MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Na temelju članka 15. stavka 4. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 149/09) i članka 4. stavka 1. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (»Narodne novine«, br. 32/10) Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja objavljuje:

TEHNOLOŠKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU POVRĆA

GODINA 2011.

 

1

SADRŽAJ 1. 2. 3. 4.
4.1. 4.2. 4.3.

UVOD ............................................................................................................................................... 4 NAJMANJA OBRADIVA POVRŠINA ........................................................................................ 4 OBRADA TLA ................................................................................................................................ 4 GNOJIDBA ...................................................................................................................................... 4
Gnojidba organskim gnojivom ....................................................................................................................................5 Gnojidba makroelementima ........................................................................................................................................5 Gnojidba dušikom .......................................................................................................................................................6

5. 6.

NAVODNJAVANJE ....................................................................................................................... 6 SORTE ............................................................................................................................................. 7
6.1. Izbor sorti..........................................................................................................................................................................7 6.2. Sjeme i presadnice ............................................................................................................................................................7

7. 8. 9. 10. 11. 12.
12.

LOKACIJA ...................................................................................................................................... 7 PLODORED I PLODOSMJENA .................................................................................................. 7 PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA .................................................................. 8 BERBA ............................................................................................................................................. 8 SKLADIŠTENJE ............................................................................................................................ 8 INTEGRIRANA ZAŠTITA POVRĆA ......................................................................................... 9
1. Općenito ...................................................................................................................................................................9 Integrirana zaštita povrća u zaštićenom prostoru ..................................................................................................9

12.2.

12.3. Mjere zaštite povrća na otvorenom .......................................................................................................................13 12.3.1. Mehaničke mjere................................................................................................................................................13 12.3.2. Biološke mjere ...................................................................................................................................................13 12.3.3. Biotehničke mjere...............................................................................................................................................14 12.3.4. Kemijske mjere ..................................................................................................................................................14 12.4. Izvještajno prognozni poslovi u zaštiti bilja ..........................................................................................................16

13. EKOLOŠKA SVIJEST I STRUČNA OSPOSOBLJENOST POVRĆARA UKLJUČENIH U INTEGRIRANU PROIZVODNJU ........................................................................................................ 16 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.
 

PRILOZI ........................................................................................................................................ 17 INTEGRIRANA ZAŠTITA RAJČICE ....................................................................................... 26 INTEGRIRANA ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA ........................................................ 41 INTEGRIRANA ZAŠTITA KRASTAVAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA .................. 49 INTEGRIRANA ZAŠTITA GRAHA.......................................................................................... 58 INTEGRIRANA ZAŠTITA GRAŠKA ....................................................................................... 63 INTEGRIRANA ZAŠTITA BLITVE I CIKLE ......................................................................... 68 INTEGRIRANA ZAŠTITA SALATE, RADIČA I ENDIVIJE ............................................... 70 INTEGRIRANA ZAŠTITA KUPUSNJAČA ............................................................................ 76 INTEGRIRANA ZAŠTITA MRKVE ......................................................................................... 84 INTEGRIRANA ZAŠTITA CELERA ........................................................................................ 88 INTEGRIRANA ZAŠTITA PERŠINA ....................................................................................... 89
2

26. 27. 28. 29. 30.

INTEGRIRANA ZAŠTITA ŠPAROGA ..................................................................................... 90 INTEGRIRANA ZAŠTITA ŠPINATA ....................................................................................... 92 INTEGRIRANA ZAŠTITA LUKOVIČASTOG POVRĆA ..................................................... 94 INTEGRIRANA ZAŠTITA HRENA .......................................................................................... 99 INTEGRIRANA ZAŠTITA POVRĆA OD PARAZITA IZ TLA (klijališta i mlade biljke) 102

 

3

osiguravanje dovoljne količine humusa. GNOJIDBA   4 . otvoren sustav hidroponske proizvodnje povrća u zaštićenu prostoru. Tomu doprinose: – – – – – – sprječavanje nastanka erozije i zbijanja tla. – čuvanju i poticanju biološke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije. – održavanje dovoljne količine humusa. odnosno uravnotežene bilance humusa u tlu. – optimalnoj uporabi agrokemikalija obzirom na nutritivna i toksikološka svojstva hrane. mora biti najmanje 0. 2. Preporuke: Svi postupci obrade tla moraju uzeti u obzir zaštitu i poboljšanje plodnosti tla. 3.1. korištenje herbicida u zaštićenim prostorima. Cilj integrirane proizvodnje povrća je proizvodnja povrća vodeći pritom računa o: – smanjenju onečišćenja tla. – osiguravanje različitog i uravnoteženog plodoreda. odnosno čuvanju okoliša i prirodnih staništa. Zabranjuje se: – – – – cjelogodišnja nepokrivenost tla. obrada tla na nagnutoj površini poprečno na pad terena (sprječavanje erozije). dubinsko rahljenje pri optimalnoj vlazi tla. UVOD Integrirana proizvodnja povrća (u daljnjem tekstu IPP) je sustav uzgoja koji podrazumijeva primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih. vode i zraka. – čuvanju i poticanju plodnosti tla. OBRADA TLA Zahtijevane mjere: – sve mjere obrade tla moraju biti usmjerene na zaštitu i poboljšavanje plodnosti tla. obrada koja održava strukturu tla. izbjegavanje ugara tla zimi (neposijane površine zimi).25 ha na otvorenom ili 0. ekoloških i toksikoloških čimbenika pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivijim mjerama.10 ha u zaštićenim prostorima. NAJMANJA OBRADIVA POVRŠINA Minimalna ukupna površina pod povrćem za upis u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji. odnosno uravnotežene bilance humusa u tlu. 4. kemijska dezinfekcija tla.

– primjena dušičnih gnojiva izvan razdoblja uzgoja.2. Zreli stajski gnoj treba skladištiti na površinama nepropusnima za vodu i opremljenom jamom za skupljanje drenažne vode. odnosno komposta od mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. – prednost dati fertirigaciji zbog višekratnog dodavanja manjih količina gnojiva. – najveća ukupna količina upotrijebljenog dušika iz mineralnih gnojiva može biti 170 kg/ha godišnje. 4. godine te korištenje rezultata pri gnojidbi tla. To se osigurava kombinacijom organske i mineralne gnojidbe uz sljedeća načela: – unos hraniva prilagoditi razini opskrbljenosti tla i potrebama kulture. Optimalan rast biljaka moguć je samo pri dovoljnoj i uravnoteženoj opskrbi biljke lako dostupnim hranivima.7 za koje najveća količina korištenog dušika iz mineralnih gnojiva može biti 200 kg/ha godišnje. stupanj iskorištenja hraniva iz gnojiva.6 i 14. Kulturu za zelenu gnojidbu potrebno je uzeti u obzir pri planiranju plodoreda. – u proračunu gnojidbe uzeti u obzir hraniva iz organske tvari u tlu (ostaci predusjeva. humus). – uzeti u obzir sadržaj hraniva u vodi za navodnjavanje.1. – gnojidbu dušikom pri ukupnoj potrebi iznad 80 kg/ha podijeliti u obroke. 4. iznošenje biljnih hraniva obzirom na planirani prinos.Pri gnojidbi je potrebno uzeti u obzir: rezultate analize tla. čine bilancu hraniva u tlu. – bilanca ukupnih hraniva uključuje hraniva iz organske i mineralne gnojidbe. osim za povrće koje je posebno označeno u tablicama 14. Hraniva iz komposta. – poštivati reakciju kulture na organsku i mineralnu gnojidbu. – neobrađene površine izuzeti iz gnojidbe. – prije gnojidbe dušikom provesti analizu Nmin za proračun svake prihrane. Kompost iz vlastite proizvodnje potrebno je skladištiti tako da njegova drenažna voda ne dolazi u vodotoke i podzemne vode. Zabranjuje se: – primjena mulja. – organske tvari je potrebno kompostirati tako da iscijeđena voda ne može otjecati u podzemne vode. Gnojidba organskim gnojivom Prije uporabe nedeklariranih organskih gnojiva osobito je važno da se ona analiziraju kako bi se izbjeglo unošenje nepoželjnih tvari poput teških metala i drugih toksičnih tvari. fosfata). – odabir odgovarajućih gnojiva zbog sprječavanja nakupljanja pojedinih hraniva (npr. – višekratno prekoračivanje graničnih vrijednosti Nmin u dvije uzastopne godine poslije berbe. stajskog gnoja i iz zelene gnojidbe. – gnojiva primijeniti jednakomjerno i precizno. Gnojidba makroelementima   5 . Zahtijevane mjere: – analiza tla u zaštićenim prostorima jednom godišnje i na otvorenom najmanje svake 3. gnojidbu organskim gnojivima u prethodnim godinama i način gnojidbe.

4. P. a na otvorenom najmanje svake 3. – poštivati preporuke za gnojidbu kako bi se postigle optimalne vrijednosti. – osiguranju jednakomjerne raspodjele vode. a osobito fosfora i mikroelemenata presudnu ulogu ima reakcija tla. godine – pridržavati se optimalne opskrbljenosti sukladno klasi zasićenosti C. Pri tome je potrebno: – provesti analizu tla u zaštićenim prostorima svake godine. – kod klase C opskrbljenosti tla fosforom i kalijem. – poštivanje referentnih vrijednosti Nmin kao osnove za gnojidbu dušikom. – korištenje suvremenih postupaka za prognoziranje mineralizacije dušika.Za pristupačnost svih hraniva. NAVODNJAVANJE Odgovarajućim snabdijevanjem tla vodom optimalno iskorištavamo gnojiva i sprječavamo unos nitrata u podzemne vode. – podatak o provedenoj Nmin analizi je potrebno upisati u Zapise o proizvodnji. npr. – korištenje sporo djelujućih dušičnih gnojiva. Zabranjuju se: – obroci vode iznad 20 l/m2 na lakšim pjeskovitim i težim glinastim tlima. – sadržaju hranjivih tvari u vodi gdje je potrebno uzeti u obzir bilancu gnojidbe (analiza sadržaja N u podzemnim vodama i vodi za navodnjavanje). – zapisivanju padalina (praćenje dostupnih podataka za prognoziranje potreba za navodnjavanjem) i količina vode za navodnjavanje. Pri tome treba voditi računa o: – vrsti tla i klimatskim prilikama. Zahtijevane mjere: – korištenje sustava navodnjavanja koje osigurava štednju vode. – analizu Nmin je potrebno provesti u punom obliku za: a) vrstu povrća s najvećom površinom na gospodarstvu koje proizvodi do 3 kulture. Mg) te po potrebi mikroelemenata i aktivnog vapna određuje standardnim analizama za tlo. Gnojidbu dušikom potrebno je ograničiti na minimum neophodan za proizvodnju kvalitetnog povrća. Uvjeti za to su: – redovito provođenje analize Nmin ili jednakovrijednih postupaka za određivanje zaliha dušika u tlu.3. Stoga se pH i količina biogenih makroelemenata (N.   6 . potrošnji kulture. b) barem tri vrste povrća koje obuhvaćaju najveću površinu na gospodarstvu koje proizvodi 4 do 10 kultura. gnojidbu odrediti prema prinosu. – raspodjela velikih količina dušika na više obroka. 5. Gnojidba dušikom Potrebe za dušikom izračunavaju se s posebnom pozornošću radi sprječavanja nepotrebnog unošenja koje može rezultirati ispiranjem nitrata u podzemne vode kao i njihovim nakupljanjem u biljci. K. određeni sustavi kišenja te sustavi lokaliziranog navodnjavanja (kapanje i minirasprskivač). odnosno. – korištenju suvremenih sustava navodnjavanja.

SORTE 6. 7.). – unutarnja kvaliteta: količina nutritivnih tvari i okus. relativna vlaga zraka). zaštita od erozije tla. – vanjska kvaliteta: izgled prema standardu kvalitete te primjerenost za skladištenje i transport. zaštita podzemnih voda i dr. mikrobiološka aktivnost). na proizvodnim površinama. – opskrbu vodom (razina podzemne vode. mogućnost navodnjavanja. pojava mraza. – sorte koje u manjoj mjeri nakupljaju nitrate. količina humusa. retencijska sposobnost tla). fizikalnim karakteristikama tla i vremenskim prilikama. 6. Izbor sorti Pri odabiru sorti potrebno je uzeti u obzir sljedeće kriterije: – tolerantnost na bolesti i štetnike. prostornu (poljosmjena) i vremensku (plodosmjena). Potrebno je uzeti u obzir sljedeće uvjete: – – – – uporaba certificiranog sjemena za izravnu sjetvu i proizvodnju presadnica. razvojnom stadiju. – stabilnost prinosa. razina opskrbljenosti hranivima. cijepljenje presadnica. 6. – tip tla (dubina. 8. LOKACIJA Pri odabiru lokacije za proizvodnju povrća potrebno je uzeti u obzir sljedeće kriterije: – meteorološke prilike (oborine.– prilagodba režima navodnjavanja (broj. – tolerantnost na meteorološke prilike i okolišne utjecaje. strogi odabir u uzgoju presadnica (odstraniti zaražene i slabo razvijene presadnice).2. vrsti biljaka. – infrastrukturu za zaštitu staništa (zaštita od vjetra. minimum stresa pri sadnji presadnica.1.   7 . – održivost u skladištu i na prodajnom mjestu. – stupanj tehnološke zrelosti ovisno o namjeni proizvoda. kapacitet za biljna hraniva. – reljef (nagib i ekspozicija terena). obroci i intervali navodnjavanja). PLODORED I PLODOSMJENA Plodored predstavlja pravilnu izmjenu usjeva. Sjeme i presadnice Kvaliteta sjemena i presadnica neposredno u velikoj mjeri utječe na normalan razvoj usjeva povrća te na manju pojavu štetnih organizama.

zaštita od erozije). BERBA Zbog očuvanja vanjske i unutarnje kvalitete povrća potrebno je pri berbi uzeti u obzir sljedeće: – – – – – – optimalno vrijeme berbe s obzirom na tehnološku zrelost i količinu nitrata. odnosno međuusjeva (sprječavanje ispiranja nitrata. Zahtijevane mjere: – osigurati optimalne uvjete skladištenja koji odgovaraju pojedinoj vrsti povrća. Kratkotrajno i dugotrajno skladištenje je potrebno zbog kontinuiranog snabdijevanja tržišta. U hidroponskom uzgoju na supstratima i/ili hranjivim otopinama obvezna je uporaba zatvorenog ili recirkulirajućeg sustava. – štednja energije pomoću energetskih zavjesa. – sprječavanje nakupljanja soli u tlu i/ili supstratu.Uspostava plodoreda je obvezna. SKLADIŠTENJE Brzo hlađenje je uvjet za očuvanje vanjske i unutarnje kvalitete. – skladištiti samo zdravo povrće.   8 . održavanje higijene u transportu. – uzimanje u obzir učinka pretkulture na bilancu hraniva.5). npr. a namijenjena je i proizvodnji presadnica. – čim prije postići optimalnu temperaturu skladištenja. – primjereno prekrivanje tla s uključivanjem dodatnih usjeva. korištenje postupaka berbe koji ne oštećuju povrće. PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA Proizvodnja u zaštićenim prostorima omogućava cjelogodišnji uzgoj kultura kojima je potrebno mnogo topline. U proizvodnji u zaštićenim prostorima načelno vrijede odredbe iz svih poglavlja tehnoloških uputa. Zbog toga je potrebno uzeti u obzir: – široko postavljen i raznolik plodored s izmjenom kultura prema botaničkim porodicama (tablice 14. – sprječavanje opasnosti od štetnih organizama koji su posljedica lošeg plodoreda. ambalaže za višekratno korištenje. 9. – regulacija klime. a preporučuju se dopuniti sljedećim mjerama: – kontrolirano navodnjavanje. – očuvanje plodnosti tla. Uravnotežen plodored je uvjet za biološki aktivno tlo i zdrav usjev. 11. korištenje ekološki prihvatljive ambalaže. zaštitu ubranog povrća od vjetra i sunca. 10. – dopunsko osvjetljenje presadnica. brz odvoz s polja zbog očuvanja svježine.4 i 14.

uzgoj biljaka u zaštićenom prostoru zahtijeva više stručnog znanja.– skladište puniti s obzirom na kapacitet rashladnog uređaja. biološko i dr. odnosno. Zbog toga je važno da je proizvođač u zaštićenom prostoru dnevno prisutan. Integrirana zaštita povrća u zaštićenom prostoru Biljke u zaštićenom prostoru rastu u drukčijim uvjetima nego na otvorenom pa njihovu zaštitu od štetnih organizama treba primjereno prilagoditi. pojave i širenje bolesti događaju puno brže i intenzivnije nego na otvorenom. Za suzbijanje korova u integriranoj proizvodnji prednost je potrebno dati nekemijskim postupcima (korištenje malčeva. prednost ima upotreba korisnih organizama pred korištenjem SZB. − redovito provjetravanje zaštićenog prostora: bez obzira na temperaturu zraka na otvorenom. U integriranoj proizvodnji povrća posebno je važna stalna prisutnost i nadzor jer se pri tomu SZB mogu učinkovito upotrijebiti samo lokalno. – redovito kontrolirati skladištenu robu. Bez obzira na vanjsku temperaturu zraka. Sve se promjene. Procesi se događaju brže i intenzivnije. 12. mehaničko suzbijanje. U slučaju pojave štetnih organizama. Općenito U integriranoj proizvodnji povrća za zaštitu biljaka poseže se za sredstvima za zaštitu bilja (u daljnjem tekstu SZB) samo kada su iscrpljene ostale mogućnosti (izvođenje preventivnih mjera. kako bi se smanjio broj tretiranja. a pogreške u tehnologiji brzo rezultiraju jačom pojavom gljivičnih i bakterijskih zaraza biljaka ili velikim brojem štetnih organizama. Za gljivične bolesti u većini slučajeva se ne može odrediti prag štetnosti pa je zbog toga potreban još veći oprez pri odabiru i primjeni fungicida i uvijek se uzima u obzir prognoza pojave (za štetne organizme za koje se prognoza provodi). U proizvodnji povrća u zaštićenim prostorima za suzbijanje štetnih organizama. Za kemijsko suzbijanje štetnih organizama poljoprivredni proizvođač smije koristiti isključivo SZB iz tehnoloških uputa. svakodnevno je provjetravanje zaštićenog prostora jedna od važnijih mjera za učinkovitu zaštitu bilja. prema potrebi također i tijekom dana. U zaštićenom prostoru vlaga i temperatura zraka mogu se donekle podešavati i kontrolirati. 12. U odabiru SZB prednost se daje sredstvima koja nisu štetna za korisne organizme. zaštićeni prostor se prozračuje rano ujutro. Odgovarajućim   9 . briga za higijenu bilja. virusnih i bakterijskih bolesti U zaštićenom prostoru čak se i manje greške brzo vide na biljkama. korištenje drljača. Agrotehničke mjere: − dezinfekcija tla u zaštićenom prostoru u integriranoj proizvodnji povrća moguća je samo vodenom parom i/ili solarizacijom jer kemijska zaštita nije dozvoljena. suzbijanje korova pri pripremi površine za sjetvu/sadnju. Zbog toga. solarizacija tla i dr. metode provokacije. SZB se koriste kada štetni organizmi premaše prag štetnosti (za štetne organizme za koje je dan prag štetnosti).2. kultivatora. da se biljke detaljno promatraju i da se pri pojavi simptoma bolesti brzo reagira. spriječiti pristup glodavcima. prema potrebi u etapama. INTEGRIRANA ZAŠTITA POVRĆA 12. – održavati higijenu tijekom skladištenja. Zaštita od gljivičnih. 1.

još im je veća uloga u akumuliranju hranjivih tvari. Pri fertirigaciji. Zbog češćeg pojavljivanja zemljišnih 10   . uzgoj otpornih sorti: ako se u zaštićenom prostoru češće pojavljuju određene gljivične ili bakterijske bolesti. malčiranje tla osim što sprječava rast korova. što je potrebno uzeti u obzir u planu gnojidbe. korištenje sjemena i presadnica: koristiti sjeme i presadnice proizvedeno prema propisima Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu (»Narodne novine«. Usprkos tome. smanjuje vlažnost zraka pri navodnjavanju kapanjem.− − − − − − − − zaslonima osigurava se da hladan zrak ne puše izravno po biljkama. U zaštićenom prostoru. odnosno. Žitarice se u proljeće zaoru. pomoćnice (Solanaceae) i tikvenjače (Cucurbitaceae). Tako će biti na raspolaganju sljedećim kulturama. Za određivanje količine i vremena navodnjavanja preporučuje se korištenje tenziometara i drugih mjernih uređaja. isparavanje vode pri navodnjavanju je intenzivnije. a tek zatim visinu prinosa. pripravci koji jačaju otpornost biljaka: korištenje pripravaka na bazi algi i aminokiselina može dodatno smanjiti rizik od zaraze gljivičnim ili bakterijskim bolestima. zajedno s plodosmjenom. U vlastitoj proizvodnji presadnica odmah se odstranjuju sve biljke sa simptomima deformacija i različitosti prema ostalim biljkama. Polietilenske (PE) folije koje se koriste za malčiranje tla ne smiju biti oštećene. U zaštićenom prostoru. u većini slučajeva iz ekonomskih razloga. primjerena je mjera sjetva ozimih strnih žita. 140/05 i 35/08) i Zakonu o biljnom zdravstvu („Narodne novine“ br. navodnjavanje sustavom kapanja u zaštićenom prostoru je neophodno jer smanjuje vlažnost zraka. osnovna je agrotehnička mjera kojom se jača otpornost biljaka. kemijskoj analizi tla i ostatku hranivih tvari prethodne kulture (žetveni ostaci). uzgaja se plodovito povrće koje pripada u dvije različite porodice. ječma ili pšenice. Korijen žitarica »zadržava« hranive tvari koje prethodne kulture nisu iskoristile u gornjem sloju tla. potrebno je koristiti odgovarajuće formulacije gnojiva obzirom na razvojne faze biljke. Upravo u zaštićenom prostoru višak dušika može uzrokovati fiziološke bolesti biljaka. preporučuje se uzgoj vrsta iz pojedine porodice svake druge godine. Zbog pregnojenosti dušikom mogu biti osjetljivije na gljivične i bakterijske bolesti. Zbog veće vlažnosti zraka u prizemnom sloju. Ako se niski i visoki tuneli ne koriste tijekom zime. gnojidba: stručna gnojidba temeljena na potrebi povrtne vrste za hranivima. pri odabiru u obzir treba uzeti prvenstveno otpornost sorte na određene bolesti. br. Pri odstranjenju treba paziti da se ne dodiruju zdrave presadnice. Uslijed više temperature zraka u zaštićenom prostoru. a posljednjih godina i bakterijske bolesti na nadzemnim biljnim dijelovima. Osim uloge člana u plodoredu. plodosmjena: dovoljno široka plodosmjena temelj je sprječavanja jačeg razvoja gljivičnih i drugih bolesti u zaštićenom prostoru. ako isto ne sprječava izvedba zaštićenog prostora. Posebno je značajna gnojidba dušikom. a time se i tlo obogaćuje humusom. uz obvezni uzgoj međukultura. korištenje ventilatora: sustavi grijanja toplim zrakom (ventilatori potiskuju zrak uzduž zaštićena prostora) i toplom vodom (cijevni registri zrače toplinu u okolni zrak) snižavajući relativnu vlagu zraka mogu biti učinkovita preventivna mjera pri prvoj pojavi bolesti. uslijed povoljnih mikroklimatskih uvjeta. 75/05). primjeni kompleksnih vodotopivih gnojiva zajedno s navodnjavanjem. Vrste iz navedenih porodica imaju zajedničke zemljišne gljivične bolesti. mnoge gljivične bolesti najčešće se pojavljuju na donjim dijelovima biljke. U zaštićenom prostoru preporučuje se gnojidba dušikom na osnovi Nmin analiza ili brzih testova tla. mineralizacija dušika je brža i kontinuirana pa se iz organske tvari oslobađa veća količina biljkama dostupnog dušika.

− −

− −

gljivičnih kao i bakterijskih bolesti, za kulture koje se mogu cijepiti, preporučuje se primjena cijepljenih presadnica, pri čemu je potreban odabir odgovarajuće podloge, razmak između redova i traka: Plodovito povrće u pravilu se sadi u dvoredne trake. Odgovarajućim razmakom redova i traka osigurava se prozračnost i dovoljna količina svjetlosti u zaštićenom prostoru, čime se smanjuje relativna vlažnost zraka, a time i uvjeti za pojavu gljivičnih bolesti. Također, odgovarajući razmak redova i traka osigurava nesmetano obavljanje svih mjera njege i berbe. U suprotnom dolazi do manjih oštećenja na biljkama koja mogu biti ulazna mjesta za širenje zaraze gljivicama i bakterijama, bolesne biljke u cijelosti, neodložno se uklanjaju iz zaštićenog prostora prema pravilima struke, u uzgoju rajčice preporučuje se jednom do dva puta tjedno redovito trganje zaperaka. Prema potrebi režu se donji listovi do grozda pred berbu, a kojima je fotosintetska aktivnost znatno smanjena. Preporučuje se da biljka nema više od 20 listova. Pri provođenju ovih mjera potrebno je obratiti pozornost da radnici prethodno nisu bili u dodiru s duhanom (cigaretama), krumpirom ili oboljelim biljkama rajčice, odnosno, da su temeljito (oprali) dezinficirali ruke i da tada navuku i koriste jednokratne plastične rukavice i nazuvke na cipelama. Također se preporučuje alat poslije rada oprati vrućom vodom i blagom otopinom sredstva za pranje posuđa. krastavac i druge vrste iz porodice tikvenjača potrebno je uzgajati uz različite vrste oslonca na koje se vriježe redovito omataju ili usmjeravaju kroz otvore vertikalno postavljene mreže, kako ne bi došlo do oštećenja biljaka, pušenje u zaštićenom prostoru je najstrože zabranjeno. Duhan je domaćin brojnih virusa koji mogu zaraziti također i (neke vrste) povrće iz skupine Solanacea i Cucurbitacea. U slučaju da je duhan sušen pri nižoj temperaturi, virusi nisu uništeni pa se pri pušenju mogu rukama prenijeti na uzgajane povrtne vrste. Zbog navedenog, u zaštićenom prostoru se ne puši (a higijena ruku se obavezno provodi kako je gore opisano). Kod poštivanja tih pravila, primjena fungicida u zaštićenom prostoru često je nepotrebna, u zaštićenom prostoru veće površine moguće je pri pojavi prvih znakova bolesti, SZB upotrijebiti samo lokalno. Pri zarazi gljivičnim bolestima na vratu korijena, biljke se tretiraju prskanjem ili zalijevanjem prizemnog dijela stabljike, sukladno uputama za korištenje SZB. Važno je naglasiti da se ne prska cijela biljka.

Zaštita od štetnika U zaštićenim prostorima u borbi protiv štetnika prvenstveno treba primjeniti agrotehničke mjere: − isto kao kod zaštite protiv gljivičnih i drugih bolesti, važnu ulogu kod podizanja otpornosti biljaka od štetnika ima pravilno i stručno utemeljena gnojidba, posebno precizno neka bude gnojidba dušikom. Biljke koje su previše gnojene dušikom sadrže također i puno vode, njihove stanične stjenke su tanje, stanice veće te su privlačnije za kukce koji sišu, − žute i plave ljepljive ploče koriste se u zaštićenim prostorima. Ljepljive ploče služe kao pokazatelji prisutnosti štetnika. Redovitim pregledom ploča kada se utvrdi brojnost štetnika iznad praga štetnosti/odluke primjenjuje se odgovarajući insekticid. Dovoljan broj ljepljivih ploča može služiti također i kao preventivna zaštita od nekih štetnika (samo u zaštićenom prostoru u kojem se ne ispuštaju korisni kukci). Također je važno da su ljepljive ploče obješene u blizini uzgajanih biljaka (najveća udaljenost je pola metra), − u zaštićenom prostoru izbjegavati plavu boju. Primjerice, preporučuje se vezivo za potporu bijele boje, jer plava boja privlači resičare (tripse).
  11

U integriranoj proizvodnji povrća preporučuje se uporaba korisnih organizama. − korisni organizmi mogu se u zaštićene prostore unijeti iz prirode. U tu svrhu treba se pobrinuti da je u okolici zaštićenog prostora ili uz rub samog prostora nekoliko cvjetova žute, narančaste ili crvene boje, a posebno onih koji imaju puno peludi. Mnogi korisni kukci se hrane tim cvjetnim prahom, a mame ih žute ili crvene boje. Neke jednogodišnje i grmolike biljke koje mame korisne kukce su još: hajdučka trava, neven, korijandar, heljda, komorač, matičnjak, izop, kamilica, timjan, rudbekija i bijela gorušica. Različite cvjetajuće djeteline oko zaštićenog prostora bit će jako privlačne za mnoge korisne kukce. U donjoj tablici nalazi se popis organizama za biološku zaštitu povrća u zaštićenom prostoru. Tablica 12.2.1 Popis organizama za biološku zaštitu povrća u zaštićenom prostoru
Korisni organizam Ciljni štetni organizam

hrvatski dvotočkasta božja ovčica grabežljivi resičar Aeolothrips intermedius grabežljiva stjenica Anthocoris nemorum l ti ki Aphididae lisne uši grinje, resičari resičari (također i obična zelena breskvina uš lisne uši (Aphis gossypii, zelena b običk ni i hruštšličinke lisne uši lisne uši lisne uši lisne uši štitari resičari (duhanski resičar, kalifornijski trips),duhano v trips

Acarina, Thysanoptera Thysanoptera (također Cacopsylla Myzus parazitska osica Aphidius matricariae persicae Aphididae predatorska mušica (Aphis šiškarica gossypii, Aphidoletes aphidimyza Myzus i Melolontha entomopatogena melolontha gljivica Mrežokrilka zlatooka Aphididae Chrysoperla carnea Sedmotočkasta božja ovčica Coccinella grabežljiva osolika muha Episyrphus balteatus Božja ovčica Harmonia axyridis stjenica Macrolophus l t grabežljiva grinja Neoseiulus cucumeris stjenica Orius majusculus Aphididae Aphididae Aphididae Aleyrodidae Thysanoptera (Thrips tabaci, Thysonoptera (Frankliniell a occidentalis, Thrips

Uporaba (prostor odvojen od i d / Prostor odvojen od prirode Na otvorenom Na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom

Prostor odvojen od prirode Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom

 

12

stjenica Picromerus bidens grabežljivi crveni voćni pauk Typhlodromus pyri

Lepidoptera

gusjenice leptira obična grinja ( lozina grinja, crveni voćni pauk, lozina grinja ik pipe,čmušice, u tlu obitavajući stadij kukaca hruštevi, mušice,…
puževi

Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Na otvorenom

nematoda Steinernema carpocapsae nematoda Steinernema nematoda Zahtijevane mjere: – – – – – – – – 12.3.

Tetranychus urticae (također Epitrimerus vitis, Panonychus l i Otiorhynchus spp., Sciaridae Melolonthida e, Sciaridae, t Arion i rod
Deroceras.

Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom

obvezno izvođenje preventivnih mjera u tehnologiji proizvodnje protiv štetnih organizama, plodored i biljna higijena sprječavaju širenje štetnih organizama, u zaštićenom prostoru uporaba herbicida je zabranjena, kod proizvodnje na otvorenom, za suzbijanje korova obvezna je barem jedna nekemijska mjera godišnje (uporaba malča, mehaničko suzbijanje korova, spaljivanje korova plamenom i dr.). za dezinfekciju tla dozvoljeno je koristiti samo vodenu paru i/ili solarizaciju, u proizvodnji u zaštićenom prostoru za suzbijanje štetnika uporaba korisnih organizama ima prednost pred uporabom SZB, potrebno je koristi samo ispravne i redovito pregledavane uređaje za primjenu SZB, obvezno vođenje evidencije o korištenju SZB i čuvanju istih. Mjere zaštite povrća na otvorenom 12.3.1. Mehaničke mjere

Kod proizvodnje povrća, proizvođači moraju prije upotrebe herbicida prije svega provesti mehaničke mjere za suzbijanje korova (metode suzbijanja korova pri pripremi površine za sjetvu/sadnju, odnosno, uporaba malča, mehaničko suzbijanje korova, spaljivanje korova plamenom i dr.). Važna mjera je također i prekrivanje usjeva agrotekstilom u vremenu očekivanog naleta štetnih organizama (npr. lukova muha) i uporaba ljepljivih ploča (praćenje pojava štetnih organizama i hvatanje te uklanjanje iz usjeva). Kada je moguće, sprječava se širenje bolesti rezidbom i odstranjivanjem bolesnih dijelova ili cijelih biljaka. 12.3.2. Biološke mjere Za provođenje bioloških mjera potrebno je detaljno poznavanje biologije štetnika i korisnih organizama. U uzgoju prvenstveno brigu usmjeriti na stvaranje pogodnih ekoloških uvjeta za razvoj korisnih organizama (skrb za biološku raznolikost u okolici usjeva, sjetva usjeva koji ih mame,…). Pri upotrebi korisnih organizama potrebno je suzbijati i druge uzročnike pri tome koristeći SZB uskog spektra i kratkog rezidualnog djelovanja.
  13

70/05) proizvođači smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na način i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB. Primjena SZB mora biti sukladna normama u istim uputama i prilagođena stanju vegetacije. Na podu prostorije ne smije biti izravnog odvoda u kanalizaciju. . Poželjno je pratiti i populaciju korisnih organizama. Prije primjene kemijskih mjera zaštite mora se provesti procjena opasnosti od štetnih organizama. Pri izboru sredstava za zaštitu od štetnih organizama prednost treba dati: – SZB užeg spektra i kraćeg djelovanja. O primijenjenim SZB proizvođači su dužni voditi evidenciju sukladno Pravilniku o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici SZB te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08 73/10) i Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10). tamo gdje je populacija štetnih organizama prešla prag štetnosti. Prognoza se mora temeljiti na praćenju mikroklimatskih uvjeta za pojavu bolesti. izvan dosega djece. Ako se SZB drže u ormarima oni   14 . – SZB koja nisu razvrstana kao opasna za okoliš. Sukladno Zakonu o sredstvima za zaštitu bilja (Narodne novine. Dozvoljena SZB smiju se koristiti samo u propisanim koncentracijama.4. Tehnološke upute sadrže samo SZB koja su u trenutku izdavanja tehnoloških uputa registrirana u Republici Hrvatskoj za predviđenu primjenu i koja sadrže aktivnu tvar dopuštenu za uporabu u integriranoj proizvodnji na određenoj kulturi. Pri uporabi SZB potrebno je: . Ne preporuča se čuvanje većih nepotrebnih količina SZB. odnosno. Upisnik registriranih SZB objavljuje se u Narodnim novinama najmanje jedanput godišnje. Odluka o primjeni kemijskih mjera zaštite donosi se temeljem vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne službe. Proizvođači uključeni u sustav integrirane proizvodnje povrća smiju koristiti samo SZB koja su navedena u tehnološkim uputama. proizvođač smije koristiti do propisanog roka za primjenu zaliha.3.12. biologije i populacije štetnih organizama i fenofaze razvoja određene kulture.primijeniti SZB lokalno. uz određene uvjete glede temperature. Prostoriju ili ormare u kojima se čuvaju SZB preporuča se držati pod ključem. prognoza njihove pojave.3. Ako se radi potrebe čuvaju veće količine SZB. repelente i akustične aparate. Biotehničke mjere Proizvođač može koristiti različite vrste mamaca ili druge mogućnosti hvatanja kukaca. odnosno. odvojeno od hrane i hrane za životinje te drugih predmeta opće uporabe. takva prostorija mora biti izrađena od čvrstih i otpornih materijala koji se lako čiste.3. – SZB koja nisu opasna za korisne organizme. a ne po cijeloj površini. 12. Zadnje objavljeni Upisnik objavljen je u Narodnim novinama 23/10. SZB koja su navedena u tehnološkim uputama i kojima tijekom godine istječe rok valjanosti registracija. radi očuvanja populacije korisnih organizama. Kemijske mjere Kemijske se mjere provode tek kada druge mjere nisu smanjile opasnost od gospodarskih šteta izazvanih štetnim organizmima. vlage i svjetlosti te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi).čuvati SZB namijenjena primjeni na propisan način (u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalaži. prirodnih neprijatelja.

dvorišne i stajske odvode. Zone sigurnosti izražene su u metrima i propisane su na etiketi pojedinog SZB. Posebice je važno poštivati propise o vodama s ciljem zaštite voda i propisane sigurnosne razmake do vodene površine. Kod uporabe ovako označenih SZB od iznimne je važnosti poštivati propisane mjere opreza vezane uz zaštitu površinskih i pitkih voda te korisnih organizama u vodi i tlu. voditi brigu o drugim mjerama opreza i ograničenjima navedenim na etiketi SZB. Ako se navedeno ne uzme u obzir.moraju biti izrađeni od otpornih i inertnih materijala koji ne upijaju i koji se jednostavno čiste. Uređaje za primjenu SZB treba prati na polju. Uređaje za primjenu potrebno je održavati u ispravnom stanju. Sadržaj spremnika predaje se tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada. proizvođač mora preuzeti na sebe. Korisnik SZB se mora strogo pridržavati karence. Preporučuje se. broja dana koji mora proći od zadnjeg prskanja do berbe. R 50 – Vrlo otrovno za organizme koji žive u vodi R 53 – Može dugotrajno štetno djelovati u vodi R 56 – Otrovno za organizme u tlu R 58 – Može dugotrajno štetno djelovati na okoliš R 50/53 – Vrlo otrovno za organizme koji žive u vodi. SZB koja se registriraju temeljem Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (SZB) na etiketi sadrže detaljne upute o načinu čišćenja uređaja za primjenu. na mjestima gdje SZB ne može dospjeti u površinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i životinje. može dugotrajno štetno djelovati u vodi Radi sprječavanja od zanošenja SZB prije sjetve/sadnje potrebno je izabrati odgovarajuću proizvodnu površinu radi sprječavanja zanošenja škropiva na susjedne kulture i sa susjednih kultura. slovni znak za opasnost te oznake upozorenja Napomena Ovako razvrstana i označena SZB opasna su za okoliš. zamjenjivati dotrajale i neispravne dijelove sukladno uputama proizvođača s ciljem osiguranja pravilne primjene SZB i sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš. ispirati vodom najmanje tri puta i vratiti sadržaj u spremnik prskalice. kao što su ograničenja uporabe određenog SZB na lakim tlima i kraškim područjima. . nagnutim i erozivnim površinama radi sprječavanja otjecanja i nakupljanja ostataka u nižim dijelovima te o dopuštenom broju tretiranja tijekom vegetacije na istoj kulturi i/ili površini. Neupotrebljena SZB i otpadnu ambalažu predati tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada.praznu ambalažu SZB koja su u tekućem stanju. ostatke škropiva razrijeđene s vodom poprskati na tretiranu površinu. rizik od zanošenja SZB sa susjednih kultura. Potrebno je osigurati određeni materijal za čišćenje (zemlja. Ostaci sredstva i škropiva ne smiju se izlijevati u površinske vode. Pri suzbijanju štetnih organizama treba izmjenično primijeniti SZB iz različitih kemijskih skupina da bi se spriječio razvoj rezistentnosti štetnih organizama. Simbol. pijesak) u slučaju oštećenja ambalaže i izlijevanja SZB i spremnik predviđen za tu namjenu. kanalizaciju. Potrebno je spriječiti zanošenje.   15 . gdje god je to moguće. Navedenim postupkom u najvećoj mjeri smanjuje se mogućnost onečišćenja okoliša.

hr). dok Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu na regionalnoj razini signalizira rokove za suzbijanje koji se objavljuju u lokalnim medijima.hcphs. hranu i selo . Prognoze Područje Republika Hrvatska Županije Ustanova Hrvatski centar za poljoprivredu. Hrvatski centar za poljoprivredu.Zavod za zaštitu bilja.hcphs.hr Kačićeva 9/III 10 000 Zagreb www.hr Telefon 01/ 2311 640 01/ 4882 700 13. lokalnom radiju i u lokalnim novinama. Hrvatskom radiju te u poljoprivrednim časopisima kao što su Agroglas i Gospodarski list. na republičkoj razini objavljuje prognoze na Hrvatskoj televiziji.hzpss. EKOLOŠKA SVIJEST I STRUČNA OSPOSOBLJENOST POVRĆARA UKLJUČENIH U INTEGRIRANU PROIZVODNJU Proizvođači uključeni u integriranu proizvodnju povrća trebaju biti ekološki osviješteni i stručno osposobljeni u svim aspektima integrirane proizvodnje. Prognoze i informacije javno su dostupne na internetskim stranicama (http://www.hr te http://www.4. hranu i selo Zavod za zaštitu bilja Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Adresa Svetošimunska 25.hzpss.   16 . Trebaju detaljno poznavati ciljeve i načela integrirane proizvodnje (tehnološke upute za integriranu proizvodnju povrćarskih kultura).12. 10 000 Zagreb www. Izvještajno prognozni poslovi u zaštiti bilja Izvještajno prognozni poslovi u zaštiti bilja omogućavaju predviđanje najpogodnijeg razvojnog stadija štetnog organizma i trenutka za poduzimanje mjera uz preporuku registriranih učinkovitih SZB. U slučaju kada takvih SZB nema na raspolaganju predviđa se samo trenutak pojavljivanja simptoma kako bi poljoprivredni proizvođači mogli na vrijeme odstraniti bolesne biljke i obaviti druge nekemijske mjere. S namjerom da se prognoze približe što većem broju poljoprivrednika.

45 > 30 > 45 mg K2O u 100 g tla  Lako Srednje Teško <8 < 12 < 15 8 .60 0 .1.25 16 .60 0 .60 0 .12 8 .60 0 .16 12 .90 0 . izdužena korijena Rabarbara Bob Cikla Salata i endivija Luk vlasac Crni korijen Celer Sloj tla u cm 0 .60 0 .90 0 .45 35 .14.60 > 35 > 45 > 60 Tablica 14.60 0 .60 0 .30 25 .25 20 .60 0 .60 0 .60 0 .30 25 .25 20 .90 0 .60 0 .30 0 .60 0 .60 0 .60 0 .60 0 .2.60 0 .60 0 . Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) na otvorenom Kultura Grah Brokula Radič za pospješivanje Kineski kupus Grašak Krastavci Cvjetača Mrkva Češnjak Slatki komorač Kupusnjače Korabica Hren Tikve Paprika Rajčica Peršin Poriluk Radič glavati Radič za višekratnu berbu Rotkvica Rotkva Rotkva.30 0 .60 0 .16 12 .90 0 .20 16 .30 0 .35 25 – 35 30 .60 Vrijeme kontrole kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj razdoblja rasta kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe Vrijednosti Nmin < 60 <100 < 60 < 70 <100 < 80 <100 < 80 < 60 < 60 < 60 < 60 < 80 < 80 <100 <100 < 80 < 80 < 80 < 80 < 60 < 80 <100 <100 < 60 < 60 < 60 < 80 < 80 <100   17 .60 0 . Klase opskrbljenosti tla fosforom ovisno o pH-vrijednosti tla i kalijem ovisno o teksturi tla Klasa opskrbljenosti A B C D E Vrlo slabo Slabo Dobro Bogato Vrlo bogato mg P2O5 u 100 g tla pH < 6 pH ≥ 6 <5 <8 5 .60 0 . PRILOZI Tablica 14.20 15 .30 0 .60 0 .

30 0 .60 0 .60 0 .90 0 .90 0 – 60 kraj razdoblja rasta kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe < 80 < 80 < 80 < 60 < 80 < 80 Tablica 14.Šparoga Špinat Kelj pupčar Matovilac Kukuruz šećerac Luk 0 .60 0 .60 0 .30 0 . Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) u zaštićenom prostoru Kultura Krastavci Korabica Patlidžan Paprika Rajčica Rotkvica Rotkva Salata Matovilac Sloj tla u cm 0 .30 0 .60 0 .3.30 Vrijeme kontrole kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe početak berbe početak berbe početak berbe Vrijednosti Nmin <100 < 80 <100 <100 <100 < 80 < 80 < 80 < 80   18 .90 0 .30 0 .60 0 .

U tri godine najviše jednom pomoćnice U tri godine najviše jednom pomoćnice. U pet godina najviše jednom luk kao glavni usjev. Napomene Uži plodored samo kod mladog luka.ako su u plodoredu uključene vrste iz porodice krstašica. U tri godine najviše dvaput štitarke. U tri godine najviše dvaput glavočike. U tri godine najviše dvaput glavočike.Tablica 14. Ponovna sadnja nakon 10 godina. U tri godine najviše dvaput matovilac. ako se uzgaja U tri godine najviše jednom. U tri godine najviše jednom vlasac. trogodišnja pauza s rajčicama. U tri godine najviše jednom krstašica kao glavni usjev. U tri godine najviše dvaput štitarke. Ograničenja u plodoredu u integriranoj proizvodnji povrća na otvorenom Kultura GRAH MAHUNAR I ZRNAŠ BROKULA* KINESKI KUPUS* ANIS GRAŠAK KRASTAVCI CVJETAČA* MRKVA ČEŠNJAK SLATKI KOMORAČ KORABICA KUPUS. U tri godine najviše jednom lobodnjače. U tri godine najviše jednom krstašica kao glavni usjev. U tri godine najviše jednom krstašice kao glavni usjev. U tri godine najviše jednom mahunarka U tri godine najviše jednom tikvenjače. U tri godine najviše dvije godine posađene glavočike. U tri godine najviše jednom krstašica kao glavni usjev. U tri godine najviše dvaput krstašica Izuzeta je rotkvica. U tri godine najviše dvaput štitarke. U pet godina najviše jednom češnjak. U tri godine najviše dvaput krstašica Pauza najmanje 5 godina. U četiri godine najviše dvaput hren. U tri godine najviše dvaput štitarke. U tri godine najviše dvaput štitarke. U tri godine najviše dvaput kukuruz. kulture za zelenu gnojidbu i ozime kulture za malčiranje tla ne smiju biti iz porodice krstašica. U tri godine najviše četiri puta rotkvica.   19 . kasni krumpir. U tri godine najviše jednom tikvenjače. U tri godine najviše jednom tikvenjače.4. * . U tri godine najviše jednom krstašica kao glavni usjev. U tri godine najviše jednom poriluk. U tri godine najviše jednom krstašica kao glavni usjev. RANI KRUMPIR Širi plodored. U tri godine najviše jednom lobodnjače. U tri godine najviše dvaput štitarke.. KELJ* HREN TIKVE TIKVE GOLICE PAPRIKA RAJČICA PASTRNJAK PERŠIN PORILUK RADIČ GLAVATI RADIČ ZA VIŠEKRATNU ROTKVICA* ROTKVA* ROTKVA IZDUŽENA RABARBARA CIKLA SALATA I ENDIVIJA LUK VLASAC CELER ŠPAROGA ŠPINAT KELJ PUPČAR* MATOVILAC KUKURUZ ŠEĆERAC LUK Ograničenje u plodoredu U tri godine najviše jednom mahunarka kao glavni usjev.

grmolika) * TIKVA (jestiva.0 25.0 50.0 50.0 20. Uključiti međuusjev Uključiti međuusjev Uključiti međuusjev U tri godine najviše dvaput krstašice.0 50.6.0 0.0 75.0 30.0 Prinos t/ha ŠPAROGA BROKULA 20. Napomene Uključiti međuusjev Tablilca 14.0 20.0 50.0 4.0 30.5 10. U tri godine najviše jednom krstašice.Tablica 14. Potrošnja dušika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji povrća na otvorenom Kultura Količina N u tlu prije sjetve/sadnje kg/ha 40 80 60 50 60 80 50 40-20 40 50 60/40 40-0 40 40 60 50/40 40 80-60/60 60 40 60 80-40 40-20 60 60-40 50 40 40 Potrošnja N kg/ha 70 200 270 150 320 160 220 120 75 130 200 120 105 300 70 160 90 200 150/160 150 175 110 180 60 80 180 225 130 130 110 280 330 200 380 220 300 170 115 170 250 Ciljana vrijednost za N-min kg/ha 5.0 40.0 40.0 12.0 7.0 40.5 40.0 10. U dvije godine najviše triput matovilac. U jednoj godini najviše dvaput glavočike. puzajuća) * CVJETAČA LUK ČEŠNJAK CRNI KORJEN VLASAC ENDIVIJA GRAH RADIČ ZA POSPJEŠIVANJE 60 180/160 145 340 110 220 140/130 240 230/200 210 215 170 260 100 140 240 275 170 170 * KELJ GRAŠAK HREN ANIS KINESKI KUPUS KORABICA KOMORAČ MRKVA (skladištenje) MRKVA (mlada) KRASTAVAC MATOVILAC TIKVA GOLICA PAPRIKA * RAJČICA PASTRNJAK PERŠIN (korjenaš) …nastavak na sljedećoj strani   20 .5 20.0 70.0 12.5.6 sjeme 40.0 40.0 * KELJ PUPČAR TIKVA (jestiva.0 100. Ograničenja u plodoredu prilikom integrirane proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru Kultura KRASTAVAC KORABICA PATLIDŽAN PAPRIKA RAJČICA ROTKVICA ROTKVA SALATA MATOVILAC Ograničenje u plodoredu U tri godine najviše jednom krstašice.0 30.

0 25. Zahtijevane mjere)   21 .0 25 80.0 50.5 40.0 16.0 25.Kultura Količina N u tlu prije sjetve/sadnje kg/ha 40 50 30 40 40 40 50 40 60-40 30 40 60-40/40 60-40 60-40/40 40 40 50 40 40 40 Potrošnja N kg/ha 130 170 125 120 160 160 150 120 140 80 160 80/95 115 80/95 180 90 200 240 100 320 Ciljana vrijednost za N-min kg/ha 170 220 155 160 200 200 200 160 200 120 200 120/115 175 120/115 220 130 250 280 140 360 Prinos t/ha PERŠIN (listaš) PORILUK RABARBARA RADIC GLAVATI RADIČ ZA VIŠEKRATNU BERBU CIKLA ROTKVA ROTKVA.5 300.0 250.0 110. Potrošnja dušika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji povrća u zaštićenom prostoru Kultura Količina N u tlu prije sjetve/sadnje 60-40 60 60 60-40 80-40 80-40 60-40 40 60-40 Potrošnja N kg/ha 220 160 420 250 320 410 140 70 95 280 220 480 310 400 490 200 110 155 Ciljana vrijednost za N-min kg/ha Prinos t/ha * PATLIDŽAN KORABICA 17.0 * KUPUS (za preradu) PERŠIN (listaš) RANI KRUMPIR * .0 50.0 40.0 40.0 * KRASTAVAC * PAPRIKA * RAJČICA (kratko razdoblje berbe) * RAJČICA (dugo razdoblje berbe) ROTKVA ROTKVICA SALATA * količina dušika iz mineralnih gnojiva ne smije premašivati 200 kg/ ha godišnje (pogledati točku 4. izdužena korijena ROTKVICA KUKURUZ ŠEĆERAC SALATA (batavia tip) SALATA (kristalka) SALATA (maslenka) ŠPINAT VISOKI GRAH CELER * KUPUS (skladišten.0 30.0 20.0 40.0 32.7.količina dušika iz mineralnih gnojiva ne smije premašivati 200 kg/ ha godišnje (pogledati točku 4.0 20.0 55.0 40.0 15.5 suho sjeme 50.0 40.0 2.0 40. Zahtjevane mjere) Tablica 14.0 50. svjež) 30.5 37.

0 20.0 7.0 25.0 30. Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povrća na otvorenom Kultura ŠPAROGA BROKULA KELJ PUPČAR TIKVE (jestive.0 4. grmolike) TIKVE (jestive.0 15.0 50.0 10.0 0. puzajuće) RADIČ ZA POSPJEŠIVANJE CVJETAČA LUK ČEŠNJAK CRNI KORIJEN LUK VLASAC ENDIVIJA GRAH KELJ GRAŠAK HREN ANIS KINESKI KUPUS KORABICA KOMORAČ MRKVA (skladištenje) MRKVA (mlada) KRASTAVAC ZA KONZERVIRANJE MATOVILAC TIKVE GOLICE PAPRIKA RAJČICA PASTRNJAK PERŠIN (korjenaš) PERŠIN (listaš) PORILUK RABARBARA RADIČ GLAVATI RADIČ ZA VIŠEKRATNU BERBU CIKLA ROTKVA ROTKVA.0 22 22 22 13 15 17 40 40 60 30 20 25 10 50 15 16 15 30 20 25 40 64 38 86 72 107 86 40 20 18 43 43 50 43 150 29 35 29 75 200 115 115 184 33 40 60 40 80 65 105   22 .0 20.0 50.0 40.0 40.5 suho sjeme 50.0 25.0 40.0 2. svježi) KUPUS (za preradu) P2O5 kg /ha 50 80 50 55 115 40 70/80 75 90 45 70 40 40 80 40 55 35 60 45 25 90 84 65 15 80 45 60 80 45 45 63 125 30 50 62 50 60 30 95 40 K2O kg /ha 150 220 190 210 420 110 300 180 150 150 250 150 150 300 150 210 130 235 180 130 400 343 220 50 220 180 300 300 165 180 193 200 130 210 320 120 150 80 220 160 145 160 225 150 400 280 448 MgO kg /ha 60 30 65 25 55 10 35 25 15 10 15 25 20 125 20 35 18 40 20 15 75 39 40 5 40 30 CaO kg /ha 40 70 25 85 210 30 65 35 25 64 54 20 200 25 105 150 55 115 85 45 110 98 220 10 180 Prinos t/ha 5.5 20.0 25.0 40.0 75.0 50.6 sjeme 40.0 30.8.0 12.Tablica 14.0 80.0 30.0 50.0 40.0 40. IZDUŽENA KORIJENA ROTKVICA KUKURUZ ŠEĆERAC SALATA (batavia) SALATA (kristalka) SALATA (maslenka) ŠPINAT VISOKI GRAH CELER KUPUS (skladišteni.0 70.5 40.0 20.0 32.0 20.5 10.0 16.0 30.0 40.0 50.0 100.0 40.0 12.0 50.5 40.0 50.

60 25 .0 55. rani i srednje kasni ČEŠNJAK KELJ LISNATI KELJ GLAVATI N 30 .120 40 .0 40.30 30 .0 30.0 250.0 Tablica 14.40 120 .0 20.30 50 .35 100 0 25 0 0 0 0 0 200 200 240 54 .100 30 . krmni BROKULA NISKI GRAH MAHUNAR NISKI GRAH ZRNAŠ RADIČ ZA POSPJEŠIVANJE. KOMORAČ ENDIVIJA GRAŠAK KRMNI GRAŠAK SLATKI KOMORAČ ŽITARICE STRNE CELER.50 80 60 40 .110 45 . za tržište u svježem stanju KRUMPIR. bez mahunarki KRASTAVCI ZA KONZERVIRANJE SALATNI KRASTAVCI.50 150 110 . mahunarke KULTURE ZA ZELENU GNOJIDBU. uz veći dio mahunarki KULTURE ZA ZELENU GNOJIDBU.140 90 . pokriven agrotekstilom KOPAR.5 300.20 15 5-7 15 .38 25 15 .10 20 15 0 8 10 .10 6 6-8 8 .0 110.und Feldgemüsebau.20 25 60 .130 14 .70 25 .9.50 30 40 .42 8 .10 18 15 10 10 18 . u zaštićenu prostoru CVJETAČA.RANI KRUMPIR 35 150 20 25.85 18 .115 75 .60 70 . na ugaru.und Forstwirtschaft.20 20 10 6 10 0 0 0 0 25 25 40 35 .60 70 30 .40 50 .5 37.60 10 .20 40 15 .20 30 .17 7 .60 0 0 0 0 120 120 160 108 .140 75 .10 16 0 5 0 0 0 0 0 30 30 35 14 .9 Vrijednost žetvenih ostataka nekih kultura za sljedeću sjetvu/sadnju (prevedeno prema Bedarfsgerechte Düngung in Garten . za zelenu gnojidbu CELER.80 60 . rana i kasna MRKVA mlada MRKVA.80 80 .40 40 .40 100 30 . na ugaru.15 15   23 . RADIČ GLAVATI OZIMI KINESKI KUPUS.75 0 40 . Bundesministerium für Land.110 110 120 110 .70 70 .60 40 0 .130 35 .100 20 .25 50 35 0 18 30 . na otvorenom SALATNI KRASTAVCI.50 18 .20 20 .100 65 .30 K2O 30 .30 90 .50 65 22 .26 15 5 .125 P2O5 10 55 .75 MgO 0 20 15 .0 Tablica 14.135 CaO 0 60 85 . Österreich) Kultura BOB.70 35 70 . Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povrća u zaštićenom prostoru Kultura PATLIDŽAN KORABICA KRASTAVCI PAPRIKA RAJČICA (kratko razdoblje berbe) RAJČICA (dugo razdoblje berbe) ROTKVA ROTKVICA SALATA P2O5 kg /ha 50 45 250 50 45 90 60 40 30 K2O kg /ha 235 180 700 280 460 800 140 100 130 MgO kg /ha 30 20 70 40 50 100 30 15 15 CaO kg /ha 110 80 330 150 380 650 55 50 30 Prinos t/ha 17. presađen. za skladištenje MRKVA.

60 120 60 10 . višegodišnje.240 160 75 70 .15 20 .24 12 8 .50 0 . skladištenje KUPUS. crvenolisna LUK VLASAC CRNI KORJEN CELER. crveni HREN TIKVE GOLICE MAHUNARKE. korjenaš PORILUK BOB.70 10 80 .35 0 29 .10 3 4 4 3 25 .30 20 50 .20 5 25 30 46 . jesenski KUPUS.65 50 .55 25 6 .57 16 .55 25 30 15 .20 10 .120 50 30 .30 8 .70 55 .15 7 8 5-8 38 .10 3-6 15 9 5 0 3-5 0 6 .30 150 . rebraš SOJA SUNCOKRET ŠPAROGA. za kiseljenje. za kiseljenje.23 110 .150 50 .20 20 20 20 – 28 30 – 36 28 18 20 25 0 0 0 0 45 .160 0 .25 25 25 – 35 25 – 35 40 – 45 35 25 25 25 0 0 0 20 55 10 22 . listaš PERŠIN.10 45 .50 120 .15 3 24 20 10 20 1-2 7-8 9 14 .75 50 .95 15 135 100 30 .10 0 8 5 7 7 5 35 12 .80 55 .105 80 . 3.KORABICA PODZEMNA KORABA KELJ PUPČAR.180 5 25 30 46 .90 55 .40 11 15 15 11 60 70 . rani KUPUS.120 90 .10 4-5 6 .32 20 . krmne MAHUNARKE.93 75 52 .75 120 65 15 . 2.150 100 .190 25 . godina sadnje ŠPAROGA. listaš CELER. za zrnje KUKURUZ ŠEĆERAC BLITVA PATLIDŽAN DINJE. odvoz cijele biljke KELJ PUPČAR.30 20 .25 15 . krmne KUKURUZ. za zelenu gnojidbu ROTKVA RABARBARA CIKLA SALATA (''hrastov list'') SALATA (kristalka) SALATA (maslenka) SALATA. LUBENICE PAPRIKA RAJČICA PASTRNJAK PERŠIN.75 75 75 – 105 75 – 105 120 – 135 105 70 125 160 0 0 0 0 130 .70 50 42 . u rodnosti 45 55 20 .75 10 13 .120 120 120 – 168 120 – 168 190 – 216 168 120 135 120 0 0 0 90 .80 20 25 .55 100 33 10 .40 140 61 . jednogodišnje.140 35 70 . jestivi RADIČ GLAVATI ROTKVICA ULJANA REPICA.90 90 . odvoz postranih pupova KUPUS.170 60 . međusjetva MAHUNARKE. kasni KUPUS.18 0 25 .115 100 – 140 100 – 130 140 – 180 140 85 – 120 85 80 20 60 80 .175 72 .70 30 .55 0 85 22 30 30 20 120 75 .20 80 .16 45 60 30 .10 2 9 .200 15 80 . kasni.90 25 .85 61 . godina ŠPAROGA.40 25 . rani KUPUS.125 110 . ljetni KUPUS.70 20 .44 30 16 18 .110 90 0 0 1 6 7-8 11 . korjenaš CELER.45 18 .12 85 15 0-5 20 8 .150 200 45 105 .300 96 . godina ŠPAROGA.30 90 .55 10 14 6 .225 80 .40 200 .40 50 .15 15 0 0 0 3-4 4 6-8   24 .75 12 80 .

10 10 .60 110 6 100 45 120 . vlažnosti i temperaturi tla.90 40 30 . jestive grmolike RADIČ ZA VIŠEKRATNU BERBU ŠEĆERNA REPA LUK LUK. žetvenih ostataka ovisi o vrsti tla.10 10 35 40 .180 30 .10 8 .20 60 . biljnoj vrsti.12 25 2 15 10 40 9 . Zbog toga je često umjesto dopunske gnojidbe mineralnim dušikom.25 6 0 6-8 7-8 Napomena: mineralizacija organskih.10 15 2 23 .10 10 85 5 114 . mladi 25 32 .50 120 .50 50 . prije svega dušika. Svaka obrada tla pospješuje mineralizaciju organske tvari.35 35 25 6 . dovoljna samo mjera kultivacije tla.60 10 .50 40 .REPA ŠPINAT ŠPINAT.18 16 .25 6 8 . ozimi VISOKI GRAH MATOVILAC TIKVE.18 4 5 .   25 .60 25 .135 10 .130 22 0 14 . načinu i dubini obrade tla.

Matador Gold Star 80 WP. a peteljke listova ostaju dugo zelene. bordoška juha Caffaro 20 WP.sadnja otpornijih hibrida. Na naličju listova u vlažnim uvjetima može se formirati prljavobjeli micelij. Neoram WG.uklanjanje samoniklog krumpira.široki plodored bez krumpira. INTEGRIRANA ZAŠTITA RAJČICE ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS Plamenjača rajčice Phytophtora infestans Simptomi se javljaju na lišću. najčešće u pazušcima listova. Kemijske mjere: . Župineb S-70. Baldo M. NAPOMENE mankozeb propineb propineb + bakarni oksiklorid bakar (2) oksiklorid bakarni oksiklorid + benalaksil mankozeb + benalaksil bakar (2) hidroksid bakar hidroksid-bakarsulfat bakar (2) hidroksid x kalcijev sulfat   26 Bordoška juha 20 WP. MJERE SUZBIJANJA Agrotehničke mjere: . Na zelenim plodovima primjećuju se tamnije udubljene pjege koje dobivaju brončanu boju. Cuprocaffaro 50 WP. . Champion tekući. suše se. Dithane DG Neotec. AKTIVNA TVAR azoksistrobin bakarni oksiklorid mandipropamid mankozeb + matalaksil-M NAZIV SZB Quadris Rame Caffaro 32 WP. Mankonor 80 WP. Pinozeb M45. stabljikama i plodovima.15. Na stabljici se pojavljuju tamne pjege eliptičnog oblika. Mankokal. Dithane M-45. Mankozeb. Bordoška suspenzija 20 WP.rajčicu saditi što dalje od parcela na kojima se uzgaja krumpir (osobito mladi). Cuproline. svijetlosive do svijetlosmeđe. . Champion. plojke propadaju. Blauvit. Chromoneb S70. Za prognozu pojave rabiti provjerene modele. Galben-M. Baldo C. bordoška juha 20 WP Manica.provoditi samo kada je to potrebno. . poprimajući crvenkastu boju. Kupropin. Pjege se pojavljuju najčešće na rubovima listova. Caiman WP. Cadillac 80 WP. Crittox MZ 80. Oni su na lišću vrlo slični simptomima koje ovaj parazit izaziva na krumpiru. Bordoška suspenzija S- . Kocide DF.redovito i pravovremeno uklanjanje zaperaka i suvišnih listova. kasnije postaju prozirne te brzo potamne. . Gypso. Revus Ridomil Gold MZ 68 WP. a plodovi ubrzano dozrijevaju. Antracol WP 70. Bakreni Antracol WP 63 Bakreno vapno WP 50. Bordoška juha. Galben C.

Plavi kamen.75 Modra galica. Nordox 75 WG Pergado MZ Polyram DF   27 .20. bakar (iz bakarnog(2) hidroksida bakar (2) hidroksid x kalcijev klorid bakarni oksiklorid + cimoksanil klortalonil mankozeb + zoksamid famoksadon + cimoksanil mankozeb + benalaksil M propineb + iprovalikarb bakar (2) sulfat-pentahidrat bakar (1) oksid mankozeb + mandipropamid metiram Champion WG 50 Cuprablau-Z Curzate B WG Daconil 720 SC Electis WG Equation PRO Fantic M Melody duo WP 66.

Plutavost korijena Pyrenocheta lycopersici Korijen je smeđe boje. Agrotehničke mjere: . Phytophtora capsici.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Može se javiti i vlažna trulež plodova.preporučuje se navodnjavanje kapanjem. . fenheksamid Teldor SC 500 Paraziti mladih biljaka Phytophtora cryptogea. parasitica je najopasnija u proizvodnji rasada dok su razvijene biljke otpornije.redovito višekratno zalijevanje.sadnja tolerantnih hibrida. Na mjestu zaraze prvo se razvija vodenasta pjega. Phytophtora citricola U literaturi postoje dvojbe o nazivima pojedinih vrsta. Agrotehničke mjere: . .široki plodored. Agrotehničke mjere: . Bolest je malog značenja   28 . . stabljika je sužena i može se polomiti.široki plodored. . .dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom. Ako je tlo jako vlažno micelij se može razviti i na površini tla.cijepljenje hibrida na otporne podloge. Simptomi se ponešto razlikuju.ograničenje navodnjavanja i sprečavanje zadržavanja vode u tlu.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Na vratu korijena nastaju tamnozelene pjege. Phytophtora nicotianae. često se raspucava i pojačana je tvorba plutastog staničja. P. . Biljke se slabije razvijaju i pokazuju simptome venuća. Jače zaražene biljke venu i propadaju. .uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. .Bijela trulež Sclerotinia sclerotiorum Parazit može napasti sve nadzemne dijelove i u svim stadijima razvoja. zatim gusti bijeli micelij i crni skelrociji.

Bolest je malog značenja Koncentrična pjegavost Alternaria solani. Mogu biti zaraženi svi nadzemni dijelovi. Tkivo može raspucavati. A.uklanjanje i uništavanje pretežno okrugle. udubljene su i zonirane. Cadillac 80 WP Caiman WP Crittox MZ 80 mankozeb Dithane M-45 Mankokal Mankonor 80 WP Mankozeb Pinozeb M-45 Star 80 WP bakar (2) hidroksid bakar (iz bakarnog(2) hidroksida bakar (2) oksiklorid klortalonil mankozeb + zoksamid propineb + bakarni oksiklorid propineb + iprovalikarb bakar (1) oksid azoksistrobin Champion tekući Cuproline Champion WG 50 Cuprocaffaro 50 WP Daconil 720 SC Electis WG Bakreni Antracol WP 63 Melody DUO WP 66.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. ponekad uglate (ako su omeđene zaraženih biljnih ostataka.saditi zdrav presad. Pjege su .dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom. tenuissima A.sjetva certificiranog sjemena. Na plodovima pjege se najčešće javljaju uz peteljku. . Na mjestima zaraze tkivo je ulegnuto i suho. Agrotehničke mjere: . . Ako je vlažnost zraka visoka prekrivene su crnom prevlakom.Rak stabljike rajčice Didymella lycopersici Parazit uzrokuje venuće i sušenje cijelih biljaka ako je napadnut donji dio stabljike.75 Nordox 75 WG Quadris   29 . alternata i dr. krupnijim žilama) i zonirane. a kasnije svijetlije sivkaste boje. u početku smeđe. Agrotehnička mjera: .

boskalid + piraklostrobin sumpor Signum Kalinosul 80 WG Kossan WG Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor Micro 80 WP   30 .MANICA Bordoška SUSPENZIJA 20 WP Bordoška SUSPENZIJA S-20 Cuprocaffaro 50 WP Modra GALICA Plavi KAMEN Rame CAFFARO 32 WP Zaraza se može prenositi sjemenom. Agrotehničke mjere: . Lišće žuti i suši se.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Pri jakim zarazama lišće se suši i otpada. Agrotehničke mjere: . Agrotehničke mjere: . Pojavljuje se u uvjetima visoke vlažnosti zraka. Na gornjoj strani lista prvo se javljau žutozelene pjege na kojima se za povoljnih uvjeta javlja baršunasta prevlaka.Pjegavost lista rajčice Septoria lycopersici Zaraza može nastati u svakom stadiju razvoja. bakar (2) oksiklorid bakar (2) sulfat-pentahidrat bakarni oksiklorid Baršunasta plijesan lista rajčice Passalora fulva (Cladosporium fulvum) Najčešće su zaražene donje etaže lišća i oboljeva rajčica u zaštićenim prostorima. bakar hidroksid-bakarsulfat bakar (2) hidroksid x kalcijev sulfat Bordoška JUHA Bordoška JUHA CAFFARO 20 WP Bordoška JUHA 20 WP Bordoška JUHA 20 WP . Simptomi se razlikuju u tome što se pepeljasta prevlaka kod L. Nakon presađivanja rajčice simptomi se javljaju u vrijeme formiranja prvih plodova. taurica razvija na donjoj strani lista. solani. Erysiphe vrste. Erysiphe cichoracearum. a kod Erysiphe vrsta na gornjoj strani lista. .širok plodored. Na lišću su pjege različite veličine.redovito prozračivanje i snižavanje relativne vlažnosti zraka.sadnja otpornih hibrida na svih 5 rasa.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Kod nas je isključivo bolest u zaštićenim prostorima. . Bolest se obično javlja na starijem lišću.. Veće pjege mogu podsjećati na A. .uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka iz prethodne godine. Pepelnica Leveillula taurica. . svjetle sredine i tamnijeg ruba. bolest je od manjeg značenja.sadnja otpornih sorti i hibrida.

ograničenje navodnjavanja i boskalid + piraklostrobin se po obilnim sivim nakupinama.sadnja manje osjetljivih kultivara.ako se provode sve agrotehničke lišću koje žuti. . Može propasti dio ili čitava biljka. Na presjeku stabljike vide i kulturalne mjere venuće nije česta pojava.sadnja otpornih sorti i hibrida.sp. Jako zaraženi plodovi sprečavanje zadržavanja vode u tlu .otvoreni uzgoj. . se smeđi provodni snopovi. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Agrotehničke mjere: . Promjene se vide na donjem . Venuće se najčešće javlja nakon presađivanja. mogu istruniti. zraka i temperatur u zaštićenim prostorima.lycopersici Teldor SC 500 Signum Pri uzgoju u sterilnim supstratima pojava bolesti svedena je na minimum. .Sumpor močivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekući sumpor Thiovit JET Kumulus DF Chromosul 80 Cosavet DF Agrotehničke mjere: . . a prepoznaje .uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.uklanjanje i uništavanje fenheksamid zaperaka i suvišnih listova.regulirati vlažnost tla.širok plodored pri vanjskom uzgoju. nastale ranice predstavljaju mjesto Gljiva prvenstveno napada rajčicu pri uzgoju u ulaska parazita. vene i odumire.cijepljenje na otporne podloge. Mogu biti zaraženi svi dijelovi biljke.održavati higijenu zaštićenih prostora.   31 . Verticillium alboatrum. zatvorenom prostoru jer joj pogoduje visoka vlažnost zraka. . . Verticilijsko i fuzariozno venuće Verticillium dahliae. Fusarium oxysporum f.

tomato Uzročnik krastvosti napada lišće. ali su veće od onih koje izaziva uzročnik pjegavosti ploda rajčice. Kod krastavosti na malim plodovima pjege su sitne. Agrotehničke mjere: . Starije pjege su crne boje.široki plodored. .vesicatoria (karantenski štetni organizam) Bakterijska pjegavost ploda rajčice Pseudomonas syringae pv. . . zaraženih biljnih ostataka. Bakterijski eksudat pojavljuje se na mjestu oštećenja npr.saditi isključivo zdrave žute pjege na listovima koji se kovrčaju i suše. tamnozelene i malo uzdignute. Bakterija se razvija u provodnom sustavu. Agrotehničke mjere: . patuljastosti. nekroze uzduž glavne lisne žile. vektora. Na presjeku stabljike vide se tamno obojeni provodni elementi ili snopovi.uporaba certificiranog sjemena. Agrotehničke mjere: michiganensis . Kod pjegavosti ploda pjege su crne i malo ulegnute u tkivo. subsp. U slučaju pojave Xanthomonas campestris pv. Determinaciju prepustiti stručnjacima.suzbijanje lisnih uši i drugih lisnih peteljki i stabljika. Bolest presadnice. .uklanjanje korova domaćina Simptomi variraju od blagog mozaika.održavanje higijene. Najuočljiviji simptom je venuće dijela ili cijele biljke te . Simptomi ovise o sojevima virusa. zahvaća nekoliko biljaka u redu ili cijele redove. . U slučaju pojave bolesti obavjestiti nadležnu fitosanitarnu inspekciju. Na plodovima pojavljuju se svijetle žućkaste pjege sa smeđom sredinom („ptičje oko“). plodove i stabljiku. nekroze .sjetva certificiranog sjemena.široki plodored. .uklanjanje i uništavanje Mogu biti napadnuti svi nadzemni dijelovi rajčice. virusa.uporaba certificiranog sjemena. nakon otkidanja peteljke (ne kod svih sorata/hibrida). Virus mozaika krastavca na rajčici Cucumber mosaic virus (CMV) Bakterijsko venuće Clavibacter michiganensis (karantenski štetnik) Prenosi se sjemenom.preporučuje se navodnjavanje kapanjem. nitavosti lišća. .   32 . Prenose se sjemenom.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. . Na listovima se vide vodenaste pjege koje nekrotiziraju.Bakterijska krastavost plodova rajčice Xantomonas campestris pv. vesicatoria obavijestiti nadležnu fitosanitarnu inspekciju.regulacija vlage u zaštićenom prostoru.

sve zaražene biljke iščupati i spaliti. Agrotehnička mjera: .dezinfekcija sjemena (NaClO. . .kao kod CMV. Simptomi su: mozaik. može biti nitavo. naboranost listova. a često su prisutni mravi. a ponekada nekroza.održavanje higijene.kao kod CMV Determinaciju prepustiti stručnjacima.redoviti pregledi na otvorenom i u zaštićenim prostorima. odijela i nazuvaka za cipele za jednokratnu uporabu u zatvorenom prostoru. Da bi se velike štete smanjile sve zaražene biljke treba uništiti. stabljici. . .dezinfekcija ruku prije rada u nasadu rajčice te upotreba rukavica. pa je tako u Evropi utvrđen samo na rajčici i može smanjiti urod do 16%. a prisutan je bio u susjednim zemljama.Agrotehničke mjere: . tiakloprid pirimikarb Calypso SC 480 Agrotehničke mjere: . Pepino mozaik virus (PepMV) U Hrvatskoj nije utvrđen 2010. Determinaciju prepustiti stručnjacima. NaOH 1% HCl i sl). Lisne uši luče obilje medene rose koju često naseljuju gljive čađavice. Biotehnička mjera: . nekroza floema. mlado lišće . Kemijska mjera: .pregled presadnica rajčice pri uvozu. Listovi i posebice vrhovi izdanaka žute i deformiraju se. Na rajčici se simptomi javljaju na listovima.ukoliko je virus potvrđen. Pirimor 50 WG   33 . Ako se utvrde sumnjivi simptomi treba zatražiti potvrdu ovlaštenih laboratorija. Virus ima širi krug domaćina.primjena insekticida.suzbijanje korova domaćina. listovi se savijaju prema dolje i žute. Biološka mjera: . vidi se međužilna kloroza i zatim odumiranje tkiva.. Agrotehničke mjere: .uporaba žutih ljepljivih ploča. crveno cvjetajuće jednogodišnjice. Na listovima su pjege žute boje. a na plodovima se vidi prošaranost pokožice.uklanjanje korova domaćina virusa. lapovima i plodovima. Virus mozaika duhana na rajčici Tobaco mosaic virus (TMV) Virus mozaika lucerne na rajčici Alfalfa virus (AMV) Biljke su zakržljale. .u okruženju saditi i održavati žute. plodovi deformirani. korijen crvenkaste boje. Pušačima zabraniti pušenje kod rada u nasadu. Cvjetne stapke i lapovi su prugasto nekrotizirani. Lisne uši Aphididae Lisne uši izravne štete čine na listovima sišući sokove.

Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak te se zbog toga uobičajeno naziva i bijela mušica.suzbijanje korova. . a na donjoj strani listova mogu se naći svijetlozelene nepomične beznoge ličinke i/ili jaja.odrasli stadij rajčica-zaštićeni prostor imidakloprid Dali Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid Actellic 50 EC štitasti moljac .u zaštićenim prostorima postavljanje zaštitnih mreža na otvore.praćenje pomoću klopki. . pri dodiru lete bijele mušice. Kemijska mjera: . Agrotehničke mjere: . dug oko 2 mm. Lisni mineri sitne su mušice. Biotehnička mjera: . Biljke zaostaju u rastu. Štete čine samo ličinke koje žive između dva površinska sloja lista. Tipičan znak napada je medna rosa na listu. Štitasti moljac mali je bijeli vrlo živahni „leptirić“.odrasli stadij. .uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. smeđe-crne ili sivo-crne. abamektin Kraft 18 EC spinosad Laser zaštićeni prostor   34 . na kojoj se kasnije razvijaju gljive čađavice.Cvjetni štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum Štetu čini u zaštićenim prostorima.suzbijanje korova. žućkaste ili narančaste ličinke. zaštićeni prostor pirimifos-metil Pirimifos-METIL 50 EC zaštićeni prostor Lisni mineri Liriomyza vrste. tiametoksam Actara 25 WG Alfa 10 SC alfa-cipermetrin Fascon Fastac 10 SC Direkt Boxer 200 SL Confidor SL 200 Congo štitasti moljac . U listovima ličinke izgrizaju uske hodnike. Phytomyza vrste Štetu čine uglavnom u zaštićenim prostorima.u zaštićeni prostor mogu se ispuštati korisni kukci. bušeći hodnike.uporaba žutih ljepljivih ploča.širi plodored. Biotehnička mjera: . u kojima su bijele. Biološka mjera: . Agrotehnička mjera: .primjena insekticida.

Gusjenice se ubušuju u list. s rasponom krila 8 .   Novi štetnik u RH. duge do 7. . . Narastu do 45 mm. krem do žuta. Gusjenice su zelenkaste do svijetlo ružičaste. > 30 leptira/tjedan (visok rizik).u zaštićenim prostorima postavljanje zaštitnih mreža na otvore (6 . . stabljku i izgrizaju tkivo ispod kožice.izbjegavanje višegodišnjih trava kao predusjeva. Biotehnička mjera: . Agrotehničke mjere: .Južnoamerički moljac rajčice Tuta absoluta Leptiri su srebrnkasto sivi. Listovi na kojima je veći broj mina suše se.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.masovni lov pomoću vodenih klopki s feromonom (20 .9 rupa/cm²). glatkog tijela i smotaju se u kolut prilikom dodira.preventivno zalijevanje presadnica. Gusjenice pozemljuše izgrizaju korijen sasvim uz površinu tla ili nešto iznad nje. .   35 .10 mm. izrazito dugih ticala. stapku ploda.pragovi štetnosi su: 3 leptira/tjedan (nizak rizik).širi plodored. a na otvorenom do 5 generacija godišnje. sa smeđom glavom. U zaštićenom prostoru može imati 10 do 12 generacija.sadnja zdravih presadnica. .sjetva i sadnja u optimalnim rokovima. 3-30 leptira/tjedan (srednji rizik). cilindričnog oblika. duljine 5 . . Sovice pozemljuše Noctuidae vrste Gusjenice su sive boje.7 mm.u zaštićeni prostor mogu se ispuštati korisni kukci. . Sovice su noćni leptiri.suzbijanje korova. Jaja su sitna. Agrotehničke mjere: . Biološka mjera: . .višekratna obrada tla.30 /ha).5 mm.

Frankliniella occidentalis. . na biljkama i ispod biljaka su okruglaste tamne izmetine. Ova vrsta se hrani i drugim vrstama povrća. . tijela sužena prema glavi i zelene boje. Prenosioci su virusa. Gusjenice listove izgrizaju od ruba prema unutra. gdje je moguće također i od zaštićenih prostora.   36 . Praćenje pojave primjenom feromonskih klopki. Agrotehničke mjere: . Uporaba bioloških sredstava odmah po pojavi prvih gusjenica.u zaštićenim prostorima postavljanje zaštitnih mreža na otvore. Heliothrips haemorrhoidalis Bijelosrebrne točke na listovima i zamecima plodova mogu biti oštećenja od tripsa. grabežljiva stjenica Orius majusculus. Resičari Thrips tabaci. ponekad su pojedene i lisne žile.uporaba entomofagnih organizama: grabežljiva grinja Amblyseius cucumeris.uništavanje kukuruzovine (malčiranje). spinosad abamektin Laser Vertimec 018 EC Kraft 18 EC Štetu čine u zaštićenim prostorima. kao nit tanki do 2 mm dugi kukci. Biotehnička mjera: . u početku su svjetlije.uporaba plavih ljepljivih ploča kao indikatora za primjenu insekticida. gdje je moguće primjećuju se gusjenice koje izgrizaju vanjski dio te se također i od zaštićenih prostora. Oštećenja su vidljiva i na plodovima.u zaštićenim prostorima postavljanje zaštitnih mreža na otvore. Gusjenica je prvo svijetla.uzgoj kukuruza udaljen od uzgoja povrća. Na zelenim plodovima uzgoja povrća. U cvjetovima su primjetni mali.Žuta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera Boja gusjenica ovisi o prehrani. a kasnije tamnije i do 4 cm duge. brzi.uzgoj kukuruza udaljen od tamnom glavom do 25 mm duga. . Biološke mjere: . Sovica gama Autographa gamma Gusjenice sovice gama se grbe hodajući. kasnije i ubušuju u plodove. koji sišu sokove iz listova i cvjetova. a kasnije postaje sivo-smeđa s . Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis Agrotehničke mjere: .uništavanje kukuruzovine (malčiranje). Uporaba bioloških sredstava odmah po pojavi prvih gusjenica (do 13 mm duljine gusjenice). Na zelenim plodovima se primjećuju gusjenice koje se kasnije ubušuju u plodove.

Na pupovima i gornjoj strani listova vidljiva je fina paučina i grinje.suzbijanje korova. Agrotehničke mjere: .uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. duga 1 mm. Štetu čine u zaštićenim prostorima.Koprivina grinja Tetranychus urticae Odrasli oblici su ovalna gotovo prozirna tijela. .u zaštićeni prostor mogu se ispuštati korisni kukci. ŠTETNI ORGANIZAM jednogodišnji i višegodišnji monokotiledni korovi sjemenski jednogodišnji korovi AKTIVNA TVAR (R)-propikizafop NAZIV SZB Agil 100 EC NAPOMENA metribuzin Dancor 70 WG Demet 70 WG Joker Mistral 70 WG Scorpio 70 WG   37 . . na donjoj strani listova povećalom su vidljive grinje. abamektin Kraft 18 EC INTEGRIRANA ZAŠTITA RAJČICE OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito.sadnja zdravih presadnica. listovi žute i suše se. Biološka mjera: . na leđnom dijelu ima tamnije mrlje.podizanje zračne vlage u zaštićenim prostorima.čišćenje i dezinfekcija zaštićenih prostora. Simptomi napada su male bjeličaste točke na listovima. . Odrasli oblici imaju 4 para nogu. . a ličinke 3 para nogu.

jednogodišnja vlasnjača Poa anua divlja zob Avena fatua hrapavi šćir Amaranthus retroflexus ambrozija Ambrosia sp. tuštevi Portulaca sp. rusomača Capsella bursa-pastoris bijela loboda Chenopodium album obični čapljan Erodium cicutarium divlja salata Lactuca scariola smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule dvornik Polygonum sp. napropamid Devil Devrinol 45 FL   38 . obični kostriš Senecio vulgaris obični svinjak Sonchus oleacerus obična mala mišjakinja Stellaria media kopriva Urtica sp. dikica Xanthium sp.Senat WG Metriphar Sencor Wg 70 Sencor WP 70 sjemenski jednogodišnji korovi metribuzin Senior Tor 70 WG rajčica .iz presadnica Tor 70 WP obična svračica Digitaria sanguinalis koštan Echinochloa sp.

obična svračica Digitaria sanguinalis jednogodišnji uskolisni travni korovi. koštan Echinochloa sp. divlja salata Lactuca scariola. dikica Xanthium sp. smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule. poljski osjak Cirsium arvense. ambrozija Ambrosia sp. neki širokolisni korovi Pendigan 330 EC Cidokor Clinic pirika Agropyron repens. višegodišnji širokolisni korovi napropamid Razza kletodim pendimetalin Select SUPER Dost 330 EC Stomp 330 E pendimetalin Ston Strong rajčica . obični svinjak Sonchus oleacerus.. obična mala mišjakinja Stellaria media..nakon berbe povrća pirika Agropyron repens. obični kostriš Senecio vulgaris. divlji sirak Sorghum halepense glifosat Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos Total 480 SL polje .divlja zob Avena fatua. bijela loboda Chenopodium album obični čapljan Erodium cicutarium.. divlji sirak Sorghum halepense. Zeleni muhar Setaria viridis. jednogodišnja vlasnjača Poa anua hrapavi šćir Amaranthus retroflexus. tuštevi Portulaca sp. višegodišnji uskolisni travni korovi jednogodišnji travni korovi. dvornik Polygonum sp. poljski slak Convolvulus arvensis glifosat Dominator Herbocor Sl Herkules 480 SL nakon žetve/berbe   39 . rusomača Capsella bursa-pastoris..samo iz presadnica rajčica . kopriva Urtica sp. poljski osjak Cirsium arvense.iz presadnica jednogodišnji travni korovi.

nakon berbe poljoprivrednih kultura i povrća Oxalis glifosat Roundup BIACTIVE nakon berbe jednogodišnjih kultura povrće sjemenski travni korovi. drvenasti korovi Total BIO   40 . širokolisni korovi.Tender strnište . višegodišnji zeljasti korovi.

sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat. Agrotehničke mjere: .dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom.uklanjanje i uništavanje boskalid + piraklostrobin Signum Kalinosul 80 WG Pepelnica paprike Leveillula taurica Simptomi su vrlo slični opisanima kod rajčice. Ako se zaraza javi na višim dijelovima stabljike (pazušci listova i grana) vene dio iznad zaraženog mjesta. Agrotehničke mjere: . .uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka prije nego se formiraju sklerociji.širok plodored.dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom. . Na patliđanu oboljevaju plodovi prije zriobe. MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR Agrotehničke mjere: .redovito uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.   41 . propamokarb + fosetil NAZIV SZB NAPOMENE Gangrena korijenova vrata Phytophthora capsici Na početku zaraze na stabljici iznad površine tla vide se vodenaste pjege. a zatim bijeli gusti micelij u kojem se razvijaju crni sklerociji. .uzgoj tolerantnih sorata.ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu. INTEGRIRANA ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS Bijela trulež Sclerotinia sclerotiorum Na stabljici se prvo vidi vodenasta izdužena pjega. Plodovi mogu biti zaraženi preko peteljke ili direktno. Agrotehničke mjere: . Na lišću se vide nekrotične pjege koje mogu biti prekrivene micelijem ako je vrijeme vlažno.višegodišnji plodored pri uzgoju propamokarb na otvorenom. .cijepljenjem paprike na podlogu rajčice KVNF postiže se otpornost i veći urod. Tkivo kore trune i biljke uglavnom uvenu.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. na vrhu se vide tamne pjege koje se mogu proširiti na cijeli plod. Previcur 607 SL Proplant Trepak 607 SL Previcur Energy Primjenjuje se zalijevanjem Primjenjuje se zalijevanjem Plutavost korijena Pyrenocheta lycopersici Simptomi su vrlo slični opisanima kod rajčice.16. . . . Zaražene biljke propadaju. .

  42 . Agrotehničke mjere: .umjereno zalijevanje.dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom. a može i potpuno propasti.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.plodored.široki plodored pri uzgoju na otvorenom. sumpor Kossan WG Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor micro 80 WP Sumpor močivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekući Sumpor Thiovit JET Kumulus DF Chromosul 80 Cosavet DF Bijela noga Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani) Osim polijeganja rasada propadanje se može javiti i nakon rasađivanja. . . Na stabljikama u zoni tla javlja se suženje. tenuis Simptomi se javljaju na lišću i karakteristični su za rod Alternaria: okrugle sivo-smeđe pjege s karakterističnim koncentričnim krugovima.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.zaraženih biljnih ostataka. Agrotehničke mjere: .dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom. . Koncentrična pjegavost Alternaria solani A. . Epidermalno tkivo propada. . biljka gubi lišće.

. tomato Uzročnik krastavosti napada lišće.uklanjane i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Kod krastavosti na malim plodovima pjege su sitne. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Trulež stabljike Phytophtora cryptogea.virusi se prenose dodirom ruku. Agrotehničke mjere: . Phytophtora capsici. Ponekada se javlja neoplođenost cvjetova u visokom postotku. nastaju u pazušcima izboja zbog čega oni propadaju.uklanjanje i spaljivanje zaraženih biljnih ostataka. . . Bakterijska krastavost plodova je najopasnija bakterioza paprike. . Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima. Kod pjegavosti ploda pjege su crne i malo ulegnute u tkivo. Na listovima se vide vodenaste pjege koje nekrotiraju.sjetva certificiranog sjemena.plodored. Ako . ali su veće od onih koje izaziva uzročnik pjegavosti ploda. . Agrotehničke mjere: . .široki plodored kod uzgoja na otvorenom.dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom. Agrotehničke mjere: .uporaba biostimulatora i folijarnih gnojiva koja sadrže bakar. Virus mozaika krastavca na paprici Cucumber mosaic virus (CMV) Lišće je mozaično i može biti deformirano. . se zadržava voda u predjelu čaške na plodovima može se javiti trulež. uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. . tamnozelene i malo uzdignute.uklanjanje i zaraženih biljnih ostataka.navodnjavanje kapanjem. Biljke mogu biti grmolikog rasta. .Agrotehničke mjere: .sadnja zdravih presadnica. .   43 . jako osjetljiva biljka je duhan.širok plodoredi kod uzgoja na otvorenom.sjetva certificiranog sjemena. zato pušači mogu biti prenositelji virusa (dezinfekcija ruku). Veće štete nastaju u staklenicima/plastenicima. Starije pjege su crne boje.sjetva certificiranog sjemena. Phytophtora nicotianae.vesicatoria (karantenski štetni organizam) Bakterijska pjegavost ploda Pseudomonas syringae pv.umjereno zalijevanje.sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat. Phytophtora citricola Simptomi su slični opisanima kod rajčice. Bakterijska krastavost plodova Xantomonas campestris pv. Zaraze . plodove i stabljiku.

izbjegavanje višegodišnje trave kao predusjeva.suzbijanje korova. Agrotehničke mjere: .višekratno obrađivanje tla.preventivno zalijevanje i navodnjavanje sadnica prilikom sjetve. glatkog tijela i smotaju se u kolut . biljke. žuti i otpada. tiametoksam . . . Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.uporaba žutih ljepljivih ploča. Na listovima se pojavljuje svijetla medena rosa. odnosno sadnje. Žutilo počinje od gornjih listova prema donjim listovima a žile zadržavaju zelenu boju pa bolest u početku podsjeća na nedostatak željeza.optimalni rokovi sjetve i sadnje. Plojka se uvija prema licu. prilikom dodira. Agrotehničke mjere kao kod CMV. Žuto venuće paprike Phytoplasma solani Lisne uši Aphididae Listovi i posebno pupovi se izvijaju i žute. opravdana. Listovi žute.uklanjanje i uništavanje zaraženih Kod paprike je osnovni simptom žućenje svih dijelova biljnih ostataka. Gusjenice su sive boje. Gusjenice pozemljuše . Narastu do 45 mm. Zaražena biljka se suši. . Biljka ne donosi plodove.pregled tla prije sadnje kako bi uporaba kemijskih sredstava bila Sovice su noćni leptiri. nastaje zastoj u rastu i čitava biljka vene. Agrotehničke mjere: . U patlidžana je simptom sličan kao u paprike. izgrizaju korijen sasvim uz površinu tla ili nešto iznad nje. na kojoj se često naseljavaju gljive čađavice.Mozaik duhana na paprici Tobaco mosaic virus (TMV) Zaražene biljke zaostaju u rastu.pretjerana gnojidba dušikom uzrokuje veću osjetljivost biljaka na tiakloprid Actara 25 WG Calypso SC 480   44 . često su prisutni mravi. . Sovice pozemljuše Agrotehničke mjere: Noctuidae vrste .sadnja otpornih sorti i hibrida. Lišće je mozaično. Biljke više ne rastu niti cvjetaju pa nema niti uroda.

Oštećenja su vidljiva na plodovima. parazitska osica Aphidius matricariae. Kemijska mjera: . i Dygliphus isaea. brzi. u kojima su bijele ili narančaste ličinke. Resičari Thrips tabaci. Mospilan 20 SP Pirimor 50 WG Cvjetni štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum Čini štetu u zaštićenim prostorima.uporaba parazitske osice Encarsia formosa. pirimifos-metil Actellic 50 EC Pirimifos-METIL 50 EC zaštićeni prostor Biološka mjera: acetamiprid -uporaba entomofagnih organizmima: grabežljiva grinja Amblyseius cucumeris. Mospilan 20 SP Laser zaštićeni prostor   45 . Biotehnička mjera: . Franklinela occidentalis. zbog toga koristiti brze nitratne testove i gnojiti po acetamiprid preporuci. Ličinke i kukuljice nalaze se na listovima donjih etaža.suzbijanje korova. kao nit tanki do 2 mm dugi kukci koji sišu sokove iz listova i cvjetova. Lisni mineri Liriomyza vrste.uporaba žutih ljepljivih ploča. u cvjetovima su primjetni mali. a kasnije se na ljepljivim naslagama razvijaju gljive čađavice. Prenosioci su virusa.uporaba plavih ljepljivih ploča za utvrđivanje zaraze.suzbijanje korova. grabežljiva spinosad stjenica Orius majusculus. .primjena insekticida. Biološka mjera: uporaba parazitskih osica Dacnusa sibirica. kritičan broj za početak suzbijanja je 1 odrasli oblik na 100 biljaka. Kemijska mjera: . Biološka mjera: pirimikarb .primjena insekticida. pri dodiru lete bijele mušice. Bijelo-srebrne točke na listovima i zamecima plodova. Heliothrips haemorrhoidalis.napad uši. Biljke zaostaju u rastu. Biološka mjera: . Phytomyza vrste Štetu čine uglavnom u zaštićenim prostorima. Agrotehnička mjera: . Biotehnička mjera.uporaba entomofagnih organizama: crveni pauk Aphidoletes aphidimyza. U početku se pojavljuje medna rosa po plodovima i listovima. Uski hodnici u listovima. Agrotehnička mjera: . Štetu čine u zaštićenim prostorima.

Žuta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera Agrotehničke mjere: . listova povećalom vidljive grinje. Najveće štete prave za vlažna vremena i noću. ponekad su pojedene i lisne žile. Deroceras spp. Agriolimax spp. tijela sužena veličine gusjenice.. Arion spp. Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis Agrotehnička mjera: .uklanjanje i uništavanje Male bjeličaste točke na listovima. to moguće Praćenje pojava primjenom feromonskih klopki. Sovica gama Autographa gamma lufenuron Match 050 EC Na plodovima se primjećuju rupe. gusjenice se ubušuju u plodove. Primijeniti Bt pripravke do 13 mm Gusjenice sovice gama se grbe hodajući. . Boja gusjenica ovisi o prehrani. Gusjenice listove izgrizaju od ruba prema unutra. Na zelenim plodovima se uzgoja povrća (na otvorenom i u primjećuju gusjenice koje se kasnije ubušuju u plodove.uzgoj kukuruza izolirati od kasnije tamnije do 4 cm duge. Dozvoljen je samo za suzbijanje kukuruznog moljca na paprici.zasijavanje žuto cvjetajućih biljaka u blizini nasada.uporaba insekticida odmah po pojavi prvih gusjenica. Štetu čini u zaštićenim prostorima.uklanjanje i uništavanje kukuruzovine (malčiranje).uništavanje kukuruzovine (malčiranje).uporaba predatora koprivine vidljive grinje. listovi žute i suše se. plodove. ponekad također i mehaničko suzbijanje. Agrotehničke mjere: . -Kemijska mjera: .postavljanje mamaca i Izjedaju klice. plodovi trule. a . grinje Phytoseiulus persimilis(grabežljiva grinja). .suzbijanje korova. u početku su svijetlije. listove. Biološke mjere: na pupovima i gornjoj strani listova fina paučina i . zaštićenim prostorima) gdje god je Ova vrsta se hrani i drugim vrstama povrća. .suzbijanje korova. Puževi Agrotehničke mjere: Gastropoda. . . prema glavi i zelene boje.Na biljkama i ispod biljaka su okruglaste tamne izmetine.uporaba vapna i pepela u Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. na donjoj strani zaraženih biljnih ostataka.uporaba entomofagnih organizama. srebrnkaste pjege i Koprivina grinja Tetranychus urticae željezov fosfat metaldehid Ferramol Gardene Limax   46 . . mlade biljke.

bijela loboda Chenopodium album obični čapljan Erodium cicutarium. obična svračica Digitaria sanguinalis jednogodišnji travni korovi. višegodišnji širokolisni korovi napropamid Devil Devrinol 45 FL napropamid Razza pendimetalin Dost 330 EC Stomp 330 E Ston paprika . Zeleni muhar Setaria viridis. trakama na mjestima dolaska puževa na usjev. koštan Echinochloa sp. koštan Echinochloa sp. obični svinjak Sonchus oleacerus. jednogodišnja vlasnjača Poa anua hrapavi šćir Amaranthus retroflexus. divlja zob Avena fatua hrapavi šćir Amaranthus retroflexus.ostatke izmeta. kopriva Urtica sp. jednogodišnja vlasnjača Poa anua. obični kostriš Senecio vulgaris. obični kostriš Senecio vulgaris obični svinjak Sonchus oleacerus. rusomača Capsella bursa-pastoris. dvornik Polygonum sp. smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule... bijela loboda Chenopodium album obični čapljan Erodium cicutarium. dikica Xanthium sp. Luxor Pužocid Pužomor Terminator arocid INTEGRIRANA ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIĐANA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. rusomača Capsella bursa-pastoris. divlja salata Lactuca scariola smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule. ŠTETNI ORGANIZAM AKTIVNA TVAR (R)-propikizafop NAZIV SZB Agil 100 EC NAPOMENA jednogodišnji i višegodišnji monokotiledni korovi obična svračica Digitaria sanguinalis. ambrozija Ambrosia sp. dvornik Polygonum sp. ambrozija Ambrosia sp.. obična mala mišjakinja Stellaria media kopriva Urtica sp. dikica Xanthium sp... divlja salata Lactuca scariola.. tuštevi Portulaca sp. tuštevi Portulaca sp. obična mala mišjakinja Stellaria media. divlja zob Avena fatua.iz presadnica   47 .

divlji sirak Sorghum halepense glifosat Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos Total 480 SL Dominator pirika Agropyron repens. višegodišnji širokolisni korovi pendimetalin Pendigan 330 EC Cidokor Clinic pirika Agropyron repens. širokolisni korovi. divlji sirak Sorghum halepense.nakon berbe povrća Tender Oxalis sjemenski travni korovi. drvenasti korovi glifosat Roundup BIACTIVE Total BIO nakon berbe jednogodišnjih kultura povrće   48 . poljski slak Convolvulus arvensis Herbocor Sl glifosat Herkules 480 SL strnište . poljski osjak Cirsium arvense.Strong jednogodišnji travni korovi.nakon berbe poljoprivrednih kultura i povrća nakon žetve/berbe polje . višegodišnji zeljasti korovi. poljski osjak Cirsium arvense.

DINJA I LUBENICA ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS Plamenjača Pseudoperonospora cubensis Najveće štete ova gljiva pričinjava kornišonima. tikvenjače krastavac krastavac lubenica.odabir otpornih hibrida. dinja krastavac krastavac.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Simptomi su slični (ne isti) onima koje uzrokuje bakterija P. dinja NAPOMENE uporaba odobrena za:   49 . . Kod dinja pjege su uglavnom okrugle. MJERE SUZBIJANJA Agrotehničke mjere: . krastavac. Kemijska mjera. lubenica. Ponekada lišće izgleda mozaično. mankozeb + benalaksil AKTIVNA TVAR NAZIV SZB Aliette FLASH fosetil Avi Avi WG Topic Baldo M Galben-M bakar (2) hidroksid Champion TEKUĆI Cuproline bakar (1) oksid mankozeb + mandipropamid Nordox 75 WG Nordox SUPER 75 Pergado MZ Previcur 607 SL propamokarb Proplant Trepak 607 SL propamokarb + fosetil azoksistrobin mandipropamid klortalonil Previcur Energy Quadris Revus Daconil 720 SC krastavac. tikva. . lubenica. . dinja krastavac krastavac krastavac.17. TIKVI. INTEGRIRANA ZAŠTITA KRASTAVAVACA. lubenica. iako zaražava sve tikvenjače.široki plodored. syringe pv. lachrymans. Ako je vlažnost visoka na naličju lista vidi se rijetka bjeličasta prevlaka. Kod jakih zaraza lišće je izlomljeno. Na lišću krastavaca vide se relativno velike žute uglate pjege.pravovremena sjetva/sadnja.primjena dopuštenih SZB. .

Agrotehničke mjere: .uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.uzgoj otpornih hibrida. Osim lišća napada i vriježe.lachrymans Na listovima se na početku rasta pojavljuju uglate vodenaste pjege.navodnjavanje kapanjem. Pepelnica Erysiphae cichoracearum.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. a kora plodova se često raspucava. . . Slične pjege pojavljuju se i na stabljici i plodovima iz kojih se izlučuje eksudat koji se osuši i oblikuje kapljice boje jantara. ili bjeličasta (E. fuliginea) . koje se vremenom osuše.Bakterijska palež Pseudomonas syringae pv. Na plodovima se vide okrugle uljane pjege.uporaba biostimulatora i bakrenog folijarnog gnojiva. Bolest se češće javlja kod uzgoja u zatvorenom prostoru. .široki plodored. Kemijska mjera: Na gornjoj strani lišća razvija se sivkasta (S. cichoracearum) prevlaka. a tkivo ispada. . Na donjoj strani pjega tijekom vlažnog vremena pojavljuje se bakterijski eksudat.sjetva certificiranog sjemena. a na otvorenom obično pri kraju vegetacije. krastavac miklobutanil Systhane 12 E Systhane 24 E krastavac sumpor Kalinosul 80 WG povrtlarske kulture Kossan WG Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor MICRO 80 WP Sumpor močivi Tiosam 80 Mikro   50 . . bitertanol Baycor WP 25 Fond 12 E lubenica.primjena dopuštenih SZB. Sphaerotheca fuliginea Agrotehničke mjere: .

Agrotehničke mjere: .sadnja manje osjetljivih kultivara.široki plodored.sp.sadnja manje osjetljivih kultivara.uklanjanje i zaraženih biljnih ostataka. . Agrotehničke mjere: . .dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom. Verticilium dahliae To su prvenstveno paraziti mladih biljaka u klijalištima.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljaka.uzgoj manje osjetljivih kultivara. Venuće tikve Fusarium oxysporum f. Jako zaraženi plodovi mogu istruniti.redovito uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. . . . Simptomi ovise o vrsti uzročnika.Sumpor SC-80 Tekući sumpor Thiovit JET Siva trulež Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Gljiva prvenstveno napada biljke pri uzgoju u zatvorenom prostoru.cijepljenje na vrstu Cucurbita ficifolia. .regulirati vlažnost tla i zraka i temperaturu u zatvorenim prostorima.cucumerinum. Agrotehničke mjere: . Na presjeku se vide smeđi provodni elementi.cijepljenje na vrstu Cucurbita ficifolia.ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu uzgoj na otvorenom. .široki plodored. Verticilium alboatrum. Na presjeku stabljike mogu se vidjeti smeđi provodni snopovi. Fuzarijska trulež Fusarium vrste. . Venuće je glavni simptom bolesti. . a prepoznaje se po obilnim sivim nakupinama.održavati higijenu zaštićenog prostora.   51 .dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom. jer joj pogoduje visoka vlažnost zraka. Uzročnici bolesti naseljavaju provodni sustav biljaka zbog čega je venuće glavni simptom. U pravilu biljke povenu za vrlo kratko vrijeme. . . . Mogu biti zaraženi svi dijelovi biljke.

bolest manjeg značenja .ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu. Na plodovima prvo solarizacijom. . vriježama i peteljkama . Na starijim plodovima parazit ulazi u unutrašnjost sve do sjemena pa takvi plodovi propadaju. Na stabljikama.plodored.sterilizacija tla vodenom parom i/ili pojavljuju se ovalne pjege.   52 . zatim se razvija gusti bijeli micelij i kasnije u njemu crni sklerociji. . Zaraženi plodovi u pravilu trunu. a na njima se pojavljuju kapljice ljepljive izlučevine.može se prenositi sjemenom. Na plodovima se prvo nalaze malene sive udubljene pjege. . Na listovima se nalaze vodene pjege koje potamne i suše se. Simptomi ovise o starosti biljke. rijetko na lubenicama.može se prenositi sjemenom. Bolest se najviše javlja u zaštićenom prostoru. Plod je smežuran i trune.uklanjanje i uništavanje zaraženih Na listovima se pojavljuju okrugle ili ovalne pjege biljnih ostataka.uzgoj otpornih hibrida.bolest manjeg značenja .široki plodored. Bijela trulež Sclerotinia sclerotiorum Parazit napada sve tikvenjače. Crna trulež lista i stabljike Agrotehničke mjere: Didymella bryoniae . Na plodovima. zeleno-žute do smeđe boje. Pjege se pojavljuju i na plodovima koji trunu. tikvama i dinjama.sjetva certificiranog sjemena. lagenarium) Agrotehničke mjere: . Krastavost ploda Cladosporium cucumerinum Agrotehničke mjere: . . . Agrotehničke mjere: . listovima. zelenožute pjege koje se zatim šire i pocrne. .sjetva certificiranog sjemena. .plodored. Na mladim plodovima izaziva deformaciju i njihovo otpadanje.Palež ili antraknoza Colletotrichum orbiculare (C. Osušeni dijelovi otpadnu pa su listovi rupičasti. vriježama i donjem dijelu stabljike prvo se vide vodenaste pjege. Parazit dolazi na krastavcima.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljaka prije nego što se formiraju sklerociji.

. Agrotehnička mjera: .široki plodored.uporaba predatora: grabežljiva mušica Uvijanje listova.suzbijanje korova domaćina. Aphis fabae Actellic 50 EC Pirimifos-METIL 50 EC povrtlarske kulture povrtlarske kulture zaštićeni prostor   53 . . a rubovi se mogu uvijati. Kemijska mjera: pirimifos-metil .lachrymans Na listovima se na početku rasta pojavljuju uglate vodenaste pjege.5 EC krastavac zaštićeni prostor Kemijska mjera: Štetu čine uglavnom u zaštićenim prostorima. mnogo medne rose na mlađim šiškarica Aphidoletes aphidimyza.Bakterijska palež Pseudomonas syringae pv.navodnjavanje kapanjem. .suzbijanje korova. Virus mozaika krastavca Cucumber mosaic virus (CMV) Virus zaražava sve tikvenjače. Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima. Chromatomya horticola Agrotehničke mjere: .primjena dopuštenih insekticida. Ponekada se javlja skraćivanje internodija. (mine) u listovima. božjih ovčica te mrežokrilka zlatooka tamnozeleni ili narančasto-ružičasti insekti koji sišu Chrysoperla carnea listove. Slične pjege pojavljuju se i na stabljici i plodovima iz kojih se izlučuje eksudat koji se osuši i oblikuje kapljice boje jantara. Agrotehničke mjere: . koje se vremenom osuše. Liriomyza bryoniae. spinosad Laser abamektin Vertimec 018 EC lambda-cihalotrin Karate 2. a u njima se nalaze bijele ili narančaste ličinke duge do 2 mm.Macrosiphon euphorbiae. Na plodovima se vide okrugle uljane pjege. . Simptomi ovise o domaćinu i soju virusa. krastavac zaštićeni prostor Agrotehnička mjera: .suzbijanje korova. Lišće je mozaično. a tkivo ispada.primjena insekticida Lisne uši Myzus persicae. vrste izdancima. Biološke mjere: .sjetva certificiranog sjemena. Lisni mineri Liriomyza trifolii.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. ponekada naborano. Hodnici .uporaba biostimulatora i bakrenog folijarnog gnojiva. Aphis gossypii. a kora plodova se često raspucava. Na donjoj strani pjega tijekom vlažnog vremena pojavljuje se bakterijski eksudat. . Na donjoj strani listova svijetlozeleni.suzbijanje vektora virusa.

Tipičan znak napada je medna rosa na listu. Biotehnička mjera: Čini štetu u zaštićenim prostorima. Štitasti moljac mali je . pri dodiru lete bijele mušice. tiametoksam Actara 25 WG Actellic 50 EC Pirimifos-METIL 50 EC Alfa 10 SC krastavac povrtlarske kulture povrtlarske kulture zaštićeni prostor pirimifos-metil alfa-cipermetrin Direkt Fascon Fastac 10 SC krastavac krastavac zaštićeni prostor   54 .pirimikarb Pirimor 50 WG povrtlarske kulture Skokunci Bourletiella sp.uporaba žutih ljepljivih ploča. Cvjetni štitasti moljac (bijela mušica) Trialeurodes vaporariorum Agrotehnička mjera: . Buhači Halticinae Skokunci su vrlo sitni kukci i nalaze se kod već oštećenog sjemena. bijeli vrlo živahni „leptirić“.suzbijanje korova.sve mjere koje pospješuju rast i razvoj. Biljke zaostaju u rastu. dug oko 2 mm.primjena insekticida. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak zbog čega se uobičajeno naziva i Kemijska mjera: bijela mušica. . a na donjoj strani listova mogu se naći svijetlozelene nepomične beznoge ličinke i/ili jaja. Buhači su tamni kukcii veličine 2-3 mm koji izgrizaju rupice na izniklim listovima i dobro skaču. na kojoj se kasnije razvijaju gljive čađavice. Agrotehnička mjera: .

Biološka mjera: . Oštećenja su vidljiva i na plodovima. Na pupovima i gornjoj strani listova vidljiva je prostora. grabežljiva stjenica Orius majusculus. listovi žute i . U cvjetovima su primjetni mali.uporaba plavih ljepljivih ploča . strani listova povećalom su vidljive grinje.kao indikatora za uporaba insekticida.suzbijanje korova. listove. brzi. na donjoj prostorima.Resičari Thrips tabaci. Limacidae. duga 1 .podizanje zračne vlage u zaštićenim napada su male bjeličaste točke na listovima.uporaba vapna i pepela u trakama na Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. Štetu čini u zaštićenim prostorima. Simptomi . Štetu čine u zaštićenim prostorima.Franklinela occidentalis.uporaba entomofagnih organizama: Grabežljiva grinja Amblyseius cucumeris. srebrenkaste pjege i mjestima dolaska puževa na usjev. a ličinke 3 para nogu.postavljanje mamaca i mehaničko Izjedaju klice.sadnja zdravih presadnica. Biotehnička mjera: .primjena insekticida.uklanjanje i uništavanje napadnutih mm. koji sišu sokove iz listova i cvjetova. Gastropoda . plodove. imaju 4 para nogu. Odrasli oblici biljnih dijelova. Biološka mjera: . Koprivina grinja Tetranychus urticae klofentezin Apollo 50 SC željezov fosfat Ferramol Gardene Limax krastavac metaldehid   55 . abamektin Vertimec 018 EC spinosad Laser acetamiprid Mospilan 20 SP tiametoksam Actara 25 WG krastavac krastavci zaštićeni prostor krastavac zaštićeni prostor krastavac Agrotehničke mjere: .čišćenje i dezinfekcija zaštićenih suše se. . fina paučina i grinje. Heliothrips haemorrhoidalis Bijelosrebrne točke na listovima i zamecima plodova. ponekad također i suzbijanje. Kemijska mjera: .uklanjanje puževa. . kao nit tanki do 2 mm dugi kukci. Najveće štete prave za vlažna vremena i noću. Prenosioci su virusa. ostatke izmeta. na leđnom dijelu ima tamnije mrlje. Agrotehničke mjere: Puževi .u zaštićeni prostor mogu se ispuštati korisni kukci. Odrasli oblici su ovalna gotovo prozirna tijela. mogu biti oštećenja od tripsa. mlade biljke.

divlja salata Lactuca scariola. divlji sirak Sorghum halepense AKTIVNA TVAR NAZIV SZB Devil napropamid Devrinol 45 FL Razza Dozvoljeno za lubenicu NAPOMENA glifosat Cidokor Clinic polje . ambrozija Ambrosia sp... INTEGRIRANA ZAŠTITA KRASTAVACA. jednogodišnja vlasnjača Poa anua hrapavi šćir Amaranthus retroflexus. rusomača Capsella bursa-pastoris.nakon berbe povrća   56 .. smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule. kopriva Urtica sp. Agrotehničke mjere: . poljski osjak Cirsium arvense. obična mala mišjakinja Stellaria media.Luxor Pužocid Pužomor Terminator AROCID Šampinjonske mušice Sciaridae Bijele sitne beznoge ličinke rastvaraju raspadajuća biljna tkiva. bijela loboda Chenopodium album obični čapljan Erodium cicutarium.. mogu se naći u vriježama stabljike. ŠTETNI ORGANIZAM divlja zob Avena fatua. obična svračica Digitaria sanguinalis. koštan Echinochloa sp. obični kostriš Senecio vulgaris.uporaba dezinficiranih supstrata. a povremeno napadaju i mlade biljke. dikica Xanthium sp. pirika Agropyron repens.. TIKAVA. dvornik Polygonum sp. DINJA I LUBENICA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. tuštevi Portulaca sp. Zeleni muhar Setaria viridis.. obični svinjak Sonchus oleacerus.

poljski slak Convolvulus arvensis Herbocor Sl Herkules 480 SL Tender Oxalis glifosat sjemenski travni korovi.Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos Total 480 SL Dominator glifosat pirika Agropyron repens. poljski osjak Cirsium arvense.nakon berbe poljoprivrednih kultura i povrća nakon berbe jednogodišnjih kultura povrće nakon žetve/berbe   57 . višegodišnji zeljasti korovi. širokolisni korovi. drvenasti korovi Roundup BIACTIVE Total BIO strnište . divlji sirak Sorghum halepense.

Agrotehničke mjere: .sadnja certificiranog sjemena.18. . Pri jakim zarazama (vlažno vrijeme) lišće se suši.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.plodored.(Ascochyta pinodes) Prvenstveno je parazit graška. a na lišću tamnosmeđe.   58 . .sadnja certificiranog sjemena i otpornih sorti. MJERE SUZBIJANJA Agrotehničke mjere: . Hrđa Uromyces appendiculatus Na naličju lišća vidljivi su smeđi jastučići (sorusi) okruženi svijetlozelenim oreolom. . INTEGRIRANA ZAŠTITA GRAHA ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS Palež Collethotrichum lindemuthianum Na svim nadzemnim organima pjege različite veličine.uporaba otpornih ili tolerantnih kultivara. .uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Već na kotiledonima uočljive su tamne udubljene pjege. Na mahunama su vidljive smeđe udubljene pjege sa crvenim uzdignutim rubom. AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA Agrotehničke mjere: .na jesen dezinficirati motke (kolce). Smeđi jastučići razvijaju se i na mahunama.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. . . ovalne ili uglate pjege.plodored. Pjegavost lišća Mychosphaerella spp.

sušenje biljaka. . odumiranje vrha. Bijela trulež Sclerotinia sclerotiorum Agrotehničke mjere: . Virusi CMV.uklanjanje i zaraženih biljnih ostataka.sadnja certificiranog sjemena. Agrotehničke mjere: . sp.ne pregusta sjetva.plodored. biljnih ostataka. . bakar (2) hidroksid Blauvit Champion bakar (iz bakarnog(2) hidroksida Champion WG 50 Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.sadnja certificiranog sjemena.uništavanje vektora.phaseoli Pripada među karantenske štetne organizme u proizvodnji graha za sjeme. simptomi kao na stabljici. BYMV.phaseoli i dr. kasnije nastaju crni sklerociji.ograničenje navodnjavanja i Na donjim dijelovima stabljike pojave se prvo sprječavanje zadržavanja vode u tlu vodenaste pjege. Mogu se zaraziti i mahune.Agrotehničke mjere: . . Sklerociji mogu nastati u mahunama.uklanjanja i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Mozaik na listovima. Fuzariozno uvenuće Fusarium oxysporium f. Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o vrsti bakterije. Palež listova graha Pseudomonas syringae pv. Bakterijska plamenjača graha Xanthomonas campestris pv.široki plodored.uklanjanje i uništavanje zaraženih venenje i kasnije propadanje cijele biljke. BCMV Agrotehničke mjere: .plodored. .   59 . biljnih ostataka. Na gornjoj strani listova svijetlozelene nekrotične pjege. potom gusti bijeli micelij u kojemu . . zrna su masno.sjetva bezvirusnog certificiranog sjemena.uklanjanje i uništavanje zaraženih Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o soju virusa. . a sjeme je inficirano micelijem. smeđe pjegava. na mahunama okrugle masne pjege koje prodiru u mahune. . Gljivice uzrokuju truljenje korijena kojem sljedi . phaseolicola.

Agrotehničke mjere: .u staklenicima i drugom zaštićenom prostoru Boxer 200 SL Confidor SL 200 Congo imidakloprid Dali Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid pirimikarb Pirimor 50 WG   60 . Na naličju lišća kolonije zelenih uši. Rjeđe se javlja na grahu.3-2. Pri visokim temperaturama razvoj traje oko temperaturom. Ima 3-4 generacije. a može ih imati i više.6 mm. Grahov žižak Acanthoscelides obtectus magnezijev fosfid Detia Degesch ploče (trake) Detia GAS-EX P (pelete) skladišni objekti aluminijev fosfid Detia GAS-EX T (tablete) skladišni objekti dijatomejska zemlja + silika gel Crna bobova uš Aphis fabae Zelena graškova lisna uš Acyrthosiphon pisum Crna bobova uš Aphis fabae je relativno malena uš. Direktne štete nanosi sisanjem sokova što uzrokuje kovrčanje i izvijanje listova. Polifag koji prenosi oko 150 virusa. Protect-IT Pirimifos-METIL 50 EC pirimifos-metil Actellic 50 EC povrtlarske kulture .kod velike brojnosti suzbijati dopuštenim SZB. mjesec dana. 1.ličinke se mogu uništiti i niskom sazrijevaju. Ženka na oranici odlaže jaja na mahune koje . crne boje. Kemijska mjera: .5-6 mm.skladište poprskati insekticidom prije berbe odnosno unošenja graha. na izdancima i cvjetovima pojavljuju se kolonije crnih uši. Zelena graškova lisna uš Acyrthosiphon pisum je duljine 3. Odrasli su oblici žutozeleni no postoje i ružičasti oblici. nekoliko dana na –18 C.

rahliti tlo za bolje nicanje. do 25 mm. duge 6-7 mm. špinatu. Manje štete napravi kod suhog i toplog proljeća. Čest i vrlo opasan štetnik kultura u zaštićenom .dovoljno zalijevanje.Štetniku pogoduje suho i toplo vrijeme. Ima 4 para nogu. Ličinka moljca izjeda zrnje. listovi žute i suše se. Prag štetnosti je 2 – 3 odrasla primjerka po listu. Koprivina grinja Agrotehničke mjere: Tetranychus urticae .suzbijanje korova domaćina stjenice.Grahove muhe. Polifag ima 1 –2 generacije godišnje. Stjenice Calocoris norvegicus Svjetlije mrlje na mahunama –ugrizi.redovita kontrola nasada. luku. Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis   61 . Polifagne. nema veće gospodarske štete. Agrotehnička mjera: . naraste ličinkama u skladišta.održavanje higijene u zaštićenom Simptomi napada su male bjeličaste točke na listovima. slabo klijanje. Agrotehničke mjere: . krastavcima.izbjegavati sjetvu graha i boba nakon špinata. Oštećenja na prvim supkama. Odrasli oblici su su dužine oko 1 mm gotovo biljnih ostataka.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. prozirna tijela. a ličinke Ph. .spriječiti unošenje zaražene robe s postaje siva ili svijetlosmeđa s tamnom glavom. Na .uklanjane i uništavanje zaraženih prostoru. Gusjenica je isprva bjelkasto-ružičasta a kasnije .ne gnojiti svježim stajskim gnojivom. šparogi. Agrotehničke mjere: . florilega su i kraće od ličinki prve vrste. florilega Ličinke Phorbia platura su bjelkaste. Na donjoj strani listova povećalom su vidljive grinje. Na pupovima i gornjoj strani listova vidljiva je fina paučina i grinje. „korijenove muhe“ Delia /Phorbia/ platura i D.poslije berbe uništiti biljne ostatke. leđnom dijelu ima tamne mrlje. . . .kasnija sadnja/sjetva. prostoru. ličinke 3 para nogu. .plodored. . također na grašku. .suzbijanje korova. rajčici.

pastirska torbica Capsella bursa-pastoris. pelinasta ambrozija Ambrosia elatior. višegodišnji uskolisni korovi jednogodišnji uskolisni travni korovi. dikica Xanthium spp. kamilica Matricaria spp. poljska mišjakinja Stellaria media. loboda Atriplex spp. poljska gorušica Sinapis arvensis. broćika turica Galium aparine.. višegodišnji širokolisni korovi.. loboda Atriplex spp. hrapavi šćir Amaranthus retroflexus.. divlji kupus Brasica oleracea.. višegodišnji uskolisni travni korovi pirika Agropyron repens. jednogodišnji uskolisni korovi. dvornik Polygonum spp. osim Polygonum aviculare.. poljski osjak Cirsium arvense. jarmen Anthemis spp.INTEGRIRANA ZAŠTITA GRAHA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. broćika turica Galium aparine. jarmen Anthemis spp. hrapavi šćir Amaranthus retroflexus.. ŠTETNI ORGANIZAM europski mračnjak Abutilon theoprasti.nakon berbe povrća   62 . pastirska torbica Capsella bursa-pastoris. obična konica Galinsoga parviflora.. kamilica Matricaria spp. europski mračnjak Abutilon theoprasti. pelinasta ambrozija Ambrosia elatior. crna pomoćnica Solanum nigrum. loboda Chenopodium spp. divlji kupus Brasica oleracea. loboda Chenopodium spp. dikica Xanthium spp. poljska potočnica Myosotis arvensis. AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA bentazon Basagran 600 Bazano bentazon Bentagran 600 Sax 600 jednogodišnji širokolisni korovi. divlji sirak Sorghum halepense glifosat imazamoks Pulsar 40 kletodim Select Super Cidokor Clinic Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos polje . crna pomoćnica Solanum nigrum. divlja rotkva Raphanus raphanistrum. poljska gorušica Sinapis arvensis. obična konica Galinsoga parviflora. poljska mišjakinja Stellaria media.

uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. ovalnog ili uglatog oblika.(Ascochyta pinodes). zatim smeđe pjege okruglog. pinodella zaražava i korijen.Total 480 SL Dominator glifosat pirika Agropyron repens.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. pisi Na površini svih zelenih dijelova karakteristična pepeljasta prevlaka. Simptomi na mahunama slični su onima koje na grahu izaziva C. Ascochyta pisi. Pepelnica Erysiphe pisi var. poljski osjak Cirsium arvense. širokolisni korovi.sadnja otpornih sorata.sadnja certificiranog sjemena. INTEGRIRANA ZAŠTITA GRAŠKA ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE AKTIVNA TVAR NAZIV SREDSTVA SZB NAPOMENA Palež Mycosphaerella spp. . na lišću žute.nakon berbe poljoprivrednih kultura i povrća nakon berbe jednogodišnjih kultura povrće nakon žetve/berbe 19. Agrotehničke mjere: . . lindemuthianum. Agrotehničke mjere: . Ascochyta pinodella Sve tri vrste uzrokuju slične (ne iste) simptome na nadzemnim dijelovima. divlji sirak Sorghum halepense. drvenasti korovi Roundup BIACTIVE Total BIO Herbocor Sl Herkules 480 SL strnište . višegodišnji zeljasti korovi. sumpor Kalinosul 80 WG Kossan WG   63 . . poljski slak Convolvulus arvensis Tender Oxalis glifosat sjemenski travni korovi. A.plodored.

Na izdancima i cvjetovima pojavljuju se kolonije crnih uši. crne boje. imidakloprid Boxer 200 SL   64 .Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor micro 80 WP Sumpor močivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekući Sumpor Thiovit JET Kumulus DF Chromosul 80 Cosavet DF Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis sp.3-2. Polifag koji Kemijska mjera: . Na naličju lišća kolonije zelenih uši. a osobito mahune na kojima se razvija gusta siva prevlaka. Crna bobova uš Aphis fabae Zelena graškova lisna uš Acyrthosiphon pisum Crna bobova uš Aphis fabae je relativno malena uš.) Za vlažnog i prohladnog vremena mogu biti zaraženi svi nadzemni dijelovi.6 mm. 1. Agrotehnička mjera: .kod velike brojnosti suzbijati dopuštenim SZB.ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu. Direktne štete nanosi sisanjem sokova što uzrokuje kovrčanje i izvijanje listova.

prljavobijela. a površina zaraženih tim štetnikom.Confidor SL 200 Congo Dali Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid Agrotehničke mjere: . . dug 4-5 mm.prostorna izolacija od prošlogodišnjih prljavobijele boje. Kukuljica je sivkasta. duga 6 mm i ima tri para slabo razvijenih . pridržavanje plodoreda. koje se . odmah se ubušuje u mahunu i zatim u prvo zrno na koje naiđe.napadnute izboje i mahune prikupiti i spaliti. Ličinka je crvolika.nakon berbe ukloniti sve biljne ostatke podudara s letom ovih leptira. Napadnute mahune lakše se kvare. dug 2mm. Odrasli je oblik žute boje. . duga 5-5.uklanjanje uništavanje zaraženih biljnih ostataka na polju Kornjaš je sivosmeđ. a ličinke se hrane s unutarnje strane mahune. Agrotehničke mjere: . Ličinka ostaje u zrnu dok se ne razvije u kornjaša. bijela. skladišta i izletanja štetnika iz skladišta. Čim se iz jaja razvije ličinka. Agrotehničke mjere: . Štete se javljaju u vrijeme cvatnje graška. Gusjenice u mahunama izjedaju i zapredaju zrna graška i onečišćuju ga svojim izmetinama. . Jaja su ovalobubrežastog oblika s kratkim drškom.ranija berba. Ličinka je šuma. Graškova mušica Contarinia pisi Crni i pjegavi graškov savijač Laspyresia nigricana. Drugo pokoljenje graškove mušice odlaže jaja u mahune. trunu i propdaju.izbjegavanje sjetve graška u blizini pokriljem koji ne pokriva potpuno zadak. kukuljica žutosmeđa. Laspyresia dorsana Graškov žižak Bruchus pisorum   65 . s crnim ticalima.sjetva ranozrelih sorata. od pjegavog graškovog savijača.5 mm. s bijelim pjegama i . voćnjaka i drvoreda.sprječavanje unošenje ličinki u prsnih nogu. uglavnom veće štete su i spaliti ih.

hrapavi šćir Amaranthus retroflexus. sjemenski širokolisni korovi jednogodišnji širokolisni korovi. višegodišnji uskolisni korovi imazamoks Escort Pulsar 40   66 . uska produžena tijela.. kamilica Matricaria spp. obična konica Galinsoga parviflora. crna pomoćnica Solanum nigrum. Ličinke su beznoge. prekrivena dlačicama-ljuskicama. loboda Atriplex spp. poljska mišjakinja Stellaria media. jarmen Anthemis spp... a poslije kad lišće otvrdne oštećuju ga s ruba. INTEGRIRANA ZAŠTITA GRAŠKA OD KOROVA ŠTETNI ORGANIZAM AKTIVNA TVAR (R)-propikizafop NAZIV SZB NAPOMENA jednogodišnji i višegodišnji travni korovi europski mračnjak Abutilon theohprasti. Agil 100 EC Basagran 600 Basagran SUPER bentazon Bazano Bentagran 600 Sax 600 pendimetalin + imazamoks sjemenski travni korovi.. pastirska torbica Capsella bursa-pastoris. loboda Chenopodium spp. Na mladim biljkama graška izgrizaju plojku lista sve do glavne žile. pa lišće sliči listu hrasta. broćika turica Galium aparine. prljavobijele boje i malo povijene. divlji kupus Brasica oleracea. jednogodišnji uskolisni korovi. dikica Xanthium spp. poljska gorušica Sinapis arvensis.Pipe mahunarke Sitona spp Mali kornjaši dugi 4-5 mm. višegodišnji širokolisni korovi. pelinasta ambrozija Ambrosia elatior.

divlji sirak Sorghum halepense glifosat Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos Total 480 SL Dominator glifosat pirika Agropyron repens. divlji sirak Sorghum halepense.Cidokor Clinic pirika Agropyron repens. drvenasti korovi Roundup BIACTIVE Total BIO Herbocor Sl Herkules 480 SL strnište . širokolisni korovi. poljski osjak Cirsium arvense. višegodišnji zeljasti korovi. poljski slak Convolvulus arvensis Tender Oxalis glifosat sjemenski travni korovi.nakon berbe povrća   67 .nakon berbe poljoprivrednih kultura i povrća nakon berbe jednogodišnjih kultura povrće nakon žetve/berbe polje . poljski osjak Cirsium arvense.

INTEGRIRANA ZAŠTITA BLITVE I CIKLE ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA Agrotehničke mjere: .uporaba tolerantnih kultivara.plodored. sumpor Cosavet DF Kalinosul 80 WG Kossan WG Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor Micro 80 WP Sumpor močivi Tiosam 80 Mikro Sumpor SC-80 Tekući sumpor Bolest je manjeg značaja i rijetko treba poduzimati mjere zaštite   68 .uklanjanje i uništavanje zaraženih crvenosmeđeg ruba.20. . Pjegavost lišća Cercospora beticola Bolest manjeg značaja Pepelnica Erysiphe betae Pepelnicom prekriveni listovi požute i kod jačeg napada se osuše. Pojavljujuju se brojne pjege svjetle sredine i . Agrotehnička mjera: . Pri jakim zarazama pjege se spajaju i lišće se može sušiti. biljnih ostataka.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

suzbijanje korova. Gastropoda Izjedaju klice. Lisne uši Myzus persicae. ponekad također i plodove.Thiovit Jet Agrotehničke mjere: . . Agrotehničke mjere: . mlade biljke. pirimifos-metil pirimikarb Pirimifos-metil 50 EC Actellic 50 EC Pirimor 50 WG povrtlarske kulture .široki plodored. Aphis fabae. zaražene biljke ukloniti iz nasada i Na naličju se vidi prevlaka sivo ljubičaste boje. željezov fosfat Ferramol Gardene Limax metaldehid Luxor Pužocid Pužomor   69 . . zadebljali i . uništiti. koje sišu biljne sokove (oslabljuju biljke i prenose viruse).u staklenicima i drugom zaštićenom prostoru Puževi Limacidae. Zaraženi listovi se uvijaju. betae) Agrotehnička mjera: .uporaba zaštitnih mreža kojima se štetnicima onemogućava pristup do Na donjoj strani listova nalaze se lisne uši raznih boja uzgajanih biljaka. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste pjege i Kemijska mjera ostatke izmeta. Najmlađi listovi su svijetlo zelene boje.uporaba certificiranog sjemena. farinosa f.čišćenje puteva preko kojih dolaze na parcelu.uporaba limacida. listove. .sp.ako se bolest pojavi pojedinačno krti. Plamenjača Peronospora schachtii (P. Najveće štete prave za vlažna vremena i noću.

A. bakar (2) hidroksid Blauvit   70 . .uporaba certificiranog sjemena. biljke propadaju. INTEGRIRANA ZAŠTITA BLITVE I CIKLE OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito.ličinke Hylemya antiqua Vrtna dlakava mušica . Žičnjaci Elateridae Hruštevi Melolontha melolontha Komar . endiviae. Agrotehničke mjere: . cichorii Agrotehničke mjere: .ZEMLJIŠNI ŠTETNICI Sovice pozemljuše Agrotis segetum.ličinke Bibio hortulanus Korijen izgrižen. Agrotis ypsilon. ŠTETNI ORGANIZAM jednogodišnji širokolisni korovi AKTIVNA TVAR kloridazon NAZIV SZB Pyramin FL Pyramin WG NAPOMENA 21. RADIČA I ENDIVIJE ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA Koncentrična pjegavost lista endivije i salata Alternaria solani f. . vrat korijena i listovi uz tlo izgriženi.višekratno obrađivanje tla.ličinke Tipula spp. INTEGRIRANA ZAŠTITA SALATE.optimalni rokovi sjetve i sadnje.izbjegavanje višegodišnje trave kao predusjev. .sp.preventivno zalijevanje i navodnjavanje sadnica prilikom sjetve odnosno sadnje. Rovac Gryllotalpa gryllotalpa Kupusna muha . Euxoa temera.ne pregusta sadnja. .ličinke Chortophila brassicae Lukova muha .

Parazit napada sve vrste salata. ali osjetljivost svih vrsta kao i sorata nije ista. sp. Agrotehnička mjera: . cichorii Bolest se javlja ljeti u toplim i važnim klimatskim uvjetima.Champion Pepelnica Erysiphe cichoracearum f. Kalinosul 80 WG Kossan WG Kumulus DF Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG sumpor Sulfolac 85 SC Sumpor Micro 80 WP Sumpor močivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekući sumpor Thiovit Jet   71 . Pepelnicom prekriveni listovi požute i kod jačeg napada se suše.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.

Može zaraziti i rasad.Pjegavost salate Microdochium panattoniana) Agrotehničke mjere: (Marssonina . Karakterističan simptom (Sclerotinia spp. boskalid + piraklostrobin su prekriveni sivom nakupinom reproduktivnih organa Signum gljive. Lupo .uporaba folija i podignutih gredica. sclerotiorum Biljke mogu biti napadnute u svim fazama razvoja.smanjiti vlaženje lišća. cinerea uzrokuje truljenje . Ovi paraziti jednako napadaju sve vrste salata. Prvo se vide vodenaste biljnih ostataka. .uklanjanje i uništavanje zaraženih Kasnije obole i stariji listovi.odstranjivanje bolesnih biljaka. . Zaraženi dijelovi prostorima. . iprodion . panattonianum Bolest manjeg značaja Bijela trulež Sclerotinia minor. . Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Agrotehničke mjere: .uporaba solarizacije. Radič je rijetko zaražen.uporaba certificiranog sjemena.uporaba otpornih kultivara.   72 . Male klorotične pjege najprije na vanjskim listovima.ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu uzgoj na otvorenom.smanjiti vlagu tla i zraka u zaštićenim bazalnih listova i korijenovog vrata. B. S.dvogodišnji plodored.) je truljenje biljke i gusti bijeli micelij pri korijenovom vratu u kojem nastaju crni sklerociji. Kidan . Obrubljene su tamnijom zonom tkiva.plodored. . pjege koje dobivaju žutu pa zatim svjetlo smeđu boju.

sorti ili hibridu te o klimatskim uvjetima.uravnotežena gnojidba dušikom i Truljenje vanjskih i unutarnjih listova. Na razvijenom lišću pjege su prvo žučkaste i okrugle. . Agrotehničke mjere: . .uzgoj otpornih kultivara. Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o soju virusa.sjetva/sadnja certificiranog sjemena. Velike štete mogu nastati u zaštićenim prostorima kada mlade biljke potpuno propadaju. . Agrotehničke mjere: . Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima. Avi WG fosetil Avi Aliette Flash Topic Agrotehničke mjere: .ne navodnjavati kišenjem. . . LeMV Deformacije i obojenosti listova. . .Plamenjača Bremia lactucae Simptomi ovise o vrsti. Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o vrsti bakterije. . a zatim su uglate.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Erwinia carotovora Virusi CMV.voditi računa o ocjeditosti tla. pojavljuje na rubovima listova i kasnije se proširi na . .široki plodored.redovito prozračivanje zaštićenog prostora.širok plodored (barem 4-godišnji). biljnih ostataka.   73 . .ograničavanje gnojidbe dušičnim gnojivima.uklanjanje i uništavanje zaraženih cijelu površinu lista. Truljenje se kalijem. . Pri visokoj vlažnosti na naličju listova pojavljuje se bjeličasta prevlaka.suzbijanje vektora virusa. Bakterijska palež listova Pseudomonas cichorii.suzbijanje korova.uporaba bezvirusnog certificiranog sjemenskog i sadnog materijala.

Lisni mineri Ophiomya pinguis Štetu čine uglavnom u zaštićenim prostorima. Agrotehnička mjera: . a gdje je to moguće također i od zaštićenih prostora. Na zelenim plodovima se primjećuju gusjenice koje se kasnije ubušuju u plodove. Ljeti je sprječava pristup štetnih organizama pisutno osjetno prirodno smanjenje populacije uši. prije svega u glavnoj žili lista. Agrotehnička mjera: .uništavanje kukuruzovine (malčiranje). a kasnije tamnije do 4 cm duge. Uši su žučkaste.širok plodored (barem 4. uzgajanim biljkama. u početku su svjetlije. Ova vrsta je se hrani i drugim vrstama povrća. štete su veće za sušna i topla vremena. Na listovima su primjetni ubodi koje štetni organizam uzrokuje za vrijeme hranjenja i odlaganja jaja.Hyperomyzus lactucae i dr. Agrotehničke mjere: .godišnji). koje pogoduje razvoju uši. U hodnicima su prisutne bijele ličinke bez nogu.uzgoj kukuruza izolirati od uzgoja povrća. Prenose viruse. Korjenove uši Pemphigus bursarius.Lisne uši Uroleucon sonchi. biljaka. Žuta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera Boja gusjenica ovisi o prehrani. Karakteristični su uski hodnici. Trama troglodytes Agrotehničke mjere: . prekrivene bjelkastom vunastom tvari. Godišnje ima 3-4 generacije.uporaba mreža kojima sprječavamo pristup štetnim organizmima uzgajanim biljkama. .   74 .uporaba vlaknastih pokrivki kojima se Glavna sezona zaraza je na proljeće i jesen.uklanjanje i uništavanje zaraženih Sišu korijenje te zbog toga zaostaje rast napadnutih biljnih ostataka. .

. plodove. Puževi Limacidae. . INTEGRIRANA ZAŠTITA ENDIVIJE.optimalni rokovi sjetve.Agrotehničke mjere: . ponekad također i parcelu. biljke propadaju.višekratna obrada tla. . SALATE I RADIČA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. ŠTETNI ORGANIZAM AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA   75 .uporaba limacida. listove. izgrižen korijenov vrat. . Nagriženo korijenje.izbjegavanje višegodišnjih trava kao predusjeva. Gastropoda željezov fosfat Ferramol Gardene Limax Luxor metaldehid Pužocid Pužomor Terminator AROCID ZEMLJIŠNI ŠTETNICI Sovice pozemljuše Agrotis spp. Agrotehničke mjere: .uklanjanje puževa. Kemijska mjera: . srebrenkaste pjege i ostatke izmeta. Najveće štete prave za vlažna vremena i noću. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj.čišćenje puteva preko kojih dolaze na Izjedaju klice. mlade biljke. hodnici ubušeni u korijenje i gomolje. Žičnjaci Elateridae Hruštevi Melolontha melolontha.suzbijanje korova.

. veliki dvornik Polygonum persicaria. Na zaraženim dijelovima razvijaju se tumoraste tvorevine (kila).. ptičji dvornik Polygonum aviculare. bijela loboda Chenopodium album.plodored .obična pirika Agropyron repens. jednogodišnja resulja Mercurialis annua. vlasnjača Poa sp. a ponekad donji dio stabljike. suličasti trputac Plantago lanceolata. . . . divlja rotkva Raphanus raphanistrum.5 godina.uzgoj zdravih sadnica. klupčasta oštrica Dactylis glomerata. mala mišjakinja Stellaria media. slakasti dvornik Polygonum convulvulus. ..suzbijanje korova iz obitelji krstašica. Agrotehničke mjere: . Simptomi na lišću su (ono nije direktno zaraženo) promjena boje i venuće. stoklas Bromus spp. . broćika turica Galium aparine. a samo neke Raphanus sorte su manje osjetljive. višegodišnji zeljasti korovi. Bolest manjeg značaja i javlja se samo na kiselim tlima   76 . ljulj Lolium spp.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. Velike štete nastaju pri zarazi presadnica. crna pomoćnica Solanum nigrum. .dezinfekcija mjesta za sjetvu vodenom parom i/ili solarizacijom. širokolisni korovi. poljska gorušica Sinapis arvensis. poljska čestitka Thlaspi arvense propizamid Kerb 50 W sjemenski travni korovi. Sve kupusnjače su osjetljive. obični kužnjak Datura stramonium. smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule.odabir tolerantnih sorti. INTEGRIRANA ZAŠTITA KUPUSNJAČA ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA Kupusna kila Plasmodiophora brassicae Gljiva zaražava najčešće korijen. drvenasti korovi glifosat Oxalis 22.kalcizacija. poljski mak Papaver rhoeas.

Plemenjača Peronospora parasitica Znakovi bolesti pojavljuju se već na kotiledonima i na prvim pravim listovima. Na lišću se vide žute pjege, a na naličju se formira siva prevlaka. Jako zaraženo lišće vene pa se može osušiti cijela presadnica. Starije lišće je otporno. Kod cvjetače može biti zaražen i cvijet (cvat) što umanjuje njenu tržnu vrijednost.

Agrotehničke mjere: - suzbijanje korova, - ne pregusta sjetva, - pokrivene gredice treba prozračivati, bakar hidroksid- dezinfekcija klijališta vodenom parom bakarsulfat i/ili solarizacijom, - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. bakar (2) sulfatpentahidrat bakarni oksiklorid

Bordoška juha Modra galica Plavi kamen

Agrotehničke mjere: - uklanjanje i uništavanje biljnih ostataka, Mogu oboljeti već i jako mlade biljke (presad). - plodored, Kasnije obole vanjski listovi na njima se razvijaju - ne sijati/saditi na vlažnim položajima. tamnosmeđe koncentrične pjege koje su prekrivene (vlažno vrijeme) tamnom prevlakom spora. Pjege se mogu spajati i listovi se suše. Crna trulež provodnih snopova Agrotehničke mjere: Xanthomonas campestris - odabir tolerantnih sorti, - plodored (5 godina za sadnice, 2 Biljke mogu biti zaražene u svim fazama razvoja. godine za uzgoj), Mlade biljke propadaju. Kasnije se na listovima vide - koristiti certificirano sjeme, žutosmeđe pjege, a žile pocrne. Tkivo između lisnih - pravilna gnojidba kalijem, žila ima izgled pergamenta. Na poprečnom presjeku - uklanjanje i uništavanje zaraženih korijena (kocen) vidi se tamno obojeno provodno tkivo. biljnih ostataka. Prstanasta pjegavost Agrotehničke mjere: Mycosphaerella brassicola - plodored, - odabir tolerantnih sorti, Simptomi se javljaju na starijim listovima na kojima se - kupusnjače ne sijati/saditi vide prstenaste pjege. Veličina i oblik pjega ovisi o u blizini uljane repice, domaćinu. Jako zaraženo lišće žuti i otpada. Bolest je - uporaba certificiranog sjemena, češća na cvjetači i kupusu, a može se javiti i na kelju - suzbijanje korova, pupčaru. - duboko zaoravanje ostataka kupusnjača.

Koncentrična pjegavost lišća Alternaria brassicae

Rame caffaro 32 WP boskalid + piraklostrobin Signum

Bolest se prenosi sjemenom

Bolest se prenosi sjemenom

Bolest nema veliki značaj, može se prenosti sjemenom

 

77

Mozaični virusi kupusnjača Turnip mosaic virus, (Brassica virus 1 sinonim) Žutica korabe i repe Brassica virus 5 Žuti mozaik korabice i repe Turnip yellow mosaic virus Virus mozaika cvjetače Cauliflower mosaic virus (Brassica virus 3 sinonim) Simptomi bolesti su različiti na pojedinim vrstama i sortama i ovise o uzročniku bolesti.

Agrotehnička mjera: - suzbijanje vektora.

Determinaciju prepustiti stručnjacima.

Agrotehničke mjere: - sabiranje listova s kolonijama gusjenica na manjim oranicama, U travnju i svibnju lete leptiri prve generacije, a u - uporaba mreže. srpnju i kolovozu leptiri druge generacije. Gusjenice obrste listove do lisnih žila. Opasan je prije svega na manjim površinama, a na većim površinama uglavnom na rubovima.

Kupusni bjelac i mali kupusar Pieris brassicae, Pieris rapae

Lino klorpirifos-metil Reldan 40 EC Rely 40 beta-ciflutrin Beta-Baythroid EC 025 Baturad WP Biobit WP lambda-cihalotrin Karate 2,5 EC

Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki

Kupusni moljac Plutella xylostella Gusjenice narastu do 12 mm, a tijelo im je suženo prema oba kraja. Prezimi u biljnim ostacima. Leptiri prve generacije lete u svibnju, druge u srpnju, a treće u kolovozu. Gusjenice izjedaju listove s donje strane, prave karakteristične „prozorčiće“ te na kraju izjedaju cijelo lisno tkivo.

Agrotehničke mjere: - uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka, - mjere koje ubrzavaju rast i razvoj biljke. - uporaba feromona. Kemijska mjera: - primjena insekticida (prag je 1 gusjenica po biljci).

lambda-cihalotrin alfa-cipermetrin

Lambda 5 EC Alfa 10 SC Direkt

 

78

Fascon Fastac 10 SC lambda-cihalotrin Kupusna sovica Mamestra brassicae Agrotehničke mjere: - duboko jesensko oranje, - suzbijanje korova. Karate 2,5 EC Boxer 200 SL Congo Dali imidakloprid Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid Confidor SL 200 beta-ciflutrin lambda-cihalotrin deltametrin Kupusna mušica srčikarica Contarinia nasturtii Ličinke su žućkaste, duge 2-3 mm. Napada sve kupusnjače, prije svega kupus i cvjetaču. Lišće se kovrča na dolje i ne formira glavu. Sekundarno se često javlja trulež. Ima tri do pet generacije godišnje. Agrotehničke mjere: Kupusna muha Delia radicum = Delia, Phorbia, Chortophilia, - poljoprivredna proizvodnja Hylemyia brassiscae certificiranog sadnog materijala, - uklanjanje i uništavanje biljnih U travnju i svibnju pojavljuju se muhe, koje odlažu ostataka kupsnjača, jaja na vrat korijena ili uz njega. Ima tri generacije - uporaba zaštitnih mreža. godišnje (drugu u srpnju i kolovozu, a treću u rujnu i listopadu). Suzbijamo je već pri sjetvi! Kemijske mjere: - primjena insekticida ako se pojavi više od 4 jaja ili ličinke po m2, - granulirane insekticide inkorporirati Beta-Baythroid EC 025 Karate 2,5 EC Roetem kupus kupus

Kapusna sovica je među više sovica najopasnija. Gusjenice mesnatog izgleda starenjem mijenjaju boju, Kemijska mjera: od sive, zelenkaste, smeđe do crne. Gusjenice prve - primjena insekticida kada su gusjenice generacije u lipnju i srpnju izjedaju listove, a gusjenice manje od 20-25 mm. druge generacije se od kolovoza nadalje ubušuju u glavice.

imidakloprid

Macho 70 WS

dimetoat

Calinogor, Perfekthion, Rogor 40, Ritam, Sistemin E-40, Zagor, Chromgor 40

 

79

odmah po klijanju kupusa. Agrotehničke mjere: Buhači Phyllotreta nemorum.5 EC   80 . se ne oporave ili se samo djelomično oporave. Agrotehnička mjera: . Ako insekticide upotrijebimo prekasno biljke viruse). parazitske osice i dr. božje Godišnje ima 15 i više generacija. deltametrin Agrotehnička mjera: .uporaba korisnih organizama u prekrivene voštanom prevlakom pepeljaste boje.uporaba insekticida. ili već u ostataka nakon berbe. imidakloprid Kemijska mjera: . već . nigripes. a glavatom kupusu oštećuju glave. suzbijanju (stjenice.5 . primijeniti kemijsko suzbijanje. sive boje tijela. ovčice. Uši su .uklanjanje i uništavanje biljnih ostataka. beznoge. Zaraženi listovi se uvijaju. P.3 mm. P. Na početku pojavljivanja pronalazimo ih u unutrašnjim listovima koji su ovisno o vrsti i sorti Biološka mjera: kupusnjače žuto do ljubičasto obojeni.uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih Uši se pojavljuju odmah po presađivanju. undulata . Ličinke su bjelkaste. zlatooke. rasadniku. Opasni su prije svega kod proizvodnje sadnica. Ako se na 25 biljaka nađe više od 100 uši te nakon ponovljenog pregleda taj broj bude veći. P.široki plodored.uporaba certificiranog sadnog materijala.) Lisne uši Kemijska mjera: Aphididae Na donjoj strani listova nalaze se lisne uši raznih boja koje sišu biljne sokove (oslabljuju biljke i prenose .pravovremena primjena insekticida. Kupusna lisna uš Brevicoryne brassicae Macho 70 WS Roetem kupus Boxer 200 SL Confidor SL 200 imidakloprid Congo Dali Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid lambda-cihalotrin Karate 2. atra.Pipe Ceutoryinchus pleurostigma = Ceutoyinchus quadriens Pipe su duge 2. Ličinke buše hodnike u peteljci i stabljici biljke.

s berbom po nastupu tehnološke zrelosti ne odugovlačiti.ako je populacija tripsa velika. samo je umanjena.beta-ciflutrin tiametoksam Beta-Baythroid EC 025 Actara 25 WG Ritam Rogor 40 Sistemin E-40 dimetoat Zagor Chromogor 40 Perfekthion Calinogor Duhanov resičar Thrips tabaci Ličinke i odrasli sisaju na listovima biljni sok što na kupusu uzrokuje stvaranje svijetlih kvržica na donjoj strani listova koji kasnije postanu smeđi. Živi na mnogim biljkama. . .primjena limacida. Ritam.suzbijanje korova.dezinfekcija klijališta vodenom parom i/ili solarizacijom. . sve do unutrašnjih listova. Agrotehničke mjere: .čišćenje puteva preko kojih dolaze na parcelu. ponekad također i . mlade biljke. . . Agrotehničke mjere: . Gastropoda željezov fosfat metaldehid Ferramol Gardene Limax Luxor   81 .plodosmjena (najmanje trogodišnja). Perfekthion. plodove. Calinogor. ne stvaraju glave. Na jesen kada je hladnije naseljava se u unutrašnjost kupusovih glava. Zagor.odabir tolerantnih sorti. Biljke zaostaju u rastu. Kemijska mjera: . Najveće štete prave za vlažna vremena i Kemijska mjera: noću. a plitko pri tlu razvija se sitno korijenje.suzbijanje korova i u okolici nasada/usjeva .saditi sorte s vegetacijom kraćom od 80 dana. Nematoda Heterodera cruciferae Glavni korijen odumre.uporabom insekticida šteta se ne sprječava. listove. Izjedaju klice. Puževi Limacidae. donji listovi žute i venu. Chromogor. pirimikarb dimetoat Pirimor 50 WG Rogor 40. Agrotehničke mjere: . Sistemin E-40.suzbijanje korova.

koštan Echinochloa sp. rusomača Capsella bursa-pastoris. kopriva Urtica sp. biljke propadaju.višekratna obrada tla. obična mala mišjakinja Stellaria media. zeleni muhar Setaria viridis... .. ŠTETNI ORGANIZAM obična svračica Digitaria sanguinalis. hrapavi šćir Amaranthus retroflexus.izbjegavanje višegodišnje trave kao predusjeva.Pužocid Pužomor Terminator AROCID ZEMLJIŠNI ŠTETNICI Sovice pozemljuše Agriotis spp. bijela loboda Chenopodium album.optimalni rokovi sjetve i sadnje. ambrozija Ambrosia sp. dvornik Polygonum sp. obični svinjak Sonchus oleacerus. obični čapljan Erodium cicutarium. . u korijenju ubušene ličinke. divlja salata Lactuca scariola. dikica Xanthium sp.. Agrotehničke mjere: . smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule... obični kostriš Senecio vulgaris. kupus napropamid Devil Devrinol 45 FL   82 . Pyrinex 48 EC INTEGRIRANA ZAŠTITA KUPUSNJAČA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. Žičnjaci Elateridae Hrušt Melolontha melolontha Rovac Gryllotalpa gryllotalpa Izgriženo korijenje. izgrižen vrat korijena. AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA kelj. divlja zob Avena fatua. jednogodišnja vlasnjača Poa anua. tuštevi Portulaca sp.

smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule..bijeli. svračica Digitaria sanguinalis. poljska gorušica Sinapis arvensis. hrapavi šćir Amaranthus retroflexus. jednogodišnja vlasnjača Poa anua. hrapavi šćir Amaranthus retroflexus. crveni kupus iz presadnica   83 .Sorghum halapense(iz sjemena).. obični kostriš Senecio vulgaris.. veliki dvornik Polygonum persicaria. svračica Digitaria spp. rusomača Capsella bursa-pastoris. divlji sirak Sorghum halepense. zubača Cynodon dactylon loboda Chenopodium sp. mala kopriva Urtica urens. divlja salata Lactuca scariola.. bijela loboda Chenopodium album.divlja zob Avena fatua.. višegodišnji širokolisni korovi Goal metazaklor Butisan S pendimetalin Dost 330 EC Pendigan 330 EC Stomp 330 E kupus . slakasti dvornik Polygonum convolvulus. čestoslavica Veronica sp. tušt Portulaca sp. divlje proso Panicum spp... koštan Echinochloa sp. konica Galinsoga sp. obični čapljan Erodium cicutarium. dvornik Polygonum sp. zubača Cynodon dactylon. muharika Setaria spp. kostriš Senecio sp. ptičji dvornik Polygonum aviculare. obična svračica Digitaria sanguinalis. svinjak Sonchus sp. jednogodišnji travni korovi. jednogodišnja vlasnjača Poa annua. koštan Echinochloa crus-galli. pomoćnica Solanum spp.... hrapavi šćir Amaranthus retroflexus. bijela loboda Chenopodium album.. obična mala mišjakinja Stellaria media. obični svinjak Sonchus oleacerus. muharika Setaria spp. pirika Agropyron repens. kamilica Matricaria spp. čestoslavice Veronica spp. zeleni muhar Setaria viridis. dikica Xanthium sp. kopriva Urtica sp.. Divlji sirak. jarmen Anthemis spp. koštan Echinochloa crus-galli. ambrozija Ambrosia sp. divlja rotkva Raphanus raphanistrum.. slak Convolvulus sp. tuštevi Portulaca sp. cecelj Oxalis sp.. obična slakoperka Apera spica-venti... napropamid Razza fluazifop-P-butil Fusilade FORTE Galigan 240 EC oksifluorfen Gallus kupus Verton oksifluorfen jednogodišnji širokolisni korovi mišji repak Alopecurus myosuroides. obični kužnjak Datura stramonium. poljska mišjakinja Stellaria media. divlja zob Avena fatua..

a pri jakim zarazama list se suši. zemlje se pojavljuje gusta snježnobijeli micelij u kojemu se razvijau crni sklerociji. Na korijenu se vide crna plitka udubljenja. azoksistrobin boskalid + piraklostrobin Quadris Signum Bolest se prenosi sjemenom Agrotehničke mjere: . u početku svjetložutih pjega koje kasnije potamne. Zaražene mogu biti sve štitarke (Apiaceae). radicina izaziva na klijancima crnu boju korjenčića koji trunu pa biljčice propadaju.ograničenje navodnjavanja i sprečavanje zadržavanja vode u tlu. Biljke venu.plodored. Agrotehničke mjere: . . dauci na lišću izaziva pojavu malih. . Bijela trulež Sclerotinia slerotiorum Pepelnica Erysiphe umbelliferarum Agrotehničke mjere: . boskalid + piraklostrobin Signum sumpor Kalinosul 80 WG Može se prenositi sjemenom   84 .uporaba certificiranog sjemena.sjetva certificiranog sjemena.Ston Strong 23.ukloniti ili zaorati sve biljne ostatke. Na razvijenom lišću pjege su ovalne. a boja se mjenja od žučkaste do crne. Bolest je posebno štetna na klijancima.plodored. na podzemnim dijelovima i tik iznad . A. INTEGRIRANA ZAŠTITA MRKVE ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA Palež lišća Alternaria dauci Crna trulež korijena Alternaria radicina A.

Na tom mjestu korijen trune. Crvena palež Helicobasidium purpureum (Rhizoctonia violacea) Virusi Crvenilo ili mozaik na listovima. slabiji rast biljaka. Agrotehnička mjera: .uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka.suzbijanje vektora.ograničenje navodnjavanja i Na korijenu tkivo je utonulo i prekriveno sprječavanje zadržavanja vode u tlu. . Od štitarki najosjetljivija je mrkva. . heraclei Karakteristična siva prevlaka na listovima.široki plodored.   85 . tamnoljubičastim hifama. Kossan WG Kumulus DF Kvašljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor Micro 80 WP Sumpor močivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekući sumpor Thiovit Jet Agrotehničke mjere: . Osjetljive su sve štitarke.E. Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima. jako zaraženo lišće se suši.

mrkva se sije na istoj površini tek svake četvrte godine.uništiti sve štitarke u blizini do 2 km. Prenosilac virusa.2.Mrkvina muha Psila rosae Tijelo mrkvine muhe je crno a glava smeđa.4 . . Napravi plitke hodnike pod površinom korijena.sijati ili jako rano ili jako kasno. Ličinka je mliječnobijela duga 6-8 mm. . Prenose viruse. Miner mrkve Napomyza carotae Agrotehničke mjere: .suzbijanje korova. Na manjim površinama može se koristiti zaštitna mreža. Mrkvina lisna uš Cavariella aegopodii Uš je zelene do žutozelene boje.rahliti tlo. prljavobijela. Duga je 45 mm. Biljke koje napadne mrkvina muha lako se prepoznaju po ljubičastom lišću. Nakon Biološka mjera: 3-6 tjedana uđe u tlo i kukulji se. a katkad i požute. Prva se pojavljuje 4. druga krajem 7. a mogu i uginuti. Zimu preživi kao -uporaba parazitskih osica.-6.   86 . Deformira listove koji pocrvene. . .-9. Biološka mjera: . dug oko 3 mm. prozirnih krila. mjeseca. Mrkvina lisna buha Trioza apicalis Odrasli je oblik svijetlozelenožute boje. Mlade biljke brzo propadaju.plodored . Agrotehnička mjera: . Agrotehničke mjere: .uporaba zaštitnih mreža. Napadnuto lišće uvijeno je i kovrčavo te izgleda kao da su ga napale lisne uši. Ima dvije generacije godišnje. ličinka na korijenu ili kao imago u tlu.ranija sjetva.7 mm. Nakon izlaska iz jaja ličinke se ubušuju u mrkvu. duga 1. Jaja su izdužena. Uzrokuje kovrčanje lišća mrkve i peršina. Zaražene biljke zaostaju u rastu. . mjeseca. koje kasnije požuti i osuši se.uporaba korisnih organizama koji mogu smanjiti napad.poželjno je između redova mrkve sijati luk.

Pojačan razvoj sekundarnih korijenčića. žičnjaci prave uske hodnike. Listovi žute i crvene te se suše. deformira se i postaje drvenast. Žičnjaci Elateridae. Rovac Gryllotalpa gryllotalpa Ličinke pregrizaju vrat korijena. .Zemljišni štetnici Sovice pozemljuše Noctuidae. a rovac udubljenja u korijenu. Mrkvina cistoloka nematoda Heterodera carotae Korijen zaostaje u rastu. drvenasti korovi   87 .više puta obraditi tlo.ne sijati mrkvu na preoranu površinu. INTEGRIRANA ZAŠTITA MRKVE OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. višegodišnji zeljasti korovi. Agrotehnička mjera: . ŠTETNI ORGANIZAM AKTIVNA TVAR NAZIV SZB Afalon linuron Afalon disperzija Linurex 50 SC glifosat Oxalis NAPOMENA jednogodišnji širokolisni korovi sjemenski travni korovi. širokolisni korovi. Agrotehničke mjere: .plodored.

Kod jake zaraze broj pjega se jako povećava zbog čega se lišće suši.24.plodored.uništavanje biljnih ostataka. Lisni mineri Opisani kod mrkve Lisne uši Aphididae Opisane kod mrkve.   88 .sjetva certificiranog sjemena. Biološka mjera: . . INTEGRIRANA ZAŠTITA CELERA ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA Siva pjegavost lišća celera Septoria apii Na lišću se vide žutosive do smeđe pjege.kao i kod mrkve. Listovi s velikim brojem pjega se suše. veličinu i preko 1 cm.uništavanje biljnih ostataka. Okrugle su. Pjege na listovima su u početku sitne. bakar (2) sulfatpentahidrat Modra galica Plavi kamen Pjegavost lišća celera Cercospora apii Agrotehničke mjere: . sivo-smeđe boje i okružene tamnijom zonom. Agrotehničke mjere: . brzo dostižu .

rubom. 25.uklanjanje i uništavanje biljnih Na lišću se vide žućkaste pjege okružene tamnim ostataka. Na peteljci su pjege duguljaste. Spajanjem pjega dolazi do sušenja lišća. . INTEGRIRANA ZAŠTITA PERŠINA ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA Agrotehničke mjere: .   89 .bolest se prenosi sjemenom INTEGRIRANA ZAŠTITA PERŠINA OD KOROVA Provoditi međuredno kultiviranje 2-3 puta uz ostale mjere mehaničkog suzbijanja korova.INTEGRIRARANA ZAŠTITA CELERA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova primjeniti mehaničke mjere gdje god je to moguće i učinkovito. Pjegavost lista peršina Septoria petroselini .sjetva certificiranog sjemena.

uporaba certificiranog materijala za sadnju.uporaba zdravih sadnica.virus šparoga 1 AV2 . . Virusi AV1. a kasnije i propadanja cijelih biljaka. . Hrđa šparoge Puccinia asparagi Uzročnici truleži Fusarium oxysporium f. Parazit napada nadzemne dijelove biljke na kojima se . . Agrotehničke mjere: . Fusarium moniliforme.uporaba certificiranog materijala za sadnju Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.sadnja manje osjetljivih kultivara. dobivaju tamnu boju.virus šparoga 2 Deformacije i obezbojenja izdanaka šparoga Agrotehnička mjera: .uzgoj otpornih ili rezistentnih vremena. kultivara. asparagi. Fusarium solani.u jesen uklanjati nadzemni dio pojavljuju smeđecrveni jastučići (sorusi). Simptomi ovise o vrsti parazita. Fusarium roseum Gljive uzrokuju trulež korijena nakon čega dolazi do venuća. Na tom mjestu korijen trune.široki plodored.   90 .u slučaju bolesti pravovremeno tamnoljubičastim hifama. ukloniti bolesne biljke.uništavanje divljih šparoga u blizini nasada. Crvena palež Helicobasidium brebissonii (Rhizoctonia violacea) Agrotehničke mjere: . sp. Na korijenu tkivo je utonulo i prekriveno .ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu. U jesen oni zaraženih biljaka. Napadnute biljke se osuše prije .26. INTEGRIRANA ZAŠTITA ŠPAROGA ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SREDSTVA SZB NAPOMENA Agrotehničke mjere: .

cm duge. Šparogina zlatica Crioceris asparagi 12-točkasta šparogina zlatica Crioceris duodecimpunctata Odrasli kukci nagrizaju izdanke šparoga.uklanjanje i uništavanje gusjenica i Korijenje nagrizaju bjelkaste gusjenice. Posebno su osjetljive mlade biljke.mlade nasade često pregledavati. U kolovozu dolazi nova generacija nametnika.Šparogina muha Platyparea poeciloptera Žućenje i deformacije mladica zbog hodnika u kojima se nalaze bijele beznoge ličinke.5 kokona. koje su do 4. .   91 . Agrotehnička mjera: .rezanjem dospjelih izboja otklanjati i uništavati jaja i ličinke. INTEGRIRANA ZAŠTITA ŠPAROGE OD KOROVA OPIS: Primjena mehaničkih mjera zaštite od korova. Šparogin korjenaš Hypopta caestrum Agrotehničke mjere: . Agrotehnička mjera: . U lipnju ženke polažu jaja iz kojih izlaze ličinke koje nagrizaju nadzemni dio biljke.suzbijanje korova.

široki plodored. . Zaraženi listovi se uvijaju. Jako zaraženo lišće se suši. .27. a na donjoj strani lista nalaze se svijetlozelene nepomične beznoge ličinke. INTEGRIRANA ZAŠTITA ŠPINATA ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA Plamenjača Agrotehničke mjere: Peronospora farinosa (Peronospora schachtii f. pirimikarb Pirimor 50 WG Čini štetu u zaštićenim prostorima. na dodir lete -uporaba žutih ljepljivih ploča.sp. Virus mozaika krastavca CMV Deformacije i obezbojenja listova Lisne uši Myzus persicae.uporaba otpornih kultivara. krto i uvija se prema naličju. viruse).suzbijanje vektora. Ljepljiva čađava Biotehnička mjera: prevlaka na listu. središtu rozete. Cvjetni štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum Agrotehnička mjera: . biljke zaostaju u rastu. Kemijska mjera: pirimifos-metil Pirimifos-Metil 50 EC Actellic 50 EC   92 . često zadebljano.sprječavanje zakorovljenosti.uklanjanje i uništavanje bolesnih Javlja se već na kotiledonima ili najmlađem lišću u biljaka. Lišće je žuto. deformirano. Aphis fabae Agrotehničke mjere: . betae) . bijele mušice. Uporaba vlaknastih mreža uz pomoć Na donjoj strani listova nalaze se lisne uši raznih boja kojih se ušima onemogućava pristup koje sišu biljne sokove (oslabljuju biljke i prenose uzgajanim biljkama. Na naličju se razvija sivo-ljubičasta prevlaka. Agrotehnička mjera: Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.

plodove.. Najveće štete prave za vlažna vremena i noću. ponekad također i suzbijanje. ostatke izmeta.postavljanje mamaca i mehaničko Izjedaju klice. Puževi Limacidae. srebrenkaste pjege i mjestima dolaska puževa na usjev.uporaba insekticida.   93 .uporaba certificiranog sjemena. plodored. INTEGRIRANA ZAŠTITA ŠPINATA OD KOROVA OPIS: Špinat je kultura kratke vegetacije pa pojava korova u nasadu može prouzročiti velike štete. suzbijanje višegodišnjih korova u kulturama koje prethode špinatu. . mlade biljke. Agrotehničke mjere: . Gastropoda željezov fosfat Ferramol Gardene Limax metaldehid Luxor Pužocid Pužomor Terminator AROCID Nematode Ditylenchus dipsaci Deformacija stabljike i lista Agrotehnička mjera: . . Vrlo važne su indirektne mjere poput predsjetvene pripreme tla.uporaba vapna i pepela u trakama na Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj.uništavanje. listove. Potrebna primjena prikladnih mehaničkih mjera.

izbjegavanje sadnje ili sjetve na zasjenjene i vlažne površine.sadnja/sjetva otpornih kultivara. Zaraze mogu biti lokalne ili opće (sistemične). . propineb Antracol WP 70 Chromoneb S-70 Župineb S-70 propineb + bakarni oksiklorid bakarni oksiklorid + benalaksil Bakreni Antracol WP 63 Baldo C Galben C Blauvit bakar (2) hidroksid Champion Champion tekući Cuproline bakar hidroksidbakarsulfat bakar (iz bakarnog(2) hidroksida bakar (2) hidroksid x kalcijev sulfat bakar (2) hidroksid x kalcijev sulfat Bordoška juha Bordoška juha Caffaro 20 WP Champion WG 50 Bordoška juha 20 WP Bordoška juha 20 WP Manica osim mladog luka za salatu   94 .28. Sistemična zaraza je posljedica sadnje zaraženih lučica. Kod sjemenskog luka napada cvjetnu stapku. najviše luka. S lišća širi se na vrat. INTEGRIRANA ZAŠTITA LUKOVIČASTOG POVRĆA ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA Plamenjača Peronospora destructor (Peronospora schleideni) Česta i vrlo štetna bolest. . Na lišću (pera) javljaju se svijetlozelene vodenaste pjege koje su za vlažnog vremena pokrivene sivo-ljubičastim prevlakama.uporaba certificiranog sjemena/lučica. Agrotehničke mjere: . glavice i u samu glavicu zbog čega luk trune trune u skladištu. a posljedica je šturost sjemena.

uzgoj otpornih sorata.sadnja certificiranih lučica.ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu. Hrđa luka Agrotehničke mjere: Puccinia allii Hrđa češnjaka .Bordoška suspenzija S-20 Bordoška suspenzija 20 WP bakar (2) oksiklorid mankozeb + benalaksil M Cuprocaffaro 50 WP Fantic M Modra galica Plavi kamen Rame Caffaro 32 WP boskalid + piraklostrobin Signum bakarni oksiklorid bakar (2) sulfatpentahidrat Agrotehničke mjere: .plodored. Na lišću (perima) prvo se vide izblijedjela mjesta (pjege). Osim lišća mogu biti zaražene i glavice zbog čega luk trune često još u polju ili u skladištu. Kod jake zaraze lišće žuti i suši se. U vlažnim uvjetima tkivo se razmekša i prekriveno je gustom prevlakom sive boje. Kasnije jastučići dobivaju crnu boju. Na lišću se vide jastučići oblika leće crvenosmeđe boje često okruženi tkivom žute boje.plodored. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Botrytis squamosa Botrytis allii   95 . Gljive parazitiraju nekoliko Allium vrsta. Ako je vlažnost zraka niska prevlake se ne formiraju.otklanjanje i uništavanje divljeg luka. U vlažnim . godinama mogu uzrokovati značajne gubitke. . . Puccinia pori .

Listovi su valoviti.OYDV (Alium virus 1 . uvijeni te venu. nego plosnat.uporaba certificiranog sjemena i sinonim) sadnog materijala. Lukova muha Delia(=Phorbia. a zatim propadaju.suzbijanje vektora. Listovi žute i suše se. =Chortophila. Najčešće napada luk i poriluk. naći u lisnim peteljkama poriluka i ispod vanjskih listova luka. List luka nije okrugao.Virus žute patuljavosti luka Agrotehničke mjere: Onion yellow dwarf virus . Vanjski listovi žute. Agrotehničke mjere: . Štete izazivaju ličinke koje se nalaze unutar stabljike i hrane se njenim sadržajem. Miner poriluka Napomyza gymnostoma Agrotehničke mjere: .uzgoj ispod zaštitne mreže. a rjeđe češnjak. Lišće žuti. (poriluka. vene i suši se. svijetlosmeđe do oker boje.uništavanje biljnih ostataka u polju. Ličinke se mogu . Luk gnjili. Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.namakanje luka sijanca prije sadnje. mekanog izduženog tijela. Prisutnost se prepoznaje po nizu uboda koje na listu . Duhanov resičar Trips tabaci Maleni kukac. Biotehnička mjera: . Godišnje ima dvije generacije nametnika. .   96 . . luka.uporaba plavih i žutih ploča. vlasca) napravi ženka. Štete izazivaju ličinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova zbog čega na listovima luka nastaju karakteristične srebrnaste pjege nepravilna oblika.mehaničko uklanjanje i uništavanje zaraženih listova i biljaka. =Hylemia) antiqua. Biljke zaostaju u rastu.uzgoj ispod zaštitne mreže.

svijeni uveli i žuti. oblika dužine 1-1. Jednogodišnji travni korovi.uzgojen izravnom sjetvom iz lučica luk . Mužjaci i ženke su crvolikog certificiranog sadnog materijala. Agrotehnička mjera: Za stabljikinu nematodu obvezno je obaviti pregled tla te uporaba Migratorni endoparazit. Žičnjaci Elateridae. Rovac Gryllotalpa gryllotalpa Agrotehničke mjere: . Na napadnutom luku listovi žute. neki širokolisni korovi NAZIV SZB Stomp 330 E Ston pendimetalin Dost 330 EC Pendigan 330 EC Strong Panida Grande luk . Napadnute lukovice crvenog luka su deformirane.Zemljišni štetnici Sovice pozemljuše Noctuidae. Stabljikina nematoda Ditylenchus dipsaci INTEGRIRANA ZAŠTITA LUKOVIČASTOG POVRĆA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehaničkim mjerama gdje god je to moguće i učinkovito. ŠTETNI ORGANIZAM AKTIVNA TVAR Nakon sjetve a prije nicanja (pre-emergence) rezidualno. mekane i spužvaste. prazne i nisu za sadnju. Listovi su odebljali. a lukovice su mekane.iz sjemena i lučica NAPOMENA   97 .5 mm.više puta obraditi tlo.

hrapavi šćir Amaranthus retroflexus..Nakon nicanja (poste-emergence)... tušt Portulaca sp. čestoslavica Veronica sp. kopriva Urtica dioica. Jednogodišnji travni korovi.. slak Convolvulus sp.. obična mišjakinja Stellaria media. perzijska čestoslavica Veronica persica. konica Galinsoga sp. poljska potočnica Myosotis arvensis.. lučica i presadnica.. Ljepljiva broćika Galium aparine. cecelj Oxalis sp. svinjak Sonchus sp. osjak Cirsium spp. Tretiranje nakon nicanja korova.za proizvodnju glavica Jednogodišnji i višegodišnji travni (monokotiledoni) korovi. jarmen Anthmis spp. samonikli suncokret Helianthus annuus.. osim mladog salatnog Agil 100 EC fluazifop-P-butil luk .iz sjemena.. veliki dvornik Polygonum persicaria. divlja rotkva Raphanus raphanistrum. slakasti dvornik Poligonum convolvulus. Nakon nicanja (poste-emergence). obični slak Convolvulus arvensis. štitarke Apiaceae.iz lučica klopiralid Lontrel 300 luk. obični koštriš Senecio vulgaris. osim mladog salatno Nakon nicanja (poste-emergence). kamilica Matricaria spp. Galigan 240 EC oksifluorfen Verton Gallus luk . luk.. kupina Rubus spp. obični kužnjak Datura stramonium. Loboda Chenopodium sp. šćav Rumex crispus.. zubača Cynodon dactylon. mahunarke Fabaceae fluroksipir Starane 250 Starline EC luk .iz sjemena. dvornik Polygonum spp.. crna pomoćnica Solanum nigrum.iz lučica. poljski svinjak Sonchus spp.. Pelinolisna ambrozija Ambrosia artemisiifolia.iz lučica. Tretiranje u fazi 3-5 listova Fusilade Forte   98 . lučica i presadnica luk Nakon nicanja (poste-emergence). osim mladog salatnog (R)-propikizafop Jednogodišnji i višegodišnji travni (monokotiledoni) korovi. kostriš Senecio sp. maslačak Taraxacum officinale. jednogodišnji širokolisni korovi oksifluorfen Goal luk .

29.široki plodored. Na zaraženom .uklanjanje i uništavanje zaraženih lišću vide se bjeličaste ispupčene nakupine koje se biljnih ostataka (zajedno s korijenom). koje su često obrubljene lisnim žilama. Tkivo unutar pjega se vremenom osuši.   99 . . raspucavaju i oslobađaju bijeli prah (spore). Bijela hrđa Albugo candida Agrotehničke mjere: . .suzbijanje korova. Plamenjača Peronospora parasitica Crna lisna pjegavost Alternaria brassicae Agrotehničke mjere: . INTEGRIRANA ZAŠTITA HRENA ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA Agrotehničke mjere: . biljnih ostataka. Razlikuju se lokalne i sistemične zaraze.uklanjanje i uništavanje zaraženih Na gornjoj strani listova pojavljuju se žućkaste pjegice biljaka. Na donjoj strani pjega nalazi se bjeličasto-siva prevlaka.suzbijanje korova iz skupine krstašica.uklanjanje i uništavanje zaraženih Simptomi su sličnima onima opisanim kod kupusnjača.

primjena insekticida Kupusni moljac Plutella xylostella Prezimi u biljnim ostacima. crne). Gusjenice nagrizaju lišće do lisnih žila. Kupusni bijelac Pieris brassicae Bacillus thuringiensis subsp. Phyllotreta undulata Vrlo su opasni za mlade biljke. karakteristično uski dok miruju) prve generacije lete u svibnju. a u . a gornja epiderma barem na početku ostane netaknuta. Gusjenice druge generacije čine štetu u kolovozu. Buhači Phyllotreta nemorum. a oni treće generacije u kolovozu. Phyllotreta nigripes. Kemijska mjera: pa cijela biljka može propasti. štetnik ugrožava više od 10 % lisne površine mladih biljaka). Gusjenice tijekom razvoja mijenjaju boju (od sivo. odnosno osušiti se. .uporaba zaštitnih mreža odnosno prekrivača.   100 .duboko jesensko oranje. U travnju i svibnju lete leptiri prve generacije.odstranjivanje listova s kolonijama gusjenica. . Gusjenice prve generacije nagrizaju listove u lipnju i srpnju. Kupusna sovica Mamestra brassicae Agrotehničke mjere: Agrotehnička mjera: . leptiri druge generacije u srpnju. srpnju i kolovozu leptiri druge generacije.suzbijanje korova. Gusjenice nagrizaju lišće s donje strane. Leptiri (maleni.plitko okopavanje (ljeti). Kemijska mjera: .rana sjetva.Agrotehničke mjere: . kurstaki Baturad WP .primjena insekticida (u slučaju da Osobito su opasni za suha i topla vremena. Agrotehničke mjere: . Rubovi izjedina nekrotiziraju.uporaba mreža. Kukci nagrizaju okrugle rupe u listovima.. Phyllotreta atra. zelenkaste do smeđe.

primjena insekticida (potrebno dodavanje okvašivača (škropimo pod visokim tlakom). . Odrasli . pirimikarb Kupusna lisna uš Brevicoryne brassicae Uši se pojavljuju ubrzo nakon presađivanja. mlade biljke. Na dodir iz .suzbijanje korova. koji postaju žute do ljubičaste boje.Lisne uši Aaphididae Agrotehnička mjera: . pirimifos-metil Actellic 50 EC Pirimifos-Metil 50 EC zaštićeni prostori željezov fosfat Ferramol Gardene Limax Izjedaju klice. srebrenkaste pjege i Kemijska mjera ostatke izmeta. . Zaraženi listovi se uvijaju. ponekad također i plodove. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj.primjena insekticida. Najprije se nalaze na listovima uz srčiku.čišćenje puteva preko kojih dolaze na parcelu. čađava prevlaka). primjerci i ličinke sišu biljne sokove.primjena limacida. listove. . a na donjoj strani listova možemo pronaći Kemijska mjera: svijetlozelene nepomične beznoge ličinke. Biljke zaostaju u rastu. metaldehid Pužomor Pužocid Luxor   101 . Uši su prekrivene voštanom prevlakom. Štetnik uglavnom u zaštićenim prostorima. Kemijska mjera: .primjena insekticida. biljaka izlijeću bijele mušice.suzbijanje korova. Godišnje imaju više generacija. Najveće štete prave za vlažna vremena i noću. Pronositelji su mnogih virusa. Cvjetni štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum Agrotehnička mjera: .uništavanje ili duboko zaoravanje biljnih ostataka.suzbijanje korova.postavljanje žutih ljepljivih ploča. Uši sišu biljne sokove i time uzrokuju deformacije i zakržljalost biljaka. Puževi Limacida. Na donjoj strani listova nalaze se lisne uši raznih boja koje sišu biljne sokove (oslabljuju biljke i prenose Kemijska mjera: viruse). Agrotehničke mjere: beta-ciflutrin Pirimor 50 WG Beta-Baythroid EC 025 . Štitasti moljac izlučuje mednu rosu na kojoj se naseljavaju gljivice čađavice (ljepljiva. Gastropoda Agrotehničke mjere: .

Cvjetković B..Alternaria radicina i drugi Agrotehničke mjere: Dijelovi teksta u Tablicama Integrirana zaštita povrća.regulacija temperature. . korišteni iz: Maceljski M. ponekada crne boje.sjetva certificiranog sjemena. Simptomi ovise o vrsti biljke. Štetoćinje povrća.. Čakovec 2004 VAŽNA NAPOMENA Zbog mogućih promjena naziva proizvođača SZB i njihovih zastupnika te promjena naziva SZB.Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani) . vratu korijena i stabljičici uočavaju se vodenaste pjege. ponekada o sorti/hibridu i o samom uzročniku bolesti. Polijeganje presadnica . Oštrec LJ. Ostojić Z.Sclerotinia sclerotioreum . Bolest se najčešće opisuje kao palež klijanaca.-30. 30. .Pythium ultimum .. INTEGRIRANA ZAŠTITA POVRĆA OD PARAZITA IZ TLA (klijališta i mlade biljke) ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA . tkivo nekrotizira. Na klici. ali ne isti.umjereno zalijevanje. .Pythium spp. . klicinom korijenu. . biljaka u fazi nicanja i zatim u prvim stadijima razvoja nakon nicanja.. Barić K.. Pagliarini N.otklanjanje i uništavanje zaraženih Paraziti (u prvom redu gljive) koji žive u tlu uzrokuju biljaka.plodored (kao dopunska mjera jer se neki paraziti dugo održavaju u tlu i imaju vrlo širok krug domaćina). . Zrinski. Čizmić I. moguće su netočnosti u tehnološkim uputama za integrirano ratarstvo..INTEGRIRANA ZAŠTITA HRENA OD KOROVA OPIS: Mehaničke mjere suzbijanja korova. stoga ćemo sve opravdane primjedbe i sugestije uvažiti.Fusarium vrste .Alternaria brassicae .   102 . može se javiti vlažna ili suha trulež što ovisi o količini vode u tlu i u samoj biljci. .. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu.dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom. propadanje klica prije nicanja.Chalara elegans (Thielaviopsis basicola) .Phytophthora capsici .. Simptomi su za većinu parazita vrlo slični. Zaraženi dio je svijetlo do tamno smeđe.prozračivanje staklenika/plastenika. Igrc Barčić J. poglavlja 15.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede.KLASA: 080-01/10-01/113 URBROJ: 525-12-1-0555/11-10 Zagreb. ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković *P/4877642*   103 . 19. siječanj 2011.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful