SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................3
1.0. POJAM TRŽIŠTA ..............................................................................................................4
1.1. OSNOVNI ELEMENTI TRŽIŠTA – PONUDA, POTRAŽNJA I FORMIRANJE
CIJENA ..................................................................................................................................5
1.2 Mehanizam tržišta.............................................................................................................8
2.0. FUNKCIJE TRŽIŠTA.........................................................................................................9
3.0.KLASIFIKACIJA TRŽIŠTA..............................................................................................10
3.1. Nelegalna tržišta, kvazitržišta ......................................................................................11
4.0. Tržišta savršene konkurencije ..........................................................................................12
4.1. IZBOR OUTPUTA U KRAĆEM ROKU......................................................................13
4.2. Dobit/ proft u kratkom roku...........................................................................................15
4.3. Tačka pokrića troškova..................................................................................................15
4.4.Tačka zatvaranja preduzeća............................................................................................16
5.1. Razlike između tržišta savršene konkurencije i monopola...........................................19
6.0. Primjer iz prakse ..............................................................................................................21
Nakon svih detaljnih opisivanja i objasnjavanja o trzišnim strukturama monopola i savršene
konkurencije na redu je i praktican primjer ove dvije tržišne strukture u našem okruženju. . .21
6.1. Primjer iz prakse monopolsko tržište................................................................................21
U prvom dijelu primjera iz prakse ću pojasniti tržišnu strukturu monopol, kakva je to tržišna
struktura i navesti preduzeća koja djeluju na tom tržištu. Monopol je tržišna struktura na kojoj
imamo jednog ponudživaća usluka a vše kupaca tih usluga. Imamo nekoliko vrsta monopola.
Najprisutni monopol je PRIRODNI monopol, to je monopol kojeg država stvara. Osvrnuo
sam se na ovu vrstu monopola zbog toga što su preduzeća koja ću dati kao primjer
monopolisti koje je država stvorila. Monopolska preduzeća u BiH su: Vodovod, Elektro
privreda, i BH telekom. Ova preduzeća su jedini ponudživaći usluga i proizvoda koje preužaju
kupcima i ova preduzeća nemaju konkurenciju. Oni posjeduju resurse potrebne za
proizvodnju i pružanje usluga. Postoje barijere zakonom odredzene za ulazak na ova tržišta.21
a)BH telekom: preduzeće koje se bavi pruzanjem telekomunikacijskim uslugama u cijeloj
BiH jedno od najvecih preuzeca i monopolist u oblasti pruzanja telekomunikacijskih usluga.
Osnovni kapital Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo je podijeljen na dionice, od kojih je
oko 90% vlasništvo Federacije BiH, a 10% vlasništvo PIF-ova (privatizacijskih investicionih
fondova) i malih dioničara........................................................................................................21
..................................................................................................................................................21
b)Vodovod: preduzece koje se bavi pruzanjem usluga u oblasti vodo privrede i čiščenjem
javnih površina. Jedino preduzece koje ima resurse da upravlja snadbijevanjem vodom
stambene i poslovne prostore u gradu i izvan njega. Javno preduzece ciji je vlasnik opština
Tuzla. ........................................................................................................................................21
6.2. Primjer iz prakse tržište savršene konkurencije................................................................22
Prvi dio primjera iz prakse je bio odredjen za trzisnu strukturu monopol sada je na redu
savršena konkurencija. Kao i u prvom dijelu i u ovom cu objasniti prvo kakva je tržišna
struktura savrena konkurencija a zatim nabrojati firme koje posluju u toj tržišnoj strukturi.
Savršena konkurencija je takvo tržišno stanje u kojem postoji veliki broj prodavača i kupaca
na tržištu istog, homogeniziranog proizvoda i kad svi proizvodi imaju cijenu i razmjenjuju se
na tržištu, a sudionici na tržištu nemaju nikakvog utjecaja na cijenu.U praksi se rijetko susreću
ovakvi primjeri, npr. u proizvodnji pšenice, kukuruza. U Bosni i Hercegovini nema preduzeca
kojeg bih opisao kao ucesnika u savrsenoj konkurenciji. ........................................................22

Tržište savrsene konkurencija i
monopola

7.0. Stav studenta prema prikazanim primjerima ....................................................................23
Stav studenta je dio seminarskog rada gdje se student izlaze svoje misljenje o navedenom
primjeru iz pakse. Ovaj dio će mo iskoristiti kako bi se izjasnili da ne teba da bude tržište
monopola. Po našem mišljenju zakoni u BiH nisu prilagodženi da mogu voditi borbu sa
monopolistima tako da bi takva preduzeća trebalo ukinuti. .....................................................23
Uzmimo u razmatranje Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Bosna i Hecegovina ima BH
Telocom, ovo preduzeće je monopolsko preduzeće u oblasti telekomunikacija, a pogledamol
susjednu državu vidimo da oni imaju jos 3-4 telekomunikacijska operatera tj: Hrvatski
Telekom, T-com, VIP i još nekoliko manjih preduzeća u ovoj oblasti. Usporedbom smo
vidjeli da u BiH imamo samo jednog operatea a u Hrvatskoj 4 velika i jos 3 manja operatera.
Usluge u hrvatskim operaterima su mnogo bolje i mnogo kvalitetnije u odnosu na usluge koje
puža BH Telecom. To je zbog toga sto u Hrvatskoj ima konkurencija a u Bosni i Hercegovini
nema. Ovim opravadvamo svoje mišljenje da bi i u Bosni trebalo da bude vise operatera i da
se teba ukinuti monopol jer preduzeca koja su monopolisti ne moaju puno gledati na usluge
koje pružaju a naplačuju cijenu onoliku koliku oni žele. ........................................................23
Preduzeca savsene konkurencije nisu prisutna u Bosni i Hercegovini. Ovaj vid tržišta je
teško nači u bilo kojoj državi zbog toga i ne možemo puno pisati o nasem stavu o tim
tržištima iz razloga što nismo upoznati kako oni funkcijonišu u praksi. U dijelu gdje smo
govorili o tržištima savršene konkurencije samo smo upoznati sa teorijom tih tržišta kako ona
funkcjonišu ali ne i sa direktnim preduzećima koja djeluju na tim tržištima. .........................23
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................24
LITERATURA..........................................................................................................................25

2

Rad je struktuiran na slijedeći način: • • • Prvi dio – teorija Drugi dio – primjer iz prakse Treći dio – Stav studenta prema prikazanom primjeru 3 . tj. i da li je spreman sam suočiti sa svim mogućim gubicima koje dolaze pokretanjem preduzeća zbog toga je izuzetno je važno izabrati koji tip preduzeća treba osnovati i na kojem tržištu. tj.Tržište savrsene konkurencija i monopola UVOD Koristeći se stručnom literaturom te internetskim izvorima u ovom seminarskom radu ćemo pokušati objasniti koji su to najzastupljeniji oblici konkurencije u razvijenim zemljama i zbog čega je to takvo. te zašto doalzi do pojave konkurencije. Objasniti ćemo pojam tržišta te zašto je važno za poduzetnika u samom startu izabrati na kojem će tržištu preduzeće da osnuje. te navesti razliku izmedju postojećih vrsta tržišta. Također ćemo analizirati konkurenciju. i vrste konkurencije na tržištu. S obzirom da se danas svaki poduzetnik susreće sa dilemom kakvo da preduzeće osnuje u odnosu na postojeću konkurenciju. slabije organizirana i koje su njiihove prednosti i nedostaci. tržišta savršene konkurencije i monopol. visoko organizirana.

trgovi i tržnice. talijanskom mercato. berze. Na ovaj način fizičku prisutnost kupaca i prodavača zamjenjuju razlicita sredstva i načini komuniciranja na daljinu.) koji djeluju na kupoprodajne i druge transakcije koje se u tom području ostvaruju. tržnica. Tržište prdstavlja sam oblik razmjene roba i usluga posredstvom novca gdje važi istovjetnost cijena proizvoda iste vrste. je osnovna i najznačajnija institucija ekonomskog sistema i jedna od najznačajnijih općih ekonomskih kategorija. Tržište je najprije definisano kao mjesto razmjene različitih roba. njemačkom markt. područja.. francuskom marché. te razne uzanse u robnom prometu. Prema McNairu i Hansenu tržište je „skupina sastavljena od budućih kupaca i prodavaca 2. Danas tržišna razmjena nije vezana za određeni prostor. Radilo se o prostoru na kome se u određenom vremenu prodaju i kupuju najraznovrsniji proizvodi. standardi. u određeno vrijeme utiču na prodaju i kupovinu pojedinih roba i usluga. već se ostvaruje na različite načine uz pomoć savremenih komunikacijskih sredstava tako da mjesto više nije bitna odrednica tržišta. a prisutnost roba zamjenjuju uzorci. tržište je: „razvijeni mehanizam za nesvjesnu koordinaciju aktivnosti i ponašanja osamostaljenih ekonomskih subjekata“.Tržište savrsene konkurencija i monopola 1. ruskom rynok.“ Prema tome. kao skup kupaca i prodavača koji međusobnim djelovanjem određuju cijene. Današnji izraz tržište i potiće od ondašnjih naziva za ova mjesta – na engleskom market. Postoji nekoliko osnovnih značenja i teorijskih određenja tržišta: 1.“ Prema Cannonu to je „mjesto u kojem su sjedinjene funkcije nabave i prodaje3. koje čine trgovačke centre sela i gradova. Prema Samuelsonu i Nordhausu. a današnje tržište djeluje kao uređeni i ustaljeni proces razmjenskih odnosa1. uređaja i instrumenata (npr.0. vrijednosnih papira i novca. specifikacije. te skup svih institucija. odnosno „mehanizam kojim kupci i prodavači međusobno djeluju da bi odredili cijene i količinu dobara ili usluga. a na južnoslovenskim jezicima trg. 2. POJAM TRŽIŠTA Tržište. tržište definišemo kao ukupnost odnosa ponude i potražnje koji se uspostavljaju radi razmjene roba i usluga na određenom mjestu u određeno vrijeme4. specijalizacije i novca. španskom mercado. Tržište predstavlja cjelokupnost odnosa ponude i tražnje koji na određenom mjestu.“ 3. Novčani oblik razmjene je nastao spontano sa razvitkom društvene podjele rada. kulturne politikei sl. 4 . U srednjem vijeku. državna regulativa. ovi prostori funkcionišu kao lokalne pijace.

pokazuje koliko su kupci spremni kupiti neke proizvode ili usluge pri datim mogućim cijenama. tj. koja je to „nevidljiva ruka“ (A. A.: Metode istraživanja tržišta. odnosno odnosa između cijene i tražene količine. . Hasan M. POTRAŽNJA I FORMIRANJE CIJENA Na tržištu djeluju ulazni elementi – potražnja. Ibid.F. Tržišni mehanizam djeluje pomoću dvije osnovne poluge – ponude i potražnje 6. 21. Mikroekonomija (Off-Set Tuzla 2009) str. 64 5 .“ Ovaj odnos možemo prikazati u obliku jednačine: Qd = Qd(p) Slika 1. Zenica 2009“ str. str. Velebit-Velegraf. str.: Mikroekonomija. a kao rezultat tržišnog mehanizma su izlazi – sporazum između kupca i prodavca. 1991. te konačno formiranje cijena i utvrđivanje kupoprodajnih količina. Često se postavla pitanje. OSNOVNI ELEMENTI TRŽIŠTA – PONUDA. 15. „Bogatstvo naroda“) daje harmoniju i red tim procesima5. Uvod u ekonomiju „Izdanje 2 E.U. Bazala.... 61 1.Jedna poluga je potražnja koja pokazuje odnos između tržišne cijene proizvoda i tražene količine.Tržište savrsene konkurencija i monopola 1 2 3 Kadrija H.0 Krivulja potražnje Izvor: Zijad Dz.Smith. Zagreb.4 Zijad Dž..1. koji glasi: „tražena količina dobara pada kada cijena dobra raste i obrnuto uz uslov da ostale stvari ostanu jednake (ceteris paribus). Prisjetimo se zakona potražnje. str. ponuda i cijena. 21.

Zijad Dž. Mikroekonomija (Off-Set Tuzla 2009) str. uspotavlja ravnotežu ponude i potražnje. ponuđena količina također raste. što znači da je cijena jednostavno . Tuzla. 2009. a kada cijena pada.: Mikroekonomija.: Mikroekonomija.Tržište savrsene konkurencija i monopola __________________________ 5 6 Reuf K. a količina ravnotežna količina. 2003. 6 .. str. Off-set Tuzla. ponuđena količina također pada. Ravnotežna cijena se ponekad naziva i cijena koja čisti tržište. uz ostale stvari jednake (ceteris paribus). 39. koji glasi: „kada cijena dobra raste.“ I ovaj odnos možemo prikazati u obliku jednačine: [S x = f(x)] Slika 1. kao jednostavnih i temeljnih informacija. zato što po toj cijeni svi na tržištu su zadovoljeni: kupci su kupili sve što su prodavači željeli prodati9. odnosno odnosa između cijene i ponuđene količine. Zamislite da postoji samo jedna tačka u kojij se krivulje ponude i potražnje sijeku. Opet se prisjetimo zakona ponude..Cijena se definira kao novčani izraz vrijednosti robe(vrijednost robe uzražena u novcu) ili kao stopa razmjene jednog dobra za novac. 70 .1 Krivulja ponude Izvor: Zijad Dz.Druga strana tržišnog mehanizma je ponuda koja oznažava spremnost prodavaca da prodaju određenu količinu proizvoda pri različitim cijenama. . Off-set. str. 63. količina novca koja se traži – nudi za prodaju – kupovinu neke robe. Tržište preko cijena. Cijena u tom slučaju se naziva ravnotežna cijena. Ta tačka se naziva tržišna ravnoteža.69.

2 Ravnoteža na tržištu Izvor: N. 2009. 21. Kasim T..76 7 . Beograd – Mostar.. Ferhat Ć.. Reuf K. str. Gregory Mankiw Osnove Ekonomije (MATE-2009) str. :Teorija tržišta i cijena..Tržište savrsene konkurencija i monopola 9 Kadrija H. Slika 1.

(sve se odvija)bez intervencije vlade. tržišta su mehanizmi putem kojih se susreću kupci i prodavci da bi razmijenili stvari. aktivnosti i preduzeća preko sistema cijena i tržišta. a ne nered. Bitno obilježje tržišta je da okuplja kupce i prodavce da bi odredilo cijene i količine. U tržišnoj privredi odgovore na tri temeljna ekonomska pitanja – šta. Tržišni sistem je razvijeni mehanizam za nesvjesnu koordinaciju ljudi. U tržišnom mehanizmu sve ima svoju cijenu11. Milioni građana mogu mirno spavati bez straha za raspad razvijenih ekonomskih procesa o kojima ovisi egzistencija grada. b) Kako će se proizvoditi određuje se konkurencijom među različitim proizvođačima.. pa ipak ono funkcionira izuzetno dobro. a) Šta će se proizvoditi određuje se novčanim glasovima potrošača. Da bi stanovnici u gradovima uopće opstali mora im biti organiziran tok dobara i usluga unutar i van grada. bez naredbe iz centra ili kakvog glavnog plana. Niko nije izmislio tržište. riješavaju se nevidljivim putem preko sistema cijena i tržišta. kako i za koga proizvoditi . Tržišni sistem sadrži unutrašnju logiku.Tržište savrsene konkurencija i monopola 1. c) Za koga se proizcode dobra odlučuje se pomoću ponude i potražnje na tržištima faktora proizvodnje (rad. odnosno izborom načina i tehnoloških rješenja za proizvodnju dobara. hiljade roba proizvode milioni ljudi. i to prema njihovim dnevnim odlukamašta će kupiti.2 Mehanizam tržišta Mehanizam tržišta jeste mehanizam robne privrede10 u kojoj se veza između proizvodnje i potrošnje uspostavlja na posredan način – preko tržišta. „Zapanjujuća je činjenica da se te ekonomske aktivnosti koordiniraju bez ičije prisile ili naredbe iz nekog centra..“ 12 8 . On djeluje. Ekonomski red. kapital i prirodni resursi). o čemu smo govorili u prethodnom poglavlju. dobrovoljno. Općenito. koje rješava tri osnovna ekonomska problema svake društvene zajednice.

Selektivna funkcija tržišta je selekcija samih privrednih subjekata. Kasim T. Beograd – Mostar. vlasnicima zemlje i drugih prirodnih resursa. Distributivna funkcija tržišta se. prirodnih reszrsa i kapitala).. Informativna funkcija Alokativna funkcija Selektivna funkcija Distributivna funkcija Informativna funkcija tržišta se ogleda u pružanju sudionicima na tržištu općih informacija o stanjima ponude i tražnje za određenom robom/ uslugom. Beograd – Mostar. 2009. vlasnicima kapitala.. :Teorija tržišta i cijena. 3. poduzetnicima). odnosi na primarnu raspodjelu nacionalnog dohotka. Zagreb.0. Ona se rasčlanjuje na četiri konkretne funkcije tržišta: 13 1. MATE. 18 2. za razliku od naturalne privrede Kadrija H. 17 12 Kadrija H. Samuelsona i W. str. Ferhat Ć. 9 . a na osnovu tržišne konkurencije u kojoj opstaju samo efikasni (relativno produktivni) poduzetnici... kroz odabir njihovih proizvoda i usluga na tržištu. 2. po pravilu. Ferhat Ć.Tržište savrsene konkurencija i monopola ________________________________ 10 Prema objašnjenju P... Alokativna funkcija pokazuje uticaj tržišta na racionalnu ekonomsku raspodjelu faktora proizvodnje (rada.. Ekonomija. :Teorija tržišta i cijena. str. 4. Nordhausa. 2009. Kasim T. FUNKCIJE TRŽIŠTA Primarna funkcija tržišta je da povezuje proizvodnju i potrošnju kroz sučeljavanje tržišne ponude i tržišnje tražnje. Reuf K.. 2007 11 Robna privreda – privreda u kojoj se proizvode robe za razmjenu. Reuf K. koja kroz proces tržišnog formiranja cijena faktora proizvodnje određuje dohotke njihovim vlasnicima (radnicima.

Između učesnika na tržištu uspostavlja se konkurencija. I obrnuto. IK Penn d.Tržište savrsene konkurencija i monopola _____________________ 13 Kadrija H. Razvrstavanje tržišta prema materijalno-tehničkim kriterijumima se vrši na slijedeći načn:  Globalna podjela tržišta obuhvata: tržište roba i usluga. Jedna od najpoznatijih i najjednostavnijih klasifikacija tipova tržišta (Štakelbergova. 10 . 14 Sa gledišta intervencije države razlikujemo: (1) Tržište bez intervencije države – slobodno tržište. Tuzla. itd.0. Tržište može da se definira prema: (1) broju učesnika u ponudi i tražnji. što je njihov broj veći to je njihova tržišna moć manja – savršeno konkurentno tržište (mnoštvo kupaca i prodavaca) obezbjeđuje potpuno odsustvo svake tržišne moći. malo (stanje oligopola) i samo jedno preduzeće (stanje monopola). 2005. kapitala i zemljišta). pretpostavljajući da ih ima: mnogo (stanje potpune konkurencije). str.KLASIFIKACIJA TRŽIŠTA Postoje razni kriterijumi za klasifikaciju tržišta. Ovdje se primjenjuje grubo pravilo: Monopsonska moć i monopolska moć teže međusobnom uništenju. cijene i kamate. Također postoji podjela tržišta po predmetu proučavanja mikroekonomije:  tržišta savršene konkurencije (ma kojima niti jedan kupac ili prodavac nema uticaja na cijenu) i  tržišta nesavršene konkurencije (na kojima pojedini subjekti mogu uticati na cijenu – monopoli. 70 3. ograničena konkurencija. (3) reakcijama jednih ponuđača na promjene cijena. Tržišna moć (market power) predstavlja stepen uticaja prodavaca i kupaca na odvijanje tržišnih transakcija. Ova moć je veća što je broj prodavaca i kupaca manji. monopolistički konkurenti). Na osnovu toga se obrazuju različite tržišne strukture ili tržišna stanja (tipologija tržišta) : potpuna ili savršena konkurencija.o. (2) raspoloživim supstitutima za određeni proizvod. koja zavisi od broja ponuđča i kupaca i njihove tržišne moći. 69 . i (7) prema geografskom rasporedu i sl. (4) mogućnosti ulaska na dato tržište. (2) Vezano ili regularno tržište.. u kome država ne određuje bitne odrednice poslovnih transakcija npr. 1952. u prvom redu na oblikovanje cijena. monopol. tržište novca i hartija od vrijednosti. sistemu prodaje. monopson i bilateralni monopol. oligopoli.o. ako država interveniše na tržištu administrativnim mjerama i propisima.) 15 polazi od broja preduzeća na tržištu i njihove snage. (6) prema materijalno tehničkim kriterijuma po vrstama i količinama roba. (5) intervenciji države. tržište faktora proizvodnje(rada. razni vidovi oligopola. :Uvod u ekonomiju.

tržište čelika. The Teory of the Market Economy. npr. Str. Prema obimu prometa. obićno od strane vlade. Utom slučaju na crnom tržištu se obavljaju trgovinske transakcije po cijenama iznad tog nivoa. R & Rubinfeld.1. kao posebna izdvajaju i crvena. koje se na njemu razmjenjuju. dijelimo trgovinu na veliko (grosističko tržište) i trgovinu na malo (detaljističko tržište).1. Cit. „Pioneer Publishers 1952 New York“ 3. ružičasta i još neka specifična (kvazi) tržišta.Tržište savrsene konkurencija i monopola    Prema teritorijalnom obuhvatu. Sa gledišta vrste robe. Crno tržište (black market) čine sva nelegalna tržišta koja nastaju kada su cijene fiksirane u smislu minimalnog ili maksimalnog nivoa. 16 Kvazi tržišta postoje uvijek kada cijene nisu u ravnoteži. i nelegalna tržišta. tržište pšenice. 358 H. crna i siva tržišta. ili tzv. razlikujemo. U nekim detaljnimklasifikacijama se u slučaju socijalističkih ekonomija pored sivo-crnih tržišta. najčešće označena kao tzv. Tabela 3. Crna tržišta nastaju najčešće u ratnim vremenima. Stackberg. D. ekonomijama nestašice. regionalno. nacionalno i svjetsko tržište.. tržište nafte. transakcije su nelegalne ali ih vlasti tolerišu Bijelo tržište Sivo tržište 11 . __________________________ 14 15 Pindyck.: Vrste i karakteristike kvazi tržišta u komandnim ekonomijama Vrste kvazi tžišta Legalna tržišta Način formiranja cijena Centralizovano određenje cijene (uglavnom nepromjenjive cijene) Crveno tržište Centralizovano određenje cijene (uglavnom nepromjenjive cijene) Ružičasto tržište Sloboda učesnika na trćištu da sami određuju cijene Polulegalna tržišta Nazivi kvazi tržišta Cijene se slobodno formiraju. tržište uglja itd. Nelegalna tržišta. kvazitržišta U ekonomijama nekih zemalja pojavljuju se pored legalnih ili pravih tržišta. Izraz kvazitržište dolazi otuda što su tržišta u komandnim ekonomijama bivših socijalističkih zemalja funkcionirala na znatno reduciraniji način od onih zemalja tržišne ekonomije.. Op. tržište može biti: lokalno.

18 Radi se o teorijskoj tržišnoj strukturi.U.0.Tržište savrsene konkurencija i monopola Nelegalna tržišta Cijene se slobodno formiraju. Tržišta savršene konkurencije Savršena konkurencija je oblik privređivanja u kome dominira veliki broj kupaca i prodavac. transakcije su nelegalne ali ih vlasti ne tolerišu Crno tžište Izvor: Kadrija H. veliki broj prodavaca i kupaca 2. Odnosno to je stanje u kojem nema drugog izbora osim prilagođavanja prilikama koje diktira tržište. 15) 4. slobodan ulazak i izlazak sa tržišta 5. odnosno cijenu prodaje (realizacije) roba i usluga na tržištu. koja nam služi kao osnova procjenjivanja i vrednovanja ostalih oblika tržišnih struktura (nepotpune konkurencije).F. Hasan M. homogenost proizvoda/usluge 3. a karakterišu je: 1. str. Zenica 2009) str. Potražnja preduzeća u savršenoj i nesavršenoj konkurenciji 12 . a ne mogu vršiti ni podjelu odnosno segmentaciju tržišta. svi prodavci i kupci su price taker Potražnja preduzeća u savršenoj i nesavršenoj konkurenciji Slika 4. koji ne mogu uticati na veličinuponude i potražnje. 17 Potpuna konkurencija je pretpostavljeno tržišno stanje da postoji dovoljan broj preduzeća (koji nude isti. Uvod u ekonomiju (Izdanje 2 E. Stojanović (1995.210 ___________________________ 16 Izvor: I. potpuna obavještenost kupaca i prodavaca 4. homogeni proizvod) ili stepen suparništva da niti jedno od njih ne može utjecati na cijenu tog dobra.

Tržište savrsene konkurencija i monopola Izvor: N. marginalni prihod je jednak cijeni.Say • U uslovima savršene konkurencije cijena se određuje tržišnim mehanizmom.yu/ Savršena konkurencija (20.ekonomist. Tuzla 2009 str.1.319 ___________________________ 17 18 www. IZBOR OUTPUTA U KRAĆEM ROKU 13 . : Mikroekonomija.B. • Za konkurentna tržišta. 4. • Ekonomski profit predstavlja razliku između ukupnog prihoda i ukupnih troškova. • Ukupan prihod se izračunava kao proizvod cijene outputa preduzeća i njegove količine ili • Prosječan prihod se dobije kada se ukupan prihod podijeli sa količinom prodaje ili • Marginalni prihod je jednak promjeni ukupnog prihoda podjeljenog sa promjenom prodate količine ili ukupni prihod koji nastaje promjenom dodatne jedinice proizvoda.2011) Džafić Z. te presjecišta njihovih krivulja u tački ravnoteže. Gregory Mankiw Osnove Ekonomije (MATE-2009) str.co. • Osnovni cilj preduzeća je profit. a polazi od tržišne ponude i potražnje. taj prihod je potreban za kupovinu tih dobara” J. 228 “Svaka proizvodnja i ponuda dobara stvara svoju potražnju ili drugim riječima: proizvodnja nekog dobra automatski stvara prihod jednak vrijednosti proizvedenih dobara.oktobar.

Tabela 4. jer je cijena data veličina i preduzeće nema kontrole nad tom varijablom. 19 • Pravilo je da preduzeće maksimizira profit proizvodeći one količine kod kojih su granični troškovi jednaki cijeni. Prilagođavanje ponude ovisi od troškova proizvodnje. odnosno granični prihod jednak graničnom trošku • (MR= MC) • U slučaju kad je MR>MC preduzeće je zainteresovano da poveća proizvodnju. jer mu novoproizvedene jedinice više doprinose ukupnom prihodu nego ukupnim troškovima.1: Utvrđivanje ravnoteže u kratkom roku 14 . • U obrnutom slučaju kada je MR<MC. _________________________ 19 Džafić Z. : Mikroekonomija. 2009.Tržište savrsene konkurencija i monopola U savršenoj konkurenciji maksimiziranje profita se postiže izborom outputa (ponude) preduzeća. Off-set. preduzeće bi daljom proizvodnjom smanjivalo profit. Tuzla.

3.2. Tuzla. 4. cijena i marginalni prigod jednaki (AC=P=MR) i može ostvariti gubitak pri nižim cijenama i marginalnim prihodima od prosječnih troškova.2011 god.4. 20 Slika 3.Oktobar.com/doc/89121474/39/Odre%C4%91ivanje-cijenairavnote%C5%BE (12.scribd. Gregory Mankiw Osnove Ekonomije (MATE-2009) str. 21 Slika 4. : Mikroekonomija. Off-set. Tačka pokrića troškova Tačka pokrića troškova pokazuje onu cijenu kod koje preduzeće ostvaruje nulti profit odnosno kada prihodi pokrivaju troškove (break-even point). Dobit/ proft u kratkom roku Ukratkom roku preduzeće može maksimizirati profit pri jednakosti marginalnih troškova i prihoda (MR=MC).) 4.Tržište savrsene konkurencija i monopola Izvor:_http://es. Maksimiziranje profita u uslovima savršene konkurencije Izvor: N. 2009.Tačka pokrića troškova u uslovima savrsene konkurencije 15 .3.300 ______________________ 20 Džafić Z. može poslovati u tački pokrića troškova kada su prosječni troškovi. Preduzeće koje maksimmizira profit podesit će količinu proizvodnje gdje su granični troškovi jednaki cijeni.

2009. Slika 4.Tačka zatvaranja preduzeća Kritično niska tržišna cijena kod koje su prihodi jednaki varijabilnima troškovima odnosno kada su gubici jednaki fiksnim troškovima zovemo tačkom zatvaranja preduzeća ili „shutdown point“. : Mikroekonomija.4.4. Džafić Z. 2009. 234 4. ako su cijene ispod tačke zatvaranja preduzeća ono neceće uopšte proizvoditi.22 Dokle god su cijene iznad tačke zatvaranja preduzeća ono će nastaviti s proizvodnjom. : Mikroekonomija. Off-set. Ali. Off-set.Tržište savrsene konkurencija i monopola Izvor: Zijad Dz. Tuzla. jer prestankom rada gubi samo svoje fiksne troškove. Tačka zatvaranja preduzeća u uslovima monopola 16 . Mikroekonomija (Off-Set Tuzla 2009) str. ______________________ 21 22 Džafić Z. Tuzla. Analiza uvjeta zatvaranja preduzeća dovodi do zaključka da preduzeća usmjerana na maskimiziranje profita mogu na kratki rok nastaviti s poslovanjem čak i ako gube novac.

posjedovanje strateških sirovina ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika .0. već samo određenu slobodu odlučivanja.posebne dozvole od strane države . 24 Monopoli mogu nastati na osnovu prirodnih uvjeta kada su prirodni činioci ograničeni tj. Rijeti. Monopolisti su „price makersi“ što znači da značajno utiču na formiranje cijena.Aktivna politika cijena (monopolista može određivati ili cijenu ili ponuđenu količinu) . Ize definicije monopola vidimo da pojedinačna preduzeča imaju kontrolu nad cijenama ali to ne znači da imaju apsolutnu moć. 2003. Zakonski monopoli nastaju na osnovu državnih propisa kojim se prodaja ili otkup određenih roba monopolizira.Tržište savrsene konkurencija i monopola Izvor: Zijad Dz.postojeće preduzeće provodi politiku sprečavanja novih ulazaka. 167 17 . Monopol U savršenoj konkurenciji postoji veliki broj subjekata. Osnovne pretpostavke kod monopola su: . potpuno ograničenje mobilnosti faktora proizvodnje. Reuf. Cit. 158 Kapić. Najčešći su međutim monopoli koji su nastali na osnovu ekonomskih ciljeva i motivacija. vodi samostalnu politiku cijena i volumen outputa.jedan proizvođač . vodovod). Kombinacija ekonomskih i prirodnih monopola čini oktopodske monopole (željeznica. Op.patentna prava za proizvod ili proizvodni proces . Nasuprot tome.23 Monopol je potpuno suprotno tržište stanje tržištu savršene konkurencije. potpuna nelastičnost potražnje.Sprijeečen ulazak u granu.. Drugi proizvođači nemaju slobodan ulazak u granu pa preduzeće kontroliše tržište. nemogučnost pristupa drugih proizvođača u tu proizvodnju i potpuna kontrola nad cijenom i količinom prodaje. 236 5. Mikroekonomija. To tržišno stanje koje karakterizira postojanje samo jednog prodavača. _______________________ 23 24 Kapić. Reuf.veličina tržišta . Econ. Najčešći razlozi koji dovode do monopola su: .. Tuzla. str. str..proizvod koji nema bliskog supstituta . Mikroekonomija (Off-Set Tuzla 2009) str. kod monopola ima samo jedno preduzeće koje nema bliske supstitute. te dugoročno ostvaruje profit.

Međutim čak i ti izolirani monopolisti morajuu računati s konkurencijom iz drugih privrednih sektora. ta tržišna situacija se naziva monopson. Takvo preduzeće je jedini prodavač u svom privrednom sektoru i nijedan drugi sektor ne proizvodi neki dobar supstitut njegovom proizvodu. Dobiti. dakle predstavlja situaciju na tržištu gdje postoji prodavač s potpunom kontrolom nad cijelim privrednim sektorom (naziva se „monopolist“ prema grčkim rijecima „mono“ za jedan i „polist“ za prodavca). Isključivi monopoli su danas rijetki. Imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma. Elekroprivreda.I..Tržište savrsene konkurencija i monopola Zavisno od načina nastanka.dioničarsko društvo (trasnacionalno preduzeće) Monopol predstavlja jednog prizvođača neke robe na tržištu. plin.uistinu postoji jedan jedini pravac neke usluge. Komunalno itd. ali je osnovni maksimiziranje profita tj. Monopol. kao što su: -kartel (interesna zajednica sa monopolistickim pretenzijama) -sindikat (prelazni stadij ka monopolistickoj fuziji) -trust (objedinjavanje industrije) -koncern (savremena verzija multikoncerna. Samo u slučaju koncesija za lokalnu opskrbu usluamaglavni primjer toga su mjesna telefonska mreža. dok tržišnu situaciju s dva kupca zovemo duopson. _________________________ 25 Lenjin V. U našim prilikama najpoznatiji monopolisti su preduzeća iz javnog sektora (koja još uvjek nisu privatizovana) kao što su BH telekom. Monopolizam se ostvaruje raznim oblicima monopolisičkih organizacija. 1945. Na dugi rok nijedan onopolist nije potpuno siguran od napada konkurencije. Poglavlje 18 . Kada imamo tržišnu situaciju u kojoj postoji samo jedan kupac neke robe. a dva proizvođača koji nude iste (ili gotovo iste) robe na tržištu zovemo duopol. a struji i plinu gorva.kablovskim telefonima konkuriraju celularni. potpun oblik monopola) . voda i struja. Bilateralni monopol nastaje kada se na tržištu međusobno suprostavljaju jedan monopol i jedan mompson. Beograd. motivi monopola mogu biti različiti.

385 Osnovne karakteristike savršene konkurencije. oligopola i monopola 19 . Razlike između tržišta savršene konkurencije i monopola Potpuna Konkurencija Ne postoji konkurencija SAVRŠENA KONKURENCIJA MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA OLIGOPOL MONOPOL Mnoge firme proizvode homogen (dentičan) proizvod Mnoge firme proizvode različite (diferencijalne) proizvode Nekoliko firmi dominira tržištem Jedna firma dominira tržištem Slika 5.Tržište savrsene konkurencija i monopola 5. monopolističke konkurencije. struja. kukuruz odjeće.1. Pšenica. Tržišne strukture i njihove međusobne razlike Savršena konkurencija Monopolistička konkurencija Oligopol Monopol Broj preduzeća na tržištu Vrlo mnogo Mnogo Nekoliko (malo) Jedan Kontrola cijena Nikakva Ograničena Karakteristike Uslovi ulaska u granu Nema prepreka Nema prepreka Proizvod Identičan Diferenciran Profit u dugom roku Zavisi li strategija preduzeća od ponašanja pojedinačnih rivalskih preduzeća Primjer Značajna ili regulacija Zakonske Ekonomija obima prepreke ili ekonomija obima Ili identičan ili Nema bliskih diferenciran supstituta Značajna 0 0 ≥0 ≥0 Ne Da Da Ne Proizvodnja hrane.1. gas malo Izvor: N.. trgovine na Autoindustrija PTT. Gregory Mankiw Osnove Ekonomije (MATE-2009) str.

Da bi maksimiralo profit u monopolu preduzeće određuje cijenu i količinu u tački sjecišta graničnog troška i graničnog prihoda. Na osnovu ovih elemenata može se zaključit da je alokativna efikasnost monopola manja nego savršene konkurencije.monopol može diskriminirati cijene u okviru količine prodaje koja se ostvaruje u savršenoj konkurenciji. U savršenoj konkurenciji može se prodati bilo koja količina outputa po datoj cijeni. Ravnoteža u savršenoj konkurenciji nalazi se u tački sjecišta graničnog troška i cijene proizvoda. i drugo kad se cijena diskriminira. tako da na svakom tržištu ostvaruje maksimalan profit u tački sjecišta krivulje graničnog prihoda konkretnog tržišta s graničnim trškom preduzeća kao cjeline. -količina prodaje monopola je manja nego količina prodaje savršenog konkurenta. Ako monopolist može diskriminirati cijenu na pojedinim tržištima on će opet slijediti isto pravilo. U uvjetima savršene konkurencije preduzeća prihvataju cijenu kao datu dok u uvjetima monopola preduzeća kontroliraju cijene. cijena i profit ovih različitih tipova tržišta? Prvo kada je cijena jedinstvena. a monopolist može prodati više proizvoda ako snizi cijenu. Cijena savršenog konkurenta je najniža cijena koju monopolist određuje pri diskriminaciji cijena. jer cijenu ispod te tačke nadmašuje granični trošak. 20 .Tržište savrsene konkurencija i monopola Usporedba savršene konkurencije i monopola . .podrazumjeva odgovor na pitanje: koliko je količina proizvodnje. Prema tome: -monopolska cijena je veća nego cijena savršene konkurencije.

Osnovni kapital Preduzeća na osnovu nominalne vrijednosti dionica iznosi 2. Ova preduzeća su jedini ponudživaći usluga i proizvoda koje preužaju kupcima i ova preduzeća nemaju konkurenciju. c) Elektro privreda BiH: preduzeće u oblasti elektro snabdijevanje kucnih domacinstava. Monopolska preduzeća u BiH su: Vodovod. b) Vodovod: preduzece koje se bavi pruzanjem usluga u oblasti vodo privrede i čiščenjem javnih površina. Najprisutni monopol je PRIRODNI monopol. Javno preduzece ciji je vlasnik opština Tuzla. i BH telekom. kakva je to tržišna struktura i navesti preduzeća koja djeluju na tom tržištu. Imamo nekoliko vrsta monopola.155 milijardi KM. Po vlasničkoj strukturi JP Elektroprivreda BiH je dioničko društvo u kome je 90 % kapitala u vlasništvu Federacije BiH. 21 . Monopol je tržišna struktura na kojoj imamo jednog ponudživaća usluka a vše kupaca tih usluga. Elektro privreda. Osnovni kapital Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo je podijeljen na dionice. Postoje barijere zakonom odredzene za ulazak na ova tržišta. Oni posjeduju resurse potrebne za proizvodnju i pružanje usluga. Primjer iz prakse Nakon svih detaljnih opisivanja i objasnjavanja o trzišnim strukturama monopola i savršene konkurencije na redu je i praktican primjer ove dvije tržišne strukture u našem okruženju. to je monopol kojeg država stvara. a) BH telekom: preduzeće koje se bavi pruzanjem telekomunikacijskim uslugama u cijeloj BiH jedno od najvecih preuzeca i monopolist u oblasti pruzanja telekomunikacijskih usluga.0. Jedino preduzece koje ima resurse da upravlja snadbijevanjem vodom stambene i poslovne prostore u gradu i izvan njega. Osvrnuo sam se na ovu vrstu monopola zbog toga što su preduzeća koja ću dati kao primjer monopolisti koje je država stvorila. od kojih je oko 90% vlasništvo Federacije BiH.1. a 10% vlasništvo PIF-ova (privatizacijskih investicionih fondova) i malih dioničara. 6.Tržište savrsene konkurencija i monopola 6. Primjer iz prakse monopolsko tržište U prvom dijelu primjera iz prakse ću pojasniti tržišnu strukturu monopol. Preduzece koje je jedino kao ponudzivac ovih usluga i jedino posjeduje resurse za pruzanje ovih usluga. poslovnih objekata.

kukuruza. U Bosni i Hercegovini nema preduzeca kojeg bih opisao kao ucesnika u savrsenoj konkurenciji.2. Kao i u prvom dijelu i u ovom cu objasniti prvo kakva je tržišna struktura savrena konkurencija a zatim nabrojati firme koje posluju u toj tržišnoj strukturi. Savršena konkurencija je takvo tržišno stanje u kojem postoji veliki broj prodavača i kupaca na tržištu istog. npr. homogeniziranog proizvoda i kad svi proizvodi imaju cijenu i razmjenjuju se na tržištu. 22 . a sudionici na tržištu nemaju nikakvog utjecaja na cijenu.U praksi se rijetko susreću ovakvi primjeri. u proizvodnji pšenice. Primjer iz prakse tržište savršene konkurencije Prvi dio primjera iz prakse je bio odredjen za trzisnu strukturu monopol sada je na redu savršena konkurencija.Tržište savrsene konkurencija i monopola 6.

Tržište savrsene konkurencija i monopola 7. jer su od značaja za rad i razvoj u društvu. po cijenama koje oni diktiraju i koje su možda i skuplje nego realne cijene. Po našem mišljenju zakoni u BiH nisu prilagodženi da mogu voditi borbu sa monopolistima tako da bi takva preduzeća trebalo ukinuti. Kao konačni stav prema monopolu. a pogledamol susjednu državu vidimo da oni imaju jos 3-4 telekomunikacijska operatera tj: Hrvatski Telekom. T-com. ovo preduzeće je monopolsko preduzeće u oblasti telekomunikacija. Potrošači nemaju izbora. Usporedbom smo vidjeli da u BiH imamo samo jednog operatea a u Hrvatskoj 4 velika i jos 3 manja operatera. te su „primorani“ kupovati proizvode određenih kompanija. Usluge u hrvatskim operaterima su mnogo bolje i mnogo kvalitetnije u odnosu na usluge koje puža BH Telecom.0. Ovaj dio će mo iskoristiti kako bi se izjasnili da ne teba da bude tržište monopola. To je zbog toga sto u Hrvatskoj ima konkurencija a u Bosni i Hercegovini nema. Ovim opravadvamo svoje mišljenje da bi i u Bosni trebalo da bude vise operatera i da se teba ukinuti monopol jer preduzeca koja su monopolisti ne moaju puno gledati na usluge koje pružaju a naplačuju cijenu onoliku koliku oni žele. ali u slučaju da smo na strani ponuđača. Ovaj vid tržišta je teško nači u bilo kojoj državi zbog toga i ne možemo puno pisati o nasem stavu o tim tržištima iz razloga što nismo upoznati kako oni funkcijonišu u praksi. smatramo da je to tržišna situacija koja ne ide u korist potrošačima. to je itekako dobara tržišna struktura. Stav studenta prema prikazanim primjerima Stav studenta je dio seminarskog rada gdje se student izlaze svoje misljenje o navedenom primjeru iz pakse. VIP i još nekoliko manjih preduzeća u ovoj oblasti. ali pošto je ovdje slučaj u telekomunikacijama. Preduzeca savsene konkurencije nisu prisutna u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hecegovina ima BH Telocom. Uzmimo u razmatranje Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. vodovodu i elektro privredi potražnja za tim proizvodima ne opada u velikoj mjeri. U dijelu gdje smo govorili o tržištima savršene konkurencije samo smo upoznati sa teorijom tih tržišta kako ona funkcjonišu ali ne i sa direktnim preduzećima koja djeluju na tim tržištima. 23 .

Svaki od navedenih tržišnih oblika ima prednosti i nedostatke.Tržište savrsene konkurencija i monopola ZAKLJUČAK U tržišnom mehanizmu postoje različite tržišne strukture. Glavne tržišne strukture su:   tržišta savršene konkurencije (ma kojima niti jedan kupac ili prodavac nema uticaja na cijenu) i monopoli (na kojima pojedini subjekti mogu uticati na cijenu (tržušta nesavršene konkurencije) Na osnovu gore kazanog možemo zaključiti kako je odabir najprikladnijeg tržišne strukture jedno od najvažnijih pitanja vlasnika preduzeća već prilikom pokretanja novog posla i ulaska na tržište. dok na tržištu nesavršene konkurencije to nije slučaj. Za sprečavanje da neko preduzeće dobije pretjeranu tržišnu moć obično se oslanjamo na antitrustovske zakone. 24 . Razlog tome je što preduzeće odabire da uđe na tržište savršene konkurencije jeste i mogućnost slobodnog izlaska iz te grane.

: Mikroekonomija.god.“ 2.ekonomist. Stackberg.Gregory. Hasan M.Š.: Mikroekonomija. Velebit-Velegraf.U. Zenica 2009“ 8. Džafić Z.“ 6.. Prijedor 2003.) 25 .o. 7. Bazala. Tuzla 2009. Imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma.P. 2006. Reuf K.“ 9. Zagreb 2000. Uvod u ekonomiju „Izdanje 2 E.com/doc/89121474/39/Odre%C4%91ivanje-cijenairavnote%C5%BE (12.god. 2003“ 4.2011 god.F. A.o.2011 god.Tržište savrsene konkurencija i monopola LITERATURA 1.) - http://es. „Off-set. Lenjin V. Ekonomija.: Metode istraživanja tržišta. P. INTERNET - www.god. „ V. „Pioneer Publishers 1952 New York“ 5. Zagreb. Kadrija H. “15. Osnove ekonomije.co.I. Mankiw. „Mate D. W.Nordhaus.god. Samuelson. „ECON Tuzla. 1991 3. H. izdanje. N.scribd.yu/ (20.Oktobar. Zagreb: MATE.Oktobar. The Teory of the Market Economy.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful