You are on page 1of 30

STRATEGIJSKI MENADMENT

STRATEGIJA
STRATEGIJA grki znai ratna vjetina, nauka o voenju rata. Strategija je nauka koja istrauje i izrauje po itike, ekono!ske i spe"ija no ratne e e!ente koji su u uzaja!noj vezi. Nositelji strategijskog menadmenta su: To menadment ! "lasni#i ako su dio menadmenta$$$ Srategijski !ena#!ent i!a $unk"iju% &tvrivati #ugorone "i jeve po#uze'a i i gospo#arske "je ine (e$inirati naine kako ostvariti #ugorone "i jeve, tj. o#govara na pitanje kako sti'i #o "i ja. Strategijo! se #e$iniraju grani"e u sk a#u s raspo oivi! poten"ija ni!, tj.priro#ni! i #rutveni! !ogu'nosti!a. To znai #a )i strategijska raz!i janja i strategijsku po itiku tre)a o s!jestiti u konkretno okruenje i usk a#iti je sa priro#ni! i #rutveni! uvjeti!a. Strategija pre#stav ja ku turu organiza"ije a to znai% *. +o#ekse ponaanja ,. -os ovnu etiku .. +va itetu proizvo#a i us uga /. I!i# 0. 1#nose unutar i sa oko ino! Startegija redsta"lja i oslo"ni ri%ik$$$ No"a# nije ka ital s"e dok ga ne uloimo$$ &'(I)I I *RSTE STRATEGIJE -ostoje . vrste strategije% *. Strategija po#uze'a ,. Strategija poje#ini2 #je atnosti .. Strategija uprav janja po#uze'e! 3unk"iona ne strategije 4 znae prakti'ne pos ove koje e!o pri!ijeniti 5 se #ije e na% *. +ontro ing postavi!o pokazate je kontro e ana izu o#stupanja isprav janje o#stupanja ,. Strategije proizvo#nje 4us uga5 znae o#govor na pitanje to, ka#a, ko iko, "ijena. 6osite ji kontro e su !ena#!ent 4u po#uze'u5 i revizije 4izvan po#uze'a5. .. Strategije ka#rova a znai kupovinu ka#rova, nagraivanje, ! a#i ka#rovi, stari ka#rovi,7 /. Strategija razvitka pre#stav ja ivotni "ik us na razini o#je a, ra#nog !jesta. 0. Strategija !arketinga sa#ri #oku!ent kontro e koji #e$inira nosite ja, te sustav sa!okontro e% to znai znati tko, ka# i i!e kontro ia.

&prav jake !anagerske strategije se #ije e na% 1ve strategije i!aju za za#atak usk aivanje sa strateki! "i jevi!a.Raz ikuje!o% *. Strategija organi%a#ije g#je je za#atak !anagera #a #e$inira organiza"ijsku strukturu na nain #a uvaava poznate inite je organiza"ije i #a i2 ap i"ira na o) ik i strukturu organiza"ije tvrtke. 1rganiza"ija !ora )iti $ eksi)i na na nain #a se !oe pri ago#iti pri!jeni inite ja i pri ago#iti "i jevi!a stratekog azvoja tvrtke. ,. +olitika kadro"a koja i!a za#atak #a usk a#i ka#rovsku po itiku sa strateki! "i jevi!a tvrtke pri to! uvaavaju'i ranije #e$iniranu strategiju ka#rova. .. Moti"a#ije su nastanak ka#rovske po itike koja je usk aena sa strategijo! i "i jevi!a unutar ka#rovske strategije. /. Komunika#ije g#je je sustav ko!unika"ija po#ije jen na unutarnje 4!eu o#je i!a, poje#in"i!a5 i vanjske 4#ruge $ir!e5 ko!unika"ije, a o#reuje razine i tokove ko!unika"ija, unutar i izvan tvrtke. 0. Stilo"i odlu,i"anja !ogu )iti autokatski i #e!okatski. & pos ovnoj strategiji tvrtke je )itno o#re#iti nain o# uivanja, kao i koji je raz og o# uivanja o poje#ini! pos ovni! o# uka!a. Teoija inosti i teorija rukovoenja raz ikuju uspjene o# neuspjeni2 !ena#era. +a#rovska #je atnost o)u2va'a% +a#rovski raspore# 4pri)av janje, iz)or, uvoenje, raspore#5 +a#rovski razvoj 4o)razovanje5 +a#rovske o#nose 4ugovore, prava5 +a#rovsku po itiku 4 !otiviranje, o"jenjivanje uspjenosti, vre#novanje i kontro a5. Sti ovi o# uivanja su% Autoritativno +onzu tativno (e!okratsko 4ve'ina g asova5 +onsenzuso! 4je#nog asno5

STRATEGIJE +&D-.E/A
Strategija po#uze'a je us!jeena na integra"iju po#uze'a u ukupnu #rutvenu strukturu. Strategija po#uze'a je us!jerena na o#reivanje #je atnosti i organiza"ijskog ustroja ra#i postizanja utvrenog "i ja. -ri utvrivanju strategije potre)no se okreniti pre!a o#reeni! o#re#)a!a% 1#re#iti i i o#a)rati pos ovnu #je atnost 1#re#iti trite i o#a)rati nain pozi"ioniranja 4netko !oe )iti i#er i i s je#)enik, a to je stvar a!)i"ija5 u pos ovnoj #je atnosti 1#re#iti !o#e pos ovanja u o#a)ranoj #je atnosti 8o#e i pos ovanja strategijskog pos ovanja !ogu )iti% *. Strategija integra#ije 0 koja se #ije i na integra"ije unaprije#, unaza# i na 2orizonta nu. Integra"ija unaprije# osigurava v asniku kontro u i i pove'anu kontro u na# #istri)uteri!a i i !a opro#ajo!. Integra"ija unaza# je us!jerena na v asniku kontro u i i pove'anu kontro u na# #o)av jai!a. 9orizonta na integra"ija je us!jeena na v asniku kontro u i i pove'anu kontro u konkurenata. 1#reivanje pos ovne #je atnosti o)u2vaa% okruenje 4 u koji!a se na azi po#uze'e 5 sk onosti 4nas ijeene, nauene5 trite 4to se potrauje5 visina potre)nog kapita a. ,. Rastu1a strategija koja se #ije i na penetra"ijsku, razvitak trita i razvitak proizvo#a. Trina penetra"ija 4postoje'e5 je us!jerena na pove'anje trinog u#je a za postoje'e proizvo#e i i us uge na postoje'i! triti!a kroz intezivnije !arketinke nastupe. Razvitak trita pre#stav ja uvoenje postoje'i2 proizvo#a i i us uga na nova ze! jopisna po#ruja. Razvitak proizvo#a je us!jeren na poveanu pro#aju po)o jani2 i i !o#i$i"irani2 proizvo#a i i us uga. .. Strategija di"er%i2ika#ije koja se #ije i na kon"entrinu, kong o!eratsku4 spoj raznovrsni2 gospo#arski2 #je atnosti5 i 2orizonta nu. +on"entrina #iverzi$ika"ija po#razu!ijeva uvoenje novi2 proizvo#a i i us uga suk a#ni2 postoje'e! proizvo#no! proga!u 4npr. auto : #ije ovi, koz!etika5. +ong o!eratska #iverzi$ika"ija znai uvoenje novi2 proizvo#a i i us uga izvan proizvo#nog progra!a. 9orizonta na #iverzi$ika"ija znai uvoenje novi2 proizvo#a i i us uga izvan postojeeg progra!a za sa#anje kup"e 4koritenje povjerenja nai2 kupa"a5. ;aje#niki rizik nastaje ka#a , i i vie tvrtki osnovaju zaje#niko po#uze'e a#i koopera"ije. /. De2en%i"na stategija koja se #ije i na strategiju ogranienja, naputanja i ikvi#a"ije. Strategija ogranienja po#razu!ijeva reorganiza"iju kroz s!anjenje trokova i i!ovine #a )i se zaustavio pa# pro#aje i pro$ita. Strategija naputanja znai pro#aju i!ovine po#uze'a 4privre!eno, tajno i i u #je ovi!a5. Stategija ikvi#a"ije znai pro#aju i!ovine i prava po#uze'a. 8oe )iti p anirana ka#a se istae resursi i i prisi na.

0. Strategija %aokreta 0 se pri!jenjuje u pose)ni! situa"ija!a ka#a po#uze'e pos uje ispo# razine svoji2 kapa"iteta i i !u prijeti opasnost o# toga.-ostoji #va osnovna !o#e a strategije zaokreta% operativni i strategijski. 1perativni !o#e o)u2vaa skup !jera koje tre)aju #a osiguraju uinkovitost u kratko! roku kao to su porast pri2o#a, uvoenje sustava kva itete, sniavanje trokova, porast i i snienje "ijena, pro#aja i!ovine, otkazivanje ugovoa o ra#u i s . Strategijski !o#e se pri!jenjuje ka#a se neuinkovitost po#uze'a skriva u nekva itetno #e$inirani! "i jevi!a i i strategija!a po#uze'a. 1)ino takav !o#e po#uzi!a v asnik. Takav a#ika ni zaokret u pos ovanju po#uze'a esto iziskuje i za!jenu !ena#era ti!a u po#uze'u.

STRATEGIJA I STRATEGIJSK& -+RA*(JANJE


Strateg je tip po#uzetnika koji je spre!an pustiti se u visoki rizik u neko! pot2vatu. To je oso)a koja #onosi o# uke na te!e ju rezu tata #u jeg ra"iona nog pro!i janja. To je u pravi u vr o angairan ovjek, e jan uspje2a, o)razovan, kreativan i sposo)an pre#vi#jeti #ogaaje 4vizionar5. (o)ar po#uzetnik je svjestan #a ne !oe sa! kontro irati $unk"ioniranje "ije og po#uze'a pa je esto sk on #ati ve iku s o)o#u o# uivanja #e"entra izirani! organiza"ijski! je#ini"a!a kao to su strategijske pos ovne je#ini"e , pro$itni "entri it#. Strategijsko u ra"ljanje po#razu!ijeva skup upav jaki2 o# uka i uprav jaki2 ak"ija u $unk"iji #ugoronog $unk"ioniranja po#uze'a, tj. njegove #ugorone pos ovne i razvojne po itike. Strategijsko uprav janje se !oe o#nositi na "je ovit pro"es pos ovanja i razvitka po#uze'a i i na njegove poje#ine #ije ove, organiza"ijske je#ini"e, resurse, prostore i vrije!e. 1no je #ak e, !u ti#i!enziona no a !oe )iti i trans#i!enziona no. & vezi s ti! se pojav juje strategijsko p aniranje i strategijsko o# uivanje. Strategijsko p aniranje o)u2vaa za#atake, "i jeve, sre#stva, vrije!e, naine i o) ike #je ovanja na ostvarivanju strategijski2 "i jeva po#uze'a. Sve je to na #ugi rok, koji! se o)u2vaaju svi aspekti i )itne ko!ponente po#uze'a u #u je! vre!ensko! raz#o) ju. Strategijsko o# uivanje je sastavni"a strategijskog uprav janja. &pravo takve o# uke o#reuju "i jeve i strategiju po#uze'a s pog e#o! na )u#u'nost.(onose i2 najvii organi uprav janja, o#nosno vr2ovni !ena#!ent po#uze'a.

STRATEGIJA +&S(&*NE JEDINI)E 0 )ENTA &DG&*&RN&STI 3STRATEGIJA +R&4ITNI5 )ENTARA6 Stategijske pos ovne je#ini"e su organiza"ijek je#ini"e po#uze'a o# stratekog znaenja. 8ogu se organizirati kao nepro$itni "entri. 6astaju #iviziona iza"ijo! organiza"ijske strukture po#uze'a i #e"entra iza"ijo! uprav janja. Svaka strategijska je#ini"a o#govara za pos ove svog #je okruga, snosi #io ukupne o#govornosti za pos ovanje i razvitak po#uze'a te i!a pravo i na o#govarajui pro$it. 1ganiziranje po#uze'a pre!a sustavi!a "entara o#govornosti 4npr.grupa o# *< zapos eni25 za2tjeva !o#e s oenog rukovoenja koji se kon"ep"ijski te!e je na !o#e i!a sinergije u postizanju "i jeva "je ine i poje#ini2 #ije ova s visoki! stupnjevi!a #e"enta iza"ije sustava rukovoenja. & !o#e u organiziranja po#uze'a pre!a "entri!a o#govornosti se susre'u% = pri2o#ni "entri 4 in$or!a"ija "entara pre!a pri2o#i!a5 = trokovni "entri 4in$or!a"ija "entara pre!a trokovi!a5 = pro$itni "entri 4 #e$inira i! se trite, pos .prostor te ne !ijea se sa #rugi! pro$itni! "entri!a poput $i ija a za #istri)u"iju, proizvo#nju, it#. 6pr. praoni"a ru) ja u 2ote u !oe prati npr. ru) je i za )o ni"u5 = investi"ijski "entri 4 traju #ok se ne zavri investi"ija 5 & po#uze'i!a su naje'e zastup jeni pro$itni "entri.1rganiziranje! pro$itni2 "entara u po#uze'u, #o azi #o poveanja po#uzetnike snage "je okupnog pos ovnog sustava.& po#uze'u se vo#i interna ekono!ija iz!eu poje#ini2 pro$itni2 "entara koja o!ogu'uje sigurnost trita i proizvo#nju za poznatog kup"a uz najniu trinu "ijenu. 8o#e pro$tini2 "entara za2tjeva o) ikovanje uprav jake strukture koja 'e )iti u stanju koor#inirati sustav ti2 "entara. 1#nosi u po#uze'u koji je organiziran u s!is u pro$itnog "entra se regu iaju ugovori!a. >i jevi organiza"ije pro$itni2 "entara% jaanje po#uzetnike snage !aksi!a iza"ija pro$ita koritenje svi2 poten"ija ni2 zapos enika4 pro$itni "entri se $or!iraju pre!a sk onosti!a zapos enika5 koritenje poten"ija a rukovo#ite ja uinkovito o# uivanje g avne uprave )re ko!unika"ije u organiza"iji ostvarenje !ogu'nosti interne ekono!ije 4 to su interni o#nosi u o#nosu na trite5 sigurnost trita i proizvo#nja za poznatog kup"a uz najniu trinu "ijenu Svaki pro$itni "entar tre)ao )i se sastojati o# svi2 )itni2 pos ovni2 $unk"ija.8euti!, ako se u sustavu riukovoenja i ko!unika"ija koristi suve!ena in$or!a"ijska te2no ogija on#a je !ogu'e za sve "entre uspostaviti zaje#nike pos ovne $unk"ije, kao to su $inan"ijska $unk"ija, p anska $unk"ija, ka#rovska $unk"ija, s u)a !arketinga, raunovo#stvena $unk"ija, it#. Svaki "entar ne !ora i!ati sve $unk"ije. Sustav pro$itni2 "entara #a )i )io uinkovit, za2tjeva o#govarajui uprav jako =in$or!a"ijski sustav. Takav sustav o!ogu'uje tenutano #o)ivanje svi2 potre)ni2 pos ovni2 in$or!a"ija ra#i uspostav janja zaje#nike strategije, rezu tata pos ovanja i kontro e postav jeni2 za#ataka svi2 pro$itni2 "entara.

&D(-7I*ANJE I &D(-KE
-ostav ja pitanje tko 'e o# uku izvriti? +ako 'e se kontro irati izvrenje i uinkovitost o# uka? 1snova svakog uprav janja i rukovoenja je uinkovito o# uivanje. G avna za#a'a rukovo#ite ja je #onoenje o# uka i kontro iranje nji2ova izvrenja. 1# uivanje oznaava pro"es pripre!e i #onoenja o# uka. Dono8enje odluka se !oe #e$inirati kao iz)or iz!eu vie a ternativa. Sposo)nost rukovo#ite ja za razvijanje a ternativa je uvjet za nji2ovo pravi no vre#novanje. & postupku vre#novanja a ternativa, rukovo#ite ji pri!jenjuju ana izu, istrraivanje i iskustvo. rezu tat pro"esa o# uivanja je o# uka. +va iteta o# uke ovisi o ogi"i o# uivanja te o nainu i )rzini o# uivanja rukovo#ite ja.Svaki rukovo#ite j i!a oso)ni kapa"itet #onoenja o# uka raz iite kva itete. 1# uke !oe!o po#ije iti na% Stategijske odluke ili dugoro,ne odluke 0 su najvanije o# uke u po#uze'u. 1ne pripa#aju u uprav jake o# uke koje #onose organi upav janja u po#uze'i!a. & #.#. to su skuptine #ioniki2 #rutava. 1ve o# uke se naje'e #onose u sura#nji s vr2unski! !ena#!ento!. Takti,ke odluke i!aju za#atak o!ogu'iti rea iza"iju strategije i strategijski2 o# uka te postizanje "i jeva po#uze'a. Taktike o# uke #onosi vr2ovno rukovo#stvo u sura#nji sa sre#nji! rukovo#stvo!. & erati"ne odluke provo#i operativno 4nie5 rukovo#stvo na te!e ju taktiki2 o# uka. & vezi s naino! o# uivanja raz ikuje!o% +rogramirano o# uivanje koje je pre!a unaprije# utvreni! pravi i!a. Ne rogamirano, tj. ono za koje ne postoji unaprije# utvrena pravi a. -ri #onoenju o# uka raz ikuje!o I6T&ITI@61 i RA>I16AA61 o# uivanje. 1)ino se operativne o# uke #onose intuitivno, a taktike i strategijske o# uke se #onose ra"iona no. -ro"es o# uivanja se sastoji o#% &tvrivanja pro) e!a &tvrivanja a ternativa o# uka Iz)oa o# uka -rove#)e p# uka 1"jene uspjenosti o# uka

STRATEGIJA G&S+&DARSK&G RA.*ITKA 3 Ra%"itak %emlje u odre9enom ra%do:lju 6


Strategija gospo#arskog razvitka se #ije i na% ;< Dugoro,nu strategiju =< Kratkoro,nu strategiju .. & 1u strategiju koja pre#stav ja strategiju ukupnog gospo#arskog razvitka je#ne #rave, tj. usk aeni razvitak svi2 gospo#arski2 grana i #je atnosti u "i ju uravnoteenog razvitka gospo#arstva je#ne #rave. & vezi s ti!, !oe postojati strategija otvorenog i i zatvorenog gospo#arstva, intezivna i i ekstezivna 4koja i#e u irine, #u)ine5, us!jerena postrono, us!jerena kapita no i i us!jerena na znanje, te ona koja ko!)inira e e!ente poje#ini2 us!jerenja. /. +ar#ijalna strategija 0 pre#stav ja strategiju unutar je#nog seg!enta gospo#arstva kao to su% seg!ent stanovnitva, priro#ni2 )ogatstava, aku!u iranja kapita a i te2no ogije, energetike, po jo#je stva, izvozne strategije, !onetarne i kre#itne strategije, strategije poje#ini2 o) asti i grana, osta i2 strategija. Sve seg!ente se !ora !euso)no usk a#iti. 6aj)itniji e e!enti strategije gospo#arskog razvitka jesu% utvrivanje prioritetaC -ri!jeri"e% #e$i"it p atne )i an"e, 4ne5zapos enost, in$rastruktura, it#.

+&D-.ETNI>T*& I +&D-.ETNIK
+odu%etni8t"o pre#stav ja ukupnost po#uzetnikovi2 organiza"ijski2, na#zorni2, us!jeravajui2, vo#ite jski2 i uprav jaki2 $unk"ija. -o#uzetnitvo je ne sa!o pos ovna nego i razvojna aktivnost. Suvre!eno po#uzetnitvo se nika#a ne !iri sa postoje'i! ve' ono tei pre!a postignu'u i uspje2u, kreativnosti, ini"ijativi, preuzi!anju rizika i o#govornosti, po#uzetniki! pot2vati!a, sa!osta nosti i nezavisnosti. -o#uzetnitvo razvija povjerenje u ju#e i pote)u za uspjeni! koritenje! ju#ski2 poten"ija a. +odu%etni8t"o jeste i%a%o" a on se sastoji u slijede1em: neoekivanost i i nepre#vi#ivost #ogaaja nesk a#u iz!eu sa#anje i )u#u'e rea nosti inova"ija!a u vezi s pote)a!a pro"esa pro!jena!a u vezi s potre)a!a pro"esa pro!jena!a u proizvo#noj i trinoj strukturi #e!ogra$ski! pro!jena!a 4o)razovansot, ku tura, navike, stan#ar#, )r.stanovnika, nata itet 5 pro!jena!a u novi! znanji!a u te2no ogija!a i !arketingu pro!jena!a u raz!i janju ju#i +odu%etnik je !otiviran najvie e jo! za po)je#o! i uspje2o! u ostvarivanju "i jeva svog pot2vata i aktivnosti. +odu%etnik je nosite j po#uzetnitva te oso)a koja i!a sposo)nost i o#govornost pos ovnog ovjeka. 6jegova sposo)nost se oituje u s je#e'e!% kreativnosti inovativnosti )rzo! uoavanju pro) e!a na#aren pos ovni! #u2o! opsje#nut razvojni! ne!iro! i tenjo! #a postigne "i j )ogat znanje! o pos ovi!a i ju#i!a oprezan a i ne )oja jiv vjeruje u ju#e uspjeno ko!uni"ira sa!ouvjeren je !ar jiv je i uporan u ra#u zna postaviti prave "i jeve u pravo vrije!e sposo)an je razu!ijeti signa e u okruenju

RI.IK I NEI.*JESN&ST - +&D-.ETNI>T*Ri%ik se de2inira kao stanje u koje! postoji !ogu'nost negativnog o#stupanja o# poe jnog is2o#a koji se oekuje. Rizik je vjerojatnost #a se ne'e #ogo#iti neto na nain kako s!o !i to na!jerava i te rezu tat !oe )iti )o ji i i gori o# oekivanog. & korporativno! s!is u rizik je neispunjavanje "i jeva i !ora uk juiti anse i prijetnje okruenja. Rizik uk juuje neiskoritavanje !ogu'nosti, nepostizanje "i jeva, neza#ovo jstvo k ijenata, nepoe jan pu) i"itet, prijetnju $izikoj sigurnosti, oe uprav janje, ne#ostatak opre!e, krenje zakonski2 o#govornosti, prijevaru, ne#ostatke u $inan"ijski! kontro a!a i izvjetaji!a. ;a poja! po#uzetnitva vezani su izrazi neizvjesnost i rizik koji aso"iraju % opasnost, !ogu'nost i vjerojatnost.1pasnost o# nee jeni2 )u#u'i2 pos je#i"a za ono to se ra#i u sa#anjosti. Ta opasnost je ono to o#reeni posao ini rizini!. Rizik i!a / osnovno znaenje% & 1enito %na1enje koje upu'uje na opasnost o# nastupa nekog #ogaaja koji se nije oekivao i o# kojeg je nasta a neka teta i i gu)itak. +oslo"no %na1enje pre#stav ja rizik u pos ovno! ivotu koji !oe )iti prouzrokovan oi! o# uka!a i i zakazivanje! ju#skog inite ja. 4inan#ijsko %na1enje pre#stav ja rizik u po#ruju pos ovni2 $inan"ija koji po#razu!ijeva opasnost #a posao krene pogreni! pute! i #a prouzro'i tetu i i gu)itak u $inan"ijsko! pos ovanju. &sigura"aju1e %na1enje pre#stav ja osiguranje o# opasnosti koje o)av ja o#reena pro$esiona na osiguravajua organiza"ija. +on"ept rizika se sastoji o# . e e!enta% *. -er"ep"ija #a )i se neto !og o #ogo#iti ,. @jerojatnost #a se neto #ogo#i .. -os je#i"e onog to )i se !og o #ogo#iti -os je#i"e o# uka koje #onosi !ena#!ent !ogu )iti% I%"jesnost ili sigurnost to znai stanje koje i!a sa!o je#an !ogu'i is2o# a taj se is2o# tono zna. Nei%"jesnot je s uaj ka#a o# uka i!a vie !ogu'i2 rezu tata te se ne !oe pro"jeniti vjerojatnost nji2ovog ostvarivanja. Ri%ik je stupanj sigurnosti sa koji! se !oe pre#vi#jeti is2o# i pos je#i"a #oneene o# uke. @jerojatnost se !oe pro"jeniti na osnovi ranijeg iskustva, tj. raz iiti2 te2nika pro"ijene rizika. 1) i"i i vrste rizika% +renosi"i ri%i#i su oni koji se !ogu prenositi na po$esiona ne osiguravaju'e organiza"ije uz / uvjeta% *. 8ogunost i#enti$ika"ije opasnog #ogaaja koji )i u)u#u'e !ogao s ije#iti i i!ati tetne pos je#i"e. ,. @jerojatnost ponav janja istovjetnog )u#u'eg #ogaaja sa tetni! pos je#i"a!a. .. -ostojanje )rojni2 su)jekata ugroeni2 opasno'u o# nastupa istovjetnog #ogaaja. F

/. @re!enska i prostorna rasprostranjenost !ogu'i2 #ogaaja i su)jekata koji pogaaju. Ne renosi"i ri%i#i su oni koj se ne !oe prenositi na osiguravajue organiza"ije, ve' nji2 !ora snositi svaki su)jekt koji je nji!e pogoen. 1ni nastaju kao pos je#i"a je#instvenog #ogaaja koji se pojav juje sa!o je#anput sa posve istovjetni! znaajka!a. Rije je o #ogaaju koji je spe"i$ian za neku gospo#arsku granu i i $unk"iju u po#uze'u. 6eprenosivi rizi"i se jav jaju ug avno! unutar po#uze'a, a i i izvan njega , kao #je ovanje na po#uze'e iz okruenja. ;a ove rizike se $or!iraju sre#stva priuve za pokri'e negativni2 pos je#i"a. +oslo"ni ri%i#i Gussines risk je rizik ostvarivanja )ruto $inan"ijskog rezu tata po#uze'a. 1ituje se u opasnosti #a se razni! pos ovni! aktivnosti!a ne ostvari i oekivano i e jno te #a stoga nastupi neto nepre#vieno to )i negativno utje"a o na pos ovanje po#uze'a. &zro"i !ogu )iti u sa!o! ra#u i pos ovanju po#uze'a, pos je#i"a!a prijanji2 i sa#anji2 o# uka i i oeg izvravanja o# uka, negativni2 utje"aja vanjski2 inite ja i i oi2 prosu#)i o nji2ovoj vanosti, it#.

Redni br. 1.

Unutarnji poslovni rizici Rizik organizacije poduzea: rizik kvalitete poduzea rizik elastinosti poduzea rizik jednostranosti organizacije rizik nepostojanosti organizacije Rizik strukture sredstava poduzea kvantitativni rizik - a to je rizik rentabilnosti likvidnosti, zali a rizik prekida proizvodnje kvalitativni, tj. Vrijednosni rizici rizik jednostranosti strukture rizik nestabilnosti rizik #inancijski sredstava Rizik strukture sredstava poduzea rizik strukture #inancijski sredstava rizik jednostranosti Rizik kadrova kvalitativan kadrovski rizik kvanitativni kadrovski rizik rizik kadrovske strukture rizik u upravljanju kadrovima Robni rizik rizik pada cijena rizik promjena !elja potro"aa

Vanjski poslovni izici Gospodarski rizik: nemogunost naplate prodane robe izvozni rizici neprenosivi rizici Trini rizici apsolutni i relativni prostorni tr!i"ni rizici vremenski tr!i"ni rizici kvantitativni tr!i"ni rizici kvalitativni tr!i"ni rizici

2.

$.

Rizik izvrenja kupoprodajnog ugovora rizik ispunjenja ugovora prodavatelja rizik kupeva izvr"enja ugovora prijevozni (transportni )rizici osnovni dopunski *<

%.

&.

rizik te nikog zastarjevanja rizik pojave konkurencije rizik sezonskog karaktera robe Rizik upotrebe resursa npr.kada anga!iramo previ"e sredstava u bilo kojem segmentu proizvodnje Ravnomjeran i proporcionalan odnos vrijednosti u proizvodnji 'ada resursi nisu dovoljno iskori"teni Rizik ulaganja kapitala )demo u najmanje rizian projekt Rizik uspjenosti je relativan pojam a ovisi sa im je uspore,ujemo -o je rizik da se ne povrati ulo!eni kapital Ukljuuje i rizik rentabilnosti Rizik inovacija /a inovacija ne bude primjenjiva /a se ne ostvari oekivani rezultat

manipulativni rizici Izvozni rizici neprenosivi rizici rizik zbog naplate politiki rizici valutni teajni konverzije Politi ki i socijalni rizik neprenosivi rizici npr. *oveanje prava zaposlenika

(.

+.

..

&nutarnji pos ovni rizi"i proistje'u iz opasnosti unutar sa!og po#uze'a u pro"esu ra#a, pos ovanja i razvitka, te rukovoenje i uprav janje riziko!. 6aje'e se pojav juju u vezi sa organiza"ijso! po#uze'a, strukturo! sre#stava i zapos enika. (ije i!o i2 na% ;< Ri%ik organi%a#ije odu%e1a koji pre#stav ja pose)an rizik koji se sastoji u opasnosti #a organiza"ija po#uze'a ne o#govara uvjeti!a pos ovanja i njegovi! potre)a!a. 1vaj 'e rizik ovisiti o ve iini po#uze'a kao i o !euso)noj usk aenosti poje#ini2 #ije ova i $unk"ija po#uze'a. =< Ri%ik strukture sredsta"a odu%e1a se iskazuju kao kvantitativni i kva itativni te proiz aze iz ana ize pos ovanja i )i an"e po#uze'a. ?< Ri%ik kadro"a se oituje u opasnosti #a po#uze'e )u#e ote'eno z)og neo#govarajue strukture zapos enika, nji2ove nesposo)nosti i i u!anjenje sposo)nosti, ne!otivianost za ra# z)og oe sti!u a"ije, it#. @< Ro:ni ri%ik je s!jeten u po#ruje o#reivanja ko iine, kva itete i vre#novanja za i2a ro)e. -roistje'e iz potekoa sa koji!a se po#uze'e susre'e te pose)no njege ro)e s o)ziro! na njena $izio oka, estetska, ke!ijska i i )io oka svojstva. Rizik je ve'i to po#uze'e i!a iri ro)ni asorti!an. ;a uvanje ro)e su potre)na znanja i iskustva. Ako ona izostanu, ta#a nastaju tete pri sk a#itenju4kvarenje, ka o5 A< Ri%ik u otre:e resursa proistjee iz opasnosti #a poje#ini resursi nisu #ovo jno iskoriteni. **

