjesto stavqaju izgled, pa tek onda zdravqe - rekla je Vuji~i}eva.

Iako se mnoge ordinacije hvale tim {to rade, izbjeqivawe zuba do ktor Mi roqub @e ra ji}, specijalista preventivne i dje~ije stomatologije, ne preporu~uje pacijentima. - Postupak izbjeqivawa zuba svodi se na to da se u specijalne za{titne ka{ike stavqaju jake hemikalije, kao {to je tridesetprocentni hidrogen i da se onda to os ta vi na zu be, gdje sto ji ne ko vrijeme i izbijeli ih. Smatram da takvo izbjeqivawe nema efekta, jer prirodna boja zuba poti~e od dentina koji se nalazi ispod gle|i, a gle| ima neku transparentnost, tako da poprima tu boju. Djelovawem na samu povr{inu gle|i ne mo`emo ni{ta posti}i - rekao je @eraji}. Wego va pre po ru ka je uklawawe naslaga ili kamenca abrazivnim pastama i ~etkicama. - Postupkom skidawa kamenca zubi postaju svjetliji nego prije toga, ali ne mogu biti svjetliji od svoje prirodne boje - istakao je @eraji}. Odr`avawe higijene i redovna po sje ta sto ma to lo gu dio su zdrav stve ne kul tu re, ko ju ne bi trebalo zanemarivati. Pri pa dni ce qe p{eg po la u posqedwe vrijeme sve vi{e odlaze na na do gradwu tre pa vi ca. Ovaj metod je za mnoge posebno prakti~an qeti, prije odlaska na more,

SLU[AJU]I mnoge reklame `ene po`ele da isprobaju bar neki od metoda uqep{avawa na

GLAS PLUS 18. i 19. jul 2009. 7

kozmeti~kih tretmana

Cirkon
U posqedwe vrijeme veoma je tra`ena ugradwa cirkona na zub. - Postavqawe cirkona na zube apsolutno nije {tetno. Time se ne o{te}uju tvrda zubna tkiva i ne uti~e negativno na zdravqe zuba. To je sasvim bezbolan i jednostavan metod, a stvar je ukusa ko {ta voli. U svakom slu~aju, ne mo`e da naru{i zdravqe pacijenta - rekao je specijalista preventivne i dje~ije stomatologije doktor Miroqub @eraji}, i dodao da ameri~ki stomatolozi ~ak rade i tetova`e zuba.
Miroqub @eraji}

Vesna Jeli}

jer je {minkawe na moru ne{to {to bi ve}ina djevojaka i `ena voqela da izbjegne. Naravno samo pod uslovom da to ne ugrozi lijep izgled. Na do gradwa tre pa vi ca, ka ko se mo`e ~uti ili pro~itati u raznim reklamama, traje oko 15 dana. Na Internetu se mogu prona}i i reklame u kojima se garantuje izdr`qivost vje{ta~kih trepavica i do {est nedjeqa. Kozmeti~ari ipak ka`u ne{to drugo. - Nadogradwu trepavica uglavnom tra`e mu{terije koje imaju pri ro dno krat ke tre pa vi ce. Od osobe do osobe nadogradwa traje od dva do sedam dana - rekla je Vuji ~i }e va i ti me smawila onih “marketin{kih 15 dana trajawa“ za vi{e od pola. U moru kozmeti~kih tretmana, koji mnogo obe}avaju, ko{taju pravo malo (za mnoge veliko) bogatstvo, a ne nude obe}ane rezultate, nekako ova nadogradwa zvu~i najbezbolnije, kako za nov~anik, jer ko{ta dvadesetak maraka, tako i za onoga ko `eli ovu vrstu uqep{avawa.

dubqe do der ma, gdje se na la ze krvni sudovi, pigmentne }elije, folikul dlake i kolagen - objasnila je princip djelovawa ovog tretmana doktor Vesna Jeli}, dermatovenerolog.

dok je hladni za jednokratnu upotrebu i poslije kori{}ewa se baca. To je jedina razlika - istakla je ona.

Borba s celulitom
Vje~iti neprijateq svake `ene je efekat “naranyine kore“ na nogama - celulit. Najpopularniji i najefikasniji na~in uklawawa, prema rije~ima stru~waka, je LPG tretman. - LPG tretman je najboqe ra-

IZBJEQIVAWE zuba nije preporu~qivo
Iako se ovaj, kao i drugi laserski tretmani u javnosti prezen tu ju kao traj no uklawawe dla ~i ca, ov dje je ri je~ o smawivawu wihovog broja. Do sa da ni je pro na |en ni je dan tre tman u ko zme ti ci ni u dermatologiji koji uzrokuje trajnu epilaciju. Ipak, si gur no je da po sli je odre|enog broja ponavqanih tretma na na is tom po dru ~ju ti je la je dan dio dla ~i ca vi {e ni ka da ne}e rasti. Zbog visoke cijene po tretmanu sa mo ri jet ki se odlu ~u ju za ovaj metod. Jedan tretman nogu do koqena IPL aparatom ko{ta oko 250 maraka, dok je cijena za prepone oko 150 maraka. Ipak, i daqe je u ko zme ti ~kim salonima najtra`enija depi la ci ja hla dnim, odno sno toplim vos kom. Ko zme ti ~ar ka Sawa Vuji~i} objasnila je razliku izme|u ove dvije vrste uklawawa dla~ica. - Vi {e pre po ru ~u je mo hla dnu de pi la ci ju, jer se to pli vo sak pre ta pa i ni je hi gi jen ski,

diti dva puta sedmi~no, a koliko tretmana }e biti potrebno, zavisi od toga u kojem je stadijumu celulit i koliko dugo je prisutan. Ovaj metod najboqe je kombinovati sa ru~nom masa`om - objasnila je doktor Vesna Jeli}, dermatovenerolog. Dodala je da ako je celulit uklowen poslije nekoliko tretmana, nema garancije da se ne}e ponovo pojaviti. U obiqu svih ovih ko zme ti ~kih tretmana, te{ko je pridr`a-

vati se one stare izreke da je priro dno najqe p{e. Ma kar iz pu ke radoznalosti, mnogi }e probati neke od ovih tretmana i ostaviti odre|enu sumu novca u nekom od salona za uqep{avawe. A i kako odoqeti osje}aju da sje di te u ne kom sa lo nu, dok oko vas obi gra va ju dje voj ke ko je se brinu za va{ izgled, pa makar to trajalo samo nekoliko sati ili minuta? Vrijedi probati. Naravno samo ono {to zdravqu ne {kodi!

TRETMAN skidawa celulita

NEMA trajnog uklawawa dla~ica
Sve `ene koje dr`e do lijepog izgleda vode vje~iti rat protiv dla~ica. U ve}ini slu~ajeva uklawaju ih brija~em, ali dobre i dugotrajnije rezultate daju depila to ri, kre me i vo sak. U posqedwe vrijeme, kod onih dubqeg yepa, popularan je takozvani IPL tretman. Uklawawe dla~ica IPL tehnikom se pokazalo kao odli~no alter na ti vno rje {ewe za sve ko ji `ele brzo i bezbolno da do|u do rezultata koji }e biti trajniji od dosada{wih metoda. - Aparat metodom selektivne fototermolize trajno odstrawuje ne `eqene dla ~i ce. In ten zi vna pulsna svjetlost prolazi kroz povr{in ski sloj ko `e i pro di re

Kozmeti~arka Sawa Vuji~i}

O~i u bojama
No{ewe kontaktnih so~iva u boji, veoma tra`enih u posqedwe vrijeme, prema rije~ima optometriste-opti~ara Aleksandra Brki}a, nije preporu~qivo vi{e od nekoliko sati, povremeno. - Prije stavqawa so~iva u boji neophodno je uraditi kontrolu dioptrije, da osoba ne po~ne da nosi so~iva u boji, ako ima dioptriju. Po{to te osobe imaju suvo oko, mo`e da do|e do zapaqewa, odnosno konjuktivitisa bilo koje vrste - rekao je Brki}. Naglasio je da je prilikom rukovawa sa so~ivima najva`nija higijena i da je jako va`no obratiti pa`wu na dotrajalost so~iva.

svojoj ko`i, iako to u nekim slu~ajevima qekari i ne preporu~uju

8 18. i 19. jul 2009. GLAS PLUS

GLAS PLUS 18. i 19. jul 2009. 9

OBJEKTIV

na Univerzijadi “Beograd 2009“

Aleksandar \or|evi}

Srpski ortisti osvjetlali sp obraz na Univerzijadi, a. Zl prigrabili 19 medaqa vojili za Srbiju os tne medaqe cija, kosu: teniska reprezenta ezentaa repr {arka{ka mu{k } cija, Aleksandar Slovi } s), Ivana [panovi (teni (atletika) i Marina Mun~an (atletika)

Zlatni ko{arka{i Ivana [panovi}

Igre u glavnom gradu Srbije okupile 10.000 sportista iz 145 zemaqa svijeta tokom 12 ortis takmi~arskih dana. Sp i~im su se takm ti sa indekso dna li u 15 sportova. Nare verzijada bi}e Uni odr`ana u kineskom [enzenu, 2011. godine.

Aleksandar Slovi}

Nelson Evora Boris Tadi} u publici

Jasna [ekari}

Atrakcija na parketu

Olimpijski bazen "Ta{majdan"

NAJVI[E medaqa na 25. qetwim univerzitetskim igrama osvojili sportisti iz Rusije (76), dok su Japanci osvojili 73, ali je na drugom mjestu Kina (58) zbog vi{e zlatnih odli~ja

10 18. i 19. jul 2009. GLAS PLUS

Rade [erbexija,
Pi{e: Nedeqko @UGI]

Umjetnik ne treba
se u tim situacijama ne ide u pozori{te. Ako ste u situaciji da ne mo`ete prehraniti dijete kako treba, tu je kulturi kraj. @rtve smo svjetske ekonomske krize i moramo da se borimo sa tim.

Nestanak {uma kra|a budu}nosti

Stru~waci ka`u da je najunosnija privredna grana u Bosni i Hercegovini {umarstvo. Oko 45 posto teritorije na{e zemqe nalazi se pod {umama, {to je ~ini ~etvrtom u Evropi po drvnim rezervama. Rat u Bosni i Hercegovini proizveo je {umsku mafiju, koja je ja~a i od narko-mafije i {vercera oru`ja. [tete koje ilegalna sje~a i izvoz oblovine nanose buyetima mjere se desetinama miliona maraka godi{we, a {tete na {umama prakti~no decenijama i vijekovima. Prije rata Bosna i Hercegovina je imala oko 43,44 posto Prije rata BiH teritorije pod {umama, bila je imala oko je dru ga zemqa u Evro pi po {umskom bogatstvu, ali po43,44 odsto sqedwe godine su izmijenile teritorije pod wihov izgled. Neplanska sje~a, {umama, bila {umske bolesti i uni{tavawe je druga zemqa {uma prijete nestanku {uma u Evropi po sa ovih prostora. {umskom Nelegalnih pilana ima tri puta vi{e nego registrovanih. bogatstvu, [umski biznis je unosan i jeali posqedwe dnostavan - ne ula`e se skoro godine su ni{ta, a dobija mnogo. izmijenile Posao u privatnim pilanawihov izgled ma cvjeta, dr`avne firme rade smawenim kapacitetom i polako propadaju. Dr`avna preduze}a su ispolitizovana, a privatnici posluju van zakonskih okvira i jo{ vi{e umno`avaju {tetu, a pove}avaju kapital. [umska mafija je ja~a od voqe politi~ara za efikasnom promjenom. Zato smo jedina zemqa na svijetu gdje je nemogu}e ekonomski izra~unati vrijednost {uma. Ne znamo koliki je udio drveta u bruto nacionalnom proizvodu, a politi~ari govore da je drvo na{e najve}e blago. Krajwe je vri je me for mi ra ti {um sku po li ci ju, ne po dmitqive i hrabre inspektore i rukovodioce koji primjewuju {umarsku praksu i nauku, a ne politi~ke i mafija{ke pritiske i prijetwe. Zemqa koja ima dobre {ume ima zdravu vodu. Nazlobrzi u`ivaju gledati kako {ume nestaju u plamenoj buktiwi. Nekada su po`ar u {umi izazivali samo oblaci sa svijetlim ma~evima, po zakonima prirode, koje moramo po{tovati. Ti oblaci sa sobom nose lete}u vodu koja gasi vatru… Ali one nazlobne zakone kojima neko ima pravo da pali {ume – ne}emo po{tovati, ve} ka`wavati. Na prvom mjestu {teta {umama je pqa~ka, nelegalna sje~a, prerada i izvoz drveta, poslovawe na granicama legalnosti {umskih gazdinstava i preduze}a i lo{e ure|enih zakona, nefunkcionalne i nemo}ne inspekcijske slu`be i dominantnog uticaja politi~kih i profiterskih interesa. Privilegiju pqa~ke imaju pojedinci koji u kratkom vremenu postaju bogata{i. Pqa~kom {umskog bogatstva nastala je {umska mafija, ~iji se ~lanovi nalaze na jakim pozicijama u politici, policiji i pravosu|u. Problem pqa~ke {umskog bogatstva se utajava na relaciji tu`ila{tvo – pravosu|e, a neosnovan pritisak javnosti je na JP[ “[ume RS“. [umska mafija radi na principu straha kojim za~epqa sva usta, a nisu rijetki slu~ajevi ozbiqnih prijetwi i napada na pojedince koji {tite {umu od {umokradica ili ih javno markiraju kao {umokradice. Narod }uti i guta strah. Samo se rijetki pojedinci zalete da stanu na put {umskoj mafiji, naj~e{}e novinari, a nakon toga ih ~eka brisani prostor, jer mafija ima dr`avu, a novinara niko ne}e za{tititi. Osta}e sam, kao Robinzon Kruso na Ostrvu bezna|a. [umska mafija pod kontrolom dr`i ve}i broj privatnih pilana. Na prostoru Bosne i Hercegovine ima 1.800 pilana, a 1.200 radi nelegalno. Nelegalno sijeku {ume i nelegalno je prera|uju, prodaju i izvoze, a dr`ava od toga nema onu dobit koju mo`e da monopoli{e. Dodatna finansijska dobit je preraditi drvo u nekoj doma}oj fabrici koja pravi namje{taj za izvoz, jer ako kubik trupaca ko{ta 60 konvertibilnih maraka, cijena daske koja se dobije wegovom preradom iznosila bi 600 konvertibilnih maraka, a neki kona~ni proizvod u vidu namje{taja vrijedio bi 1.200 konvertibilnih maraka. Isprepleteni lanci interesa su se ~vrsto uvezali i jo{ uvijek otimaju ono {to se oteti mo`e, koriste}i sva mogu}a pravna i bespravna sredstva, {umarsku inspekciju, policiju, {umarsku struku i nauku. Ako se to ne desi, narodu u Bosni i Hercegovini }e `estoki momci, kojima ne smije{ re}i da su mafija, ukrasti budu}nost.

SRE]A veliki faktor u svijetu glume
GLAS: Cijeli `ivot provodite bave}i se glumom. Kakav je Va{ do`ivqaj umjetnosti? [ERBEYIJA: Umjetnost uvijek mora da bude prozra~na, ne treba puno da se staje na gas, nego da se sve lijepo de{ava. Kada gledate sliku, koja je perfektno izra|ena, obi~no je dosadna. Takve slike nemaju taj fluid. U tome je razlika izme|u Van Goga i neko ga ko sa v r { e n o naslika ne{to. Ni sam per fe kci onista, samo reagujem kad je ba{ ne{to krupno i kad sam nemo}an zbog ne~ega. Volim pogre{ke u predstavama. Kada glumac ka`e: “Nisam rije{io scenu“, ja odgovorim: “Pa ne mora{ je ni rije{iti, neka ostane ovako. Ima{ one koje si do sada rije{io i nagazi{ na wih.“ To je princip. Tako i treba, jer je perfekcionizam dosadan. Na svim nastupima mijewam program. [to se ti~e redoslijeda, ali i pjesama. Ima toliko pjesama koje znam i mogao bih da ih izvodim, a onda se odlu~im za samo nekoliko. ^ak ponekad zaboravim neke pjesme da stavim na repertoar. Ali to mi nije glavna briga na svijetu. GLAS: ^emu se sada okre}ete, poslije dugogodi{we karijere? [ERBEYIJA: ^ovjek u jednom trenutku nakupi dovoqan broj godina da vi{e nije tako stra{no radoznao. Jednom shvatimo da smo uta`ili svoju `e| za znawem, novim kwigama, spoznajama, filmovima i okre}emo se su{tini `ivota. Tada se okrenemo porodici, prijateqima, djeci i dosti`emo neku vrstu blagosti, koja je jedna od najve}ih filozofskih kategorija. To je blagost prema svijetu. Sje}am se da je moj profesor Filipovi}, koji je bio osniva~ filozofske {kole, rekao: “Mudraci su oni koji blagost osjete u mladosti.“ GLAS: Devedesetih niste bili

Kada je te{ko u `ivotu, postoje problemi sa zapo{qavawem i ~ovjek treba da nahrani djecu, niko ne misli o kulturi. Kao ~ovjek odmah glasam da se u tim situacijama ne ide u pozori{te. Ako ste u situaciji da ne mo`ete prehraniti dijete kako treba, tu je kulturi kraj

RAZGOVARALA: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

e{ka vremena su svuda u svijetu. U Holivudu se ne snimaju filmovi. Me|utim, mi smo narod ko ji je na u~io da `i vi skromno i to je velika stvar. Uz malo novca mo`emo `ivjeti, veseliti se i odr`avati kulturne manifestacije. Rekao je to za “Glas Srpske“ svestrani umjetnik Rade [erbeyija, koji je nedavno odr`ao koncert u Bawoj Luci. Svojim gluma~kim, ali i muzi~kim umije}em po ko zna koji put odu{evio je mnogobrojnu publiku. Iako veliki pobornik umjetnosti, [erbeyija zna da podvu~e crtu i napravi listu prioriteta u `ivotu. - Kada je te{ko u `ivotu, postoje problemi sa zapo{qavawem i ~ovjek treba da nahrani djecu, niko ne misli o kulturi. Kao ~ovjek odmah glasam da

T

VRATI]U se u zavi~aj zbog sebe i svojih osje}awa,
Muzej afri~ke umetnosti

Pre da vawe Bar ba re Har dvej
BEOGRAD - Umjetnica i pro fe sor Uni ver zi te ta u Va{ingtonu Barbara Hardvej i nau ~ni sa vje tnik In sti tu ta za dru{ tve ne nauke u Beogradu Aleksandar Bo{kovi} u petak, 24. jula, odr`a}e predavawe o afro-ameri~koj kulturi i umjetnosti u Muzeju afri~ke umetnosti i Beogradu, javili su srpski mediji. Hardvejeva }e predstaviti svoj umje tni ~ki rad i odr`a}e predavawe o uti~ke k ul tu re, odno sno za is to rij skim i kul tur nim uslovima u kojim je nastaja la i nas ta je umjetnost afri~kih potomaka na sjevernoameri~kom tlu. Pre da vawe, ko je }e odr`ati nau~ni savjetnik In sti tu ta za dru{ tve ne nauke Aleksandar Bo{kovi}, ba vi se kon stru kci jom iden ti te ta u multietni~kim i multirasnim sre di na ma, po put SAD.

cajima koji su doprinijeli obli ko vawu kor pu sa afro-ame ri ~ke umje tnos -

ti, putem istorijskog tragawa za do mi nan tnim odrednicama afro-ameri-

GLAS PLUS 18. i 19. jul 2009. 11

glumac

mnogo da staje na gas
FOTO: M. RADULOVI] Rade [erbexija

Proro~anstva u “Palasu“
Nau~no-fantasti~ni triler “Proro~anstva“, sa Nikolasom Kejyom u glavnoj ulozi, ima}e bawolu~ku premijeru u srijedu, 23. jula, u multipleksu “Palas“. Film je re`irao Aleks Pro jas. Go di ne 1958, kao dio ceremonije otvarawa nove osnovne {kole, grupa u~enika dobija zadatak da napravi crte`e o tome kako oni vide budu}nost. Pola vijeka kasnije, nova generacija u~enika prou~ava wihove radove, a {ifrovana poruka jedne tajanstvene djevoj~ice zavr{ava u rukama mladog Kejleba Kestlera... V. [.

na prostoru Jugoslavije. Kako Vam se sa ove vremenske distance ~ini to vrijeme? [ERBEYIJA: Sve {to se desilo kod nas je glupost i tragedija. Vidite da `ivot ide i pobje|uje, samo oni koji su poginuli, poginuli su zaozbiqno. To nije bio film. Oni koji su unesre}eni, to je zauvijek. U qudskoj prirodi je da savladava nesre}u, da sanira posqedice poplave, potresa, pa tako i rata. Qudi `ivotiwskim instinktom brane svoje najbli`e, kao i svoj narod. Pre`ivjeli smo jednu strahovitu tragediju i sada je na qudima da ponovo poboq{aju svoje `ivote, da budu optimisti~ni i grade mostove koje su poru{ili. ^ovjek je i nesavr{en stvor, koliko god mu se divili, jer je on najdivniji, kao {to ka`e Hamlet. A, opet, ~ovjek zna biti najgroznija `ivotiwa i neko pomra~ewe zna do}i u qudsku du{u da u~ini zlo. Ja sam Srbin iz Hrvatske i ponosan sam na svoju nacionalnost.

Isto tako, volim sve druge narode koji su `ivjeli u biv{oj Jugoslaviji. Mo`da me takvog majka rodila ili Bog stvorio. Nekome sam nepodoban bio kao takav, ali ja sam na strani onih koji `ele prijateqstvo i mir u svijetu.

MORAM da dovedem k}erke iz Amerike
GLAS: Kako su izgledali Va{i gluma~ki po~eci u inostranstvu? [ERBEYIJA: Prvo sam dobijao neke sitne uloge, pa je bilo grozno. Ali imao sam sre}e, a to je veliki faktor u umjetnosti, naro~ito u svijetu glume. Bio bih ohol da nisam zadovoqan statusom koji trenutno imam na profesionalnom poqu. Sada mi ne treba ni{ta vi{e. GLAS: Ra zmi{qate li o po vratku u zavi~aj? [ERBEYIJA: Vrati}u se sigur-

no. @elio bih da se vratim zbog sebe i svojih osje}awa. Nedostaju mi moj jezik i narod. U bilo koji kraj biv{e Jugoslavije da se vratim, bi}u sre}an. Vjerovatno }e to biti Istra, tamo gdje sam izgradio ku}u, jer obo`avam Jadransko more. Volim biti blizu mora, loviti ribu. Zadovoqstvo mi je i samo jurewe brodom po moru. Ho}u da i k}erke otrgnem od Amerike. One se dobro dr`e, ali misle na engleskom. Imaju na{u du{u, ali to se mo`e izgubiti. Moram da ih dovedem iz Amerike kada zavr{e {kolu.

Debi Dru Barimor
O~ekuju}i premijeru rediteqskog debija glumice Dru Barimor “Whip It!“, publika mo`e da pogleda trejler za ovaj film, javili su svjetski mediji. Rediteqka Dru Barimor u ovom filmu i glumi, a glavna uloga je pripala glumici Elen Pejx. Blis Kavender igra djevojku kojoj se od izbora za mis vi{e svi|a takmi~ewe u vo`wi na rolerima. Glu ma ~koj eki pi se pridru`uje i Xulijet Luis, koja na samom po~etku nije dobra u igri, ali vremenom postaje sve boqa. Rije~ je o tinejxerskom romanti~nom filmu.

Publika
- Publika u Bawoj Luci je divna, {to se pokazalo i na koncertima pro{le i ove godine. Uvijek imam dobru interakciju sa wima. Radujem se kada nastupam u ovom gradu, jer mi je veoma ugodno. Na pro{logodi{wem nastupu tehnika je zatajila i bio sam nesre}an, jer je to pokvarilo atmosferu na predivnoj tvr|avi Kastel. Rekao sam tada da }u do}i pred bawolu~ku publiku {to prije. Tako sam i uradio - ka`e Rade [erbexija.

nedostaju mi moj jezik i narod

O Istoku i Zapadu
Kwiga “Daleki paviqoni“ M.M. Kej Delo ozna~ena je kao djelo koje odi{e avanturi zmom, hra bro{ }u, su ro vo{}u i qubavqu. Rije~ je o nastavku sage o Istoku i Zapadu, Indiji i Engleskoj. Pri ~e o E{to nu Pe lamMartinu, Englezu koji je vaspitavan kao Indijac i koji nastoji da pomiri razlike izme|u dva potpuno razli~ita svijeta. Raspredaju}i niti qudske du{e, autorka nepogre{ivo opisuje epohu Indije 19. vijeka. Ovaj nesvakida{wi istorij ski ro man, prot kan ro man ti ~nim osje }awima gla vnog ju na ka, ve li ka je avantura za svakog ~itaoca. Kriti~ari su ovu kwigu preporu~ili kao {tivo koje je uspjelo da pronikne u egzoti~nu stvarnost Indije. Veli ~an stve na pri ~a ko ju je sa mo is tin ski maj stor kwi`evnosti mogao da prene se sa to li ko ne vje ro va tnih detaqa.

Kwiga “Daleki paviqoni“

Izlo`ba “Seoba moje du{e“
je velike slike sa temom iz Prvog srpskog ustanka, koje je Is to rij ski mu zej pri je dvadesetak godina otkupio od autor ke, kao i ~u ve na “Tajna ve~era“. - Oqa Ivawicki je svojim `ivotnim stavom, odevawem, vizijama budu}nosti, umetni~kim temama, i{la ispred svog vre me na, ali je umela i da se prilagodi vremenu u kome je `ivela, prenose}i svoj dar u umetni~ka dela namewena svima nama rekla je Stoli}eva.

Istorijski muzej Srbije

Vilijams “najboqi tata“
Komedija “Najboqi tata na svijetu“ novi je film u kojem glavnu ulogu igra glumac Robin Vilijams, javili su svjetski mediji. “Najboqi tata na svijetu“ je pri~a, sa obiqem crnog humora, o Lensu, kojeg glumi Robin Vilijams. Lens radi kao u~iteq poezije u sredwoj {koli, a sawa da pos ta ne us pje {an pi sac. Izlazi sa u~iteqicom Kler, ali smeta mu wen sin, koji ga stal no gwavi. Odje dnom, Lensu se dogodi velika tragedija, ali istovremeno dobija priliku da stekne slavu i bogatstvo.

BEOGRAD - Izlo`ba slika i skulptura nedavno premi nu le ve li ke srpske sli kar ke Oqe Ivawic ki “Seoba moje du{e“ otvorena je u Is to rij skom mu ze ju Srbi je kao pod sje }awe na

wen umjetni~ki rad, saop{tila je direktorka muzeja Ana Stoli}, a prenosi Tanjug. Izlo`bu ~ini ukupno 14 eksponata, koji se nalaze u muzeju, a me|u wima su i dvi-

12 18. i 19. jul 2009. GLAS PLUS

Recesija poga|a i visoku tehnologiju u Japanu

Japanski roboti, najve}a divizija mehanizovanih radnika na svijetu, na prinudnom odmoru, jer je zemqa pogo|ena naj`e{}om finansijskom krizom posqedwih decenija
FOTO: WUJORK TAJMS

Nekada su roboti bili veoma zaposleni PREVEO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

ni mo`da jesu najefikasniji radnici na svijetu. Me|utim, u skladu sa recesijom, i wima je sve te`e da prona|u neki posao. Japanski roboti, najve}a divizija mehanizovanih radnika na svijetu, na prinudnom je odmoru, jer je zemqa pogo|ena naj`e{}om finansijskom krizom posqedwih decenija, a potro{a~i {irom svijeta sve vi{e {tede i ne odlu~uju se ba{ lako na kupovinu automobila ili raznih elektronskih spravica. U velikoj fabrici “Jaskava“, na ju`nom japanskom ostrvu Kju {u, gdje su ne ka da roboti izra|ivali druge robote, sada jedan jedini robot-radnik iste`e i okre}e svoje ~eli~ne ruke, testiraju}i pokretqivost tako da bude spreman za dan kada stignu nove naruybe. Wegove “radne kolege“ postrojene su i prebivaju u ti{ini. Oni bi mogli biti bez posla i du`e vrijeme. Japanska industrijska proizvodwa opala je za 40 odsto, a sa wom i zahtjev za robotskom radnom snagom. Istovremeno, ni budu}nost nije najsvjetlija. Nepovoqna finansijska kretawa su sivom realno{}u pokvarila neke od japanskih najfantasti~nijih projekata, kao {to su robotiku}ni qubimci ili recepciona ri-ki bor zi. Os tva rewe ovih zamisli vjerovatno }e bi-

O

ti na “ledu“ jo{ dugo vremena poslije oporavka ekonomije Zemqe izlaze}eg sunca. - Sada smo uistinu pribijeni uz zid - ka`e Ko|i To{ima, di re ktor “Jas ka ve“, najve}eg japanskog proizvo|a~a industrijskih robota. Profit kompanije opao je za dvije tre}ine, a ove godine o~ekuju se i gubici.

BANKROT kompanija koje proizvode robote
Isporuke industrijskih robota u posqedwem kvartalu pro{le godine opale su za 33 procenta, a u prvom kvartalu ove godine ~ak za 59 odsto, podaci su Japanske asocijacije za robotiku. Tecuaki Ueda, analiti~ar u istra`iva~koj agenciji Fuyi Ke izai, pre dvi |a da }e po tra`wa za robotima ove godine opas ti za jo{ 40 od sto. Ulagawe u robote je, ka`e on, prvo na udaru {tedwe, jer kompanije `ele u prvom planu da za{tite svoje “prave“ radnike, dakle - qude. I dok su roboti, dugoro~no gledano, jeftiniji nego radnici od krvi i mesa, po~etna ulagawa su puno vi{a. Vi{e od 370 hiqada robota radilo je 2005. godine u fabrikama {irom Japana, {to je 40 odsto robota na svjetskom nivou. To zna~i da su na hiqadu radnika radila 32 robota. Plan japanske vlade izra|en 2007, koji se bavio tehnolo{kim razvojem godine,

predvi|ao je instalaciju milion industrijskih robota do 2025. godine. Me|utim, to se sigurno ne}e dogoditi. - Re ce si ja je una za di la proi zvodwu ro bo ta - ka `e Ueda. To va`i kako za industrijske, tako i za robote koji slu`e za zabavu. Nekoliko najqupkijih robot-vrsta ve} su postale kolateralna {teta recesije. “Sistek Akazava“, proizvo|a~ robota, proglasio je bankrot u januaru, mawe od godinu dana nakon {to je na sajmu elektronike u Las Vegasu predstavio “Plena”, svog minijaturnog hodaju}eg robota. “Roborior”, robot-qubimac, koji je proizvela kompanija “Tmsuk“, je ~uvar ku}e i izgleda kao lubenica na to~ko vi ma. Opremqen je in fracrvenim senzorima i video-kamerom kojima otkriva sumwive si tu aci je i ne po `eqne goste, a zatim snimke {aqe odsutnim vlasnicima ku-

}e. Zbog nedovoqnog interesovawa program wegove proizvodwe ukinut je u aprilu. Iako kompanija nije nikada objavila podatke o prodaji, od 2005. godine prodano je samo tri hiqade primjeraka “Roboriora” ({to je tek tre}ina zacrtanog ciqa). To je zaista sramota, tvrdi Mariko I{ikava, portparol “Tmsuka“, jer ka`e da vrijedni, zaposleni i uvijek odsutni Japanci, koji `ive u gradovima, mogli bi “Roboriora” koristiti za brigu nad starijim ~lanovima porodice. Me|utim, prodaja robota “Maj spun“ kompanije “Sekom“, a rije~ je o robotu sa pokretnom rukom u koju stane ka{ika, a slu`i za hrawewe starih i nemo}nih, isto tako je “zapela“ jer kupci nisu bili voqni da odvoje ~etiri hiqade dolara za ovakvu vrstu pomo}i. “Micubi{i” nije ~ak uspio da proda nijednog “Vaka ma rua“, ro bo ta-po ma ga ~a ve li~i ne dje te ta, pred stav qenog jo{ 2003. godine. Naravno, mawe prakti~ni roboti, koji slu`e tek radi za do voqavawa po mo dar skih `eqa, jo{ su ve}e `rtve ekonomske stagnacije. To va`i i za proizvo|a~e robota izvan Japana. Kompanija “Ugobe“ u Ajdahu proizvodi malog slatkog robota-dinosaurusa “Plea” sa uvijek pokretnim repom. “Ugobe“ je pro gla sio ban krot u aprilu. Uprkos ~iweni ci da je prodala 100 hiqada robota-dinosaurusa i zaradila 20 miliona do la ra, kom pa ni ja je morala da otplati vi{emilionske dugove i nije bila sposobna za daqe in ves ti ci je u proizvodwu.

Maleni robot-igra~ka ko{tao 300 dolara

Soni je poslije sedam godi na pres tao da proi zvo di svog robota-psi}a “Aiba 2006”. Iako je u po~etku bio veoma tra`en, Aibo, koji je ko{tao 2.000 dolara, nikad nije uspio da se probije na tr`i{te.

RADNICI skupqi od robota
“I-Sobot” iz kompanije “Takara“, maleni robot-igra~ka koji je mogao da prepozna izgovorene rije~i, a ko{tao samo 300 dolara, imao je {ansu da niskom cijenom stekne popularnost. Nakon {to je “ISobot” krajem 2007. stigao na tr`i{te, kompanija sa sjedi{tem u Tokiju prodala je 47 hiqada primjeraka. Me |u tim, na kon {to je prodaja pro{le godine opala i nakon {to se oslobodi preostalih tri hiqade primjeraka, kom pa ni ja ne ma pla no va za wegovu proizvodwu. Ken|i Hara, analiti~ar u mar ke tin {koj fir mi “Sid plening“, ka`e da su mnogi japanski planovi na poqu robotike daleko iznad tehnolo{kih mogu}nosti, jer se baziraju na humanoidima i drugim ma{tovitim dostignu}ima koje vidimo u filmovima.

- Japanski nau~nici odrasli su na crta}ima u kojima su roboti glavni junaci, a osnovni ciq wihovog istra`iva~kog rada je da na~ine sebi druga, odnosno robota na dvije noge. Ali da li to ima veze sa stvar no{ }u, odno sno da li kupci ba{ `ele robote-pomaga~e - pita se Hara. “Robot fektori“ iz Osake, nekada omiqeno okupqali{te zaqubqenika u robotiku, zatvorena je u aprilu poslije strmoglavog pada prodaje. - Na kraju, roboti su jako skupi, a ne mogu da urade puno toga - ka`e Jo{itomo Mukai, ~ija je prodavnica “Yangl“ preuzela neke od zaliha “Robot fektori“. (“Wujork tajms“)

“Fuџi“
Iz kompanije “Fuxi“ ka`u da su wihovi roboti veoma prakti~ni, i da se isplate. “Fuxi“ prodaje velike, automatizovane robote za ~i{}ewe, koji znaju da koriste i liftove. Ti roboti na to~kovima uspje{no obavqaju svoje poslove u nekoliko nebodera u Tokiju.

Roboti iz fabrike “Jaskava“

ISPORUKE industrijskih robota u posqedwem kvartalu pro{le godine opale za 33 procenta

GLAS PLUS 18. i 19. jul 2009. 13
FOTO: AGENCIJE

Ispovijest iranskih studenata koje je maltretirala policija

Policija bez najave upala u studentski dom i uhapsila 133 studenta. Nakon nehumanog tretmana - poni`avawa, premla}ivawa, prijetwi i zlostavqana - studenti pu{teni ku}ama. Petoro wih nije izdr`alo torturu
Studenti nisu nakloweni re`imu Mahmuda Ahmadinexada PREVEO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

o{li su iza pono}i ka da je u stu den tskim do mo vi ma u glavnom gradu Ira na mirno. Istovreme no, uli ca ma Te he ra na i daqe se vaqao bijes glasa~a zbog po kra de nih izbo ra. A unu tar stu den tskog do ma u ulici Amirabad, studenti su po ku {a va li da uhva te bar “zrno sna“, iako se u vazduhu osje}ao nemir, jer su samo nekoliko sati ranije neki studenti dobili `estoke batine ispred glavnog ulaza. Ono {to se dogodilo neko li ko tre nu ta ka ka sni je, postalo je jedan od glavnih uzroka daqih postizbornih nereda u Iranu: policajci su provalili u studentski dom, a zatim i{li od sobe do sobe i premla}ivali studente. Odvedeno ih je vi{e od stotinu, a petorica studenata su preminula zbog batina. Vlasti do danas pori~u da se takvo ne{to uop{te moglo da dogodi.

D

Policija nije imala milosti prema akademskim gra|anima

Ali ono {to su is pri ~a li studenti - svjedoci, govori ne{to sasvim drugo. - Spremali smo se na spavawe, kada smo ih iznenada ~uli kako provaquju brave i upadaju u na{e sobe. Znam da je po li ci ja i ra ni je tu kla studente, ali niko nije mogao da pomisli da bi se usudili da u|u u studentski dom. ^ak i iranski zakon to zabrawuje - pri~a jedan od 133 studenta uhap{enih te no}i.

^ak 46 studenata je uhap{eno i odvedeno u podrum Mi nis tar stva unu tra{wih po slo va u obli`woj uli ci Fatemi. A upravo na jednom od gorwih spratova odvijalo se prebrojavawe glasova i, kako opo zi ci ja tvrdi, “na mije{tawe“ rezultata. Drugih 87 stu de na ta odve de no je u prostorije policije u ulici Hafez. Svjedoci se sla`u u jednom, i najva`nijem: prema wima je lo{e postupano, a neki su bili i mu~eni. Petoro studenata je podleglo torturi. To su: Fatemeh Barati, Kasra [arafi, Mo bi na Ehte ra mi, Kam biz [oe i Mohsen Imani, i svi su idu}eg dana sahraweni na poznatom teheranskom grobqu “Behe{te Zahra“, ali bez prisustva ~lanova porodica. Svjedoci ka`u da su policajci tri studentkiwe i dva studenta bez prestanka udarali elektri~nim pendrecima po glavi. Wihove porodice su upozorene da nikome ne pri~aju {ta se dogodilo i da ne organizuju sahrane. Kroz sli~nu golgotu pro{la je i porodica Nede Sol tan, dje voj ke

ubijene tokom protesta u Iranu, ~iji je lik postao simbol otpora. Me|utim, dok su zemqu potresale demonstracije zbog neregularnih izbora, te nedjeqne no}i nije bilo odstupawa: - Policija je u spavaonice ubacivala suzavce, tukla nas, razbijala prozore i tjerala nas da legnemo na pod. Ja ~ak i nisam u~estvovao u demonstracijama, ali jedan policajac me je zasko~io, sjeo na le|a i bjesomu~no me udarao. A onda, pod izgovorom da me pretra`uje zbog mogu}eg posjedovawa pi{toqa ili no`a, seksualno me zlostavqao. Ka sni je su nam po li caj ci prijetili da }e nas objesiti i silovati - prisje}a se jedan od studenata. Drugi student, svjedok doga|aja, ka`e: - Pri pa dni ci po li cij skog odreda za suzbijawe demonstracija postrojili su se u dva reda, i oformili kordon od policijskih {titova. Mi smo morali da protr~imo kroz kordon, a oni su nas udarali tim {titovima. Jedan od mojih kolega slomio je nogu, ali su ga primorali da istr~i do kraja kordona. Prije nego {to su bili ugu ra ni u auto bus ko jim su odvezeni, studenti su morali da stoje ispred doma sa plasti~nim vre}ama na glavama i ru ku za ve za nih u`e tom od plastike, {to u Iranu nazivaju “izraelske lisice“. - Odmah sam pre po znao zgra du Mi nis tar stva unu tra{wih po slo va u uli ci Fatemi. Nisam mogao da vjerujem, jer na spratovima su boravili politi~ari, ~lano-

vi par la men ta i is tra `i teqi, a mi smo bi li u po drumu. Nema dileme da su poku{avali da na sve na~ine namjeste glasove u svoju korist - pri ~a je dna stu den tkiwa pla~nim glasom.

PREMINULI studenti udarani pendrecima po glavi
Jednog studenta su stra`a ri zlos tavqali jer ni je mogao da se uzdr`i pa se pomokrio u pantalone. Nakon nekoliko sati, zato~enim studentima su na prqavi pod bacili ne{to bajatog hqeba i starog sira, i zaprijetili im da }e ih izmlatiti ako sve ne po je du. Je dan ba siy - pri pa dnik vjer ske mi li ci je snimao ih je mobilnim tele-

fonom i tjerao ih da ka`u: “Ja sam magarac“. Na povrede studenata niko se nije obazirao. Jednom studentu, kome je gumeni metak izbio oko, nije pru`ena nikakva medicinska pomo}: - Prekliwali smo ih da u bolnicu prebace dvoje studenata koji su bili u veoma lo{em stawu, ali dobili smo odgovor “neka crknu“ - pri~a jedan od studenata. Prije nego {to su pu{teni, studenti su morali da se presvuku u novu odje}u koju im je dala policija: - @eqeli su da uklo ne sve dokaze o onome {to se dogodilo. Ali kakav dokaz mo`e da bude ja~i od 133 studenta ko ji su bi li ta mo i sve to pro`ivjeli - pita se jedan od studenata. (Gardijan)

Posjeta
Tortura studenata okon~ana je nakon 24 sata, kada su ih posjetili Farhad Rahbar, rektor univerziteta u Teheranu i Alireza Zakani, zastupnik u iranskom parlamentu. Rahbar im je rekao da je upravo on policiji dao odobrewe da upadne u studentski dom zbog kontrole - ali kasnije je to porekao.

Ulicama Teherana vaqao se bijes nezadovoqnih glasa~a

Politika se uvukla i u studentski `ivot

POLICAJCI provalili u studentski dom, a zatim i{li od sobe do sobe i premla}ivali studente

14 18. i 19. jul 2009. GLAS PLUS

Brazilac privla~i pa`wu i van terena

Brazilski mediji su javili da je napada~ Flamenga lagao treneru da je bolestan kako bi izbjegao trening svoje ekipe, a u pozadini cijele pri~e nalazi se wegova nova djevojka
e ka da{wi fu dbal ski re pre zen ta ti vac Bra zi la Adri ja no Ri be ira Le ite ne prestaje da {okira javnost svojim ispadi ma. Bra zil ski me di ji su ja vi li da je napada~ Flamenga lagao treneru da je bolestan ka ko bi iz bje gao treni ng svo je eki pe, a u pozadini cijele pri~e nala zi se wegova nova djevojka. Naime, Bra zi lac je na {ao novu djevojku koja ispuwava sva tri wego va kri te ri ju ma: Bra zil ka je, ple {e i sa se be ski da odje}u ~im se pre ma woj upere objekti vi ka me ra i foto-aparata.

N

Koji sat prije nego {to je trebao u sportskoj opremi da vje`ba sa saigra~ima, Brazilac je javio da ima `elu~anih problema, a ne{to kasnije je vi|en kako s dru{tvom u`iva u blagodetima fast fooda. S obzirom da je qeto i da u Brazilu djevojke imaju vrlo malo odje}e na sebi, Adrijano vjerovatno ima problema i s koncentracijom koja mu u posqedwe vrijeme o~ito bje`i prema Dani Bolina. Starleta iz Porto Alegrea navodno je nova-stara Adrijanova qubav s kojom se u posqedwe vri je me in ten zi vno zabavqa. Iako je trenutno ~lan klu ba iz Rio de @a ne ira, pojavila se informacija da bi nakon Svjetskog prvenstva 2010. godine mogao da se vrati u italijansku Seriju “A”, {to je pot vrdio i wegov menayer Gilmar Rinaldi.

Adrijano

FOTO: AGENCIJE

Dani Bolina

Fudbaler ne `eli da pozira sa seksi oskarovkom jer je o`ewen

Bekam odbio An|elinu Xoli

Nigdje bez masera i kuvara
Najnovije poja~awe Fudbalskog kluba Bajern, ukrajinski reprezentativac Anatolij Timo{~uk u Minhen je, pored supruge Na|e, poveo i tajlandskog masera, kuvara i portparola. Ipak najva`niji ~lan pomenutog tima
FOTO: AGENCIJE

Ukrajinski fudbaler nije sam doputovao u Minhen

An|elina Xoli

FOTO: AGENCIJE

Fu dba ler LA Ga la ksi ja, Dejvid Bekam, za{titno lice “Armani“ ve{a, ne}e se skinuti za vru}u reklamu zajedno sa jednom od najseksepil ni jih `e na na svi je tu, An|elinom Yoli, jer to nije wegova supruga Viktorija. - An|elina Yoli je divna, kao i Bred Pit. Nevjerovatan su par i imaju divnu poDejvid Bekam rodicu. Ne bih se slikao u

seksi pozama sa wom, jer sam o`ewen - rekao je Bekam. Bekamova supruga Viktorija tako|e se skinula u reklami za “Armani“ ve{, zajedno sa svojim slavnim mu`em. Par je ovih dana proslavio i desetu godi{wicu braka. Yolijeva je nedavno potpisala ugovor o reklamirawu novog parfema za “Armani“.

Anatolij i Na|a Timo{~uk

“pra ti la ca“ ukra jin skog fu dba le ra je Na|a, wegova supruga, koja je kao li~ni agent Ti mo{ ~u ka naj za slu `ni ja {to je wen izabranik u redovima Bavaraca. Plavokosi fudbaler koga su u domovini zvali “Bekam iz Sankt Peterburga“ rekao je wema~kim medijima da popularnost ne uti~e na wega. - U Minhen sam sti gao da ne {to zna ~aj no na pra vim za no vi klub ali i za svo ju ka ri je ru. Zbog toga }u se jo{ vi{e truditi i raditi kako bi pos ti gao jo{ vi {e - re kao je Ukrajinac. Bajern je Zenitu za ovaj tran sfer pla tio 11 miliona evra dok je Timo{~uk dobio platu od 4,5 mili ona evra po se zoni.

GLAS PLUS 18. i 19. jul 2009. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan
Budite dovoqno promi{qeni prilikom poslovnih susreta, jer u `eqi da prona|ete idealno rje{ewe nepotrebno se optere}ujete razli~itim detaqima. Va`no je da se pravilno nametnete. Djelujete zadovoqno u qubavnom `ivotu, pored vas se nalazi osoba koja iskreno brine o va{im emotivnim `eqama i potrebama.

Bik
Ideje na kojima insistirate imaju dobro pokri}e, stoga niko od saradnika ne sumwa u va{e prakti~ne sposobnosti ili u uspje{ne finansijske rezultate. Potrudite se da uspje{no sprovedete sve svoje ideje i planove u djelo. U qubavnom odnosu nemojte uzaludno poku{avati da promijenite partnerovo pona{awe ili da mijewate tok stvari koje ne zavise od va{e voqe.

Blizanci
Nalazite se u fazi kreativnog uspona i stalo vam je da unaprijedite svoj poslovni polo`aj. Va`no je da ispo{tujete sva osnovna na~ela uspje{nog poslovawa. Iskrena osje}awa i najqep{i dio svoje li~nosti “dugujete“ bliskoj osobi ili onima kojima “pripadate“. Va{a intimna sre}a proizilazi iz harmoni~nog odnosa sa bliskom osobom.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime bawolu~ke umjetnice sa slike, a vodoravno - wenu profesiju. 10 slova: 9 slova: 8 slova: ANTIBIOTIK, IVAWSKI BOK. YEK KARTER. ASPIRANT, DEVETSTO, LI^INARI, ^ARAPARI. 7 slova: KORITAR, SMARATI, [TAKARA. 6 slova: ASKOLI, KITARA, TABATI. 5 slova: BORBA, ETORE. 4 slova: A[KA, IGOR, LOTE, ROBA, TE^O. 3 slova: 2 slova: ABA, BAL, DIO, IBO, I]I, NOS, REY, SRP, TRK. DT, EA, IE, OD. Psiho

Rak
Od vas se o~ekuje da prihvatite novi poslovni izazov ili da preuzmete va`nu ulogu u zajedni~kom dogovoru. Imate dovoqno energije, ali dobro razmislite o svojim prioritetima koje }ete postaviti. Va`no je da osmislite poslovnu strategiju. Osje}ate emotivni zanos i ne krijete svoje odu{evqewe u dru{tvu voqene osobe.

Lav
Ponekad razli~ite promjene i novi uslovi djeluju kao dodatna motivacija u poslu kojim se bavite, va`no je da se pravilno organizujete i da ispo{tujete zadate rokove. Nema potrebe da donosite brzoplete odluke. Partner djeluje pozitivno na va{e raspolo`ewe, sada mnoge stvari vidite druga~ijim o~ima i sa vi{e optimizma.

Djevica
Djelujete vrlo podsticajno na svoju okolinu, ali kod va{ih saradnika postoje zna~ajne razlike u stepenu motivacije ili interesovawu. Nema potrebe da potcijenite ne~iju ulogu prilikom poslovno-finansijskog posredovawa. U qubavnom `ivotu pri`eqkujete nove i veselije doga|aje. Smi{qeno birate pravi trenutak da ostvarite sve svoje namjere ili da voqenoj osobi saop{tite va`ne planove.

Vaga
Ula`ete veliki napor da ostvarite pozitivne rezultate u profesionalnom izra`avawu, ali postoje situacije koje remete va{e planove i poslovnu koncepciju. Skloni ste ~estim promjenama svog emotivnog raspolo`ewa, naro~ito u situacijama kada partner djeluje odsutno ili nezainteresovano za va{e ideje.

[korpija
Djelujete energi~no u susretu sa saradnicima i postavqate nove zahtjeve kojima `elite da unaprijedite svoje profesionalno iskustvo i zajedni~ki uspjeh. Ne dozvoqavate mogu}nost iznenadnih promjena u poslovnim pregovorima. Voqena osoba poku{ava da uti~e na va{e stavove, ali to izaziva dodatni otpor sa va{e strane.

Strijelac
Djelujete vrlo ambiciozno i poku{avate da procijenite zavr{ni ishod u svim zna~ajnim doga|ajima na poslovnoj sceni. Va`no je da se opredijelite za savremeniju varijantu koja omogu}ava napredovawe na poslovnoj qestvici. Sve {to ima “qubavni predznak“ privla~i va{u pa`wu i veliko interesovawe.

Jarac
Postoje iznenadni problemi koji remete va{ svakodnevni ritam, ali uz dodatnu upornost mo`ete da ostvarite svoje poslovne planove. Potrebno je da prona|ete zaobilazna rje{ewa i da odr`ite dobar nivo saradwe. U odnosu sa voqenom osobom ~este promjene raspolo`ewa stvaraju dodatnu nervozu i emotivnu nesigurnost.

Vodolija
Djelujete zabrinuto zbog novih informacija na poslovnoj sceni, ali to je prolazna faza. Va`no je da se upravqate prema dugoro~nijim ciqevima na poslovnoj qestvici. Mudro pre}utkujete odre|ene doga|aje ili intrigantne teme koje imaju lo{ uticaj na va{ odnos sa voqenom osobom. Ukoliko vam nedostaje miran san, nemojte umi{qati da }e dobro rje{ewe do}i iznenada ili samo po sebi.

Ribe
O~ekujete da neko prihvati va{e ideje i smeta vam osje}aj neravnopravnosti u odnosu sa saradnicima. U zavisnosti od li~nog interesovawa ili motivacije, osmislite varijantu koja donosi najboqe rezultate. U qubavnom odnosu u`ivate u razli~itim situacijama. Dovoqan vam je “mali podsticaj” da biste osjetili veliki zanos, sre}u ili inspiraciju u blizini voqene osobe.

RJE[EWE: SPAJK, TN, SRCE, LO, ZATVARA^I, AKT, KORDON, QV, JL, SARDONIK, J, DIO, OBOJITI SE, SPAVA]ICA, AT, SANTA KATARINA, FRANC, I, IKAAR.

Trideset godina muzike i zvuka “Generacije 5”

Pro{li smo velike koncerte, ogromne hale i znamo {ta to zna~i. @ao nam je {to toga vi{e nema, da i mla|i muzi~ari osete taj duh, ka`e Dragan Jovanovi} Krle
PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

ije na{a gre{ka {to smo neko vreme zastupqeni u javnosti, pa onda nismo. Ima nas onoliko koliko nas zovu. Ipak, mi uvek sviramo kao da smo na velikom rok koncertu. Razlika u nastupima je najvi{e u tome kakvu opremu imamo. Dobar zvuk je svuda dobar, gde god da je. Mada, postoji boqa i ona malo lo{i ja pu bli ka. Naj vi {e vo li mo klupske svirke, kada je publika blizu i tu smo posebno inspirisani - ka`e gitarista grupe “Generacije 5” Dragan Jovanovi} Krle. “Ti samo budi dovoqno daleko“, “Ti i ja”, “Dolazim za pet minuta“, "Najja~i samo ostaju“, “Pomoli se

N

jo{ jednom“, “Povedi me u no}“, samo su ne ke od pje sa ma ko je su obiqe`ile tri decenije postajawa “Generacije 5”. Ova grupa je nedavno gostovala u Bawoj Luci u okviru programa “Jeger mjuzik najts“, koji promovi{e mlade bendove. “Generacija 5” bila je specijalni gost prve ve~eri ovog programa. - U Bawoj Luci smo posqedwi koncert imali kada se ~ekala 2000. godina na Trgu Krajine i bilo je predivno. Pamtim Bawu Luku kao grad koji nas je lepo slu{ao i zato uvek dolazimo sa rado{}u - ka`e Krle. On dodaje da “Generacija 5” ne podlije`e nekim novim trendovima i da se trude da odr`e muzi~ki

kvalitet i imiy stvaran svih ovih godina.

DVA puta “pre~e{qali“ biv{u Jugoslaviju
- Trebalo bi da radimo ne{to sasvim druga~ije da bismo privukli pa`wu medija. Jednog jutra mi zvoni telefon i prijateq mi ka`e: “Molim te, pogledaj "@ikinu {arenicu’“ Kad sam ukqu~io televizor, vidio sam Bruna Langera iz “Atomskog skloni{ta“ kako sedi pored jedne babe koja prede vunu. ^ovek koji je potpuno iz rok sveta izgledao je kao da je ba~en iz jedne galaksije u drugu - pri~a Krle. Qudi su danas, nastavqa on, pristali na kompromis, koji vi{e i nije kompromis. - Nemam ni{ta protiv Bruna Langera, mislim da je i sam bio zbuwen kad se pojavio u toj emisiji, jer nije unapred znao o ~emu se radi. Neko mu je rekao da mora tamo da se pojavi i on je to uradio, ne znaju}i {ta mu se sprema. Mi ne pristajemo na neka nova pravila igre koja podrazumevaju i niske udarce. “^isti smo” i nemamo previ{e pardona. Ako nam se ovo radi, to }emo raditi i bez para - pri~a poznati muzi~ar. On podsje}a da je ova grupa dva puta “pre~e{qala“ biv{u Jugoslaviju, od Triglava do \ev|elije. - Pro{li smo velike koncerte, ogromne hale i znamo {ta to zna~i.

@ao nam je {to toga vi{e nema, da i mla|i muzi~ari osete taj duh - isti~e Krle. Prema wegovim rije~ima, “Generacija 5” nije uradila to {to se obi~no danas radi - promovisawe sebe u svakom smislu. - Mislimo da postoji razlika me|u onima kojima se obra}amo. Na{a muzika se obra}a svima, ali na{e poruke nisu za sve. Ne bavimo se marketingom u onoj meri u kojoj se bave neki drugi. Shodno tome, nas je mawe u medijima, pa nas mawe qudi zovu na nastupe - smatra Krle. Me|utim, on tvrdi da ra zlo ga za mawe gos to vawa ima i u brojnosti ekipe. - Kabasta smo grupa. Ima nas pet, {est, a nekada i sedam za toncem. To je or ga ni za to ri ma dosta skupo. Ponekad se vrednost muzike i koncerta meri brojem popije nih pi }a na tom kon cer tu. Gaz da }e pre da se odlu~i za ne kog ti pa za klavijaturom ili za ne ku zgo dnu pe va ~i cu, jer }e biti vi{e pazara na {anku - ka`e Krle.

0

Dobar rok

- Popularnost je relativan pojam. Postavqa se pitawe za koga i gde smo popularni. Mo`emo re}i da sada najboqe sviramo, jer svake godine se slegne neko novo iskustvo. Na{i koncerti su dobri, kao i komunikacija sa publikom. Mediji se vi{e interesuju za neke stvari koje su same po sebi eksponirane. Mi stvaramo dobar rok, a znamo koliko je on trenutno tra`en i aktuelan na ovom prostoru - ka`e Krle.

NA[A MUZIKA se obra}a svima, ali na{e poruke nisu za sve Doma}a top-lista
1. Izdr`i ribice - Prole}e 2. Sajsi MC - Taj fazon... Take Me Away 3. POP UPS - 165 4. Lutke - Zagrizi koru Meseca 5. Bjesovi - Ako te neko zna 6. Autopark - Radost me uni{tava 7. Nikad dosta - Nikad dosta 8. S. A. R. S. - Ana 9. Ajs Nigrutin & Bvana - Magla 10. Who See - Kad se sjetim

Bilbordovih top 10 singlova
1. The Black Eyed Peas - I Gotta Feeling 2. The Black Eyed Peas - Boom Boom Pow 3. Drake - Best I Ever Had 4. Keri Hilson Featuring Kanye West & Ne-Yo 5. Lady GaGa - LoveGame 6. Sean Kingston - Fire Burning 7. Jeremih - Birthday Sex 8. Pitbull - I Know You Want Me 9. Taylor Swift - You Belong With Me 10. Linkin Park - New Divide

Bilbordovih top 10 albuma
1. Various Artists - NOW 31 2. Brad Paisley - American Saturday Night 3. Rob Thomas - Cradlesong 4. Wilco - Wilco (The Album) 5. The Black Eyed Peas - The E. N. D. 6. Jeremih - Jeremih 7. Soundtrack - Transformers: Revenge Of The Fallen: The Album 8. Lady GaGa - The Fame 9. Ginuwine - A Man’s Thoughts 10. Soundtrack - Hannah Montana: The Movie

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful