124. - 27.a

MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE

IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE ZAKONA O OTOCIMA U 2011. GODINI

Zagreb, listopad 2013. godine

SADRŽAJ 1. UVOD 2. UKUPNA ULAGANJA DRŽAVE U RAZVOJ OTOKA KROZ PROVEDBU ZAKONA O OTOCIMA U 2011. GODINI 2.1. Ulaganja u otoke kroz bespovratna sredstva 2.1.1. Državni sektor 2.1.2. Javni sektor 2.2. Ulaganja u otoke putem kreditiranja 8 8 23 26 3 6

3. UČINCI I POKAZATELJI ULAGANJA DRŽAVE U RAZVOJ OTOKA KROZ PROVEDBU ZAKONA O OTOCIMA U RAZDOBLJU OD 2004. DO 2011. GODINE 3.1. Prometna povezanost 3.2. Prometna i komunalna infrastruktura 3.3. Gospodarstvo 3.4. Obrazovanje 3.5. Zdravstvo 3.6. Socijalna skrb 3.7. Hrvatski otočni proizvod 3.8. Subvencije 3.9. Sredstva povrata poreza na dohodak ustupljena otočnim jedinicama lokalne samouprave 3.10. Zaštita i upravljanje otočnim prostorom

27

27 29 30 32 33 34 34 39 41 42

4. ZAKLJUČAK 5. POPIS TABLICA, GRAFIČKIH PRIKAZA I PRILOGA

44 45

2

Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2011. godini Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru temeljem odredbe članka 38. Zakona o otocima (Narodne novine, broj 34/1999, 32/2002 i 33/2006).

1. U V O D Hrvatski otoci obuhvaćaju gotovo sve otoke istočne obale Jadrana i njegovog središnjeg dijela, čineći drugo po veličini otočje Sredozemlja. U hrvatskom dijelu Jadrana ima 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena (vrh iznad razine mora), odnosno ukupno njih 1.244.

Otoci se dijele na istarsku, kvarnersku, sjevernodalmatinsku, srednjodalmatinsku i južnodalmatinsku skupinu. Otoci zauzimaju oko 3.300 km2 tj. 5,8% površine hrvatskog kopna. Najveći je Cres (405,7 km2), najviši je Brač (Vidova gora 778 m), najrazvedeniji je Pag, a najduži Hvar. Uz otoke se obično navodi i poluotok Pelješac (dug 62 km, površina 348 km2) koji se pruža u more u istom smjeru kao i okolni južnodalmatinski otoci, iste građe i klime, te sličnog biljnog i životinjskog svijeta. Od ukupnog broja otoka naseljeno ih je samo 67, od čega je 50 stalno naseljeno. Najmnogoljudniji je Krk s 19.286 stanovnika. Temeljni dokumenti koji pokrivaju područje održivog razvitka otoka su Nacionalni program razvitka otoka i Zakon o otocima, uz članak 52. Ustava Republike Hrvatske. Nacionalni program razvitka otoka usvojio je Sabor Republike Hrvatske 28. veljače 1997. godine s ciljem utvrđivanja i jasnog definiranja uloge države u razvitku otoka, održivog razvitka otoka, izjednačavanja otočnih i kopnenih razvojnih uvjeta, demografske obnove i gospodarskog napretka. Nacionalni program preferira održivi razvitak otoka prema kojem prirodni ekosustavi služe kao resursi stalnog rasta proizvodnje i potrošnje, a sljedećim generacijama ostaju nesmanjene kakvoće i iskoristivosti. Na taj se način može ukloniti postojeći globalni nesklad čovjeka i prirode. Pozornost je posvećena svim aspektima održivosti: ekološkoj (zahtijeva da ljudske djelatnosti ne narušavaju
3

prihvatni kapacitet ekosustava u kojem se odvijaju), gospodarskoj (zahtijeva od proizvodnje da se kapital koji je čuvao okoliš mora vratiti), društvenoj (pretpostavlja da proizvodnja ne može nepovoljno remetiti društvenu zajednicu) i tehnološkoj (polazi od pretpostavke da se iz prirode može uzimati, ali tako da se prerada odvija na način da otpada ne bude ili da bude inertan, neškodljiv). Održivi razvitak otoka podrazumijeva održivo korištenje otočnog potencijala, stalno poboljšanje otočnog življenja i izgrađivanje ekološki podobne infrastrukture. Preferiranjem održivog razvitka otoka uspostavlja se nacionalni interes za upravljanjem otočnim razvitkom u cilju kojeg će se raditi programi potpunog i održivog korištenja otočnih resursa. Zbog toga treba dovesti u ravnotežu komparativne prednosti otoka (klima, zemljopisni položaj, otočni krajobraz, čistoća, poklapanje zahtjeva za ekonomskom i ekološkom razvojnom održivošću u glavnim otočnim djelatnostimaturizmu i poljoprivredi) i ograničavajuće faktore (manjak radnoaktivnog i fertilnog stanovništva, propusnost otočnog tla, nedovoljna otočna lučka i cestovna infrastruktura, zapušteni i pretežno neprohodni otočni poljski putovi, manjkavo osnovno školstvo, manjak infrastrukture zbrinjavanja otpadnih voda i odlagališta krutog otpada, nesređeni katastri i dubiozno vlasništvo nad poljoprivrednim i građevinskim zemljištem, spor postupak dobivanja dozvola za ulagače, postojeći administrativno-teritorijalni ustroj.

Zakon o otocima (Narodne novine, broj 34/1999, 32/2002 i 33/2006) je usvojio Sabor Republike Hrvatske 26. ožujka 1999. godine. Predmetnim Zakonom otoci se definiraju kao hrvatsko prirodno bogatstvo, a nekretnine na otocima osobitog nacionalnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja od interesa za Republiku Hrvatsku imaju njenu osobitu zaštitu. Njime se uređuje upravljanje otočnim razvitkom na državnoj i županijskoj razini te na razini gradova, odnosno općina. Glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti, Zakonom se otoci razvrstavaju u dvije skupine.

U prvu skupinu svrstani su razvijeni i nedovoljno razvijeni, nastanjeni ili povremeno nastanjeni otoci (Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Maun, Prvić – kvarnersko otočje, Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvi – šibensko otočje, Zlarin, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Šćedro, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Lastovo, Sušac, Vrnik, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep, Lokrum, Kornati i otoci Žutsko - sitske skupine).

U drugoj su skupini svi nastanjeni otoci koji nisu razvrstani u prvu skupinu i poluotok Pelješac.
4

Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2011. godini Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru temeljem članka 38. Zakona o otocima (Narodne novine, broj 34/1999, 32/2002 i 33/2006).

5

2. UKUPNA ULAGANJA DRŽAVE U RAZVOJ OTOKA U 2011. GODINI U provedbi Zakona o otocima u 2011. godini proračunskim sredstvima, odnosno vlastitim sredstvima, sudjelovala su sljedeća ministarstva i javni sektor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, Ministarstvo branitelja, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo obrane, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državna geodetska uprava, HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., HP - Hrvatska pošta d.d., Odašiljači i veze d.o.o., Hrvatski Telekom d.d., Hrvatske šume d.o.o., Hrvatske vode, Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za obalni linijski pomorski promet, Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Ulaganja u otoke provode se na dva načina; direktnim ulaganjem bespovratnih sredstava državnog proračuna i ulaganjem putem kreditiranja. U 2011. godini, provedbom pojedinih zadaća i obveza utvrđenih Zakonom o otocima i drugim pozitivnim pravnim propisima Država je u razvoj otoka uložila 1.423.578.903,42 kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba od čega su 1.054.538.285,96 kuna bespovratna sredstva, a 369.040.617,46 kuna ulaganja u obliku kreditiranja (Tablica 1.). Ovim ulaganjima su obuhvaćeni svi naseljeni hrvatski otoci i poluotok Pelješac. U nastavku Izvješća opisno i kvantitativno su prikazane pojedine mjere, aktivnosti i projekti, kao i uložena sredstva po pojedinim subjektima državnog i javnog sektora (Prilog 1. i 2.).

Vlada Republike Hrvatske napominje da se temeljem Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave, koji je stupio na snagu 22. prosinca 2011. godine, djelomično izmijenilo ustrojstvo i djelokrug nekih ministarstva, državnih ureda i državnih upravnih organizacija. Ovo Izvješće je izrađeno temeljem djelokruga njihovog rada iz navedenog Zakona, iako su do toga datuma, odnosno gotovo cijelu 2011. godinu, ministarstva i druga središnja tijela državne uprave djelovala u skladu s prijašnjim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (Narodne novine, broj 199/2003, 30/2004, 136/2004, 22/2005, 44/2006, 5/2008, 27/2008 i 77/2009) koji je stupanjem na snagu ovoga Zakona prestao važiti.

6

Tablica 1. Ukupna ulaganja središnje države u otoke u 2011. godini

DRŽAVNI SEKTOR / JAVNI SEKTOR Ulaganja u otoke kroz bespovratna sredstva Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Ministarstvo poduzetništva i obrta Ministarstvo zdravlja Ministarstvo kulture Ministarstvo turizma Ministarstvo branitelja Ministarstvo socijalne politike i mladih Ministarstvo unutarnjih poslova Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo pravosuđa Ministarstvo obrane Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Državna geodetska uprava HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. HP - Hrvatska pošta d.d. Odašiljači i veze d.o.o. Hrvatski Telekom d.d. Hrvatske šume d.o.o. Hrvatske vode Hrvatske ceste d.o.o. Hrvatski zavod za zapošljavanje HBOR (sredstva Ministarstva financija – porez na dohodak ustupljen otočnim općinama i gradovima) UKUPNO bespovratna sredstva Ulaganja u otoke putem kreditiranja Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) UKUPNO kreditna sredstva SVEUKUPNO

ULOŽENA SREDSTVA U 2011. 132.067.952,06 392.585.221,66 5.473.061,00 774.334,4 29.401.332,99 2.127.000,00 554.072,18 1.971.216,27 79.405.019,56 409.900,00 32.374.388,24 51.634,9 3.074.095,41 13.118.173,17 2.784.810,00 43.392.815,00 1.406.413,03 2.723.049,27 10.230.755,90 13.707.596,64 155.432.978,29 93.020.627,37 669.711,77 37.782.126,85 1.054.538.285,96

369.040.617,46 369.040.617,46 1.423.578.903,42

7

2.1. Ulaganja u otoke kroz bespovratna sredstva 2.1.1. Državni sektor

MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Uprava za regionalni razvoj Sektor za otoke

Prometna infrastruktura Jedan od bitnih čimbenika za razvoj otoka je prometno povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno, kako bi se smanjila ili potpuno riješila njihova izoliranost i nedostupnost što je do sada bio osnovni razlog njihovom slabom razvoju, a kod nekih otoka čak i nazadovanju i depopulaciji. S tim ciljem Država ulaže velike napore i sredstva u nekoliko tematskih cjelina prometne infrastrukture. Luke U skladu sa člankom 9. stavkom 2. Zakona o otocima i u 2011. godini su poduzete značajne aktivnosti vezane za izgradnju novih i dogradnju, sanaciju i rekonstrukciju postojećih otočnih i priobalnih luka i pristaništa, a kako bi se unaprijedilo pomorsko povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno. Nastavljeno je i s radovima u cilju stvaranja infrastrukturnih uvjeta u lukama otvorenim za javni promet za prihvat novih, većih i modernijih brodova. U prošloj je godini sredstvima državnog proračuna financirano 12 projekata izgradnje, dogradnje, sanacije i rekonstrukcije luka i pristaništa u koje je, ukupno s pozicija Sektora za otoke, uloženo 13.434.972,46 kuna. Cestovni promet S ciljem osmišljenog planiranja otočnog razvoja te poboljšanja unutarotočnog cestovnog prometa, komunikacija između naselja, lakšeg i kvalitetnijeg pristupa poljoprivrednim površinama, ali i s ciljem poboljšane protupožarne zaštite otoka, Ministarstvo je u 2011. godini financiralo izgradnju, dogradnju i održavanje niza nerazvrstanih i lokalnih cesta, poljskih, protupožarnih i šumskih putova. U navedene svrhe u 2011. godini utrošeno je 3.062.374,16 kuna.

Komunalna infrastruktura Važan čimbenik u razvoju otoka je postojanje i stanje komunalne infrastrukture u smislu postojanja i
8

izgradnje vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje, sanacije i uređenja odlagališta otpada te uređenja naselja. Ulaganja u navedeno sve se više povećavaju budući da se na većim otocima i onima bliže kopnu stvaraju sve bolji uvjeti za izgradnju vodoopskrbnih sustava i njihovo spajanje sa sustavima na kopnu, a samim tim, kao i razvojem svijesti za ekološkom zaštitom otočnog područja, stvaraju se uvjeti i potreba za izgradnjom i sustava odvodnje. Otočna naselja sve više ulažu u sustavno zbrinjavanje komunalnog otpada, uređenja mjesta, postavljanje javne rasvjete, te uređenje i izgradnju groblja. U vodoopskrbu otoka uloženo je 10.830.390,83 kuna, a u izgradnju i uređenje sustava odvodnje 4.350.367,44 kuna s pozicija Sektora za otoke i to putem kapitalnih potpora te Projekta „Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima“ koji se od 2004. godine provodi i sufinancira sredstvima zajma Razvojne banke Vijeća Europe (CEB). Za izgradnju, sanaciju ili uređenje naselja, trgova, odlagališta otpada, groblja, javnu rasvjetu i ostalog utrošeno je 4.650.918,39 kuna.

Sveukupna ulaganja u komunalnu infrastrukturu u 2011. godinu s pozicija Sektora za otoke iznose 19.831.676,66 kuna.

Društvena infrastruktura

Uz svakako životno važne projekte prometne i komunalne infrastrukture, bitno je naglasiti i važnost ulaganja u projekte društvene infrastrukture po, za otočno stanovništvo, izuzetno važnim temama: Školstvo – u 2011. godini nastavilo se s ulaganjem u projekte koji svakako mogu utjecati na poboljšanje demografske slike otoka budući da su djeca i mlade generacije bez sumnje najveća perspektiva otočnih zajednica. Tako se iz pozicija državnog proračuna Sektora za otoke ulagalo u izgradnju, sanaciju, uređenje i opremanje škola i dječjih vrtića, te u izgradnju sportskih dvorana i objekata kao i uređenje igrališta i bazena, za što je ukupno uloženo 18.255.433,67 kuna. Zdravstvo – na otocima se iz sredstava državnog proračuna, i to s pozicije kapitalnih potpora i Projekta CEB IV, u 2011. godini sufinanciralo projekte izgradnje, sanacije, rekonstrukcije, adaptacije
9

i/ili opremanja domova zdravlja i ambulanti u što je ukupno uloženo 169.490,14 kuna.

Socijalna skrb – u sufinanciranje projekata izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i/ili opremanja domova za starije i nemoćne osobe na otocima u 2011. godini uloženo je 362.340,53 kuna s pozicija Projekta CEB IV Sektora za otoke. Kultura – za otočno stanovništvo vrlo je važno što se podržava inicijativa izgradnje i oživljavanja dodatnih sadržaja životu na otoku. Tako se u rekonstrukciju, sanaciju, adaptaciju i uređenje arhivskog sabirnog centra Žrnovo i župne crkve u Smokvici u 2011. s pozicija Sektora uložilo 1.470.370,97 kuna.

Sveukupna ulaganja u društvenu infrastrukturu u 2011. godini s pozicija Sektora za otoke iznose 21.787.635,32 kuna.

Gospodarstvo U 2011. godini Sektor za otoke osigurao je sredstva namijenjena za razvoj i unaprjeđenje otočnog gospodarstva kroz dodjelu državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta. Početkom godine raspisan je šesti javni poziv za dodjelu navedene potpore, po kojem su 174 otočna poslodavca zadovoljila postavljene uvjete i kriterije i ostvarilo pravo na državnu potporu male vrijednosti za 2.310 djelatnika. Sveukupno je za ovu potporu u 2011. godini utrošeno 7.000.000,00 kuna. Hrvatski otočni proizvod (HOP) – U svibnju 2011. godine raspisan je peti javni poziv putem kojeg su otočni proizvođači mogli svoje proizvode prijaviti za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“. Po obradi zahtjeva oznaku je dobilo 70 otočnih proizvođača za 168 proizvoda/proizvodnih linija (Prilog 5.). Za promociju oznake, otočnih proizvođača i njihovih proizvoda, te za provođenje procedure dobivanja oznake, u 2011. godini Ministarstvo je izdvojilo 134.860,28 kuna. Ministarstvo provodi postupak dodjele oznake kvalitete „Hrvatski otočni proizvod“ za „nove“ otočne proizvođače potpuno besplatno, a za već postojeće nosioce oznake provodi promidžbu te sufinancira njihove nastupe na brojnim sajmovima, izložbama i manifestacijama. Tako je u 2011. godini Ministarstvo otočne proizvođače nositelje oznake „Hrvatski otočni proizvod“ predstavilo na sljedećim sajmovima i manifestacijama u zemlji i inozemstvu:

10

1. BioFach - Svjetski sajam eko-proizvođača, Nürnberg, veljača 2. Good Food/Fine Wine – Međunarodni salon okusa, Sarajevo, veljača 3. Mediteranski sajam zdrave prehrane i ljekovitog bilja, Dubrovnik, travanj 4. Uskršnji sajam, Zagreb, ožujak-travanj 5. Plodovi Dalmacije, Split, lipanj 6. Ekoetno Hrvatska, Zagreb, listopad 7. Božićni sajam, Zagreb, prosinac. Sveukupna ulaganja u gospodarstvo u 2011. godinu s pozicija Sektora za otoke iznose 7.134.860,28 kune.

Subvencije

Aktivnost subvencioniranja otočnog javnog cestovnog prijevoza nastavila se i u 2011. sukladno članku 10. Zakona o otocima i Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz (Narodne novine, broj 82/2007 i 35/2011). U 2011. godini za subvencioniranje cijene karata javnog otočnog cestovnog prijevoza učenicima, studentima, umirovljenicima i osobama starijim od 65 godina kao i za naknade za troškove vlastitog prijevoza invalidnim osobama, Sektor za otoke utrošio je sredstva u iznosu od 36.692.085,70 kuna. Temeljem članka 33. Zakona o otocima i Pravilnika o postupku i načinu provedbe opskrbe otočnih kućanstava pitkom vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom (Narodne novine, broj 35/2011) nastavljeno je subvencioniranje cijene vode na otocima tako da domaćinstva čiji članovi imaju prebivalište na otoku, a opskrbljuju se vodom vodonoscem ili cestovnim vozilom, plaćaju vodu (do 20 m3 mjesečno, odnosno do 150 m3 ukupne godišnje potrošnje po domaćinstvu), po cijeni koja je jednaka prosječnoj cijeni isporuke vode u matičnoj obalno-otočnoj županiji. Za navedenu namjenu u 2011. je utrošeno 15.118.055,24 kuna.

Raspisom javnog poziva za distribuciju ukapljenog naftnog plina na otoke, tadašnje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je 2008. godine započelo s provedbom još jedne mjere koja za cilj ima poboljšanje standarda otočnog stanovništva subvencioniranjem cijene pomorskog prijevoza ukapljenog naftnog plina na otoke čime se omogućava dostupnost ukapljenog naftnog plina i na otocima po istoj cijeni kao i u ostatku Republike Hrvatske. Provedbom ove mjere do sada je obuhvaćeno 12 naseljenih i nepremoštenih hrvatskih otoka (Cres, Rab, Dugi Otok, Ugljan, Pašman,
11

Molat, Šolta, Brač, Hvar, Vis, Lastovo, Korčula) i u 2011. godini za subvenciju pomorskog prijevoza ukapljenog naftnog plina na otoke, koji se odvija isključivo izvanrednim brodskim vožnjama, utrošeno je 454.503,00 kuna. Budući da je, analizom učinaka provođenja mjere subvencioniranja dijela neostvarenih prihoda za pomorski prijevoz ukapljenog naftnog plina na otoke, zaključeno da nije došlo do značajnijeg korištenja plina na otocima, te da nisu postignuti očekivani rezultati, provedba ove mjere nije nastavljena.

Sveukupan iznos dodijeljenih subvencija u 2011. godinu s pozicija Sektora za otoke iznose 52.264.643,94 kune.

Kapitalne donacije Ministarstvo je i u 2011. godini, sukladno članku 23. Zakona o udrugama (Narodne novine, broj 88/2001 i 11/2002) i Kodeksu pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga (Narodne novine, broj 16/2007) objavilo Natječaj za prijavu projekata udruga za ostvarivanje prava na financijske potpore u okviru raspoloživih sredstava Državnog proračunu za 2011. godinu. Na natječaj se mogla prijaviti svaka udruga koja je registrirana, odnosno ima sjedište na hrvatskim otocima, te čija je djelatnost od općeg dobra. Udruge su mogle prijaviti maksimalno dva projekta koji donose nove ideje, modele razvoja i/ili načine rješavanja postojećih problema vezanih za održivi razvoj hrvatskih otoka. Po završetku natječaja, Povjerenstvo za procjenu kvalitete projekata udruga i provjeru izvješća udruga, imenovano od tadašnjeg ministra mora, prometa i infrastrukture, procijenilo je prijave koje su zadovoljile formalne uvjete natječaja, te je o istom izradilo Izvješće o procjeni kvalitete projekata, temeljem kojeg je ministar mora, prometa i infrastrukture donio odluku o ostvarivanju prava na financijske potpore u okviru raspoloživih sredstava Državnog proračuna za 2011. godinu na poziciji tadašnjeg Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Najniža dodijeljena potpora iznosila je 3.000,00 kuna, a najviša 30.000,00 kuna. Potporu je dobilo 39 udruga u ukupnom iznosu od 400.000,00 kuna. Tekuće potpore Bilo je neophodno otočnim gradovima i općinama pomoći i potporom za tekuće poslovanje kao i
12

različite manifestacije od važnosti za otočnu zajednicu, za što je u 2011. godini utrošeno 985.889,08 kuna. Uz to, kontinuirano se sufinancira projekt zračnog povezivanja otoka Unija i Malog Lošinja te je u 2011. godini za spomenuti projekt izdvojeno 100.000,00 kuna.

Otočne karte („vinjete“) Od 1. travnja 2005. godine primjenjuje se pravo na popust kod kupnje trajektne karte tzv. otočne karte za stanovništvo s prebivalištem i vozilima registriranim na otocima, uz obavezu ishođenja „vinjete“ koja služi kao vizualna oznaka vozila s navedenim pravom. Prilikom kupnje trajektne karte uz predočenje prometne dozvole (za vozilo) i osobne iskaznice otočani tako ostvaruju popust u iznosu i do 50% vrijednosti karte. U 2011. u šest obalno-otočnih županija otočanima je ukupno izdano 830 „vinjeta“. Broj izdanih otočnih karata („vinjeta“) za trajektni prijevoz u 2011. godini

Tablica 2.

ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA LIČKO-SENJSKA ZADARSKA ŠIBENSKO-KNINSKA SPLITSKO-DALMATINSKA DUBROVAČKONERETVANSKA SVEUKUPNO

Broj izdanih "vinjeta" 01.01.-31.12.2011. 165 48 296 6 155 160 830

13

Uprava za upravljanje operativnim programima Sektor za teritorijalnu suradnju Sektor za teritorijalnu suradnju u sklopu Uprave za upravljanje operativnim programima zadužen je za provedbu programa prekogranične suradnje financiranih iz druge komponente IPA-e. U 2011. godini, u hrvatske otoke ulagalo se u okviru slijedećih dvaju programa: 1. IPA prekogranični program Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013. U Okviru bilateralnog programa sa Slovenijom, provedbom projekata smanjenje zagađenja i očuvanje biološke raznolikosti u poljoprivredi s naglaskom na maslinarstvo (ZOOB) koji je odabran u sklopu prioriteta 2. Održivo upravljanje prirodnim resursima, odnosno mjere 2.1. Zaštita okoliša. Projekt se dijelom provodi na području Primorsko-goranske županije, na otoku Krku, za Grad Krk i udrugu proizvođača maslinovog ulja „Drobnica“ - Krk kao projektne partnere, namijenjeno je ukupno 102.272,04 eura (za Grad Krk 40.481,36 eura, a za Udrugu 61.790,68 eura). 2. IPA program Jadranska prekogranična suradnja 2007.- 2013. Na otoku Visu, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, provedbom Projekta energije vjetra na moru: istraživanje, eksperimentiranje, razvoj (POWERED) koji je odabran u sklopu prioriteta 2. Upravljanje prirodnim i kulturnim resursima i sustav upravljanja rizicima, mjere 2.3. Štednja energije i obnovljivi izvori energije, za Grad Komižu kao projektnog partnera namijenjen je iznos od 103.000,00 eura. Na području Primorsko-goranske županije u provedbi su tri projekta na otoku Rabu ukupne vrijednosti 1.476.692,60 eura: • Održiva mobilnost (MOBility) obale u jadranskom području (ADRIatic area) (ARIMOB), prioritet 3. Dostupnost i mreže, mjera 3.2. Održivi sustav mobilnosti. Projektni partner je Grad Rab za koji je iz projekta namijenjeno 174.900,00 eura. • Jačanje i umrežavanje malih aerodroma na jadranskom području (A3- NET), PRIORITET 3. Dostupnost i mreže, mjera 3.1. Fizička infrastruktura. Projektni partner je također Grad Rab za koji je iz projekta namijenjeno 1.077.000,00 kuna. • Podrška održivim oblicima mobilnosti u priobalnim gradovima (ADRIA.MOVE IT), prioritet 3. Dostupnost i mreže, mjera 3.2. Održivi sustavi mobilnosti. Projektni partner je Općina Lopar s 224.792,60 eura.
14

U okviru programa prekogranične suradnje koje provodi Uprava za upravljanje operativnim programima, Sektor za teritorijalnu suradnju, ukupno ulaganje u otoke kroz bespovratna sredstva tijekom 2011. godine iznosilo je 1.681.964,64 eura. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sveukupno je u hrvatske otoke tijekom 2011. godine uložilo 132.067.952,06 kuna.

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u okviru svoje nadležnosti zaduženo je za brigu o unaprjeđenju sustava povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno kao jednog od najbitnijih elemenata otočnog održivog razvoja i temeljne pretpostavke za vođenje otočne razvojne politike. Kroz svoje poslovanje Ministarstvo skrbi i sve svoje aktivnosti usmjerava u poboljšanje postojećeg stanja prometnog sustava, njegove razvijenosti, prilagodljivosti i učinkovitosti. Ministarstvo je provodilo poticaje za redovite pomorske putničke i brzobrodske linije. Agencija za obalni linijski pomorski promet, kao regulatorno tijelo, nastavila je obavljati i nadzirati ovaj segment poslovanje te je za obavljanje javnog obalnog linijskog pomorskog prometa između kopna i otoka s proračunske aktivnosti Ministarstva, posebno glave Agencije za obalni linijski promet utrošila 382,794.417,00 kuna u 2011. godini. Od ukupno postojećih 56 državnih linija do danas je koncesionirana ukupno 21 linija na vrijeme od 5-6 godina čiji ugovori ističu 2012. i 2013. godine. Od preostalih nekoncesioniranih linija raspisani su natječaji u studenome 2011. godine za 24 trajektne linije.

U 2011. godini potpore je primilo ukupno 14 brodara za održavanje 50 trajektnih, brodskih i brzobrodskih linija, (6 državnih linija nije se održavalo – iste su planirane po završetku izgradnje odgovarajuće lučke infrastrukture) od toga je 33 linije održavao državni brodar Jadrolinija. Brodaru je u 2011. godini ukupno isplaćeno 312.481.592,38 kuna ili 82% od ukupno isplaćenih sredstava. Za održavanje 11 linija temeljem Ugovora o koncesiji 6 malih brodara primilo je potporu u iznosu od 63.929.822,30 kuna. Kroz 2011. godinu ukupno je prevezeno 11.129.145 putnika ili 1,8% više nego u 2010. godini, te 2.796.999 vozila ili 1,8% više u odnosu na 2010. godinu. Ministarstvo je tijekom 2011. godine poticalo brodare u nacionalnoj plovidbi kroz subvencioniranje razlike u cijeni goriva temeljem Programa subvencioniranja razlike u cijeni pogonskog goriva brodarima u nacionalnoj
15

plovidbi kojega je prihvatila Vlada Republike Hrvatske svojim Zaključkom od 8. srpnja 2010. godine (trogodišnji Program za 2010., 2011. i 2012.). Pravo na predmetnu potporu male vrijednosti su ostvarili brodari koji su obavljali djelatnost kružnih putovanja, jednodnevnog i višednevnog izletničkog turizma te koji su prevozili teret u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Ukupno isplaćena sredstva za ove namjene u 2011. godini iz Državnog proračuna iznosila su 5,92 mln. kuna za 185 brodara, u čemu su za brodove čiji su vlasnici otočani i čije je sjedište tvrtki i obrta na otocima u 2011. godini isplaćena sredstva u iznosu od 1,039 milijuna kuna za 55 brodara. Ministarstvo je također u 2011. godini poticalo brodare u nacionalnoj plovidbi kroz subvencioniranje gradnje trupa i rekonstrukcije broda temeljem Programa izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara – malih poduzetnika kojega je prihvatila Vlada Republike Hrvatske svojim Zaključkom od 4. lipnja 2010. godine (trogodišnji Program za 2010., 2011. i 2012.). Ukupno isplaćena sredstva za ove namjene u 2011. godini iz državnog proračuna iznosila su 3,355 milijuna kuna za 11 brodara, u čemu su za brodove čiji su vlasnici otočani i čije je sjedište tvrtki i obrta na otocima u 2011. godini isplaćena sredstva u iznosu od 722,72 tisuće kuna za 3 brodara (sjedišta Krk, Rab i Šolta), a preostala sredstva su isplaćena brodarima čije je sjedište u priobalju. Ministarstvo je provodilo aktivnosti unapređenja zračnog prometa na otocima kroz Program osiguranje sigurnosno – prometnih standarda u zračnim lukama Republike Hrvatske, a iste su obuhvaćale ulaganja u razvoj i sigurnost otočnih zračnih luka, osiguranje sigurnosno prometnih standarda, nabavu sigurnosne i zaštitne opreme, izradu projektne dokumentacije kao i izvođenje radova na infrastrukturi koji su od važnosti za siguran prihvat putnika i zrakoplova. Ukupna ulaganja u otočni zračni promet u 2011. godini iznosila su 8.028.991,64 kuna.

MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA

Bespovratne potpore subjektima malog gospodarstva u 2011. godini odobrene su za dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu, jačanje konkurentnosti i inovacija u obrtništvu, izgradnju poduzetničkih zona, za jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, obrazovanje u obrtništvu, obrazovanje za poduzetništvo, poduzetništvo u kulturi, poduzetništvo žena, proizvodno - uslužne zadruge, promidžbu poduzetništva, sufinanciranje konzultantskih usluga te tradicijski i umjetnički obrt.
16

Sveukupno je od strane Ministarstva poduzetništva i obrta u 2011. godini na otocima uloženo 5.473.061,00 kuna.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA

Ministarstvo zdravlja je u 2011. godini unutar kapitalnih ulaganja u otoke uložilo sredstva za isporuku i montažu ultrazvučnog aparata za novoizgrađeni Dom zdravlja Novalja na otoku Pagu u iznosu od 304.302,00 kuna. U okviru uspostave i organizacije telemedicinske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, opremanja i osnivanja telemedicinskih centara u okviru osnovne mreže telemedicinskih centara u Republici Hrvatskoj Ministarstvo zdravlja je kroz Hrvatski zavod za telemedicinu uložilo ukupno 470.032,40 kuna. Ukupna ulaganja u otoke u 2011. godini iznosila su 774.334,40 kuna.

MINISTARSTVO KULTURE

Ministarstvo kulture u 2011. godini financiralo je programe javnih potreba u kulturi i zaštiti prirode otoka (dramska umjetnost, glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti, informatizacija, investicijska potpora, književne manifestacije, knjižnična djelatnost, kulturna dobra - nepokretna i pokretna, kulturno-umjetnički amaterizam, likovna, vizualna i audiovizualna umjetnost, međunarodna kulturna suradnja, muzejsko-galerijska djelatnost, nove medijske kulture, potpora knjizi, zaštita prirode), ostvareno je 219 programa na otocima u ukupnom iznosu od 29.771.332,99 kuna.

MINISTARSTVO TURIZMA

Ministarstvo turizma je tijekom 2011. godine korisnicima sa sjedištem na otocima kroz programe: Poticanje manifestacija i drugih promotivnih aktivnosti u funkciji razvoja turizma, Promocija zanimanja, Unapređenje kvalitete ugostiteljske industrije, Poticanje unapređenja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“, Zelena brazda, Plava brazda, Poticanje, zaštita, obnova i
17

uključivanje u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima „Baština u turizmu“ i Program poticanja, stvaranja (osmišljavanja i promocije) novih turističkih proizvoda u 2011. godini „Upoznaj Hrvatsku“ odobrilo financijska bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 2.127.000,00 kuna.

MINISTARSTVO BRANITELJA

Tadašnje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u 2011. godini u dijelu nadležnosti koje je preuzelo Ministarstvo branitelja nastavilo je sa provedbom Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji je donijela Vlada Republike Hrvatske za razdoblje od 2008. do 2011. godine. Ciljnu skupinu Programa činila su nezaposlena djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, nezaposleni hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, nezaposleni dragovoljci i nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata. Program je obuhvaćao šest mjera: samozapošljavanje, stručno osposobljavanje, potpore za proširenje postojeće djelatnosti, poticanje osnivanja zadruga hrvatskih branitelja, potpore projektima zadruga hrvatskih branitelja i kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva. (Ministarstvo je tijekom 2011. godine nastavilo otplaćivati obveze preuzete u prethodnom razdoblju, subvencioniranjem 2% kamatne stope na poduzetničke kredite realizirane u poslovnim bankama kroz program „Lokalni projekti razvojapoduzetnik-branitelj“). Na ovaj način je u 2011. godini potpomognuto zapošljavanje na hrvatskim otocima s ukupnim iznosom od 489.072,18 kuna. Ministarstvo je u 2011. godini provodilo i Projekt sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja žrtvama stradalih u Domovinskom ratu s ciljem podržavanja inicijativa udruga iz Domovinskog rata za izgradnju, postavljanje ili uređenje spomen-obilježja kao izraze zahvalnosti i u znak sjećanja na žrtve stradale u Domovinskom ratu. Prednost pri odobravanju sredstava su dobili projekti na područjima lokalne ili regionalne samouprave u kojima nema izgrađenih spomen obilježja. Tako je između ostalih, sufinanciran projekt postavljanja spomen- obilježja „U spomen na slavne dane pobjede“ u Puntu na otoku Krku te projekt postavljanja spomen-ploče svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima i svim žrtvama stradalim u Domovinskom ratu i od posljedica rata na groblju u gradu Cresu na otoku Cresu u ukupnom iznosu od 65.000,00 kuna.
18

Ukupna ulaganja u otoke kroz navedene programe s pozicija Ministarstva u 2011. godini iznose 554.072,18 kuna.

MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH U 2011. godini u razdjelu tadašnjeg Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti osigurana je financijska potpora za projekt „Učenje za zdrave izbore- program prevencije ovisnosti“ udruge Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja s Malog Lošinja u iznosu od 50.000,00 kuna. Istoj udruzi je odobrena financijska potpora u iznosu od 10.000,00 kuna za projekt „Klub IDEM i ja Centra za zdravo odrastanje“. U sklopu Zajedničkog memoranduma o socijalom uključivanju /JIM/ i izrade izvješća JIM-a, Služba za međunarodnu suradnju i programe EU prikuplja podatke vezane za mjeru 2.3.4. Deprivirana područja i regionalne razlike: Država i dalje treba voditi računa o prometnim vezama između kopna i otoka, jer je prometno povezivanje za otočno stanovništvo bitan preduvjet jednakog pristupa uslugama koje su dostupne u kopnenom dijelu (obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje i sl.).

U okviru poticanja djelovanja udruga koje pružaju usluge socijalne skrbi Ministarstvo je financiralo dva trogodišnja programa za razdoblje od 2010. do 2013. godine koji se provode na području malog Lošinja: 1. Program „Prevencija institucionalizacije u skrbi za starije i nemoćne osobe“ (provodi udruga „Prisutnost“ iz Zagreba). Korisnička skupina su starije i nemoćne osobe (130 kućanstava) za koje se provodi 24-satna telefonska podrška, psihosocijalna podrška te zagovaranje prava i interesa. Cilj programa je unaprjeđenje kvalitete života i jačanje socijalne podrške starijim osobama. Iznos odobrenih sredstava u 2011. godini iznosi 394.000,00 kuna. 2. Program „Moje sigurno mjesto“ (provodi udruga „Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja“). Korisnička skupina su djeca s teškoćama u razvoju (54 korisnika). Provode se savjetovanja i psihosocijalna podrška. Cilj programa je izvaninstitucionalna skrb o djeci i mladima s poteškoćama i poremećajima u ponašanju. Iznos odobrenih sredstava u 2011. godini je 300.000,00 kuna.

Tijekom 2011. godine u djelatnosti socijalne skrbi na otocima primljena su u stalni radni odnos tri stručna djelatnika, po jedan u Centru za socijalnu skrb Krk, Centru za socijalnu skrb Brač-Supetar i
19

Centru za socijalnu skrb Cres-Lošinj.

Uz navedeno, Ministarstvo je ulagalo i u ustanove socijalne skrbi te su ukupna ulaganja iznosila 1.217.216,27 kuna.

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Ministarstvo unutarnjih poslova je tijekom 2011. na otocima financiralo aktivnosti sanacije objekata policijskih postaja (Vis, Hvar Brač), obnavljanje voznog parka s ukupno 18 službenih vozila za potrebe policijskih postaja (Korčula, Novalja, Mali Lošinj, Cres, Krk, Rab, Brač, Hvar, Pag) te postavljanje video nadzora u objektu policijske postaje na Korčuli. Za sve navedeno ukupno je utrošeno 3.405.019,56 kuna.

Uz to, nabavljena su 2 plovila tipa A i 16 plovila tipa C u ukupnoj vrijednosti od 76 milijuna kuna koja će biti korištena za zadaće osiguranja cjelokupnog morskog područja Republike Hrvatske pa samim time i podizanje razine sigurnosti na hrvatskim otocima.

Ministarstvo unutarnjih poslova je u 2011. godini ulaganjima vezanim za otoke utrošilo 79.405.019,56 kuna.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je u 2011. godini uložilo 159.900,00 kuna za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole A. G. Matoša u Novalji na otoku Pagu te 250.000,00 kuna za završetak školske sportske dvorane Osnovne škole Vela Luka na Korčuli.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Ministarstvo poljoprivrede je iz djelokruga svoje nadležnosti u 2011. godini kroz sufinanciranja i
20

dodjele potpora u ribarstvu; dodjele potpora organizatorima znanstveno-stručnih skupova, gospodarskih manifestacija i lokalno-tradicijskih manifestacija na hrvatskim otocima; kroz ulaganja u javnu vodoopskrbu i zaštitu voda te kroz Program mjera obnove opožarenih površina na području otoka Brača uložilo sveukupno u otoke 32.374.388,24 kuna.

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA Ministarstvo pravosuđa je u 2011. godini uložilo 36.285,00 kuna u projektnu dokumentaciju rekonstrukcije sustava grijanja i hlađenja na zgadi Općinskog suda u Krku te 15.349,90 kuna u adaptaciju prostora zgrade Općinskog suda u Rabu što je ukupno 51.634,9 kuna ulaganja u otoke.

MINISTARSTVO OBRANE

Ministarstvo obrane, odnosno Hrvatska ratna mornarica pružila je potporu manifestaciji „Faros maraton“ na otoku Hvaru u iznosu od 10.000,00 kuna. Također, pružila je potporu i sudjelovala u Eko akciji čišćenja uvale Milna na otoku Braču u iznosu od 2.100,00 kuna te je pružila potporu i sudjelovala u Eko akciji čišćenja uvale Maslinica na otoku Šolti u iznosu od 600,00 kuna, u Eko akciji čišćenja uvale Rogač na otoku Šolti u iznosu od 500,00 kuna, u eko akciji čišćenja uvale Šešula na otoku Šolti u iznosu od 1.200,00 kuna i u Eko akciji čišćenja uvale Maslinica na otoku Šolti u iznosu od 600,00 kuna. Sveukupna ulaganja u otoke u 2011. godini od strane Hrvatske ratne mornarice iznosilo je 14.900,00 kuna.

Ministarstvo obrane je u 2011. godini ulagalo kroz bespovratna sredstva u vojnu lokaciju Rota i to u asfaltiranje ceste Kuna-Rota i uređenje radarske postaje Rota u ukupnom iznosu od 3.059.195,41 kuna. Sveukupno ulaganje Ministarstva obrane u 2011. godini u hrvatske otoke iznosilo je 3.074.095,41 kuna.

FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ulagao je na hrvatske otoke tijekom 2011. godine u
21

programe i projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti; sanacije službenih i „divljih“ odlagališta komunalnog otpada, uporabu otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada, zaštitu i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, poticanje održivog razvoja ruralnog prostora, ostale projekte i programe zaštite okoliša, provedbu nacionalnih energetskih programa i poticanje održive gradnje. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je za navedene aktivnosti u 2011. godini ukupno izdvojio 13.118.173,17 kuna.

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

Državna geodetska uprava ulagala je sredstva u otoke u 2011. godini kroz provedbu katastarskih izmjera koje se sufinanciraju iz državnog proračuna na poziciji Državne geodetske uprave te jedinica lokalne samouprave. Nastavno na prijašnje godine, tijekom 2011. godine izvršena su praćenja ugovora na 25 katastarskih izmjera. U tijeku 2011. godine donesena je Odluka za stavljanje u primjenu elaborata katastarske izmjere za dio k.o. Novalja (Pag). Uz to su potpisani sporazumi o katastarskim izmjerama s Općinom Vrbnik (4946 ha) i Gradom Cresom (341 ha). Kroz državni proračun u 2011. godini Državna geodetska uprava realizirala je sredstva u ukupnom iznosu od 2.784.810,00 kuna. U plan nabave za 2012. godinu na poziciji Državne geodetske uprave – Državni program za otoke predviđene su katastarske izmjere na području lokalne samouprave Grad Cres - k.o. Cres (341 ha) i Grad Krk - k.o. Krk (1988 ha).

22

2.1.2. Javni sektor

HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o.

HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. tijekom 2011. godine uložio je u elektroenergetske objekte na otocima ukupno 43.392.815,00 kuna.

HP - HRVATSKA POŠTA d.d. HP - Hrvatska pošta d.d. je u 2011. godini uložila 1.406.413,00 kuna, od čega se 1.403.713,00 kuna odnosi na kapitalna ulaganja, a 2.700,00 kuna na dodijeljene donacije. U okviru kapitalnih ulaganja nabavljana je nova oprema; namještaj za poštanske urede te sredstva za rad, uređaji za obavljanje poštanskih usluga, informatička i telekomunikacijska oprema, sustavi sigurnosno-tehničke zaštite i ostala oprema za rad. Donacija se odnosila na uređenje sanitarnog čvora mjesnog odbora na otoku Kaprije u Šibensko-kninskoj županiji.

ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. Odašiljači i veze d.o.o. ukupno su u 2011. godini na hrvatskim otocima uložili iz vlastitih sredstava 2.723.049,27 kuna za nadogradnju vlastite elektroničke komunikacijske infrastrukture.

HRVATSKI TELEKOM d.d.

Hrvatski Telekom d.d. je u 2011. godini uložio 10.230.755,90 kuna u infrastrukturu pokretne i nepokretne elektroničke komunikacijske mreže na otocima.

23

HRVATSKE ŠUME d.o.o.

Hrvatske šume d.o.o. su kroz radove biološke obnove šuma, a temeljem redovnog Plana gospodarenja (izrada i održavanje protupožarnih prometnica, protupožarna zaštita, suzbijanje biljnih bolesti, uređivanje šuma, uzgojni radovi) u 2011. godini u otoke uložile 13.707.596,64 kuna. Ulaganja su se odnosila na otoke Korčula, Pag, Cres, Lošinj, Krk, Rab, Brač i Hvar.

HRVATSKE VODE

Ulaganja Hrvatskih voda u 2011. godini na otocima odnosila su se na korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda, navodnjavanje i izradu studijsko- projektne dokumentacije za što je sveukupno utrošeno 155.432.978,29 kuna.

HRVATSKE CESTE d.o.o.

Hrvatske ceste d.o.o. su u 2011. godini na hrvatskim otocima ulagale u investicije, redovno i izvanredno održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta u ukupnom iznosu od 93.020.627,37 kuna.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

Hrvatski zavod za zapošljavanje je provodio mjere aktivne politike zapošljavanja temeljem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. - 2012. godinu kroz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javne radove te sufinanciranje samozapošljavanja uz sveukupni trošak od 669.711,77 kuna.

HRVATSKA AGENCIJA ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

Vlada Republike Hrvatske je 1. rujna 2011. godine donijela Odluku o načinu raspodjele sredstava te
24

kriterijima i mjerilima za poticanje razvoja širokopojasne infrastrukture na područjima gdje ne postoji dostatan interes za razvoj i ulaganje u infrastrukturu širokopojasnog pristupa internetu. Sukladno točki V. Odluke sredstva u iznosu od 19.390.117,30 kuna (višak sredstava iz 2006. godine Hrvatske agencije za telekomunikacije, pravnog prednika Hrvatske agencije za poštu i elektroničke pošte, u daljnjem tekstu: HAKOM-a) raspoređena su i utrošena na slijedeći način:

Iznos od 7.403.616,00 kuna, dodijeljen je na raspolaganje HAKOM-u za ispunjavanje ugovornih obveza iz provedenog postupka javnog nadmetanja broj 07-22-1133311182, objavljenom u Oglasniku javne nabave broj 24., od 11. lipnja 2007. godine. Od dodijeljenog iznosa HAKOM je, sukladno Ugovornoj obvezi, Izvođaču (Odašiljači i veze d.o.o.) doznačio za 201l. godinu iznos od 4.250.880,00 kuna. Ugovorne obveze odnose se na uslugu povezivanja matičnih i područnih osnovnih škola s područja Dubrovnika, Šibenika i Zadra, te na otocima: Lošinj, Dugi otok, Krapanj, Unije, Koločep, Zlarin, Iž, Šipan, Lopud, Silba, Prvić, Ist, Olib, Ilovik i Susak. Preostali iznos od 11.986.501,30 kuna HAKOM je uplatio na jedinstveni račun državnog proračuna u korist Hrvatske akademske i istraživačke mreže-CARNet za potrebe održavanja i sanacije opreme na otocima, te nabavu i održavanje nove opreme za postojeće i nove projekte na otocima i drugim geografski udaljenim područjima (Projekt e-Otoci), a sve radi osiguranja namjenske potrošnje cjelokupnog iznosa u predviđene svrhe i nakon proteka tekuće proračunske godine. Projekt e-Otoci je zamišljen u cilju poboljšanja i unapređenja obrazovnih procesa na otocima te da na taj način pomogne da otočno stanovništvo na udaljenim, slabo naseljenim i malim otocima ostane trajno na njima živjeti.

25

2.2. Ulaganja u otoke putem kreditiranja HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK Temeljem članka 20. Zakona o otocima, putem svojih programa kreditiranja Hrvatska banka za obnovu i razvitak potiče ulaganja fizičkih i pravnih osoba koje na otocima započinju ili proširuju djelatnosti određene člankom 15. istog Zakona. U 2011. godini odobrena su ukupno 80 kreditna zahtjeva za programe kreditiranja: gospodarstva, financijskog restrukturiranja, programa u svrhu poboljšanja likvidnosti, programa za gospodarski oporavak i razvitak, pripreme i naplate izvoznih poslova, turističkog sektora i pripreme turističke sezone, komunalne infrastrukture, razvitka malog i srednjeg poduzetništva, poduzetnika početnika, poljoprivrede i malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi, trajnih obrtnih sredstava za osnaženje poslovanja, razvitka otoka, razvoja malog i srednjeg poduzetništva uz potporu Europske unije te provedba financiranja uspostave ribarske infrastrukture. Uložena sredstva porasla su u odnosu na 2010. godinu i iznosila su 369.040.617,46 kuna što ukazuje da, unatoč recesiji i težim uvjetima poslovanja gospodarstvo na otocima, uspijeva zadržati razinu potrebnih ulaganja kako bi opstalo i nastavilo sa razvojem djelatnosti.

U razdoblju od 2004. do 2011. godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak je u otočne projekte fizičkih i pravnih osoba uložila ukupno 3.204.837.926 kuna. Najveći dio sredstava uložen je u turistički sektor (gotovo 60%), ostalo su krediti za restrukturiranje gospodarskih subjekata na otocima, krediti naplate i pripreme izvoznih poslova, krediti za otočnu infrastrukturu jedinica lokalne samouprave te dvaju programa Obnova ribolovne flote i Poticaj za uspjeh.

26

3. UČINCI I POKAZATELJI ULAGANJA DRŽAVE U RAZVOJ OTOKA KROZ PROVEDBU ZAKONA O OTOCIMA U RAZDOBLJU OD 2004. DO 2011. GODINE

U razdoblju od 2004. do 2011., već postojeća inicijativa i interes za zaštitu, kao i aktivnosti vezane uz razvoj hrvatskih otoka, dodatno su naglašene i pojačane s obzirom na opredjeljenje Vlade Republike Hrvatske da je cjelokupna provedbena politika ukupnog razvoja zemlje postavljena na prioritetima pomorske orijentacije te pojačane brige i razvitka otoka. Tijekom godina povećavao se broj mjera i aktivnosti, koje su proizašle iz Zakona o otocima i njegovih podzakonskih akata, kao i iz ostale zakonske regulative drugih područja, koje neosporno doprinose napretku razvoja otoka u svim segmentima, te iz strateške, programske i projektne dokumentacije. Mjere i aktivnosti odnose se na: • • • • • • • • • • bolje, kvalitetnije i jeftinije povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno izgradnju prometne, komunalne i društvene infrastrukture zaštitu i upravljanje prostorom potpore, subvencije i povoljnije kreditne programe poboljšanje porezne i kreditne politike prema jedinicama lokalne samouprave na otocima razvoj gospodarstva poboljšanje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi poboljšanje uvjeta obrazovanja potpore u poljoprivredi, ribarstvu, turizmu, kulturi,... poboljšanja u zakonodavstvu.

3.1. Prometna povezanost

Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja i napretka nekog područja je što manja izoliranost odnosno što bolja prometna povezanost s ostalim područjima. Upravo s tim ciljem od 2004. godine do danas intenzivirane su mjere i aktivnosti koje su doprinijele unaprjeđenju sustava pomorskog prometnog povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno kao i javnog otočnog cestovnog prijevoza. Povećanjem broja i učestalosti brodskih i trajektnih linija, uvođenjem novih, bržih, većih i komfornijih brodova, uvođenjem noćnih brodskih linija, uvođenjem otočne karte (“vinjete”), subvencijama
27

pomorskog i cestovnog prometa postigla se bolja, brža, kvalitetnija i jeftinija prometna povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno. Od ukupno postojećih 56 državnih linija do danas je koncesionirana ukupno 21 linija. Većina promjena i poboljšanja u smislu većeg broja i učestalosti linija kroz zadnje sedmogodišnje razdoblje odnosi se na nerazvijenije i udaljenije otoke kako bi se što više ublažila njihova izoliranost i potaknuo njihov brži daljnji razvoj. U sedam godina broj putnika na brodskim i trajektnim linijama povećan je za 3 milijuna (2004. prevezeno 8.140.000, a 2011. 11.129.145 putnika), a broj vozila za 643 tisuće (2004. je prevezeno 2.153.590, a 2011. 2.796.999 vozila). Hrvatska putnička flota obnovljena je i modernizirana – izgrađeni su ili kupljeni novi brodovi čime je hrvatska flota postala prosječno najmlađa flota na Sredozemlju. Program nabave novih brodova za flotu Jadrolinije i malih brodara kroz razdoblje od 2004. do 2010. iznosio je 140 milijuna eura, a nabavljeno je 12 novih trajekata Jadrolinije (Marjan, Cres, Bol, Sveti Krševan, Zadar, Supetar, Juraj Dalmatinac, Hrvat, Ilovik, Biokovo, Jadran, Korčula), 2 katamarana (Karolina i Novalja) i 2 trajekta Rapske plovidbe (Sveti Marin i Barbat). U 2011. godini flota nije obnavljana.

Uvedeno je koncesioniranje brzobrodskih linija, kao i besplatna putovanja i povlaštene cijene karata. 2005. godine smanjene su cijene trajektnih karata za otočno stanovništvo i uvedene su „otočne vinjete“ za otočane s prebivalištem na otoku i registriranim vozilom na otoku. Ukupan broj „vinjeta” izdanih od 2005.-2011. iznosi 53.541. (Broj izdanih otočnih karata („vinjeta“) za trajektni prijevoz za razdoblje 2005.-2011. prikazan je u Prilogu 3.). Cijene za otočane, u odnosu na cijene karata koje plaćaju svi ostali koji putuju prema otocima i sa otoka, u prosjeku su niže za 30-50%. U 2011. godini prevezeno je 2.185.520 putnika s otočnom cijenom karte i 847.492 putnika otočana koji su koristili pravo besplatnog prijevoza te 602.042 vozila s otočnom cijenom karte za vozilo.

28

3.2. Prometna i komunalna infrastruktura Boljom izgrađenošću otočne prometne i komunalne infrastrukture poboljšani su uvjeti života otočnog stanovništva. U razdoblju 2004.-2011. izgrađene, sanirane, rekonstruirane, dograđene su brojne otočne i obalne luke, otočne ceste, zračne luke, helidromi; izgrađeni su vodoopskrbni sustavi i sustavi odvodnje.

U razdoblju 2004.-2011. intenzivirana je planska izgradnja luka i prometne infrastrukture i to razdoblje predstavlja period velikog ulaganja u luke. U tom je razdoblju iz državnog proračuna u navedeno ukupno uloženo 333.645.016,08 kuna. Značajni projekti iz navedenog razdoblja su: luka Prapratno na Pelješcu (u funkciji izrazito poboljšanog povezivanja otoka Mljeta s kopnom), luka Trpanj, luka Rogač, produljenje Gata svetog Duje u Splitu (poboljšani uvjeti trajektnog prijevoza na otoke u Splitsko-dalmatinskoj županiji), luka Supetar, luka Merag, trajektno pristanište Stinica, trajektna luka Preko, luka Olib, luka Rava, luka Stari Grad, luka Poljana na Ugljanu, luka Šipanska i mnogi drugi. U istom razdoblju iz sredstava državnog proračuna financirana je izgradnja, sanaciju i rekonstrukciju cestovnih prometnica (nerazvrstane i lokalne ceste, poljski, šumski i protupožarni putovi) u iznosu od 148.566.490,27 kuna.

Izgradnja objekata i sustava komunalne infrastrukture uz prometnu povezanost i prometnu infrastrukturu drugi je važan činilac za ostanak i bolji život stanovništva na otocima. U razdoblju od 2004. do 2011.godine izgrađeni su i stavljeni u funkciju brojni objekti i sustavi vodoopskrbe i odvodnje na svim otocima gdje je to bilo moguće.

U izgradnji su još i slijedeći podprojekti: sustav vodoopskrbe na otoku Drvenik Veli, te sustavi odvodnje: Vela luka, Blato, Lumbarda, Trpanj Milna Selca-Puntinak, Jelsa-Vrboska, Stari Grad, Vir. U navedenom razdoblju ukupno uložena sredstva u 200 podprojekata komunalne infrastrukture iznose 405.259.563,18 kuna.

29

3.3. Gospodarstvo

Neosporno vrlo važan čimbenik održivog razvoja otoka je svakako razvoj otočnog gospodarstva. Potporama otočnim poslodavcima za zapošljavanje te izgradnjom gospodarskih i poslovnih zona stvaraju se na otocima uvjeti za razvoj i poticanje gospodarstva. Temeljem članka 26. Zakona o otocima 2006. godine donesena je Uredba o uvjetima, kriterijima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državne potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta sukladno kojoj se provodi mjera kojom se nastoji utjecati na razvoj otočnog gospodarstva stvarajući povoljnije uvjete za očuvanje postojećih, ali i za otvaranje novih radnih mjesta, čime se ujedno utječe na ostanak stanovnika na našim otocima.

Cilj provođenja mjere je poslodavcima koji imaju sjedište tvrtke na otoku i svoju djelatnost obavljaju na otocima pomoći u poslovanju na način da za svakog zaposlenog djelatnika s prebivalištem na otoku dobiju iznos potpore u visini jedne prosječne mjesečne bruto plaće (na otocima I. skupine – slabo razvijenim i nerazvijenim) ili pola tog iznosa (na otocima II. skupine – razvijenijim otocima) te im se na taj način pomogne u smanjenju troškova njihovog poslovanja, a time i stvore uvjeti za očuvanje postojećih radnih mjesta, ali i omogući lakše zapošljavanje novih djelatnika, čime će se unaprijediti poslovanje i razvoj otočnih firmi kao i razvoj otočnog gospodarstva.

U proteklom šestogodišnjem razdoblju država je putem Sektora za otoke raspisala 6 javnih poziva za dodjelu potpora na koje se javilo 520 različitih otočnih poslodavaca. Poslodavci koji su zadovoljili uvjete i kriterije proteklih 6 javnih poziva ostvarili su pravo na 1.137 potpora za ukupno 18.070 djelatnika u ukupnom iznosu od 54.991.515,88 kuna.

Od toga za otoke I. skupine dodijeljeno je 256 potpora u iznosu od 4.827.624,85 kuna, a za otoke II. skupine ukupno je dodijeljeno 881 potpora u iznosu od 50.163.891,07 kuna (Prilog 4.).

30

Tablica 3. Dodijeljena sredstva potpore male vrijednosti po županijama od 2006. do 2011. godine

SEKTOR ZA OTOKE ŽUPAN IJA 2006. DNŽ SDŽ ŠKŽ ZŽ PGŽ SVEUK UPNO 1.447.885, 30 1.819.128, 35 94.009,55 954.915,4 8 3.550.312, 50 7.866.251, 18 2007. 1.942.716, 06 2.780.806, 75 182.080,4 4 1.380.023, 66 5.885.647, 56 12.171.27 4,47 iznosi u kunama 2008. 996.653,6 5 3.571.886, 91 216.005,4 9 1.225.648, 52 4.660.687, 12 10.670.88 1,69 2009. 2.031.473, 42 2.668.075, 31 157.012,3 9 1.101.573, 99 4.612.263, 79 10.570.39 8,90 2010. 1.620.134, 24 1.229.716, 69 212.800,2 5 993.153,0 8 2.674.729, 81 6.730.534, 07 2011. 1.146.791, 99 1.890.339, 96 302.628,4 2 1.234.336, 16 2.408.079, 05 6.982.175, 57

UKUPN O 2006.2011. 9.185.65 4,66 13.959.9 53,97 1.164.53 6,54 6.889.65 0,88 23.791.7 19,83 54.991.5 15,88

Grafički prikaz 1. Dodijeljena sredstva potpore male vrijednosti po godinama, od 2006. do 2011.

31

3.4. Obrazovanje Poboljšanje uvjeta i mogućnosti obrazovanja na otocima te kvaliteta i raznolika ponuda profila obrazovanja preduvjeti su ostanka mladih na otocima. Izgradnjom i sanacijom škola, uvođenjem nastave na daljinu (Projekt e-otoci) te subvencioniranjem besplatnog otočnog javnog cestovnog prijevoza za učenike omogućilo je dulji boravak djece u obiteljima na otoku te školovanje u skladu s modrenim tehnološkim dostignućima. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta u proteklih osam godina kroz projekte CEB IV i V, ali i iz drugih sredstava uložili su preko 151,2 milijuna kuna u izgradnju škola, vrtića i sportskih dvorana. Izgrađena su i rekonstruirana ukupno 47 objekta za obrazovanje od kojih je 9 vrtića i 12 školskih sportskih dvorana. Takve dvorane sada imaju svi veliki otoci, a poneki i dvije kao Krk, Hvar i Korčula. U gradu Korčuli izgrađen je prvi zatvoreni bazen u funkciji opstanka i razvoja sporta na otocima. Uvođenjem sustava „e-obrazovanje na hrvatskim otocima“ od 2008. godine učenici na „malim“ otocima u administrativnom ustroju gradova na kopnu (Dubrovnik-Elafiti, Zadar-zadarski otoci, Šibenik-otoci Zlarin i Prvić, Mali Lošinj-Unije, Ilovik i Susak) dobili su mogućnost da nastavu od 1. do 8. razreda prate putem videokonferencijske veze. Projekt je dobio prvu nagradu 2008. godine u Barceloni kao projekt sa najvećim utjecajem na zajednicu. U Projektu je sudjelovalo tadašnje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je infrastrukturno uredilo sve škole na malim otocima kao i pripadajuće matične škole na kopnu, te tadašnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i CAR-net koji su osigurali informatičku opremu i obrazovne medije. Iz sredstava Projekta CEB IV su se 2011. godine gradili školski objekti u Šibeniku: Osnovna škola Meterize, Osnovna škola u općini Okrug na otoku Čiovo, Osnovna škola Antuna Masle u Orašcu, koja će biti matični objekt za provođenje nastave na daljinu za Elafitsko otočje (Koločep, Lopud i Šipan), te Područna škola na otoku Susku.

32

3.5. Zdravstvo

U razdoblju od 2004. do 2011. godine poboljšana je zdravstvena zaštita na otocima izgradnjom, uređenjem, opremanjem novih i postojećih objekata primarne zdravstvene zaštite te osiguranjem kvalitetne usluge kroz dovoljan broj zdravstvenog osoblja. Projektom CEB IV obuhvaćeno je uređenje i adaptacija ili gradnja novih objekata zdravstvene zaštite, odnosno 33 podprojekata na većim i manjim otocima od kojih je 29 realizirano, 3 ih je u 2011. godini još bilo u izgradnji, a 1 je otkazan.

Najznačajniji objekti zdravstvene zaštite u koja se ulagalo u razdoblju od 2004. do 2011. godine su: izgradnja novih domova zdravlja u Jelsi, Visu, te ambulante u Neviđanima na otoku Pašmanu, ambulante Ugljan na otoku Ugljanu, ambulante na otoku Viru i Silbi. Jedini preostali projekt koji iziskuje veća ulaganja je dogradnja Doma zdravlja Korčula. Ostalo su ambulante u manjim mjestima koje su uređene i opremljene prema standardima primjerenim primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Vrlo je značajna i briga o pacijentima kojima je potrebna dijaliza, jer je omogućeno da obavljaju dijalizu na otocima (Krk, Mali Lošinj, Rab, Brač, Hvar i Korčula) što umanjuje troškove i olakšava život pacijenata s otoka a uvelike pomaže i turizmu. Osim direktnih kapitalnih ulaganja u prostor i opremu, Hrvatski zavod za telemedicinu je kroz osiguravanje pružanja specijalističkih zdravstvenih usluga i program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika, indirektno utjecao na povećanje sigurnosti pri radu zdravstvenih radnika, upoznavanje s novim tehnologijama, metodama i tehnikama rada u medicini čime se podigla razina kvalitete zdravstvene zaštite te povećala dostupnost specijalističkih zdravstvenih usluga stanovništva na otocima. Ulaganjem u razvoj telemedicinskih djelatnosti na otocima osigurana je povećana dostupnost zdravstvene zaštite. U Osnovnu mrežu telemedicinskih centara su uključeni: Mali Lošinj, Cres, Krk, Rab, Brač, Hvar, Korčula, Mljet, Lastovo i Vis, a u planu je i spajanje s ostalim otocima te proširenje spektra specijalističkih zdravstvenih usluga koje se pružaju na otocima. Razvoj telemedicinske djelatnosti na otocima čini otoke sigurnijima i privlačnijima za razvoj turističkih djelatnosti. U zdravstvenu zaštitu otočana u proteklih osam godina (infrastruktura i oprema) uloženo je preko 61,5 milijuna kuna od čega je u 2011. godini uloženo 1.497.386,85 kuna.
33

3.6. Socijalna skrb U proteklih osam godina unaprijeđena je briga za starije otočno stanovništvo uvođenjem nove

dimenzije socijalne skrbi - izgradnjom domova za starije te razvojem izvaninstitucionalnog oblika skrbi i udomiteljstva. Projektom CEB IV i sredstvima tadašnjeg Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kao i tadašnjeg Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi uloženo je u izgradnju novih i uređenje i dogradnju postojećih domova za starije i nemoćne osobe od ukupno preko 31,06 mil. kuna čime se omogućilo da svi veliki otoci dobiju domove za starije osobe ili podružnice domova te tako stvore preduvjete za primjerenu institucionalnu i izvaninstitucionalnu brigu o osobama starije dobi.

Do 2011. godine su uložena sredstva u domove za starije osobe na Krku, Lošinju, Ugljanu, Dugom otoku, Visu, Braču i Korčuli, a tijekom 2011. godine još su bili u izgradnji Dom za starije i nemoćne u Rabu i Dom za starije osobe Stari Grad na Hvaru.

U 2011. godini u segmentu socijalne skrbi uloženo je dodatnih 362.340,53 kuna.

3.7. Hrvatski otočni proizvod (HOP) Projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ tadašnje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokrenulo početkom 2007. godine s namjerom poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda. Otočni proizvođači kroz samozapošljavanje stvaraju proizvode natprosječne kvalitete i ostaju na našim otocima, a potrošači su se susreli s novim proizvodima u čiju su se izvrsnost već uvjerili. Uvažavajući Nacionalni program razvitka otoka i Zakon o otocima projekt je pripreman nekoliko godina. Temeljni je cilj da se identificiraju i distribuiraju kvalitetni otočni proizvodi koji će kao takvi biti prepoznati i u Hrvatskoj i izvan nje. Radi se o proizvodima koji su rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije čija razina kvalitete mora biti mjerljiva. Oni potječu s ograničenih otočnih lokaliteta i rade se u malim serijama.

Oznaku kvalitete „Hrvatski otočni proizvod“ od 2007. do 2011. godine je dobilo 70 otočnih proizvođača za 168 proizvoda i proizvodnih linija. (Prilog 5.)
34

„Hrvatski otočni proizvod“ kao razvojni projekt fokusirat će se na modalitete daljnjeg razvoja, uspostavu dodatnih kriterija za proizvođače – nositelje oznake (prijava količina, odnosno godišnja produkcija), samoorganizaciju kroz zadrugu, institucionalizaciju projekta kao hrvatskog branda kroz njegovo trajno pozicioniranje u Zagrebu i po potrebi u drugim većim hrvatskim gradovima, te marketinške aktivnosti (nastupi na relevantnim domaćim i inozemnim sajmovima, širenje i ulazak projekta u Duty Free Shopove i eventualno inozemne letove Croatia Airlinesa, te hotele s 5 zvjezdica).

Razvojni aspekti projekta Od samog početka Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ (HOP) je strukturiran kao razvojni projekt. U njegovoj izvedbenoj fazi definirani su modaliteti za uspostavu razvojnog ciklusa. Oni se operacionaliziraju u suradnji državnih institucija, otočnih proizvođača i ostalih relevantnih subjekata. Godišnja produkcija Prvi korak u daljnjem razvoju Projekta bit će uspostava dodatnih kriterija za proizvođače nositelje oznake. Oni će propisati unaprijed obveznu prijavu količina tj. godišnju produkciju, odnosno površinu koja je pod određenom kulturom (vinova loza, masline…), veličinu stada i dr. Budući da su proizvodi unutar ovog Projekta od početka morali zadovoljiti kriterij izvrsnosti, izvornosti i tradicije, a rade se uglavnom u malim serijama, deklariranje količina i površina spriječit će mogućnost i eventualnu namjeru da se izvanjskim dotokom poveća količina određenih proizvoda, što bi poništilo/obezvrijedilo izvorni koncept. Ovom bi mjerom proizvođači uvijek bili fokusirani na kvalitetu, a ne kvantitetu, zbog čega ovi proizvodi i maju višu cijenu od ostalih. Istovremeno bi bili stimulirani da ponude u svom proizvodnom programu i druge tradicijske i inovativne proizvode. Time fokus nikad neće biti na kvantiteti, nego na kvaliteti. Na taj se način u Projekt uvodi raznovrsnost kao dodatni stimulans. Ovom koncepcijom eliminirat će se problem malih serija koje će se u konačnici pokazati kao prednost. Npr. više proizvođača maslinovog ulja ponudit će količinu koja će zadovoljavati potrebe kupaca, a oni će moći birati s kojeg otoka žele ulje. Cilj je da kupci probaju ulje svih proizvođača u Projektu, a ne da konzumiraju isključivo jedno. Dobro osmišljenom proizvodnjom jednog ili više proizvoda, otočni proizvođači mogu sebi i svojoj obitelji osigurati solidnu egzistenciju, pogotovo ako je kombiniraju s turističkom ponudom. Za razliku od turističke ponude koja je sezonskog karaktera, otočni proizvodi u ponudi su tijekom cijele godine (osim malog broja proizvoda koji također imaju sezonski karakter kao što je npr. skuta Paške sirane).
35

Krajnji cilj ovakvog pristupa jest trajno visoka razina kvalitete proizvoda obuhvaćenih Projektom. Kvaliteta ne smije biti dovedena u pitanje ni jednim vanjskim ili unutarnjim elementom, jer bi to dovelo u pitanje cjelokupni Projekt. Proizvođači su svjesni tog presudnog elementa od samog ulaska u Projekt i svi oni koji se toga ne budu pridržavali bit će isključeni iz Projekta. Pored održavanja stalne razine kvalitete proizvoda koji već nose oznaku HOP, proizvođači će biti poticani da ponude i neke druge proizvode, neovisno jesu li tradicijski ili inovativni. Time će u potpunosti zadovoljiti kriterij Projekta: kvaliteta i raznovrsnost.

Institucionalizacija Projekta kao hrvatskog branda Budući da Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ uspješno egzistira već petu godinu, logično je da se razmišljalo o njegovoj institucionalizaciji. Obzirom na visoku razinu kvalitete koju proizvodi moraju zadovoljiti, otvorena je mogućnost brandiranja. Kupci su se već uvjerili u izvrsnost proizvoda, a Projekt kao takav već je poznat dobrom dijelu hrvatske javnosti, a u manjem dijelu i inozemnoj.

Obzirom da je brandiranje složena i zahtjevna aktivnost, tadašnje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je poduzelo niz mjera u suradnji s Gradom Zagrebom kako bi se Projekt trajno pozicionirao i predstavio u strogom centru Zagreba, na Trgu bana Jelačića. U planu je stalni prostor u koji bi se instalirao Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ i operacionalizirao kroz nekoliko dimenzija. Prva je stalna multimedijalna prezentacija Projekta, druga je kušaonica proizvoda, a treća njihova prodaja. Multimedijalna prezentacija podrazumijeva konstantan uvid u ponudu otočnih proizvoda s naglaskom na njihovoj kvaliteti i jedinstvenosti. Način izvedbe dogovorio bi se sa stručnjacima iz tog područja. Unutar prostora uredio bi se dio gdje bi se mogli konzumirati neki od otočnih proizvoda (vina, rakije i likeri, slastice, sirevi, inćuni, baškotini i dr.). Ovaj dio zamišljen je isključivo kao kušaonica i posjetitelji se ne bi dugo zadržavali. Prodaja bi nudila pojedinačne proizvode ili aranžirane košare proizvoda, bilo iste vrste (npr. vina, ulja, slastice) ili različite proizvode. Pozicioniranje Projekta u centru bitno je i za Projekt i za Zagreb. Time bi se kvalitetno obogatila turistička i gastro ponuda Zagreba, a njegovo pozicioniranje u glavnom gradu Republike Hrvatske
36

naglasilo bi jadransku orijentaciju zemlje. Bila bi to specifična ponuda kakvu imaju svi europski centri (npr. Bruxelles čokolada, Pariz sirevi, Amsterdam cvijeće itd.) što predstavlja odmah prepoznatljivi simbol pojedine države. Po potrebi su mogući ugovorni odnosi koji bi doveli do uvođenja otočnih proizvodi u ponudu diplomatskih i protokolarnih poklona (aranžirani i kao košare poklona) unutar državnih institucija, odnosno da se nađu i u ponudi naših veleposlanstava prilikom protokolarnih prijema. Po modelu Zagreba, po potrebi je Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ moguće pozicionirati i u našim velikim turističkim središtima (Pula, Rijeka, Šibenik, Zadar, Split, Dubrovnik). Samoorganizacija kroz zadrugu Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ donio je proizvođačima niz beneficija i proširio njihove horizonte. Da bi projekt nastavio samostalno djelovati i iskoristiti poduzetnički potencijal proizvođača, počelo se razmišljati o osnivanju zadruge „Hrvatski otočni proizvod“ kao dobrovoljnog organiziranja nositelja oznake „Hrvatski otočni proizvod“. Proizvođači su pozitivno reagirali na ovu ideju i intenzivirali kontakte unutar pojedinih otoka, ali i međusobnu komunikaciju s različitih otoka. Postoji namjera proizvođača proizvoda koji su nositelji oznake „Hrvatski otočni proizvod“ da se osnuje zadruga koja bi operativno vodila sve aktivnosti – od prezentacije do prodaje (uključujući i online prodaju), dok bi nadležno Ministarstvo, kao davatelj oznake, unutar zadruge svojim predstavnikom zadržalo nadzornu funkciju. Time bi operativno vođenje bilo u nadležnosti zadruge, dok bi se procedura dodjele oznake zadržala u nadležnom Ministarstvu. Bitno je da se zadruga ustroji kroz dvije komponente. Prvu bi činili otočni proizvođači, nositelji oznake „Hrvatski otočni proizvod“, a drugu provedbeni tim s minimalnim brojem pomno odabranog operativnog osoblja za vođenje, kako se ne bi dodatno financijski opterećivalo proizvođače. Projekt bi se na taj način samofinancirao, uz neke druge modalitete čije obrazloženje slijedi.

37

Ulazak Projekta u Duty Free Shopove Duty Free Shopovi (DFS) posebno su interesantni za Projekt „Hrvatski otočni proizvod“, jer su to mjesta s velikom frekvencijom putnika i velikom potrošnjom. Avionski prijevoz uglavnom koristi klijentela bolje platežne moći koja nezaobilazno kupuje u DFS. Oni u zračnim lukama imaju raznovrsnu ponudu svjetskih brandova, ali obvezno nude i najznačajnije domaće brandove. DFS u zagrebačkoj Zračnoj luci skromnih je gabarita i skromne ponude. Trebalo bi ga reorganizirati u smislu raznovrsnije ponude domaćih brandova od kojih bi jedan bio i „Hrvatski otočni proizvod“. Na posebno označenom prostoru nudili bi se proizvodi iz Projekta „Hrvatski otočni proizvod“ koji će sigurno imati svoje kupce. Svatko tko posjeti neku zemlju, iz nje želi ponijeti ono što je za nju specifično. A proizvodi iz linije „Hrvatski otočni proizvodi“ neupitno spadaju u tu kategoriju. Vrhunska kvaliteta, male serije i manufakturna izrada izazov je za kupce iznadprosječnih potreba, već zasićenih serijskom proizvodnjom. Njima nije presudna cijena, već ekskluzivnost. Po ovom principu moguće je urediti punktove s proizvodima „Hrvatski otočni proizvod“ i u ostalim hrvatskim zračnim lukama. Hrvatski otočni proizvodi nudili bi se na posebno označenim policama, s istaknutim logom, i dodatnom prezentacijom (letci, katalozi, elektronička prezentacija kataloga). Nastavno na rečeno, hrvatski otočni proizvodi mogu se nuditi i na inozemnim letovima Croatia Airlinesa. Specifična ponuda visokokvalitetnih proizvoda svakako će izazvati interes putnika, tim više ako im Projekt bude prezentiran tijekom leta na monitoru. Njih samo treba postepeno navikavati da se takva vrsta proizvoda nalazi u ponudi, a ne samo strana pića, parfemi i cigarete. Mi kao zemlja zaista nemamo interes da na našim letovima u ponudi imamo samo inozemne proizvode.

Ulazak Projekta u hotele s 5* Obzirom na značaj koji turizam ima za naše gospodarstvo, Hrvatska nema velik broj hotela s 5*, samo njih 23. Hoteli tog ranga trebali bi imati specifičnu ponudu različitih proizvoda karakterističnih za našu zemlju, ponuđenih na luksuzno uređenim prodajnim punktovima. Ovdje se za Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ stvara dodatna prilika. U hotelima s 5* moguće je urediti manje prodajne prostore u kojima će se nuditi hrvatski otočni proizvodi. Kako u ovim hotelima odsjedaju gosti visoke platežne moći te specifičnih potreba i želja, ponuda proizvoda unutar Projekta

38

HOP bit će za njih posebno zanimljiva, tim više što njihova platežna moć nije upitna. Oni će svakako poželjeti konzumirati kvalitetne, izvrsne, izvorne otočne proizvode i ponijeti ih sobom u svoju zemlju. Zaključak Polivalentnost Projekta „Hrvatski otočni proizvod“ otvorila je za njega niz mogućnosti i opravdala njegovo postojanje. Otočni proizvođači ušli su u Projekt oslanjajući se na njegove komparativne prednosti, ali i unoseći individualna obilježja. Time se ostvaruju temeljni ciljevi Projekta. Proizvođači svake godine šire ponudu proizvoda, zapošljavaju članove uže i šire obitelji i ostaju živjeti i raditi na otocima. U ovoj početnoj fazi kombiniraju proizvodnju s turističkom djelatnošću i ostvaruju prihod dostatan za kvalitetan život obitelji. Širenjem Projekta i trajnom uspostavom proizvodnje, njihov životni standard može doseći zavidnu razinu. Uz pomoć države institucionaliziranje Projekta donijet će pogodnosti koje će dodatno motivirati otočne proizvođače. Sigurnost Projekta uz mogućnost plasmana otvara prostor za ulazak novih proizvođača uz širenje ponude proizvoda vrhunske kvalitete.

3.8. Subvencije Subvencioniranjem pomorskog i otočnog javnog cestovnog prijevoza, povlasticama za prijevoz otočana putem otočne karte (“vinjete”), subvencioniranjem cijene vode i prijevoza ukapljenog naftnog plina, stvaraju se uvjeti za povoljniji život otočana što je ulog Države za bolji životni standard. Subvencije pomorskog prometa godišnje iznose oko 362 mil. kuna. Tablica 4. Godišnje subvencije pomorskog prometa za razdoblje od 2004. do 2011. godine

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno 2004. - 2011.

290.000.000,00 kn 333.957.946,00 kn 322.909.640,00 kn 371.317.084,93 kn 436.800.000,00 kn 387.000.000,00 kn 372.485.781,95 kn 384.556.137,00 kn 2.899.026.589,88 kn

39

Iako Republika Hrvatska poduzima velike napore da otočnom stanovništvu omogući što kvalitetnije životne uvjete, u prvom redu podmirenjem osnovnih životnih potreba između kojih je u prioritetima opskrba pitkom vodom, nije moguće na svim otocima izgraditi vodoopskrbne sustave, pa čak niti na dijelovima većih otoka i onih bliže kopnu. Stoga se pristupilo pokretanju i provedbi mjere subvencioniranja cijene isporuke vode onim kućanstvima koja se vodom opskrbljuju vodonoscima ili autocisternama. Ta je mjera uvelike utjecala na smanjenje životnih troškova otočana, a analizom potražnje odnosno godišnje potrošnje vode jasno je vidljivo koliko je mjera opravdana, budući da se provodi na polovici naseljenih hrvatskih otoka. Sredstva koja su utrošena za provođenje ove mjere u periodu od 2004. do 2011. godine kontinuirano su bila u porastu. Subvencije cijene isporuke vode za otočna kućanstva koja nisu priključena na vodoopskrbne sustave prosječno godišnje iznose oko 13 milijuna kuna. Prema evidenciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, i podacima kojima raspolaže za 2011. godinu, od ukupnog broja kućanstava (6.027) kojima se isporučuje voda na opisan način samo njih 4.854 koristilo je predmetnu mjeru, te je za njih isporučeno cca 300.447 m3 vode, od maksimalno dozvoljenih 901.498 m3. Znači da je 80,54% kućanstava koristilo ovu mjeru. Odobrena i realizirana sredstva u 2011. godini iznose 15,1 milijuna kuna. Mjera subvencioniranja otočnog javnog cestovnog prijevoza provodi se sukladno članku 10. Zakona o otocima i Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz. Određene kategorije otočnog stanovništva (učenici, studenti, umirovljenici i osobe starije od 65 godina) imaju pravo na besplatan otočni javni cestovni prijevoz. Ova mjera obuhvaća i učenike osnovnih škola: od I. do IV. razreda osnovne škole koji su do škole udaljeni do 3 km, od V. do VIII. razreda osnovne škole koji su do škole udaljeni do 5 km

koji sukladno Zakonu o osnovnom školstvu ne ostvaruju pravo na besplatni prijevoz. Subvencionirani prijevoz učenika i studenata te umirovljenika i osoba starijih od 65 godina odvija se na otocima: Krk, Cres, Lošinj, Pag, Rab, Ugljan, Pašman, Dugi otok, Iž, Brač, Hvar, Vis, Šolta, Korčula, Mljet, Šipan, Lastovo i poluotok Pelješac. Za vrijeme trajanja školske/akademske godine na otocima se preveze prosječno 3.000 učenika osnovnih i srednjih škola i prosječno 1.000 studenata. Učenici i studenti predstavljaju 12% ukupne
40

otočne populacije koja koristi mjeru subvencioniranja otočnog javnog cestovnog prijevoza. Iako se najveći broj korisnika odnosi na kategoriju otočne populacije (umirovljenici i osobe starije od 65 godina), provođenje ove mjere ima višestruke učinke. Djeca sve češće i brojnije ostaju u svojim obiteljima na otocima do završetka obrazovanja, jer im je omogućeno besplatno i odgovarajuće dnevno migriranje po otoku. Subvencioniranjem otočnog javnog cestovnog prijevoza stvaraju se uvjeti za povoljniji život otočana što je ulog države za bolji životni standard.

Provedbom ove mjere u 2011. godini prevezlo se približno 45.000 putnika, a financijska sredstva za subvencioniranje besplatnog prijevoza u 2011. godini iznosila su 29.736.673,70 kuna. Ukupan broj korištenja mjere subvencioniranja otočnog javnog cestovnog prijevoza, prema podacima prijevoznika u 2011. godini za sve kategorije otočnog stanovništva koje ostvaruju pravo na besplatni otočni javni cestovni prijevoz, iznosi 543.010 odnosno 483.966 za umirovljenike i osobe starije od 65 godina, te 59.044 za đake i studente, a u razdoblju od 2004. do 2011. godine ukupan broj korištenja mjere iznosi 2.661.920 uz ukupno uloženo 199.605.744,67 kuna. Subvencije otočnog javnog cestovnog prijevoza prosječno godišnje iznose oko 28 milijuna kuna.

3.9. Sredstva povrata poreza na dohodak ustupljena otočnim jedinicama lokalne samouprave Nastavno na globalnu politiku prema otocima pri čemu se za otoke rade određeni ustupci, gradovima i općinama na otocima sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ustupa se dio poreza na dohodak temeljem čega se vrše ulaganja u zajedničke kapitalne projekte od interesa za razvoj otoka. Na depozitnim računima posebnih namjena koji su za tu svrhu otvoreni pri Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, općinama i gradovima na otocima u razdoblju od 2003. - 2011. ukupno je kumulirano 465.745.592,21 kuna a za provedbu 233 projekata do sada je isplaćeno 411.070.818,74 kuna (Prilog 6.). Radi se o kapitalnim projektima od interesa za razvoj otoka za koje je potpisano 19 sporazuma
41

između Ministarstva i otočnih jedinica lokalne samouprave, za projekte vodoopskrbe i odvodnje, energetike, prostornog planiranja, zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada, poboljšanja prometne povezanosti otoka s kopnom i unutarotočnog prijevoza, stvaranja preduvjeta za gospodarski razvitak (malih i srednjih poduzetnika u turizmu, poljoprivredi, stočarstvu i dr.) te za obrazovanje i kulturu.

3.10.

Zaštita i upravljanje otočnim prostorom

U svrhu uređivanja odnosa pri prodaji nekretnina na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima 2006. godine usvojene su izmjene i dopune Zakona o otocima uvođenjem instituta prava prvokupa u korist Republike Hrvatske, jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinca lokalne samouprave. U poglavlju VII.a Zakona o otocima (Pravo prvokupa i ograničenja u pravnom prometu) propisuje se da je vlasnik nekretnine na malom, povremeno nastanjenom ili nenastanjenom otoku koji namjerava takvu nekretninu prodati, dužan pisanim podneskom, po tržišnoj cijeni istu najprije ponuditi Republici Hrvatskoj, odnosno tijelu nadležnom za upravljanje imovinom Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 256. sjednici održanoj 30. kolovoza 2007. godine donijela Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Izrada i donošenje Državnog programa, osim što proizlazi kao obveza sukladna Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o otocima (Narodne novine, broj 33/2006), istodobno proizlazi i kao potreba za provedbu ovim izmjenama i dopunama uvedenih odredaba o zaštiti prije svega malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića od neprimjerenog i neplanskog gospodarenja, i to zaštitom od neprimjerene prodaje nekretnina, revizijom vrednovanja prostora, ažuriranjem podataka u prostorne planove, utvrđivanjem granica pomorskog dobra i zaštitom korištenja prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine, uz očuvanje postojeće biološke raznolikosti i osobitosti otoka. U 2011. godini Ministarstvo je dalo mišljenje na 25 ponuda na prodaju nekretnina po odredbama Zakona o otocima. Ponude su se odnosili na otoke: Sv. Klement, Marinkovac, Lastovo, Vrnik, Krknata, Prežba, Ošljak, Šipan, Dugi otok, Srednja Kluda, Lošinj, Lupac, Zmajan i Arta Vela. Republika Hrvatska u 2011. godini nije donijela odluku o kupnji niti jedne nekretnine, jer za to nisu bile ostvarene potrebne pretpostavke; za neke nekretnine na navedenim otocima nije bila utvrđena
42

granica pomorskog dobra, na nekima nisu definirani imovinsko-pravni odnosi ponuditelja, a na neke ponuđene nekretnine, prema Zakonu o otocima, pravo prvokupa se ne odnosi.

43

4.

Z A K LJ U Č A K

U fokusu ovog izvješća bilo je operacionalizacija politike razvoja hrvatskih otoka u 2011. godini. Presjek i prikaz politike razvoja otoka kroz ulaganja mnogobrojnih subjekata, pokazuje da je država putem različitih mjera i aktivnosti, od 1999. godišnje ulagala u otoke oko 1,5 milijarde kuna. Mjere i aktivnosti financirane su na otocima u cilju održivog razvoja i smanjenja depopulacije kao ključnih kriterija. U 2011. godini, provedbom pojedinih zadaća i obveza utvrđenih Zakonom o otocima i drugim pozitivnim pravnim propisima. Država je u razvoj otoka uložila 1.423.578.903,42 kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba od čega su 1.054.538.285,96 kuna bespovratna sredstva, a 369.040.617,46 kuna ulaganja u obliku kreditiranja.

Ulaganja su bila usmjerena prema ključnim područjima za razvoj otoka: • • • • • • prometnoj i komunalnoj infrastrukturi te bolju povezanost otoka s kopnom, društvenoj infrastrukturi (socijalna skrb, zdravstvo, kultura, obrazovanje), gospodarstvu (izgradnja gospodarskih i poslovnih zona, projekt „Hrvatski otočni proizvod“), subvencijama i potporama (otočni poslodavci, otočni javni cestovni prijevoz, pomorski prijevoz, subvencija cijene vode), tekućim potporama i ostalim vidovima ulaganja.

Ustrajavanjem na otočnom održivom razvoju, kroz financiranje mnogobrojnih mjera, dovelo se mnoge otoke na stupanj razvoja iznad prosjeka bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske. Otočani su u daleko boljoj poziciji od većeg dijela kontinentalnog stanovništva Republike Hrvatske, bez obzira na prometnu izoliranost. Pregledna analiza mjera otočne razvojne politike, od njenog instaliranja 1995. godine do danas, ukazuje kako su ulaganja u komunalnu i socijalnu infrastrukturu te ostale sektore na otocima, imala pozitivan učinak na razvitak otoka. Činjenica da su otoci iznad nacionalnog prosjeka po stupnju razvijenosti, ali se i dalje život na otocima percipira teško održivim, ukazuje na potrebu formuliranja novih mjera koje će imati razvojni cilj, a na čemu se središnja država već angažira.

44

5. POPIS TABLICA, GRAFIČKIH PRIKAZA I PRILOGA Tablice Tablica 1. Ukupna ulaganja središnje države u otoke u 2011. godini Broj izdanih otočnih karata („vinjeta“) za trajektni prijevoz u 2011. godini Dodijeljena sredstva potpore male vrijednosti po županijama 2006. - 2011.

Tablica 2. -

Tablica 3. -

Tablica 4. -

Godišnje subvencije pomorskog prometa za razdoblje 2004. - 2011.

Grafički prikazi Grafički prikaz 1.- Dodijeljena sredstva potpore male vrijednosti po godinama 2006. - 2011.

Prilozi Prilog 1. Pregled uloženih sredstava Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u otoke u 2011. godini Prilog 2. Pregled uloženih sredstava ostalih ministarstava, državnih institucija i javnog sektora u otoke u 2011. godini Prilog 3. Broj izdanih otočnih karata („vinjeta“) za trajektni prijevoz za razdoblje 2005.2011. Prilog 4. Usporedni prikaz dodijeljenih državnih potpora otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta za razdoblje 2006.-2011. Prilog 5. Prilog 6. Popis nositelja oznake HOP i proizvoda s oznakom HOP po županijama i otocima Broj realiziranih projekata i kumuliranih sredstava iz povrata poreza na dohodak otočnih gradova i općina za razdoblje 2003.-2011.

45

Prilog 1. - Pregled uloženih sredstava Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u otoke u 2011. godini
MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
UPRAVA ZA REGIONALNI RAZVOJ SEKTOR ZA OTOKE PROMETNA INFRASTRUKTURA Luke KORČULA KORČULA ŠIPAN Dubrovačko-neretvanska županija Sufinanciranje sanacije javnih površina oko lukobrana u luci Zavalatica Sanacija i dogradnja luke Zavalatica Zajedničko financiranje projekta rekonstrukcije dogradnje postojećeg pristaništa u luci Šipanjskoj Splitsko-dalmatinska županija Sufinanciranje dogradnje luke stari Grad Sufinanciranje dovršetka izgradnje broda "Sv. Silvestar" Šibensko-kninska županija Rekonstrukcija pristaništa na otoku Veliki Kornat Rekonstrukcija pristaništa na otoku Veliki Kornat Izrada projektne dokumentacije i rekonstrukcija lukobrana u luci Žirje -Muna Zadarska županija Sanacija i uređenje obale u mjestu Pašman Izrada projektne dokumentacije za uređenje obalnog pojasa naselja Kali te za ribarsku luku u uvali Vela Lamjana Sanacija i dogradnja Velog Mula u luci Poljana na Ugljanu Primorsko-goranska županija Dogradnja pristana u luci Ilovik I. faza rekonstrukcije luke Njivice-izgradnja lukobrana Sufinanciranje radova rekonstrukcije i dogradnje trajketnog pristaništa Mišnjak na otoku Rabu SVEUKUPNO: Ceste KORČULA MLJET Dubrovačko-neretvanska županija Uređenje nerazvrstanih cesta na području Grada Korčule Uređenje nerazvrstane javne ceste Zlamenje-Uvala Sutmiholjska Zadarska županija Rekonstrukcija-obnova starog mosta u povijesnoj jezgri Grada Paga Sufinanciranje uređenja nerazvrstanih cesta i poljskih puteva na području Općine Kolan Primorsko-goranska županija Sufinanciranje izgradnje nerazvrstane ceste u Portu Izvedba pristupne ceste jugoistočnom dijelu radne zone Sorinj i dijela pristupne ceste odlagalištu otpada SVEUKUPNO: Zračni promet Mali Lošinj - Unije Zračno povezivanje otoka Unija i Malog Lošinja SVEUKUPNO PROMETNA INFRASTRUKTURA: 199.903,60 1.200.000,00 1.399.903,60 500.000,00 100.000,00 600.000,00 800.000,00 262.470,56 1.062.470,56 3.062.374,16 100.000,00 16.597.346,62 300.000,00 65.973,79 1.560.460,67 1.926.434,46 4.000.000,00 600.000,00 4.600.000,00 38.272,00 94.436,33 1.350.074,33 1.482.782,66 50.000,00 200.000,00 3.500.000,00 3.750.000,00 461.668,20 500.000,00 714.087,14 1.675.755,34 13.434.972,46

HVAR VIS

KORNATI KORNATI ŽIRJE

PAŠMAN UGLJAN UGLJAN

ILOVIK KRK RAB

PAG PAG

KRK RAB

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Vodoopskrba Dubrovačko-neretvanska županija Sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i sanacije voodoopskrbe na području otoka Lastova Sufinanciranje radova rekonstrukcije i sanacije postojećih, većih javnih vodosprema unutar otočnih naselja Izrada projektne dokumentacije za vodoopskrbni podsustav u Općini Janjina Izgradnja vodospreme Kuna Zadarska županija Izgradnja vodoopskrbe naselja Ugljan Sufinanciranje podmorskog cjevovoda do otoka Vrgade Primorsko-goranska županija Vodoopskrbni sustav otoka Ilovika-dovodni vodoopskrbni cjevovod Izgradnja sustava vodoopskrbe u Općini Vrbnik Program razvoja vodoopskrbe otoka Krka za razdoblje 2009.-2012. Izgradnja vodospreme Lopar SVEUKUPNO: Odvodnja KORČULA Dubrovačko-neretvanska županija Sufinanciranje izgradnje sustava odvodnje općine Blato Splitsko-dalmatinska županija I. faza sustava odvodnje fekalnih voda naselja Stomorska na otoku Šolti SVEUKUPNO: Uređenje KORČULA KORČULA PELJEŠAC 3.500.000,00 3.500.000,00 850.367,44 850.367,44 4.350.367,44

GLAVAT MLJET PELJEŠAC PELJEŠAC

4.682,77 1.583.624,86 300.000,00 500.000,00 2.388.307,63 170.957,23 2.000.000,00 2.170.957,23 999.910,47 650.000,00 3.500.000,00 1.121.215,50 6.271.125,97 10.830.390,83

UGLJAN VRGADA

ILOVIK KRK KRK RAB

ŠOLTA

Dubrovačko-neretvanska županija Rekonstrukcija parka u Blatu Radovi na uređenju ulice 69. na "Vrancu" u Veloj Luci Popločenje ulica stare gradske jezgre u Stonu Splitsko-dalmatinska županija Sufinanciranje izgradnje mrtvačnice u općini Postira Uređenje trga pred crkvom u Jelsi "Trg Križonoše" Izrada prostorno-planske dokumentacije izgradnje i uređenja grada Visa Zadarska županija Sufinanciranje izgradnje kapele/mrtvačnice u Općini Kolan SVEUKUPNO: SVEUKUPNO KOMUNALNA INFRASTRUKTURA:

1.966.980,20 983.938,19 800.000,00 3.750.918,39 200.000,00 200.000,00 200.000,00 600.000,00 300.000,00 300.000,00 4.650.918,39 19.831.676,66

BRAČ HVAR VIS

PAG

DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA Školstvo KORČULA KORČULA Dubrovačko-neretvanska županija Izgradnja natkrivenog plivačkog bazena u Gradu Korčuli Uređenje školske športske dvorane u Veloj Luci Splitsko-dalmatinska županija Sufinanciranje radova na izgradnji objekta osnovne škole u općini Okrug Uređenje nogometnog igrališta u gradu Visu Šibensko-kninska županija Izgradnja i opremanje športske dvorane u Tisnom Primorsko goranska županija Opremanje dogradnje dijela OŠ Frane Petrić u Cresu Izrada projektne dokumentacije za školsku športsku dvoranu u Loparu SVEUKUPNO: Zdravstvo SILBA SESTRUNJ DUGI OTOK Socjalna skrb RAB Kultura Dubrovačko-neretvanska županija Sufinanciranje rekonstukcija opremanja stare škole u Žrnovu za potrebe Arhivskog sabirnog centra Korčula Državnog arhiva u Dubrovniku Izrada novih ulaznih vrata na crkvi Očišćenja Marijina SVEUKUPNO: Splitsko-dalmatinska županija Rekonstrukcija "Društvenog doma" u Nerežišćima Šibensko-kninska županija Dovršetak izgradnje vatrogasnog doma na Zlarinu Zadarska županija Izgradnja Vatrogasnog doma u Tkonu SVEUKUPNO: SVEUKUPNO DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA: GOSPODARSTVO Poduzetništvo SVI OTOCI HOP SVI OTOCI Primorsko goranska županija Rekonstrukcija i uređenje Doma za starije i nemoćne osobe Rab SVEUKUPNO: 362.340,53 362.340,53 Zadarska županija Izgradnja i opremanje objekta matične ambulante u naselju Silba na otoku Silba Adaptacija i opremanje područne ambulante u naselju Sestrunj Adaptacija i opremanje područnih ambulanti u naseljima Veli Rat, Zaglav i Verunić SVEUKUPNO: 114.679,90 21.810,20 33.000,04 169.490,14 12.000.000,00 168.553,62 12.168.553,62 4.625.000,00 300.000,00 4.925.000,00 744.320,88 744.320,88 338.562,42 78.996,75 417.559,17 18.255.433,67

ČIOVO VIS

MURTER

CRES RAB

KORČULA KORČULA Ostalo BRAČ

1.440.370,97 30.000,00 1.470.370,97

500.000,00 500.000,00 400.000,01 400.000,01 630.000,00 630.000,00 1.530.000,01 21.787.635,32

ZLARIN

PAŠMAN

Državne potpore otočnim poslodavcima

7.000.000,00

Provedba projekta "Hrvatski otočni proizvod" SVEUKUPNO GOSPODARSTVO:

134.860,28 7.134.860,28

SUBVENCIJE Unutarotočni cestovni prijevoz SVI OTOCI Subvencija unutarotočnog cestovnog prijevoza Vodoopskrba otočnih domaćinstava Subvencija cijene vode otočnim domaćinstvima koja nisu spojena na vodoopskrbne sustave SVI OTOCI Ukapljeni naftni plin Subvencija pomorskog prijevoza ukapljenog naftnog plina na otoke SVI OTOCI SVEUKUPNO SUBVENCIJE: TEKUĆE POTPORE OPĆINAMA Udruge SVI OTOCI Tekuće potpore općinama LASTOVO KORČULA PELJEŠAC PELJEŠAC

36.692.085,70

15.118.055,24 454.503,00 52.264.643,94

400.000,00

Dubrovačko-neretvanska županija Troškovi tekućeg poslovanjaopćine Lastovo Troškovi tekućeg poslovanja općine Smokvica Troškovi tekućeg poslovanja općine Janjina Troškovi tekućeg poslovanja općine Ston Splitsko-dalmatinska županija Troškovi tekućeg poslovanja općine Sućuraj Troškovi tekućeg poslovanja grada Komiže Zadarska županija Troškovi tekućeg poslovanja općine Sali Troškovi tekućeg poslovanja općine Kolan Troškovi tekućeg poslovanja općine Povljana Primorsko-goranska županija Troškovi tekućeg poslovanja općine Lopar SVEUKUPNO: SVEUKUPNO TEKUĆE ULAGANJE: SVEUKUPNO SEKTOR ZA OTOKE:

100.000,00 98.275,88 100.000,00 100.000,00 398.275,88 97.613,20 90.000,00 187.613,20 100.000,00 100.000,00 100.000,00 300.000,00 100.000,00 100.000,00 985.889,08 1.385.889,08 119.402.051,90

HVAR VIS

DUGI OTOK PAG PAG

RAB

Ulaganja u poslovnu i turističku infrastrukturu (Shema dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu - IPA IIIC) Šibensko-kninska županija PRVIĆ Dovršetak memorijalnog centra Faust Vrančić SVEUKUPNO:

SEKTOR ZA POLITIKU REGIONALNOGA RAZVOJA

9.798.585,00 9.798.585,00

SVEUKUPNO UPRAVA ZA REGIONALNI RAZVOJ:
UPRAVA ZA UPRAVLJANJE OPERATIVNIM PROGRAMIMA IPA prekogranični program Slovenija - Hrvatska 2007.-2013. Primorsko-goranska županija Grad Krk, projekt ZOOB - Smanjenje zagađenja i očuvanje biološke raznolikosti u poljoprivredi s naglaskom na maslinarstvo KRK Udruga proizvođača maslinova ulja “Drobnica”, Krk, projekt ZOOB - Smanjenje zagađenja i očuvanje biološke raznolikosti u poljoprivredi s naglaskom na maslinarstvo

129.200.636,90

40.481,36

KRK

IPA program jadranska prekogranična suradnja 2007.-2013. Grad Rab, projekt ADRIMOB - Održiva mobilnost (MOBility)obale u jadranskom području (ADRIatic area) RAB Grad Rab, projekt A3-NET - Jačanje i umrežavanje malih aerodroma na jadranskom području RAB Grad Rab, projekt ADRIA.MOVE IT - Podrška održivim oblicima mobilnosti u priobalnim gradovima RAB

61.790,68 102.272,04

174.900,00 1.077.000,00 224.792,60 1.476.692,60

SVEUKUPNO UPRAVA ZA UPRAVLJANJE OPERATIVNIM PROGRAMIMA:

1.681.964,64

SVEUKUPNO MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE:

130.882.601,54

Prilog 2. - Pregled uloženih sredstava ostalih ministarstava, državnih institucija i javnog sektora u otoke u 2011. godini
MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Uprava pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra Program subvencioniranja razlike u cijeni pogonskog goriva brodarima u nacionalnoj plovidbi DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Korčula SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Šolta, Brač, Vis, Komiža, Hvar ZADARSKA ŽUPANIJA Neviđane, Kukljica, Veli Iž ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Murter PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Rab, Krk, Veli Lošinj UKUPNO: Javni linijski pomorski promet-Agencija za obalni linijski prijevoz DUBROVAČKO Elafiti, Ubli, Šipa, Koločep, Lopud, Suđurađ, Sobra, Trpanj, Dominče, Korčula, NERETVANSKA ŽUPANIJA Lastovo, Vela Luka SPLITSKO Jelsa, Bol, Sućuraj, Sumartin, Vis, Stari Grad, Hvar, Rogač, Supetar, Drvenik DALMATINSKA ŽUPANIJA mali, Drvenik Veli Preko, Tkon, Brbinj, Zaglav, Sali, Olib, Premuda, Rivanj, Sestrunj, Zverinac, Molat, Ist, Bršanj, Iž, Rava, Premuda, Silba, Vrgada ZADARSKA ŽUPANIJA ISTARSKA ŽUPANIJA Brestova ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Prvić, Zlarin, Žirje, Kaprije, Krapanj Porozina, Merag, Baška, Mišnjak, Srakane, Susak, Ilovik, Rab, Mali Lošinj, PRIMORSKO Unije, GORANSKA ŽUPANIJA Martinščica,Lopar LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA Žigljen, Lun, Novalja SVE ŽUPANIJE UKUPNO: Program izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara – malih poduzetnika SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Šolta PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Krk, Rab UKUPNO: Uprava zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte Osiguranje sigurnosno-prometnih standarda u zračnim lukama RH PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Zračna luka Rijeka, Zračno pristanište Mali Lošinj SPLITSKO-DALMATINSKA Aerodrom Brač ŽUPANIJA UKUPNO AKTIVNOST:

6.979,19 285.664,71 124.409,25 101.558,21 520.486,37 1.039.097,73

51.313.865,26 78.222.102,87

84.764.505,41 17.607.707,81

32.327.320,89 118.558.914,76 382.794.417,00

285.163,20 437.552,09 722.715,29

7.951.991,64 77.000,00 8.028.991,64

SVEUKUPNO:
NAPOMENA: 118.558.914,76 kn ne mogu se razvrstati prema navedenoj klasifikaciji budući se linije protežu kroz više županija

392.585.221,66

MINISTARSTVO KULTURE
DUBROVAČKO-NERETVANSKA Arheološka baština Korčula Centar za kulturu Vela Luka višeslojan prapovijesni lokalitet Centar za kulturu Vela Luka višeslojan prapovijesni lokalitet Centar za prapovijesna istraživanja, Lumbarda, Arheološki lokalitet - Kosovo i Sutivan Hrvatski restauratorski zavod Gonoturska (pokretni nalazi) Hrvatski restauratorski zavod pličina Sv. Pavao Hrvatski restauratorski zavod pličina Sv. Pavao, brodolom 16. st. Hrvatski restauratorski zavod Rt Stoba, brodolom (pokretni nalazi) 30.000,00 kn 30.000,00 kn 50.000,00 kn 60.000,00 kn 120.000,00 kn 150.000,00 kn 40.000,00 kn

Mljet

Arhivska djelatnost Lastovo Dramska djelatnost Korčula Informatizacija Korčula Investicijska potpora Korčula Književne manifestacije Korčula Knjižnična djelatnost Korčula Državni arhiv u Dubrovniku-Nabavka kutija, sređivanje i prijenos arhivskog gradiva u SAC Korčula-Lastovo Velolučki pučki teatar -Komedija "Pasići od porta" Gradska knjižnica Ivan Vidali Korčula -Informatizacija knjižnice Gradska knjižnica Ivan Vidali Korčula-Nabava knjižnih polica Grad Korčula-IV dani Petra Šegedina Gradska knjižnica Ivan Vidali Korčula-Nabava knjižne i neknjižne građe Narodna knjižnica Blato-Nabava knjižne i neknjižne građe Narodna knjižnica" Šime Vučetić" Vela Luka-Nabava knjižne i neknjižne građe Narodna knjižnica Orebić-Nabava knjižne i neknjižne građe Dubrovačka biskupija-Crkva Gospe od Šunja Hrvatski restauratorski zavod- Crkva Gospe od Šunja Dubrovačka biskupija-Crkva Gospe od Šunja, kasetirani svod apside, 16/17.st. Dubrovačka biskupija-Zaštita kult. Dobara - suradnja sa visokim školama za restauraciju iz Koelna Dubrovačka biskupija-Župni ured, slika "Blažena Djevica Marija sa svecima",18. st. Franjevački samostan Uznesenja Marijina-Orebić Dubrovačka biskupija-Orebić, Crkva sv. Jakova na Mokalu, predoltarnik, 18. st. Franjevački samostan Uznesenja Marijina Župni ured Pomoćnice kršćana Grad Korčula-Kula Kanavelić Grad Korčula-Palača Ismaeli-Gabrielis - Muzej Korčule Grad Korčula-Velika i Mala kneževa kula Općina Lumbarda-Crkva sv. Petra Župa sv. Marka-katedrala Dubrovačka biskupija-Crkva sv. Bartula, ograda pjevališta, 18.st. Provincijalat franjevačke provincije sv. Jeronima

40.000,00 kn 5.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn 15.000,00 kn

55.000,00 kn 10.000,00 kn 20.000,00 kn 10.000,00 kn 100.000,00 kn 80.000,00 kn 200.000,00 kn 40.000,00 kn 8.000,00 kn 300.000,00 kn 10.000,00 kn 20.000,00 kn 10.000,00 kn 50.000,00 kn 100.000,00 kn 50.000,00 kn 160.000,00 kn 100.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn 5.000,00 kn 10.000,00 kn

Pelješac Kulturna dobra

Lopud

Pelješac

Korčula

Badija Kulturno - umjetnički amaterizam Korčula HGU "Sveta Vincenca", Blato-Nabava korne Likovna vizualna i audiovizualna djelatnost Korčula Centar za kulturu Vela Luka-Izložbena djelatnost Centra Međunarodna kulturna suradnja Darko Fritz-Sudjelovanje na ISEA2011, TURSKA, Istanbul, 14.-21. rujna 2010. Korčula Muzejsko-galerijska djelatnost Gradski muzej Korčula-Izložba "Korčulanski fotograf Peručić: Priča o gradu - donacija Baždarić'' Gradski muzej Korčula-16. muzejsko pedagoška igra Hrvatskog Korčula muzejskog društva Gradski muzej Korčula-Konzervatorsko-restauratorski zahvat na zastavi Hrvatskog sokola iz 1906. Nove medijske kulture Korčula Nora Krstulović-Kad narastem bit ću Cyd Charisse Zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara Lastovo Općina Lastovo-Lastovski poklad Korčula Viteška udruga Kumpanija Pupnat

2.800,00 kn

12.000,00 kn 5.000,00 kn 40.000,00 kn 12.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn

Zaštita prirode - nacionalni i parkovi prirode Javna ustanova Nacionalni park Mljet-Redovna djelatnost, Mljet zaštitni i investicijski programi Javna ustanova Park prirode Lastovo-Redovna djelatnost, Lastovo zaštitni i investicijski programi UKUPNO ŽUPANIJA: ISTARSKA Zaštita prirode - nacionalni i parkovi prirode NP Brijuni-Redovna djelatnost, zaštitni i investicijski programi Brijuni UKUPNO ŽUPANIJA: LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA Arheološka baština Pag Grad Novalja-Caska, Arheološko nalazište, nekropola Pag Grad Novalja-Caska, Podmorsko arheološko nalazište Pag Grad Novalja-Caska ostaci utvrde i crkve sv. Jurja Dramska umjetnost Pag Centar za kulturu Grada Novalje-Novaljski trijatar Knjižnična djelatnost Pag Gradska knjižnica Novalja-Nabava knjižne i neknjižne građe Kulturna dobra Pag Grad Novalja-Trg Bazilike, Trg Lože i Boškinčevi dvori Otkup knjiga Pag Ivan Dabo- Slavom, slovom ljetopisa PRIMORSKO GORANSKA Arheološka baština Krk Grad Krk-Gradske zidine Arheološka zona Mirine, Fulfinum Lošinjski muzej-Osor, Ulomci kamene skulpture iz crkve sv. Petra Sveučilište u Zagrebu, Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek, Osor, crkva i ostaci samostana sv. Petra Udruga Aipak-Martinšćica (uvala na Cresu) i otočić Sveti Petar (ostaci samostana)

2.929.869,90 kn 1.163.371,57 kn 6.123.041,47

6.444.250,32 6.444.250,32

50.000,00 kn 70.000,00 kn 70.000,00 kn 10.000,00 kn 20.000,00 kn 180.000,00 kn 3.700,00 kn 403.700,00

60.000,00 kn 50.000,00 kn 30.000,00 kn

Cres

50.000,00 kn 10.000,00 kn

Dramska umjetnost Centar za kulturu općine Omišalj-11. festival pučkog teatra Omišalj-Čavle 2011 Krk Društvo Sinjali Baška-Ploča od školjaka, prikazanje - predstava Kazalište Josip Antun Kraljić JAK Mali Lošinj-Priprema, igranje, gostovanja i razmjena predstava Lošinj Glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti Centar za kulturu Grada Krka-55. ljetne priredbe Krk Krk Ustanova u kulturi "B. J. Promotions"-Darko Jurković Trio dva koncertna gostovanja (Krk) Grad Cres-Lubeničke večeri Cres Grad Mali Lošinj-36. osorske glazbene večeri Rab Pučko otvoreno učilište Rab-Rapske glazbene večeri Informatizacija Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj Nabava računalne opreme Lošinj Investicijska potpora Krk Centar za kulturu Grada Krka-Opremanje galerije Decumanus Rab Gradska knjižnica Rab-Nabava opreme Grad Mali Lošinj-rekonstrukcija zgrade za potrebe Gradske knjižnice Lošinj Književne manifestacije Krk Pontes-šesnaesti međunarodni književni festival u Krku 2011. Rab Pučko otvoreno učilište Rab-Ča vrh Arbe 10.000,00 kn 15.000,00 kn 25.000,00 kn 35.000,00 kn 7.000,00 kn 20.000,00 kn 380.000,00 kn 25.000,00 kn

10.000,00 kn 30.000,00 kn 40.000,00 kn 500.000,00 kn 15.000,00 kn 5.000,00 kn

Književni programi knjižara Krk Knjižnična djelatnost Cres Lošinj Rab Krk Kulturna dobra Cres Košljun Pontes-Čitanje našeg otoka Pontes-Klub čitatelja i gostovanja pisaca Gradska knjižnica i čitaonica Frane Petrića Cres Nabava knjižne i neknjižne građe Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj-Nabava knjižne i neknjižne građe Gradska knjižnica Rab-Nabava knjižne i neknjižne građe Javna ustanova Narodna knjižnica Krk Benediktinski samostan sv. Petra Grad Cres-Palača Moise Grad Mali Lošinj-Osorski bedemi, Osor Samostan sv. Frane Franjevački samostan Košljun Franjevački samostan sv. Bernardina Sienskog Grad Rab-Gradski bedemi Općina Lopar-Crkva sv. Nikole Samostan benediktinki Sv. Andrije Župni ured Uznesenja Marijina Franjevački samostan Bernardina Sijenskoga - Kampor Hrvatski restauratorski zavod-Benediktinski samostan i crkva Uznesenja BDM Hrvatski restauratorski zavod-Vrbnik, Crkva Marijina Uznesenja Franjevački samostan sv. Marije Magdalene Župa sv. Stjepana Prvomučenika Pučko otvoreno učilište Rab-Nabava dijelova narodnih nošnji za Folklorno društvo "Rapski tanac'' Pučko otvoreno učilište Rab-Korizmeni oratorij "Klapska muka" koncerti u Sinju, Vinkovcima i Osijeku Centar za kulturu Grada Krka-Izložbeni program Galerije ''Decumanus'' za 2011. Turistička zajednica općine Punat-Izložbeni program galerije "Toš" u Puntu za 2011. godinu Pučko otvoreno učilište Rab-Rapsko likovno ljeto Kazalište Josip Antun Kraljić JAK Mali Lošinj-Međunarodni festival amaterskih komedijskih kazališta, Topolovgrad, Bugarska Udruga rapskih samostreličara-Tradicionalni susret samostreličara Republike San Marino i Grada Raba Centar za kulturu Grada Krka-Pomorstvo Boke Kotorske za vrijeme Venecijanske uprave, Crna Gora Lošinjski muzej-Izložba "Punta Križa" Lošinjski muzej Ogranak Matice Hrvatske Rab-Ivan Pederin: Svakidašnjica u Rabu od mistike do renesanse i baroka UKUPNO ŽUPANIJA: 10.000,00 kn 15.000,00 kn

35.000,00 kn 65.000,00 kn 50.000,00 kn 40.000,00 kn 65.000,00 kn 250.000,00 kn 100.000,00 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 150.000,00 kn 200.000,00 kn 150.000,00 kn 900.000,00 kn 25.000,00 kn 100.000,00 kn 300.000,00 kn 50.000,00 kn 30.000,00 kn

Rab

Krk

Kulturno - umjetnički amaterizam Rab Rab Likovna, vizualna i audiovizualna Krk Rab Međunarodna kulturna suradnja Lošinj Rab Krk Muzejsko-galerijska djelatnost Lošinj Otkup knjiga Lošinj Rab

5.000,00 kn 10.000,00 kn

10.000,00 kn 7.000,00 kn 10.000,00 kn

33.200,00 kn 19.300,00 kn 13.000,00 kn 20.000,00 kn 2.000,00 kn 7.500,00 kn 4.289.000,00

SPLITSKO DALMATINSKA Arheološka baština Vis Arheološki muzej - antička nekropola Vlaška njiva u Visu Arheološki muzej - helenističko-rimska arhitektura i zidine Isse Hrvatski restauratorski zavod- Rimske terme (podni mozaici) Javna ustanova, Agencija za upravljanje Starogradskim poljem Chora Pharou Javna ustanova, Agencija za upravljanje Starogradskim poljem Maslinovik Muzej Starog Grada-Remetin vrt (Crkva sv. Ivana) - grčka i rimska arhitektura Klesarska škola Pučišća 20.000,00 kn 80.000,00 kn 50.000,00 kn 30.000,00 kn 30.000,00 kn 60.000,00 kn 10.000,00 kn

Hvar

Časopisi Brač Dramska umjetnost

Dramski studio mladih Hvar-Priprema predstave "Pričanje bajke" Hvar Hvarsko pučko kazalište-Redovna djelatnost za 2011 Kazalište "Petar Hektorović"-Priprema predstave Don Antuonij Kujiš: "Zloto" Glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti Grad Hvar-50. hvarske ljetne priredbe Hvar Ogranak Matice hrvatske Jelsa-Večeri Antuna Dobronića Brač Uzmah, Ložišća-Međunarodna ljetna škola "Uzmah" Informatizacija Gradska knjižnica "Ranko Marinković" , Komiža-Nabava opreme Vis Hvar Gradska knjižnica i čitaonica Hvar-Nabava opreme Općinska knjižnica "Hrvatska čitaonica" Bol-Nabava opreme Brač Općinska knjižnica Hrvatski sastanak 1888 Selca-Nabava opreme Investicijska potpora Narodna knjižnica "Hrvatski skup" Pučišća-Nabava opreme Narodna knjižnica u Supetru-Uređenje knjižnice Brač Centar za kulturu Brač-Sanacija Muzeja u Škripu Centar za kulturu Brač-Uređenje Galerije Dešković u Bolu Vis Gradska knjižnica "Ranko Marinković"-Nabava opreme Hvar Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa-Obnova zgrade za knjižnicu Književne manifestacije Kulturno umjetničko društvo "Hrvatski sastanak 1888.-Baštinski dani - Croatia Brač rediviva "ča-kaj-što" OŠ Vladimira Nazora -Nazorovi dani Knjižnična djelatnost Narodna knjižnica u Supetru -Nabava knjižne građe Narodna knjižnica "Hrvatski skup" Pučišća-Nabava knjižne građe Narodna knjižnica u Supetru-Nabava knjižne građe Brač Općinska knjižnica "Hrvatska čitaonica" Bol -Nabava knjižne građe Općinska knjižnica Hrvatski sastanak 1888 Selca Nabava knjižne građe Gradska knjižnica "Ranko Marinković" -Nabava knjižne građe Vis Gradska knjižnica i čitaonica Vis-Nabava knjižne građe Gradska knjižnica i čitaonica Hvar-Nabava knjižne građe Hvar Gradska knjižnica i čitaonica Stari Grad-Nabava knjižne građe Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa-Nabava knjižne građe Šolta Gradska knjižnica Marka Marulića Split-Nabava knjižne građe

10.000,00 kn 20.000,00 kn 10.000,00 kn 120.000,00 kn 15.000,00 kn 15.000,00 kn

10.000,00 kn 10.000,00 kn 5.000,00 kn 10.000,00 kn 40.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 150.000,00 kn 10.000,00 kn 200.000,00 kn

10.000,00 kn 15.000,00 kn 10.000,00 kn 30.000,00 kn 45.000,00 kn 30.000,00 kn 20.000,00 kn 30.000,00 kn 30.000,00 kn 60.000,00 kn 35.000,00 kn 50.000,00 kn 20.000,00 kn

Kulturna dobra Centar za kulturu Brač-Pustinja Blaca Dominikanski samostan sv. Marije Milosne Grad Supetar-Škrip, Kaštel Cerineo Hrvatski restauratorski zavod- Arheološki lokalitet, Lovrečina Općina Nerežišća-Dračevica, Stara uljara 'Golubijera' Općina Postira-Crkva sv. Petra Općina Postira-Arheološki lokalitet Mirje Župni ured sv. Jurja u Bobovišću , Brač Župni ured sv. Petra , Brač Centar za kulturu Brač Župa sv. Fabijana i Sebastijana u Donjem Humcu Župa sv. Martina, Sumartin, Brač Župni ured sv. Jeronima Društvo prijatelja kulturne baštine Vrboska- Kuća Matije Ivanića Grad Hvar-Arsenal sa fontikom i kazalištem Grad Stari Grad- Kuća i mauzolej don Šime Ljubića Hrvatski restauratorski zavod-Crkva Gospe od Anuncijate Muzej hvarske baštine-Ljetnikovac Hanibala Lucića Općina Jelsa-Pitve, Zgrada vinogradarske zbirke Općina Jelsa- Crkva sv. Marije (crkva-tvrđava) Umjetnička akademija-Crkva sv. Marije Magdalene, zidni oslici Župni ured sv. Stjepana I. pape i mučenika Župni ured sv. Stjepana I. pape i mučenika Župni ured sv. Stjepana I., pape i mučenika Župni ured Uznesenja Marijina Župni ured Uznesenja Marijina Župa sv. Kuzme i Damjana Župa sv. Kuzme i Damjana Župa sv. Lovre Vrboska (o. Hvar) Župni ured sv. Stjepana I., pape i mučenika Župni ured Uznesenja Marijina Grad Komiža-kaštel Grad Vis-Zgrada Hrvatskog doma Hrvatski restauratorski zavod-Crkva Gospe Gusarice Župni ured sv. Nikole , Komiža Župni ured Vis Župni ured sv. Jurja Župni ured sv. Jurja Mučenika, Drvenik Općina Šolta- Bratska kuća, tijesak za vino, 18. st. Bračko folklorno društvo "Ciciljona"-Nabava jedne ženske i jedne muške narodne nošnje Tamburaški sastav Supetar-Proslava 110. obljetnice Hrvatska gradska glazba Stari Grad-Popravak puhačkih instrumenata Općina Šolta -Likovna kolonija ''Eugen Buktenica'' Amatersko kazalište "Ranko Marinković" Hvarsko pučko kazalište Centar za kulturu Brač, Galerija umjetnina "Branislav Dešković" Retrospektivna izložba A. Augustinčića Umjetnička akademija-Komiža Novo Medijska Luka Video Vortex Summer School Grad Komiža-Krešimir Nemec i dr.: Suvremenost Ranka Marinkovića Grad Komiža-grupa autora: Poetika Ranka Marinkovića 200.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 40.000,00 kn 60.000,00 kn 100.000,00 kn 40.000,00 kn 100.000,00 kn 250.000,00 kn 15.000,00 kn 80.000,00 kn 20.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 250.000,00 kn 50.000,00 kn 50.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 18.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 150.000,00 kn 17.000,00 kn 25.000,00 kn 70.000,00 kn 15.000,00 kn 40.000,00 kn 250.000,00 kn 350.000,00 kn 40.000,00 kn 100.000,00 kn 30.000,00 kn 100.000,00 kn 50.000,00 kn 25.000,00 kn

Brač

Hvar

Vis

Drvenik Šolta Kulturno - umjetnički amaterizam Brač Likovna, vizualna i audiovizualna Šolta Međunarodna kulturna suradnja Vis Hvar Muzejsko-galerijska djelatnost Brač Nove medijske kulture Vis Otkup knjiga Vis Potpora knjizi Vis

5.000,00 kn 5.000,00 kn 10.000,00 kn 5.000,00 kn 10.000,00 kn 10.000,00 kn

45.000,00 kn

30.000,00 kn

5.000,00 kn 10.000,00 kn 5.060.000,00

ŠIBENSKO KNINSKA Arheološka baština Murter Kornati Knjižnična djelatnost Murter Kulturna dobra Murter Kornati Zlarin Kulturno - umjetnički amaterizam Međunarodna kulturna suradnja Krapanj Hrvatski restauratorski zavod-Murter, Bisage - Kornati (pokretni nalazi) Hrvatski restauratorski zavod-Murter, Pličina Mijoka (pokretni nalazi, 16. st.) Sveučilište u Zadru-Kornati, Tureta - bizantska utvrda Narodna knjižnica i čitaonica Murter Općina Tisno-Palača Katunarić - zgrada općine Župa sv. Duha Župa Sv.Frane Župa Sv. Frane Župa sv. Mihovila Župa Uznesenja Marijina Župa Uznesenja Marijina Župa Uznesenja Marijina KUD "Hartić"-Nabava novih instrumenata 60.000,00 kn 80.000,00 kn 40.000,00 kn 45.000,00 kn 100.000,00 kn 100.000,00 kn 70.000,00 kn 100.000,00 kn 150.000,00 kn 100.000,00 kn 70.000,00 kn 60.000,00 kn 5.000,00 kn

KUD Spužvar Krapanj-Brodarica, Šibenik/dio-Brodarica/Međunarodni festival folklora i plesa Zaštita prirode - nacionalni i parkovi prirode Javna ustanova Nacionalni park Kornati-Redovna djelatnost, Kornati zaštitni i investicijski programi UKUPNO ŽUPANIJA: ZADARSKA ŽUPANIJA Knjižnična djelatnost Gradska knjižnica Pag-Nabava knjižne i neknjižne građe Pag Općinska knjižnica Općine Kolan "Šime Šugar Ivanov", nabava knjižne i neknjižne građe Dugi Otok Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali-Nabava knjižne i neknjižne građe Ugljan Narodna knjižnica Kali, Nabava knjižne i neknjižne građe Kulturna dobra Magazini soli u Pagu Pag Samostan benediktinki Sv. Margarite-Paška čipka Zadarska nadbiskupija, Župa sv. Jeronima Vlašići, pag Samostan sv. Pavla Školjić, Preko, Ugljan Ugljan Zadarska nadbiskupija Zadarska nadbiskupija-Crkva sv. Hipolita Molat Udruga logoraša antifašista u Koncentracijskom logoru Molat Zadarska nadbiskupija-Crkva Gospe od Karmena Zadarska nadbiskupija, Župa Rođenja BDM Silba Silba Zadarska nadbiskupija-Župe Rođenja BDM, inventar pokretnih kulturnih dobara Pašman Zadarska nadbiskupija-Ždrelac, Crkva sv. Luke Olib Zadarska nadbiskupija, Župa Uznesenja Bl. Dj. Marije Olib Kulturno - umjetnički amaterizam Pag KUD "Družina", nabava izvorne paške narodne nošnje Međunarodna kulturna suradnja Društvo paških čipkarica "Frane Budak ", 12th. Međunarodni festival čipke Pag Društvo paških čipkarica "Frane Budak ", Sudjelovanje na festivalu čipke, SLOVAČKA, Piestany Zaštita prirode - nacionalni i parkovi prirode Javna ustanova Park prirode Telašćica, Redovna djelatnost, zaštitni i Dugi Otok investicijski programi UKUPNO ŽUPANIJA:

10.000,00 kn

2.959.949,17 3.949.949,17

50.000,00 kn 10.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn 100.000,00 kn 15.000,00 kn 20.000,00 kn 250.000,00 kn 100.000,00 kn 50.000,00 kn 30.000,00 kn 100.000,00 kn 15.000,00 kn 46.000,00 kn 100.000,00 kn 20.000,00 kn 10.000,00 kn

3.000,00 kn 3.860,00 kn

2.168.532,03 kn 3.131.392,03

SVEUKUPNO MINISTARSTVO KULTURE:

29.401.332,99

MINISTARSTVO OBRANE
Ministarstvo obrane DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Kuna Pelješka:asfaltiranje dijela ceste Kuna-Rota, uređenje radarske postaje Rota Poluotok Pelješac UKUPNO: Ministarstvo obrane/GS OS RH/Hrvatska ratna mornarica SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Hvar Potpora "Faros maratonu" Brač Potpora i sudjelovanje u Eko akciji čišćenja uvale Milna Potpora i sudjelovanje u Eko akciji čišćenja uvale Nečujam Potpora i sudjelovanje u Eko akciji čišćenja uvale Maslinica Šolta Potpora i sudjelovanje u Eko akciji čišćenja uvale Rogač Potpora i sudjelovanje u Eko akciji čišćenja uvale Šešula UKUPNO:

3.059.195,41 3.059.195,41

10.000,00 2.100,00 500,00 600,00 500,00 1.200,00 14.900,00

SVEUKUPNO MINISTARSTVO OBRANE: MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Kapitalna ulaganja u otoke (domovi zdravlja, ambulante, jedinice za hemodijalizu) LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA Otok Pag Nabava ultrazvučnog aparata za novoizgrađeni Dom zdravlja Novalja UKUPNO AKTIVNOST: Uspostava i organizacija telemedicinske djelatnosti u RH, opremanje i osnivanje osnovne mreže telekomunikacijskih centara u Republici Hrvatskoj SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA: Vis Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga Lastovo Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga Hvar Direktno kapitalno ulaganje u dijagnostičko-informatičku opremu (računalna i medicinska oprema) Brač Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga UKUPNO: DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Mljet Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga Korčula-Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga Korčula Vela Luka-Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga UKUPNO: PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA: Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga Mali Lošinj Direktno kapitalno ulaganje u dijagnostičko-informatičku opremu (računalna i medicinska oprema) Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga Rab Direktno kapitalno ulaganje u dijagnostičko-informatičku opremu (računalna i medicinska oprema) Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga Cres Direktno kapitalno ulaganje u dijagnostičko-informatičku opremu (računalna i medicinska oprema) UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST:

3.074.095,41

304.302,00 304.302,00

22.258,08 22.258,08 29.677,44 168.571,05 29.165,76 271.930,41 22.258,08 22.258,08 22.258,08 66.774,24 22.258,08 21048,76 22258,08 22773,53 12983,88 30005,42 131.327,75 470.032,40

SVEUKUPNO MINISTARSTVO ZDRAVLJA:

774.334,40

MINISTARSTVO BRANITELJA
Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja Mjera samozapošljavanja DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Vela Luka- naknade građanima i kućanstvima u novcu- za samozapošljavanje nezaposlenog hrvatskog branitelja KORČULA UKUPNO: Mjera poticanja osnivanja zadruga hrvatskih branitelja PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Krk- tekuće donacije u novcu (poticanje osnivanja braniteljske zadruge Frankopan) KRK UKUPNO: SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Bol - tekuće donacije u novcu (poticanje osnivanja braniteljske zadruge Bolska kruna) BRAČ UKUPNO: Mjera kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA Novalja-Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima PAG UKUPNO: PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Baška, Malinska, Vrbnik - Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima KRK UKUPNO: SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Pučišće, Supetar - Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima BRAČ Drvenik Veliki - Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima DRVENIK VELIKI Vis - Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima VIS UKUPNO: ZADARSKA ŽUPANIJA Kukljica-Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima KUKLJICA Pag - Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima PAG UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Projekt sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Punat- kapitalne donacije neprofitnim organizacijama (izgradnja spomenobilježja "U spomen na slavne dane pobjede" ) KRK Cres- kapitalne donacije neprofitnim organizacijama (postavljanje Spomenploče svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima i svim žrtvama stradalim u Domovinskom ratu i od posljedica rata na groblju u Cresu) CRES UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST:

30.000,00 30.000,00

150.000,00 150.000,00

150.000,00 150.000,00

25.907,29 25.907,29

86.746,62 86.746,62

31.458,45 1.902,18 4.856,59 38.217,22

2.360,90 5.840,15 8.201,05 489.072,18

50.000,00

15.000,00 65.000,00 65.000,00

SVEUKUPNO MINISTARSTVO BRANITELJA:

554.072,18

MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH
Potpora projektima udruga mladih i za mlade (prevencija ovisnosti kod mladih i potpora radu klubova za mlade) PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA - Otok Mali Lošinj "Učenje za zdrave izbore - program prevencije ovisnosti" 50.000,00 Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja Klub IDEM i ja Centra za zdravo odrastanje 10.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 60.000,00 Poticanje djelovanja udruga koje pružaju usluge socijalne skrbi (unapređenje kvalitete života i jačanje socijalne podrške starijim osobama te izvaninstitucionalna skrb o djeci i mladima s poteškoćama i poremećajima u ponašanju) PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA- Otok Mali Lošinj Prevencija institucionalizacije u skrbi za starije i nemoćne osobe 394.000,00 Prisutnost Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja Moje sigurno mjesto 300.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 694.000,00

SVEUKUPNO MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH MINISTARSTVO ZNANOSTI , OBRAZOVANJA I SPORTA
Kapitalna ulaganja u otoke (osnovnoškolska obrazovanja) Ličko-senjska županija Osnovna škola A.G.Matoša u Novalji-izrada projektne dokumentacije za Pag rekonstrukciju i dogradnju postojeće škole Dubrovačko-neretvanska županija Korčula Osnovna škola Vela Luka -završetak školske sportske dvorane UKUPNO AKTIVNOST:

754.000,00

159.900,00 250.000,00 409.900,00

SVEUKUPNO MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORT MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
Ulaganja u otoke (policijske postaje) Splitsko-dalmatinska županija Vis Sanacija krova i adaptacija službenog stana-dovršeno Izrada tehničke dokumentacije za sanaciju krova i obnovu fasade-dovršeno Hvar Brač Sanacija krova UKUPNO: Dubrovačko-neretvanska, Zadarska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija Korčula, Pag, Mali Lošinj, Cres, Krk, Rab Brač, Hvar Obnova voznog parka Korčula Sustav video nadzora UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Nabava plovila radi podizanja razine sigurnosti na hrvatskim otocima Svi otoci 2 plovila tipa A i 16 plovila tipa C UKUPNO AKTIVNOST:

409.900,00

188.778,56 84.740,00 142.501,00 416.019,56

2.980.000,00 9.000,00 2.989.000,00 3.405.019,56 76.000.000,00 76.000.000,00

SVEUKUPNO MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
Ulaganje u otoke (sudovi) Primorsko-goranska županija Projektna dokumentacija rekonstrukcije sustava grijanja i hlađenja na zgradi općinskog suda u Krku Adaptacija dijela prostora zgrade općinskog suda u Rabu

79.405.019,56

SVEUKUPNO MINISTARSTVO PRAVOSUĐA:

36.285,00 15.349,90

51.634,90

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
IZRAVNA POTPORA Odluka o sufinanciranju dijela troškova zbog otežanih uvjeta i povećanih troškova poslovanja u ribarstvu za razdoblje od 15. ožujka do 15. studenog 2011. Dubrovačko-neretvanska županija Korčula Lastovo Šipan UKUPNO: Ličko-senjska županija Pag Primorsko-goranska županija Cres Ilovik Krk Lošinj Rab UKUPNO: Splitsko-dalmatinska Brač Hvar Vis UKUPNO: Šibensko-kninska Murter Prvić Žirje UKUPNO: Zadarska Dugi Otok Ist Molat Pag Pašman Premuda Ugljan UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Odluka o dodjeli tržišne kompenzacije za prodani ulov riba i drugih morskih organizama Dubrovačko-neretvanska županija Korčula Lastovo Šipan UKUPNO: Primorsko-goranska županija Cres Ilovik Krk Lošinj Rab UKUPNO: Splitsko-dalmatinska Brač Hvar Vis UKUPNO: Šibensko-kninska Murter Žirje UKUPNO:

130.545,32 37.551,92 93.395,87 261.493,11 12.164,10 14.111,37 4.668,42 282.648,98 478.274,31 94.282,70 873.985,78 540.156,42 209.897,66 129.911,34 879.965,42 294.435,80 1.797,54 13.380,23 309.613,57 22.722,74 1.120,27 427,09 104.761,89 167.192,75 2.699,58 1.361.553,15 1.660.477,47 3.997.699,45

10.940,85 93.900,98 23.227,29 128.069,12 10.238,58 1.199,18 378.015,30 178.010,24 213.688,01 781.151,31 45.072,35 530.845,27 752.345,69 1.328.263,31 291.576,07 15.125,40 306.701,47

Zadarska Dugi Otok Pag Pašman Premuda Ugljan UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Ukupno izravna potpora:

57.446,16 212.149,66 141.465,17 29.971,29 239.235,73 680.268,01 3.224.453,22 7.222.152,67

STRUKTURNA POTPORA Natječaj za podnošenje prijava u okviru sufinanciranja mjera strukturne politike kroz potporu razvoja akvakulture u 2011. Dubrovačko-neretvanska županija Pelješac 142.769,62 Primorsko-goranska županija Cres 755.561,87 Lošinj 39.798,50 UKUPNO: 795.360,37 Splitsko-dalmatinska Brač 647.389,68 Zadarska Pašman 35.639,98 Ugljan 833.628,79 UKUPNO: 869.268,77 UKUPNO AKTIVNOST: 2.454.788,44 Natječaj za podnošenje prijava za sufinanciranje troškova kupnje opreme, ribarskih alata, plovila i pogonskih strojeva za obavljanje gospodarskog ribolova Dubrovačko-neretvanska županija Lastovo 45.750,00 Šipan 15.396,05 UKUPNO: 61.146,05 Primorsko-goranska županija Cres 249.917,74 Ilovik 28.065,00 Krk 243.292,34 Lošinj 505.865,85 Rab 412.507,27 UKUPNO: 1.439.648,20 Splitsko-dalmatinska Brač 110.334,52 Hvar 25.649,27 Vis 534.012,66 UKUPNO: 669.996,45 Šibensko-kninska Murter 210.155,18 Zadarska Dugi Otok 62.880,88 Pag 43.227,28 Pašman 212.531,34 Premuda 24.114,65 Ugljan 615.705,92 UKUPNO: 958.460,07 UKUPNO AKTIVNOST: 3.339.405,95 Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz potporu u segmentu kočarskog Dubrovačko-neretvanska županija Lastovo 37.000,00 Šipan 44.700,00 UKUPNO: 81.700,00

Ličko-senjska županija Pag Primorsko-goranska županija Cres Ilovik Krk Lošinj Rab UKUPNO: Splitsko-dalmatinska Brač Hvar UKUPNO: Šibensko-kninska Murter Žirje UKUPNO: Zadarska Dugi Otok Pag Pašman Ugljan UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Natječaj za podnošenje prijava u okviru sufinanciranja mjera strukturne politike kroz potporu razvoja prerade proizvoda ribarstva Dubrovačko-neretvanska županija Lastovo Primorsko-goranska županija Krk Splitsko-dalmatinska Brač Zadarska Dugi Otok UKUPNO AKTIVNOST: Ukupno strukturna potpora: OSTALE STRUKTURNE POTPORE Odluka o dodjeli interventne potpore u sektoru ribarstva u dijelu kočarskog ribolova Dubrovačko-neretvanska županija Lastovo Šipan UKUPNO: Ličko-senjska županija Pag Primorsko-goranska županija Cres Ilovik Krk Lošinj Rab UKUPNO: Splitsko-dalmatinska Brač Hvar UKUPNO: Šibensko-kninska Murter Žirje UKUPNO:

25.500,00 10.657,00 11.000,00 190.040,00 248.015,00 85.776,00 545.488,00 47.165,00 261.890,00 309.055,00 259.380,00 20.600,00 279.980,00 10.000,00 65.139,00 51.560,00 137.520,00 264.219,00 1.505.942,00

52.333,80 39.818,60 500.000,00 66.624,10 658.776,50 7.958.912,89

18.500,00 22.350,00 40.850,00 12.750,00 5.328,50 5.500,00 100.356,00 124.007,50 42.888,00 278.080,00 23.582,50 139.045,00 162.627,50 129.690,00 10.300,00 139.990,00

Zadarska Dugi Otok Pag Pašman Ugljan UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Odluka o dodjeli jednokratne pomoći sektoru ribarstva u dijelu plivaričarskog ribolova Dubrovačko-neretvanska županija Korčula Primorsko-goranska županija Krk Splitsko-dalmatinska Brač Hvar Vis UKUPNO: Šibensko-kninska Murter Zadarska Dugi Otok Pašman Ugljan UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Natječaj za prijavu projekata za sufinanciranje uzgojno selekcijskog rada u akvakulturi Dubrovačko-neretvanska županija Pelješac Splitsko-dalmatinska Šolta UKUPNO AKTIVNOST: Natječaj za dodjelu potpore ribarskim zadrugama Splitsko-dalmatinska Vis Šibensko-kninska Murter Zadarska Ugljan UKUPNO AKTIVNOST: Ukupno ostale strukturne potpore: RURALNI RAZVOJ Potpore po projektima bespovratnih poticaja na razini gradova, općina i županija Dubrovačko-neretvanska županija Korčula (Korčula, Pupnat) Ličko-senjska županija Pag (Novalja) Zadarska Pag (Pag, Kolan) Ugljan (Kali) Primorsko-goranska županija Krk ( Vrbnik) Rab Cres Splitsko-dalmatinska Hvar (Stari Grad) Brač (Nerežišća, Postira) Javni poziv za dodjelu potpore organizatorima znanstveno stručnih skupova, gospodarskih manifestacija i lokalno tradicijskih manifestacija Javni poziv za dodjelu potpore organizatorima znanstveno stručnih skupova, gospodarskih manifestacija i lokalno tradicijskih manifestacija Javni poziv za dodjelu potpore organizatorima znanstveno stručnih skupova, gospodarskih manifestacija i lokalno tradicijskih manifestacija

5.000,00 32.569,50 22.100,00 68.760,00 128.429,50 762.727,00

446.603,00 254.550,00 804.216,80 27.924,00 18.249,00 850.389,80 222.408,00 34.930,00 117.145,00 1.919.026,00 2.071.101,00 3.845.051,80

70.000,00 150.000,00 220.000,00

714.793,07 203.702,78 1.554.698,03 2.473.193,88 7.300.972,68

31.700,00

13.200,00 9.200,00 17.950,00 6.600,00 5.000,00 10.000,00 26.700,00 10.000,00 130.350,00

Javni poziv za dodjelu potpore organizatorima znanstveno stručnih skupova, gospodarskih manifestacija i lokalno tradicijskih manifestacija

Javni poziv za dodjelu potpore organizatorima znanstveno stručnih skupova, gospodarskih manifestacija i lokalno tradicijskih manifestacija UKUPNO AKTIVNOST:

VODNO GOSPODARSTVO Korištenje voda-javna vodoopskrba Primorsko-goranska županija Krk Splitsko-dalmatinska Brač Vrgad Dubrovačko-neretvanska županija Pelješac Zaštita voda Dubrovačko-neretvanska županija Korčula Primorsko-goranska županija Krk Ulaganje u komunalne vodne građevine za javnu vodoopskrbu na području općine Postira Ulaganje u komunalne vodne građevine za javnu vodoopskrbu na području općine Pakoštane Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu na području općine Janjina UKUPNO AKTIVNOST: 1.000.000,00 1.000.000,00 Vodoopskrbni sustav otoka Krka, uključivanje bunara u Baščanskoj kotlini u vodoopskrbni sustav Stara Baška-izgradnja bunara, glavni magistralni cjevovod u Šotoventu i Lakmartinu, glavni magistralni cjevovod u Dobrinjštini

3.600.000,00

255.000,00 5.855.000,00

Ulaganje u komunalne vodne građevine za javnu odvodnju na području općine Blato Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu odvodnju na području općineMalinske-Dubašnice UKUPNO AKTIVNOST: Ukupno vodno gospodarstvo:

812.500,00

1.894.500,00 2.707.000,00 8.562.000,00

ŠUMARSTVO I LOVSTVO Sufinanciranje po projektima na razini gradova i općina Splitsko-dalmatinska Program mjera obnove opožarenih površina na području otoka Brača UKUPNO AKTIVNOST:

1.200.000,00 1.200.000,00

SVEUKUPNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE: MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA
Potpore po projektima bespovratnih poticaja na razini gradova, općina i županija Potpore za malo gospodarstvo, obrt i poticanje, ulaganja i izvoz (Blato,Korčula, Dubrovačko-neretvanska Lastovo,Mljet,Orebić,Ston,Trpanj,Vela Luka) Ličko-senjska Potpore za malo gospodarstvo, obrt i poticanje, ulaganja i izvoz (Novalja) Primorsko-goranska Potpore za malo gospodarstvo, obrt i poticanje, ulaganja i izvoz (Baška, Cres, Dobrinj,krk, Lopar, Mali Lošinj, Malinska.Dubašnica, Punat, Rab,Vrbnik) Potpore za malo gospodarstvo, obrt i poticanje, ulaganja i izvoz (Bol, Hvar, Jelsa, Komiža, Nerežišća, Postira, Selca, Split, Stari Grad, Supetar, Sutivan, Šolta, Vis) Potpore za malo gospodarstvo, obrt i poticanje, ulaganja i izvoz (Tisno, Vodice)

32.374.388,24

514.820,00 1.224.820,00 1.264.185,00

Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Zadarska

2.307.535,00 8.050,00 153.651,00 5.473.061,00 1.820,00 1.820,00 17.185,00 16.135,00 1.050,00 7.651,00 45.661,00 10.000 10.000,00

Potpore za malo gospodarstvo, obrt i poticanje, ulaganja i izvoz (Kolan, Kukljica, Pag, Pašman, Preko, Sali, Tkon, Zadar) UKUPNO AKTIVNOST: Dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu Dubrovačko-neretvanska Vela Luka Ličko-senjska Novalja Primorsko-goranska Cres, Dobrinj, mali Lošinj, Malinska-Dubašnica,Rab Splitsko-dalmatinska Hvar, Jelsa,Komiža,Split,Stari Grad,Supetar,Vis Šibensko-kninska županija Tisno Zadarska Kolan,Pašman,Preko,Sali, Tkon UKUPNO AKTIVNOST: Inovacijom do konkurentnosti - inovatori, fizičke osobe Splitsko-dalmatinska Selce UKUPNO AKTIVNOST:

Inovacijom do konkurentnosti - subjekti malog gospodarstva Primorsko-goranska Krk UKUPNO AKTIVNOST: Izgradnja poduzetničkih zona u JLP Ličko-senjska Primorsko-goranska Splitsko-dalmatinska Novalja Cres, Lopar Nerežišća,Postira UKUPNO AKTIVNOST: Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva Dubrovačko-neretvanska Korčula, Orebić, Ston Primorsko-goranska Krk, Rab, Vrbnik Splitsko-dalmatinska Hvar, Jelsa Zadarska Kukljica, Pag UKUPNO AKTIVNOST: Obrazovanje u OBRTNIŠTVU - Aktivnost A - Informatičko obrazovanje obrtnika Dubrovačko-neretvanska Blato Ličko-senjska Novalja Primorsko-goranska Krk Splitsko-dalmatinska Hvar Zadarska Pag UKUPNO AKTIVNOST: Obrazovanje u OBRTNIŠTVU - Aktivnost C - Razvoj strukovnih škola za obrtnička zanimanja Primorsko-goranska Rab UKUPNO AKTIVNOST: Obrazovanje za poduzetništvo - Aktivnost 4 Splitsko-dalmatinska Split Zadarska Pašman, Preko UKUPNO AKTIVNOST: Poduzetništvo mladih, početnika i osoba s invaliditetom Dubrovačko-neretvanska Blato Primorsko-goranska Punat, Rab Splitsko-dalmatinska Sutivan UKUPNO AKTIVNOST: Poduzetništvo u kulturi Splitsko-dalmatinska Bol UKUPNO AKTIVNOST: Poduzetništvo ŽENA Dubrovačko-neretvanska Mljet, Vela Luka Ličko-senjska Novalja Primorsko-goranska Baška, Cres, Dobrinj,Krk,Rab,Vrbnik Splitsko-dalmatinska Jelsa, Supetar Šibensko-kninska Vodice Zadarska Preko, Zadar UKUPNO AKTIVNOST: Proizvodno-uslužne zadruge Dubrovačko-neretvanska Korčula, Lastovo, Orebić, Ston Primorsko-goranska Vrbnik Splitsko-dalmatinska Selca UKUPNO AKTIVNOST: Promidžba poduzetništva Dubrovačko-neretvanska Vela Luka Splitsko-dalmatinska Stari Grad UKUPNO AKTIVNOST: Sufinanciranje konzultantskih usluga Splitsko-dalmatinska Šolta UKUPNO AKTIVNOST: Tradicijski i umjetnički obrti Dubrovačko-neretvanska Trpanj Primorsko-goranska Krk Zadarska Kukljica UKUPNO AKTIVNOST:

15.000 15.000,00 1.200.000 730.000 2.000.000 3.930.000,00 160.000 160.000 115.000 100.000 535.000,00 8.000 5.000 16.000 13.000 5.000 47.000,00 60.000 60.000,00 5.000 11.000 16.000,00 17.000 25.000 10.000 52.000,00 50.000 50.000,00 18.000 18.000 101.000 15.000 7.000 20.000 179.000,00 285.000 110.000 50.000 445.000,00 5.000 15.000 20.000,00 8.400 8.400,00 20.000 30.000 10.000 60.000,00

SVEUKUPNO MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA:

5.473.061,00

MINISTARSTVO TURIZMA
Program poticanje manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA DRUŠTVO SINJALI BAŠKA, Ulica Kralja Zvonimira 114, 51523 Baška PLOČA OD ŠKOLJAKA - legenda o nastanku Bašćanske ploče KRK TZ Općine Vrbnik, Placa Vrbničkog Statuta 4, 51516 Vrbnik - DANI VINA OTOKA KRKA - VRBNIK 2011 TZ Grada Malog Lošinja, Riva Lošinjskih Kapetana 29, Mali Lošinj 51550 LOŠINJ ROLLMAPS TZ Grada Raba, Trg Municipium Arba 8 - Rapska fjera 2011. RAB Ugostiteljski obrt "NIZ", Rab -SAN ANTONIO FESTIVAL 2011 UKUPNO: LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA GRAD NOVALJA, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Novalja 53291 - Čarolija Izraela ljeto u Novalji PAG DRUŠTVO PAŠKIH ČIPKARICA "FRANE BUDAK" PAG, Ante Starčevića 9, Pag - 2. Međunarodni festival čipke u gradu Pagu UKUPNO: ZADARSKA ŽUPANIJA DUGI OTOK TZ Općine Sali, 23281 Sali, Dugi otok - SALJSKE UŽANCE PAG Općina Kolan, Trg Kralja Tomislava, 23 251 Kolan - "KOLANJCI" Udruga Kualjske ribarske noći, Sv. Lovre 2, 23272 Kali - KUALJSKE UGLJAN RIBARSKE NOĆI - TUNUARA 2011. UKUPNO: ŠIBENSKO - KNINSKA ŽUPANIJA Udruga "TIŠNJANSKI TOVAR" Tisno, Uska Ulica br.3., 22240 Tisno MEĐUNARODNA TRKA TOVAROV 2011. Kulturno-umjetničko društvo "Travulin", Istočna gomilica 1a, Tisno 22240 Večer folklora u Tisnom Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja "Argonauta", Pijaca Društva seoske izobraženosti bb, Murter 22243 - FESTIVAL ODRŽIVOG RAZVOJA OTOKA I PRIOBALJA - FORO 2012 PIROVAC 20.000,00 10.000,00 30.000,00 20.000,00 30.000,00 110.000,00 30.000,00 10.000,00 40.000,00 20.000,00 30.000,00 10.000,00 60.000,00 40.000,00 15.000,00

MURTER

15.000,00

Javna ustanova nacionalni park Kornati, Butina 2, Murter 22243 PROMOCIJA VJERSKOG TURIZMA NA PODRUČJU NP - GOSPA O'TARCA TZO Tisno, Istočna gomilica 1a, Tisno - Garofulizacija Tisnog - priča o sretnim vrtovima UKUPNO: SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Sportska udruga MEĐUNARODNO PRVENSTVO HRVATSKE U DALJINSKOM PLIVANJU - STARI GRAD, Petra Skuterija 5, Stari Grad HVAR 21460 - 36. Međunarodno prvenstvo Hrvatske u daljinskom plivanju - FAROS MARATON 2011. Zlatni rat d.d., Bol, Bračka cesta 13, Bol, Bol 21420 - Koncert Gloria Gaynor i BRAČ Ivo Gamulin Gianni UKUPNO: DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA HKUD Stoviš - Ston, Trg kralja Tomislava 1 - Međunarodni festival puhačkih POLUOTOK PELJEŠAC orkestara - Stoviš - Ston TZ općine Orebić, Trg Mimbeli, 20250 Orebić - Orebičko lito 2011

20.000,00 15.000,00 105.000,00

10.000,00

35.000,00 45.000,00 10.000,00 10.000,00

KORČULA

MLJET LASTOVO

FOLKLORNO DRUŠTVO "KUMPANIJA", Ulica 27, br. 10/2, 20270 Vela Luka - EKO-ETNO VEČER OTOKA KORČULE "ŠEGEDIN" d.o.o., HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 69/9, p.p. 1, Korčula - XV. MEĐUNARODNI MARKO POLO FESTIVAL PISME, VINA I AUTOHTONIH PROIZVODA Centar za kulturu Korčula, Obala Korčulanskih Brodograditelja bb, 20260 Korčula - KORČULANSKO KULTURNO LJETO TZ Općine Smokvica, Brna 324, 20272 Smokvica - 1. Dani pošipa TZ Općine Smokvica, Brna 324, 20272 Smokvica - Tradicionalna fešta potezanja konopa Udruga Vela Luka Event, Vela Luka, Ulica 30, br. 15 - Eko etno večer otoka Kor Udruga Vela Luka Event, Vela Luka, Ulica 30, br. 15 - Vela Luka Art@Fashion n TZ općine Mljet, Zabrežje 2, 20225 Babino polje, otok Mljet - MLJETSKO LJETO (MLJET - Odisejevim stopama) Općina Lastovo, Dolac 3, 20290 Lastovo, otok Lastovo - "...ZA LASTOVO SVE BI DA PROJEKT..." UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST:

10.000,00 50.000,00 20.000,00 10.000,00 15.000,00 5.000,00 5.000,00 10.000,00 40.000,00 185.000,00 545.000,00

Program promocija zanimanja PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA KRK Srednja škola Kralj Zvonimir, Krk DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Srednja škola Vela Luka, Vela Luka LASTOVO UKUPNO PROGRAM: Program unapređenje kvalitete ugostiteljske industrije ŠIBENSKO - KNINSKA ŽUPANIJA Murter - Implementacija HACCP sustava MURTER Murter - Uvođenje HACCP sustava Otok Žut Kornati - uvođenje HACCP sustava UKUPNO PROGRAM: Program poticanja unapređenja izrade i plasmana izvornih suvenira "Izvorni suvenir" ZADARSKA ŽUPANIJA Mala Rava - Ravski suvenir, bočice izrađene prema muzejskim predlošcima i RAVA prikladnom ambalažom sa eko maslinovim uljem. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Komiža - Viški suvenir, bočice s maslinovim uljem, uređenje punionice, VIS spremišta i sanitarnog čvora i ostala oprema za proizvodnju. UKUPNO PROGRAM: Program "Zelena brazda" LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA OPG Enej Vidas, Matice Hrvatske 7, Novalja - UREĐENJE I OPREMANJE PAG SMJEŠTAJNOG OBJEKTA OPG-A ENEJ VIDAS DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA MLJET Općina Mljet, Zabrežje 2, Babino polje o. Mljet - TURISTIČKI PUT BLATINA

18.000,00 9.000,00 27.000,00

50.000,00 30.000,00 40.000,00 120.000,00

20.000,00

20.000,00 40.000,00

20.000,00

10.000,00 30.000,00

UKUPNO PROGRAM: Program poticanja razvoja posebnih oblika turizma na moru u Republici Hrvatskoj "PLAVA BRAZDA" 2011. PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA Taxi prijevoz na moru, vl.Dario Ivče, Lopar 47, 51281 Lopar: "Izgradnja broda sa staklenim dnom" RAB Turistički obrt "Valentino", vl.Zdravko Buza- Vidas, Supetarska draga 55, 51 280 Rab: "Obnova te povećanje kvalitete i sigurnosti plovila" UKUPNO: ZADARSKA ŽUPANIJA Ribarsko- turistički obrt TOME, vl.Tomislav Čarić, Sali bb, 23281 Sali, Dugi SALI otok: "Izletnički programi u akvatoriju Dugog otoka" TRN - obrt za ribarstvo i turizam, Ždrelac 1, 23263 Ždrelac, otok Pašman: PAŠMAN "Motorni brod "KAKAN" UKUPNO:

10.000,00 20.000,00 30.000,00

10.000,00 40.000,00 50.000,00

ŠIBENSKO - KNINSKA ŽUPANIJA Športsko ribolovni klub Punta Rata, Obala Sv.Ivana bb, 22242 Jezera: "Big Game Fishing" Ronilački centar TRAMONTO, Stjepana Radića 13, 22240 Tisno: "Opremanje MURTER ronilačkog centra Tramonto" COLONIA d.o.o., Ulica Luke 45, 22243 Murter: "Proširenje slolarnog sustava za proizvodnju električne energije i investicijsko održavanje sustava za desalinizaciju mora" Ugostiteljski objekt Opat, vl. Miroslava Božikov, Otok Kornat 1, OTOK KORNAT Kornati:"Desalinizacija morske vode" UKUPNO: SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Ugostiteljski obrt "Skalinada", vl.Tonči Antičević- Zavala, Zavala, 21465 Jelsa, HVAR otok Hvar: "Kako su živjeli naši stari" UKUPNO: DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Stermasi d.o.o. Saplunara 2, 20224 Maranovići, otok Mljet: "Ribolovni turizam MLJET tradicionalnim ribolovnim alatima otoka Mljeta" "SOKOL" obrt za prijevoz putnika morem i priobaljem; Lumbarda 45, 20263 KORČULA LUMBARDA: "Aktivni nautički i izletnički program na moru - kupnja novog plovila" UKUPNO: UKUPNO PROGRAM: Program poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima „BAŠTINA U TURIZMU“ PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA Udruga Centar za održivi razvoj "Gerbin", Lubenice 26, 51557 Cres CRES Muzej ovčarstva: vuna, a poslije? KRK PZ Gospoja, 51516 Vrbnik, Frankopanska 1 - Kušaona "Gospoja" UKUPNO: LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA PAG GRAD NOVALJA, Trg dr. Franje Tuđmana 1; Novalja UKUPNO: ZADARSKA ŽUPANIJA DUGI OTOK TZO Sali, Obala Petra Lorinia bb - Arheološka karta Dugog otoka Umjetnička organizacija Lovro i Nina, Mesnička 24, Zagreb - Pag Art Festival "SUHOZID" udruga, P.Krešimira IV 8 23251 Kolan - Hrvatski centar suhozidne gradnje "SUHOZID" udruga, P.Krešimira IV 8 23251 Kolan - uređenje kolanjskih izvora PAŠMAN Općina Pašman, Pašman BB, 23262 Pašman - Obnova starog mlina UKUPNO: SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA BRAČ TURE d.o.o., Postira, Porat 1, 21410 Postira - VILLA RUSTICA UKUPNO: ISTARSKA ŽUPANIJA JU NP BRIJUNI, Brionska 10, 52212 Fažana - Sanacija vidikovca iz 1895.g. BRIJUNI na brdu Ciprovac UKUPNO: DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Marina Matana, kamp "Ropa", Ropa 11, 20225 Babino Polje - Uređenje uslužnog prostora za kamp u tradicijskoj kući OPG Marija Lonac, Brdasta 12 - Obnova tradicijske kuće, Babino Polje Udruga Pavlovi baštinici, Korita bb - Uređenje pješačke staze i vidikovca MLJET "Stražište" Ugostiteljski obrt "Triton", vl. Antonio Sršen, Sršenovići 43, Babino Polje Obnova stare kamene kuće Općina Mljet, Zabrežje 2, Babino polje - Mungosov vidikovac Zlamenje OPG Zdravka Stražičić, Zadublje 70 - Knežev dvor na otoku Mljetu PAG

20.000,00 40.000,00 50.000,00 70.000,00 180.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 60.000,00 350.000,00

20.000,00 30.000,00 50.000,00 25.000,00 25.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 50.000,00 10.000,00 30.000,00 40.000,00 30.000,00 10.000,00

Poljoprivredna zadruga Putniković, Putnikovići bb - Prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva Agro turistička braniteljska zadruga Putnikovići, Prisoje 8, Putnikovići PELJEŠAC Uređenje odmorišta na lokaciji Dubrave OPG Anđelko Arambašić, Kuna Pelješka, Zaguine 3 - Obnova stare kuće i konobe LASTOVO Vanja d.o.o. Lastovo, Vanja Jurica - Fumari sa Lastova KORČULA OPG Petar Matić, Račišće 108 - Špilja Samograd UKUPNO: UKUPNO PROGRAM: Program poticanja stvaranja (osmišljavanja i promocije) novih turističkih proizvoda u 2011.g. "UPOZNAJ HRVATSKU" PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA LOŠINJ LOŠINJSKA PLOVIDBAMUZEJSKI MARATON CRESKO-LOŠINJSKOG OTOČJA TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBAPANORAMSKI POGLED NA LOŠINJSKI ARHIPELAG TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBATREKKING- TRI VRHA NA CRESU I LOŠINJU TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBAU POTRAZI ZA LOŠINJSKIM DOBRIM DUPINOM TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBAPUTEVIMA SV. GAUDENCIJA TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBARAPSODIJA MIRISA LOŠINJSKOG BILJA TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBANEREZINSKI MOTIVI NA SLIKARSKOM PLATNU TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBAPOMORSKA TRADICIJA OTOKA LOŠINJA TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBACRESKO-LOŠINJSKI KULTURNI VREMEPLOV TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBAMISTIČNI LABIRINTI TRAMUNTANE TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBAFOTO MARATON APSYRTIDES (CRES-LOŠINJ) TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBAEDUKACIJSKA TURA O ŽIVOTINJSKOM SVIJETU CRESA I LOŠINJA TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBACRKVE CRESA I LOŠINJA TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBABICIKLISTIČKA TURA PO TRAMUNTANI TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBAGASTRO TURA PO CRESU I LOŠINJU TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBAHRVATSKI ZA STRANCE NA LOŠINJU TURIZAM d.o.o. CRES LOŠINJSKA PLOVIDBATAJNE OTOKA CRESA TURIZAM d.o.o. LOŠINJSKA PLOVIDBAU POTRAZI ZA CRESKIM BJELOGLAVIM SUPOM TURIZAM d.o.o. KRALJ d.o.o. PROMATRANJE DELFINA I BJELOGLAVOG SUPA BELI- OŽUJAK I LISTOPAD VIKENDPLANER-ABAK d.o.o. PRIRODNE LJEPOTE CRESKO-LOŠINJSKOG ARHIPELAGA MARBIS SVAKI KUTAK OTOKA CRESA I MALOG LOŠINJA (SUSAK, ILOVIK) KRK ŠILOTURIST ŠILOTURIST ŠILOTURIST ŠILOTURIST ŠILOTURIST POLO LINE d.o.o.

30.000,00 15.000,00 30.000,00 15.000,00 10.000,00 270.000,00 505.000,00

6.000,00 7.000,00 6.000,00 8.000,00 5.000,00 8.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 8.000,00 6.000,00 6.000,00 8.000,00 7.000,00 6.000,00 6.000,00

6.000,00 6.000,00 5.000,00 9.000,00 2.500,00

DOČEK NOVE GODINE POD MOREM RONILAČKE ATRAKCIJE STAZAMA ZABORAVLJENIH DIJELOVA OTOKA TAJNE KVARNERSKIH ŠPILJA FLORA I FAUNA JADRANSKOG MORA PLES POD ZVIJEZDAMA

6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 8.000,00

POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. POLO LINE d.o.o. KATARINA LINE d.o.o. KATARINA LINE d.o.o. STAR TURIST STAR TURIST STAR TURIST STAR TURIST STAR TURIST KRALJ d.o.o. KRALJ d.o.o. MARBIS MARBIS TRAVELANA d.o.o. FIORE TOURS RAB STAR TURIST d.o.o. STAR TURIST d.o.o. STAR TURIST d.o.o. STAR TURIST d.o.o. STAR TURIST d.o.o. STAR TURIST d.o.o. STAR TURIST d.o.o. UNILINE d.o.o. SUSAK KATARINA LINE d.o.o.

SVJETLOST SV. LUCIJE- proljetne i jesenske svjetlosne radionice- Jurandvor i Grožnjan VIŠE ZNANJA- MANE STRAHA, ZMIJE OTROVNICE OTOKA KRKA TRAGOM VODE U KAMENU- BUNARI I LOKVE U KRŠU OTOKA KRKA SVI NAŠI MRGARI- SUHOZIĐE OTOKA KRKA KAMEN NA KAMEN- GROMAČA! - proljetne i jesenske radionice suhozida na Krku GLAGOLJAŠKA TRANSVERZALA PO KRKU (Omišalj, Gabonjin, Dobrinj, Jurandvor) SA ŠTAPOM U RUCI I NOTESOM PO DŽEPU PO BAŠĆANSKOJ STAZI GLAGOLJICE LADANJSKI KAPTOLI KRKA PUTOVIMA STARIH I NOVIH GLAGOLJAŠA OTOKA KRKA JEZIK I PISMO MOJE DOMOVINE-RADIONICE ZA HRVATE U ISELJENIŠTVU POZNATI GLAGOLJAŠI OTOKA KRKA BAŠĆANSKA STAZA GLAGOLJICE U PROLJEĆE/JESEN NA IZVORU HRV. RIJEČI (ZA MLADE HRVATE U INOZEMSTVU) GLAGOLJICA ZA MALE I VELIKE, RADIONICE ČITANJA I PISANJA NA KRKU KIPARSKE RADIONICE LJUBE DEKARINE BRSEČ, JURANDVOR SREDNJOVJEKOVNE, ZAVJETNE CRKVE I POKLONCI BAŠĆANSKE DOLINE CRKVENO BLAGO OTOKA KRKA- U NJEDRIMA CRKVE ROMANIČKE CRKVE NA KRKU ARHEOLOŠKE RADIONICE- MALA LUKA, KRK YOGA,MUD&DIVE-ŠILO,OTOK KRK CRUISE&YOGA NA SJEVERNOM JADRANU U TERMINIMA PRED I POST SEZONE KRČKA ZVONA 1100. KRSNI LIST HRVATSKE LJEKOVITO BLATO BISERI OTOKA KRKA U 5 DANA PUTEVIMA POVIJESNE BAŠTINE OTOKA KRKA BERBA GROZĐA OTOK KRK- rujan/ listopad BERBA MASLINA KRK- listopad/studeni OTOK KRK BURA I SUNCE NA OTOCIMA SREDNJEG JADRANA VRTOVI I CVIJEĆA- OTOK KRK BICIKLOM PO KVARNERSKIM OTOCIMA (ožujak-lipanj i rujan-studeni)

7.000,00 9.000,00 9.000,00 9.000,00 9.000,00 7.000,00 6.000,00 6.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 8.000,00 7.000,00 8.000,00 7.000,00 6.000,00 7.000,00 9.000,00 6.000,00 6.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 5.000,00 5.000,00 2.500,00 2.500,00 10.000,00 7.000,00

RIBARSKI UŽICI I RAPSKI MASLINICI SEE KAYAK I SKRIVENE UVALE OTOKA RABA GEOLOŠKE TAJNE OTOKA RABA IZGUBLJENA ANTIČKA VILA BIRDWATCHING NA NEOTKRIVENOM OTOKU RABU SVI GUŠTI OTOKA RABA KLIMATO- TALASOTERAPIJA OTOKA RABA TEČAJEVI GEOLOGIJE NA OTOKU RABU- pred i post sezona YOGA NA OTOKU SUSKU UKUPNO:

7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 3.000,00 6.000,00 453.500,00

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA VIS VIS IT d.o.o. TJEDAN AVANTURE NA OTOKU VISU VIS IT d.o.o. OBILAZAK VOJNIH INSTALACIJA NA OTOKU VISU VIS IT d.o.o. UPOZNAJ VIS! VIS IT d.o.o. VINSKI PODRUMI OTOKA VISA BRAČ KOMPAS ZAGREB d.o.o. IZRADA KAMENIH HALJINA NA BRAČU MARBIS VRIJEDNE BRAČKE LUKE ELITE d.o.o. OD OTOKA DO OTOKA, OD STOLJEĆA DO STOLJEĆA HVAR ELITE d.o.o. POTRAGA ZA OTOČNIM BLAGOM UKUPNO: DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA KORČULA GULLIVER TRAVEL d.o.o. KORČULA I PELJEŠAC UKUPNO: UKUPNO PROGRAM:

6.000,00 7.000,00 6.000,00 6.000,00 8.000,00 2.500,00 8.000,00 7.000,00 50.500,00

6.000,00 6.000,00 510.000,00

SVEUKUPNO MINISTARSTVO TURIZMA: HRVATSKE ŠUME
DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Otok Korčula LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA Otok Pag RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA ( uzgojni radovi, protupožarna PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANzaštita,uređivanje šuma, suzbijanje biljnih bolesti, izrada i održavanje protupožarnih prometnica) Otok Cres - Lošinj Otok Krk Otok Rab RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA ( uzgojni radovi, protupožarna SPLITSKO zaštita,uređivanje šuma, suzbijanje biljnih bolesti, izrada i održavanje DALMATINSKA ŽUPANIJA protupožarnih prometnica) Otok Brač Otok Hvar RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA ( uzgojni radovi, protupožarna zaštita,uređivanje šuma, suzbijanje biljnih bolesti, izrada i održavanje protupožarnih prometnica) RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA ( uzgojni radovi, protupožarna zaštita,uređivanje šuma, suzbijanje biljnih bolesti, izrada i održavanje protupožarnih prometnica)

2.127.000,00

3.304.174,26 3.304.174,26 1.354.244,49 1.354.244,49 5.105.835,35 1.998.995,85 1.913.009,87 1.193.829,63 3.943.342,54 1.962.108,28 1.981.234,26

SVEUKUPNO HRVATSKE ŠUME: FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST
Saniranje odlagališta komunalnog otpada (K2006) PRIMORSKO-GORANSKA GRAD KRK Sanacija odlagališta komunalnog otpada Treskavac GRAD MALI LOŠINJ Sanacija odlagališta komunalnog otpada Kalvarija UKUPNO: LIČKO-SENJSKA GRAD NOVALJA ZADARSKA OPĆINA KALI ŠIBENSKO-KNINSKA OPĆINA MURTER-KORNATI Sanacija odlagališta komunalnog otpada Caska UKUPNO: Sanacija odlagališta komunalnog otpada Zarabaniž UKUPNO: Sanacija odlagališta komunalnog otpada Hripe UKUPNO:

13.707.596,64

6.034.121,68 -97.487,33 5.936.634,35 -182.858,60 -182.858,60 10.903,99 10.903,99 -126.900,00 -126.900,00

SPLITSKO-DALMATINSKA OPĆINA PUČIŠĆA GRAD HVAR

Sanacija odlagališta komunalnog otpada Košer Sanacija odlagališta komunalnog otpada Stanišće

UKUPNO: DUBROVAČKO-NERETVANSKA OPĆINA LUMBARDA Sanacija odlagališta komunalnog otpada Kokojevica Sanacija opožarenog dijela odlagališta komunalnog otpada "Ugrinovica" na OPĆINA SMOKVICA području Općine Smokvica UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Sanacija divljih odlagališta (K2007) ZADARSKA Sufinanciranje programa sanacije divljeg odlagališta komunalnog otpada "Drage1" II faza na području Općine Kukljica OPĆINA KUKLJICA UKUPNO: SPLITSKO-DALMATINSKA Sanacija divljih odlagališta komunalnog otpada na području Grada Stari Grad GRAD STARI GRAD UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Oporaba otpada i iskor.vrijednih svojstava otpada (K2010) SPLITSKO-DALMATINSKA MICHIELI-TOMIĆ d.o.o. Izdvojeno skupljanje korisnih komponenti otpada na otoku Braču UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Zaštita i očuv.biološke i krajobrazne raznolikosti (K2014) ŠIBENSKO-KNINSKA ŠRD PUNTA RATA Organizacija Big game fishing UKUPNO: ISTARSKA NP BRIJUNI Izrada modela dinosaura u prirodnoj veličini na rtu Vrbanj/Barban UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Poticanje održivog razvoja ruralnog prostora (K2015) DUBROVAČKO-NERETVANSKA GRAD KORČULA Međunarodni Marko Polo festival pisme i vina Korčula 2011 UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Ostali projekti i programi zaštite okoliša (K2017) ZADARSKA Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Molat, Olib, Ist, Iž, Silba, Premuda i Rava GRAD ZADAR OPĆINA PAŠMAN Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Pašman OPĆINA KUKLJICA Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Ugljan OPĆINA KALI Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Ugljan OPĆINA PREKO Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Ugljan OPĆINA PAKOŠTANE Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Vrgada UKUPNO: ŠIBENSKO-KNINSKA OPĆINA MURTER-KORNATI Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Kornati GRAD VODICE Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Prvić UKUPNO: SPLITSKO-DALMATINSKA Sufinanciranje nabave komunalnog vozila za odvoz komunalnog otpada GRAD VIS OPĆINA BOL Nabava i ugradnja podzemnih kontejnera na području Općine Bol Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s Paklenih otoka GRAD HVAR GRAD VIS Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Biševo Sufinanciranje nabave specijalnog komunalnog vozila za sakupjanje i odvoz komunalnog otpada na području Općine Šolta OPĆINA ŠOLTA UKUPNO:

-102.477,98 354.353,43 251.875,45 -330,01 177.268,34 176.938,33 6.066.593,52

78.681,55 78.681,55

254.499,30 254.499,30 333.180,85

16.138,85 16.138,85 16.138,85

10.000,00 10.000,00 100.000,00 100.000,00 110.000,00

10.000,00 10.000,00 10.000,00

1.386.811,80 32.118,82 11.472,13 83.520,00 42.708,64 19.056,00 1.575.687,39 126.900,00 157.911,00 284.811,00 433.380,00 106.340,00 275.452,38 37.200,00 77.524,00 929.896,38

DUBROVAČKO-NERETVANSKA Nabava komunalnog vozila smećara za zbrinjavanje komunalnog otpada OPĆINA OREBIĆ Sanacija opožarenog dijela odlagališta komunalnog otpada "Podvlaštica" OPĆINA OREBIĆ OPĆINA MLJET Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Mljet Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Koločep, Šipan, Lopud i Jakljan GRAD DUBROVNIK UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Provedba nacionalnih energetskih programa (K2018) PRIMORSKO-GORANSKA Ugradnja sustava za korištenje UNP-a i sunčeve energije za grijanje, pripremu PTV i hlađenje u Dječjem vrtiću Cvrčak GRAD MALI LOŠINJ Projekt energetski učinkovitije i ekološki prihvatljive javne rasvjete Grada Malog Lošinja GRAD MALI LOŠINJ Korištenje ukapljenog naftnog plina HRVOJE KARABAIĆ IVAN PAVLOVIĆ Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije IVAN TURČIĆ Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije KREŠIMIR RUKAVINA Korištenje ukapljenog naftnog plina MILJENKO ŽIGO Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije MIRJANA DMITRAŠINOVIĆ Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije UKUPNO: LIČKO-SENJSKA SNJEŽANA PALADA Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije UKUPNO: ZADARSKA OPĆINA KOLAN ŠIBENSKO-KNINSKA OPĆINA MURTER-KORNATI SPLITSKO-DALMATINSKA GRAD KOMIŽA ANTE PETRIČEVIĆ PETER JOHN ŠKARPA OPĆINA BOL DUBROVAČKO-NERETVANSKA OPĆINA MLJET ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU Instalacija UNP-a i toplovodnog sustava grijanja za objekt polivalentne sportske dvorane i osnovne škole Korištenje ukapljenog naftnog plina Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije Sanacija, rekonstrukcija i modernizacija javne rasvjete UKUPNO: Primjena mjera energetske učinkovitosti na sustavu javne rasvjete Općine Mljet Korištenje instalacije UNP-a i sunčeve energije Primjena mjera energetske učinkovitosti održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije na natkrivenom plivačkom bazenu u Gradu Korčuli Rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete u Općini Blato Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije Korištenje ukapljenog naftnog plina UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Investicijska studija za projekt energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete UKUPNO: Rekonstrukcija javne rasvjete na području Općine Murter - Kornati UKUPNO:

256.441,00 194.825,35 240.000,00 267.120,00 958.386,35 3.748.781,12

203.358,83 190.648,65 30.800,00 28.606,49 30.029,42 30.773,65 21.844,03 30.800,00 566.861,07 26.014,70 26.014,70

477.227,00 477.227,00 8.512,61 8.512,61

64.501,53 30.774,00 27.522,00 192.139,00 314.936,53

313.749,63 337.973,38

GRAD KORČULA OPĆINA BLATO IVAN KURILJ PERICA CVITANOVIĆ

435.526,39 128.409,00 6.987,40 30.800,00 1.253.445,80 2.646.997,71

Poticanje održive gradnje (K2021) PRIMORSKO-GORANSKA ELEKTRON d.o.o. SPLITSKO-DALMATINSKA OPĆINA PUČIŠĆA

Pasivna kuća Krk - Salatići UKUPNO: Rekonstrukcija dječjeg vrtića i škole Pražnica UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST:

84.003,14 84.003,14 102.477,98 102.477,98 186.481,12

SVEUKUPNO FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU
NAPOMENA: Negativni iznosi u 2011. god. se odnose na povrat neiskorištenih sredstava po programima i projektima

13.118.173,17

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA
Ulaganja u elektroenergetske objekte na otocima DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA ZADARSKA ŽUPANIJA LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA 1.711.625,00 11.573.000,00 4.065.632,00 11.739.496,00 3.155.000,00 11.148.062,00

SVEUKUPNO HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA: HRVATSKI TELEKOM
Investirano mobilna Pag Brač Pelješac Dugi Otok Rab Krk Korčula Cres Ugljan Susak Palmizana Šolta Hvar Sv.Nikola Sestrice Žut Murter Šipan Mljet Koločep Lošinj Vir Rivanj Vis UKUPNO:

43.392.815,00

1.115.977,00 864.299,00 519.188,00 442.211,00 397.673,00 373.383,00 369.830,00 346.507,00 258.329,00 244.253,00 236.772,00 174.991,00 170.604,00 133.553,00 126.524,00 104.844,00 12.000,00 9.110,00 8.155,00 6.860,00 531.726,00 5.720,00 2.610,00 1.490,00 6.456.609,00

Pag Brač Pelješac Rab Krk Korčula Cres Ugljan Susak Hvar Murter Mljet Lošinj Vir Vis Lastovo Pakleni otoci Sestrunj Zlarin Žirje Unije UKUPNO:

194.356,13 179.148,27 239.868,73 195.838,00 210.616,00 185.204,31 331.594,00 135.319,69 17.950,00 1.178.408,28 137.369,03 80.969,66 197.289,00 63.640,53 87.595,41 49.516,46 61.204,93 12.274,58 7.900,00 122.404,89 85.679,00 3.774.146,90

SVEUKUPNO HRVATSKI TELEKOM: ODAŠILJAČI I VEZE
Strategija prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u RH DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Lastovo, Šipan PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Krk SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Hvar, Vis ZADARSKA ŽUPANIJA Ugljan, Pag UKUPNO: Nadogradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Mljet, Lopud, Korčula, Lastovo PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Unije SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Vis, Hvar, Brač ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA Murter ZADARSKA ŽUPANIJA Ugljan, Pag

10.230.755,90

198.140,39 123.251,59 302.429,21 198.852,21 822.673,40

568.224,00 6.300,00 197.433,00 26.041,00 1.102.377,87 1.900.375,87

SVEUKUPNO ODAŠILJAČI I VEZE: DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA
Katastarske izmjere u tijeku Krk (k.o. Punat i Stara Baška) Ugljan (k.o. Kukljica) Dugi Otok (k.o. Sali i Božava) Izrada katastarskih izmjera

UKUPNO:

2.723.049,27

2.784.810,00

SVEUKUPNO DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA:

2.784.810,00

HP - HRVATSKA POŠTA d.d.
Kapitalna ulaganja u otoke (dogradnja i opremanje poštanskih ureda, poštanska, telekomunikacijska, informatička i ostala oprema za rad) DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Korčula, Lastovo, Lopud, Mljet, Pelješac 317.982,47 SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Brač, Hvar, Vis, Šolta, Čiovo 256.407,10 ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA Murter, Kaprije, Zlarin, Žirje, Prvić 102.332,60 ZADARSKA ŽUPANIJA Dugi Otok, Ist, Molat, Olib, Pag (dio), Pašman, Premuda, Rava, Sestrunj, Silba, U 271.396,80 PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Cres, Krk, Lošinj, Rab, Susak, Unije, Ilovik 441.478,80 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA Pag (dio) 14.115,26 UKUPNO: 1.403.713,03 Donacije ŠIBENSKO KNINSKO ŽUPANIJA Kaprije (donacija mjesnom odboru za uređenje sanitarnog čvora) 2.700,00 UKUPNO: 2.700,00

SVEUKUPNO HP - HRVATSKA POŠTA d.d.: HRVATSKE CESTE
Ulaganja u Državne ceste PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA

1.406.413,03

OTOK LOŠINJ

Obilaznica Nerezina - investicija D100 (Hrasta - Belej) - izvanredno održavanje D100 (Porozina (trajektna luka) - Cres- Mali Lošinj (Ž5159)) redovno održavanje D101 ( Merag (trajektna luka)- D100 ) - redovno održavanje D102 (Šmirka D8 - Krk- Baška) - redovno održavanje D103 (D102 -zračna luka Rijeka) - redovno održavanje D104 (D102 -Valbiska trajektna luka) - redovno održavanje D102 (Malinska-Dunat )- izvanredno održavanje D102 (Njivice - Treskavac) - betterment D105 (Lopar (traj.luka)- Rab- Mišnjak(traj.luka)) redovno održavanje

OTOK CRES

1.467.109,99 134.469,87 1.030.849,27 38.746,00 170.290,88 7.600.000,00 289.508,47

OTOK KRK

OTOK RAB

UKUPNO: SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA D113 (Supetar - Nerežišće - Sumartin (traj.luka)) redovno održavanje OTOK BRAČ D114 (Milna- Sutivan - Supetar D113) - redovno održavanje D115 (Gornji Humac D113 - Bol) - redovno održavanje Brač prolaz Ložišće -investicije D111 (Maslinica - Grohote D112-Stomorska) - redovno održavanje OTOK ŠOLTA D112 (Rogač (traj.luka) - Grohote D111) - redovno održavanje Obilaznica Grohota - investicije Spojna cesta Rogač - Grohote - investicije Obilaznica Sela - investicije D116 (Vira (traj.luka)- Hvar-Milna-Starigrad-Sućuraj) redovno održavanje D117 (Komiža-Podhum-Vis) - redovno održavanje D126 (Trogir D315- Arbanija-Slatine) - redovno održavanje UKUPNO:

10.730.974,48

1.216.561,70 411.757,44 693.200,75 1.678.476,39 67.276,76

OTOK HVAR OTOK VIS OTOK ČIOVO

1.827.976,97 718.034,52 527.813,33 7.141.097,86

DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA D118 (Vela Luka - Kapja-Dubovo-Korčula) - redovno održavanje D118 (Pupnat-Žrnovo) - izvanredno održavanje OTOK KORČULA Korčula -prolaz kroz Žrnovo - investicije Dubova Kapje - investicije Vela Luka D118 - investicije OTOK MLJET OTOK PELJEŠAC D120 (Pomena-Polače-Sobra-Saplunara)- redovno održavanje D123 (Trajektna luka Sobra D120) - redovno održavanje Most kopno-poluotok Pelješac - investicije Obilaznica Trpnja-investicije D414 (Traj. luka Orebić-Ston-Zaton Doli D8) - redovno održavanje D415 (Traj. luka Trpanj-Donja Banda D414) - redovno održavanje D416 (Prapratno D414 -traj. Luka Prapratno) - redovno održavanje D414 (Mali Ston - D8) - izvanredno održavanje D119 (Ubli - Lastovo) - redovno održavanje UKUPNO: ZADARSKA ŽUPANIJA OTOK PAŠMAN D110 (Muline (traj.luka)-Ugljan-Tkon (traj.luka)) redovno održavanje D110 (Kukljica-Neviđane) - betterment D110 (Uređenje trajektnog pristaništa Preko) - izvanredno održavanje D106 (Zrće - Pag - Gorica D106 -Posedarje D8) redovno održavanje D108 (Gorica D106 - Povljana) - redovno održavanje D106 (Prolaz kroz Dinjišku )- izvanredno održavanje D106 (Ulaz u Kolan) - izvanredno održavanje Prolaz kroz Pag -investicije D110 (Muline (traj.luka)- Ugljan - Tkon(traj.luka)) redovno održavanje D110 (Kali)-izvanredno održavanje D109 (Veli Rat- Brbinj D124 -Zaglav D125-Telašica) redovno održavanje D124 (Brbinj trajektna luka - Brbinj D109) -redovno održavanje D125 (Zaglav trajektna luka - Zaglav D109) - redovno održavanje D306 (Vir-Most Vir ) - redovno održavanje UKUPNO: ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA OTOK MURTER LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA D121 (Murter - Tisno - Kapela D8) - redovno održavanje D128 (Uvala Mikavica - Žirje (trajektna luka)) - redovno održavanje UKUPNO: D106 ( Žigljan (traj.luka) - Novalja D107 - Zrće ) redovno održavanje D107 (Stara Novalja (traj.luka)- Novalja D106) - redovno održavanje D107 (Rekonstr. raskrižja cesta DC107 i ŽC5151 i Škopaljske ulice u Novalji) izvanredno održavanje UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST:

591.134,81 8.100.000,00 352.618,00

821.138,19 10.266,97

OTOK PELJEŠAC OTOK LASTOVO

1.717.129,22 1.278.945,71 48.178,31 64.353,27 12.983.764,48

1.016.433,50 2.900.000,00 2.022.620,36 244.105,06

OTOK PAG

OTOK UGLJAN

DUGI OTOK OTOK VIR

703.007,98 25.067,98 22.423,95 277.938,43 7.211.597,26 762.536,35 279.989,45 1.042.525,80

OTOK PAG

123.401,85 68.111,76 700.000,00 891.513,61 40.001.473,49

Ulaganja u županijske i lokalne ceste PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA OTOK CRES OTOK KRK OTOK RAB OTOK LOŠINJ Redovno održavanje Izvanredno održavanje Redovno održavanje Izvanredno održavanje Redovno održavanje Izvanredno održavanje Redovno održavanje Izvanredno održavanje UKUPNO: 562.933,98 1.957.321,98 2.933.460,41 3.259.439,30 524.254,64 941.519,36 402.571,10 75.522,00 10.657.022,77

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Investicije Redovno održavanje Izvanredno održavanje Investicije Redovno održavanje Izvanredno održavanje Redovno održavanje Izvanredno održavanje Investicije Redovno održavanje Izvanredno održavanje Investicije Redovno održavanje UKUPNO: DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Redovno održavanje OTOK KORČULA Izvanredno održavanje OTOK LASTOVO Redovno održavanje Redovno održavanje OTOK MLJET Izvanredno održavanje OTOK PELJEŠAC Redovno održavanje Izvanredno održavanje Redovno održavanje UKUPNO: ZADARSKA ŽUPANIJA OTOK PAG OTOK PAŠMAN OTOK UGLJAN DUGI OTOK OTOK IŽ OTOK VIR OTOK MOLAT OTOK RIVANJ OTOK SESTRUNJ OTOK IST OTOK OLIB OTOK SILBA OTOK PREMUDA Redovno održavanje Redovno održavanje Redovno održavanje Redovno održavanje Redovno održavanje Redovno održavanje Redovno održavanje Redovno održavanje Redovno održavanje Redovno održavanje Redovno održavanje Redovno održavanje Redovno održavanje UKUPNO: 101.231,45 15.613.719,21 1.257.934,84 771.146,29 750.149,35 194.285,39 36.095,18 58.345,91 699.882,52 159,00 1.145.836,73 156,00 530,00 159,00 159,00 4.914.839,21 11.217.537,00 2.503.268,00 76.870,00 395.527,00 682.230,00 2.520.965,00 159.300,00 100.000,00 105.780,00 1.734.336,00 195.078,00 170.025,00 345.358,00 20.206.274,00 3.264.624,58 8.796.737,33 768.699,39 234.357,08 2.448.069,38

OTOK BRAČ

OTOK VIS OTOK ŠOLTA OTOK HVAR OTOK ČIOVO

OTOK ŠIPAN

LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA OTOK PAG Redovno održavanje Izvanredno održavanje UKUPNO: ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA OTOK MURTER Redovno održavanje UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: 270.280,00 1.271.829,00 1.542.109,00 85.189,69 85.189,69 53.019.153,88

SVEUKUPNO HRVATSKE CESTE: HRVATSKE VODE
Korištenje voda ZADARSKA ŽUPANIJA VIR PAKOŠTANE Izgradnja CS i VS Vir; Izgradnja vodoopskrbne mreže Vira, I faza Izgradnja podmorskog vodoopskrbnog cjevovoda za otok Vrgadu

93.020.627,37

UKUPNO: SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Dovršetak izrade projektne dokumentacije obnove uređaja za obradu vode OMIŠ Zagrad u Omišu Hidraulička analiza poteza uređaj Omiš - Vodosprema Brač Izgradnja VS Žedno - Drage s dovodnim i odvodnim cjevovodom; Izgradnja BRAČ komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni Ratac u općini Postira Ugradnja nadzorno-upravljačkog sustava u vodoopskrbne objekte na Visu; VIS Sanacija vodoopskrbnog cjevovoda u uvali Valica u Visu MARINA Dovršetak izrade projektne dokumentacije vodoopskrbnih objekata na području općine Marina (HS Sevid,VS Sevid II, cjevovod za otoke Drvenik Veliki i Drvenik Mali) UKUPNO: DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Izrada projektne dokumentacije objekata regionalnog vodoopskrbnog sustava NPKL vodovod; izvođenje podvodnog cjevovoda ispod Male Neretve u Trnu; izgradnja vodosprema Račišće i Žrnovo; izgradnja spojnog cjevovoda i VS Sv. Luka na Lastovu, Izgradnja dovodnog cjevovoda za VS Metković, izgradnja vodosprme i NERETVA-PELJEŠAC-KORČULA-L cjevovoda Kučište - Viganj, izgradnja crpne stanice Blace i prekidne komore Postinje Novelacija studije propusne moći cjevovoda CS Prud - CS Sreser VS Janjina BLATO (KORČULA) Rekonstrukcija CS Veprijak Izrada verifikacije tehničkog rješenja vooopskrbe središnjeg dijela poluotoka Pelješac i otoka Mljeta MLJET OREBIĆ Izgradnja VS Kuna UKUPNO: PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Izrada projektne dokumentacije komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu: podmorski cjevovod kopno - otok Rab, cjevovod za naselje RAB Kampor s vodospremom, uređaj za zaštitu u slučaju ispuštanja klora na izvorištima, opremanje laboratorija Izgradnja vodospreme Lopar na Rabu KRK Nastavak radova na vodoopskrbi Šotoventa II. faza II. etapa, nastavak radova na vodoopskrbi visoke zone Dobrinjštine - II. faza, radovi na zdencu u Bašćanskoj kotlini s pristupnom cestom i uključivanje u vodoopskrbni sustav. Izrada idejnog i glavnog projekta vodospreme i crpne stanice Kalvarija 2 nastavak, izgradnja II. faze vodoopskrbnog cjevovoda za Ilovik. UKUPNO:

5.509.819,29 1.300.000,00 6.809.819,29

294.690,00 181.240,00 1.250.000,00

2.059.200,00

30.000,00 3.815.130,00

10.000.000,00 343.918,33 3.662.629,00 100.000,00 290.000,00 14.396.547,33

200.000,00 1.470.000,00

2.000.000,00 300.000,00 3.970.000,00

CRES I MALI LOŠINJ

LIČKO -SENJSKA ŽUPANIJA PAG (PODRUČJE NOVALJE)

Nastavak izgradnje sustava za nadzor i smanjenje gubitaka u vodoopskrbnom sus UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST:

49.000,00 49.000,00 29.040.496,62

Zaštita voda ZADARSKA ŽUPANIJA VIR MANDRE (PAG) ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Izgradnja I. faze vodoopskrbe i odvodnje otoka Vira Izgradnja kanalizacijskog sustava Mandre u općini Kolan (gravitacijski i tlačni kolektori, crpne stanice) UKUPNO:

20.425.372,00 6.155.713,00 26.581.085,00

Izrada studijsko-projektne dokumentacije sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Betina-Murter, priprema dokumentacije za građenje iz sredstava EU fondova Izgradnja kanalizacijske mreže općine Murter UKUPNO: SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Nabavka i ugradnja elektrostrojarske opreme u crpnim stanicama i uređaju za MILNA (BRAČ) pročišćavanje otpadnih voda kanalizacijskog sustava Milna SUMARTIN Izgradnja kanalizacijskog podsustava Puntinak I. faza MURTER JELSA Izgradnja gravitacijskih kolektora, crpnih stanica Vitarnja i Burkovo s pripadnim tlačnim cjevovodima i incidentnim preljevima sustava odvodnje Jelsa i Vrboska Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Hvara; Izgradnja HVAR podmorskog ispusta pročišćenih otpadnih voda grada Hvara UKUPNO: DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA BLATO (KORČULA) Izgradnja 1. faze sustava odvodnje i pročišćavanja naselja Blato TRPANJ Izgradnja kanalizacisjkog sustava Trpanj Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Vela Luka; Izgradnja KORČULA kanalizacijske mreže grada Vela Luka Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda NP Mljet; Izgradnja MLJET podmorskog ispusta pročišćenih otpadnih voda NP Mljet UKUPNO: PRMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA DOBRINJ Izgradnja fekalne kanalizacije s biopročišćivačem za naselje Dobrinj VELI LOŠINJ Izgradnja kanalizacijskog kolektora Rovenska u naselju Veli Lošinj Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacijske mreže Naselja Batomalj, Izrada glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja Draga Baška, Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja Jurandvor, Izrada glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja Omišalj, Izrada glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja Krk, Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja Punat, Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja Porat – Vantačići, Izrada idejnog rješenja i idejnog projekta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda II. stupnja aglomeracija Omišalj, Njivice – Malinska, Krk, Punat i Omišalj, Izrada Studije utjecaja na okoliš aglomeracije Punat, Izrada Studije utjecaja na okoliš aglomeracije Baška, Ocjena potrebe izrade studije utjecaja na okoliš za aglomeracije Omišalj, Njivice – Malinska, Krk, Novelacija studije izvodivosti, revizija projektne OMIŠALJ, NJIVICE, MALINSKA, dokumentacije, Izrada projektne dokumentacije za EU projekt sustava KRK, PUNAT I BAŠKA prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka: ( izrada idejnog projekta za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole sustava odvodnje Krkzapad), Izrada projektne dokumentacije za EU projekt sustava prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka: ( izrada idejnog projekta za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole sustava odvodnje Krk-istok), Izrada idejnog i glavnog projekta kolektora i sabirnih kanala na sustavima Krk, Malinska i Baška, Izrada projektne dokumentacije za EU projekt sustava prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka – CS "Krk – mali Kartec", Izrada stručne revizije idejnih rješenja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Krka, Ćufa i Omišlja - EU projektna dokumentacija

3.172.590,00 2.076.000,00 5.248.590,00

1.033.076,00 3.220.841,00

10.950.815,00 12.942.000,00 28.146.732,00 630.261,00 2.366.439,00 11.024.000,00 1.975.000,00 15.995.700,00 2.000.000,00 1.514.846,80

2.930.000,00

SUPETARSKA DRAGA

RAB MALI LOŠINJ LIČKO -SENJSKA ŽUPANIJA NOVALJA

Početak izgradnje fekalnog kanalizacijskog kolektora mreža sustava Draga II. faza i izgradnje sustava odvodnje Draga III. faza (dvije CS, tlačni i gravitacijski kolektori, građevinski radovi na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda i podmorski ispust) Izgradnja kanalizacijskih kolektora i crpnih stanica grada Raba Izgradnja kanalizacijskog sustava grada Malog Lošinja - podsusatavi Poljana i Riva-Priko UKUPNO: Izgradnja kanalizacijske mreže u Novalji, obilaznica – Put Lokvice, izgradnja kanalizacije Gaj kolektor K10B, K6B, početak izgradnja I. faze kanalizacije Stara Novalja UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST:

9.927.632,54 11.522.000,00 6.172.000,00 34.066.479,34

1.084.502,94 1.084.502,94 111.123.089,28

Zaštita od štetnog djelovanja voda PRMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA BAŠKA Redovno održavanje bujica Bašćanska Ričina i Ditris CRES Redovno održavanje bujica Cresa DOBRINJ Redovno održavanje bujica Čižići II i Dobrinjski potok MALI LOŠINJ Redovno održavanje bujica Lošinja OMIŠALJ Redovno održavanje kanala Njivice i akumulacije Ponikve VRBNIK Redovno održavanje kanala Vrbničkog polja LOPAR Redovno održavanje bujica Jerovica, Livačina i Veli potok Loparski Redovno održavanje bujica Banjol-Palit, Kampor, Veli potok Supetarski, Veli RAB potok Banjolski i Vir UKUPNO: LIČKO -SENJSKA ŽUPANIJA NOVALJA Redovno održavanje - Zrče UKUPNO: ZADARSKA ŽUPANIJA DUGI OTOK Bujica Lokva Brbinj-regulacija UKUPNO: SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Radovi na bujicama: Dol, Mutnik, Vela njiva, Široki doci, Dominik i Zlatni rat BRAČ Radovi na bujicama: Jelsa-Svirče, Jelsa-Pitve, Vrboska, Gjurkonice i Hvar HVAR VIS Radovi na bujicmam: Samogor, Komiža i Stončica UKUPNO:

1.510.000,00 550.000,00 450.000,00 750.000,00 412.000,00 648.000,00 1.045.000,00 2.115.000,00 7.480.000,00 865.000,00 865.000,00 45.000,00 45.000,00

890.000,00 970.000,00 345.000,00 2.205.000,00

DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Radovi na bujicama: Trstenik, Roganj, Podmost, Prosik, Brisine, Trstenica, PELJEŠAC Subrijan, Domine, Plitivine i Perunski potok Radovi na bujicama: Lokva-Barče, Blatina 2, Naračje, Dočići, Sj. Kanal-Blatsko KORČULA polje, GK-Blatsko polje, GDK-Blatsko polje i GOK- Donje polje Lumbard LASTOVO Radovi na GOK Vini polje-Ubli, Rastave UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Navodnjavanje LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA PAG Završetak izrade idejnog rješenja i idejnog projekta I.faze sustava navodnjavanjaNovaljsko polje UKUPNO: SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Završetak izrade projektne dokumentacije sustava navodnjavanja Dol-Postira, I.faza BRAČ UKUPNO: DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Završetak izrade studije izvodljivosti sustava navodnjavanja KORČULA otoka Korčule Završetak izrade hidrogeološkog elaborata o mogućnosti zahvaćanja podzemne PELJEŠAC vode za navodnjavanje Kuna polja Vodoistražni radovi-izvedba jedne istražne bušotine s probnim crpljenjem u Kuna polju UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST: Izrada studijsko-projektne dokumentacije (Služba razvitka i katastra) ZADARSKA ŽUPANIJA Izrada idejnih projekata Bujice Dočine i Praulje na otoku Viru s podnošenjem VIR zahtjeva za izdavanje lokacijskih dozvola UKUPNO: SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Uređenje bujice Neptun u Komiži – Glavni i izvedbeni projekt s parcelacijskim elaboratom VIS UKUPNO: DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Uređenje bujica Blatina i Trstenik na Pelješcu - glavni i izvedbeni projekt s parcelacijskim elaboratom PELJEŠAC UKUPNO: UKUPNO AKTIVNOST:

2.873.000,00

1.094.000,00 296.000,00 4.263.000,00 14.858.000,00

26.998,50 26.998,50

94.330,00 94.330,00

12.054,00 7.718,00 125.065,79 144.837,79 266.166,29

22.533,60 22.533,60

63.960,00 63.960,00

58.732,50 58.732,50 145.226,10

SVEUKUPNO HRVATSKE VODE: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
Mjere aktivne politike zapošljavanja iz Nacijonalnog plana za poticanje zapošljavanja 2011.-2012. PRMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA Krk Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa Rab Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa UKUPNO: LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA Pag ZADARSKA ŽUPANIJA Ugljan Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa Javni radovi u Preku Javni radovi u Kukljici UKUPNO: ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Murter Javni radovi

155.432.978,29

15.201,76 16.830,52 32.032,28 6.515,04 31.313,49 59.049,13 90.362,62 84.235,97

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa-Supetar Javni radovi u Milni Brač Javni radovi u Postiri Javni radovi u Pučišćima Hvar Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa-Jelsa Vis Javni radovi UKUPNO: DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa Vela Luka Javni radovi u Blatu Korčula Javni radovi u Korčuli Javni radovi u Lumbardi Javni radovi u Smokvici Javni radovi u Vela Luci Sufinanciranje samozapošljavanja u Orebiću Pelješac Javni radovi u Orebiću Javni radovi u Stonu UKUPNO:

6.515,04 19.804,92 19.804,92 13.287,92 13.030,08 39.609,84 112.052,72

6.515,04 20.683,68 101.199,26 29.707,38 9.841,52 59.323,35 18.614,40 59.018,67 39.609,84 344.513,14

SVEUKUPNO HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: HBOR-HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK
Baška Blato Bol Cres Dobrinj Hvar Jelsa Kali Komiža Korčula Krk Lastovo Mali Lošinj Malinska-Dubašnica Milna Mljet Nerežišća Novalja Omišalj Orebić Pag Pašman Postira Preko Pučišća Punat Rab Sali Selca Smokvica Stari Grad Sućuraj Supetar Šolta Tisno Vela Luka Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima

669.711,77
296.687,82 53.504,74 71.298,12 677.009,76 1.045.680,82 1.701.417,92 257.671,18 26.522,76 211.108,03 1.363.069,83 83.450,75 438.253,72 623.027,81 321.375,41 94.999,14 52.474,97 145.303,89 295,26 130.993,45 182.402,43 181.820,78 410.748,51 170.869,90 2.216,55 425,42 139.466,03 250.422,20 451.128,51 222.876,10 76.905,85 567.228,09 35.137,07 722.223,09 133.042,78 12.859,52 982.492,97

Vir Vis Vrbnik Kukljica Povljana Tkon Okrug Sutivan Janjina Lumbarda Trpanj Murter-Kornati Kolan Lopar

Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima

491.499,69 108.108,15 6.587,58 30.191,68 151.624,58 130.923,48 2.082.933,54 53.958,66 387.042,25 268.509,71 25.181,11 576.946,98 6.494,67 78.809,29

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK - SVEUKUPNO HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK
KREDITNA AKTIVNOST Gospodarstvo (Program kreditiranja gospodarstva) Restrukturiranje (Program kreditiranja financijskog restrukturiranja) Likvidnost( program kreditiranja za poboljšanje likvidnosti) Model A+(Program kreditiranja za gospodarski oporavak i razvitak) Priprema izvoza (Program kreditiranja pripreme i naplate izvoznih poslova) Turizam (Program kreditiranja turističkog sektora) Priprema turističke sezone (program kreditiranja pripreme turističke sezone ) Infrastruktura (Program kreditiranja komunalne infrastrukture) Malo i srednje poduzetništvo (Program kreditiranja razvitka malog i srednjeg poduzetništva) Početnici (Program kreditiranja poduzetnika početnika) Poljoprivreda i ujednačeni razvoj (Program kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi) Trajna obrtna sredstva (Program kreditiranja trajnih obrtnih sredstava za osnaženje poslovanja) Otoci (Program kreditiranja razvitka otoka) Program za mikro, male i srednje poduzetnike ( Program kreditiranja razvoja malog i srednjeg poduzetništva uz potporu EU)

16.535.222,55

15.200.095,00 18.496.856,00 6.900.000,00 47.716.000,00 73.940.000,00 63.215.080,00 19.965.456,00 13.052.269,00 19.579.395,00 5.394.702,00 6.917.204,00 28.956.000,00 11.109.368,00 3.147.716,00 333.590.140,00

SVI OTOCI

MANDATNA AKTIVNOST SVI OTOCI

Provedba financiranja uspostave ribarske infrastrukture

35.450.478,00

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK - SVEUKUPNO

369.040.618,00

Prilog 3. - Broj izdanih otočnih karata („vinjeta“) za trajektni prijevoz za razdoblje 2005.-2011.

ŽUPANIJA PRIMORSKOGORANSKA ZADARSKA DUBROVAČKONERETVANSKA ŠIBENSKO-KNINSKA LIČKO-SENJSKA SPLITSKODALMATINSKA UKUPNO:

Izdano do 01.04.2005. 16.172 4.855 8.654 1.743 987 11.345 43.756

Izdano od 01.04.2005 do 31.12.2005. 676 334 392 1 150 387 1.940

2005. 16.848 5.189 9.046 1.744 1.137 11.732 45.696

2006. 705 390 398 7 4 420 1.924

2007. 631 397 223 18 103 370 1.742

2008. 510 242 287 40 115 303 1.497

2009. 161 321 198 12 68 135 895

2010. 218 294 163 21 49 212 957

2011. 165 296 160 6 48 155 830

UKUPNO 19.238 7.129 10.475 1.848 1.524 13.327 53.541

Prilog 4. - Usporedni prikaz dodijeljenih državnih potpora otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta za razdoblje 2006.-2011.

2006. županija otočna skupina br. poslod./pot pora 7 38 45 broj zaposl./ dodijeljena potpora 30 585 615 br. poslod./pot pora 7 37 44

2007. broj zaposl./ dodijeljena potpora 47 707 754 br. ukupan iznos potpore poslod./pot (kn) pora 209.722,31 1.732.993,75 1.942.716,06 8 28 36

2008. broj zaposl./ dodijeljena potpora 53 300 353 br. ukupan iznos potpore poslod./pot (kn) pora 241.612,99 755.040,66 996.653,65 5 30 35

2009. broj zaposl./ dodijeljena potpora 43 629 672 br. poslod./pot pora 5 20 25

2010. broj zaposl./ dodijeljena potpora 33 613 646 br. poslod./pot pora 4 26 30

2011. broj zaposl./ dodijeljena potpora 26 368 394

uk. br. zaposl.

ukupan iznos potpore (kn)

uk. br. zaposl.

uk. br. zaposl.

uk. br. zaposl.

ukupan iznos potpore (kn)

uk. br. zaposl.

ukupan iznos potpore (kn)

uk. br. zaposl.

ukupan iznos potpore (kn)

ukupno (kn) 2006. -2010.

I. skupina DNŽ II. skpina ukupno

65 806 871

118.134,52 1.329.750,78 1.447.885,30

50 900 950

63 436 499

54 880 934

200.194,76 1.831.278,66 2.031.473,42

49 751 800

162.868,18 1.457.266,06 1.620.134,24

53 529 582

131.555,43 1.015.236,56 1.146.791,99

1.064.088,19 8.121.566,47 9.185.654,66

I. skupina SDŽ II. skpina ukupno

4 30 34

47 1764 1811

26 714 740

113.476,29 1.705.652,06 1.819.128,35

18 26 44

68 2052 2120

42 884 926

175.773,19 2.605.033,56 2.780.806,75

19 29 48

76 2065 2141

55 1074 1129

228.331,39 3.343.555,52 3.571.886,91

23 20 43

90 1378 1468

54 708 762

258.948,33 2.409.127,01 2.668.075,34

20 14 34

72 557 629

49 336 385

200.521,05 1.029.195,65 1.229.716,70

21 29 50

83 926 1009

57 586 643

248.337,13 1.642.002,83 1.890.339,96

1.225.387,38 12.734.566,63 13.959.954,01

I. skupina ŠKŽ II. skpina ukupno

3 6 9

15 47 62

9 29 38

36671,66 57.337,89 94.009,55

6 2 8

22 83 105

15 46 61

71.287,89 110.792,55 182.080,44

7 2 9

30 78 108

15 43 58

70.390,10 145.615,39 216.005,49

3 1 4

27 61 88

8 34 42

39.829,00 117.183,39 157.012,39

5 2 7

20 87 107

9 48 57

48.565,25 164.235,00 212.800,25

5 4 9

20 156 176

6 92 98

36.973,59 265.654,83 302.628,42

303.717,49 860.819,05 1.164.536,54

I. skupina ZŽ II. skpina ukupno

5 21 26

91 544 635

56 305 361

230.442,77 724.472,71 954.915,48

20 31 51

167 422 589

96 326 422

455.867,73 924.155,93 1.380.023,66

12 22 34

143 396 539

77 281 358

361.751,34 863.897,18 1.225.648,52

12 20 32

139 343 482

76 245 321

407.946,36 693.627,63 1.101.573,99

11 19 30

146 334 480

71 229 300

357.723,68 635.429,40 993.153,08

11 23 34

145 506 651

76 317 393

328.995,31 905.340,85 1.234.336,16

2.142.727,19 4.746.923,70 6.889.650,89

I. skupina PGŽ II. skpina ukupno

2 69 71

9 2505 2514

5 1184 1189

14.147,33 3.536.165,17 3.550.312,50

3 94 97

5 3458 3463

5 1888 1893

14.270,24 5.871.377,32 5.885.647,56

3 87 90

15 2840 2855

8 1493 1501

20.494,77 4.640.192,35 4.660.687,12

4 61 65

7 2582 2589

7 1434 1441

28.072,05 4.584.191,74 4.612.263,79

1 41 42

1 1330 1331

1 761 762

4.100,00 2.670.629,81 2.674.729,81

2 49 51

3 1422 1425

3 779 782

10.620,20 2.397.458,84 2.408.079,05

91.704,59 23.700.015,23 23.791.719,83

Ukupno

185

5893

2943

7.866.251,18

244

7227

4056

12.171.274,47

217

6142

3399

10.670.881,69

179

5561

3238

10.570.398,93

138

3347

2150

6.730.534,08

174

3843

2310

6.982.175,57

54.991.515,89

Prilog 5. - Popis nositelja oznake HOP i proizvoda s oznakom HOP po županijama i otocima
Broj proizvoda/linija Županija/otok/dobitnik HOP 2007. 12 8 2008. 5 1 2009. 12 4 2010. 14 5 2011. 9 4 Ukupno 2007.2011. 52 22
Oznaka zemljopisnog podrijetla

Eko oznaka

1 Korčula

Dubrovačko-neretvanska

1 1

5 3

12 proizvođača 4 3 4 6 4 21 2 5 proizvođača

2 Pelješac

3 Lastovo

1

4

2

0

7

1 proizvođač
4 Mljet

1

1

2

1 proizvođač Ukupno 19 proizvođača

Splitsko-dalmatinska
5 Vis

4

13 10

17 5

20 8

31 6

85 29

4 1

3 2

12 proizvođača
6 Hvar

2

6

9

5

22

1

1

8 proizvođača
7 Brač

2

3

6

3

16

30

1

13 proizvođača Šolta 2 proizvođača Ukupno 35 proizvođača 4 4 1

Šibensko-kninska
8 Prvić

2 2

3 3

1 1

12 5

18 11

0

0

2 proizvođača 0 0 0 6 6

9 Murter

4 proizvođača
10 Žirje

0

0

0

1

1

1 proizvođač Ukupno 7 proizvođača

Zadarska
11 Pag

4 4

2

8 5

5 3

13 7

32 19

1

0

9 proizvođača
12 Ugljan

3

0

3

1 proizvođač
13 Dugi otok

2

1

4

7

1

2 proizvođača
14 Pašman

1

0

1

1 proizvođač
15 Iž

2

2

1 proizvođač Ukupno 14 proizvođača

Primorsko-goranska
13 Rab

2

9 4

4 1

31 19

22 12

68 36

2 2

3

10 proizvođača
14 Krk

2

4

2

5

4

17

3

9 proizvođača
15 Cres

1

1

3

5

10

4 proizvođača
16 Lošinj

4

1

5

3 proizvođača Ukupno 26 proizvođač Sveukupno 101 proizvođač

22

31

44

71

87

255

8

11

Prilog 6. Prilog 6. - Broj realiziranih projekata i kumuliranih sredstava iz povrata poreza na dohodak otočnih gradova i općina za razdoblje 2003.-2011.

Godina 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno

Ukupno kumulirano sredstava 87.827.885,08 45.631.199,92 46.950.254,17 56.067.252,89 51.470.909,99 50.023.299,26 45.195.791,97 42.480.734,27 40.098.264,66 465.745.592,21

Ukupno realizirano 24.208.586,60 46.124.003,06 61.819.672,83 41.015.681,31 50.960.306,37 52.250.869,14 48.911.064,30 47.998.508,28 37.782.126,85 411.070.818,74

Broj projekata 20 30 28 29 23 25 22 32 24 233

Broj realiziranih projekata i kumuliranih sredstava iz povrata poreza na dohodak otočnih općina i gradova za razdoblje 2003. - 2011.

100.000.000 90.000.000 80.000.000 70.000.000 60.000.000 50.000.000 40.000.000 30.000.000 20.000.000 10.000.000 0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Ukupno kumulirano sredstava Ukupno realizirano

Iznos u kunama

godina

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful