You are on page 1of 37

Na osnovu lana 37., taka h., Ustava Zeniko-dobojskog kantona, Skuptina Zenikodobojskog kantona, na XVII sjednici odranoj 23.04.2004.

godine, d o n i j e l a j e

ZAKON O SREDNJOJ KOLI


I. OSNOVNE ODREDBE

lan 1.
Srednja kola je ustanova u kojoj se vri srednje obrazovanje i odgoj uenika koji su zavrili osnovnu kolu. Srednja kola ima svojstvo pravnog lica.

lan 2.
Srednje kole su: 1. gimnazija, u kojoj se, pored opeobrazovnih programa, ostvaruju i posebni programi iz odgovarajuih oblasti; 2. srednja umjetnika kola, u kojoj se, pored odgovarajueg opeobrazovnog programa, ostvaruje i program iz oblasti muzike, likovne i baletske umjetnosti (u daljem tekstu: umjetnika kola); 3. srednja tehnika i srodna kola, u kojoj se, pored odgovarajueg opeobrazovnog programa, ostvaruje struni program za IV stepen strunog zvanja odgovarajue struke (u daljem tekstu: tehnika i srodna kola); 4. srednja struna kola, u kojoj se ostvaruju, pored opeobrazovnog i struni programi za III i IV stepen strune spreme, te stiu zanimanja odgovarajue struke (u daljem tekstu: struna kola); 5. mjeovita srednja kola, u kojoj se mogu ostvariti programi gimnazije, tehnike i srodnih kola i strunih kola; 6. specijalna srednja kola, u kojoj se ostvaruju struni, posebno prilagoeni programi za specijalno obrazovanje uenika sa posebnim potrebama; 7. srednja kola za vjerske slubenike, u kojoj se, pored odgovarajueg opeobrazovnog programa, ostvaruje i poseban program za obrazovanje vjerskih slubenika.

lan 3.
kola ima odgovornost da, u vlastitoj i u sredini u kojoj djeluje, doprinese stvaranju takve kulture koja potuje ljudska prava i osnovne slobode svih graana, kako je to utemeljeno

Ustavom i ostalim meunarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava koje je potpisala BiH. U koli ne smije postojati bilo kakav oblik zastraivanja, zlostavljanja, fizikog kanjavanja, vrijeanja, poniavanja ili degradiranja i drugih negativnih pojava tetnih po zdravlje, ukljuujui i tetu izazvanu puenjem ili upotrebom drugih opojnih i zakonom zabranjenih sredstava u kolskim prostorima. Prava djeteta koja se odnose na obrazovanje, ispravna briga za dobrobit njegovog fizikog i mentalnog zdravlja i sigurnosti, u kolama i na svim mjestima gdje se obrazuje, imaju prvenstvo nad svim drugim pravima. U sluaju sukoba prava, prednost se daje onom pravu, tumaenju ili djelovanju koje e najvie koristiti interesu djeteta. Jezici konstutitivnih naroda Bosne i Hercegovine upotrebljavat e se u svim kolama u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Jezik i kultura nacionalnih manjina koje ive u BiH potivat e se u najveoj mjeri u kojoj je to izvodljivo, u skladu s Okvirnom konvencijom o zatiti prava nacionalnih manjina. Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport (u daljem tekstu: Ministarstvo) e ustanoviti Nastavni plan i program koji e odgovarati potrebama date nacionalne manjine, a koji ukljuuje jezik, knjievnost, historiju i kulturu te manjine. kola e unapreivati i tititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga. Uenici e pohaati satove vjeronauke samo ako su u skladu s njihovim ubjeenjem ili ubjeenjima njihovih roditelja. kola ne moe preduzimati bilo kakve mjere i aktivnosti kojima bi se ograniavala sloboda izraavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugaijih vjerskih uvjerenja. Uenici koji ne ele pohaati vjeronauku nee ni na koji nain biti dovedeni u nepovoljan poloaj u odnosu na druge uenike.

lan 4.
U strunoj koli mogu se realizirati i odgovarajui programi strunog obrazovanja I i II stepena strune spreme, odnosno struno osposobljavanje putem kurseva. Sticanjem obrazovanja iz prethodnog stava ne stie se srednja struna sprema. Programi i uvjeti obrazovanja i osposobljavanja iz prvog stava utvruju se odgovarajuim nastavnim planovima i programima koje donosi Ministarstvo na prijedlog kole.

lan 5.
U srednjoj koli, pored realizacije programa opeobrazovnog i odgovarajueg strunog dijela, iz lana 2. i 3. ovog Zakona, mogu se realizirati i programi dopunskog obrazovanja i strunog usavravanja.

lan 6.
Odredbe ovog Zakona primjenjivat e se i na srednje kole koje se osnivaju za posebne potrebe drutva, ukoliko to posebnim zakonom nije drugaije regulirano.

lan 7.
U srednjoj koli nastava se izvodi na bosanskom, odnosno hrvatskom, odnosno srpskom knjievnom jeziku. Ne moe se vriti diskriminacija nastavnika ili drugog uposlenog pri izboru, uslovima

upoljavanja, napredovanju ili bilo kojoj drugoj odluci vezanoj za tu osobu, niti diskriminacija uenika kole, na temelju toga to u koli, u usmenom ili pismenom izraavanju, koristi bilo koji od zvaninih jezika iz prethodnog stava. Kada u srednjoj koli ima uenika koji pripadaju nacionalnoj manjini, za njih se u koli organizira dodatna nastava maternjeg jezika. Nastavnik koji izvodi nastavu iz maternjeg jezika uenika pripadnika nacionalne manjine, treba da ima odgovarajue znanje datog jezika kojim se osigurava da ga moe predavati uz odgovarajui standard. U srednjoj koli, u kojoj se obrazuju uenici samo jedne nacionalne manjine, cjelokupna nastava izvodi se na jeziku te nacionalne manjine, uz obavezno savladavanje nastave jednog od jezika iz stava 4. lana 3. ovog Zakona.

lan 8.
Strani dravljani i lica bez dravljanstva imaju pravo da stiu srednje obrazovanje i odgoj na podruju Kantona po odredbama ovog Zakona u skladu sa konvencijama, ugovorima i sporazumima koje je drava Bosna i Hercegovina zakljuila sa drugim dravama ili meunarodnim organizacijama.

lan 9.
Srednje obrazovanje i odgoj je djelatnost od posebnog drutvenog znaaja. Razvoj djelatnosti srednjeg obrazovanja i odgoja utvruje se planom koji donosi Skuptina Zeniko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Skuptina Kantona), uz prethodno pribavljeno miljenje opinskog vijea. Planom iz prethodnog stava naroito se utvruje potreba drutva, obim i vrsta srednjeg obrazovanja i odgoja za odreeni period u Kantonu.

II. OSNIVANJE, RAD I PRESTANAK RADA SREDNJE KOLE

lan 10.
Srednju kolu moe osnovati domae i strano pravno i fiziko lice u svim oblicima svojine, u skladu sa ovim Zakonom i dugoronim planom iz lana 9. ovog Zakona. Srednju kolu za vjerske slubenike moe osnovati vjerska zajednica. Srednju kolu kao javnu ustanovu u dravnoj svojini osniva Skuptina Kantona uz prethodno pribavljeno miljenje opinskog vijea. Privatna kola moe poeti sa radom po dobivanju saglasnosti Ministarstva za primjenu odgovarajueg plana i programa, kada, u skladu s vaeim propisima, osigura i druge standarde i uslove koji garantiraju da e uenici dobiti odgovarajue obrazovanje, njegu i sigurnost u skladu sa specifinostima datih privatnih kola u koje spadaju i vjerske kole. Samo meunarodne privatne kole mogu imati nastavne planove i programe koji u potpunosti ne pokrivaju zajedniko jezgro nastavnih planova i programa.

Privatna kola ne moe se osnovati u svrhu promoviranja rasnih, nacionalnih, vjerskih, spolnih i drugih predrasuda, niti svoje funkcije smije vriti na nain protivan zakonu, odnosno na nain kojim se navedene predrasude promoviraju. Aktom o osnivanju srednje kole utvruje se naziv, njen djelokrug u skladu sa nastavnim planovima i programima koje donosi ili odobrava Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) i ureuju druga pitanja od znaaja za rad srednje kole. Prava i obaveze osnivaa i srednje kole utvruju se ugovorom, u skladu sa aktom o osnivanju. Ako je osniva srednje kole Skuptina Kantona, obaveze iz prethodnog stava ovog lana u ime Skuptine vri Vlada Kantona.

lan 11.
Srednje kole se osnivaju i rade u skladu sa Pedagokim standardima za srednje kole u daljem tekstu: (Pedagoki standardi) i Normativima kolskog prostora, opreme i nastavnih sredstava za srednje kole (u daljem tekstu: Normativi). Ukoliko srednja kola nije u dravnoj svojini, njeno sufinansiranje preuzima Kanton ukoliko Skuptina utvrdi javni interes. Pedagoke standarde i Normative, iz stava 1. ovog lana, donosi Ministarstvo. Osniva srednje kole obezbjeuje sredstva potrebna za osnivanje i rad srednje kole u skladu sa Pedagokim standardima i Normativima.

lan 12.
Prije donoenja akta o osnivanju srednje kole kao javne ustanove, osniva usvaja elaborat o drutveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja srednje kole (u daljem tekstu: Elaborat), uz prethodno miljenje Ministarstva. Elaborat obavezno sadri: potrebe drutva za obrazovanjem odreenih kadrova, duinu trajanja obrazovanja, profil i stepen strune spreme koji se stiu po zavretku obrazovanja, ope i posebne uvjete po Pedagokim standardima i Normativima i sredstva potrebna za ispunjavanje uvjeta rada srednje kole.

lan 13.
Osniva je duan da prilikom osnivanja srednje kole formira komisiju koja e, u skladu sa ovim Zakonom, izvriti pripreme za poetak rada i izvriti izbor prvih nastavnika kole. Ako je osniva srednje kole Skuptina Kantona, komisiju iz stava 1. ovog lana formira Vlada Kantona.

lan 14.
Srednja kola se moe osnovati ako ima: 1. dovoljan broj odjeljenja u skladu sa Pedagokim standardima, izuzev kole u privatnoj svojini; 2. odgovarajui struni nastavni kadar u skladu sa nastavnim planovima i programima; 3. sredstva za ostvarivanje odgovarajueg nastavnog plana i programa; 4. kolske prostorije, opremu i nastavna sredstva, u skladu sa odgovarajuim normativima. Broj uenika u odjeljenjima i grupama strunih zvanja i zanimanja, u

okviru kojih se ostvaruje obrazovanje i odgoj u srednjoj koli, utvruje se Pedagokim standardima. Srednja kola u privatnoj svojini moe raditi i sa manjim brojem uenika u odjeljenju u odnosu na utvreni broj u Pedagokim standardima ako je to u interesu osnivaa.

lan 15.
U svim javnim i privatnim kolama u Zeniko-dobojskom kantonu uspostavit e se i primjenjivati zajedniko jezgro nastavnih planova i programa. Zajedniko jezgro nastavnih planova i programa sastoji se od nastavnih planova i programa sa to je mogue irom zajednikom jezgrom za sve predmete srednjeg obrazovanja.

lan 16.
Srednja kola moe poeti sa radom kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti shodno odredbama ovog Zakona. Novoosnovana srednja kola poinje sa radom poetkom kolske godine. Uvoenje novog nastavnog plana i programa, odnosno proirivanje djelatnosti ili promjena obrazovanja i odgoja u okviru rada srednje kole zahtijeva utvrivanje odgovarajuih uvjeta rada, u skladu sa stavom 1. ovog lana. Srednja kola koja ispunjava uvjete za rad upisuje se u Registar srednjih kola (u daljem tekstu: Registar), koji vodi Ministarstvo. kola koja je upisana u Registar izdaje svjedodbe i druge javne isprave o zavretku obrazovanja, odnosno pojedinih razreda i oblika obrazovanja. Srednja kola brie se iz Registra kada prestane da ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. Spisak verifikovanih srednjih kola objavljuje se u slubenom glasilu Kantona, najkasnije do poetka drugog polugodita tekue kolske godine. Postupak utvrivanja uvjeta, sadraja i naina voenja Registra blie se regulira propisom koje donosi ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport (u daljem tekstu: ministar).

lan 17.
U zavisnosti od uvjeta, mogunosti i potreba, u srednjoj koli moe se organizovati izvoenje obrazovno-odgojnog rada srednjeg obrazovanja u specijalnim odjeljenjima srednje kole i odjeljenjima umjetnike kole, po odgovarajuim programima. Odjeljenja iz prethodnog stava mogu poeti sa radom kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti rada u skladu sa ovim Zakonom.

lan 18.
Statusne promjene srednje kole, koje se odnose na obrazovno-odgojni rad, vae od poetka naredne kolske godine. Odluku o statusnoj promjeni srednje kole donosi osniva. Ukoliko je osniva srednje kole Skuptina Kantona, prava i obaveze osnivaa iz stava 3. ovog lana vri Vlada Kantona.

lan 19.
Radi meusobne saradnje u ostvarivanju zajednikih interesa i pruanja pomoi razvoju oblika obrazovno-odgojnog rada, srednje kole se mogu udruivati u jednu ili vie zajednica srednjih kola, s tim da svaka srednja kola zadrava svojstvo pravnog lica. Prava, obaveze i meusobni odnosi srednjih kola, udruenih u zajednicu srednjih kola, utvruju se ugovorom. Zajednica srednjih kola ima pravila kojim se reguliraju poslovi, zadaci i rad zajednice srednjih kola. Na Pravila zajednice srednjih kola saglasnost daje Ministarstvo.

lan 20.
Srednja kola moe organizirati obrazovno-odgojni rad po odgovarajuem programu srednje kole i izvan svog sjedita ukoliko u tom mjestu nema srednje kole takve vrste. Obrazovno-odgojni rad, iz stava 1. ovog lana, moe se organizirati kada ima dovoljan broj uenika za najmanje optimalan broj uenika za jedno odjeljenje. Zahtjev za organiziranje obrazovno-odgojnog rada iz stava 1. i 2. ovog lana podnosi opina na ijem podruju se to obrazovanje obavlja. Obrazovno-odgojni rad iz stava 1. ovog lana moe poeti sa radom kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad, u skladu sa ovim Zakonom.

lan 21.
Rad srednje kole je javan. Srednja kola kao javna ustanova u dravnoj svojini ima svoj peat sa grbom Kantona. Srednja kola u privatnoj svojini utvrdit e oblik, veliinu i sadraj peata pravilima kole, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.

lan 22.
Srednja kola prestaje sa radom ako ne ispunjava uvjete i zadatke radi kojih je osnovana ili ako ne postoji potreba za njenim radom. Kada Ministarstvo utvrdi da srednja kola ne ispunjava uvjete koji su propisani ovim Zakonom, odredit e rok u kojem osniva mora otkloniti utvrene nedostatke. Ukoliko nedostaci ne budu otklonjeni, Ministarstvo e predloiti osnivau prestanak rada kole. Ako osniva ne donese akt o prestanku rada srednje kole u roku od tri mjeseca od dana podnoenja prijedloga o prestanku rada, Ministarstvo donosi rjeenje o prestanku rada srednje kole i provodi postupak brisanja kole iz Registra. U sluaju prestanka rada srednje kole, osniva je duan da zateenim uenicima omogui nastavak i zavretak obrazovanja u toj kolskoj godini. Aktom o prestanku rada kole odredit e se rok prestanka rada koji ne moe biti prije zavretka kolske godine. Prestanak rada srednje kole objavljuje se u slubenom glasilu Kantona. Ukoliko je osniva srednje kole Skuptina Kantona, prava i obaveze osnivaa iz stavova 2, 3. i 4. ovoga lana vri Vlada Kantona.

lan 23.
Nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo provoenje, vri Ministarstvo.

lan 24.
Na osnivanje, rad i prestanak rada srednje kole primjenjuju se opi propisi o ustanovama ukoliko ovim Zakonom nije drugaije propisano.

III. OBRAZOVNO-ODGOJNI RAD SREDNJE KOLE

ZAJEDNIKE ODREDBE

lan 25.
U srednjoj koli obrazuju se: 1. redovni uenici normalnog psihikog i fizikog razvoja, nadareni uenici i uenici sa posebnim potrebama; 2. lica koja ele da se vanredno obrazuju, struno usavravaju i dopunski obrazuju putem raznih oblika obrazovanja.

lan 26.
Okvirni nastavni plan i program koji donosi Ministarstvo e u Kantonu osigurati i garantirati ostvarivanje opih ciljeva obrazovanja utvrenih u lanu 3. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (u daljem tekstu: Okvirni zakon).

lan 27.
Nastavnim planom i programom za svaku vrstu srednje kole utvruje se, u zavisnosti od vrste obrazovanja, odnos opeobrazovnog, struno-teorijskog i praktinog dijela programa. Nastavnim planom i programom utvruje se i fond nastavnih sati i odgovarajui programski sadraj dodatnog obrazovanja za nadarene uenike.

lan 28.
Sastavni dio nastavnog plana i programa srednjeg obrazovanja i odgoja za svaku vrstu kole, grupu nastavnih predmeta, odnosno predmet, ine i specifini sadraji, iji obim ne moe biti vei od 25% u odnosu na utvreni nastavni plan i program. Sadraje iz prethodnog stava utvruje osniva srednje kole, uz prethodno pribavljeno miljenje Pedagokog zavoda i saglasnosti Ministarstva. Ukoliko je osniva srednje kole Skupina Kantona, prava i obaveze osnivaa iz stava 1. ovog lana vri Vlada Kantona. Izuzetno, u vjerskim i privatnim kolama sadraji specifinih predmeta iz stava 1. ovog lana mogu biti i vei od 25% u odnosu na utvreni nastavni plan i program, ali ne vei od 35%.

lan 29.
Nastavni plan i program donosi Ministarstvo. Prijedlog Nastavnog plana i programa, usklaen sa Agencijom za nastavne planove i programe, utvruje Pedagoki zavod.

lan 30.
kolska godine traje od 1. septembra do 31. avgusta naredne kalendarske godine. Nastava se ostvaruje po polugoditima i traje 37 radnih sedmica, s tim da nastavnici programske sadraje realizuju u okviru 35 nastavnih sedmica. Nastava u zavrnom razredu srednje kole traje 32 radne sedmice, s tim da se programski sadraji realizuju u okviru 30 nastavnih sedmica. Razlika u broju sedmica koristi se za realizaciju posebnih programskih sadraja, obiljeavanje dravnih i vjerskih praznika, kulturnu i sportsku djelatnost kole, planiranih godinjim programom rada i kalendarom u razrednoj knjizi. Nastava u prvom polugoditu poinje prvog ponedjeljka u septembru. Zimski odmor za uenike traje tri sedmice, nakon zavretka prvog polugodita, a ljetni odmor traje od zavretka drugog polugodita do poetka naredne kolske godine. Srednja kola moe, radi obiljeavanja vjerskih praznika, odrediti da se dio zimskog odmora za uenike koristi u toku prvog ili drugog polugodita. Srednja kola e prilikom utvrivanja rasporeda sati obezbijediti obavljanje neodlonih vjerskih obaveza uenika i nastavnika. Srednja kola organizira nastavni proces, u pravilu, u petodnevnoj radnoj sedmici.

lan 31.
Nastavni sat opeobrazovne, struno-teorijske i praktine nastave u srednjoj koli traje 45 minuta, a u specijalnoj srednjoj koli 40 minuta. Praktina nastava u preduzeima i drugim institucijama traje 60 minuta.

lan 32.
Ukupno optereenje uenika redovnom nastavom ne moe iznositi vie od 30 sati sedmino, odnosno 6 sati dnevno.

lan 33.
Obrazovno-odgojni rad se ne smije prekidati u toku polugodita, odnosno kolske godine, izuzev zbog elementarnih nepogoda, epidemije i drugih naroito opravdanih razloga, a po odluci Ministarstva. U sluaju prekida nastavnog procesa zbog obustave rada, godinji fond nastavnih sati, predvien nastavnim planom i programom, mora biti nadoknaen prije zavretka kolske godine. Nastavni proces ne smije se prekidati zbog obustave rada iz prethodnog stava u zavrnom razredu srednje kole.

lan 34.
Zavretak prvog polugodita i trajanje zimskog odmora za uenike srednjih kola na podruju Kantona je, u pravilu, istovremen. Ministarstvo moe odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, produetak zimskog odmora, a najdue jednu sedmicu, s tim da u toku kolske godine bude ostvaren godinji fond nastavnih sati predvien nastavnim planom.

lan 35.
Srednja kola je duna da ostvari godinji fond nastavnih sati predvien planom i programom. Ako se utvrdi da srednja kola nije ostvarila godinji fond nastavnih sati u okviru predvienog broja nastavnih sedmica, produit e nastavu dok se ne ostvari godinji fond nastavnih sati. Srednja kola koja ne ostvari predvieni godinji fond nastavnih sati ne moe izdati svjedodbu o zavrenom razredu, odnosno obrazovanju.

lan 36.
Rad srednje kole u toku kolske godine utvruje se godinjim planom i programom rada (u daljem tekstu: godinji program rada), koji sadri oblik i raspored obrazovno-odgojnog rada, njegov obim i sadraj, u skladu sa metodologijom koju za svaki tip srednje kole donosi Pedagoki zavod. Srednja kola je duna da u godinji program rada ugradi evidenciju o podjeli predmeta i odjeljenja na nastavnike, te evidenciju ostalog zaposlenog osoblja u koli i raspored asova. Prijedlog godinjeg programa rada kole utvruje nastavniko vijee na prijedlog direktora, a donosi kolski odbor kole, najkasnije do 30. septembra za tekuu kolsku godinu, uz prethodnu saglasnost Pedagokog zavoda. Godinji program rada kola dostavlja Ministarstvu i Pedagokom zavodu. Izvjetaj o uspjehu u uenju i vladanju kola je duna dostaviti Pedagokom zavodu na kraju prvog polugodita i na kraju kolske godine.

lan 37.
Izleti, strune posjete, ekskurzije i logorovanja, predviena godinjim programom rada srednje kole, raunaju se u radne dane.

Ekskurzije i logorovanja organizuju se i izvode u skladu sa naelima koja utvruje Ministarstvo, u skladu sa programom rada, iz stava 1. ovog lana.

lan 38.
U srednjoj koli organiziraju se slobodne aktivnosti uenika ukljuivanjem u razne oblike rada koji se zasnivaju na dobrovoljnom izjanjavanju uenika, zatim ostvarivanju saradnje sa nevladinim organizacijama i dr. U srednjoj koli formira se vijee uenika i vijee roditelja radi ostvarivanja neposredne saradnje sa organima kole. Djelokrug rada vijea regulirat e se poslovnikom o radu vijea. Zadaci i programski sadraji slobodnih aktivnosti utvruju se godinjim programom rada i pravilima srednje kole, u skladu sa Pedagokim standardima.

lan 39.
Slobodne aktivnosti uenika ostvaruju se putem drutava, sekcija, klubova, druina, grupa, uenikih zadruga i drugih oblika. Ueniku zadrugu moe da organizira najmanje 30 uenika srednje kole. Sredstva uenike zadruge i sredstva ostvarena praktinim radom uenika u kolskim radionicama ne ulaze u ukupan prihod srednje kole i na njih se ne plaaju porezi i doprinosi utvreni posebnim zakonom.

lan 40.
U koli je zabranjeno djelovanje politikih stranaka i njihovih podmladaka.

lan 41.
Radi uvoenja novih oblika i sadraja rada, Ministarstvo moe jednu ili vie srednjih kola proglasiti eksperimentalnim ili osnovati eksperimentalnu srednju kolu. Za eksperimentalnu srednju kolu moe se donijeti odluka o odstupanju od odredaba ovog Zakona u primjeni nastavne norme, dnevnog i sedminog optereenja uenika satovima, nainu ocjenjivanja znanja, organizovanja odjeljenja i primjene nastavnog plana i programa. Osnivanje i rad eksperimentalne srednje kole i proglaenje postojeih kola eksperimentalnim ureuje se bliim propisom koji donosi ministar.

lan 42.
Za polaganje strunog ispita nastavnika i strunih saradnika srednjih kola u Kantonu, ministar svojim rjeenjem odreuje srednju kolu u kojoj e se drati sat praktini dio strunog ispita.

lan 43.
U nastavnom procesu srednje kole koriste se kolski udbenici i nastavna sredstva koje odobrava Ministarstvo, a koja su usaglaena sa Agencijom za nastavne planove i programe koja je odgovorna za implementaciju, praenje, evaluaciju, usavravanje i razvitak zajednikog jezgra za nastavne planove i programe.

kolski udbenik je osnovno nastavno sredstvo koje obuhvata sadraje iz nastavnog plana i programa za srednje kole i koji je uraen na osnovu koncepcije udbenika. Pod kolskim udbenikom kao nastavnim sredstvom podrazumijeva se i zbirka zadataka, prirunik, radna sveska i druga struna literatura koja zamjenjuje udbenik ili je njegov sastavni dio, izraena u skladu sa koncepcijom udbenika. Za primjenu nastavnog plana i programa moraju se obezbijediti odgovarajui udbenici napisani na jezicima koji su u slubenoj upotrebi na podruju Kantona.

lan 44.
Srednja kola ima pravila i druga akta u skladu sa zakonskim propisima koja donosi kolski odbor srednje kole. Pravila kole sadre, naroito: naziv i sjedite kole, podatke o osnivau, obaveze kole prema osnivau, djelatnost kole, organ upravljanja (broj lanova, nain izbora, nadlenost), organ rukovoenja (izbor, prava i obaveze), organ kontrole (izbor, prava i obaveze), sticanje i rasporeivanje sredstava za rad. Pravilima srednje kole ureuju se pitanja koja se odnose i na: nain ostvarivanja javnosti rada kole; utvrivanje vrste, oblika i organizacije obrazovno-odgojnog rada; utvrivanje oblika i naina vanrednog obrazovanja uenika; uvjete konkursa za prijem nastavnika, strunih saradnika i saradnika; nain donoenja pravila o kunom redu; nain ostvarivanja saradnje srednje kole sa roditeljima, odnosno starateljima uenika; nain organizovanja i izvoenja praktine nastave s proizvodnim radom, rada u kolskim radionicama za praktinu nastavu, sticanje i rasporeivanje sredstava; 8. rad zajednice uenika kole; 9. postupak i utvrivanje specifinih sadraja u okviru nastavnih planova i programa; 10. organizaciju ferijalne prakse; 11. organizaciju rada uenikih zadruga u koli, te sticanje i rasporeivanje sredstava; 12. postupak strunog usavravanja nastavnika; 13. praenje i vrednovanje rada nastavnika i postupak izbora u zvanja; 14. izreene odgojno-disciplinske mjere, odnosno utvrivanje albenog postupka uenika prilikom izreenih odgojno-disciplinskih mjera; 15. ureenje i drugih pitanja u skladu sa ovim Zakonom. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

GIMNAZIJA

lan 45.
Gimnazija je kola savremenog opeg etverogodinjeg obrazovanja za nastavak obrazovanja na visokokolskim ustanovama. U gimnaziji se obrazuju redovni uenici po opeobrazovnom programu sa izbornim podrujima.

lan 46.
Za upis u gimnaziju mogu se prijaviti uenici koji su sa uspjehom zavrili redovno osnovno obrazovanje i odgoj. Upis se vri na osnovu uspjeha uenika u zavrnim razredima osnovne kole i posebnog bodovanja rezultata takmienja.

lan 47.
Na zavretku obrazovanja u gimnaziji se polae matura po programima utvrenim za ovaj tip kole. Od polaganja mature se oslobaaju uenici koji su sve razrede gimnazije zavrili s odlinim uspjehom.

lan 48.
Blii propis o sadraju i nainu upisa i polaganja mature u gimnaziji donosi Ministarstvo.

lan 49.
U gimnaziji se ne moe vriti istovremeno obrazovanje po programu druge vrste srednje kole.

UMJETNIKA KOLA

lan 50.
U umjetnikoj koli obrazuju se redovni uenici po opeobrazovnom i programu iz oblasti muzike, likovne i baletske umjetnosti u trajanju od etiri godine, za odgovarajue djelatnosti i za nastavak obrazovanja na odgovarajuim visokokolskim institucijama. Nastavnim planom i programom odgovarajue umjetnike kole utvruje se odnos opeobrazovnog dijela i dijela programa za obrazovanje iz odreene oblasti umjetnosti.

lan 51.
U umjetniku kolu mogu se upisati uenici koji su sa uspjehom zavrili redovno osnovno obrazovanje i odgoj. U umjetniku kolu mogu se redovno upisati uenici i prije zavretka osnovnog obrazovanja ukoliko u toku osnovnog obrazovanja pokau izuzetan talent i nadarenost za umjetniko obrazovanje, odnosno osvoje specijalnu ili prve nagrade na federalnom, dravnom ili meunarodnom takmienju. Upis se vri na osnovu uspjeha u etiri zavrna razreda osnovne kole iz predmeta znaajnih za odreenu oblast umjetnosti.

Za upis u umjetniku kolu obavezan je prijemni ispit. Prijemni ispit je eliminatoran.

lan 52.
Na zavretku obrazovanja u umjetnikoj koli se polae matura. Od polaganja mature se oslobaaju uenici koji su sve razrede u umjetnikoj koli zavrili s odlinim uspjehom.

lan 53.
Program i nain polaganja prijemnog ispita i mature ureuje se nastavnim planom i programom za svaku oblast umjetnosti. Organizacija provjere znanja i sposobnosti uenika na prijemnom ispitu i polaganju mature u umjetnikoj koli ureuje se aktom kole.

TEHNIKA I SRODNA KOLA

lan 54.
U tehnikoj i srodnoj koli obrazuju se redovni i vanredni uenici u trajanju od etiri godine po opeobrazovnom i strunom programu srednjeg obrazovanja na osnovama savremene i tradicionalne tehnologije za sloenije zahtjeve rada.

lan 55.
Nastavnim planom i programom tehnike i srodne kole za svaki tip kole utvruje se odnos opeobrazovnog i sadraja struno-teorijskog i praktinog dijela nastave. U tehnikoj i srodnoj koli stiu se odgovarajua struna zvanja.

lan 56.
U tehniku i srodnu kolu mogu se upisati uenici koji su sa uspjehom zavrili redovno osnovno obrazovanje i odgoj. Upis se vri na osnovu opeg uspjeha u zavrnim razredima osnovne kole, uspjeha iz predmeta znaajnih za kolu, koje utvruje Ministarstvo.

lan 57.
Na zavretku obrazovanja u tehnikoj i srodnoj koli polae se matura. Od polaganja mature se oslobaaju uenici koji su sve razrede u tehnikoj i srodnoj koli zavrili s odlinim uspjehom. Nastavnim planom i programom kole utvruje se program polaganja mature.

lan 58.
Blii propis o kriterijima, sadraju i nainu upisa i polaganja mature u tehnikoj i srodnoj koli donosi Ministarstvo.

lan 59.
U tehnikoj i srodnoj koli mogu se obrazovati i vanredni uenici putem polaganja ispita uz obavezu pohaanja instruktivne nastave najmanje 40% od ukupnog fonda sati.

lan 60.
Uenik koji zavri tehniku i srodnu kolu osposobljen je za rad i za nastavak obrazovanja na visokokolskoj ustanovi.

STRUNA KOLA

lan 61.
U strunoj koli obrazuju se redovni i vanredni uenici za odgovarajua zanimanja u trogodinjem ili etverogodinjem trajanju. Nastavnim planom i programom utvruje se zanimanje i trajanje obrazovanja, te odnos opeobrazovnih i struno-teorijskog sadraja i praktine nastave.

lan 62.
U strunoj koli mogu se formirati odjeljenja za obrazovanje redovnih uenika sa smetnjama u psihikom ili tjelesnom razvoju po programima specijalne srednje kole za odgovarajue zanimanje I, II i III stepena strune spreme u trajanju od dvije do etiri godine.

lan 63.
Obrazovanje u strunoj koli se moe realizovati redovno i vanredno. Vanredno obrazovanje se obavlja na nain kako je regulirano lanom 59. ovog Zakona.

lan 64.
U strunu kolu mogu se upisati uenici na osnovu opeg uspjeha u zavrnim razredima osnovne kole, i uspjeha iz pojedinih nastavnih predmeta relevantnih za vrstu kole, koje utvruje Ministarstvo.

lan 65.
Na zavretku obrazovanja u strunoj koli polae se zavrni ispit . Od polaganja zavrnog ispita se oslobaaju uenici koji su sve razrede u strunoj koli zavrili s odlinim uspjehom. Nastavnim planom i programom za svaku kolu utvruje se nain polaganja zavrnog ispita.

lan 66.
Uenici strune kole mogu se dalje obrazovati za sticanje majstorskog zvanja u odgovarajuoj strunoj koli koja ispunjava uvjete za to obrazovanje u skladu sa ovim Zakonom. Program i uvjeti obrazovanja za majstorski ispit utvruju se odgovarajuim nastavnim planovima i programima koje donosi Ministarstvo.

lan 67.
Praktina nastava u tehnikoj i srodnoj koli, strunoj koli i mjeovitoj koli izvodi se u skladu sa nastavnim planovima i programima u kolskim radionicama, laboratorijama i kabinetima, te drugim objektima za nastavu opremljenim u skladu sa odgovarajuim normativima. Praktina nastava se izvodi pod strunim nadzorom srednje kole u preduzeu, ustanovi ili kod lica koja samostalno obavljaju djelatnost linim radom ako imaju odgovarajuu savremenu opremu, tehniko-tehnoloka sredstva i druge odgovarajue uvjete u skladu sa nastavnim planom i programom. Uvjeti, oblici, metode i postupci izvoenja praktine nastave, te vrenje strunog nadzora regulira se ugovorom srednje kole sa preduzeem, ustanovom ili licem koje samostalno obavlja djelatnost linim radom i sredstvima u svojini graana.

lan 68.
Nastavnim planom i programom tehnike i srodne kole, strune kole i mjeovite kole moe se utvrditi obaveza, program, vrijeme i trajanje obavljanja ferijalne prakse uenika. Blii uvjeti izvoenja ferijalne prakse za uenike srednje kole utvruju se ugovorom sa preduzeem, ustanovom ili licem koje samostalno obavlja djelatnost linim radom sredstvima u svojini graana, u zavisnosti gdje se ona izvodi.

lan 69.
U tehnikoj i srodnoj koli, strunoj i mjeovitoj koli moe se organizirati izvoenje eksperimentalne nastave po posebnom nastavnom planu i programu. Uvoenje eksperimentalnog nastavnog plana i programa odobrava Ministarstvo.

SPECIJALNE SREDNJE KOLE

lan 70.
U specijalnoj srednjoj koli obrazuju se enici koji zaostaju u psihikom razvoju i koji nisu u stanju savladati programske sadraje redovne srednje strune kole. U specijalnoj srednjoj koli uenici se obrazuju po posebno prilagoenim programima za odgovarajue zanimanje I, II i III stepena strune spreme u trajanju od dvije do etiri godine.

lan 71.
Nastavnim planovima i programima utvruje se stepen obrazovanja, zanimanje, trajanje obrazovanja, te odnos opeobrazovnih i struno-teorijskog i sadraja praktine nastave.

lan 72.
U specijalnu srednju strunu kolu mogu se upisati uenici na osnovu svjedodbe o zavrenoj specijalnoj osnovnoj koli ili zavrenom osnovnom obrazovanju u specijalnom odjeljenju pri redovnoj osnovnoj koli.

SREDNJA KOLA ZA VJERSKE SLUBENIKE

lan 73.
Srednja kola za vjerske slubenike je kola u kojoj se obrazuju uenici u trajanju od etiri godine po programu opeobrazovnih predmeta i posebnom programu za struno obrazovanje vjerskih slubenika.

lan 74.
U srednjim kolama za vjerske slubenike, zavisno od tipa, uenici stiu zvanje u skladu sa nastavnim planom i programom.

lan 75.
Srednju kolu za vjerske slubenike moe osnovati vjerska zajednica.

lan 76.
U srednju kolu za vjerske slubenike mogu se upisati uenici koji su sa uspjehom zavrili redovno osnovno obrazovanje i odgoj i ako poloe prijemni ispit. Na zavretku obrazovanja u srednjoj koli za vjerske slubenike polae se matura. Od polaganja mature se oslobaaju uenici koji su sve razrede u srednjoj koli za vjerske slubenike zavrili s odlinim uspjehom. Nastavnim planom i programom utvruje se sadraj i program polaganja mature. Nain polaganja prijemnog ispita i mature blie se ureuje propisom koji, na prijedlog vjerske zajednice, donosi Ministarstvo.

lan 77.
Nastavni plan i program srednje kole za vjerske slubenke donosi Ministarstvo na prijedlog vjerske zajednice. Nastavnim planom i programom srednje kole za vjerske slubenike utvruje se odnos opeobrazovnih predmeta i posebnog programa.

lan 78.
U srednjoj koli za vjerske slubenike ne moe se vriti istovremeno obrazovanje po programu za druge vrste srednjih kola.

lan 79.
Uenik koji zavri srednju kolu za vjerske slubenike osposobljen je za rad i za nastavak obrazovanja na visokokolskoj ustanovi.

IV. UENICI

lan 80.
Status uenika srednje kole stie se upisom. Status redovnog uenika moe se stei samo u jednoj srednjoj koli. Upis uenika u srednju kolu vri se na osnovu konkursa koji se objavljuje putem sredstava informiranja najmanje dva mjeseca prije poetka kolske godine. Pravo konkurisanja imaju svi uenici u skladu sa ovim Zakonom i koji na dan upisa nisu stariji od 18 godina. Blie uvjete i kriterije za upis uenika u srednju kolu utvruje Ministarstvo za svaku kolsku godinu, a objavljuje ih u objedinjenom konkursu za upis uenika u I razred srednjih kola u dravnoj svojini na podruju Kantona. Nain upisa u srednju kolu utvruje se aktom srednje kole u skladu sa uvjetima i kriterijima propisanim ovim Zakonom.

lan 81.
Uenici koji su se obrazovali u drugom kantonu ili entitetu upisuju se i nastavljaju obrazovanje pod istim uvjetima kao i uenici u Kantonu. Kod upisa uenika iz stava 1. ovog lana u II, III i IV razred nastavniko vijee srednje kole utvruje obavezu polaganja dopunskog ispita za pojedine predmete koje uenici nisu izuavali. U spornim sluajevima o nainu upisa i nastavljanja obrazovanja odluuje Ministarstvo.

lan 82.
Dravljani Bosne i Hercegovine koji su zavrili odgovarajue osnovno obrazovanje u inozemstvu, odnosno dijelove srednjeg obrazovanja, mogu se uvjetno upisati u odgovarajuu srednju kolu dok se ne izvri nostrifikacija, odnosno ekvivalencija njihovih svjedodbi, a najkasnije do zavretka prvog polugodita tekue godine. Nostrifikaciju, odnosno ekvivalenciju svjedodbi vri Ministarstvo.

lan 83.
Strani dravljani i lica bez dravljanstva upisuju se u srednju kolu pod istim uvjetima kao i dravljani Bosne i Hercegovine ako ugovorima ili meunarodnim konvencijama nije drugaije odreeno. Strani dravljani i lica bez dravljanstva plaaju trokove obrazovanja ako meunarodnim ugovorima, sporazumima ili drugim aktima nije drugaije utvreno. Trokove obrazovanja iz prethodnog stava ureuje posebni propis koji donosi ministar.

lan 84.
Srednja kola upisanim uenicima na poetku obrazovanja izdaje aku knjiicu. aka knjiica je javna isprava kojom se dokazuje status uenika srednje kole. Obrazac ake knjiice propisuje ministar u skladu sa ovim Zakonom.

lan 85.
Uenik srednje kole moe se istovremeno upisati i polagati predmete drugog programa srednje kole u istovrsnoj ili drugoj srednjoj koli i kao vanredni uenik stei drugo obrazovanje, izuzev u gimnaziji i srednjoj koli za vjerske slubenike. Izuzetno, umjetniku kolu mogu pohaati uenici koji redovno pohaaju i drugu srednju kolu. Pravilima srednje kole utvruju se blii uvjeti sticanja obrazovanja u smislu stava 1. ovog lana.

lan 86.
Status uenika srednje kole prestaje : 1. zavravanjem obrazovanja u srednjoj koli, 2. ispisivanjem iz srednje kole, 3. gubljenjem prava na dalje redovno obrazovanje u toj koli,

4. iskljuivanjem iz srednje kole, 5. naputanjem srednje kole. Postupak i uvjeti za utvrivanje naputanja srednje kole utvruju se pravilima srednje kole.

lan 87.
Redovan uenik koji sa uspjehom ne zavri razred ima pravo da ponovi razred. U toku redovnog obrazovanja uenik moe samo jedanput da ponovi razred.

lan 88.
Uenik se moe ispisati iz srednje kole: 1. kada iz objektivnih razloga mora prekinuti obrazovanje, 2. kada prelazi u drugu srednju kolu. Uenik se moe ispisati i u drugim sluajevima, ali najkasnije dva mjeseca prije zavretka nastave u drugom polugoditu, odnosno dva mjeseca prije zavretka obrazovanja. Srednja kola moe uenicima koji su proglaeni vrhunskim sportistima ili nadarenim uenicima sa meunarodnog takmienja da odobri odsustvovanje sa nastave radi pripremanja i uea na takmienjima u skladu sa pravilima kole.

lan 89.
Srednja kola je duna da u toku obrazovanja sistematski prati razvoj uenika, njihove sklonosti i sposobnosti, vrednuje rezultate njihovog rada. Redovnom ueniku se moe odobriti promjena zapoetog obrazovanja, odnosno vanrednom ueniku prekvalifikacija na nain koji se regulira uputstvom koje donosi Ministarstvo.

lan 90.
Ocjenjivanje u srednjoj koli je javno, kontinuirano i brojano. Brojane ocjene iz predmeta ili oblasti su : odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1). Ocjena nedovoljan (1) nije prolazna. Napredovanje, vrednovanje i ocjenjivanje uenika blie se ureuju propisom koji donosi ministar u skladu sa ustanovljenim standardima uspjeha uenika i ocjenjivanja postignutih rezultata od strane Agencije za standarde i ocjenjivanje.

lan 91.
Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu zakljunih ocjena na kraju oba polugodita, a za uenike upuene na popravni ispit poslije obavljenih ispita. Nastavniko vijee nakon svakog polugodita razmatra rad i rezultate rada odjeljenja, razreda i kole, razrednih vijea i nastavnika.

lan 92.
Zakljunu ocjenu iz pojedinih nastavnih predmeta utvruje razredno vijee na prijedlog predmetnog nastavnika. Prijedlog ocjene predmetnog nastavnika iz stava 1. ovog lana, u pravilu, treba potvrditi. Uenik, njegov roditelj odnosno staratelj, imaju pravo prigovora na zakljuenu ocjenu. Prigovorom se moe traiti izuzee predmetnog nastavnika u komisiji. Prigovor se podnosi nastavnikom vijeu u roku od tri dana od dana saopenja ocjene. Nastavniko vijee duno je da u roku od tri dana donese odluku o prigovoru. Ako nastavniko vijee usvoji prigovor, obrazovat e komisiju koja e provjeriti znanje uenika u roku od dva dana. Ocjena komisije je konana.

lan 93.
Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu prosjeka prolaznih ocjena iz svih nastavnih predmeta. Uenik je zavrio razred: 1. 2. 3. 4. s odlinim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 4,5; s vrlo dobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 3,5; s dobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2,5; s dovoljnim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2.

Razredno, odnosno nastavniko vijee utvruje rang postignutog uspjeha uenika na nivou odjeljenja, razreda i kole. Rang postignutog uspjeha utvruje se na osnovu prosjene ocjene na dvije (ili tri) decimale za odjeljenje, razred i kolu. Svake godine kola bira uenika generacije. Uenik generacije se bira iz zavrnog razreda. Kriteriji za izbor uenika generacije utvruju se pravilnikom koji, na prijedlog Pedagokog zavoda, donosi ministar.

lan 94.
Uenik koji na kraju drugog polugodita, odnosno obrazovanja ima jednu ili dvije nedovoljne ocjene upuuje se na popravni ispit u augustovskom ispitnom roku. Uenik koji ne poloi popravni ispit upuuje se da ponovi razred. Uenik koji na kraju drugog polugodita ima tri i vie nedovoljnih ocjena upuuje se da ponovi razred. Uenik srednje kole moe u toku obrazovanja ponoviti samo jedan razred.

lan 95.
Uenik je zavrio razred, odnosno obrazovanje, kada je zavrio sve obaveze utvrene nastavnim planom i programom i nema nedovoljnih ocjena.

lan 96.
U srednjoj koli ocjenjuje se i vladanje uenika. Ocjene iz vladanja su : primjerno, vrlo dobro, dobro, zadovoljava i loe. Ocjenu iz vladanja utvruje razredno vijee na prijedlog razrednika.

lan 97.
Uenik koji u toku obrazovanja pokae izuzetne sposobnosti i ima odlian uspjeh moe bre napredovati, odnosno zavriti dva razreda u toku jedne kolske godine. Pravilima srednje kole utvruje se nain breg napredovanja, odnosno zavretka dva razreda u toku jedne kolske godine.

lan 98.
O zavrenom razredu, odnosno obrazovanju, srednja kola izdaje svjedodbu Ueniku koji s uspjehom poloi maturski, odnosno zavrni ispit srednje kole izdaje se diploma o zavrenoj srednjoj koli. Ueniku koji je osloboen polaganja mature, odnosno zavrnog ispita izdaje se diploma sa napomenom da je osloboen. Svjedodba, odnosno diploma koju izdaje verifikovana srednja kola ima vanost javne isprave.

lan 99.
Svjedodba odnosno diploma steena na teritoriji drugih kantona ima istu vrijednost kao i svjedodba, odnosno diploma steena u odgovarajuim srednjim kolama na teritoriji Kantona.

lan 100.
Na zahtjev uenika, njegovog roditelja, odnosno staratelja, srednja kola izdaje duplikat svjedodbe, odnosno diplome, na osnovu podataka iz matine knjige.

lan 101.
Srednja kola vodi evidenciju i dokumentaciju o obrazovno-odgojnoj djelatnosti: matinu knjigu, odjeljenjske knjige, registre i sl. Podaci u matinoj knjizi su trajne vrijednosti. Sadraj svjedodbe, diplome i nain voenja evidencije i dokumentacije u srednjoj koli blie se ureuje propisom koji donosi ministar.

lan 102.
Uenik moe polagati dopunski, popravni, razredni i maturski, odnosno zavrni ispit. Dopunski ispit moe se polagati iz odreenih predmeta ili oblasti u sluajevima promjene i daljeg nastavka srednje kole, te nakon provedenog postupka nostrifikacije. Nastavniko vijee srednje kole utvruje obim polaganja dopunskog ispita. Razredni ispit polau redovni uenici koji su iz opravdanih razloga ostali neocijenjeni na

kraju nastavne godine, odnosno obrazovanja ili vanredni uenici iz svih predmeta jednog razreda, odnosno obrazovanja, po odgovarajuem nastavnom programu. Razredni ispiti se organizuju u sluajevima kada je uenik opravdano izostao sa nastave vie od jedne treine planiranih sati u drugom polugoditu. U sluaju utvrenih nepravilnosti nastavniko vijee e ponititi ispit.

lan 103.
Organizacija, nain, vrijeme i uvjeti polaganja ispita u srednjoj koli blie se ureuju propisom koji donosi ministar.

lan 104.
Ueniku koji u toku srednjeg obrazovanja i odgoja postigne odlian uspjeh iz svih nastavnih predmeta i ima primjerno vladanje moe se izdati, pored svjedodbe o zavrenom III, odnosno IV razredu i diplome o zavrenom obrazovanju, i posebna diploma u znak priznanja za postignute rezultate. Obrazac posebne diplome iz stava 1. ovog lana propisuje ministar. Ueniku koji postie naroite rezultate u obrazovno-odgojnom procesu i drugim aktivnostima u srednjoj koli mogu se dodjeljivati pohvale i nagrade pod uvjetima i na nain utvren pravilima srednje kole.

lan 105.
Ueniku koji neredovno pohaa srednju kolu, nemarno se odnosi prema radu i uenju, raznim aktivnostima u koli, ima nepravilan odnos prema drugim uenicima i nastavnicima, te kolskoj imovini mogu se izrei odgojno-disciplinske mjere kada se moe oekivati da e se izricanjem mjera ostvariti cilj odgoja. Odgojno-disciplinske mjere mogu biti: 1. 2. 3. 4. 5. ukor razrednika, ukor razrednog vijea, ukor direktora, ukor nastavnikog vijea, iskljuenje iz srednje kole.

Ukor nastavnikog vijea i iskljuenje iz kole izrie nastavniko vijee, o emu se donosi rjeenje. Uenik, odnosno njegov roditelj ili staratelj, protiv odgojno-disciplinske mjere ukor nastavnikog vijea ili iskljuenje iz kole mogu izjaviti albu kolskom odboru kole.

lan 106.
Izreena odgojno-disciplinska mjera povlai sniavanje ocjene iz vladanja uenika. Odgojno-disciplinska mjera vai za kolsku godinu za koju je izreena, a u toku kolske godine moe se ublaavati ili ukinuti.

lan 107.
Blie odredbe o povredama discipline, postupku za utvrivanje disciplinske odgovornosti uenika, duini izreene odgojno-disciplinske mjere, njenom ublaavanju i ukidanju i posljedinom odnosu na ocjenu iz vladanja uenika i naknadu poinjene materijalne tete utvruju se propisom koji donosi ministar.

lan 108.
Uenici obrazuju vijee uenika odjeljenja i vijee uenika kole. Vijee uenika kole sainjavaju predstavnici vijea odjeljenja. Uzimajui u obzir dob uenika koji pohaaju kolu, kola im pomae da osnuju vijee uenika, ija je funkcija da: promovira interese kole u zajednici na ijoj lokaciji se kola nalazi, predstavlja stavove uenika kolskom odobru kole, podstie angaman uenika u radu kole, informira kolski odobor o svojim stavovima kad ocijeni da je to potrebno ili, po zahtjevu kolskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje kolom. Blie odredbe o radu vijea uenika kole ureuju se pravilima kole.

lan 109.
Srednja kola je obavezna da na poetku kolske godine upozna uenike i roditelje sa njihovim pravima, odnosno dunostima i odgovornostima utvrenim ovim Zakonom i pravilima kole. Roditelji uenika imaju pravo, a kola obavezu, pomoi roditeljima da osnuju vijee roditelja, ije lanove biraju roditelji uenika. Nain i procedura osnivanja i rada vijea roditelja utvruje se opim aktima kole. Vijee roditelja promovira interese kole u zajednici na ijem podruju se kola nalazi, predstavlja stavove uenika kolskom odoboru, podstie angaman roditelja u radu kole, informira kolski odbor o svojim stavovima kada ocijeni da je to potrebno ili, po zahtjevu kolskog odobra, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje kolom, uestvuje u izradi i realizaciji odogovarajuih projekata kojima se podstie i unapreuje obrazovni rad u koli.

V. NASTAVNICI, STRUNI SARADNICI I SARADNICI

lan 110.
Programske sadraje opeobrazovnih nastavnih predmeta mogu realizovati nastavnici koji su zavrili odgovarajue fakultete koji obrazuju nastavnike VII stepena strune spreme. Struno-teorijsku i praktinu nastavu u srednjim kolama mogu izvoditi nastavnici koji su zavrili odgovarajui fakultet VII stepena strune spreme i dopunsko psiholoko-pedagoko i metodiko obrazovanje steeno na fakultetu koji obrazuje nastavnike. Praktinu nastavu u srednjim kolama mogu izvoditi nastavnici sa zavrenim najmanje V stepenom strune spreme, specijalisti, odnosno sa zavrenim majstorskim ispitom, sa pet

godina odgovarajueg radnog iskustva u struci i dopunskim psiholoko-pedagokim i metodikim obrazovanjem steenim na fakultetu koji obrazuje nastavnike.

lan 111.
Odgovarajua struna sprema za izvoenje nastave pojedinih predmeta utvruje se na osnovu strunog zvanja koje je upisano u diplomi, a u skladu sa profilom i strunom spremom nastavnika utvrenom odgovarajuim nastavnim planom i programom. U spornim sluajevima o strunoj spremi iz stava 1. ovog lana rjeava Ministarstvo, a nakon prethodno pribavljenog miljenja odgovarajue visokokolske ustanove. Rjeenje iz prethodnog stava je konano i protiv istog se ne moe izjaviti alba.

lan 112.
Pedagoke, psiholoke, andragoke, socijalne, zdravstvene, bibliotekarske i druge strune poslove obrazovno-odgojnog rada u srednjoj koli obavljaju struni saradnici sa zavrenim odgovarajuim fakultetom VII stepena strune spreme. Izuzetno, poslove socijalnog radnika u srednjoj specijalnoj koli mogu obavljati struni saradnici sa VI stepenom strune spreme.

lan 113.
Za uestvovanje u obrazovno-odgojnom radu i obavljanju poslova pod neposrednim rukovodstvom nastavnika, odnosno strunog saradnika, srednja kola moe izabrati za saradnika: laboranta, knjiniara, saradnika u nastavi i drugo lice koje ima srednju strunu spremu odgovarajueg usmjerenja. Organizacija i realizacija poslova strunog saradnika u srednjoj koli planira se i obavlja u skladu sa Pedagokim standardima uz saglasnost Ministarstva.

lan 114.
Nastavnici, struni saradnici i saradnici biraju se na osnovu konkursa. Blie odredbe o uvjetima i postupku izbora nastavnika, strunih saradnika i saradnika sadre pravila srednje kole.

lan 115.
Svi radnici srednje kole moraju biti ljekarski pregledani do poetka nastave za tu kolsku godinu. Trokovi ljekarskog pregleda padaju na teret osnivaa. Lice koje boluje od zarazne ili duevne bolesti ili je sklono upotrebi alkohola, odnosno opojnih sredstava ne moe raditi u srednjoj koli. Ako se u toku kolske godine ustanovi da je nastavnik, struni saradnik ili saradnik, te drugi radnik kole obolio od zarazne bolesti ili ima ozbiljne psihike poremeaje, bit e osloboen od izvoenja nastave ili neposrednog kontakta sa uenicima.

lan 116.
Pravilnikom o radu srednje kole utvruje se raspored radnog vremena nastavnika, strunih saradnika i saradnika u okviru 40-satne radne sedmice i koritenja dnevnog odmora u toku radnog dana, u skladu sa Pedagokim standardima.

lan 117.
U okviru 40-satne radne sedmice nastavnici mogu imati najvie 25, odnosno nastavnici praktine nastave 28 sati svih vrsta i oblika neposrednog obrazovno-odgojnog rada koji se realizuje u srednjoj koli, s tim da se norma sati utvruje u skladu sa Pedagokim standardima.

lan 118.
Izuzetno, nastavnik moe, najdue za jedno polugodite, pod uvjetima utvrenim pravilima kole, da ima i vie od 25 sati svih vrsta i oblika neposrednog obrazovno-odgojnog rada koji se realizuje u srednjoj koli, a maksimalno 35 sati sedmino, s tim da se norma sati utvruje u skladu sa Pedagokim standardima. Zbog specifinosti obrazovne djelatnosti, u sluajevima kada je neophodno angaovati nastavnika po osnovu ugovora o djelu, kola moe do kraja nastavne godine obnavljati ugovor sa istim izvriocem.

lan 119.
Nastavnici koriste godinji odmor u toku ljetnjeg raspusta uenika, koji traje 30 radnih dana, a ostali zaposlenici shodno Zakonu o radu. Duina korienja godinjeg odmora nastavnika, strunih saradnika i saradnika blie se regulira pravilnikom o radu kole, a shodno Zakonu o radu.

lan 120.
Nastavnici, struni saradnici i saradnici koriste godinji odmor, u pravilu, u toku ljetnog odmora. Godinji odmor nastavnika, strunih saradnika i saradnika traje 30 radnih dana. Nastavnici, struni saradnici i saradnici koji zbog bolovanja i drugih opravdanih razloga ne iskoriste godinji odmor u toku ljetnog odmora, mogu ga koristiti do 30. juna naredne godine. Duina koritenja godinjih odmora nastavnika, strunih saradnika i saradnika utvruje se aktima kole.

lan 121.
Nastavnik, struni saradnik i saradnik koji prvi put zasniva radni odnos u srednjoj koli obavezan je da nakon isteka najmanje jedne, a najkasnije do dvije godine neposrednog obrazovno-odgojnog rada, odnosno rada u srednjoj koli, poloi struni ispit. Program polaganja strunog ispita, sastav komisije pred kojom se polae struni ispit, nain polaganja i izdavanje uvjerenja o poloenom strunom ispitu, zatim oblicima, nainu i

programu strunog usavravanja nastavnika, strunih saradnika i saradnika, kao i voenju evidencije o strunom ispitu, blie se ureuju propisima koje donosi ministar.

lan 122.
U srednjoj koli u dvogodinjem trajanju se prati i vrednuje rad nastavnika, strunih saradnika. Rezultati praenja rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u srednjoj koli omoguavaju sticanje zvanja pod odgovarajuim uvjetima. Postupak praenja rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u srednjoj koli, rezultata rada, sticanja zvanja na osnovu vrednovanja i voenja dokumentacije o njihovom radu, blie se ureuje propisima koje donosi ministar.

lan 123.
Nastavnik moe izgubiti pravo na dalji rad u nastavi ako nastavniko vijee, Pedagoki zavod, koji vri pedagoko-struni nadzor, ili inspekcija za obrazovanje utvrde da nastavnik ne izvrava svoje obaveze u skladu sa nastavnim planom i programom, ovim Zakonom, te drugim aktima kole.

lan 124.
U sluaju prestanka prava nastavnika da obavlja neposredan obrazovno-odgojni rad, srednja kola e takvog nastavnika rasporediti na druge poslove, odnosno radne zadatke koji odgovaraju njegovoj strunoj spremi. Kada nastavnik kome je prestalo pravo da izvodi nastavu ne bude rasporeen na druge poslove, ostvarivat e svoja prava shodno Zakonu o radu. Disciplinska odgovornost zaposlenih u koli obavezno e se regulirati pravilnikom o radu kole.

VI. PEDAGOKO-STRUNI NADZOR

lan 125.
Nad organizacijom i izvoenjem nastave i drugih oblika obrazovno-odgojnog rada i radom nastavnika, strunih saradnika i saradnika u svim srednjim kolama, radi daljeg unapreivanja obrazovno-odgojnog rada, vri se pedagoko-struni nadzor. Pedagoko-struni nadzor, pored ostalog, naroito obuhvata : 1. pruanje strune pomoi u planiranju, programiranju i organizaciji obrazovnoodgojnog rada, ocjenjivanju i napredovanju uenika, a posebno nadarenih uenika; 2. praenje primjene i realizacije nastavnog plana i programa, odnosno ciljeva i zadataka, sadraja, obima, oblika, metoda i postupaka obrazovno-odgojnog rada;

3. praenje i vrednovanje rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u nastavi, kao i rada direktora i pomonika direktora srednje kole; 4. praenje i unapreivanje nastavne tehnike i tehnologije, te organiziranje, obuavanja i usavravanja nastavnika i saradnika za primjenu novih nastavnih metoda i nove nastavne tehnologije; 5. praenje, prouavanje i analizu sistema obrazovanja i odgoja te predlaganje mjera za njegovo unapreivanje i razvoj.

lan 126.
Pedagoko-struni nadzor vri Pedagoki zavod. Srednja kola je obavezna da omogui nesmetano vrenje pedagoko-strunog nadzora i uvid u dokumentaciju i evidenciju koju vodi.

lan 127.
O obavljenom pedagoko-strunom nadzoru podnosi se izvjetaj nastavnikom vijeu, kolskom odboru srednje kole. Vrenje pedagoko-strunog nadzora blie se regulira propisom koji donosi Ministarstvo.

VII. UPRAVLJANJE SREDNJOM KOLOM

lan 128.
Organ upravljanja u srednjoj koli je kolski odbor, a organ rukovoenja je direktor srednje kole.

lan 129.
Srednjom kolom upravlja kolski odbor koji ima pet lanova. Predsjednika i lanove kolskog odbora imenuje i razrjeava osniva. Jedan lan kolskog odbora bira se iz reda nastavnika i strunih saradnika, jedan iz reda roditelja, odnosno staratelja uenika kole, jedan iz reda lokalne zajednice, a dva lana bira osniva. Ministarstvo e sprovesti proceduru izbora i imenovanja lanova kolskog odbora u skladu sa vaeim zakonima, na nain potivanja naela zakonitosti, otvorene konkurencije i transparentnosti, ravnopravne zastupljenosti i kvalitete kandidata za konano imenovanje. Sastav kolskog odbora mora odraavati nacionalnu strukturu uenika i roditelja, kolskog osoblja i lokalne zajednice, onako kako ona u datom trenutku izgleda, u principu prema popisu stanovnitva u BiH 1991. godine. Vrenje dunosti lana kolskog odbora je dobrovoljno i bez naknade. Mandat lanova

kolskog odbora traje etiri godine i isti se ne mogu birati vie od dva puta. Ukoliko je osniva srednje kole Kanton, prava i obaveze iz stava 2. i 3. ovog lana vri Vlada Kantona.

lan 130.
kolski odbor srednje kole, pored poslova utvrenih zakonom, obavlja i slijedee poslove: 1. vri izbor nastavnika, strunih saradnika i saradnika; 2. odluuje o prestanku prava nastavnika, strunog saradnika i saradnika na dalji obrazovno-odgojni rad; 3. donosi odluke o broju, organizovanju i ukidanju odjeljenja srednje kole; 4. razmatra plan upisa uenika; 5. odluuje o prigovoru roditelja, odnosno staratelja uenika, na rad nastavnika i strunih saradnika; 6. odluuje o albama uenika, roditelja, odnosno staratelja uenika na odgojnodisciplinsku mjeru; 7. odluuje o prigovorima i albama radnika; 8. odluuje, na prijedlog nastavnikog vijea ili direktora, o prigovoru nastavnika, strunih saradnika i saradnika izjavljenom na ocjenu o radu; 9. imenuje i razrjeava direktora kole; 10. usvaja pravila srednje kole; 11. podnosi izvjetaje o uspjehu i postignutim rezultatima obrazovno-odgojnog rada srednje kole osnivau, Pedagokom zavodu i Ministarstvu; 12. razmatra i druga pitanja utvrena pravilima srednje kole.

lan 131.
Srednjom kolom rukovodi direktor, koji se imenuje za vrijeme od etiri godine i moe biti ponovo imenovan na jo jedan mandat. Za direktora srednje kole moe biti imenovano lice koje je dravljanin Bosne i Hercegovine i posjeduje opu zdravstvenu sposobnost, ispunjava i uvjete nastavnika u odreenoj koli, ima VII stepen strune spreme i najmanje pet godine radnog iskustva neposredno u nastavi u srednjoj koli, a istie se svojim radom, sposobnostima za organizovanje odgojnoobrazovanog rada kole i u pedagokoj teoriji i praksi.

lan 132.
kolski odbor srednje kole raspisuje konkurs za direktora kole, koji objavljuje u javnim glasilima. Konkurs za direktora srednje kole sadri odgovarajue uvjete iz lana 131., trajanje konkursa, postupak i rok izbora kandidata, te nain obavjetavanja kandidata o rezultatima konkursa. Postupak izbora i imenovanja direktora kole kolski odbor sprovodi uz potivanje naela zakonitosti, otvorenosti i transparentnosti, kvalitete, zastupljenosti pri zapoljavanju i neovisne provjere, u skladu sa vaeim zakonima.

Nadzor nad sprovoenjem procedure izbora i imenovanja direktora kole provodi Ministarstvo.

lan 133.
Direktora srednje kole imenuje kolski odbor na period od etiri godine, uz prethodno miljenje Ministarstva i saglasnost Vlade Kantona. U sluaju da predloeni kandidat ne dobije saglasnost Vlade Kantona, imenovat e se slijedei rangirani kandidat koji je najuspjenije proao otvorenu konkurenciju prema kriterijima konkursa. Po isteku mandata isto lice moe biti ponovo imenovano za direktora srednje kole na samo jo jedan naredni mandat. Zaposleniku koji je imenovan za direktora srednje kole kola u kojoj je bio zaposlen duna je, na zahtjev takvog zaposlenika, obezbijediti mirovanje njegovih prava i obaveza, a najdue onoliko koliko traje mandat direktora za koji je imenovan.

lan 134.
Ako se na konkursu ne izabere direktor, kolski odbor srednje kole imenuje vrioca dunosti bez konkursa iz reda nastavnika te kole. Vrilac dunosti se imenuje na period od dva mjeseca, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. Vrilac dunosti direktora ima sva prava i obaveze direktora kole. Osniva srednje kole u privatnoj svojini ima pravo imenovati direktora kole bez saglasnosti Vlade Kantona, a u skladu sa pravilima kole i uvjetima iz lana 131. ovog Zakona. Ako se na konkursu ne izabere direktor, kolski odbor imenuje vrioca dunosti bez konkursa.

lan 135.
Direktor srednje kole obavlja slijedee poslove: 1. stara se o primjeni zakonskih propisa; 2. predlae program obrazovno-odgojnog rada i aktivnosti za unapreivanje istog u okviru godinjeg programa rada i preduzima odgovarajue mjere za njihovu realizaciju; 3. odluuje o rasporeivanju radnika srednje kole na odreene poslove i zadatke prema njihovoj strunoj spremi i vri njihovo ocjenjivanje u skladu sa rezultatima njihovog rada; 4. podnosi izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima obrazovno-odgojnog rada, kao i materijalnom poslovanju srednje kole kolskom odboru, osnivau, Pedagokom zavodu i Ministarstvu; 5. obavlja i druge poslove predviene ovim Zakonom i aktima kole.

lan 136.
Ministarstvo moe predloiti kolskom odboru srednje kole da direktora srednje kole razrijei i prije isteka vremena na koje je imenovan ako kolski odbor ne prihvati izvjetaj direktora iz alineje 4., lana 135., ovog Zakona i utvrdi da je odgovoran za neuspjeh u

obrazovno-odgojnom radu srednje kole. Ukoliko je osniva srednje kole Skuptina Kantona, prava i obaveze osnivaa iz ovog lana vri Vlada Kantona.

lan 137.
kolski odbor moe razrijeiti direktora srednje kole i prije isteka vremena na koje je imenovan: 1. na zahtjev direktora; 2. ako je zbog provoenja odluke ili akta koje je donio dolo do tee povrede prava zaposlenika ili imovine srednje kole, kao i ako je njegovim odnosom nanesena teta uenicima kole, odnosno njihovim roditeljima, starateljima ili drutvenoj zajednici; 3. u drugim sluajevima predvienim zakonom ili aktima srednje kole.

lan 138.
Srednja kola moe opim aktom utvrditi poslove pomonika direktora u skladu sa Pedagokim standardima. Postupak izbora pomonika direktora, njegova ovlaenja i dunosti utvruju se pravilima kole. Pomonik direktora bira se na prijedlog direktora kole i uz saglasnost Ministarstva.

VIII. STRUNI ORGANI KOLE

lan 139.
U srednjoj koli djeluju struni organi: 1. nastavniko vijee, koje sainjavaju nastavnici i struni saradnici; 2. razredno vijee, koje sainjavaju nastavnici razreda, 3. struni aktivi nastavnika odreenih nastavnih oblasti.

lan 140.
Nastavniko vijee je struni organ, a obavlja slijedee poslove i zadatke:

1. stara se o organizaciji obrazovno-odgojnog rada u koli i preduzima mjere za unapreivanje tog rada; 2. analizira uspjeh uenika i rad razrednih vijea; 3. na prijedlog direktora odreuje razrednike; 4. vri izbor oblika nastave i saglasno tome vri raspored uenika po odjeljenjima i podjelu predmeta na nastavnike, odnosno utvruje organizaciju nastave u 40-satnoj radnoj sedmici; 5. odobrava uenicima zavravanje dva razreda u toku jedne kolske godine; 6. prati ostvarivanje nastavnog plana i programa i preduzima mjere za njegovo izvrenje; 7. preporuuje nabavku strunih asopisa i druge strune literature; 8. utvruje prijedlog i prati realizaciju strunog usavravanja nastavnika, strunih organa, tijela i komisija; 9. utvruje program i prati realizaciju strunog usavravanja nastavnika, strunih saradnika i saradnika; 10. analizira rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika i predlae ocjenu o njihovom radu i unapreivanju; 11. vodi brigu o profesionalnoj orijentaciji uenika; 12. imenuje komisije za polaganje ispita; 13. odobrava i organizira polaganje prijemnih ispita, mature, odnosno zavrnih ispita koji se obavljaju u koli u skladu sa ovim Zakonom, te razmatra i usvaja izvjetaje o ispitima; 14. donosi odluku o ponitenju ispita; 15. stara se o zajednici uenika kole; 16. razmatra izvjetaje o izvrenom pedagoko-strunom nadzoru, po potrebi inspekcijskom pregledu, preduzima odgovarajue mjere i vodi brigu o izvrenju tih mjera; 17. obavlja i druge poslove predviene zakonom i pravilima srednje kole; Radom nastavnikog vijea rukovodi direktor srednje kole ili lan nastavnikog vijea kojeg on odredi.

lan 141.
Razredno vijee obavlja slijedee poslove i zadatke: 1. analizira uspjeh uenika i rad nastavnika u odjeljenjima odreenog razreda; 2. neposredno radi na profesionalnoj orijentaciji uenika; 3. predlae oblike nastave koji e se primjenjivati u odjeljenjima u cjelini i za pojedine grupe uenika ili uenika pojedinano; 4. usklauje rad nastavnika u obrazovno-odgojnom procesu; 5. utvruje zakljune ocjene; 6. analizira rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika i predlae mjere za unapreivanje obrazovno-odgojnog rada; 7. vri i druge poslove utvrene pravilima kole.

lan 142.
Blie odredbe o radu strunih organa i razrednika sadre akti srednje kole (pravila kole, godinji program rada i dr.).

IX. DOMOVI UENIKA

lan 143.
Odredbe ovog Zakona o statusu, osnivanju, radu i prestanku rada, posebnom drutvenom interesu, javnosti rada, godinjem programu rada i izvjetaju, nadzoru nad radom, upisu, pravima i obavezama uenika, izboru, vrednovanju rada i napredovanju odgajatelja, strunih saradnika i saradnika, organu upravljanja i rukovoenja i voenju dokumentacije i evidencije odnose se i na domove uenika u kojima se obezbjeuje odgoj i obrazovanje, smjetaj i ishrana, kulturna djelatnost, tjelesna rekreacija i zadovoljavanje drugih potreba uenika srednjih kola.

lan 144.
Za osnivanje doma uenika osniva je duan da, pored opih uvjeta utvrenih ovim Zakonom, obezbijedi sredstva i uvjete u skladu sa Pedagokim standardima i higijenskotehnikim normativom prostornih uvjeta za rad srednjih kola.

lan 145.
Dom uenika ima pravila koja donosi kolski odbor doma uenika. Programom odgojno-obrazovnog rada utvruju se poslovi, ciljevi, zadaci, sadraji, vrsta i obim odgojno-obrazovne aktivnosti u domu uenika. Jedinstveni program odgojno-obrazovnog rada za sve domove uenika donosi Ministarstvo.

lan 146.
Struni organ doma uenika je pedagoko vijee koje sainjavaju svi odgajatelji, struni saradnici i saradnici doma uenika. Dom uenika moe imati i druge strune organe koje formira, u zavisnosti od svojih potreba, u skladu sa pravilima doma. Blie odredbe o sadraju i nainu rada strunih organa doma uenika sadre pravila doma uenika.

lan 147.
Organ upravljanja u domu uenika je kolski odbor, a organ rukovoenja je direktor doma uenika. Domom uenika upravlja kolski odbor koji ima pet lanova. Dva lana kolskog odbora biraju se iz reda odgajatelja i strunih saradnika doma uenika, jedan iz reda lokalne zajednice a dva bira osniva. Osniva e sprovesti procuduru izbora i imenovanja kolskog odbora u skladu sa vaeim zakonima, na nain potivanja naela zakonitosti, otvorene konkurencije i transparentnosti, ravnopravne zastupljenosti i kvalitete kandidata za konano imenovanje. Vrenje dunosti lana kolskog odbora je dobrovoljno i bez naknade. Mandat lanova kolskog odbora traje etiri godine i isti se ne mogu birati vie od dva puta. Ukoliko je osniva doma uenika Kanton, prava i obaveze iz stava 2. i 3. ovog lana vri Vlada Kantona.

lan 148.
Za odgajatelja doma uenika moe biti izabrano lice koje ispunjava uvjete za nastavnika, pedagoga ili psihologa u srednjoj koli, sa zavrenim VII stepenom strune spreme. Osoba kojoj je izreena pravosnana presuda za krivino djelo koje, s obzirom na prirodu krivinog djela, takvu osobu ini nepodobnom za rad s djecom nee biti izabrana za odgajatelja odnosno zaposlenika u domu.

lan 149.
Za direktora doma uenika moe biti imenovano lice koje je dravljanin Bosne i Hercegovina i posjeduje opu zdravstvenu sposobnost, ispunjava uvjete za odgajatelja u domu uenika i ima sedmi stepen strune spreme, istie se organizacionim sposobnostima i ima najmanje pet godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnom radu. Direktora doma uenika imenuje kolski odbor nakon provedenog konkursa i saglasnost osnivaa, uz predhodno miljenje Ministarstva. Postupak izbora i imenovanja direktora kole kolski odbor sprovodi uz potivanje naela zakonitosti, otvorenosti i transparentnosti, kvalitete, zastupljenosti pri zapoljavanju i neovisne provjere, u skladu sa vaeim zakonima. Nadzor nad sprovoenjem procedure izbora i imenovanja direktora kole provodi osniva. U sluaju da predloeni kandidat ne dobije saglasnost osnivaa, imenovat e se slijedei rangirani kandidat koji je najuspjenije proao otvorenu konkurenciju prema kriterijima konkursa. Zaposleniku koji je imenovan za direktora ustanove ustanova u kojoj je bio zaposlen duna je, na zahtjev takvog zaposlenika, obezbijediti mirovanje njegovih prava i obaveza, a najdue onoliko koliko traje mandat direktora za koji je imenovan. Ukoliko je osniva doma uenika Skuptina Kantona, prava i obaveze osnivaa iz stava 2. i 3. ovog lana vri Vlada Kantona. Direktor doma uenika imenuje se na etiri godine, s pravom ponovnog imenovanja na jo jedan mandat.

lan 150.
kolski odbor doma uenika raspisuje konkurs za direktora doma koji se objavljuje u javnim glasilima.

U konkursu za izbor i imenovanje direktora doma objavljuju se uvjeti iz stava 1. lana 149. ovog Zakona.

lan 151.
Dom uenika ima pravila doma uenika, koja donosi kolski odbor. Pravila doma uenika sadre odredbe koje se odnose na: 1. 2. 3. 4. 5. struno usavravanje odgajatelja, strunih saradnika i saradnika doma uenika; saradnju doma uenika sa srednjim kolama i drugim odgovarajuim ustanovama; nain upisa i prijema u dom uenika; zdravstvenu zatitu uenika u domu; druga pitanja kojima se posebno regulira rad u domu, u skladu sa ovim Zakonom.

Rad doma uenika blie se ureuje propisom koji donosi Ministarstvo.

X. POTREBE I INTERESI KANTONA U SREDNJEM OBRAZOVANJU

lan 152.
Potrebe i interesi Kantona u srednjem obrazovanju i odgoju, u smislu ovog Zakona, su: 1. organiziranje opeg i strunog obrazovanja na dostignuima savremene nauke, tehnologije i drutvenog razvoja za sticanje znanja i vjetina za rad i nastavak obrazovanja; 2. unapreivanje djelatnosti srednjeg obrazovanja i obezbjeivanje uvjeta rada prema zahtjevima nastavnih planova i programa; 3. obezbjeenje dostupnosti srednjeg obrazovanja prema sposobnostima i mogunostima uenika, a posebno nadarenih uenika koji postiu natprosjene rezultate; 4. stipendiranje redovnih uenika; 5. izdavanje kolskih udbenika i prirunika.

lan 153.
Sredstva za zadovoljavanje potreba i interesa Kantona, iz lana 153. ovog Zakona, stiu se na nain utvren Zakonom o ustanovama.

lan 154.
Srednja kola moe stjecati prihod i:

donacijom pravnih i fizikih lica, te od humanitarnih organizacija; iz legata, poklona i zavjetanja; prodajom proizvoda i usluga koje kola moe da ima; prodajom intelektualnih usluga; od upisnine uenika, uz saglasnost osnivaa, odnosno Vlade Kantona u sluaju kada je osniva srednje kole Skuptina Kantona; 6. prodajom materijalnih dobara, uz saglasnost osnivaa, odnosno Vlade Kantona u sluaju kada je osniva srednje kole Skuptina Kantona. 1. 2. 3. 4. 5. Vlastiti prihod kole usmjerit e se za pokrivanje materijalnih trokova kole uz prethodnu saglasnost osnivaa.

XI. KAZNENE ODREDBE

lan 155.
Novanom kaznom od 1.000 do 4.000 KM kaznit e se za prekraj srednja kola na raun materijalnih trokova, odnosno vlastitih prihoda, ako: 1. otpone sa radom prije nego to ispuni uvjete za rad (lan 16, stav 1. i 2.); 2. izda svjedodbu ili drugu javnu ispravu o zavrenom razredu, odnosno obrazovanju prije upisa u Registar (lan 16.); 3. organizira rad specijalnog odjeljenja ili odjeljenja umjetnike kole i pone sa radom prije nego to ispuni uvjete za rad (lan 17, stav 2.); 4. izvodi nastavu po nastavnom planu i programu koji nije donio nadleni organ (lan 29, stav 1.); 5. bez odluke Ministarstva prekine nastavu (lan 33.); 6. ne upotrebljava kolske udbenike u skladu sa lanom 43, stav 1., ovog Zakona; 7. obavi dopunske, popravne, razredne ili maturske ispite suprotno propisu donesenom na osnovu lana 102. ovog Zakona. Za prekraj iz prethodnog stava kaznit e se i odgovorno lice novanom kaznom od 400 do 1.000 KM.

lan 156.
Novanom kaznom od 500 do 2.000 KM kaznit e se za prekraj srednja kola na raun materijalnih trokova, odnosno vlastitih prihoda ako: 1. uenici u toku dana, odnosno sedmice imaju vei broj sati od broja sati utvrenih lanom 32. ovog Zakona; 2. ne realizuje godinji fond nastavnih sati predvien nastavnim planom i programom (lan 35, stav 1. i 2.); 3. ne donese godinji program rada za tekuu kolsku godinu u predvienom roku (lan 36, stav 2.);

4. organizira eksperimentalnu nastavu suprotno odreenjima iz lana 41. ovog Zakona; 5. vri vrednovanje rada, sistematsko praenje razvoja uenika i usmjeravanje uenika suprotno lanovima 89, 90, 91, 92 i 93. ovog Zakona; 6. ne vodi propisanu dokumentaciju i evidenciju obrazovno-odgojne djelatnosti (lan 101.); 7. ne vri ljekarski pregled radnika kole (lan 115, stav 1.); 8. jedanput u dvije godine ne izvri vrednovanje rada nastavnika (lan 122, stav 1.). Za prekraj iz prethodnog stava kaznit e se i odgovorno lice u srednjoj koli novanom kaznom od 300 do 800 KM. Za prekraj iz stava 1. taka 5. ovog lana kaznit e se nastavnik novanom kaznom od 100 do 300 KM.

XII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 157.
Ministar e donijeti slijedee propise, odnosno njihove izmjene i dopune, i to o: 1. postupku utvrivanja uvjeta, sadraju i nainu voenja Registra srednjih kola (lan 16. i 17.);osnivanju i radu eksperimentalnih kola (lan 41.); 2. sadraju i nainu polaganja mature u gimnaziji, srednjoj tehnikoj i srodnoj koli, te sadraju polaganja zavrnog ispita u srednjim strunim kolama (lanovi: 48, 58 i 76.), kao i sadraju i nainu polaganja prijemnih ispita i mature u umjetnikim i vjerskim kolama; 3. sadraju svjedodbe odnosno diplome, ake knjiice i nainu voenja dokumentacije i evidencije u srednjoj koli (lan 84. i 101.); 4. postupku vrednovanja rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika, sticanju zvanja na osnovu vrednovanja i voenja dokumentacije o njihovom radu (lan 122.); 5. polaganju strunog ispita nastavnika, strunih saradnika i saradnika srednje kole (lan 121.); 6. vrenju pedagoko-strunog nadzora (lan 127.). Do donoenja propisa iz ovog lana primjenjivat e se dosadanji propisi.

lan 158.
Ministarstvo e donijeti slijedee podzakonske akte, odnosno njihove izmjene i dopune: 1. nastavne planove i programe za sve vrste kola, predviene ovim Zakonom (lanovi 29. i 68.); 2. pedagoke standarde (lan 12.); 3. normative (lan 11.); 4. propis o radu domova uenika (lan 151.); 5. naela organiziranja ekskurzije i logorovanja (lan 37.);

6. program odgojno-obrazovnog rada domova uenika (lan 146.,151.). Do donoenja novih nastavnih planova i programa koristit e se vaei nastavni planovi i programi.

lan 159.
Uenici gimnazije koji su zapoeli obrazovanje po Nastavnom planu i programu u skladu sa Zakonom o srednjoj koli, (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, broj: 12/02.), zavrit e obrazovanje po tom nastavnom planu i programu.

lan 160.
Zateeni odgajatelji u domu uenika sa zavrenim VI stepenom strune spreme koji su stekli pravo na izvoenje nastave u srednjim kolama po odgovarajuem nastavnom planu i programu donesenom na osnovu Zakona o srednjoj koli ("Slubeni list RBiH", broj 39/90, 3/93, 24/93. i 13/94.) i stekli uvjete za samostalan odgojno-obrazovni rad, mogu vriti poslove i radne zadatke odgajatelja u domu uenika i nakon stupanja na snagu ovog Zakona.

lan 161.
Stupanjem na snagu ovog Zakona, odnosno poetkom njegove primjene, prestaje da vai Zakon o srednjoj koli, objavljen u "Slubenim novinama Zeniko-dobojskog kantona", broj: 12/02.

lan 162.
Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Zenikodobojskog kantona".

Broj: 01-02-8814/04 Zenica, 23.04.2004. godine

PREDSJEDAVAJUI Husejin Smajlovi