P. 1
Kriminalna_istoriija_Vatikana.pdf

Kriminalna_istoriija_Vatikana.pdf

|Views: 4|Likes:
history of Vatican
history of Vatican

More info:

Published by: Никола Вељовић on Nov 14, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/14/2013

pdf

text

original

KRIMINALNA POVIJEST

K O R U M P I R A N O S T I KRIMINALNI POSTUPCI PAPINSTVA KROZ S T O L J E -

PAPINSTVA
Tony Bushby © studeni 2006. kontakt preko: c/- NEXUS Magazine Faks: +61 (0) 7 5493 1900

ĆA N E M A J U P R E M C A : PRAVA P O V I J E S T PAPINSTVA P U N A JE SKANDALA, OKRUTNOSTI, RAZVRATA, VLADAVINE TERORA, RATOVANJA I M O R A L N E IZOPAČENOSTI.

PO Box 30 Mapleton, Qld 4560, Australija

Većina katolika proživi svoj život, ne čuvši niti jednu prijekornu riječ o bilo kojem papi ili pripadniku svećenstva. Ipak, zapisana povijest života svećeničke hijerarhije nimalo ne nalikuje današnjoj slici o njima, a prave priče o papama spadaju medu najiskrivljenije u povijesti religije. Katolički povjesničar i njujorški nadbiskup, kardinal John Farley (umro 1916.), suptilno je priznao da bi «stare legende 0 njihovim raskalašenim životima mogle biti djelomično istinite..., da nisu strogo ustrajali na seksualnoj kreposti i da si je papinski dvor općenito dopuštao nepravdu, ali je vjerojatno da je moralno poboljšanje bilo na prvom mjestu u njihovim mislima« (Catholic Encyclopedia, ur. Pecci, 1897., iii, str. 207). Pravi karakter papa u pravilu je bio tako lažno prikazivan da mnogi ljudi ne znaju da su mnogi pape bili ne samo dekadentni nego i najzvjerskiji i najpodmukliji vojni stratezi svih vremena. Kardinal Farley dodao je sljedeći komentar: «Pape su bili privremeni vladari civilnog teritorija i prirodno je da su imali mogućnost prisilno ponovno osnivati ili širiti Crkvene države do potvrde o sklapanju mira... njihovi pokušaji da u prvom redu očiste Rimsko vojvodstvo uzrokovali su im velike jade i potrebu da pribjegnu nasilju, ali uvijek na strani milosti... životi su izgubljeni u službi istine, ali pravnu osnovu Kršćanskoj crkvi da posjeduje i predaje teritorije radi ubiranja poreza dao je [papama] car Konstantin 312.» (Catholic Encyclopedia, ur. Pecci, ii, str. 157-169) Komentari kardinala zahtijevaju našu pažnju, jer u njima leži malo poznata

koja nema presedana ili paralele u povijesti svjetskih religija. U predgovoru za službenu papinsku biografiju, koju je radi objavljivanja naručila Sveta Stolica, pod naslovom Pape: Sažeta biografska povijest, kršćanskog se čitatelja taktično priprema za neke predstojeće neugodne činjenice o papama ovim apologetskim priznanjem: „Neki katolici možda će se sresti s iznenađenjima čitajući životopise papa iz ove knjige. Našu predodžbu o ulozi koju su pape imali u Crkvi možda će trebati pomalo prilagoditi." (The Popes: A Concise Biographical History, ur. Eric John, Burns & Oates, izdavači Svete Stolice, London, 1964., str. 19, objavljeno uz odobrenje Georgiusa L. Cravena) Ovaj komentar poziva čitatelja na oprez pri proučavanju papinske povijesti, ali u ovoj biografskoj povijesti Sveta Stolica nije smatrala mudrim objaviti pune detalje o pravoj prirodi papinskoga dvora. Njegova prava povijest izmiješana je sa »stoljećima trgovanja svećeničkim položajima, obmana, skandala, nemoralnosti, agresije, prijevara, ubojstava i okrutnosti, a pravu narav papa Crkva danas svjesno lažno prikazuje» (A History of the Popes, dr. Joseph McCabe [1867.-1955.], C. A. Watts & Co., London, 1939.). Crkva je stoljećima čuvala opširne zapise o životima papa, koji su se do 11. stoljeća nazivali «ekumenskim patrijarsima«, a zabilježeni su zapanjujući ekscesi. Službeni crkveni spisi pružaju izvanredna priznanja iskvarenosti čitavog katoličkog svećenstva, a implikacije koje okružuju to znanje počinju poprimati nove velike

imamo nekoliko papinskih dnevnika, pisama i izvještaja koje su strani veleposlanici pri Svetoj Stolici slali svojim vladama, samostanske dokumente, rimske senatske zapise, kao i pristup službenim i drevnim registrima londonskih crkvenih sudova. U ovom je istraživanju također od velike pomoći bila dostupnost izvorne verzije Diderotove Encyclopédie, knjige čije je uništenje papa Klement XIII. (1758.-69.) naredio odmah po njezinom objavljivanju 1759. Ti dokumenti bez iznimke izvještavaju o stoljećima izvanredne degradacije u papinskoj hijerarhiji i, kad se uzmu u obzir okolnosti njihovog nastanka, njihov se sadržaj može opisati samo kao šokantan. Hinjena svetost i pobožnost papa, kako ih se danas javno predstavlja, nije zastupljena u povijesnim zapisima, što pruža dokaz nepoštenja u načinu na koji Crkva prikazuje samu sebe. Pobožan katolički povjesničar i autor, biskup Frotheringham, iznio je ovaj sažetak kršćanskih vođa sve do svog vremena: «Mnogi od papa bili su ljudi najrazuzdanijih života. Neki su bili čarobnjaci (okultisti); drugi su bili poznati po buntovnosti, ratovanju, pokoljima, rasipnosti i trgovanju oprostima grijeha. Treći čak nisu bili ni sljedbenici Krista, već najiskvareniji zločinci i neprijatelji svake pobožnosti. Neki su bili djeca svoga oca, Sotone, većina je bila krvavih ruku; neki čak nisu bili ni svećenici. Drugi su bili heretici. Ako je papa heretik, on ipso facto nije papa.« (The Cradle of Christ, biskup Frotheringham, 1877; također pogledati Catholic Encyclopedia, xii, str. 700-703, passim, objavljeno uz odobrenje nadbiskupa Farleya) A heretici su zaista i bili, te su, kao što ćemo vidjeti, mnogi pape javno priznavali da ne vjeruju u evanđelje. Te su činjenice dobro poznate katoličkim povjesničarima koji svojim čitateljima nepošteno govore da su pape bili neporočni i sposobni ljudi »uzvišenih vjerskih umova« (The Papacy, George Weidenfeld & Nicolson Ltd, London, 1964.). Prava je istina da su bili usmjereni samo na vlastite interese, a ne

Hinjena svetost i pobožnost papa, kako ih se danas javno predstavlja, nije zastupljena u povijesnim zapisima, što pruža dokaz nepoštenja u načinu na koji Crkva prikazuje samu sebe
priča o vođama kršćanske religije koja otkriva da je današnja slika o papama kao neiskvarljivim moralnim autoritetima neistinita. Skrivena povijest o doktrinarnim osnovama koje su papama omogućile da se upuštaju u sukobe i raskalašenost, te do koje je mjere dekadencija među svećenstvom «djelomično istinita», predstavljaju izvanrednu priču, razmjere kada ih razmatramo u svjetlu središnje crkvene tvrdnje o nepobitnoj pobožnosti crkvene hijerarhije. Urednički odbori Katoličke enciklopedije tvrde da su njihove knjige «eksponenti katoličke istine« (predgovor), a ono što ću iznijeti u ovom pregledu prikupljeno je prvenstveno iz tih zapisa i bez predrasuda. U istom duhu, također na raspolaganju

Božje, i da su njegovali sustav papinske pokvarenosti mnogo marljivije nego što se katolički pisci crkvene povijesti usuđuju otvoreno otkriti. Laici su bili ogorčeni na njih, a kad su bolji ekonomski uvjeti probudili umove nastajuće europske srednje klase, došlo je do raširene pobune protiv njih. Kršćanski zapisi pokazuju da su pape očigledno bili jako daleko od mo-

a šest sljedećih papa (do 904. proglašavajući ga krivim.-972.).-911. vršeći u svakom okrugu funkcije lokalnih državnih dužnosnika. i. 768). Kristofora. [VI] postavljen je na papinsko prijestolje. nadbiskupa grada Reimsa. 507).« Njihove ljubavnice bile su vodeće plemkinje grada. Nakon samo petnaest dana vladavine Formozijevog nasljednika. Farley.. ili 14. uključujući njegova zaređenja. Njegova mračna i jeziva uloga izazvala je žestoku reakciju u Rimu. p. Pred njegovim trulećim tijelom.). možda uz malo zavisti: «Lovili su na konjima sa zlatnim ormama.. U tom sablasnom incidentu. mrtvog su papu uredno osudili. (VI)] ne može opravdati za ono što je uslijedilo.). xiv. a bilo ih je i u 21. odjeveni u grimiz i sa zlatnim regalijama. teško je zamisliti kakvo je ono bilo u 16.. (1523. folio iii. koji danas licemjerno zovemo «Sinod mrtvaca«. a «zločini protiv vjere bili su veleizdaja.derne slike o njihovom karakteru i pokušavajući ih portretirati s čistom prošlošću Crkva je razvila doktrinarnu fasadu koja ih besramno i lažno prikazuje kao pobožne. «U tom odvratnom poslu.-1607. Pape su gazili kroz rijeke krvi kako bi postigli svoje zemaljske ciljeve i mnogi su osobno predvodili svoje biskupske milicije na bojnom polju. možemo pročitati: «Po smrti pape Formozija (896. posljednjeg od njih. održavali bogate gozbe s plesačicama po završetku lova i odlazili s tim bestidnim kurvama u krevete sa svilenom posteljinom i zlatom izvezenim prekrivačima. od kojih mnogi nisu bili u stanju napisati ni vlastito ime« (Ljetopisi Hincmara. ibid. 147) Takva razdoblja «najdubljeg poniženja« za papinstvo javljala su se prilično često.) Rim osvojila vojska cara Karla V. a krajem srpnja ili početkom kolovoza papa Stjepan bačen je u zatvor i kasnije zadavljen.). Zbog takvih i sličnih scena. kosturnicu. Theodora i njezina kći Marozia. Papa Stjepan zadavljen je u zatvoru u ljeto 897. objavljeni oko 905. «vladale su papinstvom desetog stoljeća» ( Antapodosis. za papinstvo je započelo razdoblje najdubljeg poniženja. str. on je također poništio njegova djela. njegovi biskupi. to je razdoblje zvao «vladavina kurvi«. strgnuli s njega ruho. nikada nije u potpunosti povratilo vjerski duh« (Catholic Encyclopedia.). do 950. Proglasivši mrtvoga papu svrgnutim.). kardije da se raspadajuće tijelo pape Formozija izvadi iz groba nakon osam mjeseci. koja je stoljećima skandalizirala Europu i koja je očigledno neprofinjena i primitivna. «podagričan i proždrljiv stari svećenik« (kremonski biskup Liutpand. a kamoli u 10. stojeći kraj raspadajućeg tijela bivšeg pape. U ovom kratkom pregledu samo nekolicine papa iz tih stoljeća. (904. otela papinsku vlast i okončala je 631 godinu kasnije. Bonifacija VI.« (Catholic Encyclopedia.. svrgnuo je Sergij III.. ili osmom. 1597.-1534. stajali su papa. a «dvije pohotne imperijalne žene». a njihove supruge izrađivale su svilene haljine od svetih ruha. odsjekli tri prsta s njegove desne ruke i njegove ostatke bacili u rijeku Tiber. možemo razumjeti zašto su redovnici iz samostana Eulogomenopolis. odgovarao u njegovo ime. ii. zaveže uspravno u stolici i podvrgne suđenju zbog kršenja kanona. 1527. Ugledni vatikanski povjesničar. ožujak 2002. i kao takvi kažnjivi smrću« (Catholic Encyclopedia. Papa je koračao naprijed-natrag i vrinal Caesar Baronius (1538. njega se [papu Stjepana VII. Antwerp. ostavio je izvanrednu sliku poročnosti papa i njihovih biskupskih kolega. naš ćemo pregled započeti s godinom 896. stoljeća. Ðakon je. što je «zapravo ustupilo mjesto još skandaloznijoj vladavini kurvara» (Annates Ecclesiastici.) i «čini se da svećenstvo. ur. zahvaljujući smicalicama pape Klementa VII. mjesto egzotičnih poroka i kriminala». str. str. Crkva je naredila svom «svjetovnom ogranku« da čovječanstvu nametne njezine dogme «masovnim ubojstvima« (The Extermination of the Cathars. (VI). Budući da su počeci papinske linije opskurni. stoljeću. kada je «grupa plemića sa svinjskim i brutalnim strastima. oko 922.. Kad na umu imamo model papinstva s kraja 20. ur. B E Z B O Ž N A VLADAVINA KURVI Kremonski biskup Liutprand.). Simonde de Sismondi. Oni koje danas zovemo tumačima «kršćanske kreposti» bili su brutalni ubojice. Stjepan ne samo što je oskvrnuo sjećanje na Formozija nego je i ponižavajuće postupao s njegovim tijelom. ibid. 1826. prikazana mentalna ograničenja starih papa. Jedino što je biskup Liutprand detaljno razotkrio o Theodori jest da je uvjerila zgodnog mladog svećenika da uzvrati strast koju je osjećala prema njemu i postavila . Farley. stoljeću kada su javnosti razotkriveni razmjeri svećeničke pedofilije (isprika pape Ivana Pavla II. naredio štao na truplo.). Stjepan VII. čija Antapodosis obrađuje papinsku povijest od 886.. U svom slijepom bijesu. morbidna u svom realizmu.« (The Popes: A Concise Biographical History. kada je. 160) Ovdje su. opisali Asinarijsku postaju (koja je kasnije preimenovana u Lateransku palaču) kao «kuću gnjeva. Apologetski pisci kršćanske povijesti uzalud nastoje velom sofizma prekriti prošlost papa. koji se danas zove Monte Cassino... kakvoga nije bilo nikada prije ni kasnije. Papa Stjepan VII. rimsko plemstvo i Lamberto Toskanski. Svi rimski biskupi bili su oženjeni. «Suđenje» je bilo groteskna i opscena farsa.) svoje je ustoličenje moglo zahvaliti sukobima između suparničkih političkih frakcija.

ubio vrag dok je silovao neku ženu u jednoj kući u predgrađu. markiza od Toskane. čime je na svoju zemlju navukao novu i strašnu nevolju. ubio ga je vrag dok je silovao neku ženu u jednoj kući u predgrađu. On je vladao dvije godine.. međutim. U stvari. Nije imao principa u svom diplomatskom. Car Otto tada je zatražio da svećenstvo za nasljednika Ivana XII. pretpostavlja se od trovanja. do 935. premda sredovječan čovjek. (papa od 914. U stvari. u vremenima kada je prosječan vijek papa bio dvije godine. na čelu s Maroziom. str. ali grupa Marozijinih ljudi presjekla im je put do Lateranske palače i ubila Petra pred papinim očima. i oni su zajedno izveli državni udar protiv Ivana X. (Oktavijan. što je «potvrdio Flodoard. I Theodora i Sergij imali su vodeće uloge u ranijem skrnavljenju Formozijevog trupla. a Sergij je kasnije bio optužen da je ubio svoja dva prethodnika. Većina informacija koje imamo o Marozijinoj karijeri i rimskim skandalima u koje su ona i niz papa bili umiješani potječu iz neprijateljskih izvora i mogle bi biti pretjerane. i ugušili jastukom u dvorcu Sant' Angelo. ibid. glupa neznalica i posve beskrupulozna. Svetog je Oca tako teško pretukao bijesni suprug te žene da je umro od ozljeda osam dana kasnije.. Sergij je prethodno silom prisvojio papinstvo uz pomoć Marozijine majke Theodore. Petra. on je zadržao prijestolje 10 godina. ili bogaćenju svoje obitelji.). Moderni branitelji kršćanstva kažu da su njezina imenovanja bila «skandalozna». Osobno se borio na bojnom polju protiv Saracena i porazio ih. Ivan XI. Prepuštao se nepotizmu. Marozia i njezina frakcija nakon toga su za novog papu postavili Leona VI. Kasnije u svom pontifikatu. a njegovo je ponašanje utrlo put dubljoj degradaciji papinstva. Bila je to unutarnja bitka za moć. tada je preuzeo njegov položaj i potrošio svoje preostalo bogatstvo unajmljujući vojnike radi uspostavljanja reda u Rimu. ibid. 166-7) bio je još jedan u nizu bezbožnih papa koji je svoju sramotnu karijeru otvorio prizivajući poganske bogove i boginje dok je bacao kocke u kockarskim partijama. The Popes. govoreći kako ih nikada nisu smatrali »bezgrešnima« i ignorirajući činjenicu da su teško kršili sve standarde ljudske moralnosti. baveći se svim kršćanskim pitanjima osim rutinskih poslova. A Concise Biographical History.) Uz svećeničku diktaturu. v).. velike mase dobrih ljudi osjećale su duboku ogorčenost zbog opscene farse u koju se pretvorila papinska religija i okrenule su se protiv nje s prezirom i bijesom. gdje je izgladnjen do smrti. ušao je u ogorčeni sukob s Maroziom i vodećim rimskim plemićima. Ivan X. On i njegove ljubavnice tako su se napili na jednom banketu da su slučajno zapalili zgradu. Odbijao je Theodora i mamio je privlačnu mladu kćer Hugha od Provanse u svoju papinsku spavaću sobu. Crkva se branila.). Ivana su zarobili. papu Ivana i njihove trupe iz grada.ga za nadbiskupa Ravenne.). njegov je život iznenada i nasilno okončan kad ga je. izabere . uzdigao ga na plemićki rang i zasuo ga unosnim položajima koje su stariji pripadnici plemstva smatrali svojim privilegijem. papa od 931. «Volio je oko sebe imati zbirku lakih žena«. zvali su je "papinska kurva": bila je izravno odgovorna za izbor i imenovanje barem četvorice papa. ibid. Nije se znala potpisati. rekao je redovnik-kroničar Benedikt iz Soracte. bešćutna. uglavnom je ostao zapamćen kao vojni zapovjednik. str. Papa i njegov brat povećali su svoju vojsku i vratili se u Rim. Postavljala je okrutne ratnike-biskupe kako bi ojačala svoje frakcije. Odbačena Theodora potom se udala za Guida.. Njegov nezakoniti otac bio je papa Sergij III. zatim je odlučio povratiti i osigurati bogate privremene posjede papinstva. prema pobožnim kroničarima. umro. budućeg papu Ivana XI. ali je pritom razotkrila da on nije bio jedini papa koji je bio u seksualnoj vezi s Maroziom: «Rašireno je vjerovanje da je papa Sergij.» (The Popes: A Concise Biographical History. ibid. ali je 936. razbolio se i Marozia je na papinsko prijestolje privremeno postavila jednog starog redovnika. Theodora je iznenada umrla. papa Ivan XI. Kasnije je Theodora pozvala svog nadbiskupskog ljubavnika iz Ravenne i proglasila ga papom Ivanom X.-936. istjerali Petra. U to vrijeme. (928. a kršćanska doktrina još nije bila razvijena.-964. (oko 910. Marozia je nekoliko desetljeća vladala kršćanstvom iz papinskog dvorca u blizini Bazilike sv. (VII). umro 928. Da doslovno prevedemo riječi rimskoga naroda.). do 928. bio u tjelesnoj vezi s mladom Maroziom i s njom dobio sina. Kršćanski povjesničari nehajno odbacuju pravu prirodu papa. Bila je seksualno agresivna. Papa Ivan XII. Nazdravljao je Sotoni tijekom pijanki i postavio je svoju zloglasnu ljubavnicu/ prostitutku Marciju da upravlja njegovim bordelom u Lateranskoj palači (Antapodosis. trijumfirajući u svom vladanju nad protivnicima. Tako iz ovog sažetog opisa s čuđenjem doznajemo o danima kada su bludne žene vladale Svetom Stolicom.što je činjenica poznata povjesničarima koji su barem elementarno upoznati sa zapisima o papama. 162).. pouzdan suvremeni pisac» (The Popes: A Concise Biographical History. ostavši u tom stanju skoro tisuću godina. ali su ga sedam mjeseci kasnije zamijenili Stjepanom VIII. proglasili svrgnutim u svibnju 928. političkom ili privatnom ponašanju. koji su u to vrijeme još bili polucivilizirani Azijati.. a onda je Marozia predala papinski položaj svom sinu Ivanu XI. Ivan XI. Bilo bi teško zamisliti svećenika koji bi bio veća suprotnost svetosti: ipak. ali te pape Crkva danas priznaje kao »legitimne« nasljednike sv. a na njegovom suđenju zbog ubojstva jednog suparnika njegovo je svećenstvo pod zakletvom izjavilo da je imao incestuozne odnose sa svojim sestrama i da je silovao svoje redovnice (Anali Beneventuma iz Monumenta Germaniae. da dođu i bore se protiv njegovih neprijatelja. On je kasnije odbio povući se s prijestolja i silom je odveden u zatvorsku ćeliju. Grad je bio pun revolta prema Crkvi i šokantnom svećeničkom nemoralu koji je postojao širom Italije. Svetog je Oca tako teško pretukao bijesni suprug te žene da je umro od ozljeda osam dana kasnije Pozvao je Mađare.-964. a Ivan X. papa 955. ..prema pobožnim kroničarima. a ipak je bila na čelu Kršćanske crkve . papinstvo je nakon toga potonulo do još većih dubina iskvarenosti. Međutim. oko 937. Petra. P R O D A J A PAPINSTVA U S R E D NOVE D U B O K E ISKVARENOSTI Koliko se god to možda činilo nevjerojatnim. Ivan je u Rim doveo svoga brata Petra. Plemići su.

nije poznato zašto se odrekao svoje vjere« (Catholic Encyclopedia. (umro 983. 1047. zabludio je nudeći žrtve lažnim bogovima (thurificati). Odmah je ekskomunicirao vođe koji su bili neprijateljski raspoloženi prema njemu i brzo je uspostavio strahovladu. 117). već radi stjecanja svjetovne koristi. bio je laik doveden iz «državne službe koji je podvrgnut svim zaređenjima u jednom danu» (ibid. u tkaninu.) je protupapu Bonifacija VII. 1925. str. 31) Gerbert (koji će postati papa Silvestar II. moralni standardi mnogih bili su vrlo niski./1085. Također nisu nimalo zainteresirani za obuzdavanje svo- . kako je papin autoritet gubio poštovanje mnogih.) bio je beskrupulozan pustolov koji je svoj pontifikat proveo kružeći Europom s odredom naoružanih vitezova i ostavio svijet u gorem stanu nego što ga je zatekao. [1044. okrutan i ravnodušan prema duhovnim stvarima. a sljedeći odlomak iz Katoličke enciklopedije prepun je dokaza o moralnoj izopačenosti čitavog svećenstva: «U vrijeme izbora Leona IX.-965. smatra «pravim papom».. pobijedio je u krvavom otimanju za bogat papinski položaj. umro 1054. Petar Damjan (1007. Nakon što je crkveni autoritet postao slab u svom izvoru.) bacio je u zatvor protupapa Bonifacije VII. umotan stima gledali s prezirom. Njegovo nasilno i razuzdano ponašanje izazivalo je rimski narod: u siječnju 1044. davši ga zadaviti 974. London. stidljivo priznajući da je «zastranio u vjeri.). koji je spas potražio u brdima Sabine. Nakon njegove smrti.« (Catholic Encyclopedia. da ga zamijeni. Benedikt se ponovno pojavio i objavio da natrag uzima papinski položaj. Četiri iduća pape kratko su se zadržala na papinskom položaju. Benedikt VII. najžešći cenzor svoga doba. čiji su se pape i biskupi bili odali uživanju u raskoši i bludu. Današnja Crkva Leona VIII. ali 1047... str. prema svjedočenju sv. 700-03. grobari su odbili izraditi lijes za njega. svetost je nestala. opisao kao «grozno čudovište koje po zločinima nadmašuje sve ostalo čovječanstvo». Njegov izravni nasljednik. svoje dužnosti vršili su ne za Krista. rasipnost i nemoralnost brzo su se širili u središtu svećeničkog života. Potajno je pokopan pod okriljem noći. Sv. Crkva je dodala da je bio «. On je rekao: «Kod papa se javlja prirodna težnja za ubojstvima i surovosti. Mann.. Novi papa. i. da se odrekne Katedre sv. 1048] dugo je izazivao skandal u Crkvi svojim razuzdanim životom./1065. Petra. ali oni takvoga nisu mogli naći.)..nemoralan. Papa Benedikt IX. Pecci. Njegovo ime bilo je Grottaferrata Teofilatto (Theophylact u nekim zapisima). a istina je bila pokopana..].. bio je laik koji je silom postao papa.-46. 'cijela Crkva bila je u iskvarenosti. potom je prodao papinski položaj svome kumu Giovanniju Grazianu. Ali Benediktova su braća brzo istjerala Silvestra. Benedikta VI. Simon Čarobnjak vladao je Crkvom. 175). koji je preuzeo papinsko prijestolje pod imenom papa Grgur VI. U skladu s tim. pod imenom papa Silvestar III. pravednost je umrla.). Crkva ga je zvala «Lapsi» (posrnuli). a celibat se nije posvuda poštovao. Kegan Paul..» (The Popes: A Concise Biographical History.. stanovnici grada izabrali su Ivana Sabinskog. Dokazi o njegovoj iskvarenosti pokazuju njegovu nezainteresiranost za vjerska pitanja.).. zbog čega mu je darovao vrijedne posjede. nagovorio je Benedikta IX. a njihove gramzive ideje. Benedikt IX. 793-4.. Horace K. str. 999. Službeno je otvorio vrata «papinske palače« za homoseksualce. morao je početi propadati i drugdje. str. 1049. ali posebnu pažnju zaslužuje «skandal» pape Benedikta IX. Pripadnike svećenstva na mnogim su mje- Papa Leon IX. (963. Catholic Encyclopedia daje dodatne priče o papinoj moralnoj degradaciji: «Pape 'Benedikti' od četvrtog do uključivo devetog (IV.-45..). papa Grgur VI. iii...-72.svećenika uglednog života. istraživanje zapisa same Crkve otkriva nam da je tvrdnja o neprekinutom kontinuitetu papa lažna.) pripadaju najmračnijem razdoblju povijesti papa.-1055.« (Catholic Encyclopedia. prikazao je zastrašujuću sliku truleži svećeničkog morala na živopisnim stranicama svoje Knjige o Gomori.. Znanstveno i asketsko obrazovanje papa bilo je žalosno. a njegovo nepoštovanje asketskog načina života bilo je dobro poznato. segnijskog biskupa.-IX. Biskupi su svoje položaje dobivali na nepropisan način. vi. papa 1032. passim) Međutim. istjeravši Bonifacija VII. Bio je najgori papa nakon Ivana XII. rasla je ogorčenost na Kuriju i papinstvo. xii. ur. Bruna.). ibid. neobičnom kršćanskom zapisu koji je čudom preživio stoljeća kršćanskih zataškavanja i spaljivanja knjiga. a 1032. (rođen 1002. (973. Leon VIII..-1003. ali «njegov je izbor zagonetka» koju se stručnjaci za kanonsko pravo nisu potrudili odgonetnuti (ibid. pretvorivši je u organiziran i profitabilan muški bordel (The Lives of the Popes in the Early Middle Ages.. str. njihovi životi i riječi bili su u neobičnoj suprotnosti s njihovim pozivom. [oko 1012.

572).). On navodi njihova imena.. (1429. osnovao papa Ivan VII. 19:27.dovedite ovamo i smaknite ih pred mojim očima!» (Lukino evanđelje. (1427. tvrdeći da su oni bili nezakonito postavljeni (Catholic Dictionary.). potrajavši 400 godina. ur. Prema [kardinalu] Hergenrotheru (umro 1890. Pojavljivanje više papa koji su djelovali istovremeno i bili u međuso- pojavljivali su se nezakoniti pretendenti na papinsko prijestolje i često vršili ulogu pape. sažeo je militaristički stav papa. svaki u drugoj zgradi. «Crkvu su mnogo puta u povijesti potresali sukobi pretendenata na položai pape.« (Catholic Encyclopedia. ali detalji o njezinoj veličini ili misijama službeno ne postoje (Encyclopaedia Britannica. bnom sukobu slabo je poznata epizoda kršćanske povijesti. 1759. str. ali na ovoj neobičnoj stranici povijesti Svete Stolice skriva se još nešto što možemo pronaći u knjizi pod naslovom Tajne kršćanskih otaca. Petra Damjana spominje se postojanje papinske ratne mornarice čiju su posadu činili kršćanski .) i Martina V.-1902.. Papina mornarica još uvijek je bila u funkciji u 16.) naručio sliku flote dok je ona bila usidrena u sicilijanskoj luci Messina. Međutim. također. 35). 107-8. U novije su vrijeme crkveni povjesničari domišljato četvrtog člana četverostruke garniture zvali «kontraprotupapa» (The Popes: A Concise Biographical History). zabilježenom 1043.) od Giorgia Vasaria (1511. ibid.-74. 1973. British Museum. oko 700 godina nakon svog osnivanja. Taj izvanredan zapis pronađen je u dokumentima koji su nekada pripadali moćnoj rimskoj obitelji Crescenti. ibid. koja pobija sve što kršćanstvo tvrdi da predstavlja. Ispričavajući se za stoljeća meteža koje su uzrokovali pape i nastojeći njihove postupke prikazati u ljepšem svjetlu. Catholic Dictionary. koju je 1685. U početku su suparničke imperijalističke pape birale francuske plemićke obitelji kako bi iskorijenile poročno rimsko svećenstvo.). Sergerus (umro oko 1701. dovedite ovamo i pogubite ih preda mnom» (Luka 19:27).). Katolička Biblija pruža mekši pristup: «Ali one moje protivnike koji ne htjedoše da nad njima vladam. 541).one koji me ne htjedoše za kralja . s vlastitim kardinalima i osobljem.. a tema papa koji ratuju jedni protiv drugih preširoka je da se ovdje čak i ukratko izloži. ali se pažljivo suzdržavaju od ulaska u raspravu o ovoj rečenici iz evanđelja.1934. i. Catholic Dictionary). tvrdeći kako «ovo nije mjesto [u crkvenim priručnicima] za raspravu o zaslugama ili motivima višestrukih pretendenata» (Catholic Encyclopedia. ponekad i nasiljima i krvoprolićem» (Catholic Dictionary. iii. ili koji je protupapa bio zakoniti protupapa» (Catholic Encyclopedia.. gradu ili državi. Klementa VIII. Isti autoritet nabrojao ih je dvadeset devet sljedećim redom. Pape danas čine sve što je u njihovoj moći da prikažu Isusa kao bezazlenog vjerskog propovjednika i proroka mira. 582) Svaku suprotstavljenu papinsku hijerarhiju podržavale su vrlo jake vojne frakcije.-85.-73. no koja pruža jasne dokaze o postojanju moćnih sukobljenih frakcija koje su nastojale zadobiti isključivu kontrolu nad papinskim državama.).). čine svakakve zločine. posljednji protupapa bio je Feliks V. London. Virtue 8c Co. u to je vrijeme još uvijek bila operativna.-882. djelujući neovisno.). prkoseći pravom nositelju prava na taj položaj. (papa 872. str.-49. Evo jednog izvanrednog priznanja Crkve: «U raznim razdobljima tijekom povijesti PAPINSKI RATNI BRODOVI I SUPARNIČKI IMPERIJALISTIČKI PAPE Otprilike u vrijeme sv. Međutim. i održavajući vlastita kanonska vijećanja.» Lord Acton (1834.). umro 882. To je krasno svećeničko rasuđivanje. Izvorno ju je 881. MS 43725. engleski povjesničar i osnivač-urednik The Cambridge Modern History. a kasnije su se pojavili novi elementi u raznim oblicima. koja je odigrala važnu ulogu u papinskim prevratima od sredine 10. (1061. sv. Pecci. Njihove borbe za prevlast vodile su se iznimno ogorčeno. oko 700 godina nakon svog osnivanja.. Petra». str. stoljeću. stoljeću. On iznosi dokaze iz crkvenih arhiva koji su mu bili na raspolaganju da je u nekim razdobljima papinske povijesti bilo po četiri pape koji su sjedili na papinskim prijestoljima. jer je papa Grgur XIII. (1425.) «Crkva bila rastrgana shizmama protupapa. koji je godinama bio suparnik papa Benedikta XIII. i. izdao ovu krvoločnu zapovijed: «Moje neprijatelje . jer je svaki od višestrukih papa bio kanonski izabran na crkvenim konklavama. sv. Pravi značaj zapisa o takvoj vojnoj sili poništava modernu sliku o «milosti i svjetlu» za koje Crkva kaže da je kršćanstvo donijelo svijetu.» (The Cambridge Modern History. ur. Pecci. a tko je bio protupapa. koristeći tu svoju slobodu. str. 673-77) mornari-ratnici. iii.). stoljeća. Katolički povjesničari priznaju da «čak ni danas možda nije potpuno jasno tko je iz dvaju linija papa bio papa.). nakon što je proglašen kraljem. stoljeća do početka 11. 1954..jih ogavnih strasti: mnogi su viđeni kako se prepuštaju pohoti i požudi tijela i stoga. Međutim. str. [imena papa]. Biblijski rukopisi s Brda Sinaj.. a iz 12 garnitura od po četiri pape jedan je primjer samoproglašeni papa Benedikt XIV. papa 1572. sudeći prema kasnijem usamljenom spominjanju «papine bojne flote». Petra do današnjeg Benedikta XVI. 1. str. 6. nastali razdori uvijek su bili praćeni skandalima.. napisao rimski biskup Joseph W.. U novije vrijeme Crkva je protupape nazvala «vragovima na Katedri sv. Papina mornarica još uvijek je bila u funkciji u 16. (1439. Uvođenje riječi «protupapa» bilo je naknadni potez Crkve kojim je ona htjela ukloniti stvarnost istovremenog vladanja više papa i time sebi pripisati jedan neprekinuti zakoniti niz papa od sv.). (rođen 1502. simonije i svećeničke razuzdanosti» (Catholic Encyclopedia. a riječ «shizma» nije dovoljno jaka da opiše snagu gnjeva koji je stoljećima bjesnio unutar kršćanske religije. 107. koji je čitav život istraživao živote papa.). ta je razlika potpuno arbitrarna.. Pravi značaj zapisa o takvoj vojnoj sili poništava modernu sliku o «milosti i svjetlu» za koje Crkva kaže da je kršćanstvo donijelo svijetu Možda su se ugledali na Isusa Krista koji je. (1431. Vatikan je priznao da je u vrijeme pape Aleksandra II. (Diderotova Encyclopedie. primijetivši: «Pape ne samo što su bili ubojice u velikom stilu već su također ubojstva učinili pravnim temeljem Kršćanske crkve i preduvjetom spasenja.

priznao je da je izravno nasljeđivanje prekinuto u više navrata nakon Nikole I.1536. xii.» Te prekide licemjerno nazivaju «slobodnim razdobljima». on je osramotio papinski položaj svojim teškim nemoralom i pohlepom u nagomilavanju bogatstva. Basle. bio je u pravu kada je otvoreno izjavio da je «nasljeđivanje imaginarno« (Erasmus. osobno je poveo papinske trupe u bitku i zauzeo grad. naredio križarski pohod protiv vlastite pastve u Rimu. str.-43. naredio križarski pohod protiv vlastite pastve u Rimu Biographical History.-81.istraživanje zapisa same Crkve otkriva nam da je tvrdnja o neprekinutom kontinuitetu papa lažna.) jednostavno zato što je njegova današnja slika u suprotnosti sa zabilježenim povijesnim činjenicama. u vrijeme kada se činilo da je društvo u Europi osuđeno na razaranje i propast. itd.» ( Encyclopaedia Biblica. okarakterizirano je primjedbom kardinala Baroniusa (vatikanski povjesničar. str.) kršćanski je svijet bio u jadnom stanju. Gherardo Caccianemici izabran je za papu i uzeo je ime Lucije II. sačuvavši položaj do kraja svog života. stoljeće i taj nas dokaz tjera da se zapitamo što se događalo u umovima papa. ustali su protiv njega i papina je vojska poražena uz ogroman . još uvijek pod podijeljenom kontrolom dvojice papa. Prije svog izbora. 1899. Nema nikakve sumnje da je Honorije imao namjeru kupiti ili silom zauzeti papinsko prijestolje. (1073. ii. koje je uslijedilo odmah po raspadu Karolinškog Carstva.). od kojih nijedan nije posjedovao Bibliju i svaki je djelovao neovisno o drugom [Confessions of a French Catholic Priest.-1607. u čemu je i uspio.). sedam mjeseci i devet dana. Nakon njegove smrti..) međuvlašćem od osam godina. Platina je propustio uračunati «slobodna razdoblja» iz približno devet stoljeća koja su prethodila Nikoli I. u Nov. biskup Platina. jer je «na žalost. Annotations. Hannah. ur.) Katoličke enciklopedije: «U vrijeme inauguracije Grgura VII. itd.« (The Authentic and Acknowledged Standards of the Church of Rome.. a biskup Platina zabilježio je da je njihovo ukupno trajanje «127 godina.). Godine 1144.). nakon spletkarske konklave koja je trajala 10 tje- tae Pontificum ["Životi papa"]. Jedanaest mjeseci kasnije..) izabrani su i posvećeni istoga dana u suprotstavljenim svećeničkim frakcijama. 294. (Catholic Encyclopedia. (1124. 1542. ako je nije i uzrokovala. na čelu s Giordanom Pierleonijem. passim. Moderni katolički povjesničari smatraju ga «stupom Rimske crkve« (The Popes: A Concise Talijani su s očajem gledali novu papinsku politiku u kojoj je papa Lucije II. ibid.) bio je vojni zapovjednik suparničke vojske.-38. Test.-81. Biskup Bartolomeo Platina (1421. Adam & Charles Black. ali prava je istina bitno drukčija. str. pet mjeseci i devet dana» (ViMeđutim. stanovnici. (1130.» (Catholic Encyclopedia. možda najžalosnije u kršćanskim analima. raskalašenim i raskošnim životom. Razmjere papinskih grijeha proširuju riječi Crkve kroz Peccijevo izdanje (1897. 1538. Mathers. ogorčenih i zaraćenih protivnika koji su živjeli krvavim.. Oko 50 godina nakon vremena pape Aleksandra II.) i Inocent II.) pa je Crkva imala dvoji- u žestokom sukobu. nasilja i korupcije na visokim položajima. koje su iznijeli neki crkveni pisci. fol. Deseto stoljeće. Pietro Pierleoni (protupapa Anaklet II. Crkva je ostala dana. London.) tada mlade Vatikanske knjižnice. i. (1130. 1837. 447). Svećenički insajderi znaju da su djela u kojima je navodno zabilježena papinska linija lažna. Crkva nije bila u stanju izbjeći opću degradaciju kojoj je bila tako značajno pridonijela..u sukobu koji Crkva danas lukavo zove «Pedesetogodišnji rat«. humanitarac i biblijski učenjak Desiderius Erasmus (oko 1466. objavljeno vrlo malo (crkvenih) zapisa starijih od godine 1198. str. njegova frakcija na papinsko je prijestolje izabrala Viktora IV. ili slučajevi svjetovnih ambicija. Tako se tu ubrajaju dijecezanski biskupi. Anaklet II. jedna utjecajna suprotstavljena frakcija izabrala je Lamberta od Bologne za papu Honorija II. (umro 1073.867. str. New York. Talijani su s očajem gledali novu papinsku politiku u kojoj je papa Lucije II.-85. 791-95) Još jedan neobičan događaj iz anala kršćanstva vodi nas u 12. 414) cu suprotstavljenih papa.) da je 'Krist bio uspavan u tijelu Crkve'. kako su nalagale nužne potrebe Crkve. oni su puni krivotvorina i kasnijih izmišljotina. Kad je Pierleoni umro 1138. dvojica novih papa. DD. Međutim. čija se obitelj borila 50 godina (ukupno) za kontrolu nad Svetom Stolicom . prvo izdanje oko 1479. str. Međutim. 1844. Tijekom pustošećeg prijelaznog razdoblja. 215). 289. također Catholic Encyclopedia. kršćanski povjesničar i prvi prefekt (1475. Ako je vjerovati njegovim neprijateljima. užasnog razdoblja ratovanja i pljačkanja. (papa 858.). te kažu: «Što se tiče navodnih kataloga linije biskupa iz raznih kongregacija od vremena apostola.-30. J. također vi. Pecci. za čije se položaje smatra da su iskvareni ili nepošteno osnovani. 767-68).

Inkvizicija je postala trajna institucija kršćanstva i. i bio je bezobzirna tvu Beziersa. te je formirana početna sila od 200. sve donedavna.). iako nisu bili potpuno uspješni.). umro 1185.).-85.-98. 1995. str. (1020. Ono što se sa sigurnošću zna o masakru od 22. biskup Delany (umro oko 1227.000 pješaka uz podršku 20. nakon što je pokrenuta. a pripadnici francuskog plemstva. u praksi. Stanovništvo ih je zvalo «Koljači». Govorilo se da je tijekom prvih nekoliko dana 6000 ili 7000 ljudi sustavno odvedeno u Crkvu sv.-99.-1216. sada su od strane kršćanske hijerarhije bili izdvojeni za potpuno uništenje. bilo vrlo malo komentara o razmjerima užasa koje je Crkva počinila protiv katara. zapovijedao je vojskom noseći zastavu sa zelenim križem i mačem. stoljeće». za to vrijeme. kasnije pojačavši vojsku s dodatnih 100.). protiv hereze ili njezino suzbijanje" (Catholic Encyclopedia. žena i djece. započeto je stravičnom Inkvizicijom i 35-godišnjim križarskim ratom protiv katara (ponekad zvanih albigenzi). opat od Citeauxa. naredio je Dominiku de Guzmánu (1170. 1929. papa 1198.) da okupi vojsku nemilosrdnih sljedbenika zvanih «Katolička vojska« (Catholic Encyclopedia.) službeno je objavio da «[u]bijanje heretika nije ubojstvo« i proglasio je zakonitim da Crkva i njezini militanti ubijaju one koji ne vjeruju u kršćanske dogme. Križarski pohod protiv katara započeo je 22.. Prikupljene krivotvorine neke su od najvećih podvala poznatih čovječanstvu. koje zbog nekog razloga vjernici ponosno uzdižu iznad svih drugih stoljeća Mračnog doba vjere. Teško ranjen u bici. Sve do 19. Možemo jedino istaknuti da je to bio jedan od velikih gradova naprednog i. Još ranije.-85.) odobrio je prvi od osam Crkvinih križarskih pohoda. 107). a veći dio Francuske ostao je opustošen.98. (The Pope Encyclopedia: An A to Z of the Holy See.000 oklopljenih vitezova konjanika. sve donedavna. papa 1088. (1042. njegovi su šokantni razmjeri i njegova nekritična priroda. moramo oštro prosuđivati. dr. a odobren je papinskom bulom.). «jedan od najvećih papa srednjega vijeka« (Catholic Encyclopedia. U ovom razdoblju kršćanske povijesti Crkva je masakrirala stotine tisuća ljudi. str. papa Grgur VII. Arnaud Amaury (umro 1225.-1571. čiji je broj s vremenom narastao na ukupno 19. Katolički pisac.-1223. srpnja 1209. viii. Posljedice pljačkanja Beziersa bile su zapanjujuće i analogne učinku bacanja atomske bombe na Hiroshimu u Drugom svjetskom ratu. Pohod je započeo u Béziersu: neki kroničari kažu da su svi stanovnici grada bili masakrirani u tjedan dana. 26) .-85. bila najstrašniji stroj za ubijanje koji je Europa ikad vidjela. Neki procjenjuju broj mrtvih na 40. str. Nevjerojatno je da je. Lucije II. a kasnije i protiv potomaka Frederika II. gusto naseljenog Languedoca. ali Dominik ih je smatrao «Vojskom Isusa Krista« (ibid. da se svi katari izbrišu s lica Zemlje. viii. onda prihvaćamo neistinu. Katari.000 vojnika. više nego ikad. kako je tvrdila Crkva. 1096.gubitak života. miroljubiva i pobožna zajednica. uključujući vojvodu od Burgundije i grofa od Neversa. Kako bi to postigao.000 muškaraca. u Božje lice i dužnost svakog kršćanina bila je ubijati heretike. učvrstili vjeru onih koji žele vjerovati. bili su u njegovoj pratnji. Hereza je. (1106. nenaoružanog puka koji je vidio da je. v. papa Urban II. papa 1191. koji su krenuli suzbiti zajednicu onih koji nisu vjerovali u formalno ispovijedano kršćanstvo. početkom 13. Crown. papa 1073. a koji su s nesmanjenom žestinom trajali 475 godina (1096. a 1184. Prema uputama opata Amauryja. Način na koji katolički pisci danas prikazuju ovo šokantno papinsko zvjerstvo sramotan je. veljače 1145. Crkva je izvela jedan od najstrašnijih masakra ljudskih bića u svjetskoj povijesti. kako bi opravdali principe suda. Matthew Bunson.) zadobio je kontrolu nad službenim aparatom Crkve. umro je od ozljeda 15. 1161. papinski sustav religije frivolan i lažan. Njezino uvođenje bilo je jedini slučaj u kršćanskoj povijesti kada je Crkva bila složna oko cilja i govorila jednim glasom.) podržao je raniju odluku pape Lucija III.). Velika je šteta što nemamo pouzdanih zapisa o stanovniš- INKVIZICIJA I KRIŽARSKI P O H O D PROTIV KATARA «Veličanstveno 12. Prava je istina da je vojska nakon pokretanja bila jednoglasno vođena. ali ono što je potaknulo križarski pohod protiv katara nije bila hereza: njegov je cilj bio «donijeti papinstvu dodatne zemlje i prihode. a zatim i vitezova templara. rekao je da se crkvena vojna sila razvila do 500. bila šaka postigli svoje ciljeve« (The Story of Religious Controversy. a pape su pribjegavali brutalnostima. proglasio je katare hereticima i odobrio križarski pohod protiv njih. Bio je to užas čiji razmjeri nadmašuju bilo što u sjećanju naroda ju- . Joseph McCabe. Ono što je uslijedilo bilo je stravično. str. 1182. pape su uvele moćan instrument u obliku dodatne serije krivotvorenih dokumenata zvanih «Gracijanovi dekreti«. Mračna obilježja ovog razdoblja nisu prijeporna među autoritativnijim povjesničarima i ovdje.a »hereza« jednostavno znači «imati različito mišljenje«. S porastom zanimanja za katarstvo u posljednjih nekoliko desetljeća bilo je pokušaja od strane katolika da ozbiljno minimiziraju razmjere ovog divljanja i zgodno umanje razmjere pokolja do nevažnosti. najuspješnije i najtvrdokornije po svom utjecaju na neprosvijećene narode. New York. Osamdeset šest godina ranije. srpnja 1209. Nema sumnje da je katolička vojska.. Magdalene i pojedinačno pobijeno. stoljeća pape su prisiljavali kršćanske monarhe da herezu proglašavaju zločinom kažnjivim smrću prema njihovom građanskom zakoniku. (Lotario di Segni. prijetnjama i svim oblicima lukavština kako bi demonstracija 'borbene Crkve'. Križarski pohod je rat koji Crkva pokreće radi navodnih vjerskih ciljeva.-1216. stoljeća papa Inocent III. Danas nam je teško razumjeti metež koji je izazvalo kršćanstvo i žestinu ogorčene kampanje papa protiv katara. upravljana i pod kontrolom Kristove crkve. Papa Celestin III. Prihvatimo li objašnjenje Crkve da su križari bili ljudi dubokih religioznih osjećaja. (1181.-99. "Pod tim se nazivom [Inkvizicija] obično misli na posebnu crkvenu instituciju za borbu Nevjerojatno je da je. papa Lucije III.. 13). bilo vrlo malo komentara o razmjerima užasa koje je Crkva počinila protiv katara. Čini se da su takvi napori da se uguši istina o kršćanskoj povijesti.000 vojnika protiv zajednice običnog. 40). No najgore će tek doći. Činjenica da su pape provodile ta ubojstva u ime Krista posebno je žalosna za kršćane.

). McCabe. Kršćanski pisci. Europljani su bili potreseni kad su čuli da je još 5000 ljudi pobijeno u Marmandeu 26. Autor je knjiga The Bible Fraud (2001. a gubitke za civilizaciju teško je pojmiti. Nakon Beziersa.. to priznaje čak i Crkva. sva korespondencija s njim vodi se preko magazina Nexus. građevina.). po kojoj su «Sveti Oci« bili časni i pobožni ljudi. najveću tvrđavu tog vremena. pišući i izdajući vlastite magazine. 0 AUTORU: Australac Tony Bushby postao je izrazito uspješan poslovni čovjek i poduzetnik vrlo rano u svom životu. skom Gize» .). «Inkvizicija je«. Bio mu je dopušten pristup rijetkim biblijskim rukopisima u arhivima brojnih privatnih biblioteka i muzeja. i. Povjesničari procjenjuju da je preko 500 gradova i sela nestalo sa zemljovida kao rezultat njezinog pustošenja.). Zbog svojih snažnih duhovnih uvjerenja i zanimanja za teme koje se tiču metafizike. izvadak «Drevni gradovi pod pijena 1209.. Osnovao je izdavačku kuću za magazine i proveo 20 godina istražujući. prvenstveno za tržišta Australije i Novog Zelanda. N A P O M E N A AUTORA: Neki od datuma za pape i događaje u papinskoj povijesti predstavljaju procjene.. Nakon tri i pol desetljeća brutalnosti i okrutnosti. Australija. htjeli bi da zaboravimo ove činjenice i prihvatimo njihovu licemjernu konstrukciju. izazvan njihovim neznanjem te svjetovnim i prečesto skandaloznim životima ovih posljednjih» (Catholic Encyclopedia. . kada se odigrala konačna bitka protiv katara u njihovoj utvrdi Montségur. Jersey. Datume su dodatno zakomplicirale promjene koje je 1582. str. polja pšenice i voćnjaka. stoljeća. str. faks: +61 (7) 5442 9381. koji je rekao da revnost papa za progone slabi zato što «više nema bogatih heretika». Neville Spearman.). Budući da Tony Bushby odlučno štiti svoju privatnost. prezir Europe produ- Nastavak u sljedećem broju.. na PO Box 30.com. Otprilike u isto doba imamo pritužbu papinog poslanika Elmerica.objavljen u 1. Papa i njegovi svećenici bili su opijeni senzualnošću. To što je navodno propovijedanje Krista moglo postati osnova za takvu divlju agresivnost prema ljudskim bićima nešto je nad čime se moramo zamisliti. ali predao se u manje od mjesec dana nakon pustošenja Beziersa ( The Great Heresy. iii. dr. a Guillaume de Tudele zabilježio e stravičan opis muškaraca. 268). 1977. žena i djece koje je Vojska Isusa Krista sasjekla na komade. Mapleton Qld 4560.joshuabooks. u julijanski kalendar unio papa Grgur XIII. Arthur Guirdham. Razaranje koje je uzrokovala katolička vojska bilo je ogromno. The Secret in the Bible (2003. pape su pribjegle službenoj politici sustavnog uništavanja njihovih farmi. premoćne pobjede u bitkama zbog katarskih utvrda.ine Francuske. com «katari». (papa 1572. Postoji li u povijesti religije neka paralela s ovim motivima? Smatra se uvredljivim ako odbijamo s poštovanjem govoriti o božanski vođenoj «Svetoj rimskoj crkvi«. ibid. Ali ono najgore tek je slijedilo. Moglo bi ga se opravdano smatrati plijenom koji bi mogao pasti samo nakon višemjesečne ili višegodišnje opsade. kako je rekao biskup Bruno od Segnija.. broju hrvatskog izdanja Nexusa) i The Crucifixion of Truth (2005. i njihov prezir prema katoličkom svećenstvu. mrzili su Boga jer je njihova religija bila utopljena u potopu bogatstva« (A History of the Popes .. katolički pisac iz 16. Njegove knjige dostupne su preko Nexusovih ureda i web-lokacije Joshua Booksa na http://www. «izmišljena kako bi bogatima otela njihove posjede. Tony je razvio duge odnose s brojnim udruženjima i društvima širom svijeta. Crkva je u kasnijim vremenima naivno priznala da je motiv za njezine neviđene pokolje i uništavanje katara bilo «njihovo bogatstvo. 435-37) pod steriliziranom natukniBudući da nisu bili u stanju postizati konstantne. Da su pape mogle odobriti takve ljudske tragedije u navodno prosvijećenom dobu crni je dokaz zaslijepljenosti koju može izazvati «slijepa vjera». Zapise i literaturu katara Crkva je jednako okrutno uništila kao i žive predstavnike vjere. a dokaz za to pruža nam Katolička bio se 1244. ruj- enciklopedija (Catholic Encyclopedia. crkvene su trupe trijumfalno umarširale u Carcassonne.-85. vinograda. po običaju nezainteresirani za istinu.

Old 4560. STOLJECA NASTAVILI SU ZLOCINACKI.`eofa.. kontakt preko: c/..ttrif4er fubb!textv zebtrat rebberr imzone m n cram 7 be. mbini . tku confiLttm t.L. U njega je ukljutio ovu 2ivopisnu ilustraciju koja prikazuje vuka u redovniekom habitu s raevastim oru2jem kako tra21 milodare od stvorenja s papcima i uvijenim repom. Australija Fa ks: +61 (0)7 5493 1900 61 nexus www.tinv.teledisk.n ' povijest religija 4 s aoTrazi jetcoo. cuibublo wict' tvr ocabtr• 'rum inrremenbt bte. ibn Jubayr.be. DO 16.II DIO MNOGI PAPE OD 13. cunt trip spat 8614 me no itlerit.NEXUS Magazine PO Box 30 Mapleton. 0 Archivio Segreto. (Iz The Travels of Ibn Jubayr.amiurn unit ntb-ct enT fhb fii arl's intitteo trbefiir• tr)uribc quarninuf anniiiiarE d• Papa Inocent III.tme. petutut Itos i . (rotwasttferro p me. u kojem je oOrno govorio o mod Crkve da kainjava grijehe i gre§nike. Ta sastavljena 2ivotinja srneeih otiju satirieki predstavlja vjernike u Isusa Krista koje je §ira populacija zvala gsvinje s kriievima».anti uerbo onof© 14.hr . napisao je razotkrivajuee djelo zvano Registro.tic) no cu: elf AM/tut/We coon "tiolusficr.-Mei A-1 1111 f. KRVO2EDAN I RAZVRATAN NACIN 2IVOTA SVOJIH ISKVARENIH PRETHODNIKA I DOSEGNULI NOVE DUBINE IZOPACENOSTI KOJE MODERNA CRKVA SVIM SILAMA NASTOJI SAKRITI Tony Bush by studeni 2006. Vatican) KRIMINALNA POVIJEST PAPINSTVA . (T..

str. ali °sigh su i proglasili ga papom. Adam & Charles Black. Nakon Ito je clovraio uniatavanje katara.» (Catholic Encyclopedia.-1296. v. Inocent je veliku moe i bogatstvo dao svom bratu. da se gadila kraeanskom svijetu i gadi se svakom nekatolfekom povjesniearu danas. a kasnije i Konstantinopol.-54. Evo crkvene potvrde njegovih pokolja. Sinisbaldo Fieschi (oko 1207. Kristovill sljedbenika. sjeo je na papinsko prijestolje i masakri su se nastavili nesmanjenom snagom. Zatim je. jednog od najrazboritijih prelata svoga vremena.-1216. proven su 'Zivot u zestokim borbama a papinskim trupama. (1243.). tezi postati feudalni vladar cijele Europe. Ugolini di Conti.stoljeeu.-1254. tako oeigledno nadahnuta eistom mrinjom i pohlepom. Coulton. a Inocentu je trebala dodatna vojska za intervenciju u Njemaekoj.) potvrduju repres ivan stay Crkve prema krivovjeiju jer je svom syeeenstvu nalo'Zio da podueavaju «laika da kacla euje bilo kakve rune rijeci kraeanskoj vjeri. Rimljane je toliko vrijedala zloba pape Grgura da su ga u sedam godina triput izbacili iz grada. oslobodila je a kraeanski svijet poplavu prezrivih epiteta i priea o njemu. iz nekog nejasnog razloga umorni kardinali sloiili su se da ee novim papom proglasiti Pi etra di Morronea (1215. Kardinali su se uznemirili lead ins je skromni redovnik naredio da dodu u njegovu spilju. 16). inke zasluEn» (The Popes: A Concise Biographical History. 1908. kao papi. kojega je zvao «zmaj od otrovne vrste». Sad demo reel neat() vise o 'Zivotu pape Inocenta HI. uslijedio jedan od najneobienijib pontifikata u povijesti: «Deset dana nakon smrti Nikole IV. izabran.hr don. 56). navedeno djelo. i Frederick se borio protiv papinih pokuaaja preuzimanja njegovih golemih posjeda. koje su se protezale kroz petnaest stoljeea krIeanske povijesti. izdavaei Svete stolice. xv. koji je zastupao cara Svetog rimskog carstva. objavljeno je tek nekoliko (crkvenih) zapisa starijih od 1198. str. Fredericka IL (1194. 507). Upitao je svog vojnog savjetnika. Medutim. Takoder je objavio da ee svakoga uhvaeenog u eitanju Biblije do smrti kamenovati ovojnici Kristove vojske» (Diderotova Encyclopedie. ne rijeeima. 1759. str. o eernu je odlueeno na Lateranskom kon. G. 1899.i jog jednom se papa u Zurbi povukao u provincije. Te iste godine sakrio je sve zapise o ranijoj povijesti Crkve utemeljivai Tajne arhive (Catholic Encyclopedia.» (Encyclopaedia Biblica. all taj nepotizam i njegovo despotsko ponaaanje izazivali su sve yea bijes. kao Ito ne postoji ni danas. 148). Priea o sljedeea eetiri pape skoro je u potpunosti povijest borbe s Frederickovom obitelji .-41.) To priznanje otkriva da je oko dvanaest stoljeea kraeanske povijesti skriveno u vatikansldm podrumima i stoga javnosti nepoznato.. 1143. i.. zavraili su katastrofom.o je pustinjaekim 2ivotom peeini u divljim planinama Abruzzija.) pod imenom Celestin V Prije i za vrijeme svog pontifikata 7ivi. Njegava obitelj suprotstavljala se katoliekoj vojsci: Frederick. Craven). i ranom 13. pa su se Rimljani 1203. Burns & Oates. biskupa. joa jednom dignuli na ordije i otjerali Inocenta i njegovog brata iz grada.) dvanaest kardinala okupilo se u Rimu. i senatori. xii.) i «nadmaaio sve svoje prethodnike pa divljaatvu i beskrupuloznosti svojih napada» (Chronica di Riccardo di San Germano. to je relativan pojam. Crkva priznaje: «Nahlost. .» (The Popes: A Concise Biographical History. 226. zabiljeien u crkvenim dokumentima. Ito je einjenica koju moderna Crkva nije uspjela pobiti. jer ono unutar kraeanstva nikada nije postojalo.tek. Kad je 1198. juin() od Rima. ur. 1294. Dominikova <<katolieka vojska» (Catholic Encyclopedia.borbe koja je u nekim fazama bilo tako nepravedna. roden u Genovi. jedinstvo kfaeanstva bilo je stvar proalosti. G. Rijeei pape Grgura IX. ali profile su dvije godine i tri mjeseca prije nego su Crkvi dali papu. nexus 61 . jer je njegova namjera bila da na lu-aju zagospodari eitavom Europom i stvori svjetsku dominaciju a kojoj ce sve kraljeve i princeve podvrgnuti sudu Svete stolice. koja je doeekana s razuzdanim veseljem. bio je sklon slugati zle prijedloge pohlepnih osoba nastavio je politiku rata do istrebljenja. detaljnije u From St Francis to Dante. viii. str. godine. (1198. kako se eini.. David Nutt. osudio je Magnu Cartu i zatraiio da Zidovi nose posebnu odjeeu. Prozvao se Inocentom IV... str. 1964. Kako bi obuzdao plemstvo. koji treba zarinuti drugorne u trbuh dolde ide» (Chronicles of the Crusades. Bio je posljednji veliki vladar dinastije Hohenstaufen.). koju je. Papini napadi na Njemaeku. 107) bila je ukljueena u istrebljivanje katara u jsanoj Francaskoj. Njegov jedini uspjeh bio je protiv nenaoruianils Katara. treba ju braniti. gomile uvijek obuzete vragom» (Diderotova Encyclopedie. bib() je lako zavesti na krivi put laskavim Iaputanjima. str... On se na kraju vratio u Rim i snO. Iz stoljeea ske povijesti kakvu je zabiljaila sama Crkva lako se mogu prikupiti fleke fascinantne izjave sveeenika. 19) Povijest tih neobienih izbora (koji se danas zovu konklave) puna je korupcije jedna je od najeudesnijih knjiga a povijesnoj religijskoj literaturi koju tek treba u potpunosti otkriti. a kasnije njegov sin Conrad. G. str. London.clisk. (1227. de Villehardouin. str. vee maeem. prisegu polo'2e prefekt. 287-288) Sto se tiee «jedinstva». Frederick se 'Zalio da papa. 1227.) . Ova je jedan primjer toga Ito je papinska hijerarhija mislila o svojim tadaanjirn sijedbenicima. London. Ali glavni cilj tog vijeea bio je razviti plan Iirenja njegovih vojnih poslova.-1241. str. 287). Inocent III. vojnu painju Crkve okrenuo je prema obitelji cara Svetog Rimskog Carstva. Postupao je s okrutnoaeu tipienom za ovelike pape» i bio ravnoduIan prema Iokantnim krvoprolieima koja je uzrokovao.) kojea mnogi katolici uzdi2u iznad ostalih i smatraju jednom od glavnih konstruktivnih sila u razvoju europske civilizacije. koji su zastupali rimski narod.no utvrdio Papinsku palaeu. odobrio Georgius L. cit. (1292.).). gdje bi mogao doei do novih papinskih trupa. i ljudi su se pobunili protiv Svete stolice .-1250. «Nerna sumnje da su mu iz tog razloga povjesnieari uskratili titulu `Veliki. Ljudi grada Rima podCZavali su borbu Frederickove obitelji i okrenuli se orui. op. protiv potomstva Fredericka II. koju je zapoleo Inocent IV.cilu» (Catholic Encyclopedia. Fredericka su ad milja z-vali <<svjetsko eudo». a savjet je giasio: «iz katoliekog stanovniatva.ju . Na Getvrtom Iateranskom koncilu u travnju 1215. Lonwww. (1254. zahtijevao je da njemu.-61. Kod Celestina vidimo jog jedno od crkvenih priznanja ignorancije i neluitiene gluposti papinstva. U dobi od pedeset pet godina Inocenta je «ubio mac u interesu krilarskog pohoda [protiv Matra]. citirane iz Katoli' eke enciklopedije: «Papu Aleksandra IV. Godine 1243. Grossetestea (u..povijest religija os uvijek smo a kasnorn 12. a njegova smrt.

ve. 1995. 1966. uz iznimku 0. Colonna i protiv njih proglasio kri Zarski rat. a elanak o njemu napisao je profesor Rockwell. bajuneti talijanskih domoljuba konaCno povratili otete regije i ih ojediMenoj Italiji. izd. Tako su Papinske dr'Zave.posebno Pietra.). osvrt u Catholic Encyclopedia. nije gotova. xv.1296. dodijelivk izvanredne i neogranieene povlastice Karlu. drugo izdanje posveeuje posebnu palMu Encyclopaedii Britannici ).-85.-1303. U nekim kronikama Bonifacija VIII.). dvije sile: «Oba ina'ea u mod_ su Crkve. Bonifacijeva vojska uniStila je posjed obitelji Colonna i raStrk. s povrknom od 40. Njena prva reeenica daje istinito priznanje i otkriva moralnu nakaradnost unutar krkanstva: «Stari izvjekaji govore da so. laid bill izvanredno neprijateljski raspololeni prema papama. ali oeajn kko izbjegavanje ozbiljnih optulbi. brat kardinala Giacoma Colonne. istaknut crkveni povjesnkar. odlueili zatraZiti njegovo povlaeenje s poloiaja (The Papacy. Gordon i N.povratili Rim i okolne papinske teritorije i proglasili Vjdni grad prijestolnicom novoosnovanog Ujedinjenog Kraljevstva Italije. 87). all protiv katoliekih izvjekaja a njegovoj ikenosti i dobroti moi.44 kvadratna kilometra Grada Vatikana. Tek su 1870. Louisa.. George Weidenfeld & Nicoison Ltd. 18 studenog 1302.3 V I J L. Katolieka crkva kupila Encyclopaediu Britannicu i nakon same par godina nova izdanja bez «uvredijivih» materijala zamijenila su ranije verzije za koje je sada naredeno da budu unikene ( History in the Encyclopaedia. «Jednu svetu»). L l y1 . an prelat velikih ambicija.. optuZuju za intinine odnose s jednom francuskom groficom. u veljad 1296. i dobila je ime po svojim uvodnim diedma. Medutim. poslao je izaslanstvo u spilju da doprati papu u Napulj kako bi se susreo s OM. Papina bula objavila je da Crkva kontrolira «dva maea». unuka sv. U kasnijim desetheeima crkveni misionari odlazili su od vrata do vrata krom svijeta prodajuei proeikenu Encyclopaediu Britannicu naiwww. oduzete vatikanskom investicijskom portfelju i zauvijek nestale sa zemliovida Europe . Ova bula bila je posebno usmjerena protiv francuskog kralja Philippea IV. The Good News of the Kingdoms. da je 1 El nexus . objavio svoju krajnje nepravednu «Bulu dva mae"a» ( Unam Sanctam.11=1 U jednom od nakh glavnih izvora podataka. 238). eija je svrha bila tfevrkivanje apsolutne prevlasti njegovog autoriteta. Glavni medu onima koji su ga prisiljavali na abdikaciju bio je Benedetto Gaetani (ili Caetani) (1234. a takoder i osuditi je kada ne postupa ispravno U skladu s tim. Gaetane .. Zatim je. izdanja 189S. Celestin je doSao i napravio javnu predstavu..(. C"ovjeka s velikim vojnim iskustvom (Diderotova Encyclopedie). uSao je u ogofeen sukob s moenom obitelji Colonna koja je bila odgovorna za neprestana protjerivanja papa iz Rima. Norman Segal. Gaetani kupio do papinstva do. duhovni unutar Crkve ruka sveeenstva. H. 3. Celestin V.). Zanimljivo je primijetiti dap nakon objavlivanja 11. takoder. 1947.hr • Crkva je pod Bonifacijem VIII. ohole izjave i eesto pokazivanje arogancije donijeli su mu mnogo neprijatelja mnogi su vjerovali da je u savezu s vragoin» (Encyclopaedia Britannica.'emo iznijeti neospornu e'injenicu da su njegov nepotizam to prodaja i kupnja pol(Aaja bill skandalozni. Bonifacije VIII. Australia. 1943. The Popes: A Concise Biographical History.). On ovako objaknava neprijateljstvo prema papi: «Pohlepa.). jos. koja je fornializirala okvir temelj ne strukture krkanstva za nadolazda stoljeea. All priea o Bonifaciju VIII. to jest. Obitelj je odgovorila manifestom u kojem je optuEla Bonifacija VIII. Vjerovalo se da je Gaetani dao ugraditi cijev za provodenje zvuka kroz zidove papine sobe. sina vrlo sumnjivog karaktera . sada shvaeajuei da je papa katastrofalno prostoduAan». postala svjetovni viadar i zauzela ogromne teritorije koje je nazvala «Crkvene iave» dr s papinski poloiaj od kardinala za 7000 zlatnih farina i postao papa Bonifacije VIII.i iz povijesti.. . Rano u svom sedmogodiknein pontifikatu . 18. ekskomunicirao je cijelu obitelj .ao prijevarom i zalila se protiv njega na sudu Generalnog vijeea. D. Bonifacije VIII. Crkva. str. (1073. Medutim. postala svjetovni vladar i zauzela ogromne teritorije koje je nazvala «CrIcvene dr2a. U to su vrijeme Talijani . L. Onda je. kraljem Sardinije i Pijemonta . Torrey. Pod zapovjednikvom jednog od njegovih kardinala. Encyclopaedia Britannica u svojim ranim izdanjima otkriva istinu o ovom papi. 2eled usluge od pape. Njen ton podsjeeao je na papinska izopeenja Grgura VII. studenog 1302.. Men svjetovni suverenitet doSao je kraju. 1964. Kral Karlo IL Nap uljski. ali nije postigla svoj cilj.teLedFsk. dva izdanja. 126) Crkva je pod Bonifacijem VIII.» (Bula up IZDAJLCA VJERE Bogateei svoju obitelj. Celestin je opisan kao eovjek «ogrankene tkenosti i posvema likn iskustva sa svijetom» (str. Kad je kardinal Stefano Colonna.800 kvadratnih kilometara i tri poreznih obveznika. Encyclopedia Britannica dodijeljena je Rimokatoliekom sveudliku u Chicagu (Encyclopedias: Their History Throughout the Ages.. svjetovnim se za Crkvu sluii ruka njene vojske duhovna sila i ma pravo uspostaviti i voditi svjetovnu silo. i tako je «glas s neba» zapovijedao papi da odstupi.» Odbojnost prema papama vjerojatno je odraavala potajnu sumnju u njihove Unam Sanctam. London. Clericis laicos.Bonifacije je objavio prvu od dvije najpoznatije bule u luieanskoj povijesti. Kardinali su. bogat i odlue. oteo tovar papinog zlata i srebra upueen obitelji Gaetano. Celestina su odmah zatoeili u jednom mradorn dvorcu i tako brutalno postupali s njim da je ubrzo umro.Bonifacije VIII. svatko tko se suprotstavlja dvama mae'evima Crkve suprotstavlja se zakonu Bo'ijent.ala njene elanove po dtavoj Europi.-1303. New York. devet strana beskorisnosti uz priznavanje karakternih mana. tvrdnje o boZ"anskom porijeldu njihove religije.). (1294.pod Vittoriom Emmanueleom II. S vremenom. str. Bonifacije VIII. 1797. bio je uvjeren «da mu se obratio Bog» i odstupio je s poloiaja. To ne moiemo potvrditi. Latina Malabrance. Takve so bile i njegove papinske bule. a nak iskustvo svakako pokazuje da je tako u danakne vrijeme. vise nije imala nikakav nasilno steeen zernaljski teritorij u Europi kojim bi vladala. u papinoj odsutnosti moda maSinerija crkvene vojske cvjetala je pod vodstvom ratnika-kardinala iz Ostije. Glanak o njemu u Katolielco) proteie se na devet strana. duhovni i svjetovni.

Bonifacija je posebno optulio za q. vii. izmedu 1119. dr. Viterba. 1264.) nano je ime profesora Rockwella. Pise i Perugie. Ljudi koji imaju priliku usporediti ranija izdanja s izdanjima «pod upravljanjem Crkve» trebali bi to ainiti radi osobne potvrde da je napisana i objavljena nova i izrnigljena kikanska povijest. Bertrand de Got. Firence. Anagnia. sv. poslovanje s vragom. (1305. McCabe.nctam Bonifacija VIII. i da je pod mitram skrivao izrugivadd duh». Jog 1119. iz Rima. simoniju i lakomost. C. Bio je toliko mahnit od bijesa da ugledni kronieari toga vrernena kalu kako je poludio i podnio samoubojstvo. Dok je bidao. op.-1778. papa Grgur VIII. Kako bi izbjegao prijetede optuZbe za ubojstvo. Godine 1303. A. Orvieto.) je Izidorske dekrete opsao kao onajodvainiju najvelianstveniju prijevaru koja je ikad obmanula svijeb>.). a ne od «goka zbog brutalnog napada na njega» kako smatra Crkva (The Popes: A Concise Biographical History. strijelama i prljavirn psovkama. Marija nije bila djevica nigta vise nego moja majka. U razdoblju od ukupno preko 240 godina. i 1445„ pape su bill redovnor uz upotrebu sile izbacivani Voltaire (1694. vjerojatno otrovan iii zadavljen. 22 biskupa te brojnim svedenicim a i redovnicima Bonifacije VIII.-1314. Glavna struja u Europi ogtro je kritizirala ekstravagancije i fiskalni sustav papinskog dvora. te su vladali iz Avignona. op. nevjerovanje u Isusa Krista. priznao svoj savez s demonom i umro s plamenom koji mu je izbijao iz usta.. (1431. usprotivio se buli Unam Sa. clopedie). dobacujudi mu prostate i gadajudi ga kamenjem do smrti (Diderotova Encyclopedic). Sazvao je svoj parlament u Parizu i pred njega iznio ophabu protiv pape za herezu.povijest religija lijunima neupu&nili domadinstava. Slidio tome. a druge su reenice izmijenjene. 239). 1911-13. a na Parigkom sveuLliStu sazvano je Generalno vijede. zarobijen je u Anagniu. Njegovi neprijatelji prokrili su priC'e da je. Posljednji papa dije je protjerivanje iz Rima zabiljdeno bio je Eugenije IV. Pred pet nadbiskupa. pod pontifikatom Klementa V.-19.telediskjIr Prebaden je natrag u Rim s jakom pratnjom koju je osigurala obitelj Orsini. Nepopularnost papa bila je tolika da su tijekom stoljeda mnoge od njih ubile iii protjerale iz Rima bijesne gomile ilj carski neprijatelii. objavu da tjelesni grijesi nisu grijesi i izazivanje ubojstva pape Celestina i drugih. sagradene tijekom vladavina Benedikta XII. (A History of the Popes.). all umro je u zatvoru mjesec dana kasnije. Francuski kralj Philippe IV. bojedi se da ga papinska vojska pokuSati osloboditi. u svojim sliednjim trenucima.. i dao ovu izvanrednu izjavu: «Isus Krist nije postojao. uz podrgku civilnih odvjetnika koji su nastojali uzdignuti njegov autoritet iznad papinog.larohnjakvo. Rimljani su toliko negodovali zbog papinih zlodina da je dtava krkanska birokracija bila fiziad protjerana Ia Rima u grad Avignon u juinoj PAPE PROGNANI IZ RIMA Razaranja i skandaIe koji su prethodili i bill posljedica unutarnjih i vanjskih papinskih ratova. Godine 1309. (1187.-14. lmao je odredenog `idold u kojem se nalazio Vavolski wwvv. str. lokalno stanovnigtvo pobunilo se protiv pape Gelazija IL (1118. 1939). The Macmillan Co. Gwatkin i Whitney. neprestano se izrugivao religiji i moralu. i Klementa VI.-47. (1119. teror i zlobu. Siene.» zrecivo degradirane drugtvene uvjete koji su sve to omogu_dili u ime Krista tegko je i zamisliti. ibid. izbrisani su. a hostija je samo bragno i voda.. cit. u kojem je zapisan opdi stay ili sud modernih povjesnfdara. McCabe. To je malo vjerojatno.) oskvrnuo je navodni grab sv. Sciarra Colonna i njegova gnjevna obitelj bill su na francuskom sudu. na prirnjer. London. Neki negativni komentari o Bonifaciju VIII.).. iz koje su izbalene ranije gtetne informacije. Ona je eluvala papinski dvor i upravni centar do 1377. i odveden je u Pariz radi sudenja. kamo je bio pobjegao. «debelim zlatnim ploZama» koje su prekrivale oltare i «kipom od punoga zlata» (A History of the Popes. krv. papa Kalikst H. kale kako se «dini da dokazi nedvojbeno potvrduju da je on [Bonifacije VIII] u pogledu doktrine bio skeptik. Watts & Co. Joseph McCabe.) koji je pobjegao u Gaetu u juZnoj Italiji odveslavgi niz rijeku Tiber u barci. 5). papa Bonifaclie VIII. The Cambridge Mediaeval History (ur. a pociniti pre]jub je zlo koliko i protrljati ruke. str. all zadrs kojim se imao obiLaj savjetovati odgovarao mu je neki neobi'dan glas» (A History of the Popes. cit.. bijesna je gomila trLla uz obalu rijeke zasipajudi sve udaljenijeg papu kamenjem. Petra i pobjegao u Konstantinopol sa «srebrnim oplatama s vrata».-24.) bio je toliko ornra"Zen zbog zlodna osliepliivanja svojih protivnika (kao i papa Adrijan III) da ga je lokalno stanovnigtvo svezalo za devu okrenutog naopako i paradiralo s njirn ulicarna Rima. te nei- nexus LI . u listopadu 1303. koji je ved dio svog devetogodignjeg progonstva proveo ziveci po napuljskim bordellina (Diderotova Ency- Bedemi u pozadini ostaci su utvrdene Papinske palate u Avignonu..

Zatim su to bili izvanredni i golemi Pseudoareopagitski falsitikati i ogoreena nepopustilivost papa u tvrdnjama da su autentieni nakon gto je razotkrivena prijevara. FRANCUSKA POVLACI SVOJU PODRSKU KRSCANSTVU Sada sel Imo nekoliko desetljeca naprijed. Petrarca.-1352. eelav.. 275).).-1342. str. stigao je na Kapivljene gomile.) koji je na svom ustolieenju u Dominikanskom samostanu u Avignonu 8.. a rastuei bijes prema papama koji je prere Roger.. University Press. i svoju Papinsku palaeu ueinio jednoin Slavni talijanski ueenjak i dr2avnik Francesco Petrarca (1304. cit. ineclutim.. Petrarca je. cit.. bio je Petrarca je dodao da je Klement VI.-1778. Klementa je poznavao i «uzavreo.. On daje lonima kurvi. Voltaire (1694.» (Petrarca. smrt za laike.-42. Pape su tamo trajno vladali tamo sagradili svojevrstan raj zadovoljsedam desetlieea.) koji je 1378. kad je to fella biti. papa i njihovih kardinala.hr 56 nexus . prema katoliekim standardima. i da su njegova osornost i arogancija uvelike ogranieavale ono u 'e mu je mogao imati pozitivan utjecaj. tko.. i kako je «na svom konju bio u neprestanom strahu da ee vjetar poremetiti njegovo namirisano ruho» (Razna pisma XV). on koraea sature tako dobro kao Petrarca.. suvremenika poput biskupa Molleta. kako kao mIadie moeni vladari maskirana lica provaijuje u kuce. Male Azije i Egipta. odvratan od udovoljavanja svojim ufimudroku. Lulea 7:34). uzeo ime Benedikt X11.ne usred zadiuskrkiju nedjelju 1341. prijatelj obitelji Colonna. Radi se o BartoLomeu Prignanu (1318. Ostavio nam je jedan od naj nevjerojatnijih prikaza crkvene e44. glumeei svetost. nebeski dom u kojem five bez Boga izgradenim iz kamenih utvrda. www. Bilo je. crven u licu. Buduei da ovo nije povijest Rimokatolieke crkve nego papa... Privrfenost . temu lafnih katolieldh dokumenata ostavit eemo za neku drugu priliku. i na vremeno jahao gradom <. koji su smatrali da je «Neron. Dietrich je bio svjedok skandala o kojima i opisao je pontifikat za koji Crkva priznaje da je bio (jedan od najkatastrofalnijih u papinskoj povijesti» (The Popes: A Concise Biographical History. Rekao je napola pokrivenih njegovom kratkom hada je Avignon po porocima nadmakvao liom. jakiei kralja Roberta Napuljskog.. postao papa Urban VI. «Najbolji» papa avinjonskog razdoblja. Petrarcina ocjena Klementa bila je je papinski dvor u Avignonu opisao kao izuzetno stroga. . U Avignonu je napisan niz lafnih dokumenata koje danas zovemo Lafni Izidorski dekreti. banketi i ci pisama Epistolae sine nomine. McCabe. ulagao videnom rukvinom morala. (Piersu nazivali «Babilonsko sufanjstvo papa». U svojoj zbirste neprestano zabav]jali balovi.. uzburkan. vee usred uvreda i poruga tol u °died svog prijatelja i obofavatelja. ukragestikulirajuei kako bi privukli pafnju. prljavkine u svoj dostupnoj literature o krkanskoj religiji. realist vrelo boli gdje se Isus Krist ismijava. gdje patenje zovu glupoku. u palaeama stava.. U fidovskim krugovima progonstvo (Pismo VIII). str. najuiasnijom i nemena i truda koje je Klement VI. glamuroznim dvorom na kojem su papine rodake i gofivio u predgradima Avignona i zapisao je gomilu detalja o pap inskom naeinu fivota koje je zapazio. i vladao do svoje smrti 1389. datirali ih u ranija stolieea i utkali ih u niz «slufbenih zakona» koji su Crkvu ueinili apsolutnim gospodarom eitave Europe. poznavao srednjovjekovni Pivot i literavee zbog namr§tene gutnje. i tadagnji Ovaj njemat'ki drvorez prikazuje papu Pija II. 98) hereze» (Razna pisma XVIII). ovako opisao papu: gdje se obofavaju sestercije [novae]. pogrbljen ne toliko od dobi. suvremenog njemaekog odvjetnika visokog ugleda koji je nekoliko desetljeea bio u slufbi papa. :: u pripreme za svoje parade. Rathaus. 115).). ufasan osobno i iz dopisivanja. nevjerojatnom Petrarca govori o neobienoj kolieini vreolujom raskalaknosti. U toj prijevari pape i njihovi suradnici sastavili su niz lainili pisama.-1418. 1285. gomilano» (Razna pisma VII). Dojmljiv ne zbog rjeCitosti. on predvodi pompozne povorke. a nitko nije od licemjerja.) je Izidorske delu-ete opisao kao «najodvafn iju i najvelieanstveniju prijevaru koja je ikad obinanula svijet».povijest religtja papa Avignonu potjeee iz einjenice da su Francuskoj.. popozvan da se obrati rimskom Senatu. debelih bedara. opscen. rekavgi.40114 kombawsussi. On je bio najveei intelektu alni pisac svoga doba. Tamo je iznio na bijelom konju..••••• -y. i hram SAD. U Rimu su ga posvuda raspanatjecali su se tavale protupapinske grupe. lafov i pijanica» (A History of the Popes. uz neke izvanredne informacije dobivene iz De schismate Dietricha von Nieheima (oko 1338. Letters without a Title papinskom dvoru koji je «divljao poput (Epistolae sine nomine). 1969.-74. bio je Jacques Fournier (oko. Neki pisci tvrde da je od tog pape potekao izraz «pijan kao papa». koliko bilo koji grad tog vremena.-1389. da su «.) kupio je Avignon od napuljske kraljice plavio Europu bio je opravdan. sve to motes vidjeti tamo nacima.teledisk. i nakon njegovog objavijivanja za njegovu priprotestanti su iskoristili kampanju da ismiju hinjenu svetost Kasutnost na svom tolit'ke crkve. Pred dojmllivu optuinicu protiv avinjonskih njim idu njegovi ljudi u bijeloj odjeei. Biskup Mollet priznaje da je Benedikt XII. gdje su kao da ee tamo nastaviti fivjeti zauvijek» stvorili sloienu birokratsku administraciju. str. a podlost zovu «. Razna pisma VII.. op. Petrarca turniri.pometeni poplavom najrazpuguei u trublje i makiei barjacimad> vratnijih zadovoljstava.) godinama je od najblistavijih u Europi. moraine pogasti S'kola lafnosti. do 1377.. Aachen) kraljevskom dvoru. (1334. op. 1291. ali prema evande]jima takav je bio i Isus Krist (Matej 11:19. sijeenja 1335. papa 1342. (© Drevni dokumenti. bio sklon pieu. rukei ponizne i gazed po detalje opscene razuzdanosti fivota na pravdi. ueenog katoliekog povjesnieara avinjonskih papa. zmija ljutica za sveeenstvo.-52. Sladostrasni papa Klement VI.

Medutim.-1404. Kad se vratio.-1417.) (Catholic Encyclopedia. Pak() je obilnu letvu konfiscirajuei vlasnigtvo bogatib plerniea i stvorivIi pololaje na prodaju za dodatnih 37 biskupa. Englezu Adamu Eastonu. Bonifacije IX. od glasnika je doznao za treeeg legalno izabranog papu. 19). mislili o torn dogadaju. Brzo se seleei iz grada u grad. umro ad trovanja. Nakon toga je morao braniti avinjonsku palaeu od napada francuske vojske.-1422. 1797. i ogoreeno se borio protiv svojih suparnika. ali rimski narod reagirao je na vijest oeajanjem. 21. i predsjedao je na vijeeanjima teologa koji su to pape proglasili hereticima i zmaticima u suparniekom katoliekom svijetu njegovu legitimnost dovodili su Nepopularnost papa bila je tolika da su tijekom stoljeea mnoge od njih ubile iii protjerale iz Rima bijesne gomile li carski neprijatelji. (1409. Pisuci u strogo krIeanskom duhu. koji su medu sobom razmatrali plan o njegovom svrgavanju.1404. prisjeeajuei se nedavnih triasa kuge i znajuei da je putovanje prepuno opasnosti. Crkva je rekla da je bio opobolan. kao jog jedan potpuno beItastan papa.-1406. neki drugi sveeenik za Mega ponudio veeu sumu. Urban IV.. all pod uvjetom. all je Urban pobjegao preko straZnjeg zida Papinske palace. pa je osoblje pratilo dob i zdravlje nosilaca poloiaja . (1368. Sldonio se u Avignon. Godine 1400.-1423. kralj Napulja. preldinjali su ga da obuzda svoje nepristojne ispade. neprestano protjerivan zbog poroka svoga sina.) za trash ednika Klementa VII. francuski kralj Karlo VI. objavio je slavlje. 1404. Stvorio je eetiri nova kardinala iskljueivo kako bi osudili tajni traktat na latinskom jeziku pod nazivom Mar Yesa. 1336. Nije poznato Ito su Benedikt XIII. Benedikt XIII. Upravo je papa Benedikt XIII. Nakon nekog vremena papa je pobjegao sa svojim zatvorenicima u lancima i marskim putem otputovao u Genovu.povijest religija godine. izmedu 1119. Sizma je. Dietrich von Nieheim kaZe kako je vidio da se isti pololaj prodaje nekoliko puta u istorn tjednu i kako je papa dogovarao poslove sa svojim tajnicima za vrijeme misc. Time je izazvao nezadovoljstvo Grgura XII.). Nakon toga je papinsko prijestolje zauzeo Pietro Tomacelli (1356.-1417. Dietrich von Nieheim bio je na lieu mjesta i opisao je kako je papa glasno eitao svoj brevijar kako bi zagluIio njihove jauke. pristizali u Rim tijekom godine. Grad ga je proklinjao i u njemu je vladao potpuni nered. potieuei trgovanje svetim polobJima sve dok papin cared nije nalikovao na burzu (The Popes. i 1445„ pape su bili redovno i uz upotrebu site izbacivani iz Rima da okonea Iizmu izmedu njega i njegovog suparnika Angela Corrara (takoder Cortarrio ilk Corrarrio) (1336. Bonifacija IX. i svaki je vjerovao da bi samo on trebao biti «jedini papa». Papini agenti nisu vile pro davali samo slobodne pololaje. koji je prisegnuo ispuniti.) objavio je dekret kojim je francusku Katolieku crkvu i sve gradane Francuske oslobodio posluInosti papi Benediktu XIII.hr nexus RI . bili su dvojica zakonitih. Obogatio je svoje rodake. op. svibnja 1408. Neka Katoliaa encikiopedija iznese sveeenieko svjedoeenje: «Velika Iizrna (1378. Na Saboru u Pisi (1409.to odluka ostala je na snazi sve dok godinama kasnije jedan Francuz nije izabran za papu. (1389. Urban je Iestoricu od njih zatvorio u papinske tanmice i dao ih mueiti. Krkanstvo je sada imalo trojicu zakonitih papa. koji su bili toliko nepodnoIljivi da ih je Rim izbacio zajedno s papom uz uobieajeno krvoproBee. Zalosno osiromaIeni stanovnici koristili su veeinu prilika da siluju. Aleksandra V.). on [Aleksandar Vl odrkao je uvodnu propovijed. je ranije izazvao skandal svojim nemilosrdnim oporezivanjem sveeenstva Francuske i 8panjolske. Prije nego je krenuo u ponovno osvajanje papinskih posjeda na jugu. ali sukobljenih papa u ratu ambicija. prodao je svete posude rimokatoliekih crkava koje je bio obeeao svojim sinovima i keerima. oItru osudu svojih suparnika papa. da ueini sve Ito je u njegovoj mod korak potraZivIi i unistivsi sve primjerke dvaju knjiga iz drugog stoljeea koje su sadrZavale «pravo ime Isusa Krista» (Encyclopaedia Britannica. koji je 1406. natuknica «Jesus Christ»). str. postao papa Grgur XII. ali vrlo energiean» (ibid. Urban VI. dok se njegov sin rugao Zavama. kidanje crkvenog jedinstva i zajednice.) raskolila je Crkvu. Nastavio je 16-godisnji Zapadnog raskola stvorenog istovremenim postojanjem vile papa. Dok su on i njegova vojska napredovali prema Rimu. Sada je svim uldjueenim stranama bib jasno da je. ali je 1389. a nakon toga je izdao naredenja da se uniIte svi primjerci zagonetne Elkazajeve knjige. U razdoblju od ukupno preko 240 godina. 1328. nakon prodaje www. Europa rugala. U to vrijeme Benedikt XIII.). malo je onih koji surnnjaju da je ostale papa 1 oeekivanja. nije izgubljen svaki trag. a cijela Prancuska zahtijevala je njegovu abdikaciju. francuski kardinali izabrali su Benedikta XIII. ad kojih je svaki imao vojsku i nepomirhive suparMice. nego i njihovo «oeekivanje». a nacionalno Crkveno vijeee glasalo je protiv njegovih nepopularnih odluka. 1910.) kao «ljubazan i obziran» Bonifacije IX. koji ga je pokuIao svrgnuti. je kao papa odbio napraviti i najmanji korak prema takvorn jedinstvu. ali pohlepni osvetoljubivi Spanjolac uspio je zadrZati svoje papinske krpe preko 20 godina dok mu se cileia. Karlo III.-10. Samo jednom od kardinala..a ako bi. papa bi objavio da ga je prvi sveeenik prevario i prodao ga drugom. i Grgur XII. kardinali. naslijedio je i plemeniti» Inocent VII. i Grgur XII.. bio odluean u namjeri da svrgne svog suparnika iz Rima i zadrki svoj pololaj po svaku cijenu.. pokugavao je prikupiti novae za krilarski pohod protiv Napulja. (Cosimo Migliorati. (Pedro de Luna. unajado je odred divljih plaeenika koji su u to vrijeme bill uobieajeni i otjerao svoje suparnike iz gradova. usprkos njegovom predizbornom obeeanju da ee odstupiti s pololaja pape u interesu rjeIenja Iizme sa svojim rivalom. Kao kardinal. poduzeo neeuven dao ubiti. U meduvremenu. a Benedikt XIII.teledisk.). PoniItio je potporu svoje zeinhe krIeanstvu i proglasio Francusku religijski neutralnom . vii. ubiju i ophaelcaju hadoeasnike.). 278). bio je zgrolen i postao je vojsku da ga napadne. on [Aleksandar V] je odobrio dogovor suparniekih zborova da zajedno rade na postizaniu jedinstva. str. cit. a hodoeasnici su. Uvjeti u samom Rimu bili su teIki. jezikom teologije i kanonskog prava. Odmah po svom izboru.

eija je raspuItenost velikim dijelom bila posljedica °pee nemoralnosti tih vremena. 288-89). pa je eak www. papinski dvor bio je nemoralniji nego u bilo kojem razdoblju Mraenog doba» (Catholic Encyclopedia. Bludni sveeenici su. i nata nije moglo jasnije od tih izbora pokazati do koje je dubine potonulo papinstvo. iako vjerojatno ne i s namjerom da ga se ubije. Rimljani su bacali blato i kamenje na njegov lijes kad je donesen u Rim. i u njoj se susreeemo s najvedom kolidnom zloeina i dekadencije. str. poput svih Europljana.) [kojega ne valja brkati s paporn Ivanom XXIII. Crkva kale da je razdoblje «propadanja uslijedilo nakon sredine trinaestog stoljeea. pog.pa su talijanski kardinali izabrali Baidassarea Cossu iz Pise (oko 1370. kako se eini. biti vraeeni u neku vrstu discipline» (Catholic Encyclopedia. elanka.) preuzeo je poloiaj pape i zbog nekog razloga uzeo isto ime kao prvi Ivan XXIII.ibettih zapisa ukloniti svaki spomen izvornog Ivana XXIII. neljudskoj okrutnosti koja nije jenjavala usprkos procvatu umjetnosti. Sveeenici su zaposlili 1. da ih naveeer osvjeie nakon §to bi provedan svadajuei se u Saboru. ii. 533). i do danas je ostao najiskvareniji eovjek koji je ikada nosio tijaru. bili su dobro poznati kardinalima kao i eitavoj Italiji.. nakon dugog izgnanstva koje mu je name tnuto zato Ito je legalizirao i Ititio zloupotrebe Kurije. Pape koji su prethodili Martinu V. samelju i razbacaju po rijeci Swift.-1928. baeen u zatvor i zadavljen. Angelo Giuseppe Roncalli (188L-1963.-1384.). bili vrlo giroke ruke prema profesionalnim damama su ga izabrali bili. Prema glasinama. zasipanje bogatstvom i uslugama svojih nedostojnih rodaka. incest. Bludni sveeenici su. Dietrich dodaje daje. nepristojnosti brojnih javnih kupaliIta.): on i svi njegovi nasljednici polo2ili su sveeane zakletve da de reformirati papinstvo i Crkvu. dovoljno je red da su kardinali koji saboru u Konstanci 1414.-84. nimalo u skladu sa zdravim razumom.povijest religijs u pitanje. 1838. svjesnoj iskvarenosti samostana. bili vrlo Airoke rake prema profesionalnim clan -lama. PROST1TUTKE U CRKVENOM SABORU Nakon Ito su eetiri godine raspravijah o odvratnom prizoru trojice pohlepnih papa. U novije vrijeme. Bio je to zagonetan eetverogodignji dogadaj koji prkosi razurnijevanju. prelati i voded. all malo njih svojim eitateljima daje eak i maglovitu predodZbu o besrarnnoj poroenosti. raIirenosti prostitucije i njenom javnom poticanju. Vatikanski povjesnieari tada su pokuIali iz svojih sh. nema potrebe raspravljati. Poroci kardinala Cosse.-63. Petnaest godina bio je na eelu papinskog korumpiranog financijskog sustava i predvodio je papinsku vojsku i plaeenike sa svom okrutnoku i razuzdanoku zapovjednika tog doba. Vatikan je ovako sale° svoj stay o vremenu Siksta IV (1471. (1417. kovao je zavjeru da svrgne obitelj Medicija. svrgnut. str.). Sabor je pripremio dugu optUZnicu protiv Ivana XXIII koja se protezala na 54. Tijekom tih vstoljeea kulturne tame.-1419. 1958.. prema prieama. Njegov neeak.-31. i 16. kao Ito tvrdi Dietrich. str. Nakon dvije godine prepiranja kardinali su izabrali Oda Colonnu (1368. Jedna kurtizana je.hr Sveeeniei su zaposlili 1. Veleeasni razvratnici obogatili su prostitutku i spalili reformatore na lomaei. medu katoliekim je povjesniearima gotovo osamljen u svojoj nepristranosti. Dr. Nije bilo javnog sprovoda. iskreni njemaeki povjesniear papinstva. London. Ludwig Pastor (1854.» (Catholic Encyclopedia. homoseksualnost i ubojstvo pape Aleksandra V. 1. ueinili su tako malo za boljitak grada Rirna da kad se Martin vratio 1420. zatekao je krave kako i dalje pasu na njegovim ulicaina. 337). op. 145).500 prostitutki koje su zvali «lutajuee drolje» (ibid. 97). (1410.) oko pet desetljeea ranije preveo Bibliju na engleski jezik. DoznavIi da je oksfordski profesor John Wycliffe (oko 1324. pogledati sljedeee poglavljej. stoljeee smatraju dekadentnim. Ito je u to vrijeme bila ogromna svota. 1958. Pecci. i krkanski svijet bio je ojaden vijeku da umjesto dvojice papa ponovno ima trojicu. Kada govorimo o moralnim uvjetima u torn razdoblju.. zaradila 800 florina. Kasnije je opttden za silovanje. Epoha kojom se bavimo je. kardinal Rafael Riario. Nakon kratkog sudenja proglaIen je krivim. Cossa ubirao osobnu proviziju od kockara i prostitutki. i moiemo biti zadovo]jni sluibenim crkvenim opisom njegovog karaktera.) za papu Martina V.. dao da se kosti tog teologa iskopaju. The Variations of Popery. ali zapravo su tonuli sve dublje u mulj. U vezi s tim pitanjima.-1431. i. koji je podmitio izbornike.-1415. 0 tome da li je bio sin talijanskog pirata. str. svjesni njegove reputacije. kao papinski izaslanik u Bologni.500 prostitutki koje su zvali olutajuee droije» (ibid. str. 288-9) Aleksandar V. . kako se eini. On kale da je «raIireni nemoral u crkvenim redovima nadilazio sve IIto je videno od desetog stoljaa» i da su oobijesna okrutnost i osvetoljubivost isle ruku pod ruku s nemoralnoku» ( A History of the Popes . iznenada je umro 1410. jedna od najeudnijih u povijesti Crkve. papa je bio upoznat sa spletkom. a «razuzdano ponaganje sveeenika demoraliziralo je grad u kojem je sazvan» (Samuel Edgar. Prema njoj su se ponijeli bitno drugaeije nego prema Janu Husu i Jeromu PraIkom. i. SasluIavIi svjedoke.telethsk. To je bib 43 godine nakon Wyc]iffove smrti: papina djela odraZavaju hirove jednog neuravnot&Zenog uma. str. 2.). i Indic se proeitati u bilo kojoj do stupnoj zbirci zapisa s crkvenih sabora. ali nisu bili potpuno uspjeIni jer su popisi papa koji su u to vrijeme bili u tisku uskoro dospjeli u javnost.): «Njegova najveea strast bio je nepotizam. preljub. cit. Krkanski pisci 15. izd. kad su rat i otirnaeina nanijeli veliku Itetu Crkva je u petnaestom i Iesnaestom stoljeeu ponovno trpjela zbog raIirenih druItvenih previranja» (Catholic Encyclopedia. i. tijekom svog poslanstva zaveo je 200 iena i sikan broj muIkaraca.. nema sumnje. i Crkva se nadala da su katolici «ikekivali vrijeme kada ee crkveni redovi.) da ga zamjeni. crkveni laici nagovorili su cara Sigismunda da sazove i predsjeda na Generalnom crkvenom nexus . i cinienom Iirenju podmuklosti i lailjivosti u medunarodnim krkanskim odnosima. On se prozvao paporn Ivanom XXIII. Martin se to]iko razbjesnio da je 1427.pretpostavlja se od trovanja . ur. da ih naveeer osvjeze nakon Ito bi proveli dan svaclajudi se u Saboru.

bio je neuspjegan: plakati koji su prikazivali njegove aktivnosti bill su u Iirokom optjecaju. MS 151. stolje6u. Ivana. mnogi su bili iskvareni i bez ikakvog osjeaja za krkanske ideale. ah punih polude» (A History of the Popes. SluZbeni popis papa Thomasa de Elmhama. Za razliku od Marozije.» Siksto IV. i nastavio je aivati u takvim dogadajima do kraja svog Zivota. Iefa protokola pape Aleksandra VI. izradio je nacrte planova za preuredenje ienskih samostana u obordele pune najbiranijih prostitutki.). Medutim. op. nemali broj bio je duboko ukaljan poganskim porocima.) dvije godine sluZbeno sjedila na papinskom prijestolju. napisao je slavni komentar da je opapino krkanstvo hinjeno» (Burchardov Diarium). Otprilike u tom kritiblom trenutku. prijavljen je Piu II.. Pecci. Burchard je osobno bio svjedok Aleksandrove raskalaIenosti. dok je bio kardinal i papin legat. energkno se suprotstavljao valdenzima. Ostodt. takoder. 1181). Stay pape Siksta IV prema zavjeri Pazzijevih. njegovi ratovi i podmuklost. Iz dnevnika njemadcog kapelana Johanna Burcharda. iii). str. kasnije Pavia III. postao strahovito debeo i kako se do proljedi 1492. skni opisi ienskih samostana od nekoliko stolje6a ranije nalaze se u Annals of Hildesheim. bestidno kupio glasove kardinala kako bi postao papa Inocent VIII. Inocent VIII. postoji hvale vrijedna strana njegovog pontifikata. one koji su ga podri ali nagradio je silnim bogatstvom. (1458. dok nije postao prisiljen reformirati sebe. unapredenjima njegove kopiladi [posebno Franceschetta] i njegovoj suradnji s poganskim kenamal treba pribrojiti rezultate korupcije u Kuriji» (The Popes: A Concise Biographical History . Kao papu. Kao papu. pravdu.-62. u kojem je pisalo: . karijere Rodriga Borgie (Aleksandar VI. postao papa Pio II pokuIao je zataIkati svaku spoznaju o njegovoj ranijoj karijeri kao lopova i provalnika. Aleksandar VI. doznajemo najvile o karakteru tog pape Borgie. Njegovi Ipanjolski korijeni bili su faktor u njegovom izboru.).www. (1534. ii. glasove (Burchardov Diarium. ur. D. cit.hr ORGIJE U VATIKANU Nakon smrti Inocenta VIII. bestidno kupio glasove kardinala kako bi postao papa Inocent VIII.» 1503. koja je upravljala papinstvom nekoliko desethe6a u 10. Ivana Engleska. 109. raskai i slavom. Nakon Ito je Cibo 1484. velikim sumama podmitio izbornike prije poeetka konklave. JoI 1460. oko 890. samozatajnost. kroz odvratno ugadanje svom apetitu. 309).teledisk. 302-04). pretvorio u ornasu mesa nesposobnu za uzimanje bilo kalcve hrane osim par kapi mlijeka iz dojkl mlade iene» (Historic Ecclesiastica. svjetovni interesi papinstva imali su glavnu u]ogu.povijest religija objavio interdikt Firenci zato Ito je u bijesu ustala protiv zavjerenika i brutalnih ubojica liana dei Medici. Otada pa do reformacije. Odmetnute grupe bile su bijesne zato Ito je Borgia. Vatikan je postao institucija koja je vrvjela od njegovog ogromnog potomstva od preko 100 nezakonite djece. takoder. i njegovim izborom upraZnjen je yeei broj unosnih poloiaja i unapredenja koja je obe6ao onima koji glasaju za Mega. koji je bio nagomilao ogromno blago. kao i Kuriju. ovo je bog». a troIkovi izdriavanja njegovih kena.-1492. xii 767.A. i nakon tistku godina neobkne povijesti Crkve. 1492. ona je bila Zena.-1503. passim) . Apologetski osvrt na raskalalenost crkvenog morala i umova koja je omogudla ovo veliko restrukturiranje katolieanstva nalazi se u KatoIraqi Nakon gto je Cibo 1484. Za trajanja Icon- nexus u . dodatak sv. Jedanaest kardinala prodalo mu je svoje (Catholic Encyclopedia. Pecci. i tako je u oeima katolika bila legitimna nasljednica sv. i nakon 14 dana prepirki i spletki medu kardinalima. one koji su ga podrkali nagradio je silnim bogatstvom. str. pontifeksi su pokazivali nezainteresiranost i za najosnovnije Ijudske vrline.. vedna su bill obkni pokvarenjaci. 1484.) izabran je za papu Aleksandra VI. 32-33) Jedan vjerojatan razlog zaIto je Siksto negirao zaldjikke Sabora iz Konstance je taj Ito je skup objavio da je jedna Zena. ur. sinova. Usprkos tome. Rodrigo Borgia (1431. prosvjedi krkanskog svijeta bili su sve glasniji i zatim su izbili u protestantsku reformaciju. a njegova prollost tako bogata i dobro poznata da se pokazao kao velika neugodnost za modern u Crkvu koja uza- enciklopediji: «Sveeenici na visokim polohjima konstantno nisu marili za istinu. KrenuvIi prema Lateranskoj palad nakon konsakracije u bazilici sv. medutim. Suvremeni talijanski crkveni povjesnkar Valore isprieao je kako je. a parada njegove seksualne razuzdanosti odr2avana je uz malo iii Minato skrivanja. 'Zivota Aleksandra [Alessandro] Farnesea. medutim. njegovo promicanje nepoieljnih na najvile pololaje u Crkvi mrlje su na njegovoj karijeri. budud da su kardinali Zeljeli izbjed izbor Francuza. str. bio je tako notorno zloglasan. 00tvorenim skandalima izazvanim papinim moral.). u devetom stoljedt (855. 855. Ciba su zanimale iskljueivo iene i seks Aeneas Sylvius Piccolomini. Petra. raskok i slavom. Kad je Piccolomini 1458. cit. i poniltio je dekrete Sabora iz Konstance.-58. Ovo se ne raeuna. klave naoruiane frakcije zvane «eskadroni» pobile su preko 200 ljudi na ulicama Rima. k6eri i unuka bili su enormni. Njegov pontifikat predstavljao je jedan od najgorih skandala u Vatikanu ad vremena Vladavine kurvi.» (Catholic Encyclopedia.). Ciba su zanimale isldjueivo Zene i seks. str. Petra.-49. proIao je ispod slavoluka na kojem je bio moto koji su ispisali njegovi podupirateIji: oCezar je bio Zovjek. xiv.).om i politikama. U godinama Aeneasa Sylviusa Piccolominija (pape Pija II. i.) jer je odrZavao opscene plesove s golim damama u jednom vrtu u Sieni. Giovannija Battiste Gibe (papa Inocent VIII. vitkih od pasta. Crkva i priznaje: «Da je Borgia osigurao svoj izbor Ostom simonijom dnjenica je dja je autentknost predobro potvrdena da bi se u nju moglo sumnjati» (Catholic Encyclopedia. Ivana je bila formalno izabrana za papa. vjersku revoluciju pomodi sile i oruija. Rodrigo je bio pripadnik zloglasne obitelji Borgia koja je svoju vainost i mo6 crpila iz talijanske politike. Njena priea ugla je u srednjovjekovne povijesne zapise.-64. Giovanni Battista Cibo i Rodrigo Borgia tri su vjeka o kojima vrijedi red nelto vise. op. Poduzeo je korake prema suzbijanju zlostavljanja u Inkviziciji. 1458. SluZio je pet prethodnih papa na poloiaju vicekancelara.

hr 60 nexus . zakopana u zbirci nekada zataIkavanili papinih proglasa zvanoj Anecdota Ecciesiastica iii .. govore u prilog potpuno besprincipijelne osobe koja je svoje ime udinila ogavnijim od Neronovog. a kasnije ga je promaknuo u zapovjednika vatikanske vojske u svojim naporima da proIiri Papinske driave. njegov otac. Don Cesare. i navodno je s njom bio otac svojih «ne6akinja» (A History of the Popes. Kao plod te afere roden je Cesare Borgia (1475.-1507. u podetku potpuno odjevene. Ovdje nema smisla istralivati je li s Lucreziom imao dvoje iii troje djece.» (Burchardov Diarium) U takvim uvjetima. Nakon Ito je 1501. 1822. Lucreziu. pamtletista.) (drugi vojvoda Gandie) i Lucrezie. pretisak izdanja iz 1731. Spanjolska). i zbog svog razvratnog nadina Zivota. Veleposlanici govore kako je Cesare u Vatikan doveo mnoItvo prelijepih kurtizana za Aleksandrova seksualna zadovoljstva u njegovim poznim godinama. nije mogao pobjedi od satiridara. 30.) (kojem je kupio vojvodstvo Gandiu. zajedno s muIkom vatikanskom poslugom. Giovannia. provodedi plan Iirenja mod svoje obitelji. pa eak i medu sarnim sveeenstvom» u pogledu valjanosti kr§eanstva. onedovjedno hladno dudoviSte». u odevoj prisutnosti. oVatikan je ponovno bio bordel» (The Records of Rome. Donna Lucrezia i papa kasnije su si izabrali partnere po svom ukusu za daljnje ljubakanje. S njegovih 12 kopiladi (Collins Dictionary). Cesare je izrastao u muIlcarca bistrog i snalnog uma. pretisak).). proglasio ga je kardina]om. grad Rim tresao se od cinidnog smijeha. zaista mislio o krIdanstvu: qSvemogudi Bo'±e! Dokad trajati ta praznovjerna sekta krkana i ta skorojevidka izmiShotina?» Ostavimo po strani kao zanemariv trad optuThe njegovih neprijatelja da se Aleksandar VI. (oko 1476.) ksandar VI. cit. ukljudujud Cesara. U to vrijeme vjeItidarenje je bio sve6enidki. shvativgi da si njegova institucija ne mote dopustiti da joj provjeravaju vjerodajnice..teledisk. i. Pridalo se da je Aleksandar VI. objavljen plakat na latinskom jeziku s ilustracijom na kojoj je papa Aleksandar prikazan kao vrag i antikrist. kao Ito se vednom priznaje. str. svijednjaci s upaljenim svijedama stavheni su na pod. imao seksualne odnose s Lucreziom (1480. njegov otac pripremio mu je put do Kardinalskog zbora udinivIi ga biskuporn. U svojim tinejdZerskim godinama ogordeni je Cesare. Sculptors and Architects. Cesare je bio najdraii sin Rodriga Borgie. ali druge aspekte njegovog ponaIanja moramo spomenuti. po kojem su bili razbacani kesteni koje su prostitutke. privladna mlada udata kd njegovog komornika. te da u papinskoj spavadoj sobi visi «uvredljiva» slika gole Izide (Giorgio Vasari.-88. Cesarea. Aleksandar je bio svjestan «tihog :sirenja sumnjieavosti medu intelektualcima. op. s 50 pristojnih prostitutki iii kurtizana u odjedi iivih boja. Venecijanski senator Sanuto napisao je da se tadaInjernkardinalu Borgi svidala Rosa Vannozza dei Cattanei. supruga i snaha». Kad je Cesareu bilo osamnaest. i dokumentacija otkriva da papina osobna vjerovanja nisu bila u skladu s crkvenim pravovjerjem. izvorni dom obitelji Borgia u Valenciji. Nakon vedere. Ova primjedba. cit. Veer je zavrIila s Most Eminent Painters.Tajna povijest Crkve» (Vienta.) i potvrdena u Diderotovoj Encyclopedic otkriva Ito je papa Aleksandar VI. o Da su takve optdZbe upudvane protiv pape Borgie i da su uspjele prelivjeti. British Library) a njegov razvratni papinski dvor usporedivali su sa starim 4<kuplerajima» Cezareje u kojima se provodio sv. Lives of the Medutirn. 1868. listopada [15011. zajedno govori o strahu i mrZnji koje su pobudivali on i njegov sin» (The Popes. odrubio mu glavu i nabio ju na kolac s privezanim natpisom: «Ovo je glava mog djeda koji je prostituirao svoju Icer papi» (A History of the Popes.-97. gole i na rukama i koljenima.povijest religijal lud polcuIava prikazati pobo±nu proIlost papa. i Jofrea.). u svojoj raskalagenosti. i papa ga je podfZavao do svoje smrti. don Cesare Borgia priredio je svom ocu vederu u apostolskoj palaci. Giovannia (Juana). Aleksandar VI.. koje su nakon obroka plesale sa slugama i ostalim prisutnima. op. a kasnije gole. Rodrigo je teIko zloupotrebljavao svoj pololaj i kao kardinal i kao poglavar Cropscenim natjecanjem tih zena. a rodni list to potvrduje. kojem je Borgia platio da mu dogovori niz tajnih sastanaka s njom. 324). Ito se oditovalo u brzom napredovanju karijera njegove djece Pedra Luisa (1468. Milano 1907. kao papa Aleksandar VI. ibid. a ne svjetovan posao. u svojim kasnijim godinama obilno sluZio otrovom. hitro je uveo cenzuru opasnih tiskovina (Burchardov Diarium. Plakat je govorio o tome kako Aleksandar petlja oko crne magije i drugih poganskih rituala. da ima Venerin amblem ugraviran u svoj osobni smaragdni krkanski kriZ. On je medu papama jedinstven po javnoj istaknutosti njegove nezakonite djece i odiglednosti njegovih seksualnih odnosa u oSvetoj palad». jer je u ozbiljnoj akademskoj povijesti tvrdnja svedena na samo dvije diskutabilne smrti. Jedan rimski Saljivdina nazvao je Lucreziu opapina kdi. Paris. Kad je Cesareu Borgi bilo samo sekve. intelektualno podzemlje Rima prepridavalo je prljave pride o njemu. te njegovim brojnim ljubavnicama.1519. svojom kderi s Rosom Vannozzom dei Cattanei. izbo komornika.. za nagrade koje je predstavio papa. Augustin.). www. Aledam godina. i drugih Saljivdina koji su prodavali ili dijelili svoje ubojite epigrame njegovim protivnicima. bio je seksualni perverznjak. poglavlje «Alexander \TI»). Dokazi su ozbiljni. Ito mu je donosilo znadajan prihod. cit. oPapa je gledao i divio se intimnim dijelovima njihovih tijela. Ali zataIkavanja i podrIka groznim ubojstvima koja je podinio Cesare Borgia. <. op. morale uzimati ustima dok su puzale izmedu svijedhaka.. Burchard nam je dao zapanjujuee detalje jedne prigode u kojoj je papa vodio orgiju u Papinskoj «U nedjelju naveder.

jer nam opet pruiaju dokaze za jednog papu nevjern ilca. ibid. Njegova smrt dolekana je slavljem na ulicama Rima. Australija.. kaZe Burchard. Venecija) Isto bi se tnoglo reCi za majku sljedeCeg pape. Poput mnogih renesansnih slikara. [Aleksandar] je to shvatio kao upozorenje s neba da se pokaje.teledlsk. pisuci i izdajud vlastite magazine. (c..) iz Borginih odaja u Vatikanu. Zija slika kao Djevice Marije ukraIava jednu od velilcih vatikanskih fresaka. Nastavak u sijede c em broju.. Jul ija II. BuduCi da Tony Bushby odluZno kit svoju privatnost. Pinturicchio je uZivao u ubacivanju prikrivenih informacija u pozadinu svojih kreacija. Giovannija su «. 32. pa Zak i medu samim sveCenstvom» u pogledu valjanosti krkanstva. Aleksandar je bio svjestan «tihog Iirenja sumnjilavosti medu intelektualcima. na PO Box 30.) i njegova dva dominikanska uZenika u svibniu 1498. i nitko nije time bio vise pogoden od samoga pape. op. 1513. u Firenci dao objesiti i potom spaliti zbog «vjerske zablude». Mapleton Qld 4560. Njegove knjige dostupne AleksandarVI. Nitro je uveo cenzuru opasnih tiskovina (Burchardov Diarium. govored da bi ga njegova majka. Ubrzo nakon njegove smrti njegovo je tijelo postalo crno i trulo. Godine 1501.). Govorio je o povlaZenju s polohja i objavio da je odluZan provesti onu reformu Crkve 'u glavi i udovima' koju svijet ve6 dugo budio zahtijeva» (Catholic Encyclopedia. Ito je potaknulo glasine da je bio otrovan. stoljeCe. Osnovao je izdavaZku kudi za magazine i proven 20 godina istraZujud. cit. a suzbijanje knjiga koje se suprotstavljaju crkvenim dogmama uskoro je postalo sluibena politika Vatikana. kako preko ramena gleda papu.hr ju na opCe zadovoljstvo. petnaestogodignje sestre «kardinala u podsulcnji» Alessandra Farnesea. Aleksandar VI. prvenstveno za tr2iIta Australije i Novog Zelanda. uguIila odmah po porodu.. Rimhani su se 'Sahli na njegov raZun. «zbijajud gale i huled».povijest retigija Godine 1497. Zbog svojih snaZnih duhovnih uvjerenja i zanimanja za teme koje se tiZu metafizike. umro je 1503. George Weidenfeld & Nicolson Ltd.). organizirao je ubojstvo Lucreziinog supruga Alfonsa od Aragona jer je Zelio da ona sklopi politicks korisniju vezu. izvadak «Drevni gradovi pod pijeskoin Gize» objavljen u 1. (0 Papinska knjdnica. 107). u svojoj raskalaIenosti. 33). Mogude je da predstavlja Lucreziju. izdao je edikt kojim je naredio da se nijedna knjiga u kojoj se raspravlja o krkanskoj religiji ne smije tiskati bez pismenog odobrenja lokalnog nadbiskupa iii ouz osobno dopuItenje i povlastice pape» (Burchardov Diarium.joshuabooks. 1964.. kada je njegova zloglasna karijera doI1a krawww. TraZevi dodaju da je u smrtnom Zasu viden mali vrag koji je Aleksandrovu duIu odnio u pakao. sva korespondencija s njim vodi se preko magazina Nexus. 0 AUTORU: Australac Tony Bushby postao je izrazito uspjeIan poslovni Zovjek i poduzetnik vrlo rano u svom Zivotu. All njegovu tugu ublaZavala je palnja njegovih ljubavnica.). Autor je knjiga The Bible Fraud (2001..papa Borgia pod kojim je papinstvo renesanse najdublje potonulo u iskvarenosb (The Papacy. Ovo je detalj s freske talijanskog slikara Bernardina Pinturicchia (umro. Aleksandrovu kci. zbog Zijeg se iivota i izjava krkanski povjesniCari od muke hvataju za glavu. Njen brat kasnije je postao papa Pavao III.. imali su problema s uguravanjem nadutog tijela u lijes izraden za njega. i. od toga mnoge trovanjem. i ostao je sluZbeno na snazi sve do duboko u 20. Cesare Borgia dao je ubiti svog brata Giovannija iz zavisti.. i ne treba nas iznenaditi Ito u Burchardovom Diariumu moZtemo proZitati da je otac Giulijine kceri Laure bio papa Aleksandar VI. kojim je Crkva stoljeCima kontrolirala literaturu dostupnu javnosti. The Secret in the Bible (2003. (Povijesno. Rimska crkva nosi teak teret ubojstva do 40 papa. su preko Nexusovih ureda i web-lokacije Joshua Booksa na http://www. To je bio poletak Indeksa zabranjenih knjiga. To je isti papa koji je asketskog talijanskog vjerskog reformatora Girolama Savonarolu (1452. xiv. nexus 61 . faks: +61 (7) 5442 9381. papinom lijeeniku slali su poklone i Zestitali mu Ito nije uspio odrZati papu na "Zivotu. Bio je to moZcla najdramatiZniji oblik cenzure poznat svijetu. Bio mu je dopuIten pristup rijetldm biblijskim rukopisima u arhivima brojnih privatnih biblioteka i muzeja.) Grobari i nosad.-98. London. a u ovom je djelu suptilno prikazao oskudno odjevenu damu u gornjem lijevom uglu. da je mogla predvidjeti kako 'Zivjeti njen sin. posebno privlaZne Giulie Farnese. broju hrvatskog izdanja Nexusa) i The Crucifixion of Truth (2005. str. Medutim.izvadili iz rijeke Tiber s prerezanim grkljanoma.com .. Tony je razvio dugogodiInje odnose s brojnim udruZenjima i druItvima Iirom svijeta. a 1500.). shvativli da si njegova institucija ne mole dopustiti da joj provjeravaju vjerodajnice.

III DIO Tony Bushby c/. KRVOLOČNOSTI I IZOPAČENOSTI M N O G I H PAPA I HIJERARHIJE RIMSKE CRKVE M O D E R N I SU CRKVENI POVJESNIČARI KRIVOTVORILI KAKO BI IH PRIKAZALI KAO P O B O Ž N E I PONIZNE. PAPINSTVA .KRIMINALNA POVIJEST POVIJEST POHLEPE. PO © studeni 2 0 0 6 .NEXUS Magazine Mapleton. Qld 4 5 6 0 . Australija Faks: + 6 1 (0)7 5 4 9 3 1 9 0 0 kontakt preko: Box 30 .

ur. izd.. Priznaje se d a j e i m a o t r o j e ili p e t e r o djece d o k j e b i o kardinal. Takve je stvari č u o i r a n i j e . Put n a m .vojnik u m a n t i j i . 1 8 9 7 . m o d e r n i p o v j e s n i č a r i hvale L e a k a o « o s o b u m o r a l n a života i iskreno pobožnu« ( The Oxford Dictionary The New Interthe Christian of the Christian Church. ) . govoreći o papinoj «prekomjenoj raskoši« i «kraljevskoj slobodi« t v r d i o j e d a j e « p r o d r o u tajne n o ć i « . xvi. i Julija I I . ur.. D o u g l a s . upitavši: «Što m i j e t o p o d r u k o m ? « « B i b l i j a . i r e k a o j e d a « u n j e m u nije b i l o n i t r a g a katoličke Stadt Rom pobožnosti» im Mittelalter (Geschichte der [»SrednjovjeN a n j i h o v u žalost. . i želio je da se te s o b e d e k o r i r a j u s l i k a m a u skladu s njegovim. veliki n j e m a č k i t e o l o š k i p o v j e s n i č a r k o j i ponašanja moramo spome- Church. L.1 5 2 9 . V o d i o j e svoju k a t o l i č k u vojsku u b i t k u i u j e d n o m je t r e n u t k u z a m a l o završio u zarobljeništvu. 2. « J a s a m v o j s k o v o đ a . str. ) . 1 9 6 3 .). sirov.. cit. Nije g a u z n e m i r i l a d e l e g a c i j a r e d o v n i ka koji s u m u pristupili izražavajući k r i t i k e p r e m a s v e ć e n s t v u i m o r a l u njegovih k a r d i n a l a . Kardinal Paolo Giovio (Jovius). 1 8 9 5 . « Š t o j a z n a m o B i b l i j a m a ? » . j u n a č k i m statusom i ciljevima. str. 1832. dr. Tada j o š nije b i o z a r e đ e n . i potpuno n a m j e r a z u m l j i v o zašto g a o d b a c u j u kao neugodnost. ) . Kršćanski povjesničari č u p a j u s i k o s u k a d a čitaju d e k l a r a c i j u p a p e Julija u k o j o j izražava p a p i n s k o uvjerenje rotova da su «kršćani nestabilne. i to nas v o d i do j o š jednog militantnog pape nevjernika. . d o d a j u ć i da su njegove p o b o ž n e kvalitete b i l e razlog zašto s u . p o s e b n o o n i m a koji se. of izd. ( 1 4 4 7 . p o g . n a k o n t o g a j e u Vatikan. D.1 9 0 2 . P a p a j e s v o m tajn i k u savjetovao d a u z m e tri l j u b a v n i c e o d j e d n o m .9 1 . 1 5 2 1 . sv.9 9 ) . J o s e p h M c C a b e ...9 7 . 1 9 3 9 . ) . O n j e b i o G i u l i a n o della R o v e r e ( 1 4 4 3 . izd. F. pog. . Joseph M c C a b e . 1897. J. a n a z v a o se Julije I I . C r o s s . u A History of the Popes. E d i n b u r g h . V j e r o v a n j e d a s e L e o p o č e o prepuštati protuprirodnim porocima n a k o n što j e p o s t a o p a p a b i l o j e t a k o o z b i l j n o p r i h v a ć e n o u R i m u da su dva v o d e ć a p o v j e s n i č a r a njegovog v r e m e n a zabilježila t u i n f o r m a c i j u .. 1537.1 5 6 4 . «RIMSKI RATNIK» Papinstvo je nastavilo svoj p a d u degen e r a c i j u k a k v a nije v i đ e n a u povijesti svjetskih religija. k r i t i č k i m v u k o v i m a . 1759. . iz r a z l o g a pris t o j n o s t i . kako je smatrao.. (Istoria d'Italia [«Povijest ItaFrancesco Guicciardini. Z a ovaj pregled nije v a ž n o da li je i m a o t r o j e djece ili petero. izd. 1 7 8 8 . širitelje nepristojnih pisce šala i priča te opscenih komedija str. U m o r i o s e o d gledanja Giulie Farnese u ulozi Djevice Marije na fresci. nije i m a o n i č e g s v e ć e n i č k o g o s i m i m e n a .povijest religija P A P A JULIJE II. k o j i su bili prip a d n i c i n a j p l e m e n i t i j i h obitelji Italije« (De Vita Leonis Decimi. G i o v a n n i j e izabran za papu i uzeo je ime Leo X. gomile» PAPA L E O X I N J E G O V A Z L O G L A S N A IZJAVA D a n a 1 1 . i b i d . zajedno sa svojom svitom vojn i h savjetnika. Giucciardini spominje da je novi papa p r i h v a t i o p o g a n s k o uživanje u životu i bio «pretjerano odan putenim užicima. A. praznovjerne Encyclopédie. p a j e p o s t a o poznat kao «Papa Grozni« i «Papa Teror« (ibid. . sv. pog. . . P o peo bi se po stubama Lateranske palače j a š u ć i n a s v o m k o n j u d o svoje papinske spavaće s o b e i privezao bi ga p r e d vratima« lije«]. i x ) . smatrao ga je «jednim od najprofanijih i najnecrkvenijih osoba koje su i k a d a sjedile na K a t e d r i Sv. v. 3. ožujka na vatikanskoj Briproslavi o b l j e t n i c e s m r t i B o ž a n s k o g J u Cezara) (Encyclopaedia tannica. p r o u č i o g a j e u z z b u n j e n izraz l i c a . B o r i o se i s p l e t k a r i o p o p u t svjetovnih p r i n č e v a . national Dictionary 799. str. Pontificus Maximus. ne m o g u s p o m e n u t i « (Istoria d'Italia. B i o j e t o d e b e l i i p r i j a z n i G i o v a n n i de' M e d i c i ( 1 4 7 5 . u A History of the Popes. « T h e P a p a c y i n the Decline»). n a m j e r a v a o se preseliti u č e tiri o d a j e k o j e j e n e k a d a k o r i s t i o p a p a N i k o l a V. N a k o n njegove s m r t i 2 1 . N e p r e k i d n o je b i o n a b o j n o m polju p r e d v o d e ć i svoju v o j sku. najvrsniji povjes n i č a r svoga v r e m e n a i p a p i n s k i upravitelj M o d e n e i R e g g i a . prijeke ć u d i i nepodnošljiv. « u s j e ć a n j e n a Sveto T r o j stvo». cit. n e p r e s t a n o je pio i p s o v a o n i k a d a nije b i o b e z r a z l o ž n o n e s k l o n papama. Rođeni Firentinac Francesco Guicciardini ( 1 4 8 3 . Leo je oko sebe okupio odvratno društvo: laskavce. 5 9 1 ) . z a g r m i o j e papa. cit. i o t v o r e n o j e p r i z n a v a o d a m u s e sviđa n a d i m a k « R i m s k i r a t n i k » k a k o g a j e zvao puk. cit. str. Julije je p o z v a o Raffaella ( 1 4 8 3 . p r i m i j e t i o je da Julije I I . Z o n d e r v a n . a v o d e ć i r i m s k i p l e m i ć i sa s i g u r n o š ć u su ga optuživali za protuprir o d n i blud. b i o j e b e z o b z i r a n . k a r d i n a l i . U ljeto 1 5 0 8 . . izd. m o ć i b o g a t s t v o n e g o biti K r i s t o v i n a m j e s n i c i . 1 8 3 2 . . stigao j e d a n o d najsram o t n i j i h p a p a koji s u i k a d a sjedili n a p a p i n s k o m prijestolju. ali taj j e p r o p u s t ispravljen lija (Julija 15. F e r d i n a n d G r e g o r o v i u s ( 1 8 2 1 . (Dideneuke. sv. 2 2 7 ) . 2.5 5 . o ž u j k a 1 5 1 3 .1 3 . N j e g o v a veća sklonost prema m a č u nego prema Bibliji o s j e ć a l a s e u R i m u . ( 1 5 0 3 . o d g o v o r i o j e M i c h e l a n g e l o . . pišući d a j e b i o : «. k a o što v e ć i n a priznaje. i o t p r i l i k e u isto vrijeme od Michelangela ( 1 4 7 4 . Pecci. dr. C. O n j e zadovoljav a o s a m o o n e «koji s u p a p i n s k i dvor shvaćali lic kao središte izd. iv. M i c h e langelo je kasnije izradio njegov m r a m o r n i kip. . . sv. Encyclopedia. 254).1 5 4 0 . 9 6 . u Crises in the History of the Papacy. ) . . i da p a p e više vole seks. M e đ u t i m . vi. stanovništvo je o d a h n u l o s olakšanjem. bivši z a p o v j e d n i k p a p i n s k e v o j ske p a p e Julija. č v r s t o uvjeren u p r a v e d n o s t svojih s t r a š n i h b i t a k a . 1 8 5 9 . b i s k u p i i s v e ć e n i c i žive n e m o r a l n i m ž i v o t o m . ljudi su se s t o l j e ć i m a žalili da pape. 1 9 7 4 . eng.7 2 . op. a Julije I I . « T h e Inevitable R e f o r m a t i o n ) . prev. . koje su se često izvodile u Vatikanu s kardinalima kao glumcima v o d e ć i svoje t r u p e . ) u R i m . . . ali druge aspekte njegovog nuti. 1 9 1 6 . L o n d o n . k o v n a povijest R i m a » ] . zabave« (Cathoiii.). P e t r a » . . 1 5 1 3 . biograf Lea X. p r e p u š t a j u L e a X . . veljače 1 5 1 3 . ) . d o d a j u ć i : « T a k o đ e r n i j e b i o lišen reput a c i j e da uživa u n e p r i l i č n o j ljubavi n e k i h svojih k o m o r n i k a . Watts & C o . b i o j e slavan p o s v o j i m d u g i m i k r v a v i m r a t o v i m a . V a š a Svetosti». viii. P a o l o G i o v i o . ) . ) naručio niz radova za Vatikan. Bilo bi gotovo dovoljno reći da apol o g e t i k o j i se prave da b r a n e A l e k s a n dra V I . u m j e s t o t o g a dajte mi m a č « (Istoria d'Italia.

. K a s n i j e m u j e p u k a o čir. g o l e m a laž i n a j n e p o b i t n i j i d o k a z pravih m i s l i i vjerovanja svećenstva koje ih je smislilo« (The Holy Roman Empire. Quaracchi. Z a o d r e đ e n u svotu n o v c a .povijest religija g a k a r d i n a l i j e d n o g l a s n o izabrali.. 787) (Catholic Encyvremena. L e o je potpuno ispraznio papinsku riznicu. izvaci. r a t o v i m a i c i n i č n i m prijevarama. za- poligamija. njegov nedostatak svog Podigavši kalež s vinom u zrak. Caesar Bar o n i u s . ili g o r e . p i s a c i državnik. R a s i p n o t r o š e ć i k a k o bi u d o v o l j i o svojoj želji za r a s k o š i i s j a j e m . ljubav p r e m a n o v c u b i l a glavni u z r o k zla. k o j e m j e u t o vrijeme bilo 38 godina..» stručnog znanja. l a t i n s k i tekstovi. 1 0 7 . B o g a t i n i s u bili j e d i n a s k u p i n a na koju je ciljao: j e b i l a najava o n o g a što ć e uslijediti o d č o v j e k a k o j i j e d o k r a j a usavršio prodaju «indulgencija» u kršćanstvu i stvorio okvir za j o š j e d a n vojni napad (18.. pog. C r k v a n e p o r i č e dokaze o njegovim p o r o c i m a . Lord Bryce. . i J o h a n n Tetzel. U g o d i n i n a k o n što j e izabran za papu prodao je nadbiskupiju . Kardinali su se p o s a v j e t o v a l i s l i j e č n i c i m a u e n k l a vi. . k o j e g j e i m e n o v a o k a r d i n a l o m S a n t i . Z d r a v i k r e p a k . krivokletstvo Their Origin. b u d u ć i da j e r a d o s t n a j j a č i o d svih lijekova. (Encyclopaedia xix. navodno nepoštivanje principa.. p o v i j e s n i zapisi o t k r i v a j u drugačiju p r i č u : « K a d j e p a p a Julije u m r o . papa Leo nazdravio je: «Kako dobro znamo koliko je ta bajka o Isusu bila unosna predrasuda za nas i naše prethodnike. str. križarski p o h o d od 1 0 9 6 . O p r o s t o d g r i j e h a b i o j e d o s t u p a n svakoj o s o b i k o j a b i b o g a t o n a g r a d i l a C r k v u . Indulgencija je bila korištena uglavnom kako bi se bogati spasili o d l o m a č e ili k a o l a ž n o o s l o b o đ e n j e o d g r i j e h a k a o što s u ubojstva. v. ali ovdje nije m o g u ć e iznijeti i z v a n r e d n u p r i č u o n j e g o v i m savezima. ix. L o r d B r y c e ( 1 8 3 8 . i k a d su se n e k i k a r d i n a l i u r o t i l i da ga ubiju.-69. Z a h v a l j u j u ć i toj p r e s u d i i z a b r a n j e z a papu.) b a v l j a č a i l a k r d i j a š a č i n i l i su ga vrijed n i m p r e z i r a .. str. s a d me p u s t i t e da u njemu tannica. u b r z o j e p o v r a t i o svoje zdravlje. op.. i najprostiji lakrdijaši i najnemoralnije kurtizane sjedili su s n j i m i k a r d i n a l i m a . izabran za papu na t e m e l j u l a ž n i h i n f o r m a c i j a i. Teško da je Crkva imala papu koji je b i o p r e d a n i j i s k u p i m u ž i c i m a ili j e strasnije ž u d i o z a n o v c e m o d L e a X .. str. P a p a Julije I I . folio iii) 1 8 9 7 . str. 1 8 6 4 . . vii. te su on i n j e g o v t i m z a t i m k r e n u l i na m i s i j u k r o z Italiju k a k o b i p o b o l j š a l i prodaju. k o j e su b i l e razdvojene samo t a n k o m pregradom. vi. vojni zapovjednik Teutonskih vitezova u P r u s k o j .« (Annales Ecclesiastici. raskalašenom mladom plemiću Albertu od B r a n d e n b u r g a za o g r o m n u svotu i d o p u s t i o m u d a vrati u l o ž e n n o v a c k r o z prljavu t r g o v i n u i n d u l g e n c i j a m a k o j a j e par godina kasnije razgnjevila M a r t i n a L u t h e r a . P e t r a u V a t i k a n u . ali njegov i b a n k e t i bili s u j e d n a k o skupi k o l i k o su bili vulgarni. bivši M a i n z i dvije biskupije b o g a t o m . čije s u k o m e d i j e bile o p s c e n i j e o d b i l o k o j e i z stare A t e n e ili R i m a i k o j i j e b i o j e dan od najnemoralnijih ljudi svoga « O v d j e j e . a g n o j k o j i j e c u r i o i z n j e g a širio j e t a k a v s m r a d da su sve ćelije u enklavi. p a p a L e o X . On je rekao da je njihova koncepcija «bezočna prijevara usmjerena protiv naivnih . L e o j e proširio prodaju indulgencija u važan izvor c r k v e n i h p r i h o d a i o r g a n i z i r a o velike s k u p i n e s v e ć e n i k a za prikupljanje n o v c a . . n j e g o v a s k l o n o s t p r i j e t v o r n o s t i . s a ž e o j e m e n t a l n e i m o r a l n e kvalitete s v e ć e n s t v a k o j e su o d r a ž a v a l e indulgencije. njegova potpuna nez a i n t e r e s i r a n o s t za o b u z d a v a n j e karaktera. G i o v a n n i de' Medici (koji će postati Leo X) bio je u Firenci. uživam» 13. 7 8 8 ) L e o j e o k o s e b e o k u p i o o d v r a t n o društvo: laskavce. b u d u ć i d a s u bili p o d m i ć e n i [to j e p r e t h o d n o u č i n i o s a m G i o v a n n i de' M e d i c i ] . ) . U o b l i k o v a n j u p l a n o v a najviše su mu pomagali njegov r o đ a k Laurentius P u c c i . sv. str. Njegov nepotizam bio je jednako t e ž a k k a o i k o d svih d r u g i h papa. «The Popes R e a c t with Massacre and A t o j e b i l o o t p r i l i k e 5 0 0 g o d i n a prije n e g o što j e V a t i k a n d o b i o svoju p r v u b a n k a r s k u dozvolu. postale njime zatrovane.. z b o g svog s u d j e l o v a n j a u prevrtljivoj s v a k o d n e v n o j p o l i t i c i . A n t w e r p . izd. . Leo je morao umjereno jesti j e r j e b i o b o l e s n o d e b e o . širitelje n e p r i s t o j n i h šala i p r i č a te p i s c e o p s c e n i h k o m e d i j a k o j e su se č e s t o izvodile u V a t i k a n u s kardin a l i m a k a o g l u m c i m a . op. cit. sada j e sjedio na p a p i n s k o m prijestolju i njegova prva objava bila j e : «Bog mi je d a o p a p i n s t v o . n o v a c su izvlačili od p r o s t o dušnih među vjernicima obećavajući im s t a l n u s r e ć u na o v o m svijetu i vječ n u slavu na d r u g o m . k o r i s t o l j u b i v i s v e ć e n i ci k o r i s t i l i su i n d u l g e n c i j e za zgrtanje n o v c a . 3. (Indulgences: Development.q u a t t r o . Taj živopisan p r e g l e d u z e t j e iz D i d e r o t o v e XIII. « clopedia. d u b o k o u k o r i j e n j e n a p o h o t n o s t i sklonost prema društvu glazbenika.. k a k o bi u t v r d i l i o č e m u se radi. n a r e d i o j e d a n j i h o v i m s l u g a m a kidaju m e s o s tijela u ž a r e n i m k l i j e š t i m a k a k o bi iz n j i h i z v u k a o i n f o r m a c i j e (Crises in the History of the Papacy. ) . O n i su. U j a v n i m poslovima bio je najzloglasniji i najnečasniji Kristov namjesnik razdoblja r e n e s a n s e . M e đ u t i m . 1 5 9 2 . B u d u ć i da se te stvari n e osporavaju. pog. BriTo Inquisition«). i d o n i j e l i su ga u R i m u n o s i l j c i . N j e g o v najveći prijatelj b i o j e k a r d i n a l B i m m i e n a . izd. Crkva je o n j e m u objavila sljedeći apologetski sažetak: «Kao svećenika. p a s u s e stari k a r d i n a l i i m a l i r a z l o g a p o k a j a t i . b r z o je proširio tu doktrinu. i čaranje and Nature svetogrđe. r e k l i d a de' M e d i c i n e ć e preživjeti n i m j e s e c d a n a . b r i t a n s k i p r a v n i k . cit.. T a k o j e G i o v a n n i de' M e d i c i . teško bolestan od spolnih bolesti. r a n i j e j e p o d i j e l i o i n d u l g e n c i j e s v i m a k o j i s u dali d o p r i n o s g r a d n j i B a zilike sv. ) . O n i su i m e n o v a l i n i z trgovac a n a m a l o k a k o b i m o g l i p r a t i t i priljev dobara kojima su plaćane indulgencije. naredio i pruža j e uništenje dan o d r a z l o g a zašto j e p a p a K l e m e n t (1758.9 7 . 926-7). Encyclopédie. 1 9 2 2 . » (Encyclopaedia Britannica. 7 6 ) Kako bi p o n o v n o napunio riznicu i o d r ž a o svoje « r a s k o š n o o b i l j e « . i L e o X. n e k r e t n i n e ili n e k i č i n p o k a j a n j a udijelio bi se o p r o s t ili o s l o b a đ a n j e od p a t n j i čistilišta ili krivnje.

donesite novac. . L. natuknica «Medici»). T v r t k a Bini p o z a j m i l a j e L e u 2 0 0 . njegovo r a s i p n o održavanje n e v i đ e n e svite.. a k a r d i n a l Salviati 8 0 . 0 0 0 . J a m e s M o o r e ' s D u b l i n E d i t i o n .800 registriranih p r o s t i t u t k i k o j e su opsluživale p e d e s e tak tisuća muških stanovnika. George Weidenfeld and Nicolson Ltd. P e t r a . prilik o m u s p j e š n e invazije f r a n c u s k o g k r a lja F r a n c o i s a I . 1 8 4 0 . K a o p o k r i ć e z a svoje p o z a j m i c e o n j e z a l o ž i o vlasništvo n a d crkvama.. piscima i glazbenicima. sto- ljećima nije bilo kršćanskih papa..svih p r i m j e r a k a o d m a h n a k o n n j e n o g p r v o g objavljivanja ring of Diderot's Re-established Text. cit. Z a n j o m j e i š a o glavni prodavač ja sa noseći indulgencitimom. S. K a k o b i d o d a t n o f i n a n c i r a o svoj n a č i n života. kardinali su i m a l i p r e d n o s t u zapljeni svega. L e o j e u m r o i više n e g o b a n k r o t i r a n (Crises in the History of the Papacy. 1 6 8 ) Tetzel i svećenici u njegovom društvu lažno su objašnjavali svoj zadatak i uveličavali su vrijednost indulgencija kođer. pa je Vatikan bio primoran priznati g u b i t a k k o n t r o l e . ( 1 4 9 4 . sv. ix. str. u stanju i raPapina trošeći. J. n e g o preda su g e n c i j a m a prolazili s u kroz zemlju u šarenim kolima s pratnjom od trideset izvrsnom sipno konjanika. u R i m u su b a n k a r i izvršili ovrhu.000. sv. p r i m i v š i od n j i h u k u p n o 2 0 2 . 0 0 0 dukata ( 1 1 . 5 0 0 dolara prema vrijednosti iz 1955. M e r l e d'Aubigné. k a k o b i naveli n a r o d d a povjeruje d a će « č i m daju svoj n o v a c b i t i s i g u r n i u spasenje i izbavljenje duša iz čistilišta» (Diderotova protivio Encyclopédie). o b j a v i o b u l u zvanu Ex- L.-1547. 119). cit. indulgencija da je Protestantski pokret toliko se snažno prodaji papa Leo X. K a k o b i p o p u n i o svoju r i z n i c u . Oko 45 godina kasnije. draguljima i zloglasnom Petrovom stolicom.i p r i h o d a . i okružena pojanjem d i m o m tamjana. Bordeli u procvatu jednostavno nisu donosili dovoljno novca od poreza. Bula Božje milosti nošena je pred njima na grimiznom jastuku od baršuna. b i l a l a ž n o i z l o ž e n a k a o prava relikvija na k o j o j je n e k a d a sjedio sv. ) n a Italiju. vatikanskom srebrninom. t r o š k o vi r a t a s U r b i n o m i isplate T e t z e l u za p r i p r e m e z a sljedeći k r i ž a r s k i p o h o d vodili su ga prema bankrotu. 7 8 8 . 1 9 4 2 . I m e n o v a o je dodatnih 60 k o m o r n i k a i 141 paža surge Domine u k o j o j je o s u d i o tvrdnje protiv Martina Luthera prijevare Boga« dulgencije vjernih i štetne »inzločin Britanniuz 2 0 0 0 osoba koje su činile njegovo k u ć a n s t v o u V a t i k a n u . prijateljima.od č i t a ve f r a n c u s k e Crkve. kako mu je kardinal Pucci pozajmio 1 5 0 . G a d di 3 2 . London. i k o j a je u v a t i k a n s k o m p r e d v o r j u d o 1 6 5 6 . L e o j e p o s u đ i v a o o g r o m n e svote n o v c a o d b a n k a r a u z k a m a t e o d 40 posto. 0 0 0 . osim toga. drveni velik svojim križ obojen u crveno. i m e n o v a o j e 3 1 n o v o g k a r d i n a l a . L e o v a v o j s k a p o r a ž e n a j e 1 5 1 5 . 2. T e t z e l b i s e p o p e o na počeo. gomile. str. istaknutog pokrovitelja umjetnosti i velikog kolekcionara etruščanskih starina. 1759. vilom Medici. Njegovi darovi r o đ a c i m a . donesite n o v a c I s p u š t a o j e taj uz takvu poklik zastrašujuću riku da je n e t k o m o g a o pomisliti kako neki po- Ova skica pape Lea X pripisuje se Sebastianu del Piombu (1485. na K o n c i l u u Trentu n a k o n 18 godina vijećanja objavljena je « a n a t e m a p r o t i v o n i h k o j i proglašavaju i n d u l g e n c i j e b e z v r i j e d n i m a ili tvrde da ih C r k v a n e m a pravo o d o b r a v a t i « (Catholic Encyclopedia. oni su bili mitraistički rimski oci. 0 0 0 dukata. Petar. H. . pog. M e đ u t i m . samostanima. Moderna Crkva o Leu X rekla je sljedeće: «Bio je slab i ekstravagantan čovjek koji je protratio bogatstvo Crkve« (The Papacy. z b i r k a m a v r i j e d n i h r u k o p i s a . N e w York.. prev. L e o j e stvorio 1 3 5 3 n o v a p o l o ž a j a n a p r o d a j u . 1 1 2 . pp. 1 9 4 7 . izab r a n a « n e p r e m a z a s l u g a m a .-97. a ponekad i na tkanini od zlata. vii. u m j e t n i - G o r d o n i N. ta- .)/ uglednom ilustratoru i portretistu toga vremena. (© The Collection of the Masters. Italija) bješnjeli b i k juri kroz gomilu i probada ljude r o g o v i m a . izd. op.1 5 4 7 . 1790. 783-4). k o j u j e d a o izraditi kralj K a r l o Ć e l a v i 8 7 5 . tvornost propovjedaoniu prisutnosti djeloindulgencija. ca. Milano. 0 0 0 dukata. iako je bilo 6. op.. U s r p n j u 1 5 1 7 . zahtjevi n o v e B a z i l i k e sv. . ) : «Tragatelji za indul- cima. 1964. Leovo širenje doktrine indulgencija bilo je neposredan povod ustanka Martina Luthera. Columbia U n i v e r s i t y Press. Leo je bio sin Lorenza de' Medicija Veličanstvenog. tapiserijama. v i ) . (The Censoand the 'Encyclopédie' L o n d o n .. Č i m bi k r i ž b i o p o d i g n u t i n a njega o b j e š e n p a p i n grb. filmska knjižnica. Jednostavno rečeno. ry of theGreat ( D i d e r o t o v a Encycloof the 16th 1 7 5 9 . o p š i r n i j e o p i s a n o u HistoReformation (Encyclopaedia Century. 0 0 0 . 3. i cijela p r o c e s i j a k r e t a l a se na taj način. str. z a k o j e s u i m e n o v a n e o s o b e platile ukupno 8 8 9 . cu i o d l u č n i m t o n o m hvaliti P a p a j e b i o zadnji govornik i vikao je: ' D o nesite novac. « pédie..). prof. Ricasoli 10. D. M a c G u i r e . Torrey. . H.

ibid. p a s s i m ) . 0 0 0 dukata. govih z l o č i n a bile su p o t r e s n e . ali j e n a p u s t i o R e d n a k o n što j e I n k v i z i c i j a p o b i l a njegovu b e s t i d n o r a z o t k r i l a djetinjastu p r i r o d u k r š ć a n s k e religije. ibid. op. Kardinal B a r o n i u s . sv. i z b a c i t e ga v a n u tamu. to n i s u bile njegove riječi. 5 0 0 . papa L e o Veliki [ 4 4 0 .. ii.. W i l h e l m . 1 4 ) .. « P a p i n e r i j e č i z a b i l j e ž e n e su u d n e v n i c i ma i zapisima kardinala Pietra B e m b a (Letters and Comments on Pope op. prijateljima. i m n o g i m d r u g i m a . 0 0 0 dukata ( 5 6 .4 6 1 ] i z v o r n o j e utvrdio d a P e t r o v o d o s t o janstvo ne postaje u m a n j e n o čak ni u nedostojnom Catholic passim]. iv). a o s t a l i i m e n o v a n i k a r d i n a l i t o m su p r i l i k o m u L e o v u r i z n i c u donijeli u k u p n o j o š p o l a m i l i j u n a dukata. b i o j e k r i v z a p e d e r a s t i j u s a s v o j i m k o m o r n i c i m a . k o j i j e o d b i o dvije p o n u d e 1 6 0 5 . 294. S i n Č o v j e č j i . Č a k j e i o t u p j e l a Italija bila š o k i r a n a . zašto si o v a m o d o š a o ? A a k o v a m n e d a d n e n i š t a s r e b r a ili zlata. 1842. op.) U i m e C r k v e k a r d i n a l B a r o n i u s služben o j e b r a n i o izjavu p a p e L e a g o v o r e ć i d a j e t o b i l a « i z m i š l j o t i n a njegovog n a grizenog uma« (Annales Ecclesiastici. Dr J o s e p h M c C a b e .) sedam je godina bio vatikanski k n j i ž n i č a r i n a p i s a o je povijest C r k v e u .). na primjer. P e c c i . sv. i p r o v o d i o je čitave d a n e u d r u š t v u g l a z b e n i k a i lakrdijaša. a m b i c i j i . g r o f A n t o n i o R o s m i n i lički svećenik i papin savjetnik]. F o lio A n t w e r p . p a p a Leo nazdravio je: «Kako dobro znamo k o l i k o je ta b a j k a o Isusu bila u n o s n a p r e d r a s u d a za n a s i n a š e p r e t h o d n i k e .. pretisak) i kardinala Paola Giovia (De Vita Leonis Decimi. 2 . N j e g o v a izjava o t k r i l a je svijetu papinu upoznatost s vatikanskim Krista i lažnim prikazivanjem Isusa iskoristio očitovanje pape Lea i priznanje V a t i k a n a d a j e p a p a g o v o r i o i s t i n u o «bajci o K r i s t u « i « i s p r a v n o i z n i o to znanje« (Annales Ecclesiastici. sv. d a o j e najzloglasniju i n a j štetniju izjavu o k r š ć a n s t v u u povijesti C r k v e . m i . str. a u m r o je dugujući j o š 4 0 0 . d o đ e d o prijestolja n a š e g V e l i č a n s t v a . ibid. U vezi s k l j u č e v i m a . p r e d k a r d i n a l i m a P i e t r o m B e m bom. Ecclesiastici. N i j e m c i s u prihvatili L u t h e r o v bij e s n i revolt. prij. 312-314. i p r e m d a j e b i o n e d o s t o j a n biti na p o l o ž a j u sv. L e o j e z a svog p o n t i f i k a t a p o t r o š i o 4 . raskoši. ibid.. b i o je s k l o n i n k o n t i n e n c i j i i gubljenju r a z b o r i t o s t i . Opijanje N j e g o v e N e p o g r e š i v o s t i b i l o j e p o s l o v i č n o . eng. Tako su z b u n j e n i k a t o l i č k i t e o l o z i tvrdili da je p a p a zapravo želio r e ć i . Encyclopedia. d a p o s t a n e papa. i svi n e k a ga prihvate. Izjava p a p e L e a svijetu j e p o s t a l a p o z n a t a zahvaljujući z a p i s i m a s a m e C r kve.. . 1 5 9 7 . n a k o n pažljive rasprave s našom braćom i Svetim vijećem. op.. a »bajka« je trebala značiti «tradicija». P e t r a na Zemlji.« K o l i k u su k o r i s t k r š ć a n i i m a l i o d ove divne tradicije o K r i s t u « . 2 5 0 . t a k o d a g a n i t k o n e p o r i č e t k o nije o t p a d n i k od Crkve. D a v i d L.) nasljedniku i. j e r je poricao B o g a i nazvao Krista. Iacopom Sadoletom i drugim bliskim . « (Letters and Comments on Pope Leo X. koji je sedam godina bio papin tajnik. iii. 1 9 7 6 . Kardinal Caesar Baronius (1538. njegova s r a m n a svjedočenja i p o n a š a n j a o d m a h se o p r a š t a j u i z a b o ravljaju. Podigavši k a l e ž s v i n o m u zrak. 1848. R u s sell S q u a r e P u b l i s h i n g .). O m i l j e n a satira o n j e m u zvala s e « E v a n đ e l j e p o m a r k a m a i s r e b r n j a c i m a « i išla je o v a k o : 12 svezaka. sv. Bale je bio Englez koji se bio pridružio k a r m e l i ć a n i m a .« Kasnije je (Annales John Ecclesiastici. Joviusom. 'bajkom' (Annates to m o r a biti i s p r a v l j e n o « . N e k i k a r d i n a l i o d C r k v e s u p r i m a l i d o h o d a k o d 4 0 . [pogledati 289. novo izdanje. ) .- Ono što bismo danas mogli nazvati «vanjskom politidivljeg k o m « papinstva donijelo je Italiji tijekom i Europi našeg 631-godišnjeg pregleda i krvoprolića Church [kato- neizmjernu količinu ratovanja «. C a e s a r B a r o n i u s . . 2 ) . str.. k a o K r i s t o v n a m j e snik bio je predan ispravnom iznošenju ovog znanja. 0 0 0 (A History of the Popes. Ali. str. d o d a o j e sljedeće k o m e n t a r e o izjavi p a p e L e a : «Sveti O t a c b i o j e o p t u ž i v a n z a ateizam. B i o j e n a j v e ć i p o v j e s n i č a r C r kve (Catholic Encyclopedia. prof.-1563.. platio je 4 0 . L e o je izrek a o z a p a n j u j u ć u objavu k o j u j e C r k v a otada svim silama pokušavala osporiti. 1 8 8 9 . Počeo je pisati kazališne komade i 1 5 3 8 . N a r a s k o š n o m b a n k e t u za Veliki p e t a k u V a t i k a n u 1 5 1 4 . ali h v a l e ć i p a p i n o t i r a n sko p o n a š a n j e p o d r ž a o j e bit n j e g o v o g svjedočenja na temelju nepogrešivosti R i m s k e crkve: « 0 njegovim bezbožnim nepromišljen o s t i m a . viii i x i ) U j e d n o m r a n o m izdanju Katoličke enciklopedije (izd. d o d a o j e d a j e z a L e a : «U to vrijeme papa Leo reče svećenicim a : ' K a d a Isus.'« (A History of the Popes. ) . prvo r e c i te. a p o s l j e d i c e n j e - obitelj (Of the Five Plagues of the [izvoran n a s l o v The Five Wounds of the Church]. m o r a o j e biti h e r e tik. razvio j e s a t i r i č n e p a n t o m i m e u k o j i m a j e i s m i j a v a o l a ž n u svetost K a t o l i č k e crkve i « p a r o d i r a o n j e n e o b r e d e i o b i č a j e na p o z o r n i c i « (The Comple- 1607. Leo X . u k r a š e n i m s v i m u m j e t n o s t i m a i luksuz i m a p o z n a t i m u to v r i j e m e .. 0 0 0 dolara prema vrijednosti iz 1 9 5 5 . l i j e n o s t i . B i t svog a r g u m e n t a t e m e ljila j e n a p r e t p o s t a v c i d a j e p a p a p o d « u n o s n i m » želio reći « k o r i s n o » . cit.) Bale (1495. K a r d i n a l P o r i z z e t t i .. sv. cit.m a t o m e t k o j e p o n u d i o najviše n o v c a za čast i m o ć » . u pratnji « s e d a m b l i s k i h prijatelja« ( A n nates Ecclesiastici. L o n d o n . 'Prijatelju. c i t .. dvojice s u r a d n i k a k o j i su bili s v j e d o c i t o g događaja. bio je ovisnik o užicima. Sve u svem u .. p o r o č n o s t i i p u t e n o s t i . poglavlje « T h e Age o f P o w e r » ) P a p a L e o X . U svojim dnevnicima kardinal B e m b o . C r k v a je p o s v e t i l a dvije i p o l s t r a n i c e p o k u š a j u d a p o n i š t i najštetniju izjavu k o j u j e p o g l a v a r k r š ć a n s t v a ikad a izrekao. cit. 1 0 5 ) pa njegovi zapisi pružaju v i t a l n e i n s a j d e r s k e i n f o r m a c i j e svakome tko proučava bogate dubine krivotvorenja u kršćanstvu. G o v o r i o je p r o t i v n o vjeri i o s u đ i v a o Evanđelje. 0 0 0 d u k a t a godišnje i živjeli su u o t m j e n i m p a l a č a m a s p o s l u g o m k o j a j e b r o j a l a d o 3 0 0 ljudi. b i l o p o z n a t o da ne vjeruje u s a m o k r š ć a n s t v o . p o z n a t u k a o Annates Ecclesiastici. a z b o g p r i č a o p a p i n i m financijskim transakcijama u listopadu 1 5 1 7 .

s a šeširima o k i ć e n i m perjem. pretisak iz 1897. U m r o j e 14.. K a s n i j e j e C r k v a i s k r e n o priznala da su papu Adriana VI «mrzili svi.. koju zbog nedostatka prostora nećemo iznijeti u puta. str. stanovnici R i m a nas m r t s u g a ismijali. Sergerus. d a o j e najvišu ponudu i postao papa K l e m e n t V I I ( 1 5 2 3 . iud. L o n d o n . R i m j e pao. cit. kasnije car Svetog R i m s k o g C a r s t v a . B o y d e l l & Brewer. 1 9 5 4 . javnog ur. natuknica «Konklave»). a n a p a d je b i o t a k o divljački da je s t a n o v n i š t v o R i m a u o s a m d a n a s 9 8 . . Radeći na t o m cilju. str. B i s h o p L o u i s D u p i n [kat o l i č k i p o v j e s n i č a r ] . Encyclopedia.. a r e d o v n i c e silovane i m u č e ne do smrti od strane onih koje je Crkva zvala « n e v j e r n i č k a rulja« Catholic 166). ali ne govore o t v o r e n o zašto ili k a k o . z a s t r a n i l i s m o s pravog p u t a i dugo nije b i l o n i k o g a k o j i j e p o s t u p a o ispravno. N a k o n što s u n a t o o d g o v o r i l i opljačkavši n j e g o v vinski p o d r u m .. ) . n o v i j e p a p a o b j a v i o b u l u k o j o m j e taj o b i čaj p r o g l a š e n n e z a k o n i t i m .5 8 . biskup J.. «bio j e t o p r a v e d a n sud n a r o d a . Tako s u Augijeve staje n a k o n d u g o v r e m e n a bile p o č i š ć e n e . 1 5 3 0 . M a l o čitatelja z n a k o l i k o s e o t v o r e no priznaje da su popularne katoličke ( 1 4 5 9 . pontifikat posljednjeg n e t a l i j a n s k o g p a p e b i o s a m o epizoda« (ibid). K a t o l i č k i pisci to su doveli u v e z u sa s u v r e m e n o m a k t i v n o š ć u r a z n i h crkvenih reformatora u dijelovima Italije i K l e m e n t o v i m o d b i j a n j e m da kralju Henriku V I I I odobri razvod od Katar i n e A r a g o n s k e . xiv. 1 9 8 5 . prelati i s v e ć e n s t v o . xii. n i s u bili n e o p r a v d a n i « Catholic 265).7 6 9 ) . G i u l i o de M e d i ci ( 1 4 7 8 .te Plays Nakon of John Bale. SAD]. ) . p o k r e n u o svoju vojsku predvođenu kardinalima na grad. 0 0 0 . srebrnim ostrugama i l e p r š a v i m h a l j a m a . 1902. Bar neAssociation poznat]). U pokolju je stradalo 147 pripadnika vatikanske Š v i c a r s k e straže. čini se da ga je narod R i m a i s m i j a o i da se na prijestolju z a d r ž a o n e š t o duže o d j e d n e g o d i n e . C a m b r i d g e . . str. p a p i n s t v o je stvorilo povijest višestoljetne besprimjerne iskvarenosti i z l o č i n a . . G e o r g e W e i d e n f e l d & N i c o l s o n Ltd. Razjaren Klementovom perfidnošću.1 5 2 3 .2 3 . . nezakoniti potomak velike f i r e n t i n s k e obitelji. razotkrivanja p r i r o d e k r š ć a n s t v a . a k a k o bi s a k r i l a tu č i n j e n i c u C r k v a s e o p s k r b i l a k r i v o t v o r e n i m knjig a m a o s v o j i m p a p a m a k o j e su « m u d r e i k o r i s n e fikcije« ( « C o n t r a d i c t i o n s in the Catholic Encyclopedias: A Record of Conflictions in Accredited Church Expositions«. neukaljanu nisu postojali Florenszoon Boeyens o p t u ž b e z a divljaštvo s a m o n a t e m e l j u t o g a što su p a p e bili o d l u č n i po svaku c i j e n u stvoriti z e m a l j s k o kraljevstvo s njegovim prihodima.5 8 . Sukobi izazvani p o h l e p o m došli s u d o zasto- Moramo razumjeti da mnogi drevni pape. divljeg r a t o v a n j a i k r v o p r o Papinstvo je m o g u ć e osloboditi gospodu interesima. 264- N A S L J E D N I C I PAPE LEA I PUSTOŠENJE RIMA Katolički apologeti kažu da je Lea X.3 4 . ali kasniji k r š ć a n s k i p o v j e s n i č a r i p o p u l a r n u k a z a l i š n u p r o d u k c i j u b i j e s n o su zvali «ta o d v r a t n a satira«. 32-33). K o n k l a v a k o j a ga je izabrala. a i p a k predstavlja j o š j e d n u m a l o p o z n a t u e p i z o d u u biz a r n o j povijesti K r š ć a n s k e crkve. n a s l i j e d i o «zaista p o b o ž a n p a p a « . ogrtačima. cit. Encyclopedia. bojnik Joseph Wheless [vojni tužitelj. . str. op. Paris folio. njegove crkve o s k v r n u t e . str. ljudi p o b i j e n i . r u j n a 1 5 2 3 . Iz informacija o njemu kojima raspolažemo. 2 2 7 ) . K r a u s a k a o «spektakl najsramotnije kcija i k a d a v i đ e n e u p a p i n s t v u « (izd. To je bilo desetljećima nakon razvikane crkvene « r e f o r m a c i j e u glavi i u d o v i m a « k o j u j e j a m č i o papa A l e k s a n d a r V I (Catholic Encyclopedia. 0 0 0 svedeno na 3 2 . Nizozemac iz Utrechta k o j i nije g o v o r i o talijanski. u stvari. str. i z a b r a n j e za p a p u u o d s u t n o s t i . 1930. prslucima žarkih boja. H. 7 6 7 . . d o d a j u ć i da je «u svakom pogledu. Journal. n e .1 3 9 ) . K a s n i j e je u š a o u R i m kao papa Adrian V I . ali je sada o b e ć a l o da će p o s t a t i « i d e a l n a v l a d a « . r e k a o j e k a r d i n a l C a j e t a n . . a R i m l j a n i su dali o d u š k a svojoj mržnji prema strancu kroz satirične p l a k a t e « n a j e z i k u k a k a v s e nije č u o o d d a n a B e r n a r d a o d C l a i r v a u x a » (u. a v o l i o ga nije n i t k o « . P a p a Klement bio je j e d n a k o prijetvoran i nečastan u svom j a v n o m ponašanju k a o i n j e g o v r o đ a k p a p a L e o X . obećavajući reforme u Crkvi i govoreći: « M i . 1 3 7 . P o d n j e g o v i m pontifikat o m 1 5 2 7 . a V a t i k a n je p r i z n a o da «zahtjevi za r e f o r m o m u Crkvi. xiv. 1 6 8 6 . n e p o š t e n o t v r d e ć i d a j e o n a bila u z r o k o t v o r e n o g p r i z n a n j a p a p e L e a (De Antiqua Ecclesiae Disciplina. ) . b l a g a o p l j a č k a n a . Ali. Peter Happé.). N j e g o v i e k s c e s i š o k i r a l i su E u r o p u . isprazne Budući da je za Rimljane bila uobičaj e n a procedura da nakon papine smrti n j i h o v e k i p o v e v u k u k r o z blato. i Adriaan L A Ž N A KNJIGA PAPA Ono jekom što b i s m o našeg danas mogli nazvati papinstva tipregleda «vanjskom politikom« s v i m p o j e d i n o s t i m a . ) . S l j e d e ć a k o n k l a v a trajala j e 2 0 d a n a i kardinalima se toliko žurilo da prime još j e d n u rundu mita da su otparadirali do Sikstinske kapele odjeveni u p o m o d n u k o n j a n i č k u o d j e ć u . ) (The Papacy. o d r ž a n a u v r i j e m e kad je pola Njemačke bilo zahvaćeno protestantskom pobunom. ) . m o ž d a n a j g o r e p u s t o š e n j e n e k o g v e l i k o g g r a d a u povijesti. American [br. 1 1 5 3 . . . ) . ( 1 5 2 2 . privukavši na s e b e prijezir i m r ž n j u svih k o j i su s n j i m i m a l i p o s l a . svibnja 1 5 2 7 . 1685. a njegovi p o d m u k l i postupci i kukavičke prijevare doveli su do z a u z i m a n j a i p l j a č k a n j a R i m a od strane kršćanskih trupa španjolskog kralja Karla V ( 1 5 0 0 . k n j i ž n i c e p o k r a d e n e .. op. koje su nam u novije vrijeme predstavljali kao dostojanstvenu potpuno svjetovnim nikada ja. po s e d m i put u izdanjima Katoličke enciklopedije zabilježeno j e d a j e p a p i n s t v o « p o t o n u l o d o svog n a j n i ž e g d n a « . ) . sv. O p e t s u p a p i n s k i nepotizam i p o h l e p a za t e r i t o r i j i m a ovoga R i m l j a n i m a donijeli stradanje: 631-godišnjeg d o n i j e l o je Italiji i E u r o p i n e i z m j e r n u količinu lića. R i m j e b i o raz o r e n .1 5 3 4 . n i k o g a « (Secrets of the Christian Fathers. P e c c i . To je izvanredna priča. opisana je u The Cambridge Modern History borbe kafrat o l i č k o g p r o f e s o r a F. W. p a p i n s t v o j e n a k o n t o g a težilo p o stati ' i d e a l n o m v l a d o m ' p o d d u h o v n i m i o b r a ć e n i m s v e ć e n s t v o m « Catholic Encyclopedia. c a r j e 6 . «ljudi su se radovali što je d o š a o kraj p a p i n s t v u i Crkvi« (Of the Five Plagues of the Church . ii.

Knjizi papa. . J e r s i g u r n o j e da se pozivaju na r a n i j a djela k o j a su i s a m a b i l a lažna. napisano i čuvano u Vatikanu. . p o d r ž a vajući m i t r a i s t i č k u d o k t r i n u ( i b i d . stoljećima nije thinking ( 1 7 1 3 . navodnog 'Sabora 2 7 5 iz petog stoljeća. cit. i ostavljaju d o j a m n e i s k r e n e p r o s t o d u š n o s t i k o j a t a k o č e s t o zabavlja čitatelja. dr. S a ž e c i o p a p a m a u k r a š e n i su služ b e n i m o z r a č j e m svetosti. falsificiraju i skrivaju pravo p o n a š a n j e papa. stoljeća Vatikan je pojačao svoje zataškavanje i na uposlio nepoznate manirističke umjetnike iz prošlih stoljeća djelu Discourse of Free- izradi pobožnih portreta papa svom v. A u t o r i su bili r i m s k i s v e ć e n i c i . takve su prijevare vrlo č e s t e u s v i m k n j i g a m a k o j e su objavili svećen i c i ili s v e ć e n i č k i ljudi. i Rimske mučenicima Konačno. sastavljači s u n a s u m c e p o svom popisu papa razbacali papinske d e k r e t e u z e t e iz n e a u t e n t i č n i h izvora. koji je j e dno vrijeme bio osobni p o m o ć n i k pape Siksta V ( 1 5 8 5 . ] . b i l o k r š ć a n s k i h papa. falsifikata k o j i se i d a n a s uvelike iskokršćanskim krugovima. t a k o đ e r ix. B u r n s & O a t e s . Crkva j e p r i z n a l a d a n j e n e p a p i n s k e b i o grafije (Knjiga papa i Liberijev katalog) nisu objektivni zbornici o p o b o ž n i m l j u d i m a velike e r u d i c i j e . str. nikada nisu postojali. ] i sv. p o s e b n o p o s l j e d n j i h desetljeća« (tj. N e k i s u s e č a k zvali p o zoroasterskom bogu. te De Antiqua Ecclesiae Disciplina. ) T i m e j e d o k a z a n a n e a u t e n t i č n o s t Knjige papa i n a m j e r n o predstavljanje n j e n o g i z m i š l j e n o g sadržaja. op. ili zloglasna. u t a k o đ e r izd. a n e k i su bili p o v e z a n i s R i m s k i m sud o m .. J e r o m a [ o k o 3 4 7 . . i «vođa [ m i t r a i s t i č k i h ] o t a c a . k o j e su n a m u n o v i j e v r i j e m e predstavljali spodu potpuno neukaljanu svjetovnim interesima. nasljednicima« pp. U s r e d n j e m vijeku v j e r o v a l o se da su ta p i s m a a u t e n t i č n a . P e c c i . c i t . o t a c D e l e h a v e . Encyclopedia. H o r m i s d a s svoju k a n o n i z a c i j u duguje n e s l u ž b e n o j tradiciji« (The Popes: A Concise Biographical History. o d k o j i h m n o g i n i k a d a n i s u p o s t o j a l i . Izvrstan je primjer p a p a H o r m i s d a s ( 5 1 4 . k r i v o t v o r e n a . . x. z a m e t n u t i ili m o ž d a n i k a d a n i s u n i p o stojali. C r k v a je p r i z n a l a da je Knjiga papa lažan zapis. Sastavljači Knjige papa t a k o đ e r su k o r i s t i l i n e k e p o v i j e s n e zapise. Prijedlog je prihvaćen. ) . 1 3 ) .5 2 3 . d o d a j u ć i ovaj n e o b i č a n k o m e n t a r : «Sv. str. str. otac Delehaye.teledisk. t a k o đ e r s u r a n i j i m p a p a m a pripisali liturgijske i d i s c i p l i n s k e p r o p i s e iz šestog stoljeća. ) .. p a s s i m ) . str. s t o l j e ć a V a t i k a n je pojačao svoje zataškavanje i uposlio nepoznate manirističke umjetnike na izradi p o b o ž n i h p o r t r e t a p a p a i z p r o šlih s t o l j e ć a . vodeći katol i č k i istražitelj ovakve literature.. E n g l e s k i t e o l o g i deist A n t h o n y C o l l i n s ( 1 6 7 6 . i 17. Odluke Constitutum Sylvestri. r e k a o je kako «nema baš nikakvih dokaza da se papinske genealogije temelje na ranijim izvorima« (The Legends of the Saints. str. ) predložio j e z a b r a n u slikanja k r š ć a n s k i h l i k o v a bez službene dozvole od strane Crkve. 8 1 ) . www.verzije rištavaju povijesti u papa sastavljene od bili su štovatelji A h u r a M a z d e . L o n d o n . str..4 0 4 ) . 2. ali s v e ć e n i k bolandist.3 8 3 . o n i s u bili m i t r a i s t i č k i r i m s k i o c i . p r i p i s u j u ć i i h p a p a m a čije j e i m e b i l o s p o m e n u t o u sim. 9 6 ) : « U k r a t k o . potkraj 1800-ih i p o č e tkom 1900-ih) (Catholic Encyclopedia. L o n d o n . ) . str. . n i j e d a n o d n j i h nije j a s n o d e f i n i r a n a p o v i j e s n a lič n o s t . u Knjizi papa z a p i s a n o je da su p a p e izdali d e k r e t e k o j i su izgubljeni. čiji lik nijedan nekršćanski povjesničar ne poštuje. . A. J o s e p h M c C a b e .hr nexus . ] . ta po svojim lažnim p r i č a m a o ranim mitskim «Petrovim ix. Moramo razumjeti da m n o g i drevni kao dostojanstvenu gopape. O n j e m u j e C r k v a rekla: « n j e g o v o i m e predstavlja z a n i m l j i v p r o b l e m « .1 6 4 0 . C.4 2 0 . folio xi. (Catholic knjige Encyclopedia pružaju op. V a t i k a n j e svijet preplavio l a ž n i m informacijama o svojim papama.2 2 5 . zvao se P a t e r Patrum« (Catholic Encyclopedia.. b i o sastavljen n a j k a s n i j e u v r i j e m e F e l i k s o v o g nasljednika Bonifacija II [ 5 3 0 . 2 2 4 . P e t r a do F e l i k s a I I I [IV.7 8 0 . 4 0 2 . engl. str. što j e perzijsko i m e A h u r a M a z d e .1 7 2 9 . p a s s i m ) i utvrdile da su « p o v i j e s n o n e o b r a n j i v e « (ibid.. crkve« 224). ii..7 8 0 . . P s e u d o k l e m e n t i n ska lažne priče o priznanja]. 7 7 3 .9 0 . o p š i r n o j e raspravljao o k o l i č i n i p o v r š n e l i t e r a t u r e k o j a cirk u l i r a u k r š ć a n s t v u . pasu vezi s k r i v o t v o r e n o m Knjigom pogledati i Annales Ecclesiastici. . 1584. koji je uvijek živio u R i m u . kardinal Charles B o r r o m e o . papa. ] t e m e l j i t o je i uvjerljivo d o k a z a o da je prvi n i z biografija. i ix. i Knjiga papa (Liber oba Pontipoznaficalis) i Liberijev katalog. i z m i j e n j e n o izd. K a s n i j i p a p e iskoristili su priliku i o t k r i v a l i l a ž n a p a p i n s k a p i s m a k o r i s n a z a t r e n u t n u situaciju. i 17. itd. Tijekom 16. D u c h e s n e [papinski povjesničar. 1 9 0 7 . [ 3 6 6 . v e ć i b r o j a p o k r i fnih u l o m a k a [npr.. n e k a vrsta pape. v. 7 7 3 . ) . a k o pažljiv čitatelj b a c i p o gled n a s i n o p s i s e svih papa. čini krivnju nasljednika Crkve j e d n a k o v e l i k o m k a o i o n i h k o j i su stvorili taj sustav. R e k a o j e (str. r e t r o s p e k t i v n o sastavljen u o b m a n j u j u ć e m stilu v e ć i n e s v e ć e n i č k i h djela. U u v o d u knjige se tvrdi da « č u v a za b u d u ć e n a r a š t a j e svete živote i č u d e s n a djela (Catholic poglavara Univerzalne ix. tijekom Prvog provincijskog koncila ( 1 5 6 5 . str. 3 7 1 ) .» (Catholic Encyclopedia. o s a k a ć e na i iskrivljena. . 1 9 2 4 .5 3 2 . Knjiga papa s l u ž b e n o je djelo o papama. ) . izdavači Svete Stolice. To p r i z n a n j e n a l a z i m o u Katoličkoj enciklopediji: slavnom M e đ u t i m . T e n a m zbirku hvalospjevnih tirada o pontifikatima krotkih i p o b o ž n i h papa. « Z n a tan broj n j e g o v i h n e p o k o r n i h b i s k u p a « b i s k u p a p o d Silvestrom'. i od tog vremena umjetnici su morali imati pismenu dozvolu Umjetničkog cenzora Svete S t o l i c e z a p i t a n j a stvaranja k r š ć a n s k e «U većini kopija rukopisa na početku s e n a l a z i n e i s t i n i t o dopisivanje i z m e đ u p a p e D a m a s u s a I. n e g o n e i s t i n i te krivotvorine: «Povijesne kritike dugo s u s e bavile o v i m d r e v n i m t e k s t o m n a i s c r p a n n a č i n . m e đ u k o j i m a s u n a j b e z o č n i j i p r i m j e r i slavna. u . Jednostavno rečeno.« Ž a r k o j i m u d a n a š n j e v r i j e m e suzbijaju. W a t t s & C o . 224-225. 1 9 6 4 . vidjet ć e da C r k v a ne z n a b a š n i š t a o p a p a m a iz prvih šest ili s e d a m stoljeća. N a k o n što j e n a K o n c i l u u T r e n t u d o n e s e n a o d l u k a o p o t r e b i za standardiziranim biblijskim slikama. c i t i r a n o i o b j a š n j e n o u The Popes and Their Church. 2 2 4 . s g l a v n i m r a z l o g o m da p o d r ž e svoje vjerske stavove p o d l o m domišljatošću. k r i v o i n t e r p r e t i r a j u .. izd. T i j e k o m 1 6 . od sv.2 2 5 . 5 3 0 ] .

Ovaj je članak tek kratka skica o nekolicini p a p a o d u k u p n o 2 6 4 n a v e d e n a u djelu Pape: A Sažeta Concise biografska povijest (The History. s t u d e n o g 1 3 0 2 . Popes: Biographical Većina katolika ne zna pravu priču o povijesti Crkve. u s t v a r n o s t i . Aleksandar. k o j i su svi bili l e g i t i m n o i m e n o v a n i . Bonifacij e . ) u svoju Encyclopédie d o d a o : « O d svog z a č e t k a u s i r o t i n j s k o m i prljavom naselju izvan rimskih zidina. S t u d e n t i m a prave povijesti činjenice su toliko n o t o r n e da su veza papinske hijerarhije i s brutalnošću i podmuklošću. papa« History. P e c c i . P i o . C e l e s t i n . cit. vojski. Iz t i h i s l i č n i h djela očigledno je da su pape vjeru svojih s l j e d b e n i k a shvaćali s a m o k a o p o s e b n u vrstu ludosti. Grgur. c i t ) .« (Catholic Encyclopedia. Ludwig P a s t o r ( 1 8 5 4 . što R i m s k a crkva d a n a s n e d v o s m i s l e n o tvrdi u s v o m e z o t e r i č n o m K o d e ksu k a n o n s k o g prava. u s t v a r n o sti su č e s t o bili r a z v r a t n i v o j n i stratezi. 1 8 0 ) k o j e m o d e r n a C r k v a predstavlja k a o s r e d i š t e ljubavi i m i r a . Freiherr von Campersfelden. Povijest p a p i n s t v a o t k r i v a da su p a p e p o s l u š a - razmišljanje pogubnom da p o s t o j i . Š t o g o d m i s l i l i o o d l u č n o s t i p a p a da zadrže ili p r o š i r e svoju s v j e t o v n u m o ć . E u g e n .8 3 .. izd. ZAKLJUČAK Tako s m o u našoj potrazi za « m e d o m i mlijekom« kršćanstva praktično tek zagrebli površinu povijesti papinstva k a k o j u j e zabilježila s a m a C r k v a . P e c c i . M o ć p a p i n s t v a o s l a n j a l a s e n a «pravo mača« u (bula Unam Sanctam.jedan o d m l a đ i h papa..ikonografije. Leo. 1 6 ) . n j e m a č k i katolički povjesničar papinstva. o k o . . I n o c e n t . T a k v a se v e z a u n a j b o l j e m slučaju m o ž e s m a t r a t i r a z l o g o m z a n e v j e r o v a n j e . D i v l j a č k e m i s l i iza t o g s t r a š n o g d o g a đ a j a otkrivaju pravu pri- li I s u s o v savjet. otvoreno je priznao razmjere njihove bezbožnosti. j e r su u K r i s t u t r a ž i li odvratno opravdanje za korištenje m a č a i paklene principe preko tisuću godina neobuzdane neumjerenog zločinačke aktiv n o s t i . N a k o n k o n k l a v e k o n k l a v i s t i m a s u dodijeljene o d r e đ e n e p o č a s t i i n o v č a n a naknada. vale s u p r o t n u o b a l u T i b e r a i p r o t e z a l e s e d o r u b o v a m o č v a r n o g Ager V a t i c a nusa [ V a t i k a n s k o g polja] scandaleuse o za nalazila se skank o l i j e v k a P a p i n s k e crkve. Tu je i s l a b o p o z n a t a p r i č a o A l b e r i k u I I I . Klement. Benedikt. Bonifa126). Imenovani su biskupi p a p i n s t v o z a svog d v a n a e s t o g o d i š n j e g sina Teofilaktusa ( B e n e d i k t a I X . namjerno zanema- rivanje reforme. razvila se u chronique dala] ljudske [kroniku i n j e n o preživljavanje t j e r a na n e o b i č n o m karakteru sustavu dopušta dobar moral prirode koja j e d n o m niti o gruboj i bezbožnoj prirodi njihovih papa. Kardinal Roberto Francesco Romulus Bellarmino (1542. U r b a n i Ivan. (The Popes: op. m a s a k r svakog muškarca. bili «ljudi sumnjivih karaktera« (Catholic Encyclopedia. . autori portreta papa n a m j e r n o i n e p r e s t a n o u n o s i l i b l a g e c r t e u fizički izgled p a p a k o j i su. izvršitelji « i z o p a č e n o g i praznovjerja« (Meditacije. History of the Popes. n e g o m a č « ( M a t e j 10:34) i naređuje svojim sljedbenicima d a s e n a o r u ž a j u ( L u k a 2 2 : 3 6 ) .1 9 2 8 . str. žene i djeteta u talijanskom g r a d u C e s e n i . i. str. suočeni s ozbiljnim izgledima za duhovnu propast katolič k e vjere. 3 2 6 ) . 18. T a k o su. ravnodušni prema kršćanskom moraln o m zakonu. . xv. n e m a j u ć i izbora. ali dr.. izvan je o g r a n i č e n o g o k v i r a ove k r i t i k e . p r o č i š ć e n o m p r i k a z u n j i h o v i h života k o j i s u p t i l n o izbjegava detaljnu raspravu o s t o l j e ć i m a d r u g i h papa. Ovdje nije m o g u ć e elaborirati beskrajne p o l i t i č k e ratove i p o k o l j e k o j e su papinske upute stoljećima radosno poticale. ali d j e l o t v o r n u p o m o ć p o d m i ć i vanja. Ali kada zavire preko barijera koje je podigla katolička hijerarhija vide da je povijest uzvišene i autoritativne pasivnosti papa izgrađena na lažima op. 2 ) . a n a k o n t o g a s u m u k a r d i n a l i p o prvi put izrazili o d a n o s t ili štovanje (adoratio). i d r u g o m k o j i j e k o r i s t i o sredstva i z v a t i k a n s k e r i z n i c e za stvaranje n a j b o l j e ergele u Europi. p r e g l e d Catholic Encyclopedia. sv. P o u č n o j e čitati p r i č e iz N o v o g zavjeta u k o j i m a Isus Krist definira svoju misiju: «Nisam d o š a o d o n i j e t i mir. primijetivši da su »dokaz i p r o t i v n a š i h Svetih O t a c a t o l i k o čvrsti d a j e n e m o g u ć e p o p r a v i t i n j i h o v u reputaciju« the Close Pastor citirano (History of the Popes from Ludwig dr. Te slike pojavljuju se u m o d e r n i m knjigama i s a m o su kreacije umova umjetnika... r a t n i h b r o d o v a i o r u ž j a . P a p e .-1621. p a o n i n i s u smjeli r a d i t i b e z o d o b r e n j a C r k v e .« U našem današnjem popustljivom dobu neki crkveni pisci pokušali su p r o č i s t i t i k a r a k t e r p a p a iz p r o š l o s t i . ta je p r i č a h l a d a n izazov e t i c i i p r e t e n z i j a m a C r k v e . . niti o neizmjernoj krvoločnosti i p o h l e p i o m r a ž e n e Svete inkvizicije i b e s k o n a č n o m nizu papa ubojica. naor u ž a n i h k u r i j a i prelata o g r e z l i h u krvi. izd. J o s e p h M c C a b e . j e r d o 1 6 . K a r d i nalski k o m o r n i k objavio je izbor pape o k o o s a m sati ujutro p r v o g a d a n a . ) .) priznao je te i s t i n e rekavši d a j e « p a p i n s t v o u m a l o e l i m i n i r a l o k r š ć a n s t v o « . T a k o đ e r nije m o g u ć e reći n e š t o više o papi k o j i je s e b e zvao Lucifer. n e m o ž e s e p r o n a ć i n i k a k v o opravdanje za n j i h o v n e p o t i z a m ili i s k v a r e n u prirodu samog njihovog položaja. of the u A Middle Ages. koji j e k u p i o r o d u i m o t i v e č o v j e k a na č e l u k r š ć a n stva. Crkva tvrdi da je postupcima svih papa upravljao Sveti D u h . p o g l e dati prvi d i o ) i d r s k o s t i m o d e r n e C r k v e k o j a g a j e o v a k o opisala: «. cije V I I I . između trošnih zgrada koje su okruži- k o j i s u u m j e t n i k e p o u č a v a l i standard n o m prikazivanju određenih t e m a iz E v a n đ e l j a . iii. n a k o n form a l n o g r a z m a t r a n j a j e d n o g l a s n o izabran od strane posebne komisije na r a d o s t o d u š e v l j e n i h k a r d i n a l a . cit. D o kumentiranje mračnih osobina duge linije p a p a s i m e n i m a k a o što su Adrijan. u z n e i z r a vnu. str. 2 5 5 ) T a k o đ e r ć e m o z a drugi put ostaviti priču o k o n k l a v i k o j a je za p a p u izabral a k a r d i n a l a k o j i j e prije t o g a u ž a s n u o E u r o p u n a r e d i v š i 1 3 7 9 . op.. grofu o d T u s c u l u m a . a k a s n i j e je učeni francuski enciklopedist Denis D i d e r o t ( 1 7 1 3 . s t o l j e ć a « n i s u p o s t o j a l i autentični portreti A Concise Biographical str. r i m s k i c a r M a r k o Aurelije.

joshuabooks. the Bible ( 2 0 0 3 . B i o m u j e dopušten pristup rijetkim biblijskim r u k o p i s i m a u arhivima b r o j n i h privatnih biblioteka i muzeja. za k o j u se govori da je tako dragoc j e n a k r š ć a n i m a . Papinski položaj j e d i n s t v e n je u povijesti religije. Autor je knjiga The Bible Fraud (2001. The Cambridge Modern History. da su pravi razmjeri s r a m o te papinstva bili neprekinuti od v r e m e n a prije c a r a Svetog R i m s k o g Carstva Karla Velikog (u. ne s a m o po v i s o k o m udjelu neč a s n i h ljudi koji su sjedili na p a p i n s k o m prijestolju. faks: + 6 1 ( 7 ) 5 4 4 2 9 3 8 1 . broju hrvatskog Crucifixion of izvadak « D r e v n i gradovi p o d pijeskom objavljen Nexusa) The Truth ( 2 0 0 5 . Zbog svojih snažnih duhovnih uvjerenja i z a n i m a n j a za t e m e koje se t i č u metafizike. dovela je do najrazvratnije. najmjerodavniji autoritet. na P O B o x 3 0 . sva k o r e s p o n d e n c i j a s n j i m vodi se p r e k o m a g a z i n a Nexus. pišući i izdajući vlastite magazine. kaže da je «svijet rijetko vidio t a k o iskrivljene m o r a l n e standarde k a o što su o n i koji su prevladavali p o d p a p a m a u posljednjim godin a m a srednjega vijeka« (sv. Ali kada zavire preko barijera k o j e j e p o d i g l a katolička hijerarhija vide da je povijest uzvišene i autoritativne pasivnosti papa izgrađena n a lažima.com. t e m e l j e n o n a m n o g i m g o d i n a m a istraživanja. 0 AUTORU: Australac T o n y B u s h b y p o s t a o j e izrazito uspješan poslovni čovjek i poduzet n i k vrlo r a n o u svom životu. M a p l e t o n Q l d 4 5 6 0 . niti o gruboj i b e z b o ž n o j prirodi njihovih papa.). Apologet koji svojim čitateljima kaže da su pape bili pozitivna k o n s t r u k t i v n a sila flagrantno se suprotstavlja povijesnim činjenicama. 1. O s n o v a o je izdavačku k u ć u za m a g a z i n e i proveo 20 godina istražujući. neistinitosti njegove reputacije i povijesti izdaja vlastitih ideala. 6 7 3 ) . . ) i d a j u j e iskorijenio tek pritisak protestantizma. Australija. n e g o i po krvi koju je prolio u o b r a n i svoje m o ć i . 8 1 4 . T o m e bi se m o g l o dodati mišljenje ovog The Secret in u i 1. č a k i u svojim najboljim p r e d s t a v n i c i m a inauguriralo stoljeća s u k o b a i degradacije. prvenstveno za tržišta Australije i N o v o g Zelanda. umjesto da je vodilo E u r o p u p u t e m p r e m a civilizaciji. .6 3 . ) . str. Njegove knjige dostupne su preko N e x u s o v i h ureda i web-lokacije Joshua B o o k s a n a http://www. T o n y je razvio dugogodišnje o d n o s e s b r o j n i m u d r u ž e n j i m a i društ v i m a š i r o m svijeta. najokrutnije i najnečasnije organizacije p o z n a t e u povijesti civilizacije. Današnje tvrdnje da su pape p o t i c a li m e n t a l n o b u đ e n j e E u r o p e p o s e b n o je drsko iskrivljavanje č i n j e n i c a . . ) do dugo n a k o n K o n c i l a u T r e n t u ( 1 5 4 5 .autora. Svijet saznaje da je papinstvo. B u d u ć i da T o n y B u s h b y o d l u č n o štiti svoju privatnost. V e ć i n a katolika ne z n a pravu p r i č u o p o vijesti Crkve. Gize» izdanja G o l e m a d u h o v n a m o ć k o j u pape posjeduju.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->