Alergije i tumori

ALERGIJE Stanje preosjetljivosti organizma na neke njemu strane tvari tj. nedovoljan imunitet. Strana tvar koja uzrokuje alergiju naziva se ALERGEN ili REAGIN. To je slabi antigen koji uzrokuje stvaranje antitjela. Alergeni mogu biti: - tvari iz praine - okoline (kemikalije, perje, boje) - tvari sadrane u hrani - ljekovi (najei uzronici ANAFILAKSIJE tj. reakcije na tvar na koju je osoba alergina, npr. penicilin, a koju karakterizir a pad tlaka, poviena temperatura, nesvjestica, guenje, pa ak i smrt) - spolne rasplodne stanice (polen ili pelud) Uzroci alergije mogu biti: - Nasljee - Individualna osobnost razvoja imunolokog sustava - Preosjetljivost na tvari koje inae nisu antigeni - Visoka koncentracija antitjela u organizmu Prema mjestu odvijanja upalnog procesa, alergije se dijele na: kone, dine i probavne. Objektivni znaci konih su: Crvenilo , urtikarija i otok ili EDEM. Urtikarije obino nastaju kao posljedica konzumiranja odreene tvari alergija na neke spojeve koji su u gastro-intestinalnom traktu uli u meu stanine prostore, te se railili po unutarnjim organima. Znaci probavnih su: Proljevi, povraanje, te reakcije na koi. Znaci dinih su: Kihanje, kaljanje, poveana sekrecija sluznice, te astma. Ljeenje se vri: 1. ANTIHISTAMINICIMA 2. KALCIJEM koji spreava ulaenje antitjela u stanice 3. DESENZIBILIZACIJOM tj. smanjenjem osjetljivosti velikim dozama antigena, kako bi sva antitjela kojih ima u suviku djelova la na njih. TUMORI Tumorske (maligne) zloudne stanice koje ine rak javljaju se neprestnao, ali ih imunoloki sustav gotovo uvijek uzima kao neto strano pogotovo zato jer se na njihovim membranama javljaju specifini tumorski antigeni, te ih suzbija. Ponekad zloudne pojave odo le sustavu nadzora pa ih nazivamo RAK. Obzirom na stanice, odnosno tkiva koja ga izrauju razlikujemo: BENIGNI (dobroudni) tumor, ije su novotvorevine dobro ograniene (diferencirane) te je njihova struktura vrlo slina normal nom zdravom tkivu ili organu, sporije rastu, nemaju sposobnost razaranja okolnog tkiva i ne stvaraju METASTAZE (sekundarno nastale promjene koje nisu u dodiru s primarnim tumorom i nalaze se u udaljenim tkivima). MALIGNI (zloudni) tumor, koji izgrauju slabo diferencirana tkiva koja bre razaraju ok olno tkivo i stvaraju metastaze. Prema vrsti tkiva iz kojih nastaju, razlikujemo: ADENOM koji potjee iz ljezdanog tkiva ili svojim rastom stvara sliku ljezdanog tkiva KARCINOM koji nastaje iz epitelnog tkiva (koa i sluznica) SARKOM koji nastaje iz vezivnog tkiva (kosti) PAPILOM dobroudni epitelni tumori koji stvaraju resiaste tvorbe POLIP koji se izbouje iznad povrine sluznice kao vidljiva masa Uzronici pojave raka (KANCEROGENI) mogu biti razliiti: KEMIJSKI: Puenje cigareta (rak plua) vakanje betela (smjesa gaenog vapna, duhana i betela, smjese koja sve to dri skupa poput ljepljive rastezljive mase rak usne upljine) Industrijeske kemikalije npr. azbest (rak plua), vinil klorid (rak jetre) Medicinski proizvodi, prehrana, prirodni kancerogeni... FIZIKI: Suneve zrake, UV zrake (rak koe) Ionizirajue zraenje BIOLOKI: Virusi Djelovanje kancerogena ovisi o: - sastavu, koliini, koncentraciji kanceroge supstance - mjestu djelovanja na organizamu - trajanju izloenosti - prisutnosti drugih kancerogena - individualnoj i tkivnoj sklonosti Izbjegavnjem tetnih tvari, redovitim godinjim odlaskom ljeniku, samopregledom dojki odnosno testisa, te redovitim Papa tes tom, uveliko se spreava broj oboljelih od raka. Rano otkrivanje raka omoguuje i njegovo izljeenje. Signali koji nas upozoravaju na rak su: 1. Promjene u probavi 2. Ranica koja ne zarasta

3. Krvarenje 4. Kvrica- bilo gdje na tijelu 5. Tekoe pri gutanju 6. Promjeneu boji, promjeru (veliini) i broju bradavica ili madea 7. Ustrajna promuklost ili kaalj Metode ljeenja su: - kirurki zahvati odstranjena tumora - kemoterapija upotreba spojeva CITOSTATIKA, koji spreavaju formiranje DNA, te diobu i rast stanica - radioterapija kod kojih se i zrakama prodire u tkivo koje nije dostupno kirurkome zahvatu - imunoterapija