You are on page 1of 45

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

TihomirDomazet*

NOVIEKONOMSKIMODELINOVO LIDERSTVOZANOVIRAZVOJ
Saetak: Ako BDP Hrvatske u 2013. godini padne za 1%, koliko prognozira EK, to znai dae kumulativni pad u razdoblju 2009. 2013. iznositi 11,4%, a BDPe biti realno nii od ostvarenog 1989. godine. Jo vanije, od 1987. odprvognastankakrizedo2013.BDPjerealnopao7,1%.Nezaposlenostje najvei ekonomski i drutveni problem, kao posljedica krize, od kolovoza 2008.dokolovoza2013.izgubljenojeoko170tisuaradnihmjesta. Bruto investicije, koje su 2008. dosegle 30,4% BDPa, sada su na razini oko 1718%, a bruto nacionalna tednja, koja je uvijek bila nia od investicija, 2008. je iznosila svega 22,2% BDPa, te je sada na razini 1415%, ne mogu osiguratinirastnizapoljavanje,osobitouzovakovisokekamatnestope. Naalost, postoji realna opasnost dae se kontrakcija nastaviti, jer posto jeiekonomskimodelnemoepruitigospodarskioporavakirazvoj. Za oblikovanje novog modela i novog razvoja nuno je koristiti znanstvenu ekonomiku evolucije, politiku ekonomiju i filozofiju kao i neke druge znanosti, kao to je sociologija. Jednako je vano da se model kreira multidisciplinarno. S obzirom na izneseno, te da ni u EU nije rijeena kriza, u ovoj se studiji prua potpuno novi pristup model sustav za oblikovanje novog ekonom skogidrutvenograzvojaHrvatske,ito: (i) noviekonomskimodelnatemeljunovihodnosaISLM, (ii) demografskiimbenikpopulacijskapolitika,

Dr.sc.TihomirDomazet,Hrvatskiinstitutzafinancijeiraunovodstvo.

54

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

(iii) znanje, koje ukljuuje inovacije, edukaciju, cjeloivotno obrazovanje i uvjebavanjei (iv) liderstvo. Hrvatska, kao nova lanica EU, ubrzo e saznati da lanstvo kao takvo ne donosikoristiusmisluekonomskograstaizapoljavanja. Vanojedodatidasvjetskeinstitucije(MMF)danasslubenopriznajudasu danas sve zemlje i globalno gospodarstvo u tranziciji, a ne samo neke zemlje,tojedodatnaprilikazaHrvatsku,tejeovastudijavieodokvira. Kljune rijei: ekonomska kriza, investicije tednja, kriza sustava, novi eko nomskimodel,noviekonomskisustav,populacijskapolitika,znanje,liderstvo.

NewEconomicModelandNewLeadershipforaNew Development
Abstract: If GDP of Croatia in the year 2013 is to fell by 1%, as it is forecasted by the European Commission, it means that the cumulative decline of GDP of theperiodof20092013isgoingtobe11.4%,butrealGDPwillbelowerthan it was in the year 1989. More significant, from the first occur of the crisis though in the year 1987 to 2013, GDP declined 7.1%. Unemployment is the greatest economic and social problem, as a consequence of the crisis, since August2008toMarch2013about170thousandjobshavebeenlost. Total investment (gross capital formation) that reached 30.4% of GDP in 2008 currently is on 1718% level, but gross national saving, which has alwaysbeenlowerthantheinvestmentwasonly22.2%ofGDPin2008,and it is now at the level of 1415%, which cannot provide any growth or employment,especiallywithsuchahighinterestrate. Itisrealdanger,unfortunately,thatthecontractionofGDPwouldcontinue, primarily because the current economic model couldnt provide economy recoveryanddevelopment. In order to form a new economic model and new development, it is necessary to use scientific evolutionary economic, political economy and philosophy as well as other sciences, such as sociology. It is also important tothateconomicmodeltobepreparedmultidisciplinary.

55

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Taking into account the above brief summary and the fact that the crisis in EU has notbeensolved, this study provides a quite newapproach model system for creating new economic and social development of Republic Croatiaasfollows: (i) NeweconomicmodelbasedonnewISLMrelations; (ii) Demographicfactorpopulationpolicy, (iii) Knowledge, which includes innovation, education, long life learning andtrainingand (iv) Leadership. In addition, Croatia as a new EU member, would very soon find out that membership as such does not bring benefits in terms of economic growth andemployment. It is important to note that world institutions (IMF) today officially recognize that the countries worldwide and global economy are in transition. That is a new challenge and opportunity for Croatia and accordingly,thisstudyismorethanjustaframework. Key words: economic crisis, investment savings, the crisis of the system, a new economic model, a new economic system, population policy, know ledge,leadership.

1. Uvod
Hrvatskogospodarstvojeudubokojkrizi,kojasenaalostdaljeprodubljuje.To potkrepljuju glavni ekonomski pokazatelji, kao to su bruto domai proizvod, zaposlenost,osobnapotronja,dravnapotronja,izvoz,uvozidrugi. Bruto investicije, koje su 2008. dosegle 30,4% BDPa, sada su na razini oko 1718%, a bruto nacionalna tednja, koja je uvijek bila nia od investicija, 2008. je iznosila svega 22,2% BDPa, te je sada na razini 1415%, ne mogu osiguratinitirastnitizapoljavanje,osobitouzovakovisokekamatnestope. Dok se iznose namjere ekonomske politike za veim investicijama da se potakne rast, to bi trebalo podrazumijevati i veu nacionalnu tednju, neke operativne mjere istiu elje za privlaenje (stranih) investicija, realna kretanjasudrukijatejekaoposljedicaizostaoekonomskirast.
56

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Javljaju se u javnosti ideje ili mjere, osobito putem snanih medija, za smanjenjem proraunskog deficita i mjere za smanjenim zaduivanjem. Stjee se dojam da ne postoji jasna dijagnoza to je uzrok, a to posljedica krize. Naime, dosadanje analize i procjene ukazuju da je dravni dug, a slijedom toga i proraunski deficit posljedica, a ne uzrok krize. Zbog nedovoljne ponude odnosno smanjenja proizvodnje ne mogu se financirati dravne funkcije iz prihoda od poreza, te se drava zaduuje, to za posljedicu ima dug i proraunski deficit. Ekonomska politika, dodue uz pritisak EU, krizu nastoji rijeiti smanjenjem deficita, pa proizlazi da su pomijeani uzrok i posljedica krize, jer se smanjenjem deficita ne poveava proizvodnja, ve se kriza produbljuje. Meutim, ako bi se i poveao deficit, on treba biti usmjeren, na primjer, za poveanje potranje da bi se povealaproizvodnjaizaposlenost. Zahtjevi ili prijedlozi za strukturalnim reformama, koji bi trebali rezultirati veomproizvodnjomiveomzaposlenou,umjestoprogramasveomkon kurentnouiizvozomnajeesuzavravalismanjenjemzaposlenosti. Sdrugestrane,"...kriznostanjenijesamoposljedicasvjetskeglobalnekrize nego i donedavno slubeno preuivanog, pa i vie puta demantiranog, domaeg nesreenog stanja i godinama pogreno voene ekonomske politike. To je uzrokovalo pad i proizvodnje (BDP) i izvoza, uz rast uvoza, uz davanje prednosti trgovini i drugim uslunim djelatnostima. Svjetska kriza samojetedomaeslabostiiznijelanavidjelo."1 Ova studija ima za cilj ukazati na probleme koji se gomilaju oko etvrt stoljea te ili se ne rjeavaju ili se odgaaju odgovarajua rjeenja, a palijativnim rjeenjima vie se ne moe odravati gospodarstvo. Ova studija ima za cilj ukazati na nain zaustavljanja negativnih trendova i drutvenih procesatezapoetinoviciklusekonomskogidrutvenograzvoja. Hrvatska, kao nova lanica EU, ubrzo e razumjeti da samo lanstvo ne donosi koristi u smislu ekonomskog rasta i zapoljavanja, jer e kriza u EU trajatiduljenegoseoekivalo.Stogajepotrebandrugi,mnogoteiisloeniji put odnosno oblikovanje novog ekonomskog modela, novog (ekonomskog) sustavauzsuvremenoliderstvo,tojeuvjetzarazvojirjeavanjekrize.
1

Vladimir Stipeti, Hrvatsko gospodarstvo, Okruenje, naslijee i prijetnje; nade i mogunosti, HAZU,Zagreb,2013,str.7.

57

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

2. IzvoriekonomskeidrutvenekrizeuHrvatskoj
Svi ekonomski pokazatelji ukazuju da je hrvatsko gospodarstvo u krizi, odnosnorecesijiilidepresiji. Bruto domai proizvod, BDP, je stalno u padu od 2009. godine, a ako u 2013. godini realni pad BDPa bude 1%, koliko prognozira EK, kumulativni padurazdoblju2009.2013.iznosite11,4%. U isto vrijeme, od srpnja 2008. do lipnja 2013. izgubljeno je 170,7 tisua radnih mjesta. Ovako nepovoljne ekonomske pokazatelje, ako se izuzme Grka,nemanitijednalanicaEU. Tablica1.OsnovniekonomskipokazateljiHrvatskeurazdoblju2007. 2013.(%,postotakpromjeneuodnosunaprethodnugodinu)

Pokazatelj BDP Osobna potronja Potronja drave Investicijeu kapital Izvozrobai usluga Uvozrobai usluga Brojzaposlenih Izvor:HNB.

2007. 5,1 6,3 5,5 7,1 3,7 6,1 2,7

2008. 2,1 1,3 0,1 8,7 1,7 4,0 2,3

2009. 6,9 7,6 0,4 14,2 16,2 21,4 2,1

2010. 2,3 1,3 2,1 15,0 4,8 2,8 4,2

2011. 0,0 0,2 0,6 6,4 2,0 1,3 1,1

2012. 2013.p 2,0 3,0 0,8 4,6 0,4 2,1 1,2 1,0 2,2 1,2 0,7 0,3 0,5 1,6

58

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Meutim, dio analitiara opravdano ukazuje da za analizu uzroka domae krize nije dovoljno analizirati razdoblje samog nastanka krize, ve znatno dulje,teseuzimajupodacizarazdobljekojepoinje1990. NedavnoizlaganjeC.Legarde,elniceMMFa,najednomsveuilituuSAD u, proteklo je posve nazapaeno, a iznesene ocjene su krucijalne. Naime, Legarde je iznijela ocjenu o tranziciji, odnosno MMF priznaje da su danas sve zemlje i globalno gospodarstvo u tranziciji.2 To je, naravno, ispravno jer su gospodarstva kontinuirano u odreenim promjenama jer je eko nomiji imanentna tranzicija, osobito danas, no valja podsjetiti da su krajem 1980ih MMF i druge svjetske institucije nametnule pojam tranzicija samo nekim zemljama, a prvotni je razlog ili namjera bila da se taj pojam odnosi naprijelazsplanskogupravljanjaprivredomnatrinogospodarstvo,tose za Hrvatsku i zemlje s kojima je bila povezana, ne bi trebalo odnositi, iako godinamanositajteret. BDP Hrvatskee za 2013. godinu, prema proraunima Groningen instituta, biti realno nii za 1,3%, u odnosu na 1989. mjeren u USD Geary Khamis PPPs. Budui da je za definiranje uzroka krize, koja je nastala 2008. godine, a koja i danas traje, potrebno uzeti dulje vremensko razdoblje, a u razdoblju 1990. 2012. dogodile su se znatne promjene, sve vie se prihvaasljedeaocjenauzrokakrize: "1. pogrean prijelaz na novi drutvenoekonomski sustav (tajkunska privatizacija), 2. neodgovarajuaekonomskapolitikatemeljenananeoliberalizmu, 3. prelijevanjesvjetskekrize, 4. korupcijai 5. neuvaavanjeznanjauekonomskojpolitici."3 Naravno da je definiranje uzorka krize conditio sine qua non bilo kojim daljnjim aktivnostima, meutim, nije dovoljno stati na prethodno dva navedenapristupa.
2

Christine Lagarde, Glavna direktorica MMFa: Managing the New Transitions in the Global Economy,govornaGeorgeWashingtonUniversity,WashingtonDC,3.10.2013. 3 Dr. Tihomir Domazet, Novi model za razvoj i ekonomsku politiku, HDE, Savjetovanje HDE, Opatija,2011.,Zbornikradova,str.88.

59

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Naime, ekonomski odnosno znanstveno je ispravno definirati uzroke krize uzimajui u obzir razdoblje kada su nastala negativna ekonomska kretanja, daklekadajepoeopadatirealniBDP. Prema raspoloivim statistikim podacima kao i odreenim izraunima, BDP je imao stalni rast do sredine 1980ih. Od 1987. godine BDP je poeo padati, te poslije odreenog rasta u drugoj polovini 1990ih i poslije 2000. godine, proizlazi da 2013. godine BDP je realno nii od 1986. godine za 7,1%. Dakle, u razdoblju od 27 godina nije dolo do ekonomskog razvoja te valja naglasiti da nikada se nije dogodilo u minulih oko 200 godina gospodarske povijesti Hrvatske da uetvrt stoljea nije bilo rasta, odnosno razvoja. O tome pregledno ukazuje sljedei grafikon o kretanju BDPa u proteklomrazdobljuod27godina. Grafikon1.KretanjeBDPaHrvatskeurazdoblju1987.2013.godine
10 5 Godinja stopa rasta u % 0 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013p -5 -10 -15 -20 -25 Stopa rasta Indeks 60,0 50,0 120,0 110,0 100,0 90,0 80,0 70,0 Indeks (1986=100)

Izvor:DZSivlastitiizrauni.

Dok je u razdoblju od 1987. do 2012. godine dolo do realnog pada hrvat skoga BDPa, druga gospodarstva, osobito s kojima Hrvatska ima najveu robnu razmjenu, ostvarila su u istom razdoblju rast, kao na primjer: Italija 134,4 (indeks 2012./1986.), Njemaka 156,2, Austrija 179,5, Francuska 158,0, SAD 192,4, Turska 293,1 itd. To ujedno znai da je u istom razdoblju dolo do velikog zaostajanja nivoa razvijenosti Hrvatske u odnosu na navedeneidrugezemljekojesuse razvijale.Naprimjer,odnosrazvijenosti

60

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Hrvatske i Austrije, mjeren BDPom po stanovniku u USD u PPP, 1986. je iznosio 54,5, a 2012. godine 32,0, dok je navedeni indeks razvijenosti u odnosunaSAD1986.iznosio38,7,a2012.godine24,5. Navedena kretanja stoga zavreuju najveu panju i duboku ekonomsku analizu. Jer, kao to je prethodno navedeno, bez ispravne ocjene, odnosno dijagnozeekonomskekrizeidepresijenemogusenitidonositipravemjere oporavkateekonomskogidrutvenograzvoja. Kao posljedica ekonomskih odnosa i nerjeavanja ekonomske krize ocje njuje se da je hrvatsko drutvo u krizi, koja se potom reflektira u svim segmentima drutva i na svim podrujima drutvenog ivota. Zakazale su, ocjenjuje se, ponajprije institucije koje su odgovorne za osiguranje i primjenuvladavineprava(rulesoflaw),buduidanisuosiguraledjelovanje kao to trai sustav. Ekonomski i pravni sustav nije djelotvoran, to je posljedica neodgovornosti, nesposobnosti, te osobito nedovoljnog znanja i korupcije koji su bitni uzroci krize. Nedjelotvornost i nesposobnost institucija ujedno dovode u pitanje temeljne vrijednosti ustavnog poretka drave navedene u Ustavu Republike Hrvatske odnosno dovode u pitanje zatituiostvarenjeljudskihpravaisloboda. O nedjelotvornosti, neodgovornosti i nesposobnosti sustava najbolje uka zuje podruje zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Zaposlenost je gotovo najniauodnosunasvelaniceEU. Razmatrajui nezaposlenost prema dobnoj strukturi ukazuje se da je ona u Hrvatskoj,u2012.godini,zamlaeod25godinastarostiiznosila43%,aod lanicaEUviustopuimasamoGrkaipanjolska.Premdanemaslubenih podataka,moesepretpostavitidajenezaposlenostmladihjoviauonim naimregijamaisredinamagdjejeniaekonomskaaktivnost. TakvarazinanezaposlenostijesuprotnaUstavomproklamiranomnaeluda: "Svatkoimapravonaradislobodurada. Svatkoslobodnobirapozivizaposlenjeisvakomujepodjednakimuvjetima dostupnosvakoradnomjestoidunost."4

UstavRepublikeHrvatske,lanak54.

61

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Nezaposlenost, koja je ujedno najvei ekonomski, drutveni i politiki problem, ukazuje da institucije, ekonomska politika te sustav ne funkcio nirajuodnosnonerjeavajui/iligenerirajukrizu. U skladu s prethodno navedenim ocjenama i podacima proizlazi da se o jednom vanom pitanju, kao to je uzrok krize, mogu donijeti razliiti zakljuci.Naime,jednavrstaocjeneouzrocimakrizeebitiakoseanalizira razdoblje same krize, dakle 2009. 2013. godina, druga vrsta ocjene ako se razmatra razdoblje 1990. 2013. kada su nastale najvee promjene i trea vrsta ocjene, ako se analizira cjelokupno razdoblje, od sredine 1980ih godina,kadajepoeoekonomskipaddodanasrealniBDPjeniinegoprije togpoetka,tekrizatrajeinemanaznakanjenogprestanka. Takoer valja napomenuti da je trei pristup znanstveno utemeljen, a osim togaizlazakizkrizetrebasesmatratikadagospodarstvoponovnoostvaruje trend rasta koji je imao prije poetka krize, iako se ukazuje da je za ocjenu izlaska iz krize dovoljno ostvariti rast BDPa dva uzastopna tromjeseja, no tojevezanozateorijuposlovnihciklusa.

2.1.NastanaksvjetskekrizeVelikerecesije
Objanjenje uzroka i izvorno vrijemenastanka svjetske krize, koja se naziva Velika recesija, takoer zahtijeva znanstveni i analitiki pristup jer se kao uzrok, odnosno poetak nastanka svjetske krize najee navodi kriza hipotekarnih kredita u SADu 2007. i potom bankrot banke Lehman brothers15.IX.2008.godine,tojeprejednostavnoobjanjenje. Ocjenjuje se da je izvorite ove krize kolaps Breton Woods sustava na poetku 1970ih. Naime, svjetski ekonomski sustav odnosno svjetski ekonomski poredak obino se naziva Bretton Woods sustav (mjesto u SADu gdje je dogovaran 1944.), prema kojem se svaka zemlje obvezuje da usvoji monetarnu politiku da odrava teaj svoje valute u okviru fiksne vrijednosti plus minus jedan posto mjereno u zlatu i sposobnost MMFa da privremeno premosti neravnoteu plaanja. Izvorno, Bretton Woods je imao za cilj pospjeivanje meunarodne robne razmjene i uravnoteenje bilance plaanja. Tom je cilju bilo podreeno i financijsko trite, odnosno tritekapitala.GlavnikreatorsustavaBretton WoodsbiojeJohnMaynard Keynes, koji jeak predlagao uvoenje svjetske valute bancor. Meutim,
62

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

zbog financijskih ogranienja, inflacije, krize i neefikasne alokacije kapitala taj je sustav 1971. godine doao u krizu. Kolaps je zapravo nastao jednostranomodlukomSADadanapustikonvertibilnostdolarauzlato,to je izazvalo ogroman financijski stres u svjetskom gospodarstvu, a dolar je timepostaosvjetskarezervnavaluta. Kolapsu sustava Bretton Woodsa prethodila je inflacija zbog rata u Vijetnamu poetkom 1970ih, kada je SAD prvi put u 20. stoljeu imao trgovinski deficit. Kljuna je bila 1970. godina kada je promjenjivost dolara u zlato smanjena s prijanjih 55% na svega 22%, a to je prema stajalitima neoklasinih ekonomista predstavljao prag kada su posjednici dolara izgubili vjeru u sposobnost SADa da smanji proraunski i trgovinski deficit. Posljedica toga je bilo sve vie tiskanje dolara (1971.) radi podmirenja dravnihizdatakazavojskuisocijalneprograme.Nixon,predsjednikSADa, je 15. kolovoza 1971. donio odluku o 90dnevnoj kontroli plaa i cijena, zatim 10% dodatno optereenje na uvoz i, to je najvanije, naputanje direktne konvertibilnosti dolara u zlato (osim na otvorenom tritu). Ova je operacijanazvanaNixonovok. Bretton Woods II, kako se popularno naziva, je sustav gdje vie nema konvertibilnosti dolara u zlato, ve teaj fluktuira, odnosno pliva, a dolar je svjetska rezervna valuta. Od 1976. godine sve su glavne valute fluktuirale, odnosno teaj nije vie bio glavna metoda kojom su drave upravljale svojom monetarnom politikom. Trgovanje valutama s fluktuirajuim teajem na deviznom tritu je kljuni dio sustava Bretton Woods II, koji je nastaoposlije1971.5 Jedan od najutjecajnijih ekonomista, nobelovac Paul Krugman, u vezi s fetiizacijom trita sjetio se rijei J. M. Keynesa da "kada razvoj kapitala neke zemlje postaje proizvod aktivnosti kasina, stvari e vjerojatno loe zavriti." Krugman je ukazao na pogrena razmiljanja 1970ih. Meutim, 1970ihiliu tovrijemezafinancijskatritasesmatralodasudominirala,a Voltaire's Dr. Pangloss je tvrdio da ivimo u najbolje vrijeme ikada. Rasprava o iracionalnosti investitora, o mjehurima, o destruktivnoj speku laciji je doista nestala iz akademskog diskursa. Podruje koje je dominiralo
5

Dr. Tihomir Domazet, Kriza, ekonomska politika i izlazna strategija, Zbornik radova, Kriza i okviri ekonomske politike, Razred za drutvene znanosti HAZU i Hrvatski institut za financije i raunovodstvo,Zagreb,2009.,str.43.44.

63

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

bila je "hipoteza o efikasnom tritu", koje je promulgirao Eugen Fama sa Sveuilita u ikagu, koji tvrdi da cijene imovine na financijskim tritima precizno, samo po sebi daju javno raspoloive informacije (na primjer, cijena dionice neke kompanije uvijek tono odraava vrijednost kompanije s obzirom na informacije raspoloive o zaradama kompanije, njenim poslovnim planovima itd.). Nadalje, 1980ih financijski ekonomisti, prije svih Michael Jensen s Poslovne kole Harvard tvrdio je da budui da financijskatritauvijekimajupravucijenu,najboljastvarkojumoeuiniti elnik kompanije, ne samo za kompaniju ve i za gospodarstvo, je maksi mirati svoje cijene dionica. Drugim rijeima, financijski su ekonomisti vjerovali da mi trebamo staviti razvoj kapitala nacije u ruke onoga to je Keynesnazvao"kasino".6 Nobelovac Joseph Stiglitz o uzrocima Velike recesije ukazuje da je u SAD potrebnopoiodFEDa(SredinjabankaSADa),"...zbogusmjerenostiove skupine na sredinje banke i njihove politike. Neki kritiari7 u sredite krize stavljaju labavu monetarnu politiku FEDa. elim ukazati da je to pitanje ipak daleko sloenije. Popis onih koji su dio onoga to je pridonijelo krizi (i politike koje su pridonijele krizi) je dugaak: globalna neravnotea, rejting agencije, investicijske banke, izvorni nosioci hipotekarnih zajmova, hipotekarnizajmovi,brokeri,CRA,FannieMae,inozemnikupcivrijednosnih papira, ekonomisti, moralni hazard stvoren od ranijeg upumpavanja novca u banke, deregulacija, steajna reforma, promjena poreznih zakona koji su poticalizaduivanje,neprimjerenospaavanje."8 S obzirom na to da Velika recesija nije jednako utjecala na sve, na primjer, na gospodarstva Dalekog istoka u odnosu na ekonomije zapadne hemisfere, te da kriza u EU i Zapadnom Balkanu jo traje, navedene ocjene o uzrocima i vremenu nastanka ove krize jesu ispravne, a ujedno postoje

6 7

PaulKrugman,Howdideconomistsgetitsowrong?,TheNewYorkTimes,6.rujna2009. Joseph Stiglitz, prema: The issue of the appropriate measurement of GDP has been recently explored by an international Commission on the Measurement of Economic Performance and Social Progress (see http://www.stiglitzsenfitoussi. fr/en/index.htm). It is clear that the distortions to the economy associated with the bubble meant that during the years prior to the crisis,theGDPnumbersprovidedaninaccuratepictureoftheeconomysperformance. 8 Joseph Stiglitz, Interpreting the causes of the Great recession of 2008, predavanjegovor na konferencijiBISa(BankofInternationalSettlement),lipanj,2009.

64

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

zahtjeviveduljevrijemezapromjenomtzv.svjetskefinancijskeinfrastruk ture,jerjepreprekadaljnjemglobalnomrazvoju.

3. Uzroci gospodarskog zaostajanja te nastanak ekonomske i drutvenekrizeuHrvatskoj


Za cjelovito analiziranje ekonomske krize od njenog nastanka, dakle od 1980ih (1987. godine nakon dugo godina dolazi do realnog pada BDPa i koji traje i daljnjih est godina), ocjenjuje se, potrebno je znalaki koristiti ekonomiku evolucije, politiku ekonomiju i filozofiju kao i neke druge znanosti,kaotojesociologija. Prvi i najvaniji uvjet za razumijevanje gospodarskog zaostajanja te osobito nastanka krize je da se drutveno i ekonomsko stanje i promjene mogu shvatitijedinoakoserazumijuproizvodnesnageinainproizvodnjekojiim odgovara. Poetak krize sredinom 1980ih podudara, u tadanjim uvjetima, sa sve veom povezanou sa svijetom, to su ujedno poeci globalizacije, no mehanizmiiinstitucijenisumogliiliznaliodgovoritinateizazove,odnosno bio je pristup da "...kad god trite zapne, a organi ekonomske politike ne znajutodarade,odnosnonepoznajumehanizamtrita,instrumenteitd., onda se vraaju na najprimitivnije instrumente, a to je zamrzavanje cijena, koenje uvoza direktno i indirektno, jednom rijeju administrativno voe njeprivredom."9 Ne samo da su izostale odgovarajue mjere u novim, u tada suvremenim uvjetima, ve je nastala ekonomska te potom drutvena i politika kriza, a kljuni dio, rast i razvoj gospodarstva nije se dogodio. Ve je tada dana dijagnozada"...akojebrzprivrednirazvojobjektivnomogu,aoiglednoje i da je i poeljan, ne treba li usporavanje traiti u djelovanju nekog faktora izvan privrede? Taj faktor zaista postoji: to je politiki sustav. Jedva da moe biti sporno da je politiki sustav glavna konica privrednog i drutve nograzvoja.

Branko Horvat, Jugoslavensko drutvo u krizi, kritiki ogledi i prijedlozi reformi, Globus, Zagreb, 1984.,str.15.

65

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Time je dijagnoza postavljena. Ako je poznata dijagnoza upadanja u krizu, ondamorapostojatiiterapijaizlaskaiznje."10 Nakon duboke ekonomske, drutvene i politike krize, te osobito namet nutog rata i agresije na Hrvatsku, odnosno nakon sedam godina uzastop nog pada BDPa, uslijedio je rast BDPa u sljedeih pet godina, nakon promjene politikog i ekonomskog sustava. Meutim, ponovno dolazi do pada BDPa (bankarska kriza, 1999.) te potom devet godina rasta BDPa i ponovnopadBDPakojitrajepetgodina,odnosnotrajeidanas. Najvanije je zakljuiti da glavni uzroci krize, koja je nastala prije vie od etvrt stoljea, nisu otklonjeni, odnosno BDP je danas, 2013. godine realno nii nego prije 27 godina, no jo je tea spoznaja da je razina razvijenosti u odnosu na drave kojima se Hrvatska obino usporeuje sada nia nego prije nastanka krize, jer su te drave, odnosno njihova gospodarstva ostvarile ekonomski rast i razvoj. Istodobno, treba ukazati da ovakva eko nomskakretanja,odnosnopadirastBDPanijeposljedicaposlovnihciklusa jer je BDP sada nii nego prije nastanka krize, te se zakljuuje da se ne otklanjaju glavni uzroci krize ili recesije, a politike ne daju rezultate u ekonomskomrastu,razvojuizapoljavanju. Sve vei broj analitiara i institucija procjenjuje da i 2014. godine nee biti ekonomskog rasta, to znai da su ekonomska politika i sustav prepreka razvoju. Sve vea izloenost domaega gospodarstva, odnosno konkretnih proiz voda i usluga inozemnoj konkurenciji zahtijevala je sve vea ekonomska znanja i umjenost, a i domai uvjeti su inicirali konkurentnost i proizvod nost. Konkurentska sposobnost mora nastati iz pravilnog razumijevanja konkurentnosti i njenih pravila te ih primjenjivati u praksi. "U bilo kojoj industriji, bez obzira na to je li domaa ili meunarodna te nudi li proizvod iliuslugu,pravilanatjecanjautjelovljenasuupetkompetitivnihsila: (i) ulazaknovihsudionika; (ii) prijetnjasupstitutivnihproizvodailiusluga; (iii) pregovarakamokupca;
10

Branko Horvat, Jugoslavensko drutvo u krizi, kritiki ogledi i prijedlozi reformi, Globus, Zagreb, 1984.,str.9.

66

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

(iv) pregovarakamodobavljaai (v) rivalitetmeupostojeimkonkurentima. Kolektivna snaga ovih pet konkurentskih sila odreuje sposobnost tvrtki unutar industrije da u prosjeku zarade prihod od investicija koji je vii od trokova kapitala. Snaga pet sila razliita je od industrije do industrije i mijenjasekakoseindustrijarazvija.Posljedicajetogadanisusveindustrije jednakesastajalitanaslijeeneprofitabilnosti."11 Domae tvrtke teko su izlazile na kraj s inozemnom konkurencijom, to je uz tehnoloko zaostajanje imalo za posljedicu uvoz i ukupno slabljenje gospodarstva. Jedan dio poduzea koji je slijedio konkurentske trendove koji su bili prisutni na svjetskom tritu osigurao je razvoj svoje tvrtke ili i industrijekojojsupripadali. Umjesto rasprave je li svjetska kriza glavni izvor krize u Hrvatskoj, odnosno koliki ona ima utjecaj na domau krizu, u nastavku se daju neke zajednike karakteristikekrize. Uoljivo je da realni sektor ne ostvaruje profite koje je ostvarivao ranije ili nacionalna tednja je sada na nioj razini nego ranije. Andrew Kliman sa sveuilita Pace (SAD), zakljuuje, na temelju slubenih podataka SADa, da "...posljednja krize i kriza koja je poela 2008. nije nastala zbog "financijalizacije" i stvaranja velikog duga, koje je veinom objanjavano kao uzrok usporavanja rasta i izostanka plaanja, ve u injenici da stopa profita iz 1970.ih nije vie nikada dostignuta. Osim toga, podaci pokazuju da je udjel radnika u nacionalnom dohotku stabilan, a stopa akumulacije je pala zbog pada profitne stope, a ne zbog poveanog portfeljnog investiranjanaraunproizvodnoginvestiranja.Stoga,padprofitnestopeje kljuniindirektniuzrokusporavanjarasta,gomilanjadugaikrize."12 Nekianalitiariiteoretiarismatrajudajeuzrokkrizetzv.financijalizacija13. Meutim,RadhikaDesai(SveuiliteManitoba,Kanada)analiziraojekrizus
11

Michael E. Porter, Konkurentska prednost, postizanje i odravanje vrhunskog poslovanja, Masmedia,str.23. 12 Responses to capitalist crisis: Neoliberalism, Keynesianism, and beyond A review of the Sixth ForumoftheWorldAssociationforPoliticalEconomy,DingXiaoqin. 13 Gerald A. Epstein financijalizaciju je definirao kao: "poveanje uloge financijskih motiva, financijskih trita, financijskih suradnika i financijskih institucija u djelovanju domaih i meunarodnih ekonomija". Smatra se da je proces financijalizacije zapoeo kasnih 70ih ili ranih

67

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

aspekta teorije vrijednosti. Fokusirajui se na raspravu o "financijalizaciji", koja se ujedno koristi za razlikovanje izmeu proizvodnog i neproizvodnog kapitala (Marx), koji ukljuuje i financijski kapital, prua koherentni okvir za analiziranje ovih kretanja i otklanja pogrenu polarizaciju izmeu pada profitne stope i financijalizacije kao imbenike ove krize. U smislu teorije vrijednosti, financijalizacija je povlaenje iz sfere proizvodnje u sferu cirkuliranja, to je uzrokovano padom profitne stope. Financijska imovina, prema ovoj teoriji, ne stvara dodanu vrijednost i slui jedino da se izjednai opa profitna stopa. Ovo produbljuje i pogorava tendenciju dugoronog pada profitne stope. Financijalizacija je stoga aspekt, a ne posebni oblik, ove dugorone povijesne tendencije, a ne neovisni fenomen koji je suprotan tome.14 Jedna od najeih teza nastanka krize je prekomjerno investiranje. David Kotzukazujeda"...krizarealnogsektora,kojajepoela2008.nijeprimarno rezultat bankovnog kolapsa. Krize realnog i financijskog sektora proizlaze iz istog uzroka, koji se nalaze u cijelom sklopu obiljeja neoliberalnog kapitalizma. Da se istrai je li prekomjerno investiranje doista uzrok krize realnog sektora, kreirana empirijska analiza u vezi s nastankom krize realnog sektora ukazuje da je prekomjerno investiranje krizna tendencija koja proizvodi sadanju krizu realnog sektora te da gospodarstvo SADa sada prolazi iru strukturalnu krizu. Ako je neoliberalni kapitalizam doao do kraja svoje sposobnosti da promie stvaranje profita i ekonomsku ekspanziju, onda moemo oekivati dugotrajnu krizu, budui dae glavno restrukturiranje, koje bi se trebalo provesti, vjerojatno zahtijevati 10 15 godina,akojepovijestbilokakavvodi."15 Poseban problem za suvremeni sustav razvijenog Zapada je preferiranje pojedinihsektorailinjihovazatita,kaotojebankovnisustavuSADiEUte neke industrije, na primjer, autoindustrija u SADu. Christopher Gunn (SveuiliteHobartandWilliamSmithColleges,SAD)ukazujedastvarnostu
80ih, postupno prebacujui gravitaciju ekonomske aktivnosti s proizvodnje na financije. Prema Epsteinu, financijalizacija ini financijska trita sklona pekulacijama, dovodi do fenomena zaslijepljeneskupineilioporskogponaanjanatrituinestabilnosti. 14 Responses to capitalist crisis: Neoliberalism, Keynesianism, and beyond A review of the Sixth ForumoftheWorldAssociationforPoliticalEconomy,DingXiaoqin. 15 Responses to capitalist crisis: Neoliberalism, Keynesianism, and beyond A review of the Sixth ForumoftheWorldAssociationforPoliticalEconomy,DingXiaoqin.

68

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

kojoj neka tvrtka ne moe propasti (prevelika da bi propala, too big to fail), oznaava znaajan neuspjeh neoklasine ekonomike. Ako ekonomska profesija zagovara pristup izvan neoklasine paradigme, ne treba biti slijep i razumjetidanereguliraniekonomskisustavZapadamoedovestidokolapsa velikekompanijekojemogudestabiliziraticijelesektoregospodarstva.16 Valja dodati da su Martin Wolfsoni Gerald Epstein nedavno, 2013. godine, izdali Prirunik o politikoj ekonomiji financijskih kriza, koji opisuje teorijske, institucionalne i povijesne imbenike koji mogu pomoi razumijevanju sila koje stvaraju financijske krize, s naglaskom na krizu koje jepoela2008.teprednostiinedostatkepojedineteorijskekoleipolitike. "Velika financijska kriza koja je zapoela 2007. 2008. podsjea nas na devastirajuu snagu da su financijske nestabilnosti i krize endemi gospodarskih sustava (Zapada) koji nemaju snanu i dinaminu financijsku regulaciju koja mijenja i dri mone sile zaduivanja i kredita unutar odrivih okvira. Ekonomisti od Marxa do Keynesa te od Minskog do Kindlebergera shvatili su ovu duboko vanuinjenicu, da je ova ekonomika ili ekonomska kola potpuno pogrena, meutim ona je jo uvijek domi nantna, mainstream ekonomika, odnosno to je pristup "racionalnog oekivanja", "uinkovitog trita" i "laissez faire" koji promie rairenu financijskuliberalizacijuidaljedominiraekonomskomprofesijom."17 Naravnodajepotrebnodatiobjanjenje,odnosnoodgovornapitanjezato je nuno analizirati originalne uzroke krize iz 1980ih, a ne od nastanka (2008.)iliodpoetka1990ihkadasunastupileinekedrugepromjene. Prijesvegavaljaznatidajeekonomikaznanostkontinuitetatedaekonomi janenastajeilinestajepolitikim,drutvenimiliekonomskimpromjenama, odnosnogospodarstvonijenastalo1990.godineniti1945.itd. Meutim,injenica je da je izvorno kriza nastala 1980ih kao rezultat slje deihimbenika: (i) gospodarstvo i ukupno drutvo je dinamino, podlono promjenama, koje nije statino, no u toj fazi drutvenog razvoja izostale su promjene,

16

Responses to capitalist crisis: Neoliberalism, Keynesianism, and beyond A review of the Sixth ForumoftheWorldAssociationforPoliticalEconomy,DingXiaoqin. 17 MartinWolfsoniGeraldEpstein,TheHandbookofthePoliticalEconomyofFinancialCrises.

69

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

tosemoepodvestipodocjenudasuizostaleprilagodbekojezahtijeva ekonomikaevolucije, (ii) odnosi u proizvodnji i ukupni ekonomski odnosi stalno su pod utje cajem promjena, no one se nisu provodile ili se nisu odvijale odgova rajue te se tako sve vie stvarao nesklad izmeu proizvodnih snaga i proizvodnihodnosa, (iii) tehnoloke promjene su bitanimbenik ekonomskog razvoja, no oito je one nisu ovdje dospjele ili nisu dospjele u dovoljnoj mjeri da utjeu narazvoj,tejeizostaopotrebantehnolokiimbenikrazvoja, (iv) informatika revolucija, nesporno, utjecala je na nove odnose u proiz vodnji, no taj jeimbenik, u smislu kreiranja novih odnosa, izostao kao moguiimbenikrazvojainovihodnosa, (v) premda se tehnoloki faktor rasta kao i informatiku revoluciju moe podvesti pod kategoriju znanje, znanje koje ukljuuje inovacije, edukaciju, cjeloivotno uenje, znanje u gospodarstvu knowledge based economy, ovaj jeimbenik razvoja izostao i nije bio faktor rasta, tako da nije mogla doi do izraaja teza da je znanje vanije od vlasnitva. S obzirom na navedeno da se odnosi nisu unaprjeivali i razvijali u smislu zahtjeva ekonomike evolucije, politike ekonomije, tehnolokih promjena i zahtjeva znanja, razvoj je izostao, a demografski faktor, kao bitanimbenik razvoja,takoerjeimaonegativanutjecaj. Nije krucijalno da razvijanje ideja poetno bude kod vodeeg establi menta, meutim, oni moraju biti u stanju privui panju utjecajnih poje dinaca na one institucije da bi se njihove ideje publicirale u mjestima gdje e dobiti panju, a da e istraivanje biti financirano. To omoguuje studentima i zagovarateljima tih ideja da se zaposle u tim institucijama i stoga da ugrade sebe u mainstream odnosne discipline,ak i kada izvorni nosiocitihidejaostajuizvanmainstreamelite.18
18

David Colander, Ric Holt, Barkley Rosser: The Changing Face of Mainstream Economics, November2003,MiddleburyCollegeEconomicsDiscussionPaperNo.0327.

70

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

4. Lutanjeizmeuausterityistimulussamoodlaerjeavanje krize
Od poetka Velike recesije u teorijskom i praktinom smislu gotovo sve su semjerezarjeavanjeovekrizekretaleuokvirudrastinogsmanjenjajavne potronje(engl.austerity)domjerapoticaja(engl.stimulus). U 2009. godini mnoge drave, u strahu od mogueg kolapsa, donijele su mjerezasmanjenjeporezaiposebnepotronjeuzoekivanjadaesetime potaknutirast.Ocjenjujesedajepoticajiznosiooko2%BDPaprosjenoG 20,odnosnoukupanpoticajtih19dravaiznosiojeoko1000milijardiUSD. U SADu, gdje je poela kriza, donesen je poseban zakon (Zakon o obnovi i reinvestiranju, Recovery and Reinvestment Act)iji je financijski efekt 831 mil.USDiligotovo6%BDPa. U tim uvjetima Keynes i njegova kola dobivaju sve vie pristaa, jer smatraju da ne treba tedjeti nego investirati, jer ako se ne investira, tada resursi, pa i zaposlenost stagniraju ili padaju. Poduzea i stanovnitvo moda previe tede zbog financijske neizvjesnosti ili zato to brzo ele smanjitizaduenost,mjerenuodnosomdugaiimovine. U normalnim bi uvjetima sredinje banke potaknule rast putem kamatnih stopa tako da destimuliraju tednju i potiu zaduivanje. Unato takvim i slinimmjeramaodpoetka2009.veinasredinjihbanakasusmanjilesvoje glavne kamatne stope gotovo na nulu, ali oekivani rezultat, odnosno oekivani ekonomski rast je izostao. Neki analitiari ocjenjuju da prezadu enostmodasprjeavaljudeodnovogzaduivanjakolikosueljelineovisno ovisinikamatnestope.Kejnesijanciukazujudabivladetrebaleuinitivieza poduzea u potekoama kao i za kuanstva da im se omogui vee zaduivanje i veu potronju (i/ili smanjenjem poreza), tako da se omogui aktivno djelovanje nacionalne tednje. Istodobno, Keinesijanska kola ukazuje da kada je gospodarstvo u stagnaciji, mirovanju, fiskalni poticaji mogu biti osobito efikasni zahvaljujui multiplikativnom efektu. Primjerice, ulaganjeuinfrastrukturuangairadrugeindustrije,osobitograevinarstvote dolazi do izraaja multiplikator, gdje poticaj u iznosu 100 moe donijeti multiplikativni efekt 200 i vie. Time se, naravno, poveava dohodak stanovnitvakojieputempotronjetakoerpoticatirast.

71

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Osim fiskalnih poticaja veina drava je imala i dodatne trokove. Kao posljedicanavedenihidrugihmjeradravasnanojeporastaodravnidug. Dravni dug EU27, kao odnos duga i BDPa, povean je od 59,0% koliko je iznosio 2007. godine, na 85,2% 2012. godine (EU17 iznosio je 90,6%). Od 2007. do 2010. dravni dug najbogatijih zemalja povean je prosjeno od 74%na101%. Takvasukretanjaikodnajrazvijenijihdravasvijeta,topokazujeiGrafikon2. Grafikon2.Dravnidugizabranihzemalja2006.2013.19

Poticaji nisu bili glavni razlog poveanja dravnog duga. Najvee optere enje javnim financijama nastalo je iz smanjenih poreznih prihoda, to je posljedica smanjenih profita realnog sektora i visoke nezaposlenosti. Upumpavanje novca samo je dodatno povealo fiskalne probleme, kao to su"automatskistabilizatori"poputnaknadazanezaposlenekojiautomatski
19

TheEconomist,28.rujna2013.,utekstu:Stimulusvausterity.

72

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

podiupotronjuipoveavajupotranjuuuvjetimarecesije."Meunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da gotovo 60% porasta dravnog duga od2008.proizlaziizuruavanjaprihoda,tojevieoddvaputaodukupnih trokovapoticajaiupumpavanjanovca."20 Budui da je rast dijelom ostvaren 2010. godine, neki su lideri tvrdili da je dolo vrijeme za smanjenje javne potronje. Drugi, koji su sumnjali u oporavak,bilisuprotivmjeratednjeausterity.Meutim,nijebilodileme dae na kraju biti potrebna "fiskalna konsolidacija", ali nije bilo dogovora kadastimmjeramatrebapoeti. Postojenekeprocjenedasudraveusvojebankeupumpale(engl.bailout) oko16.000milijardiUSD. Velika Britanija se brzo prilagodila novim uvjetima i racionalnostima, te je mjere poticaja zavrila 2010. godine, a potom uvela nove rezove. Od 2010. do 2011. "strukturalni" proraunski deficit Velike Britanije (tj. prilagoen uzimajui u obzir ciklike trokove, kao to su automatski stabilizatori) smanjen je za dva postotna poena, s mogunou daljnjeg pada u 2012. i 2013. S druge strane nekoliko drava u ovoj regiji, odnosno SEE, moralo je posegnuti za jo dubljim rezovima, a objanjenje je bilo zato to se kriza proirila. No, SAD su zadrale razinu potronje, dodajui nove porezne olakice za prethodni poticaj, a kao rezultat tih mjera strukturalni deficit je smanjensporije.NavedenosemoelakouoitinaGrafikonu3.

20

TheEconomist,28.rujna2013.,utekstu:Stimulusvausterity.

73

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Grafikon3.Proraunskisaldoizabranihzemalja2006.2013.21

Rasprava o rjeavanju krize i osiguranju ekonomskog rasta svela se gotovo samo na dvije veoma vane neizvjesnosti. Prva se odnosi na visinu multipli katora, jer skeptici smatraju dae biti nizak odnosno da niti poticaj (stimulus) niti drastino smanjenje dravnih rashoda (austerity) nee dovesti do poveanjaproizvodnjenitidopoveanjazaposlenosti.Naime,onismatrajuda poticajijednostavnoapsorbirajuresursekojebiinaekoristiorealnisektor. S druge strane, oni koji podravaju koritenje poticaja, Kejnezijanci, imaju najvei argument da u uvjetima visoke nezaposlenosti i male privatne potranje za kreditima, postoji mali rizik da e drava istisnuti (crowding out) privatne aktivnosti. Doista, u "recesijskoj bilanci", gdje je prezadueno kuanstvo kojima su nametnuli pad cijena imovine da bi brzo isplatiti kredite, poveanje dohotka iz fiskalnih poticaja trebalo bi ubrzati financij skousklaivanje,atimeigeneriratibrioporavak. Drugo je pitanje, takoer vano, kolika je (relativna) visina duga koja nee negativnodjelovatinagospodarstvo.
21

TheEconomist,28.rujna2013.,utekstu:Stimulusvausterity.

74

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Uodnosunaprethodnopitanje,najcitiranijisuudananjimuvjetimaCarmen ReinhartiKennethRogoffsaSveuilitaHarvard,kojisuobjavilitolikocitirani radkojimtvrdedajebitno usporavanjestope gospodarskog rastakadajavni dug prema BDPu prijee 90%. Potom su mnogi tvrdili na slian nain, da postoji negativan odnos izmeu rasta i zaduenosti, ali ne postoji suglasnost koja je gornja granica zaduenosti, mjereno odnosom duga i BDPa. Tako su Alberto Alesina (Sveuilite Harvard) i Silvia Ardagna (Goldman Sachs), ustvrdili da je fiskalno ispravno osobito u obliku smanjenja potronje, a ne poveanjaporezadabisemogaopotaknutirast. KejnezijancismatrajuupitnimzakljukeCarmenReinhartiKennethRogoffa da nita kao sporiji rast ne moe uzrokovati visoki dug, a ne da je to samo simptom. Oni takoer smatraju da je "ekspanzivan austerity" Alesine obina mata, tzv. pipe dream. Zaduivanje je u prolosti nastalo u razliitimuvjetima.Moelizaduivanjedravegutatioskudnekredite,usto podii kamatne stope za privatni sektor, a zatim s niim deficitom smanjiti stope i potaknuti investicijski bum. No, teko da se navedeno moe postii, jer u veini bogatih zemalja kamatne stope ve su bile niske, odnosno problemjebilaprekomjerna(nacionalna)tednja. Pored navedenog, Kejnezijanci ukazuju da su multiplikatori mnogo vii u vrijeme krize nego u normalnim uvjetima. Istraivanja koja su proveli Lawrence Christiano, Martin Eichenbaum i Sergio Rebelo (Northwestern University) ukazuju da kada su kamatne stope blizu nule, multiplikator moe biti vei do dva, budui da ljudi imaju veu inicijativu nego obino za potronju, a ne za tednju. I drugi su ustvrdili da financijska kriza podie multiplikator. Larry Summers, donedavni savjetnik Obame i Brad Delong (Sveuilite Berkeley, SAD) tvrde da, s obzirom na troak prolongirane nezaposlenosti,poticanjetijekomdugerecesijemoesesamoisplatiti.22 U prethodnom su tekstu dani saeti pristupi rjeavanja ove krize putem oprenih politika odnosno smanjivanjem javnih izdataka nasuprot poticajima. Valja dodati da je pod utjecajem Njemake, koja je snani zagovaratelj smanjenja javnih rashoda austerity, ova politika mainstream ekonomskapolitikaEUa,kojanaalostnedajerezultate.

22

TheEconomist,28.rujna2013.,utekstu:Stimulusvausterity.

75

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Hrvatska je ekonomska politika od poetka nastanka krize donosila mjere koje nisu dale rezultate, odnosno od poetka krize 2008. tijekom pet godina recesije BDP je realno pao 11,4% i smanjena je zaposlenost za oko 11%.Stogasenavodenekemjerekojenisudalepotrebnerezultateito: (i) na samom poetku nastanka krize slubeno je demantirano postojanje krize,tojeutjecalonapravovremenodonoenjemjeraugospodarstvu, (ii) sredinom 2009. godine poveani su porezi, porez na dohodak s vremenskimogranienjemiPDV,ijajestopapoveanas22%na23%, (iii) poetkom2010.donesenjeProgramgospodarskogoporavka,kojijeimao za cilj smanjenje duga, ekonomski rast i oporavak, meutim, ciljevi nisu ostvareni,odnosnonastavljenjepadBDPaismanjenjazaposlenost, (iv) poetkom 2012. godine povean je PDV, stopa je poveana s 23% na 25%,provedenajeminiporeznareformagdjejesmanjenastopadopri nosa za zdravstveno osiguranje (s 15% na 13%) i jo neke promjene, meutim, izostao je ekonomski rast (2012. BDP je pao 2,0%, a 2013. oekujesedaljnjipad1,0%). U vezi s mjerama hrvatske ekonomske politike posebno je vano zakljuiti da krizu ne moe rjeavati samo fiskalna politika, to razvidno pokazuju dosadanjirezultatirjeavanjakrize. Istodobno,ocjenjivanjeodrivostiekonomskepolitikevrloestosesvodina povezanost ekonomske politike i javnih financija, gdje je glavni teret, kako jenavedeno,prevaljennafiskalnupolitiku.Meutim,glavniproblemjavnih financija odnosno fiskalne politike, koji se akumulira ve dvadesetak godina, od poetka pada ekonomske aktivnosti te potom privatizacije je mirovinski sustav. Problemi mirovinskog sustava poeli su benigno poetkom 1990ih kada sustav nije bio dovoljno likvidan, jer poetkom mjeseca nije imao dovoljno vlastitih financijskih izvora da isplati mirovine za taj mjesec, to je premoivano mjesenim zaduivanjem kod banaka. Kao rezultat pogrenih politika prethodnoga razdoblja, danas 2013. godine mirovinski sustav ima vlastite izvore putem doprinosa oko 19 mlrd. kuna, a ukupni rashodi mirovinskog sustava iznose oko 35 mlrd. kuna. To je deficit mirovinskogsustavakojipokrivadravniproraun.

76

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Osobito je vano zakljuiti, na temelju provedene analize, da se poreznom politikomnemoepotaknutiekonomskirasttejemodanajvanijizakljuak daukupniporezi,odnosnonjihovapromjenaneutjeenagospodarskirast. Postoje razliite ocjene, teorijske i praktine, o mogunostima i utjecaju poreznog sustava na ekonomski rast. Ta rasprava i gledita jo vie dolaze do izraaja u uvjetima financijske, odnosno ekonomske krize, s kojom se suoavajuHrvatskaiEuropskaunija. Ukupno porezno optereenje rauna se i ocjenjuje odnosom svih poreza i doprinosa prema BDPu, bruto domaem proizvodu. Ukupno porezno optereenjeuHrvatskoju2012.godiniiznosiloje,procjenjujese,33,1%,toje nie od prosjeka EU27, ali je takoer nie u odnosu na 2011. godinu. Dakle, porezno optereenje u Hrvatskoj nije visoko, a unato realnom smanjenju BDPau2012.godini,onojeaksmanjenouodnosunaprethodnugodinu. Ukupno porezno optereenje u Europskoj uniji se razlikuje izmeu drava lanica, jer ono odraava razlike u pristupima, odnosno socijalnim prefe rencijamagdjeikolikodravatrebaintervenirati.U2012.godini,najniastopa poreznogoptereenjaiznosilajeuLatviji27,0%,anajviauDanskoj48,1%. Valja ponoviti da i u EU postoji malo argumenata i dokaza da razina ukup nogporezautjeenaekonomskirast. OkorelacijiizmeurastaBDPaipromjeneudjelaporezauBDPuHrvatske iizabranihlanicaEUurazdoblju2000.2011.ukazujeTablica2.

77

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Tablica2.Koeficijentkorelacijeizmeurealne promjeneBDPaipromjeneudjelaporezauBDPuHrvatske iizabranihlanicaEUurazdoblju2000.2011.

DravalanicaEU Austrija Danska Francuska Hrvatska Italija Maarska Njemaka Slovenija

Koeficijentkorelacije 0,739 0,288 0,066 0,551 0,370 0,038 0,431 0,124

Hrvatska jeu razdoblju 2000. 2013. godine imala realni rast BDPa 28,1%, a udjel poreza u BDPu je smanjen od 42,1%, koliko je iznosio 2000., na 37,4%, koliko je iznosio 2013. godine (procjena). Kretanje BDPa i udjela porezauBDPudajeseuTablici3. Koeficijent korelacije rasta BDPa i udjela poreza u BDPu Hrvatske iznosi 0,551, no to ne znai povezanost izmeu rasta BDPa i smanjenja udjela poreza. Naime, u razdoblju 2009. 2012. godine, dakle u razdoblju krize, koeficijent korelacije iznosi0,888 jer je ostvaren kumulativni pad realnog BDPa, ali je pao i udjel poreza u BDPu, pri emu svakako treba odbaciti mogunostdapadudjelaporezauBDPudovodidorealnogpadaBDPa. Navedenuocjenumogupotkrijepitipodaciokretanjuporezauproteklih14 godina u Tablici 4., a o korelaciji ove dvije varijable, realnog rasta BDPa i promjeneudjelaporezauBDPuukazujeGrafikon4.

78

Tablica3.KretanjerealnogBDPaiudjelaporezauBDPuHrvatskeurazdoblju2000.2012.

Tablica4.StrukturaporeznihprihodaHrvatskepremaudjeluuBDPuurazdoblju2000.2013.

Izvor:MMF.

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

79

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Grafikon4.KorelacijaizmeupromjenarealnogBDPa iudjelaporezauBDPuurazdoblju2000.2013.

5. Novipristupzaoblikovanjeekonomskogidrutvenog razvoja
Prethodnoiznesenaanalizaiocjenejasnoidefinitivnodovodedozakljuka da znanstvene i strune metode koje su primjenjivane ranije danas vie ne mogudavatioekivanerezultateiostvarivaticiljeve. Neuspjeh politika koje nisu mogle poluiti ekonomski i drutveni razvoj moesenajveimdijelompodvestipodzanemarivanjeinepoznavanjeevo lucije,odnosnoekonomikeevolucije. Dakle, znanje, metode i drugi elementi, koji su uspjeno primjenjivati prije, recimopedesetiliviegodina,njihovaprimjenadanasnedajeisterezultateili potrebni ciljevi izostanu. Na primjer, pristup i ideje Alfreda Marshala, jednog od utemeljitelja ekonomike (kao pojma i suvremene znanosti) danas nisu odgovarajui,alitoneznaidatrebanjegovestavoveucijelostiodbaciti. Ako gospodarstvo funkcionira na temelju distribuiranog neznanja, nuno je da su njegovi pojedini akteri povezani i veza zahtijeva organizaciju. Marshall

80

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

je takoer to znao kada je tvrdio da su znanje i organizacija najsnaniji motoriproizvodnje. Meutim, danas svijet funkcionira kao rezultat informatike revolucije i IT tehnologije za nekoliko kuna ljudi komuniciraju iz svakog kutka svijeta, a prije 50ak godina minuta razgovora izmeu Londona i New Yorka iznosila je vie od 50 dolara to stvara ujedno i nove ekonomske i drutvene odnose. ivimo u globaliziranom svijetu gdje ne vrijede pravila kao prije, kada su dominirali drugi sustavi, kole miljenja ili ekonomski modeli. To vrijedi i za ovu krizu, Veliku recesiju, ije se rjeavanje dosada svodilo u spektru od austerity do stimulus, slino kao prije 80ak godina za ondanju svjetskukrizu,bezrezultata. Za rjeavanje ove krize, Velike recesije, nuan je ontoloki23, holistiki i multidisciplinarni pristup. Nije dovoljno samo koristiti ekonomska znanja i metode,makarisuvremene. Ekonomskipristuprjeavanjukrizeiodnosajezahtjevnijiisloeniji. Filozofijaiekonomikatrebajubitipovezaneefikasnimdijalogom.Najzahtjevniji problem sada je snaan kontrast izmeu hitnog zahtjeva za teorijom koja predstavlja glavne drutvene promjene nastale iz zapaljive stvarnosti ekonomskereforme sjedne strane i "odsutnost" u odreenojmjeri filozofijei pozitivistikog karaktera i ogranienosti teorijske vizije ekonomike koja je postalasveviekvantificirajuaimatematika.Zatosufilozofijaiekonomika, inae vrlo bliske, izgubile tu povezanost? Kako moemo ukloniti interdiscipli narnebarijeretakodafilozofijamoenapustitisvojuapstraktnostnagaanjai postati "prisutna", a ekonomika, koja ve je prisutna, moe odraavati "stajalite mase", s ciljem promicanja teorijske inovacije u obje discipline? To su problemi koje su potakli strunjaci iz ovih dvaju podruja i nastoje ih rijeiti.24
23

Ontologija je filozofski studij prirode bia, postojanja, nastajanja ili realnosti kao i osnovne kategorije bia i njegovih odnosa. Tradicionalno navedena kao dio glavne grane filozofije znana kao metafizika, ontologija se bavi pitanjima koja se tiu onoga zato entiteti postoje ili se moe rei da postoje, i kako se takvi entiteti mogu grupirati, kakav je odnos u hijerarhiji i kako su podijeljenipremaslinostimairazlikama. 24 BuXiangjiandZhangFeian(2009.):Thepresenceofphilosophyandthepositionofeconomics:a review of the National Symposium of "Facing a Shared Future: A Dialogue between Economics andPhilosophy",SocialSciencesinChina,30:4,7389.

81

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Potrebno je istaknuti da je filozofija izvor i temelj svih drutvenih znanosti, ukljuujui i ekonomike. To znai, filozof koji ne razumije ekonomiku nije u stanju dati znanstvenu i uvjerljivu analizu i objanjenje osnovnih suprot nosti suvremenog drutva i njegovih zakonitosti kretanja. Bez podrke ekonomske teorije, filozofija e zauvijek plutati na povrini drutva, bez mogunosti da ulazi u dubinu, ograniavajui sebi prazni razgovor. S druge strane, ekonomist koji ne razumije ili ne poznaje politiku ekonomiju, nee nikadbitiustanjurijeitirealneproblemesuvremenogdrutva.25 Osobito vaan doprinos na temelju prethodno navedenog pristupa, vjerojatno prvi takve vrste u Hrvatskoj, bio je Simpozij Okrugli stol pod nazivom Model(i) razvoja i ekonomska politike Hrvatske, koji su organizirali Hrvatski institut za financije i raunovodstvo i Fakultet elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu.26Glavnisezakljuakovogskupamoesvestinazajednikuporukuda sekriza,noviodnosiinoviekonomskimodeltrebaoblikovatimultidisciplinarno, to su razliiti sudionici Simpozija, ekonomisti, inenjeri, tehnolozi, demografi, sociolozi, politolozi, teolozi i drugi svojim velikim doprinosima u mnogome utemeljilii/ilidefiniraliputzarjeavanjekrizeioblikovanjenovograzvoja. Natemeljunovogpristupaunastavkuovogaradadajuseosnovnenaznake etiri krucijalna podruja za oblikovanje ekonomskog i drutvenog razvoja Hrvatskeito: (v) (vi) noviekonomskimodelnatemeljunovihodnosaISLM, demografskiimbenikpopulacijskapolitika,

(vii) znanje, koje ukljuuje inovacije, edukaciju, cjeloivotno obrazovanje i uvjebavanjei (viii) liderstvo. Prethodno navedena su etiri, vjerojatno najznaajnija, podruja koja su glavniimbenici razvoja uz napomenu da redoslijed nije dan prema znae nju, odnosno svaki od navedenih, s obzirom na znaenje u naem razvoju, moebitinaprvommjestu,odnosnonajvaniji.
25

Tihomir Domazet, Novi ekonomski sustav Politika ekonomija, ekonomika evolucije i geoekonomika akteri sustava, Zbornik radova 20. tradicionalnog savjetovanja HDE, Opatija, 2012.,Inenjerskibiro,str.116. 26 Simpozijjeodran27.2.2013.uprostorijamaFERa.

82

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

6. Oblikovanjenovogekonomskogmodelanatemeljunovih odnosaISLM
Krucijalnojepolazitedajetijekomkrizeimplicitnakamatnastopakonstantno via,odnosnoznatnoviaodrastaBDPa.Naime,kamatnastopanadomaeili inozemno izdavanje dravnog duga iznosi oko 6,5%, a BDP je od 2009. do 2013. stalno imao ak negativne stope rasta (vidjeti Tablicu 1.). Ako je, primjerice,implicitnakamatnastopanadravnidug2009.iznosila6,5%,aBDP je imao realni pad 6,9%, to je disproporcija koja destruira financije, jer ekonomikadoputadakamatnastopamoebitinajviedostoperastaBDPa. Nastavak financiranja u ovakvim odnosima gdje je implicitna kamatna sto pa znatno via od rasta BDPa u odreenom vremenskom razdoblju dovodi dokolapsafinancija. S obzirom na navedeno, ocjenjuje se osobito vanim na novi nain oblikovatiodnoseISLM(investicije,tednjalikvidnost,novac.Standardni odnosISLMmoesevidjetinaGrafikonu5. Grafikon5.ISLMmodel

83

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Dakle,krivuljeISiLMsesijekuutokiAitojeujednoekvilibrij,ajovanije to je toka gdje se odreuje kamatna stopa, i', i proizvodnja odnosno GDP oznaenkaoY'. Za razumijevanje krivulje IS potrebno je znati da je ponuda i potranja za novcem dana u uvjetima pune zaposlenosti. U modelu IS LM koliina ponude novca je uvijek jednaka koliini potranje za novcem, budui da razinaproizvodnjeodnosnoBDPatokorigira.TojesutinamodelaISLM, dakle i preferencija likvidnosti i novac za zajmove, koje je mogue jer su i kamatnastopaiBDPkorigirajuevarijable. Kada se ukazuje da se model IS LM moe razumjeti u uvjetima pune zaposlenosti, zapravo se ukazuje da nacionalna tednja i investicije ovise o razini BDPa. Uz pretpostavku da BDP raste, jedan dio BDPe otii tednju (to e krivulja IS otii u desno, a takoer moe biti da postoji porasta potranje za investicijama, ali se obino oekuje vei rast tednje, tako da kamatnastopapada. Valja zakljuiti i ponoviti da ponuda i potranja za novcem ne daje odgovor nasamukamatnustopu,vetoukazujekojabikamatnastopamoglabitiza nekurazinuBDPailitoodreujeodnoseizmeukamatnestopeiBDPa. Buduidajejedanodbitnihuzrokapostojeeekonomskeifinancijskekrize u samoregulativnim funkcijama trita, bez uplitanja drave i na tzv. hipo tezi o uinkovitosti slobodnog trita (engl. "efficient market hypothesis") putem financijalizacije, deregulacije i liberalizacije, novi ekonomski model polazi"odozgo"inaputasustavnevidljiveruke(invisiblehand)tepostavlja ciljeveimjerezanjihovoostvarenje. Ovdje se saeto objanjava model targetiranja BDPa i zaposlenosti te drugihekonomskihpokazateljatargetiranjemnovimISLMmodelom,gdje ekonomskapolitikadobivapotpunodrukijicilj,oblikisadraj.27 Model targetiranja ponajprije podrazumijeva povezivanje BDPa i zaposle nosti te drugih ekonomskih pokazatelja s IS LMom. Novi ekonomski model,dakle,konkretnoutvrujedvijelinijepovezanostiito: 1. definiranjekonkretnihmakroekonomskihveliina,kaotosuBDPizapo slenostteveliinaISLMi
27

Dr.TihomirDomazet,NoviekonomskimodeluztargetiranjeISLM,Rifin,2013.

84

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

2. definiranje konkretnih mjera poveanja efikasnosti i poeljno sektorskih mjeraimanentnihdinaminojiotvorenojekonomiji. To praktino znai da se definira rast BDPa, na primjer 5%, to implicira razinuISLM,predvidivo,25%BDPa. Drugo, razina ISa, koja sada iznosi svega oko 18% BDPa, podrazumijeva mjerefiskalnepolitike. Tree,razinaLMa,kojasadaiznosi 1819%podrazumijevamjeremonetar nepolitike. Povezivanje IS LM odnosno fiskalne i monetarne politike podrazumijeva definiranje kamatnih stopa, BDPa i drugih pokazatelja, to zahtijevavrstu iefikasnupovezanostekonomskepolitike,prijesvegafiskalneimonetarne. Sljedei je korak da se prethodno navedeni postupak primijeni na sektore gospodarstva,naprimjerdravniiprivatnisektor. Sektorski pristup podrazumijeva primjenu ovog modela, odnosno postupka natradableinotradablesektor. Slijedemjereefikasnostiidinamiziranjegospodarstva.Ako,naprimjer,rast BDPa od 5% na poetku odgovara razini investicija 25%, ovaj model podrazumijeva da u sljedeem koraku razina investicija iznosi, na primjer, 24%, to implicira drukiju razinu kamatne stope i drugih imbenika koji utjeunarastBDPa. Navedeni postupak se primjenjuje paralelno i za druge makroekonomske veliine,primarnonarazinuzaposlenosti. Istotakoovajmodelukljuujesljedeepolitike: (i) Poveanje investicija, koje su sada na povijesno niskoj razini, treba biti rezultatinvesticijskepolitike. (ii) Investijska politika treba biti sintetiki izraz onoga to se koncepcijom i strategijomelipostii. (iii) PodiiISipostiioptimalanodnostednjeiinvesticija,SpremaI,LMje takoerufunkcijirastaiefikasnosti. (iv) Trina kamatna stopa je osnovni monetarni fenomen i nema nita zajedniko sa stopom drutvene vremenske preferencije/diskonta. Ta

85

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

stopajerazliitakaoimarginalnaefikasnostinvesticija(MEI)urastuoj ekonomijiizakompanijuizaekonomijuucjelini. (v) Marginalna efikasnost investicija (MEI) jedan je od preduvjeta ekonomske/financijskeefikasnosti. Polazei od prethodno iznesenih ocjena da na tritu roba ili ISa kamatnu stopu kao takvu ne odreuje novac koji se moe davati u zajam, ve skup moguihkombinacijakamatnestopeiBDPa,stimedaniakamatnastopa korespondirasviimBDPomteda natritunovcailiLMakamatnustopu kao takvu ne odreuje preferencija likvidnosti, ve skup moguih kombi nacija kamatne stope i BDPa, te da je bitan ukupan odnos IS LM, novi ekonomski model je usmjeren na poduzimanje skupa mjera kojima je zajednikopovezivanjerastaBDPauzniekamate. Novim modelom treba se postii definiranu proizvodnu, odnosno eko nomsku strukturu, koja se prilagoava integracijskim okvirima EU i globa lizacije.Novimodeltrebapoticatievolucijuodsadanje(iprole)neodrive donoveekonomskestrukturekojapredstavljaosnovuzanovirazvoj.

7. Demografskiimbenikrazvoja
Kljuan element pri definiranju novog modela je demografska strategija. Hrvatska je na samom svjetskom dnu u pogledu demografskog rasta i razvoja,jerjeveviegodinaoko10.mjestausvijetunegativnogprirodnog prirataja, odnosno mortalitet je vii od nataliteta.28 2009. godine u Hrvatskojjeumrlooko7800vieosobanegotoihserodilo,godinukasnije tajerazlikaiznosila8700,2011.godine9800,a2012.godine9900. Tosemorastubokompromijeniti. S druge strane, visoka je stopa nezaposlenih, osobito mladih. Stopa neza poslenosti mladih odnosno do 25 godina iznosi visokih 43%, a u EU viu stopu imaju samo Grka i panjolska. Naalost mjere drave su izostale i nezaposlenostsenesmanjuje.

28

Po podacima Dravnog zavoda za statistiku 2012. godine je roeno 574 djece vie nego godinu ranije, no istodobno je umrla 691 osoba vie nego 2011., a broj umrlih bio je za 9939 vei od brojaivoroenihpajestopaprirodnogprirastabilanegativnaiiznosilaje2,3%.

86

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Hrvatska sela demografski su devastirana, ali i u gradovima je sve vie sama kihstarakihkuanstava,kojasasobomnosepoveanrizikodsiromatva. Popis stanovnitva 2011. pokazao je da je prosjena starost u Republici Hr vatskoj 41,7 godina, 1953. iznosila je 30,7 godina. Naravno da se ova kre tanja,odnosnodemografskaslika,nemoerijeitizagodinudanailiuetiri godinemandatavlade. Demografi k tome ocjenjuju dae ekonomska kriza u Hrvatskoj uzrokovati dramatianpadnataliteta. Prema miljenju demografa, do sada realizirane mjere Nacionalne popu lacijskepolitikeviesusocijalne,negopoticajne. Akosenitanepoduzme,mogujesljedeiscenarijuiduemdesetljeu: Bit e jo vie umirovljenika i starijih osoba koji e traiti panju drutva, iziskivate se sredstva za njihovu brigu, ali ujedno bite sve manje mladih koji e moi pratiti te nove trendove, tj. bit e sve manje novca u mirovinskim fondovima, proraun nee moi biti izvor financiranja potreba starijih, jer nee biti dohotka, odnosno plaa za oporezivanje ako nema mladihiradnosposobnih. TrebadodatidasudemografskitrendoviHrvatskeiZapadaisti,alidrugose razlikuje. Hrvatska je najintenzivnija emigracijska zemlja na ovim prostorima, a migracijski saldo se naroito poveao u proteklih 20ak godina. Osobito se istiedanajvieemigrirajumladi. Demografska kretanja i njihov utjecaj na ekonomsko, financijsko, zdrav stveno, proraunskog podruje i na druga podruja predmet je posebnog interesaEU."Demografskepromjenetransformirajupopulacijskustrukturu EU. Obujam i brzina starenja stanovnitva ovise o buduim trendovima oekivanog trajanja ivota, smrtnosti i migraciji. Demografski faktori pod lijeu manje nego ekonomskim imbenicima u kraem vremenskom raz doblju,meutim,onisuizloenimanjojstabilnostiuduljemrazdoblju,reci mood25godina."29
29

The 2012 Ageing Report: Economic and budgetary projections for the EU27 Member States (20102060),JointReportpreparedbytheEuropeanCommission(DGECFIN)andtheEconomic PolicyCommittee(AWG),str.26.

87

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Kao ope pravilo, pretpostavlja se dae stvarne stope nezaposlenosti kon vergirati ka strukturalnim stopama nezaposlenosti. U EU27 oekuje se da e stopa nezaposlenosti pasti za 3,2 postotna poena (od 9,7% na 6,5% 2060).30 Ukupnifaktorproduktivnosti(totalfactorproductivity,TFP)omoguujerast proizvodnostiradaudugoronomrazdoblju.Postojeopreznepretpostavke: stope rasta TFP dravalanica oekuje se dae konvergirati u dugoronom povijesnomprosjekuuEU(godinjiprosjekrastaTFPuEUprosjenozaEU 15tijekomrazdoblja1971.2010.)od1%.Kaorezultatoveprocjene,stopa rasta proizvodnosti rada projicira se na 1,5% u dugoronom razdoblju, koja odraava doprinos od produbljenja kapitala (capital deepening) na rast proizvodnjeod0,5%.31 to se tie utjecaja na ekonomski razvoj, ukazuje se da radno sposobno stanovnitvo stari, te se ocjenjuje da je ovoetvrto posttranzicijsko stare njestanovnitva. Ocjenjuje se da starenje stanovnitva mogu zaustaviti jedino snane mjere natalitetnepolitike.Mjerenatalitetnepolitike,uprvomredu,suopifaktori, poputzapoljavanja i rjeavanja stambenog statusa, jer se ocjenjuje da su nedostatak poslainerijeenostambenopitanjenajeirazlozi zbogkojihse mladi ne odluuju na brak i raanje. Uz ope faktore, nuna je i pomo zaposlenim enama, tu je pitanje smjetaja djece u vrtie, djejeg doplatka i slino.Zatotrebaposebniprogramkaodionovogmodelarazvoja. Prethodnonavedenekritike,ocjeneimoguicrniscenarijnunoinajhitnije jepotrebnopretoitiunovuNacionalnupopulacijskupolitikukaoimbenik ekonomskogidrutvenograzvoja. Mjere demografske politike jesu sastavni dio (n)ovog ekonomskog modela, odnosnoekonomskepolitike.

30 31

Ibid,str.28. Ibid,str.31.

88

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

8. Znanjeinovacije,edukacija,uvjebavanjecjeloivotno uenje
Znanje, inovacije, istraivanje i razvoj, nova tehnologija, nove institucije, obrazovanje, obrazovani i vjeti pojedinci, to se takoer naziva "trei faktor",postanjekljunielementnovogmodelarazvoja.Vanojerazumjeti i znati mjeriti utjecaj svakog elementa treeg faktora ili egzogenog faktora ekonomskog rasta. Teorijske osnove i razradu treeg faktora dali su i objasniliDouglasNorth,VladimirStipeti,AghionandHowitt(1998.),Lucas (1988.), Romer (1986.), Den Butter and Wollmer (1992., 1996.), meutim vano je "otkriti" i definirati utjecaj i strukturu vlastitog egzogenog faktora u okviru novog ekonomskog sustava, odnosno novog ekonomskog modela Hrvatske. Naravno, prethodno navedeno je takoer nastavak razrade Co bbDouglasovamodelafunkcijeproizvodnje.Novimodeleusredituimati stvaranje akumulacije, a unutar vanosti akumulacije postoje tri kljuna elementa,ito: (a) stvaranje znatno vee domae akumulacije, ali isto tako da nacionalna tednja postupno, u srednjoronom razdoblju, bitno ne odstupa od investicija,tooznaujeformulaS=IiliS>I, (b) poveanjekonkurentnosti32domaihrobaiusluganasvjetskomtritu,i (c) novimodeltrebauzetiuobzirmjerezaamortiziranjeposlovnihciklusa, te osobito mjere protiv sezonskih ciklusa (u Hrvatskoj, u aktivnosti drugomitreemkvartalusuvienegouostatkugodine).33 U vezi s ulogom znanja valja istaknuti da u suvremenoj ekonomici i upra vljanju najvaniju ulogu imaju inovacije, odnosno "...nisu najvaniji podaci porasta stanovnika i akumulacije kapitala da bi se razumjela ekonomska kretanja, osobito ako je nepovoljan ili izvedeni podatak, ve poduzea, inovacije i ekonomsko liderstvo, kao glavna nit vodilja da se uvedu

32

Konkurentnost se treba razumjeti kao konkurentska prednost (competitive advantage) koja se odnosinakonkretanproizvodiliusluguodkonkurentskestrategije(competitivestrategy)kojase odnosinakonkurentnostodreeneindustrije(djelatnosti). 33 Dr. Tihomir Domazet, Novi ekonomski sustav, Politika ekonomija, ekonomika evolucije i geoekonomika akteri sustava, Zbornik radova tradicionalnog savjetovanja HDE, Opatija 2012., str.106.

89

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

kvalitativne transformacije u najvanijem smislu da se rade stvari koje se nikadaprijenisuinile."34 Hrvatska je u svijetu bila poznata po brodogradnji, lijepom namjetaju, izvozustokeimesa,strojogradnjiiizvozustrojeva,agotovosusvetegrane nestale u proteklom razdoblju, pod utjecajem tzv. trinih zakonitosti ili spontanosti. Hrvatska treba vie nego ikada definirati proizvodnu orijen taciju,tosenazivanovaindustrijskapolitika. Za daljnji razvoj presudne su inovacije u proizvodnim procesima kao dio sustavnog znanja u novom ekonomskom i razvojnom modelu. Postoje pro cjene da su u visoko razvijenim zemljama inovacije doprinosile s oko jednom treinom u ekonomskom rastu, a ubuduee imati jo vei znaaj. Dok broj istraivaa (na temelju punog radnog vremena) u Hrvatskoj iznosi oko 6,7 tisua, drugdje je puno vii, na primjer, u Austriji 34,4 tisua, u Sloveniji7tisua,uFrancuskoj710tisuaitd. "I dok su u prolosti dominirale spoznaje, do kojih su zaposlenih doli pri sa momprocesuproizvodnje,uzadnjihpedesetgodinainovacijeostvarujuznan stvenoistraivaki instituti i pojedinci, svladavajui sve sloenije proizvodne procese. Mnoi se u razvijenim zemljama zato broj znanstvenih istraivaa: njihovu aktivnost financira i drava i velike privredne korporacije.35" Taj oblik znanjae se neminovno intenzivirati i Hrvatska mora definirati model razvoja temeljennaznanju,gdjeinovacijeimajukljunomjesto. BuduidaHrvatskanijebogataprihodnimresursima,lakojezakljuitidasuvre menoznanjetrebabitidominantnouodnosimaiprocesima,odnosnounovom modeluinovomsustavu.Tojenajveiizazovsvimakterimaodluivanja.

9. Liderstvo
Novaparadigmalidera: "Konituniutetbiznisajeplaniranjezaneizbjeno. Liderstvozakrizujepripremanjezanezamislivo."
34

J.A.SchumpeterandtheTheoryofEconomicEvolution,(OneHundredYearsbeyondtheTheory ofEconomicDevelopment)byStanMetcalfe,str.2. 35 Vladimir Stipeti, Hrvatsko gospodarstvo, Okruenje, naslijee i prijetnje; nade i mogunosti, HAZU,Zagreb,2013.,str.57.

90

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Rosabeth Moss Kanter (profesorica na Harvard Business School i predsjednica Inicijative naprednog liderstva Sveuilita Harvard), daje opis nove paradigme lidera u smislu da u uvjetima turbulencije i promjena, kultura i vrijednosti postaju glavni izvor kontinuiteta i dosljednosti, obnove i odrivosti. Lideri moraju biti graditelji institucija, koju su proeti organi zacijom, to znai da inspirira danas i sutra te da traje. Oni moraju pronai temeljnu svrhu i jak skup vrijednosti koji slue kao osnova za dugorone odluke, ak i usred velikih potekoa. Oni moraju nai zajedniki cilj i univerzalne vrijednosti koje objedinjuju vrlo razliite ljude, a jo uvijek doputajupojedinaneidentitete. Liderstvozakrizumoeseoznaitisasljedeomjednadbom: 1. Upravljanjekrizom(Crisismanagement)+ 2. Upravljanjeuhitnimsituacijama(Emergencymanagement)+ 3. Poslovnikontinuitet(Businesscontinuity)+ =Liderstvozakrizu(Crisisleadership) Liderstvozakrizujesposobnostvoenjauekstermnimpristiscima.

9.1.estnainadonoenjaodlukalidera
Jedno od najvanijih obiljeja nove paradigme lidera je da donose odluke na drugaiji nain, odnosno da koriste svoje vrijednosti, svoju intuiciju ili inspiraciju. Postoji est naina ili modela donoenja odluke. est vrsta ljudskog naina odluivanja ili jo preciznije naina kreiranja miljenja i donoenja odluke jesu sustavi evolucijske podrke koji se ukljuuju da zatite integritet tijela, egoiduu. Svaki oblik donoenja odluka istovremeno povezuje ovjekovu osobnu evoluciju i prirodnu sposobnost upravljanja sve veom razinom sloenosti i poveavasposobnostdaodgovorinaizazoveivotaibiznisa. estosnovailivrstadonoenjaodlukaliderajesu: 1. Instinkt 2. Podsvjesnovjerovanje

91

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

3. Svjesnovjerovanje 4. Vrijednosti 5. Intuicija 6. Inspiracija Ocjenjujesedanijepotrebnoovdjeposebnoobjanjavatisvakuodnavede nihosnova. Liderstvo za krizu nastaje kada (svako)dnevna linija upravljanja prelazi u horizontalnitimupravljanja. Tijekom ekonomske neizvjesnosti, turbulencije i dramatine promjene, mnogi rukovoditelji namjeravaju zaustaviti se ili oklijevati kada se suoavaju nepoznatim uvjetima. Mnogi se osjeaju pobijeenim te ne mogu nai rjeenja za izlaz. Drugi se povlae,ine korak natrag, prikupljaju informacije, ekaju, znajui da prilika za liderstvo lei u postupnosti prihvaanja promjena. Menaderi trae odgovor na pitanje: "Kako moemo kontrolirati trokove i resurse za upravljanje promjenama?" Lideri trae odgovor na pitanje: "Kako moemo ubrzati promjene?" Voenje u krizi temelji se na svimnaelima,alatimaiiskustvuliderstvakojedolaziiznutrapremavan. U sklopu teza o liderstvu valja se podsjetiti na rijei Dantea: "Najmraniji kutakupaklurezerviranjezaneopredijeljene." Za objanjenje vanosti i uloge liderstva u gospodarstvu, politici i drutvu, ocjenjuje se da nije ovdje primjereno iznositi odreene teorijske pristupe, veiznijetijasnuocjenudajeneodgovarajueliderstvotakoeruzrokkrize. Liderstvo u ovim, odnosno novim uvjetima je krucijalni element realizacije novogekonomskogmodelainovogsustavaiujednouvjetzarjeavanjekrize.

10. Umjestozakljuka
Ocjenjuje se da je dananji svijet u najvanijem momentu tranzicije od modelanastalogposlijeII.svjetskogratadonovogakojisestvara. Lideri i donositelji odluka te drutvo u cjelini moraju razumjeti evoluciju i trajektorij puta u novi svijet, te se ocjenjuje da nepoznavanje ovog puta, odnosno modela moe znaiti povijesni promaaj, sa svim posljedicama, a

92

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

dijelomseoniodraavajuusadanjojkrizigospodarstavaizemaljakojeve duljenemajuekonomskirazvoj. Valja znati da nisu najvaniji podaci o porastu stanovnika i akumulaciji kapitala da bi se razumjela ekonomska kretanja, osobito ako je nepovoljan ili izvedeni podatak, ve poduzea, inovacije i ekonomsko liderstvo, kao glavna nit vodilja da se uvedu kvalitativne transformacije, u najvanijem smislu da se rade stvari koje se nikada prije nisu inile. To je zato se invencija ne moe izjednaiti s inovacijom ili inovacija samo s fizikom tehnikom.Testzainvencijuje"daonadjeluje",atestsemoraprovestiprije nego je inovacija mogua. Test za inovaciju je drukiji, odnosno "je li to ekonomski opravdano, da ostvaruje profit". Budui da je Schumpeter objanjavao poslovne cikluse, veina invencija nije nikada dobila potvrdu kao inovacija, odnosno on objanjava da oko 90% invencija ekonomski nije opravdano.36 Valja ponoviti da e kumulativna kontrakcija realnog BDPa u razdoblju 2009. 2013. iznositi 11,4%, a zaposlenost od kolovoza 2008. do kolovoza 2013. smanjena je za 12,0%. Ova analiza snano ukazuje da ovakav sustav, odnosno ovakav ekonomski model niti sljedee godine ne moe omoguiti zaokretiodriviekonomskirast. Za promjenu ekonomskog modela u ovoj su studiji istaknuta etiri krucijalna podruja, koja trebaju biti okosnica novog sustava i odrivog razvojaito:(1)noviekonomskimodelnatemeljunovih odnosaISLM, (2) demografski imbenik populacijska politika, (3) znanje, koje ukljuuje inovacije,edukaciju,cjeloivotnoobrazovanjeiuvjebavanjei(4)liderstvo. Nastavno na iznesenu ocjenu da je promjena modela i sustava mogua uz multidisciplinarni pristup, valja podsjetiti da mnogi ugledni ekonomisti, sociolozi i filozofi Paul Krugman, Joseph Stiglitz, Vladimir Stipeti, Milan Mesari,LesterThurow,AnthonyGiddens,FritjofCapra,KenWilber,Manuel Castells, Jean Ziegler, Ulrich Beck, Noam Chomsky, Hans Kng ocjenjuju nunost promjena i predlau neko bolje, pravednije i odrivo ureenje u odnosunadanas,kojejeukrizizbogneodrivogneoliberalnogsustava.

36

J.A.SchumpeterandtheTheoryofEconomicEvolution,(OneHundredYearsbeyondtheTheory ofEconomicDevelopment)byStanMetcalfe,p8.

93

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

Nastavnonaiznesenutezununostirazumijevanjaevolucijekaokrucijalnog podruja razumijevanja sadanjeg drutva, odnosno krize, poznati sociolog "... Ken Wilber uvjeren je da evolucija Kozmosa, prirode, tehnologije i ekonomije u bitnoj mjeri utjee na evoluciju svjetonazora, iako veliki utjecajimajuistrujanjaunoosferi(umisaonojsferi)."37 VladimirStipetiukazujedajeznanjekljuniimbenikrazvojateobjanjava da "...Hrvatska se korablja, naalost, sporo kree, iako je globalizacija pokazala kako umni kapetani nekih nacionalnih ekonomija znaju silno ubrzatisvojbrodinadoknaditizaostajanjenastalouprolosti."38 Kada se govori o znanju, kao kljunomimbeniku razvoja, polazite je da je informatika tehnologija, odnosno revolucija krajem XX. stoljea dovela na vidjelonovuproizvodnusnagu,znanjeiinformacijukaoglavnogfaktorastva ranja nove vrijednosti te poveanja proizvodnosti, bogatstva i blagostanja, a tekpotomdolazidovanostienergijaikapital.Dakleunovimuvjetima,nova paradigma razvoja jest ekonomika temeljena na informaciji, a vlasnitvo kapitala postaje drugorazredno u odnosu na znanje. Naravno da je veoma vano znati tu paradigmu primijeniti, a ne kao to se kod nas dogodilo da je privatizacijom gotovo uniten kapital stvaran poslije II. svjetskog rata, ali, naalost,potrebnoznanjejeizostalo. Anthony Giddens, vjerojatno najvei sociolog (Cambridge), inae autor tzv. Treeg puta, dakle da niti neoliberalni kapitalizam niti dravni intervencio nizam nije rjeenje, snano se zalae za promjene prema novim tehnolo kimiproizvodnimodnosima. Lester Thurow istie da se novi obrazac ili model ne temelji vie na nad monim strojevima, nego na nadmonim suradnicima, na njihovu znanju, kreativnosti,motiviranostiiinicijativi. Fritjof Capra, ameriki nuklearni fiziar i filozof ocjenjuje da kriza Zapada dolazi iz mehanicistikog i materijalistiko poimanja svijeta, i to je uvjet za promjenuunovisvijet. Valja posebno istaknuti da je ovaj model prilagoen naim uvjetima, koliko god bili optereeni prednostima i nedostacima, bez prepisivanja recepata iz
37 38

MilanMesari,XXI.stoljeeDobasudbonosnihpromjena,Prometej,Zagreb,2008.,str.300. Vladimir Stipeti, Hrvatsko gospodarstvo, Okruenje, naslijee i prijetnje; nade i mogunosti, HAZU,Zagreb,2013.,str.85.

94

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

inozemstva, to je takoer uzrok ove krize, jer i kinesko ekonomskoudo se temelji na umjenom koritenju simbola zapadne civilizacije, ali prije svega navjernostikineskojdrevnojkulturiitradiciji. Nerjeavanje ekonomske i drutvene krize, koje se ogleda u stalnom padu BDPa i zaposlenosti, ocjenjuje se da moe radikalizirati odnose, te je stoga boljenavrijemeoblikovatinoviekonomskiidrutvenirazvoj,zatoovastudija snanopledira,uzposebnunapomenudajeokvirznatnimdijelomprimjenjivi zazemljeslineHrvatskoj,imejemodeljoviedobivanaznaenju. Nema nikakve dileme da dosadanji drutveni i ekonomski model ne moe vie poluiti rezultate, to je potvrdila ova studija, te se nova paradigma razvoja temelji na kompanijama i institucijama u kojima dominiraju stru njaci sa znanjem, inteligencijom, inventivnou, motivacijom i kreativnou, odnosno to su kompjuterai, analitiari, softverai, projektanti, dizajneri, istraivai, laboranti i drugi, koji predstavljaju ono to se naziva intelektualni kapital,atosutakoerkonzultantsketvrtke,investicijskifondovi,laboratoriji i sline organizacije. Kljuno je obiljeje tih organizacija velika koncentracija intelektualnog kapitala, umjesto financijskog ili fizikog, to ujedno zahtijeva drukiju organizaciju, drukije odnose, drukije upravljanje i liderstvo. Na kraju i najvanije, novom paradigmom razvoja zaposlenici, bolje reeno lanovi tih institucija i kompanija jesu suradnici, partneri, upravljai, zainte resirani sudionici (stakeholder), dakle znanje i sposobnosti su iznad vlasni tva, stranake politike, a i odnos kapitala i rada je drukiji, to sveukupno doprinosiekonomskomidrutvenomrazvojuiblagostanju.

Literatura
1. 2. 3. Domazet, Ph. D. T (2013.), New economic model, speech presentati on,BeijingChina. Domazet, T. (2013.), Novi ekonomski model uz targetiranje IS LM, Rifin,Zagreb. Domazet,Ph.D.T.(2013.),Crisisleadeshipwouldreplacelinemanage ment, SEE Management forum and ELC conference: The European Financial and Competitiveness Crisis: Can Business Leadership Find the WayOut,Bled,May3031,2013.

95

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

4. Domazet, T. (2013.), Uzroci krize, strategijski okvir i novi ekonomski model, Okrugli stol: Model(i) razvoja i ekonomska politika Hrvatske strategija izlaza i putevi rjeenja krize, FER i Hrvatski institut za finan cijeiraunovodstvo,Zagreb,27.veljae2013. Domazet,Ph.D.,T.(2012.),SEEneednewmodelwithinneweconomic systembasedontheknowledge,Internationalconference,Kotor. Domazet, Ph. D., T. (2012.), Towards globalised Europe, Role of Other Than Big Nations, European Leadership Conference: "What Kind of EuropeDoWeEnvisionfortheFuture"?Berlin,November16.17.,2012. Domazet, T. (2009.), Kriza, ekonomska politika i izlazna strategija, HrvatskiinstitutzafinancijeiraunovodstvoiHAZU,Zagreb. Domazet, T. (2010.), Facing the future of economic policy Causes of thecrisisfromthepoliticaleconomypointofview,Croatianinstituteof financeandaccounting,Zagreb. Domazet,T.(2012.),Ekonomskakriza,drutvenakrizaimoguarjeenja, Ljubav u istini u drutvenim pitanjima, Centar za promicanje socijalnog naukacrkveZagreb.

5. 6.

7. 8.

9.

10. Domazet, T. (2012.), Novi ekonomski sustav, Politika ekonomija, eko nomika evolucije i geoekonomika akteri sustava, Zbornik radova tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2012. 11. Domazet, T. (2012.), Regional cooperation striving for competitiveness and finance, Ekonomika preduzea, Serbian association of economists, Jornal of Business economics and management, SEE Management Forum,Beograd. 12. Domazet, T. Ostoji, N. Stipeti, V. (2009.), The Region of South East Europe, Recent Economic Development, Crisis Exit Strategy, Brijuni, Croatia,ECPD. 13. Erixon,A.Lennart(2010.),Thirdwayineconomicpolicy:areappraisal of the RehnMeidner model in the light of modern economics, in the book: NeoLiberal Economic Policy, Critical Essays, Edited by Philip ArestisUniversityofCambridge,UKandLevyEconomicsInstitute,USA, Malcolm Sawyer, University of Leeds, UK, Edward Elgar, Cheltenham, UK,Northampton,MA,USA.

96

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

14. Esben Sloth Andersen (2010.), Summary of the treatise Schumpeters EvolutionaryEconomics. 15. EU, The 2012 Ageing Report: Economic and budgetary projections for the EU27 Member States (20102060), Joint Report prepared by the EuropeanCommission(DGECFIN)andtheEconomic. 16. FinancialTimes,London,raznibrojevi. 17. Fox, J. (2009.), The Myth of the Rational Market, A history od risk, reward,anddelusiononWallStreet,HarperCollinsPublishersInc. 18. Fung, T. (2011.), Inclusive thought for the twentyfirst century from MartisAmerica,InternationalCriticalThought,Vol.1. 19. Horvat, B. (1984.), Jugoslavensko drutvo u krizi, kritiki ogledi i prijed lozireformi,Globus,Zagreb. 20. Horvat,B.(1983.),Politicaleconomyofsocialism,ZagrebGlobus. 21. http://fabiusmaximus.wordpress.com/2012/05/12/38684/: DeLongasks:IsAmericanDemocracyBroken? Brad

22. Krugman, P. (2009.), How did economists get it so wrong?, The New YorkTimes. 23. Mesari, M. (2008.), XXI. Stoljee Doba sudbonosnih promjena, Pro metej,Zagreb. 24. Metcalfe, S. (2010.), J.A. Schumpeter and the Theory of Economic Evolution, (One Hundred Years beyond the Theory of Economic Development). 25. Michael, E. P. (2010.), Konkurentska prednost, postizanje i odravanje vrhunskogposlovanja,Masmedija,Zagreb. 26. North, D. (1945.), Economic Performance Through Time, The American EconomicReview,PolicyCommittee(AWG). 27. Salvadori, N. (2006.), The Theory of Economic Growth: a Classical Perspective,UniversityofPisa,Italy. 28. Schumpeter, J. (2003.), Capitalism, Socialism and Democracy, StockholmUniversityRoutledgeLondonandNewYork. 29. Simpson,S.(2012.),Toptenleadershipskills,Bookboon.

97

Zbornikradova21.tradicionalnogsavjetovanjaHDE,Opatija2013.

30. Sinn, H. W. (2012.), The European balance of payments crisis an Introduction, CESifo Forum ISSN 1615245X, A quarterly journal on European economic issues, Volume 13, Special Issue January, Munich, Germany. 31. Stiglitz, J. (2010.), Conference speech, Presented at the Inaugural ConferenceatKing'sCollege,INET. 32. Stipeti, V. (2010.), Agriculture in South East Europe Challenge for Future?,Croatianinstituteoffinanceandaccounting,Zagreb. 33. Stipeti, V. (2012.), Dva stoljea razvoja hrvatskog gospodarstva (1820. 2005.),HAZU,Zagreb. 34. Stipeti,V.(2013.),Hrvatskogospodarstvo,Okruenje,naslijeeiprije tnje;nadeimogunosti,HAZU,Zagreb. 35. TheChangingFaceofMainstreamEconomics,DavidColander,RicHolt, Barkley Rosser: (2003.), Middlebury college economics discussion, paperNo.0327. 36. TheEconomist,London,raznibrojevi. 37. Walter Beats, Erna Oldenborn (2013.), Value based leadership in busi nessinnovation,Bookboon. 38. WolfsonM., Epstein, G. (2013.), The Handbook of the Political Econo myofFinancialCrises. 39. Zduni, S. (2001.), Tranzicijska kriza i politika izlaza Ekonomskopoli tikaprosudba,Ekonomskipregled,910,Zagreb. 40. Zduni, S. (2011.), Od nemoguega monetarnoga trokuta do ekonom ske depresije, Ekonomski pregled, Zbornik radova sa znanstvenog okruglogstola,Zagreb.

98