You are on page 1of 2

A. Zlatar Alegorija: figura, tumaenje i vrsta Iznosi kako se dijelila alegorija u teorijskoj povijesti 1.

. Alegorija kao tumaenje/ itanje/ interpretacija alegorija kao !I"A#$%&alegoreza' (. Alegorija kao kompozicija, kao struktura teksta alegorija kao )I*A#$% alegorija kao figura alegorija kao vrsta 1 + ( , imaju istu du-ovnu strukturu, isti nain mi.ljenja )ita se kada se naknadno i.itava alegorija u tekstu kojem namjera nije alegorijska, koji nije pisan alegorijski II.Alegorija kao figura alegorija kao tumaenje &tzv. uponia' postojalo prije alegorije kao strukture u retorici alegorija znaila figuru srednjovjekovna alegorija vrsta posu/uje od neke ranije alegorije000 s alegorija knji1evna vrsta zauvijek vezana uz alegoriju figuru antiki roditelji alegorije vrste su alegorija figura i alegoreza od a figure naslje/uje strukturu i statinost, od alegoreze nain mi.ljenja i du-ovni postav alegorija etimolo.ki prema grkim rijeima znai govoriti drugo od javnoga, govoriti tajno, govoriti ono .to je u -ijerar-ijskom smislu vi.e za razliku od govora na trgu &2-itman' 3iceronova def a. je niz metafora 4vintiljanova def ista a. svi elementi su zamijenjeni Lao, mnogi valovi e te opet vratiti na more, to radi? vrsto se dri luke la/a , dr1ava, valovi i oluja , gra/anski ratovi, luka , mir i sloga mije.ana a. pojavljuje se i doslovno Uvijek sam mislio da e Milon preturiti preko glave sve vihore i oluje, u najmanju ruku u nemirnim vodama politkih skupina 5ause6erg alegorija je za misao ono .to je metafora za rije Alegorija kao tumaenje u 7.st zapoinje aleg tumaenje 8omera u sv. Alegorija pokriva i tekst i itanje te.ko9a egzegeze svako je tumaenje opet u jeziku i samo je podlo1no tumaenju tumaenje sv. )isma na sensus litteralis &doslovno znaenje' i sensus spiritualis &du-ovno znaenje', du-ovno se dijeli na alegorijski, tropologijski i anagogijski alegorijski predstavlja najve9i skok pre6acuje iz doslovnog u alegorijsko alegorija zakoraila iz ovostranog u onostrano

odnos *Z i #Z pokazuje da vi.i i ni1i smisao u alegoriji supostoje alegorija u rijeima i alegorija u djelima alegorija u djelima i jedan i drugi doga/aj imaju svoj znak i referent primjer A6ra-am ima dva sina, u :i6liji postoje ( zavjeta, znak se prvog doga/aja odnosi na referent drugog doga/aja alegorija u rijeima 1 red oznaitelja i ( reda oznaeni-, potiskuje se doslovna veza, a u prvi plan se stvalja prenesena veza I;. alegorija kao vrsta a. kao knji1 vrsta ima dominantnu temu: odnos du.e i univerzuma didaktika svr-a poduka i pouka didaktina i narativna zada9a se suko6ljuju, pripovijedanje i ne privpovijedanje alegorija je jedan od naina susretanja pripovjednog i nepripovjednog, literarnog i filozofskog :o1anstvena komedija: filozofsko teolo.ko djelo koje se o6ilno koristi naracijom i alegorizacijom zadnji dio 6olje proitaj pogledaj sadr1aj Ime <u1e