B< Ri%ik ulaganja ka itala je vezan uz svako u aganje u gospo#arstvu i spa#a u neprenosive rizike. C< Ri%ik us je8nosti pre#stav ja opasnost #a se iz )i o kojeg raz oga ne ostvari oekivana stopa povrata u oenog kapita a. To uk juuje i rizik renta)i nosti. D< Ri%ik ino"a#ije nastaje iz opasnosti #a inova"ija ne )u#e pri!jenjiva i i #a se ne ostvari oekivani rezu tat. E< ;F< ;;< ;=< ;?< ;@< 15. 16. !"# ;D< ;E< Rizi"i novi2 proizvo#a su% *. Ri%ik teGni,kog ra%"oja nastaje ka#a se pro"es razvoja proizvo#a rijeava isk juivo o"jeno! proizvo#no te2no oki2 pre#nosti, !ogu'nosti i rjeenja 4iz)or opre!e i te2no ogije5 ,. Tri8ni ri%ik po#razu!ijeva pri2va'anje trita .. Ri%ik i"otne "anosti remije roi%"oda po#razu!ijeva rizik ivotnog puta proizvo#a, tj. #a i 'e se isp atiti sve to je in"estirano toko! ivotnog puta. /. Ri%i#i kalkula#ije pre#stav ja rizik pri #onoenju o# uke kojo! se pre#via renta)i nost proizvo#a. @anjski pos ovni rizi"i i!aju izvor izvan po#uze'a, tj. u njegovo! okruenju a !ogu znatno utje"ati na uapsjeno pos ovanje i razvitak po#uze'a. Tu se u)rajaju% ;< Gos odarski ri%ik koji znai opasnost #a se ne nap ati ro)a koju je kupa" pri!io te je to naje'e izvozni rizik. 1vaj rizik se !oe sa!o s!anjiti v astiti! !jera!a po itike rizika koju vo#i po#uze'e. =< Tri8ni ri%ik !oe )iti apso utni i re ativni, prostorni i vre!enski, kvantitativni i kva itativni. ?< Ri%ik i%"r8enja ku o rodajnog ugo"ora o#nosi se na opasnost #a se ne ispune ugovorene o)aveze. @< Trans osrtni ri%i#i je gu)itak koji pogaa sa!o po#uze'e i to je neprenosivi rizik A< +oliti,ki ri%i#i nastaju aktivnou #ravni2 organa i i neki2 izvanre#ni2 #ogaaja u ze! ji.1vo su neprenosivi rizi"i. &prav janje riziko! je sastavni #io svakog po#uzetnikog pot2vata i neto to se ne !oe uk oniti. & svako! po#uzetniko! pot2vatu tre)a utvr#iti o#nos iz!eu rtava i e$ekata. Tre)a izna aziti nain #a se rizik s!anji na naj!anju !jeru, tj.ukratko, tre)a uprav jati riziko!. >i j te $unk"ije jeste osigurati po#rku u pro"esu o# uivanja na osnovi koje 'e se utvr#iti opasnosti i naini kako reagirati na !ogu'e i nepre#vi#ive pro) e!e. Rije je o

*,

organiza"iji uprav janja rizi"i!a kao i sa!i! pro"eso! uprav janja. 1snovna pravi a koja tre)a potovati pri uprav janju rizi"i!a su% = postup"i !ena#!enta ne s!iju ograniavati pro"es preuzi!anja rizika kako se ne )i o!etao razvitak pos ovanja = pos ovne $unk"ije koje preuzi!aju rizik !oraju )iti o#vojene o# $unk"ija koji kontro iraju rizik kako se ne )i #ove a u pitanje o)jektivnost u prosu#)i o rizi"i!a = poti"anje uprav janja riziko!, a ne njegovo uprav janje sa pos ovanje!.

+&*IJESNI RA.*ITAK +&D-.ETNI>T*A


*. raz#o) je o)i jeava pro"vat po#uzetnitva u i)era ni! $aza!a kapita istikog razvitka. ,. raz#o) je o)i jeava !asovna proizvo#nja te je u to! raz#o) ju u oga po#uzetnika zane!ariva. .. raz#o) je je vrije!e znanstveno te2no oke revo u"ije i in$or!atiko ko!unika"ijske revo u"ije.-onovo oiv java po#uzetnitvo te se u prvi p an stav ja ovjek, njegovo znanje i kreativnost. Tipovi po#uzetnika su% +odu%etnik ionir a on je osniva tvrtke, pun energije, i#eja i o# unosti, jaka je inost, ego"entrik, in#ivi#ua a".Ako je zaokup jen neko! i#ejo! on ju nastoji po# svaku "ijenu i ostvariti.1n je oso)a koja sve pokre'e. +odu%etnik maGer je poe jan u $azi rasta po#uze'a. 1n je autoritativna inost, a!)i"iozna oso)a, organizator, a i ne!a vizije i i#eje. +odu%etnik strateg je poe jan u $azi ka#a #o azi #o #i$eren"ija"ije. 1n i!a e ju za usje2o!, kreativan je i #a ekovi#an, #ava ve'u s o)o#u #rugi!a, ne!oe sa! kontro irati "ije o po#uze'e, sk on je #e"entra iza"iji po#uze'a na organiza"ijske je#ini"e kao to su pos ovne je#ini"e, pro$itni "entri, stategijske je#ini"e, it#. +odu%etnik trener je poe jan u $azi ka#a #o azi #o konso i#a"ije 4uvr'ivanje5. 1vaj po#uzetnik iri pozitivno e!o"iona no ozraje. Razvija 2ar!oniju i !eu ju#ske o#nose. 8otivira i kontro ira, konso i#ira po#uze'e a ne#osta"i su !u to ne!a kreativnosti, o# unosti i 2ra)rosti. &vjeti za razvijanje po#uzetnitva po#razu!ijevaju% s o)o#u po#uzetnitva u s o)o#no! gospo#arstvu. To o)u2vaa pravo na osnivanje po#uze'a, o#a)ir pre#!eta pos ovanja, sk apanje pos ova, o#a)ir organiza"ijskog o) ika, stje"anje i!ovine i s o)o#u u aganja. ;a razvoj s o)o#nog po#uzetnitva je potre)no osigurati% Ekonomske u"jete v asnitvo, kapita , konkuren"ija, trinu strukturu. So#iolo8ke u"jete o)razovansot ju#i, #rutvenu strukturu, etiki sustav, !o)i nost stanovnitva. +oliti,ke u"jete stupanj #e!oka"ije, i)era iza"iju #rutva, po itiki p ura iza! i po itiku s o)o#u.

*.

S!jerovi po#uzetnitva su% Indi"idualno odu%etni8t"o kojeg karakteriziraju v asnike, uprav jake i rizine $unk"ije. 6jega karakterizira i $inan"ijska struktura koja po#razu!ijeva v astita sre#stva, sre#stva partnera i jointventure kapita . Kor ora#ijsko odu%etni8t"o koje proiz azi iz postoje'e organiza"ije. 6jegove su karakteristike #a os o)aa po#uzetniku energiju, )u#i ini"ijative, stvara po#uzetniku sinergiju, iri po#uzetniki #u2 na ire s ojeve zapos enika. Sku no dru8t"o po#razu!ijeva ve iki )roj oso)a sk oni2 po#uzetnitvu koje vie postiu ka#a su anovi skupine nego kao poje#in"i.1ni !ogu pre)ro#iti stra2 o# neuspje2a, pove'avaju sa!opouz#anje i e ju za postignu'e!.

+&D-.ETNI>T*& - -S(-NIM DJE(ATN&STIMA


-sluga je #je ovanje koji! se za#ovo javaju o#reene potre)e $iziki2 i pravni2 oso)a. &s uge #ije i!o na !aterija ne i ne!aterija ne. 8aterija ne po#razu!ijevaju one koje se veu uz proizvo# i prijevoz, turiza!, ugostite jstvo, popravke sre#stava za ra#, it#. 6e!aterija ne po#razu!ijevaju one koje se o)av jaju )ez posre#ovanja !aterija ni2 proizvo#a 4znanost, o)razovanje, z#ravstvo, so"ija ne us uge, javne institu"ije, u!jetnost, razono#a, it#.5. &s uge za#ovo javaju ju#ske potre)e. &s uga je tijek, pro"es injenja.(o)ro znai neku stvar, neto to se !oe #o#irnuti, usk a#ititi.To znai #a us uga iskae iz #o)ra a #o)ro iskae iz us uge. 6ova #o)ra stvaraju nove us uge, a nove us uge stvaraju nova #o)ra.Sve to rezu tira te2no oki! napretko!. (ije u se na% -ri!arne us uge us uge iz pro"esa proizvo#nje Inter!e#ija ne posre#uju iz!eu pro!eta i raz!jene #o)ara 3ina ne i i potrone na!ijenjene su oso)noj potronji 6e!aterija ne us uge

I.RADA +&D-.ETNI7K&G +(ANA


& uvjeti!a trinog gospo#arstva, po#uzetnitvo i !ena#!ent o)i jeavaju neizvjesnost i rizik u pos ovanju i razvitku po#uze'a. Rizi"i su )rojni u svi! #je atnosti!a u po#uze'u, u svi! )itni! i!)eni"i!a pos ovnog pro"esa i "i jevi!a koje je po#uze'e postavi o. >i j nov"a je #a se okre'e u )iznisu. 6ajve'i rizik u po#uzetnitvu je iz stra2a o# rizika nita ne po#uzeti. (ak e, najve'i je rizik )iti nesposo)an preuzeti rizik i izra#iti po#uzetniki p an 4 )usiness p an 5. -ri izra#i p ana je najvanija i#eja i trite. &z to je potre)no ana izirati oso)ne sposo)nsoti i s a)osti ti!a koji 'e taj projekt izra#iti jer nije svaki p an svako!e pri!jeren. ;ati! tre)a #ati pozornost svo! iskustvu, nao)raz)i i e ja!a. -o#uzeniki p an #aje o#govore na s ije#e'a pitanja% *. ;ato i'i u taj projekt i i zato i'i )a u taj projekt?

*/

Te!e jno sa i!e i#e!o u projekt jeste isp ativost projekta. Tre)a vo#iti rauna o svi! aspekti!a aspekt investi"ija, zapos enosti, partnera, it#. ,. +oje 'e potre)e taj p an, proizvo# i i us uga za#ovo jiti? Tre)a tono opisati v astite potre)e, i i potre)e gra#a.Tre)a opisati je i novi proizvo# i i p agijat. .. Hto 'e to znaiti za trite? (ati o#govore na pitanje #a i postoji potre)a na tritu, #a i )iti i#er i i ne, #a i napraviti novi proizvo# na staro! tritu i i stai proizvo# na novo! tritu, it#. /. (a i je osigurana potre)na in$rastruktura za izve#)u toga p ana? A to su e e!enti okruenja koji o#reuju uspje2 projekta. 0. (a i postoje potre)ni ka#rovi? 1#re#iti koje su nji2ove psi2o oke i strune pre#ispozi"ije, nji2ova "ijena, it#. B. (a i je istraeno trite? &tvrivati prav"e kretanja na tritu, s iku trita, to se trai , vriti ana ize trita, it#. D. (a i je o#reena trina strategija? (a i je utvren "i j i tu strategiju tre)a pri ago#iti prostoru naeg #je ovanja. E. Tko su kup"i? (a i su #o!a'i i i strani, stari, novi, it#. F. Tko su na! #o)av jai? (a i su iz ze! je i i inoze!stva? Tre)a znati propise ze!a ja koji su na! partneri. *<. +akva na! je konkuren"ija? 6ju te)a #o)ro ispitati. **. +o iko 'e sve to kotati? +o ika je "ijena svega o# * *< toke.Te)a utvr#iti "ijenu svi2 e e!enata proizvo#a. Tre)a za#ovo jiti "ijenu kotanja i "ijenu rea iza"ije 4 npr.prijevoz, osiguranje, pe#i"iju, it#.5. *,. +akav je o#nos pri2o#a i ras2o#a? Tre)a izra#iti p atnu )i an"u.Iz raz ike pri2o#a i ras2o#a se #o)ije o#govor #a i proizvo# uop'e stvara neku vrije#nost. *.. +ako 'e se $inan"irati 1v#je tre)a uzeti u o)zir pri!anja i iz#atke 4$inan"ijski e$ekt5. ;ato izrauje!o )i an"u. +a ku a"ija i )i an"a je strogo uvana tajna z)og konkuren"ije. */. +oji su pre#vieni !ogu'i rizi"i i kako se osigurati.

&SN&*NI E(EMENTI +&D-.ETNI7K&G +(ANA


;< NAS(&*NA STRANI)A o)u2vaa% gra$iki prik a#ni #izajn nas ov, a#resu i kontakt po#atke tvrtke4te e$on, te e$aks, e=!ai , it#.5 istaknuti! s ovi!a napisano -1(&;ET6II+I -AA6 i i -1SA1@6I -AA6 nave#en )roj izraeni2 pri!jeraka #atu!, go#ina i !jesto izra#e =< -*&DNE STRANI)E !oraju izra#iti kaza o i sa#raj projekta ?< +&DA)I & IN*ESTIT&R- pokazuju% katak povijesni razvoj tvrtke ustrojstvo 4organiza"ijski o) ik5 investitora *0

osnovne pokazate je pos ovanja za . #o 0 go#ina navesti tren#ove u pos ovanju

@< S*R5A I &+IS +&S(&*NE IDEJE kratak opis proizvo#a i i us uga koji 'e se proizvo#iti po#o)nost po#uzetnika i i njegovog po#uzetnikog #u2a utje"aj projekta na oko i i kako ga zatititi !aterija ne i prostorne !ogu'nosti za izvoenje pos ovnog projekta A< +R&)JENA RI.IKA izvori zakona izvori $inan"iranja ju#ski poten"ija !ogu'nosti i naini nap ate potraivanja osta i rizi"i 4 )i o je govora o rizi"i!a 5 B< ANA(I.A TRI>TA trite potranje 4pro#ajno trite i i trite rea iza"ije5 trite ponu#e 4 na)avno trite i i trite inputa 5 pro"jene pozi"ije na tritu nai2 proizvo#a i i us uga pro"jena !arketing !iksa C< TE5NI7K& TE5N&(&>KE .NA7AJKE +R&JEKTA: &+IS +R&)ESA RADA 3&+IS RADNI5 &+ERA)IJA6 spe"i$ika"ija strojeva i opre!e pro"jena proizvo#ni2 kapa"itetaspe"i$ika"ija u azni2 sirovina i repro#uk"ijskog !aterija a izra#a energetske )i an"e 4e ektrine energije, goriva, vo#e, p ina, it#.5 D< (&KA)IJA +R&JEKTA !ikro oka"ija 4u i"a, kvart, gra# i upanija5 !akro oka"ija 4#rava i i regija5 E< KADR&*SKI +&TEN)IJA( opis !ena#erskog ti!a, njegova struktura i poten"ija opis strukture i kva itete osta i2 ka#rova opis strukture potre)ni2 ka#rova ;F< EK&N&MSKI I 4INAN)IJSKI +&KA.ATE(JI &:uG"a,aju strukturuH "eli,inu i dinamiku ulaganja: Struktura u aganja o#govara na pitanja poput ko iko 'e )iti pote)no o)rtni2 se#stava i kakva je nji2ova struktura 4sirovine, !aterija i, sitni inventar, kup"i, #o)av jai, it#.5. ;ati! koja su to potre)na sre#stva i kakva je nji2ova struktura 4 ko iko tre)a ze! jita, zgra#a, potre)ni2 insta a"ija i opre!e, it#.5. @e iina u aganja o#govara na pitanja poput ko iko 'e tre)ati $inan"ijski2 sre#stava za $inan"iranje ukupni2 o)rtni2 sre#stava, ko iko 'e )iti potre)no ukupno kapita a za o)rtna

*B

sre#stva, it#.?;ati! se postav ja pitanje ko iko 'e tre)ati kapita a za investi"ije u sre#stva za ra#, ze! jite i opre!u? (ina!ika u aganja o#govara na pitanja poput kojo! vre!ensko! #ina!iko! 'e se o#vijati pro"es u aganja u izve#)u pos ovnog p ana? ;ati!, ko iko 'e se $inan"ijski2 sre#stava te)ati u oiti za svaku $azu i i vre!ensko raz#o) je 4 po go#ina!a, kvarta no, !jeseno, it#.5. I%"ori 2inan#iranja mogu :iti: = v astita i i tua sre#stva. ;ati! !ogu )iti v astita sre#stva v asnika tvrtke i i korpora"ije,#ioniara i i u#je iara, kre#itna sre#stva, )anaka i i pos ovni2 partnera, zapos enika i v asnika, it#. = pe!a rokovi!a #ospije'a za otp atu #ije i!o i2 na kratkorona, sre#njorona i #ugorona sre#stva. = pre!a o)veza!a i2 #ije i!o na povratna i nepovratna. Gitni su uvjeti $inan"iranja jer se na te!e ju nji2 o#reuje spre!nost i sposo)nost investitora #a i !oe pri2vatiti takav projekt i #a i 'e se !o'i uk opiti u za#ane uvjete. -o# uvjeti!a kre#itiranja projekta po#razu!ijeva!o% = rokove otp ate i #ospije'a anuiteta 4rata i ka!ata5 = nain o)ra'una ka!ata 4#ekurzivno i i anti"ipativno o)raun ka!ata na poetku se pri)raja g avni"i sa i!e se poveava o)veza i pro#uava otp ata , #a i se ka!ata u s uaju zakanjenja otp ate pri)raja g avni"i i i ne, it#.5 = kako je sigurno vra'anje kre#ita? +oji! sre#stvi!a osiguranja, za ogo!, 2ipoteko!? Tko su ja!"i i kakav je nji2ov status u re#os je#u p a'anja 4 so i#arni ja!"i g#je )anka nap a'uje sa #ostupnoga rauna 5. 'ilan#a stanja 3 rije in"estiranja 6 -rije poetka novi2 investi"ija se sastav ja )i an"a stanja.Iz te )i an"e vi#i!o strukturu aktive i pasive 4sre#stva i izvore5. 6a osnovu tog stanja se pro"jenjuje $inan"ijska situa"ija ko# investitora a ona se !jeri% pokazate ji!a $inan"ijske sta)i nosti, pokazate ji!a $inan"ijske sigurnosti, pokazate ji!a ikvi#nosti i pokazate ji!a so ventnosti. #ugoroni izvori sre#stava pokazate j $inan".sta)i nosti J ====================================== K = * #ugorone rezerve sre#stava pokazate j sa!osta nosti J v astiti izvori =================================== ukupni izvori

pokazate j za#uenosti

tui izvori J ========================================= ukupni izvori

'ilan#a stanja 3nakon in"estiranja6 Iz pos ovnog p ana se uzi!aju po#a"i za sastav janje )i an"e stanja, nakon to 'e se ostvariti p anirani uin"i i e$ekti koji se oekuju. Ana izo! te )i an"e 4pre# )i an"e5 i uspore#)o! s pret2o#no! #o azi!o #o saznanja #o koji2 pro!jena 'e #o'i u $inan"ijskoj situa"iji ko# investitora ka#a se pos ovni p an ostvari. Ta ana iza izrauje se za svaki p anski perio# i to naj!anje za vre!ensko raz#o) je o# je#ne go#ine a #o)ro je a#iti )i n"e i za kra'e raz#o) je o# go#ine, ako je p an tako #ina!iziran.

*D

6ove investi"ije )i tre)a e utje"ati na stanje prije novi2 investi"ija a to znai #a )i se tre)a i popraviti % pokazate ji $inan"ijske sta)i nosti, pokazate ji $inan"ijske sigurnosti, pokazate ji sigurnosti, pokazate ji so ventnosti. ;;< JAMST*ENI D&K-MENTI 1ni su nuni ra#i osiguranja i #okaza )oniteta i!ovine kojo! investitor osigurava povrat traeni2 kre#ita za nove investi"ije. To !ogu )iti i raspo oivi instru!enti osiguranja kre#ita. Ja!stveni #oku!enti !ogu )iti s ije#e'i% ;<.emlji8no knjini i%"adak 6ekretnine 4ze! jite i zgra#e5 su upisane u ze! jine knjige ko# op'inski2 su#ova 4gruntovno"i5. & ze! jini! knjiga!a se vo#i evi#en"ija o katastarskoj op'ini 4 stvarna povrina je * "! L *< <<< 5 i ze! jino knjini u oak 4 )roj ze! jino knjinog u oka prikazuje )roj po# koji2 se vo#i v asnitvo ze! je v asnik5. Izva#ak iz ze! jini2 knjiga se sastoji o# . #ije a% -osje#ovni"a koja sa#ri po#atke o ze! jitu, povrini, )roju esti"a iz katastra i karakter ze! jita 4p o#no, nep o#no, gaevinsko, vo'njak, vinogra#, it#.5 @ astovni"a u kojoj se na azi i!e v asnika nekretnine, te za)i jeke sporova oko pro!eta ti2 nekretnina. Teretovni"a u kojoj su upisani tereti ra#i osiguanja povrata o#reeni2 kre#ita. =< +osjedo"ni list To je #oku!ent koji se #o)ije u zavo#u za katastar, geo#etske uprave. & to! #oku!entu je zapisano u ije! je posje#u pre#!etna i!ovina. -osje#nik !oe )iti i sa! v asnik a i i ne !ora. -osje#nik je ona $izika i i pravna oso)a koja i!ovinu #ri u posje#u i s njo! s o)o#no raspo ae i i je koristi sa! i i je #ao neko! #rugo! korisniku na koritenje. ?< +ro#jena imo"ine I!ovina koja se !ora #ati po# 2ipoteku, a#i osiguanja povrata kre#ita, !ora i!ati iskazanu rea nu vrije#nost. & pro!etu sa nekretnina!a se )arata sa vrije#nosti!a poput% knjigovo#stvena vrije#nost, trina vrije#nost te vrije#nost graenja. (a )i se utvr#i a po azna vrije#nost, prije sa!e pro#aje i i #avanja nekretnine po# 2ipoteku, uo)iajeno jeste #a )anke trae pro"jenu i!ovine koju 'e izra#iti ov ateni su#ski pro"jenite j i i su#ski vjetak. To jo nije trina "ijena jer se ona $or!ira tek na tritu pri iko! pro#aje, a i je te!e jna pretpostavka #a ta vrije#nost !oe #osti'i trinu "ijenu u s uaju potre)e. @< &siguranje imo"ine I!ovina koja se stav ja po# 2ipoteku, #a )i je )anke i i #rugi kre#itori pri2vati i, trae #a )u#e osigurana ko# osiguavajui2 #rutava o# uo)iajeni2 rizika 4poara, pop ave, o!a strojeva, it#.5. ;a osiguranje i!ovine osiguranik p a'a osigurate ju pre!iju osiguranja a osigurate j !u ispostav ja po i"u osiguranja. -o i"a osiguranja pre#stav ja ugovor o osiguranju iz kojeg proiz azi o)veza osigurate ja #a u s uaju osiguranog #ogaaja na#okna#i tetu osiguraniku. -o i"a osiguranja se o)ino prenosi u korist kre#itora. -rijenos po i"e na kre#itora je gaan"ija #a 'e kre#itoru )iti isp a'en iznos tete koja je nasta a na i!ovini. Ako je teta ve'e vrije#nosti o# iznosa neotp a'enog kre#ita, raz ika 'e se isp atiti 4vratiti5 #uniku. A< +o is jama#a &z za2tjev za kre#it je potre)no )an"i kre#itoru #ostaviti popis !ogu'i2 ja!a"a koje )anka !oe o#a)rati za ja!"a. & popisu ja!a"a !oraju se navesti svi re evantni po#a"i o ja!"u, njegovo! i#entitetu i )onitetu te osta i po#a"i koje 'e )anka kre#itor zatraiti prije o#a)ira je#noga i i vie ja!a"a. Iesto se #ogaa #a )onitet ja!a"a )u#e o# uan za o#o)ravanje i i ne o#o)ravanje kre#ita o# strane kre#itora. B< +o is s"iG "rsta "rijednosniG a ira *E

-ostoji vie vrsta vrije#nosni2 papia sa koji!a se !oe osiguravati povrat kre#ita. Ako korisnik kre#ita s nji! raspo ae i nu#i i2 )an"i kre#itoru on 'e i2 popisati i u to! popisu naznaiti po#atke o svako! vrije#nosno! papiru. Ganka 'e o#a)rati one koji joj o#govaaju i nji2 'e traiti u za og ra#i osiguanja. 6aj)o ji su oni vrije#nosni papiri koji i!aju #o)ru kota"iju na tritu vrije#nosni"a i i na ne$or!a no! tritu. To !ogu )iti% garan"ije #rugi2 )anaka, #ioni"e #rugi2 )anaka, ja!stva #rugi2 ja!a"a, it#. ;=< .AK(J-7AK & zak juku se navo#e zak juni, i sa kratki! natukni"a!a o pri2vat jivosti i i nepri2vat jivosti o#reeni2 #ije ova pos ovnoga p ana. 6apie se kratki saetak 4su!arrM5 u koje! se skra'eno opie najosnovnije i najvanije, ra#i akeg itanja pos ovnog p ana. ;?< D&DATAK &z #o#atak se pri au raz iiti #oku!enti koji upotpunjavaju projekt 4stu#ije utje"aja na oko i, o#reene ana ize, raz iite ankete, !i jenja zavo#a, instituta, it#.5

+&D-.ETNI7K& R-K&*&IENJE
&spjeno pos ovanje u trini! uvjeti!a za2tjeva po#uzetniko ponaanje, a ono o# rukovo#ite ja u po#uze'u trai ponaanje u sk a#u s na'e i!a i svojstvi!a po#uzetnitva. To znai% #a je kreativan i inovativan #a je trino us!jeren #a je sposo)an uoiti povo jne prigo#e #a su okrenuti )u#u'nosti #a krizu u po#uze'u rjeavaju rasto! i razvitko! #a u sre#itu svoje pozornosti i!aju kup"e #a tee novosti!a #a tee pro!jena!a na )o je, it#.

&sno"ne %na,ajke odu%etni,kog menadera su: *. -o#reene zapos enike tre)a tretirati kao najve'u vrije#nost po#uze'a ,.Teiti ve iko! entuzijaz!u u rea iza"iji za#atka .. I!ati sposo)nost #onoenja ve ikog )roja o# uka /. ;nati uspostaviti #o)ru ko!unika"iju sa zapos eni!a 0. Giti sposo)an za )rzo, a i ne i )rzop eto, #onoenje o# uka B. -osje#ovati znanje i potre)u za razvijanje! kreativnosti i inovativnosti D. I!ati sposo)nost za !otivianje zapos enika E. Giti us!jeren na ti!ski ra# F. Giti us!jeren u #onoenju o# uka na ti!ove rukovo#ite ja

*F

Svaki rukovo#ite j ne !ora )iti i po#uzetniki rukovo#ite j, a i svaki suvre!eni rukovo#ite j !ora posje#ovati o#reena po#uzetnika svojstva. 8ora i!ati !ogu'nost #a u v astito! po#uze'u prepozna poje#in"e koji i!aju po#uzetnika svojstva, te #a je sposo)an uje#initi te poje#in"e i povezati aktivnosti u ono to ini uspjeno po#uze'e.

Karakteristike ne odu%etni,kog i odu%etni,kog menadera Redni broj 1. 2. $. %. &. (. +. .. 6. 18. 11. 12. 1$. 1%. 1&. 1(. 1+. 1.. 16. $e poduzetni ki %enader (rukovoditelj) Usmjeren na rje"avanje svakodnevni problema 0ksploatira biv"e uspje e i slavu 2ptimalno koristi postojee resurse Upotrebljava iskljuivo interne resurse 3eizvjesnost i promjene vidi kao prijetnju i nelagodu 'oristi iskljuivo podatke i procjene Usmjeren na sada"njost i na pro"lost *arcijalan je i nesistematian 2d!ava postojei status 7uo Usmjeren je na pravila i e#ikasnost )zvr"ava zadatke Usmjeren je na provo,enje procedure 2bilje!ava ga precizno planiranje budui aktivnosti )nertan je i poslu"no ambiciozan )zbjegava rizik *re#erira prosjenost i ovisnost -ra!i podr"ku i odanost *re#erira #ormalne komunikacije 3aga,uje korektno izvr"avanje zadataka

Poduzetni ki %enader (rukovoditelj) Usmjeren na kori"tenje mogunosti 1tvara nove vizije 1tvara i mijenja resurse )ntezivno upotrebljava eksterne resurse kroz umre!avanje 3eizvjesnost i promjene vidi kao "ansu 'oristi i intuiciju 4imaginaciju5 Usmjeren je na budunost i na dugoronu perspektivu )ma globalnu sliku i perspektivu 3ositelj je promjena Usmjeren je na inovacije i nji ov pro#il Usmjeren je na ciljeve i akcije 9nticipira budue doga,aje i kretanja 2bilje!ava ga stategijsko razmi"ljanje i usmjerenost /inamian je, etian i po"ten *re#erira i bira strune i talentirane suradnike Razvija motivaciju i odanost 1tvara interne, ne#ormalne krizne komunikacije 3agra,uje ideje, znanje i timski rad Usmjeren je na uinkovitost

,<

28. 21.

Usmjeren je na proces -a!i kon#ormiranost i izbjegava kon#likt

*otie kon#rontacije i razliita mi"ljenja te uspje"no upravlja kon#liktom

State8ki menadment %na,i misliti daleko< )ilj strate8kog menadmenta jeste rednost red konkuren#ijsom< &na ajka (ugoro na strategija 'onkurentska prednost )rganizaciona struktura Istraivanje i razvoj *inancijska korist 'adrovska politika Pristup proble%i%a +til %anage%enta Pristup 'ratkovidni %enader 3ije #ormalno ure,ena ili ne postoji 1lijedi druge, ne brine o konkurentskoj prednosti 'ruta, ijerar ijski usmjerena na status 7uo 'upovanje ideja i znanja 2stvarenje "to vee kratkorone dobiti Radna snaga i roba lako se prima i otpu"ta 2tklanjanje posljedica, tra!enje !rtvenog janjca <a"enje po!ara, uklanjanje krizni !ari"ta (alekovidni %enader

osti1i

Raspravljana i napisana :iti prvi, postii i izdr!ati prednost ;leksibilna, prilagodljiva i usmjerena na promjene Vlastiti razvoj te stalno inoviranje -e!nja da se "iri tr!i"te i ostvari dugorona dobit Razvoj i "kolovanje je najva!niji resurs -ra!enje uzroka - opa inicijativa *romi"ljanje dugoroni posljedica svake odluke

,*

.NA7AJKE +&D-.E/A I. K&JI5 M&E +R&I.I/I STRATE>KA +REDN&ST


-o#uze'e koje e i posti'i pre#nost pre# #rugi!a, tj. pre# konkuren"ijo! o# ikuje se s ije#e'i! karakteristika!a% sta na potraga za novi! triti!a konstatan razvoj novi2 proizvo#a i i us uga po)o javanje razine i kva itete us uga 4kva iteta servisa5 per!anentan te2no oki razvoj unapreenje i !o#erniza"ija kapa"iteta unapreenje !eto#a pro#aje unapreenje te2nike #istri)u"ije proizvo#a ov a#avanje priro#ni! resursi!a pove'anje opsega pro#aje 4sta an rast i razvoj5 pove'anje #o)iti 7im:eni#i oslo"ne strategije o:i,no o"ise od: = oganiza"ijske strukture = ka#rovske strukture = organiza"ijske ku ture = kontro nog sustava

&)JENA IS+(ATI*&STI IN*ESTI)IJSKI5 +R&GAMA


-ro"es p aniranja i o"jenjivanja prije# oga za u aganje u !aterija nu i!ovinu zove se o # i j e n a i s l a t i " o s t i u l a g a n j a< 1# uke o kapita no! u aganju ko!p i"irane su z)og injeni"e da odluka mora :iti donesena na temelju ro#jene :udu1iG oslo"niG re%ultata< Takve o# uke kru"ija ne su za #ugorono z#rav je po#uze'a, jer su ve iki novani iznosi vezani na #ugi rok i nji2 je vr o teko i i ne!ogu'e pro!ijeniti.

,,

+o# #onoenja o# uka o kapita ni! u aganji!a raz!atraju se i !nogi ne$inan"ijski i!)eni"i, kao na pri!jer #aje se rioritet otvaranju novi2 ra#ni2 !jesta, iz)jegava se otputanje ra#ne snage, titi se oko ina it#. !euti! )itno je #a u aganja u !aterija nu i!ovinu 4 investi"ije 5 ostvare %ado"olja"aju1i rinos na uloena sredst"a. J *rijednost no"e o reme i%nosi JJJJJJJJJJJJJJJJJ @AF<FFF kn J +lanirani "ijek trajanja 3 korisni "ijek trajanja JJJJJJJJJJJJJJ ;F godina J &statak "rijednosti o reme na kraju "ijeka u otre:e 3 re%idualna "rijednost6JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ AF<FFF kn = 4irma K A') K ro#ijenila je da 1e roi%"odnja i no"og roi%"oda o"e1ati neto korist %a AF<FFF kn godi8nje< .a o"aj rimjer date su jo8 i slijede1e ret osta"ke: J +ro#ijenjeni riGod od rodaje no"og roi%"oda JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ @FF<FFF kn< +ro#ijenjeni rasGodi su: J Amorti%a#ija no"e o reme L3 @AF<FFF 0 AF<FFF6 ! ;F godina M JJJJJJJ @F<FFF kn J &stali tro8ko"i roi%"odnje JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ ==F<FFF kn< J Dodatni tro8ko"i rodaje i o 1i tro8ko"i JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ BF<FFF kn NNNNNNNNNNNNNNNNN -ku ni tro8ko"i JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ ?=F<FFF kn< J Do:it rije o ore%i"anja JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ DF<FFF kn< J +ore% na do:it JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ 3 ?C O 6 JJJJJJJ ?F<FFF kg< NNNNNNNNNNNNNNNN J +R&)IJENJEN& +&*E/ANJE NET& D&'ITIJJJJJJJJJJJJJJJJJJ AF<FFF kn<

rodaja

6eto novani tok je viak novani2 pri!itaka na# novani! iz#a"i!a u #anoj pos ovnoj go#ini.4trgovina, nije #o)it5. & nae! pri!jeru 'e!o pretpostaviti #a su svi pri2o#i pri! jeni u gotovini i #a su svi trokovi, osi! a!ortiza"ije, p a'eni u gotovini. NAG>O $ir!a )i tre)a a oekivati go#inji neto novani tok o# F<.<<< kn iz pro#aje iz pro#aje novog proizvo#a riGod tro8ak dodat<tr< ore% 3 @FF<FFF 0 ==F<FFF 0 BF<FFF 0 ?F<FFF 6 P EF<FFF 0 :e% amorti%a#ije 3jeste tro8ak ali nije is lata6 +rimijetiti je da je neto no",ani tok "e1i od neto do:iti 3 AF<FFF kn<6 to jest %a i%nos tro8ko"a amorti%a#ije 3 @F<FFF 6 To jest i% ra%loga 8to se no"a# do:i"en i% riGoda ne1e koristiti %a is latu amorti%a#ije< &:ra,unati i%nos amorti%a#ije se ne is la1uje "e1 ostaje kao akumulirana sredst"a a i mogu se koristiti %a no"e in"esti#ije ili %a ot latu kredita %a ranije in"esti#ijske rograme<

,.

AM&RTI.A)IJA ! D&'IT P NET& N&*7ANI T&K @F<FFF ! AF<FFF P EF<FFF Dug tre:a "ratiti dan rije dos ije1a o:a"e%a$$

;<

MET&DA RA.D&'(JE +&*RATA

Raz#o) je povrata je vrije!e koje je potre)no #a )i se na#okna#io ukupni troak u aganja iz rezu tiraju'eg neto novanog toka u go#ini #ana . To je #ak e, ono vrije!e, izraeno u go#ina!a, koje je potre)no #a )i se go#inji! neto aku!u irani! sre#stvi!a , a koja se jo uve'avaju za uka ku iranu 4o)raunatu5 a!ortiza"iju otp ati i iznosi koji su u oeni i i potroeni za rea iza"iju investi"ijskog progra!a. Raz#o) je povrata , za ovaj pri!jer, rauna se na s ije#e'i nain% I.N&S -(AGANJA - +R&GRAM JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ P +R&)IJENJENI NET& N&*7ANI T&K @AF<FFF JJJJJJJJJJJJJJ P A godina EF<FFF

Temeljna ra"ila koja vrije#e za ovu !eto#u su% povrata, progra!a5 +ra'e raz#o) je povrata s!anjuje rizik u aganja, @ijek trajanja progra!a 4 koritenje progra!a5 !ora )iti #ui o# raz#o) ja vrije!e povrata nije je#ini niti #ovo jan $aktor za o# uku o pri2vat jivosti

& iz)oru iz!eu raz iiti2 progra!a u agana i raz iiti2 !ogu'nosti i ansi, kra'e raz#o) je povrata s!atra se poe jni! jer to se prije na#okna#i iznos u aganja, to 'e sre#stva )iti prije raspo oiva za nove i #ruge upotre)e. +ratko raz#o) je povrata s!anjuje rizik #a 'e pro!jene ekono!ski2 uvjeta o!ogu'iti potpunu nakna#u u aganja. 8eto#a raz#o) ja povrata u potpunosti ignorira vijek trajanja projekta te stoga i ukupnu pro$ita)i nost

,/

u aganja. Iz tog raz oga, raz#o) je povrata nika# ne )i s!je o )iti je#ini i!)enik u raz!atranju o# uka o o ve iki! u aganji!a. 6e#ostatak ove !eto#e je u to!e to ne uzi!a u o)zir !noge inite je kao% (ina!iku )u#u'i2 novani2 tokova, @isinu ka!atni2 stopa u vre!enu raz#o) ja povrata, Rauna se sa!o na te!e ju no!ina ni2 vrije#nosti.

1vo su te!e jni raz ozi z)og ega se ova !eto#a uzi!a n e p o u z # a n o !. Ra#i toga je potre)no koristiti i osta e !eto#e i pokazate je isp ativosti projekata. Ako ova !eto#a pokae #a je projekt nepri2vat jiv, ta#a o#ustaje!oCC

=< MET&DA +RIN&SA NA +R&SJE7NA -(AGANJA


-rinos na u aganja prosjena je go#inja neto korist iz u aganja izraena kao postotak p r o s j e n o u oeni2 u oenog iznosa. NAG>O ko!panija 'e u oiti /0<.<<< u novu opre!u, a!ortiza"ija 'e svake go#ine s!anjivati knjigovo#stvenu vrije#nost ove i!ovine za *< P i i za iznos o# /<.<<<. Gu#u'i #a je go#inji novani tok ve'i o# neto koristi za ovaj iznos, troak a!ortiza"ije !oe!o pro!atrati kao osiguranje za nakna#u iznosa koji je prvo)itno u oen. 6a taj nain u oeni iznos u opre!u pre#stav jen je, u )i o koje vrije!e , sa#anjo! vrije#no'u i!ovine 4 troak u aganja !anje aku!u irana a!ortiza"ija 5. +a#a se upotre) java inearna !eto#a otpisa 4 inearna a!ortiza"ija5, ostatak vrije#nosti i!ovine s!anjuje se uje#naeno tijeko! vijeka trajanja i!ovine. 6a taj nain, prosjena knjigovo#stvena vrije#nost je#naka je arit!etikoj sre#ini troka na)ave i!ovine i njena vrije#nost. Kada je o,eki"ani ostatak "rijednosti jednak nuliH rosje,no ulaganje jednosta"no je olo"i#a "rijednosti originalnog ulaganja< 8ate!atiki, prosjeno u oeni iznos tijeko! vijeka trajanja i!ovine !oe se o#re#iti na s ije#e'i nain% &RIGINA(NI TR&>AKQ ! &STATAK *RIJEDN&STIQQ +R&SJE7N& -(AGANJE P JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ =

L 1rigina ni troak J @rije#nost u aganja u progra! i i investi"ijska vrije#nost. LL 1statak vrije#nosti J 6ea!ortizirana 4 neotpisana 5 i i rezi#ua na vrije#nost opre!e nakon isteka vijeka upotre)e i i ivotnog vijeka projekta. ,0

1vako izraeno, N AG>O ko!panija prosjeno 'e u agati u ovu opre!u 3@AF<FFF ! AF<FFF 6 : = P =AF<FFF<FF ;a ovo prosjeno u aganje !oe!o izraunati i oekivanu stopu prinosa i i stopu neto #o)iti. +R&SJE7N& +R&)IJENJENA NET& D&'IT JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ P +R&SJE7N& -(AGANJE AF<FFF JJJJJJJJJJJJJJ P =F O =AF<FFF

Da li je =FO %ado"olja"aju1a sto a od:

rinosa na na"edena ulaganjaH odgo"or 1e o"isiti

Stope prinosa na a ternativna u aganja Rizika koji je sa#ran u stopi prinosa Trokova kapita a i osta i2 trokova vezani2 za projekt.

;a #onoenje o# uke o pri2va'anju projekta !ena#!ent o)ino pre$erira% & aganja s najnii! riziko!. & aganja s najve'o! stopo! prinosa & aganja s najkra'o! stopo! povrata.

NED&STA)I &*E MET&DE S-: ;ane!arivanje #ina!ike )u#u'i2 novani2 tokova. (a i 'e novani pri!i"i nastati u #ovo jnoj visini za nvrije!e i i nakon vijeka projekta. (a i se "ijena i!ovine !ora p atiti unaprije# i i otp ato! tijeko! neko iko go#ina i i na neki #rugi nain.

(a )i s!o o#govori i na spo!enute #i e!e i i nejasno'e !ora!o prije'i na s ije#e'u !eto#u koja o)u2vatna i #aje vie kva itetni2 para!etara.

?< DISK&NTNA MET&DA 3 DISK&NTIRANJE '-D-/I5 N&*7ANI5 T&K&*A 6


,B

(iskontiranje je postupak 4 !ate!atika opera"ija 5 i i te2nika kojo! se )u#u'i novani pri!i"i svo#e na sa#anju 4 #ananju 5 vrije#nost. Je#na novana je#ini"a vrije#i rea no #anas vie nego za go#inu #ana, vrije#i vie nego sutra. 1#reeni iznos u no!ina i za go#inu #ana rea no je !anji o# #ananje vrije#nosti 4 #ananje rea ne vrije#nosti. +o iko vrije#e )u#u'i novani pri!i"i i i iz#a"i #anas izraunat 'e!o postupko! koji se zova #iskontiranje. Sada8nja "rijednost J Iznos kojega )i netko p atio #anas za pravo #a pri!i )u#u'i iznos 4 )u#u'i pri!itak 5 +o iki je tono iznos sa#anje vrije#nosti )u#u'i2 pri!itaka ovisi o% Iznosu )u#u'i2 iz#ataka, Raz#o) ju u koje! se ostvaruju )u#u'i iznosi 4 )roju go#ina 5 @e iini za2tijevane stope prinosa o# strane investitora 3 INTERNA ST&+A 5. Internu stopu o#ree je sa! investitor na te!e ju o#reeni2 para!etara, a oni su%

=@isina ka!atni2 stopa na te#nju, =@isina a ternativni2 stopa prinosa, =(u jini vre!ena povrata u oenog kapita a.

Diskontiranje je ro#es o#reivanja 4 izrauna 5 sa#anje vrije#nosti )u#u'i2 novani2 tokova. Diskontna sto a je !jera po kojoj se )u#u'i pri!i"i svo#e na sa#anju vrije#nost, a izraava se u P . 8oe se pro!atrati kao investitorova za2tijevana stopa prinosa 4 i n t e r n a s t o p a 5. -re!a !eto#i #iskontiranja 4 #iskontnoj !eto#i 5 u aganja u progra! su oeljna ako su trokovi u aganja !anji o# sa#anje vrije#nosti neto no",aniG rimitaka< -laganja su ne oeljna ako su trokovi u aganja ve'i o# sa#anje vrije#nosti )u#u'i2 novani2 tokova 4 Gu#u'i2 neto novani2 pri!itaka5. +rimjer:

= = = = =

*rijednost ulaganja JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ @AF<FFF Neto no",ani tok 3 godi8nji6JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ EF<FF *rijeme trajanja rojekta JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ ;F godina &statak "rijednosti o reme 3 R* 6JJJJJJJJJJJJ AF<FFF .aGtije"ana sto a rinosa 3 interna sto a 6JJJJJJJJ ;A O

I%ra,un: ,D

Sada8nja "rijednost o,eki"aniG neto no",aniG toko"a 3 EF<FFF R AHF;EQ 6 JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ

@A;<C;F

Sada8nja "rijednost riGoda od rodaje o reme 3 riGod od rodaje stare o reme 6 3 AF<FFF R F<=@CQQ6JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ ;=<?AF -K-+NA SADA>NJA *RIJEDN&ST '-D-/I5 NET& N&*7ANI5 T&K&*AJJJJJJJJJJJJJJ @B@<FBF I%nos koji se ulae u rojekt JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ @AF<FFF NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN NET& SADA>NJA *RIJEDN&ST -(AGANJAJJJJJ ;@<FBF

Objanjenje: * Diskontni faktor kod jednakih godinjih neto rata. **Diskontni faktor za rentu na kraju n- tog razdoblja ( vidjeti kamatne tablice II i I !.

Komentar anali%e is lati"osti: 1va ana iza pokazuje #a sa#anja vrije#nost oekivani2 neto novani2 tokova u aganja, #iskontirani2 po go#injoj stopi o# *0P iznosi === /B/.<<<, to je !aksi!a ni iznos koji NAG>O ko!panija !oe #opustiti za u aganje u projekt uz oekivanje #a 'e se ostvariti za2tijevana go#inja stopa prinosa o# ,0 P. Gu#u'i #a je stvarni troak u aganja sa!o=== /0<.<<< !oe se oekivati #a 'e zara#iti vie o# *0P. & ovo! pri!jeru investitor je ostvario ve'i neto novani pri!itak u ve iini o# ===*/.oBo to je vie o# *0P kako je za#ano interno! stopo!. To je potvr#a #a je projekt isp ativiji i #a je pri2vat jiv, !jeren ve iino! i n t e r n e s t o p e. &#jena rojekta: +a#a je neto sa#anja vrije#nost je#naka nu i u aganje osigurava stopu prinosa koja je izje#naena I6TER61J ST1-I 4 i i #iskontnoj stopi5 -ozitivna n e t o s a # a n j a v r i j e # n o s t znai #a u aganje osigurava stopu koja je ve'a o# (IS+16T6E IAI I6TER6E ST1-E. 6egativna n e t o s a # a n j a vrije#nost #aje prinos koji je !anji o# (IS+16T6E IAI I6TER6E ST1-E. @ano je nag asiti #a su pri2vat jivi sa!o projekti s pozitivno! neto sa#anjo! vrije#no'u.

,E

"eto sadanja vrijednost rojekta redsta"lja ra%liku i%me9u uku ne sada8nje 3 diskontirane 6 "rijednosti i tro8ko"a ulaganja u rojekt3 "rijednosti ulaganja6 #rokovi investicijskog $rojekta ,ine s"a ulaganja u taj oslo"ni oduG"at 3 to je "rijednost in"esti#ije u rojekt 6 +rema teoriji tro8ko"a to nisu tro8ko"i nego ka itali%irani i%da#iH to se ne smije i%jedna,a"ati s tro8ko"ima oslo"anja s ra,uno"odst"enog as ekta<

TA'(I7NI +RIKA. DISK&NTNI5 4AKT&RA


Sada8nja "rijednost ; kune koja dos ije"a %a n ra%do:lja 3 na kraju ra%do:lja6Q 3 +eriodi,ne rente nejednakog goto"inskog toka 6
*

)F J 4* + p 5 n
*<<

II< kamatna ta:li#a 'roj Ra%do:lja ;O ;HAO AO BO DO ;FO ;=O ;AO =FO n ; FHEEF HEDA HEA= HE@? HE=B HEFE HDE? HDCF HD?? = FHEDF HEC; HEoC HDEF HDAC HD=B HCEC HCAB HBE@ ? FHEC; HEAB HDB@ HD@F HCE@ HCA; HC;= HBAD HACE @ FHEB; HE@= HD=? HCE= HC?A HBD? HB?B HAC= H@D= A FHEA; HE=D HCD@ HC@C HBD; HB=; HABC H@EC H@F= B FHE@= HE;A HC@B HCFA HB?F HAB@ HAFC H@?= H??A C FHE?? HEF; HC;; HBBA HAD? HA;? H@A= H?CB H=CE D FHE=? HDDD HBCC HB=C HA@F H@BC H@F@ H?=C H=?? E FHE;@ HDCA HB@A HAE= HA;F H@=@ H?B; H=D@ H;E@ ;F FHEFA HDB= HB;@ HAAD H@B? H?DB H?== H=@C <;B= =F FHD=F HC@= H?CC H?;= H=;A H;@E H;F@ HFB; HF=B =@ FHCDD HCFF H?;F H=@C H;AD H;F= HFBB HF?A HF;? ?B FHBEE HADA H;C? H;=? HFB? HF?= HF;C HFFC HFF; Q 'roj ra%do:lja P +redsta"lja :roj ot latniG o:roka kreditniG rata 3 :roj k"artalaH olugodi8ta ili godina u kojima 1e se kredit ot la1i"ati ili rimati nejednake rente<

,F

+ostotak se odnosi na "eli,inu diskontne sto e %a godi8nje ra%do:lje< .a is od godi8nje ra%do:ljeH godi8nja kamatna sto a dijeli se s :rojem ra%do:lja u jednoj godini 3 'rojem mjese#i H k"artala ili olugodi8taH dijeli se s ;=H @ ili = 6 )F P S ); 3
* 6t P Sada8nja "rijednost s"iG diskontinuiraniG eriodi,niG renti < *+k

S* 3 )F 6 P

BV 4C n 5 P sada8nja "rijednost jedne rente u nJ toj godini< 4* + k 5 n

k P ;!

p P Diskontni 2aktor *<<

S* 3 )F 6 P Sada8nja "rijednost gla"ni#e '* 3 )n 6 P 'udu1a "rijednost gla"ni#e

Sada8nja "rijednost ; kn koju 1e rimiti in"estitor eriodi,no %a n ra%do:lja 3 .:roj s"iG jednakiG eriodi,niG renti6 )F P
r n * r 4 r *5

I*< kamatna ta:li#a 'roj ra%do:lja 3n 6 ; = ? @ A B C D E ;F =F =@ ?B ;O FHEEF ;HEDF =HE@; ?HEF= @HDA? AHCEA BHC=D CHBA= DHABB EH@C; ;DHF@B =;H=@? ?FH;FD ;<AO FHEDA ;HEAB =HE;= ?HDA@ @HCD? AHBEC BHAED CH@DB DH?B; EH=== ;CH;BE =FHF?F =CHBB; AO FHEA= ;HDAE =HC=? ?<A@B @H?=E AHFCB BHCDB BH@B? CH;FD C<C== ;=H@B= ;?HCEE ;BHA@C BO FHE@? ;HD?? =HBC? ?H@BA @<=;= @HCFA BHAD= BH=;F B<DF= C<?BF ;;H@CF ;=HAAF ;@HB=; DO FHE=B ;HCD? =HACC ?H?;= ?HEE? @HB=? AH=FB AHC@C BH=@C BHC;F EHD;D ;FHA=E ;;HC;C ;FO FHEFE ;HC?B =H@DC ?H;CF ?HCE; @H?AA @HDBD AH??A AHCAE BH;@A DHA;@ DHEDA EHBCC ;=O FHDE? ;HBEF =H@F= ?Ho?C ?HBFA @H;;; @HAB@ @HEBD AH?=D AHBAF CH@BE CHCD@ DH;E= ;AO FHDCF ;HB=B =H=D? =HDAA ?H?A= ?HCD@ @H;BF @H@DC @HCC= AHF;E BH=AE BH@?@ BHB=? =FO FHD?? ;HA=D =H;FB =HADE =HEE; ?H?=B ?HBFA ?HD?C @HF?; @H;E= @HDCF @HE?C @HEE?

Q Gornje ta:li,ne "rijednosti redsta"ljaju i%nose uku niG 3 jednakiG 6 renti %a odre9enu diskontnu sto u %a n 0 to ra%do:lje na dana8nji dan )F %a jednu kunu<

.<