You are on page 1of 28

MEĐUNARODNI ODNOSI – PRVA PARCIJALA

MEĐUNARODNI ODNOSI

LIBERALIZAM Kegley & Wittkopf, pojašnjavajući 'liberalni pogled na svijet', ističu da je u suštini liberalizma naglasak na utjecanju ideja na ponašanje, dostojanstvo, jednakost, slobodu pojedinca, kao i potrebu zaštite ljudi od pretjerane dr avne regulative! " tom smislu, liberalizam posmatra pojedinca kao skup moralni# vrijednosti i vrlina, postavkom da ljudska bića treba posmatrati kao cilj, a ne kao sredstvo! $ toga, liberalizam naglašava moralni princip, prije nego te nju za vlašću i institucije kao sile koje odlikuju odnose izme%u dr ava, a politiku na me%unarodnom nivou ne definira kao borbu za moć i presti , nego kao borbu za saglasnost! &nogi autori smatraju da je liberalizam paradigma zasnovana na nadi da prim!!!!!!!!!na razuma i unverzalnog morala na me%unarodne odnose mo e dovesti do sre%enijeg, pravednijeg i kooperativnijeg svijeta! 'to se tiče samog programa liberalne teorije postojalo je nekoliko pravaca( • )avnote a sile • Kolektivna bezbjednost • *osredovanje i arbitra a *rvi su se zalagali za stvaranje me%unarodni# institucija koje bi zamijenile anar#ičan i za rat podsticajan sistem ravnote e sile! " tom smislu liberalni reformisti su nastojali da stvore novi sistem utemeljen na kolektivnoj bezbjednosti! +aj pristup je problem rata rješavao tako što je agresiju bilo koje dr ave proglašavao za agresiju protiv svi#, koji bi zajednički djelovali da bi spriječili agresora! Kolektivna bezbjednost označava bezbjedonosni re im uspostavljen dogovorom veliki# sila kojim su postavljena pravila za odr avanje mira, vo%ena principom da će akt agresije naići na kolektivni odgovor ostali#! LIBERALIZAM II *o Kegleyu i Wittkopfu, liberalni idealisti, poslije ,!svjetskog rata pri#vataju pogled na svijet, koji je naglašavao snagu ideja u upravljanju sudbinom svijeta, pri čemu su se oslanjali na sljedeća ubje%enja( ,! -judska priroda je u osnovi dobra ili 'altrustična', a ljudi su stoga sposobni za uzajamnu pomoć i saradnju kroz razum i moralno nada#nuto obrazovanje! .! /snovna ljudska briga za dobrobit drugi# čini napredak mogućim 0! 1riješno ili loše ljudsko ponašanje, npr!nasilje, nije rezultat greške ljudske prirode, nego loši# institucija koje podstiču ljude da postupaju sebično i da drugima nanose zlo! 2! )at i me%unarodna anar#ija nisu neizbje ni i učestalost ratova bi se mogla smanjiti jačanjem institucionalni# rješenja koja bi doprinijela nji#ovom nestanku 3! )at je globalni problem čije suzbijanje za#tijeva kolektivnu i multilateralnu, a ne nacionalnu akciju! 4! )eforme moraju biti inspirirane sa osjećajnom moralnom brigom za dobrobit i bezbjednost svi# ljudi, a taj #umanitarni motiv za#tjeva uključivanje moralnosti u vještinu upravljanaj dr avom 5! &e%unarodna zajednica se mora reorganizirati da bi se eliminirale institucije koje rat čine vjerovatnim, a dr ave moraju reformirati svoj politički sistem tako da demokratska vlada i gra%anske slobode unutar dr ava mogu da zaštitet ljudska prava i pomognu u smirivanju odnosa izme%u dr ava! 6a razvoj liberalizma, posebnu u $78, naročito je zaslu an W//8)/W W9-$/: ;američki predsjednik, koji je, pored ostalog, bio i jedan od glavni# osnivača -ige naroda<! Wilsonova liberalna doktrina se mo e sa eti u sljedećim stavovima( ,! )ezultat noviji# promjena u me%unarodnim odnosima je 'veće jedinstvo izme%u dr ava svijeta', pri čemu različite forme vladavine bivaju postepno zamjenjivane oblicima vladavine zasnovnim na predstavničkoj demokratiji i narodnoj kontroli vlasti! .! Kao što je demokratski politički sistem uslov miroljubive vanjske polite, isto tako je od značaja da 'društvo dr ava' ;8ruštvo naroda< bude u cjelini demokratizirano 0! 8emokracija treba biti vi%ena kao me#anizam realizacije ljudski# prava kroz vladine i nstitucije na načine koje odredi volja naroda 2! "zroci ratova ;pored razlika u političkim sistemima< nalaze se u različitioj snazi dr ava i posebno nji#ovoj različitoj veličini teritorije i gustini stanovništva, kao i te nji da se ne dopusti jačanje konkurentski# sila

1

3! 9mperijalne pojave koje nastaju kao rezultat razlike u snazi mogu se efikasno spriječiti stvaranjem univerzalne me%unarodne organizacije koja treba razviti metode za mirno rješavanje sporova u okviru svoji# tijela 4! "spostavljanjem me%unarodne organizacije, male dr ave trebaju dobiti zaštitu od mogće agresije ili osvajanja, dok velike dr ave trebaju dobiti instrument koji bi omogućio da se otklone uslovi za razbijanje svjetskog rata 5! /vi uslovi trebaju obezbijediti univerzalnost članstva u organizaciji =! &e%unarodna globalna organizacija treba biti zasnovana na principu kolektivne bezbjednosti u koju se prava članica prenose na ovu instituciju, odnosno dr avama se umanjuje sloboda spoljnopolitičke akcije i posebno pribjegavanje nasilnim sredstvima, pri čemu se članice organizacije obavezuju u pru anju svakog vida pomoći u otklanjanju sukoba >! tajni ugovori i savezi bi trebalo da se zabrane ,?!8r ave odma# po ulasku u me%unarodnu organizaciju trebaju pristupiti pregovorima o razoru anju ,,!8r ave se moraju odreći svakog za#tjeva da nadjačaju ili osvoje slabiju dr avu ,.!@lanice organizacije moraju da se odreknu prava da u svojim sporazumima sa drugim članicama me%unarodne organizacije u slučaju sukoba odma# primjenjuju silu +ada su mnogi od principa liberalizma i liberalnog reformizma bili utemeljeni na istinski demokratskim načelima, malo što je od nji# u realnoj političkoj praksi promijenjeno! "brzo se pokazala potpuna nemoć -ige naroda, a već 0?Ati# godina proteklog stoljeća s nastupom italijanskoAnjemačkog fašizma i japanskog militarizma, liberalni reformistički program se umnogome pokazao nerealnim, tj!utopijskim! Kako ka u Kegley i Witkopf kada su se vjetrovi me%unarodne promjene opet okrenuli i osovine su krenule u osvajanje svijeta, oduševljenje za liberalni idealizam kao pogled na svijet je splasnulo! REALIZAM 9zme%u . svjetska rata i velike svjetske kataklizme javljaju se nove teorije, uglavnom definirane kao realizam ili realpolitika! /va teorije je zasnovana na pretpostavci da je svjetska politika u suštini nepromjenjiva borba me%u dr avama od koji# svaka gleda primarno svoj intees, za premoć i polo aj u uslovima me%unarodne smušenosti i anar#ije, pri čemu svaka od pojedinačni# ;konkurentski#< dr ava te i za ostvarivanjem sopstveni# nacionalni# interesa! )ealpolitika se pojima i odre%uje kao teorijski pogled, gdje je gotovo glavna aksiomna tvrdnja da dr ave trebaju da se pripremaju za rat kako bi odr ale mir! )ealizam polazi od pretpostavke da u svijetu vlada anar#ija, što u me%unarodnom sistemu znači da ne postoji #ijerar#ija! Ključni akteri prema realizmu su dr ave, ne :B/ niti političke partije, jer dr ava ima monopol nad upotrebom sile! 8rugi bitan faktor su porezi čijim plaćanjem priznajemo dr avu! REALIZAM II &o da je ponajbolje savremena realistička s#vatanja pojasnio Carr u svom djelu 8vadeset godina krize u kome su bitni sljedeći stavovi( ,! -iberalni racionalisti su u svom pogledu na me%unarodne odnose posmatrali tadašnja, prete no #omogenizirana nacionalna društva D okarakterizirana slobodnom trgovinom, što i# je navelo na naivan utopistički zaključak da me%u dr avama postoji 'prirodna #armonija interesa', koja vodi stvaranju 'zajednice naroda'! .! Kasniji #istorijski razvoj ekonomskog i političkog sistema dr ava koje su u me%usobnim odnosima, sve više odbacuju načelo -aiset faire ;slobodne trgovine< pojačavajući konflikte interesa koji su mogli biti rješavani samo neposrednim pregovorima zainteresirani# dr ava, što je umanjilo prije svega značaj moralni# normi u razrješavanju sporova! 0! $ocijalni motivi, prije svega unutar razvijeni# kapitalistički# dr ava kao što su nezaposlenost, jednaka raspodjela do#otka, sindikalna zaštita radnika itd!postali su primarniji od maksimiziranja proizvodnje, profita, ekstra profita!!! 2! 9deološki vješto prikrivana tendencija eliminacije priroiteta jačanju profita prenosti se u oblast vanjske politike gdje sila sve više, a profit sve manje, postaje osnovni prioritet! 3! Ekonomska saradnja, koja je ranije imala samo profitni motiv, sve je više predmet bezbjedonosni# i vojni# konsideracija 4! Etičko s#vatanje da je ono što je ekonomski 'dobro' ne mora biti i moralno 'dobro' prenosi se na vanjsku politiku, pri čemu se polazi od pretpostavke da socijalni ciljevi mogu da se ostvaruju samo ukoliko se utiče na politike drugi# zemalja! 5! :acionalni interes se ne poklapa sa moralom i čak 'sila dr ave kreira' moral potreban za zaštitu interesa =! $ila u me%unarodnim odnosima ima primat nad moralom

2

poslije raspadaa $$$)Aa. naglašavaju potrebu za egzaktnim empirijskim podacima o karakteristikama zemalja i kako se one ponašaju jedna prema drugoj! Hi#ejvioristički pogled insistira na uporednom i kvantitativnom proučavanju me%unarodni# odnosa! /snovna parola bi#ejviorista je ':eka govore podaci.-%p. većina autora se ouglavnom sla u da su osnovni faktori sljedeći( • "nutrašnji ili domaći faktori . raspuštanja FEBAa insistira na jačanju :7+/ pakta itd itd< FAKTORI MEĐUNARODNE POLITIKE Kada govorimo o faktorima me%unarodne vanjske politike.! ekonomski sistem i ekonomski potencijal 0! vojna moć 2! kulturna i komunikacijska premoć 3! supremacija u procesu globalizacije 4! socijalni sistem i njemu primjereni elementi nadgradnje • Banjski faktori .>! 8a bi se stvorio me%unarodni poredak potrebno je da jedna dr ava bude znatno jača od drugi# dr ava i da ima takvu prevlast koja će obezbije%ivati da sama ne mora u konfliktnim stiuacijama zauzimati odre%enu vlast )ealizam i realističke teorije nisu objasnili mnoge značajne nove pojave u me%unarodnim odnosima i svjetskoj politici . koji naglašava primjenu naučni# metoda i koji insistira da se puna pa nja posveti političkom značaju naučnog istra ivanja! Hi#ejviorizam se zala e za principe i postupke istra ivanja me%unarodni# pojava kako bi se došlo do uopštavanja ili stavova o 'me%unarodnim pravilnostima'. nasuprot teorijama o 'bipolarnosti' i 'ravnote e snaga' 0! me%unarodna saradnja i sve izra enija konfliktnost 2! stanje i potencijal me%unarodne ekonomije . koji utječu na me%unarodnu politiku i oblikuju je! LI!A NARODA /snivači -ige naroga su bile dr ave koje su učestvovale u ratu protiv :jemačke. ali im ne vjerujte'! KONSTRUKTIVIZAM Konstruktivizam polazi od jednostavne postavke da anar#ija nije fiksna./i&a i 0ij*1*$ -iga je imala 0 glavna organa( sekreterijat . #umanitarne org. da me%unarodna politika nije mjesto gdje je svaka dr ava zasebna! *rema konstruktivizmu dr ava nije I narod.:B/. a tako isto i novostvorene! *akt -ige naroda je potpisan "#$ j%&a '('(! :jen temeljni cilj je bio osiguranje me%unarodnog mira i sigurnosti i unapre%enje suradnje izme%u dr ava! 9mala je svoje organe me%u kojima je najznačajnija bila )*&*+al&a .6ašto se idalje.$78 i :7+/<. predstavljaju najva nije aktere za raumijevanje me%unarodni# odnosa • *ostoji oštra razlika izme%u domaće politike i me%unarodne politike • &e%unarodni odnosi predstavljaju borbu za moć i mir!razumijevanje kako se i na koji način takva borba odvija. nauka je primarno aktivnost generaliziranja! Hi#ejvioristi. transnacionalne vjerske i polit org. mediji.kojim je predvodio 1eneralni sekretar sa sjedištem u Jenevi<.! me%unarodni sistem ili oficijelno uspostavljen sistem relevantni# me%unarodni# faktora . savjet i skupština! 3 . a ne kabinetski teoretičari' i '+ra ite dokaze. koje izme%u nji# va e bez obzira na mjesto i vrijeme! *rema bi#ejvioristima. ključni faktor! $ukobi i rivalstva nisu predodre%eni i moguće je sara%ivati! *ostoji :B/ sektor. niti je ona jedini.? najrazvijeniji# zemalja svijeta< labavi# institucija prava i morala . pojedinci. tako%er.. te sugeriranje modusa za reguliranje tog procesa predstavlja smisao ove discipline D sva istra ivanja koja u najmanju ruku nisu indirektno vezana za tu svr#u su trivijalnog karaktera! BI EJVIORIZAM " najkraćem. odnosno oni koji donose političke odluke u tim dr avama.! vojna m oć u kontekstu raspodjele snaga i diktata koji vrši jedna strana . itd!< A Diplomacija D me%udr avno pragovaranje ili pregovaranje relevantni# subjekata me%unarodnog prava! G! &orgent#au ka e da me%unarodne odnose kao praktičnu teoriju sačinjavaju upravo najpreča politička pitanja vremena! +akva praktična teorija je prema &orgent#auu počivala na tri temeljne postavke( • 8r ave D nacije. bi#ejviorizam je pristup proučavanju me%unarodni# odnosa.! politički sistem i dr avni oblik .

$78 :estalne članice . *ovelje ":Aa definiraju se glavni ciljevi( • /dr avanje me%unarodnog mira i sigurnosti • )azvijanje prijateljski# odnosa izme%u naroda na osnovu uva avanja principa jednaki# prava i samoopredijeljenja naroda • *ostizanje me%unarodne saradnje u rješavanju me%unarodni# problema ekonomskog. Kostarika. Krancuska. Hrazil. .3 sudija. ali pošto je $78 Kongres glasao .?. Belika Hritanija. dr ave! . a bavi se sigurnosnim.?. u slučaju agresije na nju ima pravo ne samo da se brani.??> D .>23! ": su te ile da spoje .. )usija. glavna cilja( • /čuvanje mira i • *oboljšanje ivota na planeti 9deologija ":Aa je izra ena kroz 4 osnovni# principa ključni# za me%unarodne odnose u .!svjetskog rata.?! protiv ratifikacije Bersajskog sporazuma. koja je potpisana "#$j%&a '(56$ u $an Krancisku.>0>! u septembru. bira ga 1eneralna skupština i Bijeće sigurnosti • $tarateljski savjet D vrši administraciju mandata Fu ni $uda je posljednji prisupio ":Au! $talne članice( Kina. koja pri#vata dokumente i principe ":Aa mo e postati članica. ekonomske saradnje.! precizno je odre%eno da svaka suverena i me%unarodno priznata dr ava. pa se početkom .sve dr ave članice< D daje preporuke. nisu postale.+o je prva :B/. socijal! i ekonom! problemima • Bijeće sigurnosti D odlučuje o tome šta je prijetnja za mir • Ekonomski i socijalni savjet D koordinira u oblasti ekonomske i socijalne politike • &e%unarodni sud D .>. sastajao se prosječno 3L godišnje i na vanrednim zasjedanjima! $vaka članica je imala predstavnike i jedan glas u skupštini koja je odr avala zasjedanja jednom godišnje u septembru! A I2olacio&i2am D politika izolacionizma je povlačenje iz aktivnog učešća dotične dr ave sa ostalim učesnicima u svjetskim poslovima i primarna orijentacija dr ave na bavljenje unutrašnjim poslovima! UN ": je me%unarodna organizacija za odr avanje mira i sigurnosti u svijetu. već se i ": obavezuje da pomogne da zaštiti tu zemlju od posljedica agresije! /d svog utemljenja . nadle an za sporove me%u dr avama ":Aa pod uslovom da dr ave pri#vate nadle nostO . ali velike sile su dopuštale da interesi realpolitike diktiraju koje će dr ave biti primljene u članstvo! $jedište ":Aa je u američkom gradu :eM NorkAu! 1lavni organi ":Aa su( • 1eneralna skupština . -ibija. pa je peti član postala )epublika Kina! $astav i broj članova savjeta je s vremenom rastao.??= D . &eksiko. čiji je cilj bio spriječiti nastanak ratova.??5! HiG D $iC1 presudaO • +ajništvo D 1eneralni sekretar na 3 godina. Fapan.??4! ": je imala .>!marta . japanskoj i italijanskoj agresiji /vlašćenje za bilo kakvu akciju je za#tijevalo anonimno glasanje $avjeta i većinu glasova u skupštini! $avjet -ige naroda je imao nadle nost za bavljenje svim problemima koji utječu na svjetski mir! *očeo je sa radom uz 2 stalne članice "K. 1rčka i 'panija! $78 su trebale biti peta stalna članica. razvijanje dobrosusjedski# odnosa. sama od sebe raspada! )azlozi propasti -ige naroda su( • :ije uspjela osigurati me%unarodni mir i sigurnost • :ikad nije postala univerzalna me%unarodna organizacija • 8r ave nisu bile spremne u potpunosti zabraniti pravno rat • Bodeće dr ave su vodile politiku popuštanja spram njemačkoj. u čl!3.?( Hurkina Kaso. kulturnog ili #umanitarnog karaktera • Kunkcionisanje u ulozi centra za usaglašavanje djelovanja svi# naroda na postizanju ovi# zajednički# ciljeva! " *ovelji ":Aa. Bijetnam :estalne članice .>. Grvatska.. 9talija i Fapan i 2 izabrane na svake 0 godine od strane skupštine! *rve 2 izabrane članice su bile Helgija. +urska.>23!.! vijeku( • $loboda 4 .( 7ustrija.&i0a3-oj po0*lji UN4a. socijalnog. Krancuska. "ganda $talne i nestalne članice zajedno čine vijeće sigurnosti! @l! . članice! $vaka suverena dr ava. a stupila je na snagu "5$ o-/o7+a '(56$ nakon pri#vatanja od strane 3. . ali on nije ostvaren. širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudski# prava i osnovni# sloboda čovjeka! Ciljevi ":Aa zapisani su u o.

vlada . stepen urbanizacije. kao i privilegije i imuniteti same organizacije! *orast broja me%unarodni# organizacija uzrokuju sljedeći faktori( • 8r ave više nisu samovoljne. te su oni bitni jer čine subjektivni element dr ave..>>0!posljednje ušle u :7+/ VAR8AVSKI PAKT Cilj je uspostaviti protute u :7+/ savzu! 8oktrina -eona Hre ujea. natalitet. najbitniji subjekt me%unarodni# odnosa! :astaje nastankom civilizacije! Hitne karakteristike svake dr ave su( teritorija. &a%arska su . sposobnost posjedovanja svojine i sposobnost posjedovanja činilaca autonomnog obavljanja poslova! +u spadaju diplomatske privilegije i imuniteti najviši# slu benika me%unarodne organizacije.• Fednakost • $loidarnost • +olerancija • *oštovanje prirode • 6ajedničku odgovornost HiG D . $ovjetski $avez D potpisnice ovog pakta! SUBJEKTI MEĐUNARODNI ODNOSA $ubjekti I glavni akteri dešavanja u me%unarodnim odnosima DR9AVA 8r ava je nastariji. )umunija. mortalitet. @eška. stepen obrazovanja. @e#oslovačka.!!! A Blada D po pravilu vlada se izabira i orgnizira u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom. $inajeva doktrina! &a%arska. a slu i postizanju zajednički# odre%eni# ciljeva! :astale su voljom aktera. ideološki# i ekonomski# snaga tadašnjeg svijeta ubrzali su i ojačali trendove parcijalnog blokovskog povezivanja 5 . suverenitet tj! me%unarodno priznanje! A +eritorija D je dio prostora . te ugovornu sposobnost za sklapanje me%unarodni# ugovora.kopna. organe. često su mnogo va nije tzv! Kvalitativne osobine stanovništva. odnosno samo onaj organ koji se tako po ustavu naziva! MEĐUNARODNE OR!ANIZACIJE KAO SUBJEKTI SAVREMENI MEĐUNARODNI ODNOSA &e%unarodna organizacija se posmatra kao zajednica više dr ava osnovani# me%unarodnim ugovorom.! septembra! >?Ati# godina je :7+/ savez postao aktivan u Fugoslaviji! *oljska. stanovništvo. te sposobnost vo%enja pravni# postupaka u odnosu na me%unarodne i unutrašnje pravne postupke! /ni tako%er posjeduju me%unarodno pravo i obavezu. po pravilu zajedničko tijelo i imaju osnovne elemente subjektiviteta. pismenost. i nu no tra e mogućnost udru enog djelovanja • )azvoj vojni# i te#nički# sredstava učinio je postojanje bilo kakvi# utvrda nemogućima • $tvaranje socijalistički# nakon . a u krajnjem slučaju su glavni nosioci me%unarodni# odnosa! Hroj stanovnika je osnovno kvantitativno mjerilo za moć dr ave.!svjetskog rata i #ladnoratovska polarizacija vojni#.>>. vode. a tu se misli na starost. zraka< koji naseljava i koristi odre%eno stanovništvo i koje se nalazi pod vlašću vlade te dr ave! Hitne funkcije neke teritorije koje odre%uju i mjerila za opisivanje i komparacije dr avni# teritorija su( • Beličina teritorije • Kvalitet • 1eografski polo aj A $tanovništvo D njime se smatraju ljudi koji na teritoriji dr ave trajno prebivaju.!P 4!2! HiG P 5!2! $78 D HiGP NATO '(5($ Cilj je uključiti $78 u odbrambeni me#anizam :7+/ saveza! *ostoji . a vanjski poslovi svake dr ave se po pravilu vode preko specijalnog nadleštva za vanjske poslove! *od pojmom vlada se ne podrazumijeva samo ono značenje koje ona ima u ustavnom pravu. znači napad na sve članice! :7+/ se pozvao na ovaj član . kada se govori o stanovništvu jedne dr ave. politički#. zajednica koja ima vlastite organe.kontroliše stanovništvo i teritorij<. odnos me%u polovima.. odnosno dr ava. kao udru enja ili asocijacije sa posebnim pravnim subjektivitetom i statusom koji omogućuje pravnu nezavisnost i autonomiju pri vršenju poslova vezani# za taj autonomni i nezavisni status u odnosu na druge pravne subjekte! &e%unarodne organizacije imaju svoj osnovni dokument. gdje spadaju pravna sposobnost predstavljanja kod drugi# me%unarodnoApravni# lica.= članica! @l! 3 D :apad na bilo koju članicu :7+/ saveza. iako ni on ni veličina teritorije nisu primarni na utjecaj koji dotična dr ava ima u me%unarodnim odnosima! *ored broja stanovnika.!3!. *oljska.

vo%ena principom da će akt agresije naići na kolektivni odgovor ostali#! A )76-9K7 96&EQ" K/-EK+9B:E HE6HFE8:/$+9 9 )7B:/+EJE $:717 D obje imaju za cilj mir i sugornost. a istovremeno i sredstvo za promjenu raspodjele globalne moći kako bi se očuvale bitne osobine sistema ravnote e snaga! A K/-EK+9B:7 HE6HFE8:/$+ D vanjska politika je rezultat unutrašnji# odnosaO označava bezbjedonosni re im uspostavljen dogovorom veliki# sila kojim su postavljena pravila za odr avanje mira. jer polazi od toga da se moć . struka predstavljanja dr ave u me%unarodnim odnosima kojom se bavi diplomat 6 . tako da nijedna dr ava nije dominantna. globalna ili regionalna velika sila koja daje svoju podršku na dolučan način nekoj odbramnbenoj koaliciji! )avnote a snaga kao pristup se bavi ratom na način koji obezbje%uje opstanak tog problema! )at je način da se odmjeri relativna snaga dr ave. diplomacija je instrument kojim se ostvaruje ta politika! +ime se osnovna funkcija diplomacije ispoljava kao dr avna djelatnost na području spoljne politike! $am pojam 'diplomacija' dolazi od grč!riječi 'diploma' što znači presavijeni list. ako na drugoj strani postoji druga. tako što će ubla iti snagu novog izazivača! Halanser je u sistemu ravnote e snaga jedna utjecajna. prije svega. karijera. znanje. radi se o ciljevima politike odre%eni# dr ava. igra ulogu balansera. vještina i metoda komuniciranja. dr ave ili grupe dr ava ne mo e obuzdati ničim drugim do moći druge dr ave ili grupe dr ava! 1lavne pretpostavke ravnote e snaga prema )! Bukadinoviću su( • *ostojanje većeg broja samostalni# dr ava koje me%usobno stupaju u različite odnose • :epostojanje nekog velikog centra koji bi imao moć iznad sile pojedini# dr ava • 8r ave raspola u svojom silom koju će upotrijebiti kao krajnje sredstvo za ostvarivanje svoji# interesa. tj! neće biti upotrijebljena. ali ravnote a snage ima za cilj da je vojna moć podjednako rasporstranjena." današnjoj fazi mirniji# me%unarodni# odnosa prirodno je da jača elja najvećeg broja dr ava da djeluju aktivno u raznim me%unarodnim organizacijama koje sus e pokazale kao korisni instrumenti uskla%enog djelovanja i rješavanja me%unarodni# problema! &e%unarodne organizacije se dijele na( • &e%unarodne vladine organizacije D u kojima dr ave djeluju na osnovu me%unarodnog ugovora • &e%unarodne nevladine organizacije D koji tvore široki krug različiti# skupina. odr avanja me%unarodni# odnosa. tj! dvostruko presavijeni pergament! *rema $tjepanu -apendi diplomacija ima više semantički# značenja( • $posobnost. pregovaranja i rješavanja konfliktni# situacija • Bo%enje dr avni# poslova na području vanjske politike putem slu beni# diplomatski# odnosa s drugim subjektima me%unarodnog javnog prava • "kupnost dr avnog aparata koji je u slu bi predstavljanja dotične dr ave u svijetu i pojedinim dr avama i me%unarodnim organizacijama koja u ukupnosti pokriva ministarstvo vanjski# poslova i diplomatskoAkonzularnu mre u dotične dr ave • $ama profesija kao takva. oblik dr avne djelatnosti usmjeren na odnose sa drugim zemljama i subjektima me%unarodni# odnosa! " osnovi. a slabe tuku'! • $ila se jedino mo e neutralizirati silom. sa nijansnim razlikama i drugačijim pojmovnim kategorijama! 6a sve te definicije je zajedničko da je diplomacija. dok kolektivna bezbjednost smatra da su velike sile te koje su prijetnja ostalima da ne počine akt agresije! • MEĐUNARODNI ODNOSI I DIPLOMACIJA " svjetskoj literaturi do sada je poznato najmanje 0?Aak definicija diplomacija. grupa i pojedinaca iz različiti# dr ava BITNI POJMOVI A )7B:/+EJ7 $:717 D jeste tip ili sistem me%unarodni# odnosa koji se predla e radi zaštite neki# univerzalni# i zajednički# vrijednosti! )avnote a snaga podrazumijeva da se na osnovi karakteristika ponašanja dr ava u odre%enom razdoblju mo e dati opis tog razdoblja me%unarodni# odnosa! *olitika ravnote e snaga vodi se i danas. a ti ciljevi se ogledaju primarno u spoljnoj politici dr ava! " vezi s tim. otprilike jednaka takva sila! Fedan od uslova da se do%e do ravnote e snaga je da jedna velika sila koja nije neposredno ugro ena naporom neke druge sile ili koalicije. a mnogi su uvjerenja da se samo ovom sistemu mo e za#vlaiti za neizbijanje trećeg svjetskog rata! )avnote a snaga se primarno ve e za pojam moći. najjednostavnije rečeno. što automatski znači da su sna nije dr ave u boljem polo aju. jer 'jake poštuju.

dakle. da se obustavi trka u naoru anju. realnostima koje su postojale u svjetskim odnosima. koji su kroz #istoriju bili različiti. u prvom planu su isticana prava i obaveze pet veliki# dr ava. pojave više zemalja koje posjeduju nuklearno oru je. kontrolira posjedovanje i onemogući upotreba nuklearnog oru ja itd! Kao aktivnost koja je usmjerena prema brojnim subjektima i faktorima me%unarodni# odnosa.8iplomacija je.a:o+a i &j*)o0a 2a. ekonomski instrumenti. dr avna aktivnost i integralni je dio političkog ivota svake dr ave! Hez diplomacije teško bi bilo sagledati dinamiku me%unarodni# odnosa! 8iplomatske aktivnosti su sastavni dio vanjskoApolitičke djelatnosti dr ava. sprječavanje rata i sl! DIPLOMATA Kada govorimo o diplomati. dakle.3! kada zemlje pobjednice nad :apoleonom prvi put tzv!multilateralnim sporazumima utvr%uju pojedina bitna pitanja! &e%utim. itd! +ime se inauguriraju i potpuno novi diplomatski metodi i klasična diplomacija gubi na svom značaju! *ojava satelitske i kablovske televizije. podstičući 'povjerenje. nastojanja da se prekinu oru ani sukobi u pojedinim dijelovima svijeta./+a&o) am7a. ali i nipodaštavajućeg tretiranja svi# ostali# zemalja 'kao mali# sudionika'. vlada donosi odluke koje diplomata izvršava! :jegovi zadaci su( • 9nformiranje • *osmatranje . nji#ovog zajedničkog djelovanja. polo aj • )adi po uputama vlade.=.na osnovu čega je dolazio do informacija< • *regovaranje . sportski# i drugi# odnosa. prvi svjetski *ravilnik o diplomatskim odnosima usvaja se tek . jer se pregovarati mo e samo ako posjedujemo potpune ovlasti< • /bavještavanje ./a0a i&. politički#. uspostavljanja različiti# ekonomski#.KLASI<NA= I NOVA DIPLOMACIJA *oznati britanski diplomant $ir Garold :icolson je 'klasičnu' diplomaciju nazvao 'francuskom diplomatskom metodom'! /n tu diplomaciju vidi kao rafinirani sistem diplomatske etike i morala. vojni#. interneta i mobilne telefonije i sl. propaganda i javno mnijenje A Bojni instrumenti D ključno sredstvo ali samo za jake dr ave. da se stvaraju novi savezi ili me%unarodne organizacije.!svjetskog rata dolazi do bitne promjene u odnosi snaga u svijetu. iako su još na 7#enskom kongresu .po mnogima je ovo ključna funkcija diplomate./i/%/a a-+*:i/acij* . lucidnosti i preciznost. kontinuiteta i postupnosti! *o :icolsonu 'francuska diplomatska metoda' davala je prednost znanju i iskustvu. kulturni#. prije svega u cilju onemogućavanja zakulisni# sporazuma ili odluka koje bi bile skrivene od demokratske javnosti! 7 .=>3!. do blokovski# podjela. koji se smatrao 'ocem nauke o me%unarodnom pravu' dao je dva temeljna pravila me%unarodnog prava u odnosu na diplomatske predstavnike! +a pravila su %.=. kao kvalitete neop#odne za bilo kakvo pregovaranje!' 1lavna ograničenja 'klasične diplomacije' proizilazila su iz tadašnjeg isstema me%unarodni# odnosa! :aime. sistem koji podrazumijeva dobro razgra%eni 'diplomatski bonton' u smislu elegancije. koja je često dovodila do toga da su me%u dr avama sklapani mnogi tajni paktovi i ugovori za koje nisu znali čak ni parlamenti zemalja koje su te ugovore sklapali! *oslije . on( • " iva povlašten status.uloga povratne sprege koju igra diplomata< $redstva( diplomacija. oni# koji su samo objekti me%unarodni# odnosa! :ekritički je glorificirana 'tajnost diplomatskog djelovanja'. fantastično je ubrzala mogućnost slanja i primanja poruka što je sve pojačalo za#tjeve za tzv!javnom diplomacijom! +ako i danas štošta ostaje u domenu tajnosti i tajni# pregovora i dogovora. pored ostalog. vojni instrumenti. za#tjev za afirmacijom javne diplomacije je pojačavan. moć vojni# institucija je opala i koristi se samo u slučaju napada na dr avu A Ekonomski instrumenti D pravilno korištenje oslikava snagu dr aveO • $ankcije • *omoć A *ropaganda D njen cilj nisu elite već narod. ljubaznosti.=! usvojena odre%ena diplomatska pravila i instituti! TRADICIONALNA .po. dostojanstvenosti./i/a! &nogi analitičari smatraju da glavni zaokret u svjetskoj diplomaciji uslije%uje s Hečkim kongresom iz . #ladnog rata. kao neke vrste sofisticirane špijuna e. da se otpočnu mirovni pregovori. ali u suštini cilj diplomacije je afirmacija interesa i polo aja vlastite dr ave. a njome mijenjamo javno mnijenje! Efikasna propaganda je ona koju ne s#vatamo da je propaganda! Gugo 1rotijus. diplomacija obavlja veoma va ne zadatke.

pa do savremeni# teoretičara me%unarodni# odnosa.!sept!. &onteskjea. u smislu da je jedan etnosAnarodAnacija uokviren u granicama iste dr ave! *roblem je to što je na cijeloj planeti teško naći primjer takvog idealnog razgraničenja gdje se poklapaju 'prirodne' sa 'etničkim' granicama! &nogi autori kada analiziraju ulogu geografskog faktora. razmjenu i plasman moderne te#nologije.! i razaranja $vjetskog trgovinskog centra. vojno s#vaćen kao brzi prvi udar. +omasea Campanelle. tajne slu be i klasičnog diplomatskog protokola! FAKTORI U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA !EO!RAFSKI FAKTOR U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA +zv! 1eografski materijalisti i 'geopolitičari različiti# teorijski# orijentacija' su geografskom faktoru u me%unarodnim odnosima pridavali primarnu ulogu. +! &ora.o0a :o-/+i&a$ BU8OVA DOKTRINA *oslije poznati# doga%aja od . kojim se nastoji poraziti neprijatelj prije nego što je on u stanju da organizira odgovor radi odmazde! /no što posebno zabrinjava jeste da se u kontekstu promoviranja pret#odni# teorija. a $78 tako blizu!T 8 . 7frike i 7zije tako nazadne i nerazvijene u odnosu na npr! 'vicarsku. unapre%enje naučnoistra ivačkog rada. kako bi se protivnik natjerao na kompromis ili kapitulaciju! " ovom kontekstu se ponovo promovira kao po eljan i preventivni rat. već se i realizira kao 'preventivno vo%enje rata protiv drugi# dr ava'! *o američkim autorima 'Hušova doktrina je u osnovi jednostrani samostalni pristup u odnosu na prijetnje američkoj bezbijednosti'! /na zagovara vojni napad na protivnike prije nego što oni kane ili šta su oni u stanju da napadnu $78! Brlo sumnjivo i ničim utemeljeno obrazlo enje je da je osnovni cilj 'da se preduprijedi nji#ova sopstvena preventivna agresija' +ime je Huš odabrao strategiju diplomacije prinude. kao linije razdvajanja me%u dr avama se uglavnom dijele na prirodne i tzv!etničke granice. neki# veliki# prirodni# resursa. američka administracija na čelu sa Hušom. povodom vojne intervencije na 9rak! 9z ovoga proizilazi diplomacija prinude.$ druge strane. koje je u 7lpima.. prije svega. kao pristup pregovaranju dr ava me%u kojima postoji spor. bez izlaza na more. utvr%ivanje pravila trgovine i investiranja na globalnoj razini. uklanjanje barijera u bilateralnoj trgovini. te unapre%enje kulturne i sportske saradnje! +ime moderna diplomacija sve više zadobija pragmatički karakter. borbu za nova tr išta. sa ovakvim izazovima koji su najveća prijetnja svjetskom miru. gdje se koristi prijetnja ili upotreba ograničene vojne sile. kao i samim kvalitetima tla! 7ko bi se dr ali kalsični# geografski# teorija. Hog tako daleko. i to ne samo u me%unarodnim odnosima. odlučila je da 'spriječi da re imi koji ele #emijsko. a osloba%a se imid a elitne. odnosno da 'natjera neprijatelja da učini nešto što inače ne bi uradio'.premijer :)K< 'cjelokupna diplomacija je nastavak rata drugim sredstvima' :a tom fonu nastaju i nove 'diplomatske doktrine' kao što je B%.-a :iplomacija. biološko ili nuklearno oru je' prijete $78Au i svijetu! +a politička odluka proširila je Hušovu doktrinu na usmjerenosti sa terorističke organizacije na ratno stanje. privlačenje strani# investicija. pa i samom opstojanju čovječanstva! /na je danas usmjerena na nešto što se zove *-o&om. kazao( SBi nas morate razumjeti. dr ave koje posjeduju nuklearno oru je moraju se u#vatiti u koštac sa dva centralna pitanja( • 8a li da koriste nuklearno oru jeR • Kako da spriječe druge da ga koristeR &oderna diploamcija je danas suočena. razmjenu informacija. posebno u $78Au. citiraju bivšeg meksičkog predsjednika.??. svi oni insistiraju na razlikovanju više geografski# elemenata u kojima se ogledaju značajne uloge u djelovanju tzv! *rirodni# uslova koji utječu na ivot čovjeka i cjelokupnog društva! $tare teorije glavni značaj pripisuju 'klimi ili reljefu tla'. pojašnjavajući svoju satelitsku ulogu prema $78. onda nije moguće objasniti kako su mnoge zemlje -atinske 7merike. i ona se ispoljava kao ' 8oktrina zastrašivanja'! Hušova doktrina ne samo da podrazumijeva. koji je. a ipak je jedna od najbogatiji# zemalja svijeta! +ačno je da je jedan od najznačajniji# utjecaja na spoljnopolitičko ponašanje dr ava nji#ov polo aj i prostor! 1ranice izme%u dr ava. veći u ivotu svakog društva! *očev još od 9bn Galduna. favorizira 'još srednjovjekovna teorija pravednog rata'! +a teorija utvr%uje kriterijume prema kojima je moralno dopušteno i 'pravično' da odre%ena dr ava vodi rat. umjesto da svoju aktivnost usmjeri protiv terorista i terorističke organizacije /same Hin -adena. a dopušteni su i metodi koji mogu biti korišteni u tzv! *ravičnom ratu! Kako s pravom upozoravaju Kegli i Bitkopf. kako je s pravom upozorio @u En -aj . kojom se označavaju diplomatske aktivnosti usmjerene prema unapre%enju i zaštiti ekonomski# interesa odre%ene zemlje! +o se odnosi na pitanje unapre%enja izvoza.

za jedinstvenu produkciju. negdje je sabor. jezik i tradicija! 'to se tiče analize me%unarodni# odnosa. negdje je med lis. me%unarodni odnosi su u osnovi odnosi izme%u dr ava ili globalni# društava! " tom kontekstu narod ili nacija su izuzetno značajni faktori ili subjekti me%unarodni# odnosa! *rema klasičnoj marksističkoj teoriji jasna je distinkcija izme%u naroda i nacijeO i nacija se ve e za savremeni produkcioni odnos( za tr ište. a mnogi tomu dodaju i odre%ene psi#ološke karakteristike! Hez obzira na sve to. notorno je da se svaka politika dijeli na unutrašnju i spoljnu .vanjsku< politiku! Kada se govori o spoljno političkim odlučiocima. pa čak i prašumama! Kad se govori o 'prirodnim granicama' prije svega se misli na očuvanje svoje bezbjednosti dr ave koja u sporovima oko razgraničenja granica i njeni# teritorija uvijek povlači pitanje prirodni# granica! *rirodna granica se smatra najidealnijom granicom za bezbijednost dr ave. negdje je jednostavno parlament! "z to idu vlade pojedini# dr ava. klasične teorije u ulozi geografskog faktora u me%unarodnim odnosima nisu predvidjele novu političku i vojnu konstelaciju sviejta. saobraćaj itd! /ne zemlje koje imaju izlaz na more i koje se s drugim zemljama graniče morima. ali zanemaruju činjenicu da je malo gdje u svijetu moguće uspostaviti čiste etničke dr ave i da svako ima svoj #istorijski račun! " me%unarodnim odnosima se često govori i o prirodnim granicama.ruski skupština<. kretanje stanovništva. vladine i nevladine organizacije. koji se u osnovi ve e sa nastankom i pojmom 'savremene dr ave'! $ nastankom nacije javlja se i 'nacionalna dr ava' koja. jezerima. premijeri. jer je gledano na povijesni razvoj.&nogi teoretičari se oslanjaju i na izjavu jednog meksičkog predsjednika i ka u( SKao i Kina i latinoA američke zemlje se geofrafski nalaze u blizini mnodo jače sile. veoma je bitna veza izme%u nacije i dr ave. pustinjama. bez obzira na sve teorijske kontroverze. te u mnogim slučajevima zajednička vjera i vjerska tradicija. kancelari. jer bi ono. vjerske i #umanitarne organizacije i slično! 9 . negdje je to skupština D 8uma . opšte kultura. bu%enje nacionalne svijesti i sam nastanak nacija je vezan za odre%en stepen razvoja ljudskog društva. za me%unarodnu trgovinu. dovelo do toga da je gotovo nemoguće da jedna dr ava obu#vati teritoriju na kojoj se prostire jedan etnos D nacija. negdje je konvent. kada se govori o spoljnoApolitičkim odlučiocima onda se misli na oficijlene dr avne organizacije. tobo e. negdje je sobranje. odnosno etničke skupine koje su samovoljno odlučile da ive u zajedničkoj dr avi! :eki teoretičari misle da je po me%unarodni mir i stabilnost dobro da se izvede 'etničko razgraničenj'. u osnovi predstavlja oblik dr avnog organiziranja nacije. s obzirom da je dr ava bitniji faktor ili subjekt me%unarodni# odnosa! +/ je i stoga što se suštinskii nteresi pdre%eni# nacija u pravilu identificiraju sa intersima pojedini# dr ava! *oseban problem te identifikacije je u dr avama koje su po ustavnom odre%enju federacije ili konfederacije! " tim situacijama često dolazi do raskola izme%u tzv! 8r avni# i nacionalni# interesa! SPOLJNA POLITIKA I SPOLJNO4POLITI<KO ODLU<IVANJE Hez ula enja u dublju analizu i etimologiju pojmova. prvi ministri itd! "z spoljnoApolitičke odlučioce po pravilu pripadaju vladine i nevladine organizacije. zajednička kultura i tradica. posebno supremaciju $78 i teorije o globalizaciji i sl! $ nastankom moderni# nacija neminovno se javlja te nja da se granice jedne dr ave poklapaju s etničkim prostiranjem jedne nacije! "tvr%ivanje etnički# granica je jako komplikovano i problematično. u toeriji o me%unarodnim odnosima. oni su u svakoj dr avi precizno ustavno odre%eni( negdje je ključan predsjednik dr ave. $78O čije je moć djelimično funkcija geografski# faktora!T 8akle. pa ovisno od ustavnog odre%enja pojedine vjerske i #umanitarne organizacije! $vaki subjekt me%unarodni# odnosa ima svoj centar odlučivanja koji kreira spoljnoApolitičke poteze i akcije! 9nače. me%unarodne organizacije. za tačno ome%enu teritoriju itd! " pojmovnom smislu razlika izme%u naroda i nacije je u tome što je ova potonja vezana za savremeni produkcioni odnos i za savremeno tr ište i za nešto širi pojam onoga što se naziva civilizacija. za granično uokvirene dr ave. zajednički jezik.s pojavom modernog kapitalizma<! :ju odre%uju zajednički teritorij. nji#ovi nadle ni ministri. koje nisu politički problematične! /ne se svode na granice koje su ome%ene morima. smatra se da su u prednosi. tako da se često. naročio na anglosaksonskom jezičkom pordručju. prirodnim planinskim masivima. pojam dr ave i nacije poistovjećuje! Kako je već prije istaknuto. negdje je Kueset. dovelo do dobrosusjedski# odnosa. internacionalne. rijekama. jer more samo po sebi označava mešunarodnu komunikaciju bez ograničenja i granični# uslovljavanja! NACIJA KAO FAKTOR U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA :acija je društvenoA#istorijska kategorija koja se javlja tek na odre%enoms tepenu razvoj društva .

?! . apsolutno nepovoljna! TRANSNACIONALNI SUBJEKTI MEĐUNARODNI +ransnacionalni subjekti me%unarodni# odnosa karakteriziraju se prije svega u tome što su u njima okupljeni ljudi iz različiti# dr ava." mnogim političkim sistemima očit je raskorak izme%u normativnog i stvarnog! $ druge strane. ruski.! stoljeća. koje stoje na stanovištu da će se mir i stabilnost u svijetu odr ati k ada je vojna sila raspore%ena tako da nijedna druga sila.i3&i pa+lam*&/a+&i . odnosno dominantnog globalnog lidera.i. premijeri. pretpostavka je da u u i krug odlučilaca ulaze. šefovi dr ava. se radikalno razlikuju( >p+*:. Hrazil. a to je da $78 zajedno sa svojim evropskim saveznicima odre%ene regione svijeta vide pod utjecajem i kontrolom sopstvene sile! DEMO!RAFSKI FAKTOR U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA " . o sferi utjecaja. što se tiče spoljnoApolitičkog odlučivanja. francuski. već sve više i u ekonomskoj. niti 'vojni savez' ne mogu dominirati drugima! :a ovom planu uglavnom se govori o '#ladnom ratu. fertilitet. došlo je do prave 'demografske eksplozije'! +emeljni problem je što se ta 'populacijska ekspanzija' po pravilu dešava u zemljama 7zije.:7+/ vs Baršavski pakt<. gledano po starosnoj dobi. veličine njenog tr išta. mortalitet! Kada se govori o demografskom faktoru u me%unarodnim odnosima./*mi> daju primat predsjedniku dr ave.i. bez posredovanja svoji# dr ava! /rganizacija me%unarodni# politički# pokreta često nije jasna i oni često djeluju i bez pisani# programa. prije svega. pritom demonstrirajući silu da bi očuvale poredak u sistemu globalizacije. ispoljava u favoriziranju izuzento moćne dr ave $78. preije svega 'vo%a' i sve dokumente koja se 'stara' o nacionalnoj bezbjednosti! 8anas postavlja ključnop itanje u me%unarodnim odnosima '#egemona' u tim odnosima. pa i vojnoj moći . te istaknuti članovi vlade! *redsjednički sistemi D primjer američki./*mi> daju primat predsjedniku vladajuće partije. u američkom poimanju te riječi! 7merički #egemonizam se. ODNOSA 10 . pripadnici ti# pokreta su po pravilu mnogo privr eniji pokretu nego što su to članovi me%unarodni# :B/ i sl! 8anas se kao najva niji me%unarodni politički pokreti.j*:&i3-i . u zemljama koje su ekonomski nerazvijene i koje su na granici biološke egzistencije! $ obzirom da se radi o teritorijalno ogromnim zemljama . Kuba 8eomkratski D :jemačka. statuta i bez razra%ene organizacije i utvr%eni# organizacioni# oblika! $ druge strane.i. prije svega. 9ndonezija<. ti sistemi. $kandinavija VOJNA MO? KAO FAKTOR MEĐUNARODNI ODNOSA *o definiciji vojna moć ograničava potencijalni izbor politički# odluka. 9ndija.-i . pa i vojni faktor! 1otovo da se mo e aksiomatično postaviti tvrdnja da nerazvijeni i siromašni do ivljavaju demografsku eksploziju i apsolutnu prenapućenost sopstveni# teritorija./*mi> daju primat perimjeru ili predsjedniku vlade. s ciljem da se ograniči ekspanzija protivnika i osvoji prevlast u svijetu! Kada se promišlja o 'teoriji sile' uglavnom se od sedamdeseti# godina prošlog stoljeća misli na sni avanje razlika u vojnim sposobnostima izme%u suprotstavljeni# 'veliki#' sila za koje se pretpostavlja da povećavaju mogućnost izbijanja me%usobnog rata! *rije ssvega. 7frike. -atinske 7merike. zapravo. odnosno da boluju od tzv! Hijele kuge ili pošasti. koje su faktički asocijacije nacionalni# stranaka. od koji# mnoge postaju velike sile i to ne samo u demografskoApopulacijskom smislu.>>. jer predstavlja posredni faktor u donošenju odluka. što je druga konfrontacija izme%u $78 i $$$). jer im je struktura stanovništva. misli se na period od . dok se u istinskim demokratskim sistemima spoljnoApolitičko odlučivanje zasniva na uzajamnoj konsultaciji i uva avanju svi# relevantni# faktora koji su ustavom odre%eni! Kada se govori o spoljno političkim odlukama i nji#ovim izvršiocima. koja vrši predominantan utjecaj na globalni sistem! " ovom kontekstu radi se o teorijama 'ravnote e sile'. američka politika preferira teoriju 'sfere utjecaja'. posebno sa aspekta što su mnoge od ti# zemalja već postale izuzetno bitan ekonomski. predsjedavajući. +urska< ovaj faktor je veoma značajan za ukupne odnose u svijetu! 8emografska nauka se u osnovi temelji na pojmovnim kategorijama kao što su natalitet.Kina. uglavnom. tranziciji sile. o bezbjedonosnim proturječjima' itd! Kada se analizira #ladni rat. danas se jednostavno ne mo e zanemariti činjenica broja stanovnika jedne zemlje. tzv! 'do)ma/.>2> do . a da bogati i razvijeni imaju problema s biološkom supstancom.. niti 'blok'. kojima čuva sopstvenu dominantnu poziciju. >-la..Kina. pominju me%unarodne političke internacionale. stvaranje i nametanjem pravila. sposobnog da diktira pravila prema kojima će se upravljati me%unarodni poltički i ekonomski odnosi! $a sticanjem svekolike moći $78 postaju glavni #egemon koji mijenja postojeći sistem. kao i nji#ovi# koalicija . kao i početkom .!!! Klasični parlamentarni sistemi D Kina. Hrazil.

Fapana i zemalja E"< odr avaju gotovo ravnopravne odnose s pojedinim vladama preko svoji# specijalni# 'nadleštava za vanjske poslove' " najnovijem razvoju me%unarodni# privredni# organizacija čini se da nastupa vrlo va na faza nji#ova stalnog rasta i jačanja! " pozitivne strane takva udru ena djelovanja krupnog kapitala se ubraja dinamičan razvoj svjetske privrede. nad kojima ono ima potpunu vlast ili njegove filijale. utvr%ivanju cijena i ukupne proizvodnje. te velika preduzeća umnogome svojom finansijskom moći sama kontroliraju teritorije. koje sus astavljene od članova predstavnički# tijela u dr avama D članicama. koja jako djeluju na prostoru odre%ene dr ave i dobrim dijelom su pod njenom kontrolom. dr ave koje imaju veliku ekonomsku moć i koje su veoma uključene u me%unarodnu produkciju i trgovinu istovremeno su veoma sna ne i u vojnoj sili.koje polaze od iste ideologije .>!. tako%er. tako je i kontrola nji#ovog rada prilično ote ana! Kompanije su jednom vezane uz poslove izvoza i uvoza. kao što je to slučaj sa $avjetodavnom skupštinom $avjeta Evrope i *arlamentarnom skupštinom E"! *ripadnici srodni# nacionalni# stranaka se u takvim organima u stvari udru uju. koje su raspore%ene u višer dr ava i podre%ene jednom centru! $redište preduzeća je u jednoj dr avi. utiču na spoljnu politiku siromašni# dr ava pri dnu #ijerar#ije! :eke zavisne dr ave odgovaraju na svoj ekonomsku nemoć udovoljavajući ponizno eljama bogati# od koji# zavise! 8imitrijević i $tojanović govore o još jednom obliku utjecaja veliki# preduzeća na me%unarodne odnose! +o su u prvom redu 'me%unarodni karteli'! Karteli predstavljaju sporazum izme%u nekoliko krupni# preduzeća o raspodjeli svjetskog tr išta. te početkom . čime se podstiče nji#ov monopolistički. iako ne sasvim razvijene! +o su višenacionalna preduzeća.8H*< se često koristi u kombinaciji sa ostalim faktorima kako bi se identificirale velike sile. to je sklonija da igra aktivnu ulogu u svjetskoj političkoj ekonomiji! Hogate dr ave imaju interese da se prostiru daleko van nji#ovi# granica i po pravilu imaju i mogućnost da i# realziraju i da i# zaštite! 6apravo. rukovodeći se primarno posebnim interesima svoji# vlasnika i upravljača. izravnavanje te#nološkog razvoja pojedine zemlje. bez obzira na to da li su članovi politički# internacionala ili ne! TRANSNACIONALNE PRIVREDNE OR!ANIZACIJE Foš krajem . po pravilu. trustovi.?!vijeka. kao što su karteli. dovoljno je da postoji ogranak kompanije u jednoj stranoj dr avi. drugi put su uključene u velike investicije u inozemstvu. gdje se nadzor vrši posredovanjem odgovarajućeg. ali svima je zajedničko to što imaju sistem privredni# jedinica. samom činjenicom što je vojna moć direktno u funkciji ekonomski# potencijala! 9 društveni brutoAproizvod . imaju razgranate me%unarodne akcije i često djeluju nezavisno od vlada. dio nji# samo kupuje i prodaje licence za proizvodnju neki# proizvoda i opreme. u kojima su se nalazili nji#ovi interesi ili to čine preko korumpirani# lokalni# vlada! :eosporno je da nivo privrednog i industrijskog razvoja odre%ene zemlje veoma utiče na njene spoljno političke ciljeve! Kako ka u Kegli i Bitkopf. liberalističke. dijela akcija! *rema najširem gledištu.socijalističke. što je va an element za predvi%anje veličine globalnog interesa i anga iranosti pojedini# zemalja! $am 8H* postaje osnovno mjerilo proizvodnje roba i usluga u nekoj zemlji i u datom periodu! :ivoi produktivnosti i prosperiteta. a postoje i brojni poslovi u kojima se multinacionalne kompanije pojavljuju kao kontraktori za proizvodnju odre%eni# proizvoda u stranim zemljama! 8anašnje multinacionalne kompanije . za kontrolu dovoljnog. da bi se radilo o multinacionalnoj kompaniji. prevladavanje uski# granica nacionalnog tr išta i izvoza. oligopoli. ali se ipak smatra da treba da i# bude u više dr ava! Kako se kompanije pojavljuju u različitim aktivnostima. zapravo u epo#i onoga što marksisti nazivaju imeprijalizmom D javljaju se velika privredna preduzeća. monopoli. konzervativne!!!< i imaju slične političke programe! :ove prilike za djelovanje politički# transnacionalni# organizacija treba tra iti u onim tijelima me%unarodni# javni# organizacija. u najnovije vrijeme se zapa aju subjekti ove vrste čije su transnacionalne crte nesumnjive. uvo%enje br e modernizacije. a jedinice van te dr ave mogu biti ili dijelovi samog tog preduzeća. što je zemlja razvijenija. ubrazavanje znanstvenoistra ivačkog rada! TRANSNACIONALNE VJERSKE OR!ANIZACIJE 11 . odnosno finansijskog kapitala! +akva preduzeća su odigrala veliku ulogu u kolonijalnim osvajanjima! Koncentracija kapitala ima globalnu oznaku. tj! oligopolistički polo aj! 8ok je kod svi# ovi# oblika bilo riječi o velikim preduzećima koja su u suštini nacionalna i o nji#ovim spregama me%u sobom i s dr avama.ugl!iz $78. koja se u svakodnevnom govoru najčešće nazivaju višenacionalnim ili multinacionalnim korporacijama! *ostoje različite definicije višenacionalni# preduzeća.

kao vr#ovnog vjerskog autoriteta i vo%e. i islam je u organizacionom i #ijerar#ijskom smislu imao univerzalan karakter! :a čelu svi# muslimana zavisno od #istorijskog perioda. koji poziva na uspostavu idovske dr ave u britanskom mandatu *alestini! 8r ava 9zrael je uspostavljena . ideologije i elja rodio se cionizam. za subjekt međunarodnog prava. pa i institucionalno organiziraju u odre%enim dijelovima svijeta! KATOLI<KA CRKVA :ajčvršće organizirana me%unarodna crkva jeste katolička crkva! /na počiva na razvijenom sistemu pravila i ima strogu #ijerar#iju. prije svega od strane &oskovske patrijaršije. sa sjedištem u 9stanbulu! )aspadom /!C!. na čijem čelu se nalazi papa u svojstvu 'Br#ovnog prvog svećenika svjetske crkve'! *ored pape u Batikanu djeluje i skup kardinala. sve do . prije svega.>.2! maja . ime je Katolička crkva postala veoma značajni transnacionalni subjekt međunarodnih odnosa. a povremeno i drugi# evropski# kne evina i dr avica! *apa je i danas svjetovni vladar. te posebno na ukupnu tradiciju i kulturu! :e ulazeći u analizu različiti# oblika religije i religijske sviejsti. s Kur'anom kao ustavom i '#ilafeta' kao dr ave koja bi okupila sve muslimane i sl!. odnosno šef dr ave Batikan.>2=! odlukom 1eneralne skupštine ":! SREDSTVA SPOLJNE POLITIKE 12 . prije svega. postoje i me%unardne religije. Samom činjenicom da ona ima svjetski centar odlučivanja. odnosno šei#ulAislam.=5?! i svjetovni vladar jednog dijela 9talije. odnosna na cijeloj zemlji! +o su. odnosno nacionalnom principu! :a me%unarodnom planu. ili tzv! /bjavljene religije. bio je sam padiša# . me%u kojima je i značajan broj me%unarodni# :B/! Br#ovni poglavar crkve D papa D bio je do . ali su ti pokušaji bili nerealni! JUDAIZAM Fudaizam je izvor i kršćanstva i islama! :akon dugi# godina progonstva. temeljene na Ho ijoj objavi! Hitno nji#ovo obilje je jeste proporcionalno veliki broj sljedbenika koji oduvijek te e da se grupišu. religije koje propovijedaju vjerovanje u samo . a Carigradska patrijaršija i njen patrijar# su samo 'primus inter pares' me%u drugim crkvama i patrijaršijama! Baseljenski sabor ima značaj što je on vr#ovna vjerska instanca. s jedinstvenom #ijerar#ijom i centrom odlučivanja.>!primala suverenitet pape nad vatikanskim gradom! Na osnovu toga tradicionalno međunarodno pravo je vodilo računa o moći Katoličke crkve. organizirana na autokefalnom.=! s ciljem da se uspstavi jedinstvena islamska arapska zemlja. ne samo da ima veliki značaj i speci#ičnu ulogu u međunarodnim odnosima.4!.>. fašistička 9talija je . ukida se i #alifat i time se islam počinje organizirati na nacionalnoj osnovi! :aime. sazvan je Galifatski kongres u Kairu . tj!vjerska učenja koja imaju sljedbenike u više zemalja. u +urskoj revoluciji pod vo%stvom 7taturka. *ravoslavna crkva je. PRAVOSLAVNA CRKVA 6a razliku od Katoličke crkve koja je univerzalnog karaktera. već je i na poseban način organizirana u odnosu na druge svjetske religije. koje je me%unarodno priznata! 6a vrijeme vladavine &usolinija. koji obezbje%uje jedinstvo Katoličke crkve i utvr%uje način ponašanja i djelovanja svekolikog katoličkog klera! 8uga i bogata tradicija Katoličke crkve stavila je pod njenu kontrolu niz organizacija i institucija. koja nastoji da bude vodeća u cijelom pravoslavnom svijetu! ISLAM $ve do propasti /!C!.2! ulogu vr#ovni# poglavara svi# muslimana imali su #alife. aspekta proučavanja me%unarodni# odnosa treba spomenuti da pored mnogi# lokalni# i 'nacionalni#'. Hoga. pravo na sklapanje međunarodnih ugovora itd. nacionalnu emancipaciju i #omogenizaciju.>2. odnosno sultanata. da nije potčinjena ni jednom drugom subjektu međunarodnih odnosa i da u!iva odanost velikog broja ljudi u raznim zemljama i da neposredno stupa u odnose s drugim subjektima međunarodnih odnosa " Katolička crkva. ukidanjem sultanata. priznajući je. monoteističke religije.sultan<. što je značilo i pravo na razmjenu diplomatskih predstavnika. osnovano . ali njegov program nije bio općepri#vaćen u muslimanskom svijetu! +ransnacionalnu organizaciju pokušavalo je da predstavlja &uslimansko bratstvo.>. Jidovi su s#vatili da će kao vjerska manjina prestati trpjeti samo ako budu ponovo mogli ivjeti u vlastitoj zemlji! 9z ti# s#vaćanja. u vidu Svete Stolice.! cionistički pokret usvaja tzv! Haltimorski program. koja daje autokefalnost pojedinim pravoslavnim crkvama! *roblem je u tome što se Baseljenski sabor veoma rijetko sastaje i što se #ijerar#ijski nastoji potisnuti i minimizirati.>. koji su ses matrali nasljednicima &u#ammeda. ali i svjetskog vladara! Kao pokušaj obnove #alifata. nominalno na čelu *ravoslavne crkve i danas je Baseljenski sabor sa sjedištem u 9stanbulu.)eligija je u različitim oblicima utjecala i na nacionalne ideologije. čijom je zaslugom i uspostavljena dr ava 9zrael! .

jer ona nije u interesu $78Aa! $matra da je potrebno odobrenje Bijeća sigurnosti da bi se izvršio ovaj vojni interes 8onald )umsfeld D jedini američki sekretar u .5! jula . zauzvrat.! Carter je lično vodio pregovore.$78.??. sovjetska sfera utjecaja prelazi i u &and uriju nakon poraza Fapana. podr avao je intervenciju u 9raku 7#med C#alabi D direktor iračkog nacionalnog Kongresa! 0? godina je bio van 9raka! Condoliza )ice D podr avala stav )umsfelda! Kongres nije odigrao ulogu! :ije bilo saglasnosti! *ostojala je marginalna uloga predsjednika D Hus# u prvoj godini svog mandata je bio protiv invazije! 13 . ali već u aprilu . a odr an je . posredovao izme%u egipatske i izraelske strane I ključ uspje#a! 7rapi su izgubili( $inaj. $ovjetski savez.>23! Cilj je bio dogovoriti granice i obnoviti postratnu :jemačku! Ključno je bilo pitanje njmačke reparacije. Fimmy Carter.!. Belika Hritanija i Krancuska< 9deja je bila i iskorijeniti autoritane uticaje u njemačkom obrazovanju! CAMP DAVID "česnici su bili 7nMar $adat.>23! 1lavni akteri su bili @erčil. pristup $ueskom kanalu potpisan .!.! augusta .!A. vraćanje sinajske teritorije u zamjenu za diplomatsko priznanje Egipta. ogrnaičenje egipatskog vojnog prisustva na granici.>23! • Camp 8avid .>23! počinju neslaganja sa $ovjetima o budućnosti istočne Evrope! POSTDAM /dr an . mandata. &enac#em Hegin . 1azu. autonomija *alestincima kao preduslov za mir sa arapskim susjedima! Camp 8avid je najveći Carterov uspje# za koji je dobio i :obelovu nagradu . dobitak ju nog $a#alina i Kurilski# ostrva! *redmet razgovora bila je budućnost 9stočne Evrope.0 dana! *ostignuta su dva dokumenta( • /kvir za mirovni sporazum izme%u 9zraela i Egipta.• 8iplomacija • Bojni instrumenti • Ekonomski instrumenti • *ropaganda i javno mnijenje SAMITSKA DIPLOMACIJA A $amiti D posebna vrsta diplomatski# pregovora gdje je cilj dovesti aktere na jednu geografsku lokaciju i pokušati riješiti neka ključna pitanja! 0 napoznatija samita( • Nalta . )uzvelt i $taljin! Cilj )uzvelta i @erčila bio je učešće $ovjetskog $aveza u ratu protiv Fapana..>5=! @ALTA $amit odr an 2!.premijer 9zraela<. $ovjeti su tra ili značajne reparacije dok je +ruman pristao na reparacije iz okupacioni# zona! 8ogovorena je demilitarizacija postratne :jemačke i podjela u 2 okupacione zone! /kupacione sile A .>5=! *regovori su trajali .>5> A prvo priznanje dr ave 9zrael od strane arapske dr ave! • *rincipi za buduće pregovore. :jemačke i ":Aa! $ovjeti će doopustiti odr avanje slobodni# izbora na teritorijama koje su oslobodili! $78 i "K su se slo ile da vlade dr ava koje graniče sa $$$) budu prijateljski opredijeljene prema $ovjetu! " slučaju *oljske dogovoreno je učešće komunista u postratnoj vladi *oljske! " okviru ":Aa dogovoreno je članstvo Bijeća sigurnosti i veto za svi# 3 članica Bijeća sigurnosti! *ostratna :jemačka treba preuzeti obavezu isplate parcijalne reparacije. a Krancuska je uključena u upravljanje postratnom :jemačkom! *rve reakcije na dogovor su bile pozitivne.?! marta . 1olan.>23! • *ostdam . istočni Ferusalem.??0! je počela invazija na 9rak! Hagdad je zauzet >! aprila i pao je u ruke američki# trupa! /va invazija je bila savršeni vojni uspje#! A :eokonzervativni pokret D struja unutar republikanske strankeO desna struja unutar stranke! WolfoMitz! 6ala u se za direktne vojne intervencije C *oMel D bio protiv intervencije u 9raku. 6apadnu obalu! +e teritorije su pripale 9zraelu! STUDIJA SLU<AJA INVAZIJE IRAKA .>23 do .

Hritaniji i )usiji .o&. 9talija i $78<! *otpisan je i B+ia&4K*lo)o0 pa-/ koji je . u $arajevu! Foš prije atentata formirana su dva neprijateljska saveza. Hritanija.>. a to je da je invazijom 9raka 9ranu načinjena usluga i da je kreirana šiitska dr ava! TURSKA I SLU<AJ SJEVERNO! IRAKA @l!3 povelje :7+/ saveza! +urska je strateški bitna dr ava! 9rak ima nafte i na sjeveru i na jugu! 7merikanci su #tjeli pomoću +urske izvršiti invaziju! *ostojao je poslovni# interes turski# privrednika protiv invazije. stvorilo klimu mišljenja koja je učinila rat vjerovatnim! 9ntenziviranje nacionalistički# osjećanja potpirilo je dugo potiskivane etničke i nacionalne mr nje."0( Pr4)/ s4*(ts#)/ r't' 6avršetkom ovog rata tri carstva . odluke • )aspuštanje H7)+ *7)+9FE.. američki predsjednik.s' nastoji da objasni zašto su se tokom pret#odni# pet vijekova periodi rata smjenjivali sa periodima mira. je odr ao govor i predlo io stvaranje Li)* &a+o:a. zabrana zaposlenja članova H7)+ *7)+9FE! " suštini. ali mi on fkt nije jasan.>. Krancuska. uz promjenu ciklusa koja se obično doga%ala istovremeno i sa promjenama u relativnoj moći glavni# dr ava! +okom ovog ciklusa svaki globalni rat vodio je do pojave pobjedničkog #egemona D dominantnog globalnog lidera sposobnog da diktira pravila prema kojima će se upravljati me%unarodni politički i ekonomski odnosi! T()r"*' +(/(1)&"st"%#( st'-"$&)st" pretpostavlja da je za stabilan svjetski poredak potreban dominantan svjetski lider koji bi ka njavao agresore koji ugro avaju status Uuo i sprječavao da eksplozivna konkurencija dugotrajni# suparništava izme%u konkurentski# sila eskalira u veliki sistemski rat! PRVI SV ETS2I RAT *rvi svjetski rat buknuo je na svjetskoj pozornici kada je srpski nacionalista ubio nadvojvodu Kerdinanda juna .Centralne sile< suprotstavljeni Krancuskoj.2!god!. odrekli se većinskog starog 9raka • )aspuštanje iračke vojske D jednim potpisom je ostalo bez posla =?? ??? obučeni# irački# vojnika! 6apostavljen je bitan faktor... kojima su :jemačka. 7ustrougarska i /tomansko carstvo . baš kao i energetski interes! Favno mnijenje A milioni ljudi izlaze na ulice i ne ele da turska izvrši invaziju! +urska će garantovati mir na sjeveru 9raka.!septembra! *aul Hrenner D prvi guverner 9raka je donio . potvrdi njen status svjetske sile i da se odvrati pa nja domaće javnosti od unutrašnji# problema! &nogi još smatraju da je bujanje &'0")&'$"31'.7ntanta<! U3r)0" Pr4)/ s4*(ts#)/ r't' $+)"K+")7-967& D posmatra promjenljiv raspored moći unutar globalnog sistema kao primarni činilac koji odre%uje ponašanje dr ava! )aspored moći odre%uje #oće li se obrazovati koalicije i #oće li preovladati mir! R'4&)t(5' s"$( D teorija po kojoj će se mir i stabilnost najvjerovatnije odr ati kada je vojna sila raspore%ena tako da nijedna sila niti blok ne mogu dominirati drugima! T()r"*' r'0")&'$&)/ "3-)r' tvrdi da je izbijanje rata bilo rezultat elje :jemačke elite da ratom sa Krancuskom i )usijom ojača svoj polo aj na kontinentu. zakonski zabranio rat kao instrument 14 . što je dodatno opteretilo sposobnost evropski# dr ava da izbjegnu rat! Bipola+i2am D me%unarodni sistem sa dva dominantna centra moći P)s$*(.' T)*&-"*' ( S:ajizrazitiji akcenat u jednoličnom nizu doga%aja koji se stalno ponavljaju jeste izbijanje velikog rata u kome jedna sila koja je isprednjačila u odnosu na suparnike izvede tako opasan pokušaj osvajanja svjetske dominacije da izazove stvaranje protivničke koalicije svi# drugi# sila!T T()r"*' . pa ga nisam ni prepisivala! TIPOVI MEĐUNARODNIH ODNOSA (str. posebno u Fugoistočnoj Evropi. otomansko i rusko< su propala. neće izravno intervenisati niti će dopustiti 7merikancima da izvrše invaziju! Ključni ekonomski faktor 9raka je sama +urska! *!$! Kali slučaj o plinovodima. na Bašingtonskoj pomorskoj konferenciji .>. 169-220) – DRUGA PARCI A!A C"#$"%&' t()r"*' +"st)r"*( Ar&)$.!.austrougarsko. je tako%er potpisan i U)o0o+ p*/ ./"+ 0"#$.ila .Fapan. dok su na nji#ovim teritorijama formirane nove dr ave! " Bersajskom dvorcu nadomak *ariza V%:+o Vil."nilateralna politika Hus#a se očitovala nakon .=!.

propagirajući superiornost :ijemaca kao Srase gospodaraT i otvoreni antisemitizam i antikomunizam! P)s$*(.>0=!. Fapan je izveo iznenadni napad na $78 u *earl Garburu./)/ s4*(ts#)/ r't' :ekoliko faktora je o ivjelo #egemonističke ambicije :jemačke! Fačanje( 9)E8E:+96&7 D nastojanje etničke grupe da silom povrati kontrolu nad teritorijom tako da postojeće dr avne granice više ne dijele grupu . obavezujući se da neće jedna drugu napasti! Gitler je nakon toga napao *oljsku a zatim su mi Krancuska i Hritanija objavile rat. time je počeo 8rugi svjetski rat! Fapan je.spoljne politike! U)o0o+ 3*/i+i ./i .7dolf Gitler<.raspodjela svjetske moći izme%u tri ili više centara D veliki# sila. paralele na sovjetsku i američku okupacionu zonu! Belika trojka vo%a D Binston @erčil.!god!..Ri7*&/+op4Molo/o0 pa-/=. Krancuska i Hritanije su počele da se bore za prednost! Hritanije je eljela da očuva novu ravnote u sile time što je podsticala naoru avanje :jemačke. on je to obećanje iznevjerio . razorena vojna sila i spriječen ulazak :jemačke u -igu naroda! 6bog te svoje isključensti :jemačka je nastojala da silom povrati svoje status velike sile ne koji je smatrala da ima pravo! :akon što su $78 odbacila Bersajski sporazum i pri#vatile politiku izolacionizma .u ovom slučaju :ijemce< K7'96&7 D ideologije koja se zala e za ekstremni nacionalizam i uspostavljanje autoritarnog društva zasnovanog na jednopartijskom sistemu sa diktatorskim vo%stvom! &7CG+*/-9+9K D :emačka realna filozofija upravljanja dr avom koja ekspanziju dr avne moći i teritorije upotrebom oru ane sile smatra za legitiman čin! :a početak je tako%er utjecala ogorčenost :jemačke zbog kazneni# uslova koji su joj nametnuti nakon *rvog svjetskog rata! Bersajskim ugovorom nametnute su joj visoke reparacije./)/ s4*(ts#)/ r't' *objedom $aveznika nad /sovinom došlo je do preraspodijele moći i reorganizovanja granica! $ama :jemačka bila je podijeljena na okupacione zone koje su kasnije predstavljale osnovu za njenu podjelu na 9stočnu i 6apadu :jemačku! *roAsovjetski re imi su preuzeli vlast nad 9stočnom Evropom. $$$) je uzeo četiri Kurilska ostrva od Fapana. $78.:evil @emberlen< i Krancuske . a Koreja je podijeljena du 0=!.:am% se ponovo sastala Svelika trojkaT . Hritanija i Krancuska< U3r)0" Dr. kako bi spriječio $78 da uzmu učešća u ratu. Hritanije .7t'&*' . Krenklin )uzvelt i Fosif $taljin D sastali su se na Ko&C*+*&ciji &a Jal/i % C*7+%a+% '(56$)o:!. konferenciji su prisustvovali predstavnici :jemačke . Gitler i $taljin su objavili svoj Pa-/ o &*&apa:a&j% . sklopio +rojni pakt sa :jemačkom i 9talijom kojim su se tri sile /sovine obavezale da će pomoći jedna drugoj u slučaju napada neke od veliki# sila koje ne učestvuju u ratu kao što su $78! 5!. da bi se riješila poslijeratna teritorijalna pitanja i postupak glasanja u /":Aa u cilju kolektivnog upravljanja svjetskim poretkom! " julu '(56$D % Po/.>0=!god!.s tim da je sada $78 predstavljao Gari +ruman< ovaj sastanak je završen bez dogovora! $aradnja saveznika poslije rata u cilju stvaranja nove me%unarodne organizacije kojom bi se upravljalo poslijeratnim me%unarodnim poretkom dovela je . dok se Krancuska protivila ponovnom prijemu :jemačke kao ravnopravnog člana na me%unarodnoj sceni! *ristanak na ponovno naoru avanje :jemačke doveo je do 6)$"t"#( 6)6.ss.>2?!.il* potpisale $78. pri čemu su ostale dr ave svrstane na stranu jednog od suparnika< u raspodjeli moći! :euspje# -ige naroda da organizuje kolektivni odgovor na agresije označavao je slabe institucionalne barijere ratu! 8rugi svjetski rat izbio je prvenstveno zbog :jemačke agresije.>23!.Eduard 8aladje<. ovaj rat je bio borba za moć po modelu realista! /n je suprotstavio fašističku koaliciju koja je te ila nadmoći u svijetu D trojku /sovine . 9talije . Fapan. septembra .strategija pravljenja manji# ustupaka agresorskoj dr avi bez osvete u nadi da će je to zadovoljiti te da neće nasrtati na teritoriju svoji# susjeda<! 9ako se Gitler obavezao da neće širiti teritoriju :jemačke silom.:jemačka. ubrzo poslije toga za#tjevao je $udetsku oblast! +akvo njegovo ponašenje dovelo je do M"&+(&s#( #)&8(r(&0"*( septembra . gotovo istovremeno im je i :jemačka objavila rat D time je prekinuta politika izolacionizma $78Aa! $78 su formirale koaliciju sa Hritanijom i $$$)Aom da bi se oduprli fašistima! :eki #istoričari smatraju i da je uzrok 8rugog svjetskog rata pojava m%l/ipola+&o.politika povlačenje iz aktivnog učešća sa ostalim učesnicima u svjetskim poslovima i umjesto toga orjentacija dr avni# napora na bavljenje unutrašnjim poslovima<. Krancuska i Hritanija kojim se ove sile obavezuju da neće napadati kolonije ostali# potpisnica! DRUGI SV ETS2I RAT 1lobalan po obimu. na osnovu politike popuštanja oni su pristali na Gitlerove za#tjeve! "A$B$'(A($)o:!. 9talija i Fapan< neočekivanom Belikom savezu . kada je natjerao 7ustriju na A&s0+$.$$$).>2. do stvaranja O+)a&i2acij* 15 ."0( Dr.Henito &usolini<.!.

pošto je $$$) prekinuo američki nuklearni monopol .%j*:i&j*&iE &a+o:a . to će se isto dogoditi i njenim susjedima u lančanoj reakciji.! Gladni rat je ustvari produ etak uzajamnog prezira supersila za proklamovane stavove druge strane o politici i ekonomiji! $tra# $78Aa od marksizma podsticao je pojavu antikomunizma kao suprotstavljene ideologije! $lično tome. obje sile su počele da troše znatna sredstva za pridobijanje saveznika pozivajući se na str't(/"*. suprotstavljeni interesi i ideologije bili su od drugorazrednog značaja u odnosu na nerazumijevanje! :epovjerljivi akteri su skloni da vide vrlinu u svom djelovanju a u postupcima protivnika zlu namjeru! +u tendenciju ilustruje trka u naoru anju( pogrešno vjerujuči da se protivnik priprema za agresivni rat.OUN=! Kini je obećano mjesto u Bijeću sigurnosti ":Aa.>2>!. 6r)7"r(&)/ ).su avanje razlika u vojnim sposobnostima izme%u suprotstavljeni# veliki# sila za koje se vjeruje da povećava mogućnost izbijanja me%usobnog rata< koji je izbacio $78 i $$$) na vr# me%unarodne #ijerar#ije D zbog čega je svaka od njei# postala sumnjičava prema onoj drugoj. potencijalna rtva se naoru ava da bi se branila. zajedno sa Krancuskom i Svelikom trojkomT.. promjene u ravnote i su uticale na udaljavanje od konfrontacije! /pasnosti od razaranja veliki# razmjera su nalagale uzdr anost i izmjenile uslove borbe!. tako je počeo i Gladni rat! H!ADNI RAT :ovonastali globalni sistem karakterisao se bipolarnom raspodjelom moći koji se satojao od mnogi# suvereni# dr ava van evropskog jezgra kojim su dominirale dvije najsna nije. kao niz domina koje se ruše! *riroda Gladnog rata mijenjala se tokom njegovog trajanja.obaveza velike sile svojim saveznicima da će koristiti svoju vojnu moć da spriječi da budu napadnute od strane neprijatelja<! +ako se Gladni rat proširio cijelim svijetom. sovjetsku politiku je podsticalo vjerovanje da kapitalizam ne mo e da koegzistira sa komunizmom! 0! Gladni rat je nešto ukorjenjeno u psi#ološkim činiocima. sa ciljem da se ograniči ekspanzija protivnika i osvoji prevlast u svijetu! 9stiče se nekoliko postularni# uzroka( . u kojem je tvrdio da će sovjetske vo%e osjećati nesigurnim u svoju političku sposobnost da odr e moć a da će ta nji#ova nesigurnost dovesti do aktivne. svr#a tog Bijeća je bila da garantuje da će sve dominantne dr ave biti zajednički odgovorne za očuvanje mira! *ošto su $78 i $$$) završetkom rata postale dvije najveće sile.4r'9'&*' . pored toga bitno je napomenuti i pojavu nuklearnog oru ja koja je promijenila značenje prijetnje ratom! 9z takvi# okolnosti rodila se konkurencija izme%u $78Aa i $$$)Aa za #egemonističko vo%stvo! U3r)0" " (4)$.)1"&' D metafora popularna tokom Gladnog rata koja je predvi%ala da ako jedna dr ava potpadne pod uticaj komunizma.< dugo suparništvo izme%u $78Aa i $$$)Aa. sovjetske spoljne politike! 9stakao je da glavni element bilo koje američke politike prema $$$)Au mora biti odlučno i dugoročno ograničavanje ruski# ekspanzionistički# tendencija! *redsjednik +ruman je pri#vatio te Kennanove ideje kao kamen temeljac američke poslijeratne spoljne politike! T+%ma&o0a :o-/+i&a D izjava predsjednika da će $78 pribjeći intervenciji da bi pomogla narode koji su stali na stranu $78Aa u borbi protiv spoljnog potčinjavanja! O7%2:a0a&j* D strategija sprječavanja suparničke velike sile da koristi silu da bi promijenila ravnote u sile i povećala svoju sferu uticaja! /dnosi izme%u supersila su se počeli popravljati 3?Ati# godina VV vijeka. čime izaziva uplašenog protivnika da ispuni predvi%anje naoru avajući se dalje u cilju odbrane! )ezulatat ovakvog ponašanja je klasična ilustracija sigurnosne dileme D problem u anar#ičnom globalnom sistemu u kome naoru avanje dr ava tobo e u odbrambene svr#e navodi druge dr ave da se za uzvrat naoru avaju. a nji#ov rivalitet neizbje an! /kolnosti su svakoj supersili davale razloga da se boji i podsticala je svaku od sila da ostvari i uspostavi dominantan uticaju svojoj sopstvenoj sferi uticaja . dovodeći do rasporeda vojne moći karakteristične za -"6)$'r&)st . naročito u pogrešnim predstavama supersila o motivima druge strane! " tom svjetlu.0"*' H$'.'(564'(#"= DFo+:F K*&&a& napisao članak . mo da i agresivne. sa konačnim rezultatom da nacionalna bezbjednost svi# otpada sa povećanjem stepena naoru anja! T()r"*' .>>. one su počele da koriste ": za me%usobno nadmetanje.situacija u kojoj je 16 .>2>A.! Gladni rat je rezultat tranzicije sile .&)/ r't' LADNI RAT D 2.odre%eni region svijeta pod uticajem velike sile<! .>25!. godine . tako se mogu izdvojiti periodi( '$ Ko&C+o&/acija . koji je postao široko poznat . kao i nji#ovi# konkurentski# koalicija.

>34!.5'&*' (SA!T) inicirani . po nji#ovom mišljenju. ekspanzivnu i sve br u trku u naoru anju ograničavanjem postavljanja antibalistički# projektila! A$ O: po&o0&* -o&C+o&/acij* :o p+i7liFa0a&ja .>=>!.!.)#tr"&. D(t(&t() D strategija nastojanja da se smanji zategnutost izme%u neprijatelja kako bi se smanjila mogućnost rata! R'3/)4)r" ) )/r'&"%(&*. 7ngoli i :ikaragvi! *redsjednik G)r-'%)4 je omogućio poboljšanje odnosa svojim zalaganjem za Snovo razmišljanjeT kako bi se postiglo pribli avanje ili pomirenje interesa suprotstavljeni# dr ava! /n je nastojao da riješi razlike izme%u dvije dr ave kako bi zaustavio pogoršanje ekonomske situacije i me%unarodni# odnosa. vodio politiku miroljubive koegzistencije sa kapitalizmom. . str't(7#)/ &')r. kojom je tvrdio da rat izme%u kapitalistički# i komunistički# dr ava nije neizbje an i da me%ublokovska konkurencija mo e biti miroljubiva! 1odine . kada su vodile pobjednički rat u perzijskom zalivu $78 su u ivale u Sunipolarnom momentuT! 7li izgleda da takvo stanje neće dugo potrajati.!. VV vijeka.)#tr"&' obavezala je američku pomoć antikomunističkim pobunjenicima koji su nastojali da sruše re ime podr avane od $$$)Aa u 7fganistanu. tajno postavljanje sovjetski# raketa na Kubi stvorilo je uslove za najveću probu sposobnosti supersila da upravljaju svojim sukobima D -%7a&. (:r. izjavljujući spremnost $78Aa da upotrijebi vojnu silu da bi zaštitila svoj pristup naftnim izvorima iz pravca *erzijskog zaliva! $a sve češćim govorom o ratu intenzivirale su se i pripreme za njega! R(/'&)4' . kad se $$$) razjedinio. H(&r"*' 2"s"&.&)/ r't' Kraj Gladnog rata izmijenio je me%unarodne odnose duboko i na različite načine! :eposredna posljedica kraja ovog rata jeste transformisana globalna #ijerar#ija u kojoj )usija više ne predstavlja prijetnju američkom #egemonističkom vo%stvu! MULTIPOLARNI SVIJET HHI VIJEKA 8ok je raspored moći u #ladoratovskom sistemu bio bipolaran.(t'&t.>4>!. post#ladnoratovski svijet obećava da će biti sasvim drugačiji! *ovlačenje )usije dovelo je do nove unipolarne strukture! *očetkom >?A ti# god!. kada je srušen .5(r'. raspad Baršavskog pakta i ujedinjenje :jemačke! P)s$*(.-"4' #)(/3"st(&0"*' D pošto je $$$) bio strateški inferioran u odnosu na $78.'(G(4'(('= " mnogočemu sovjetska invazija 7fganistana . pri#vatio principe tr išne ekonomije i započeo demokratske reforme! $$$) je pri#vatio poraz komunizma.>4>!.>>.>5>!. dovela je do kraja detanta! *redsjednik 8 imi Karter je tada lansirao 2'rt(r)4. :ikita Gruščov je . zvanično prozvao detantom! Kontrola naoru anja bila je u središtu razgovora koji su se vodili o ./*&cij* :o :*/a&/a .moć koncentrisana u dva suparnička centra tako da ostale dr ave definišu svoju pripadnost u smislu svog odnosa sa obje strane<! M"r)$*. inicirao nov pristup odnosima sa $$$)Aom koji je . pa je preuzeo domaće reformeda bi unaprijedio demokratizaciju i prelazak na tr išnu privredu! +ako su se $ovjeti počeli ponašati kao saveznici a ne kao neprijatelji $78Aa! *restali su da poma u Kubu."0( H$'..'(#A4'(GB= *ronala enje načina za koegzistenciju je postalo imperativ! Kada je )ičard :ikson izabran za predsjednika $78Aa on je pod uticajem svog savjetnika za nacionalnu sigurnost.0ij*/ za#tijevat će kontinuiranu brigu o vojnoj sigurnosti i politici ravnote e sile uz sve veću brigu o ekonomskim odnosima izme%u veliki# sila! &nogi teoretičari ukazuju na opasnosti svojsvene multipolarnom rasporedu moći! Fer je dosada sa promjenom relativne snage veliki# sila uvijek dolazilo do nadmetanja a zatim i rata! &ultipolarna politika je. jer ekonomska moć Kine i drugi# raste D i to br e u odnosu na $78! 6bog toga se predvi%a multipolarnost! M%l/ipola+&i . naročito opasna jer će u takvom sistemu biti tee razlikovati prijatelje od neprijatelja jer će saveznici u oblasti vojen sigurnosti vjerovatno biti suparnici u ekonomskim odnosima! 17 .>4. nastojali da ograniče prijeteću. povukli su se iz 7fganistana i 9stočne Evrope i najavili jednostrano smanjenje vojni# izdataka! Gladni rat je počeo da propada .(r$"&s#" 3". a stvarno je okončan .-% -+i2%! :a kraju je $$$) ipak ustuknuo i kriza se završila! "$ O: -o*)2i.

i .>.! :jegovanje posebni# odnosa sa drugom velikom silom.>>>!.1' ) s'r'. uprkost tome što se $78 i njegovi saveznici svečano obavezali da će povesti pobjedonosni rat protiv globalnog terorizma! Bojni planeri sada uočavaju mogućnost da u budućnosti mnoštvo mali# ratova vode pripadnici neregulari# milicija ili privatni#. 4($"#"+ s"$' kako bi se zajednički upravljalo me%unarodnim sistemom u cilju sprječavanja da me%unarodni sporovi prerastu u rat! *rimjer za to je Evropski pakt izme%u . vo%eni su veliki oru ani sukobi na 0= mjesta u čitavom svijetu.! pojedinačni.??.. +okiju. Herlinu i &oskvi danas se vrti oko četiri osnovne opcije( . vrijednosti i modele ponašanja koji su pri#vatljivi u društvu! @R't&' 1'/$'A je 18 .&*" "31(<.!>!. . slično odnosima B! Hritanije i $78Aa u VV vijeku.>!. uključujući 7fganistan.! */FE89:7@:9 :9B/ D u izvjesnom smislu svi ratovi me%u dr avama vode porijeklo iz odluka nacionalni# vo%a čiji je izbor taj koji konačno odre%uje da li će doći ili neće doći do oru anog sukoba! 6a razmatranje ovog nivoa bitno je pitanje ljudske prirode! /vdje se pri#vata zaključak iz 8arvinove teorije( ivot je borba za opstanak oni# najsposobniji#! /dre%eni broj teoretičara rat tumeče kao stečenu kulturnu naviku.r&)st"! *rincipi kojima je obrazlagano formiranje -ige naroda . predstavljaju primjer ovog multilateralnog pristupa miru u uslovima multipolarnosti! MEĐUNARODNI ODNOSI U UV ETIMA UNIPO!ARNOG SVI ETA (str. =>=-6?9) RAT D stanje koje nastaje unutar dr ava . 9rsku. /balu $lonovače i Kilipine! +eroristički napad od . s ciljem da se ojačaju nji#ovi specijalni odbrambeni odnosi! 0! +reća strategija jeste st4'r'&*( 6'#t' "$" s6)r'3.! U&"$'t(r'$&" #)&0(6t uloge velike sile predstavlja jednu od mogućnosti! $amostalno djelovanje je naročito privlačno samopouzdane velike sile sigurne u svoju nezavisnu snagu! "nilaterizam mo e uključiti i izolacionizamO pokušaj da se vrši #egemonističko vo%stvoO strategiju selektivnog anga ovanja koja spoljno anga ovanje koncentriše na vitalne nacionalne interese! .=.)asprava o metodima garantovanja me%unarodne sigurnosti u Was#ingtonu. smanjio je povjerenje u sposobnost svijeta da uspostavi kontrolu nad nasiljem. kada je okončan 8rugi svjetski rat.! dr avni i 0! globalni sistem! . nije protekao ni jedan dan a da negdje nije vo%en rat! Krajem . koji su Kina i )usija potpisale .3!.!. po njima agresija je osobina koju čovjek stiče u ranim danima kao rezultat socijalizacije .>>5!.me%udr avni rat< kada akteri koriste nasilna sredstva da unište svoje protivnike ili da i# primoraju na potčinjeni polo aj! Karl fon Klauzević je rekao da je rat samo produ etak diplomatije drugim sredstvima! SUKOB D neslaganje koje često izbija u me%unarodnim odnosima oko interesa koji se do ivljavaju kao nepomirljivi! +ri osnovna načina na koja oru ani sukob najčešće izbija( .procesi kroz koje ljudi uče i stiču odre%ena uvjerenja.=.! 2! :eki političari preporučuju da se današnje velike sile ujedine sa manjim silama u cilju stvaranja pravog sistema #)$(#t"4&( s"/.! )atovi izme%u dr ava .. odnosno poluprivatni# snaga kao što su nevladii teroristički pokreti koji će se boriti protiv dr avni# oru ani# snaga! U2+oci +a/a se dijele na tri ključna kategorijalna nivoa( .! 1ra%anski ratovi unutar dr ava 0! +erorizam Foš od .gra%anski rat< ili izme%u dr ava .>23!. ilustruje drugi pristup za koji pojedini parovi veliki# sila mogu da se opredijele! 6ajednička deklaracija o multipolarnom svijetu i novom svjetskom poretku. ukazuje na vrstu str't(7#)/ -"$'t(r'$&)/ 6'rt&(rst4'! Kao odgovor na ovaj ugovor $78 je potpisala sporazum sa Fapano .

geografskom polo aju. ratni# gospodara ili kriminalni# organizacija koje nastoje da 19 . tako da se u odgovor na tu prijetnju naoru avaju. kao što opći ratovi koji za#vataju čitav sistem u različitim intervalima poslije dugi# perioda globalnog mira<! Gegemon D inokosna. bogatstvu.&aI. što onda dovodi do pada svačije sigurnosti! $eđunarodna anarhija tako%er mo e podstaći izbijanje ratova. neminovne destabilizujuće promjene u relativnoj moći osnovni# aktera ili neka kombinacija strukturalni# odlika! )at je tako%er često izbijao onda kada bi došlo do promjena u vojnoj moći velikih dr!ava! &ada nije bio neminovan. a bili podsticani etničkim.r5'4( .Kurdi u +urskoj. i u vojnom i ekonomskom pogledu dominantna dr avaO ona svoju moć kojoj nema premca i koju niko ne dovodi u pitanje koristi za uspostavljanje i nametanje pravila čiji je cilj očuvanje postojećeg svjetskog poretka i njenog polo aja u tom poretku! ORU9ANI SUKOB MEĐU DR9AVAMA !+aJa&. )uanda.r5'4( . gasa ili vode! Bećina zemalja 1lobalnog juga se sla e sa realistima i nji#ovom tezom da oru je doprinosti sigurnosti. vojnim sposobnostima i nivou prosječnog obrazovanja utiču na to da li će dr ave ući ili neće ući u rat! +vrdnja da na izglede za rat ponajviše utiču nacionalna svojstva i tip vođa koji donose političke odluke u ime dr ava zapravo je najveći izazov neorealističkoj pretpostavci da me%unarodne okolnosti predstavljaju najsna niju determinantnu ratovanja i da domaći faktori nemaju baš nikakav uticaj! Nove dr!ave. *eru.s6*(7&( . pojačano je nadmetanje za pristup najvećim izvorištima nafte. 'ri -anka i $udan D ratovi vo%eni zbog uspostavljanja dr avne kontrole. ali ona ne daje cjelovito objašnjenje promjena u nivoima rata i mira koje se odvijaju tokom vremena! +ako%er postoji stav da postoji nešto u dinamici svjetske politike što sistem dr ava pretvara u sistem ratova D mo da je to anar#ična priroda svjetske politike. stvaraju neop#odne uslove za globalni rat.&( -)r-( #)*( s( 4). plemenskim ili vjerskim sporovima<. što znači da je on proizvod decentralizovanog karaktera globalnog sistema koji za#tjeva od suvereni# dr ava da se oslone na samopomoć kako bi osigurale vlastitu sigurnost! B*27j*:o&o. &(.izraz koji koristi +olstoj da bi opisao spremnost ljudi da polo e svoj ivot u velikim ili malim borbama čiji značaj ponekad i ne s#vataju! .7fganistan.ljubav i lojalnost prema sopstvenoj naciji< po općem uvjerenju predstavlja ono izvorište iz koga često nastaju ratovi! Bećina oru ani# sukoba danas se #rani nacionalističkim osjećanjima koja podstiču ratnu groznicu popraćenu otvorenim neprijateljstvom i prezirom prema neprijatelju o kome postoji samo karikaturalna predstava! 0! 1-/H7-:9 :9B/ D neorealizam vidi rat kao nešto što nastaje iz promjena na globalnom nivou.u kojima je vlast nacionalne vlade do ivjela kolaps i u kojima je izbila oru ana borba izme%u suparnički# etnički# milicija. Kolumbija. rat je bio vjerovatan kad god bi odnos konkurentne moći dr ava bio umanjen! 7ko je suditi po teoriji tranzicije moći. demografskoj dinamici etničkoj #omogenosti.&'r).5>3!. koje za sobom nemaju dugu istoriju. a to su( (t&"%#( /r. ideologiji.6( #)*( tr'5( '. veličini. tvdio da kada gra%ani dobiju osnovna ljudska prava smanjit će se vjerovatnoća da će te dr ave započinjati ratove! +ako%er nacionalizam . imaju najviše izgleda da budu poprište gra%anski# ratova i da učestvuju u stranim ratovima! Bisok nivo gra%anski# ratova i umješanosti u me%unarodne sukobe na 1lobalnom jugu tijesno su povezani sa činjenicom da su gotovo sve te slabije razvijene zemlje nedavno stekle nezavisnost od kolonijalista! +ako%er geogra#ski korijeni oru ani# sukoba danas se priznaju kao va an činilac koji utiče na vjerovatnoću nestabilnosti i ratovanja. ekonomskim rezultatima. dok velike nejednakosti obezbje%uju mir ili.( 3' st"0'&*( #)&tr)$( &(#( 6)st)*(9( . njen nejaki pravni sistem.tumačenje svjetske #istorije koje se usredsre%uje na repetitivne modele me%udr avnog ponašanja. ili nastoje da za sebe stvore zasebnu dr avu . periodi u kojima su vojne sposobnosti suparnika gotovo neuravnote ene. pa su izgradile velike armije kako bi se očuvale od potencijalne agresije ali i da bi kontrolisale vlastite gra%ane! Komunistički teoretičari tvrde da je uzrok rata i kapitalizam jer kapitalisti sprovode imperijalizam i kolonijalizam! Foš jedan stav je da globalizacija dovodi do sukoba jer se koristi od ekonomske razmjene neravnomjerno distribuiraju! -iberalisti tvrde da je tip vlasti tako%er bitan! +ako je Kant . neujednačena distribucija moći.&a :il*ma D tendencija dr ava da na defanzivno naoru avanje svoji# protivnika gledaju kao na prijetnju.! 8)J7B:9 :9B/ D opšte je uvjerenje da razlike u vlasti. @ečeni u )usiji<.t)&)1"*.i)%+&o. u najgorem slučaju. ograničeni rat! :a kraju se kao razlog navodi teorija dugih ciklusa . 1(<.-i +a/ D rat izme%u frakcija unutar iste zemlje! 1ra%anski ratovi potiču iz slični# novonastali# uslova i koncentrisani su oko nekoliko istaknuti# pitanja.

-i i20o+i %&%/+a. predstavljaju oličenje te nji koje pokreću terorističku aktivnost! )eligija tako%er ponekad racionalizuje terorističke aktivnosti ekstremistički# pokreta. preko polovine se završavaju na bojnom polju U3r)0" /r'<'&s#"+ r't)4' 1ra%anske ratove prouzrukuje široki niz ideološki#.)uanda A pleme Gutu podstaklo gra%ene na genocidno ubijanje. kao što je slučaj sa naporima $ik#a koji ele da stvore nezavisnu dr avu Galistan na indijskoj 20 . eskperti se sla u da je terorizam upotreba nasilja ili prijetnja nasiljem. metod borbe ili strategija da se postignu izvjesni ciljevi. kao što je to slučaj sa %askima u &paniji.steknu vlast i uspostave kontrolu nad dr avom<! +reba istaći nekoliko karakteristika gra%anski# ratova( . one su tokom #istorije bile sklone da vojno intervenišu u gra%anskim ratovima kako bi podr ale prijateljske vlade i svrgnule one neprijateljske! Kada bi to učinile.tr'7&*(/ r't' $poljni faktori često utiču na interne pobune! :eosporno je da unutrašnji ratovi utiču na internacionalni sistem i obrnuto! *ošto velike sile imaju globalne interese. obično sa namjerom da utiču na javnost! T*+o+i2am je taktika nemoćni# protiv moćni#! /ni koji tra e nezavisnost i suverenu dr avu.s#vatanje ljudi da su nepravedno lišeni bogatstva i statusa koji zaslu uju<! +o naravno va i za većinu zemalja 1lobalnog juga gdje je raspodjela bogatstva i mogućnosti veoma neravnomjerna! S*c*. i u tom procesu izazivaju cijepanje zemlje na posebne političke dijelove! E-o&om.&* :+Fa0* D mnoge novonastale vlade su slabašne i raspadaju se u pokušaju da na efikasan način ovladaju regulativnom vlašću koje im suverenitet po me%unarodnom pravu daje u upravljanju stvarima u okviru teritorijalni# granica! DEFINICIJA( :euspješne dr ave su vlade kojima prijeti opasnost da izgube lojalnost svoji# gra%ana koji se bune protiv korupcije i administrativni# neuspje#a. s#ema gra%anski# ratova je da su domaći neprijatelji rijetko kada u stanju da okončaju borbe kompromisom postignutim za pregovaračkim stolom.&ja po7%&a D jedan od uzroka gra%anskog rata. $udan D vlada nastoji da očuva vlast uništavanjem manjinski# opozicioni# grupa. etnički#. da je nemilosrdan i da nije u skladu sa #umaniitarniim normama i da je publicitet bitan faktor u terorističkoj strategiji! DEFINICIJAK T*+o+i2am je unaprijed smišljeno politički motivisano nasilje koje protiv neborbeni# ciljeva sprovode subnacionalne grupe ili tajni agenti.! Jestina A genocid i masovno uništavanje sa ciljem da se istrijebi stanovništvo čitavi# regiona postali su nešto sasvim uobičajeno u novijim gra%enskim ratovima .&.&jiE po7%&a D destabilizacija izazvana brzim rastom. vjerski#. unutrašnje nasilje je reakcija na razočaranje i relativnu oskudicu. započela politiku koja ima cilj da razjedini i uništi narod na prete no #rišćanskom i antimističkom jugu< 0! +rajanje D većinom traju dugo 2! )ezistentnost na rješenja putem pregovora. u multietničkim dr avama izazvani starom etničkom ili rasnom mr njom! N*%.pj*.&'r). kada modernizacija izazove povećana očekivanja koja vlade nisu u stanju da zadovolje."1(&3"*( .! +rend u pravcu globalizacije spoljne intervencije u unutrašnjim sukobima . ekonomski#.io&i.&( . demografski#. često slijedi gra%anski rat! M(<. motivacije terorista različite. ovdje treba spomenuti :i0*+2io&% /*o+ij% +a/a a to je tvrdnja da lideri započinju sukob van zemlje kao način da povećaju nacionalnu ko#eziju u zemlji! TERORIZAM +erorizam predstavlja još jednu alarmantnu vrstu nasilja u savremenom svijetu! 9nstrumenti terora su raznoliki. poslije 8rugog svjetskog rata. socioAstrukturalni# i politički# uslova! 1ra%anski rat i revolucija se istovremeno brane kao instrumenti pravde i osu%uju kao nemoralno pri#vatanje nasilne promjene! U&%/+a. ratovi unutar dr ava bi postali internacionalizovani! +ako%er.%-o7i D veoma česti./i3-* po7%&* D nacionalni pokreti za nezavisnost često pokreću ratove Nacio&ali2am D sna no identifikovanje sa sopstvenom nacionalnošću ili etničkom grupom tako%er mo e da izazove ratove protiv vlade! E/&o&acio&al&i . da je njegova svr#a da izazove stra# kod rtve.

??. savjetuje prevenciju i preventivne udare koji bi omogućili precizne napade i ubijanje terorista. obučavale. -ibije.!>!..9rana. $udana i $irije! $lično tome drugi su ranije optu ivali $78 da sponzorišu terorističke aktivnosti u Bijetnamu.6( se mogu smatrati nekonvencionalnim tipom nedr avni# aktera u globalnom smislu.)r-' 6r)t"4 t(r)r"31' +erorizam se više ne smatra sukobom izme%u neprijatelja. kako bi se oslabile ili čak srušile institucije i izazvale političke promjene! /vaj terorizam ima mogućnost da se širi jer( ..>5. @ileu.teror< a borci za slobodu po cilju . koji se razlikuju po tome što koriste nasilje kao primarni metod vršenja uticaja! T(r)r"st" se definišu po sredstvima .(r&" t(r)r"3'1 D po mišljenju Boltera -akera. kao što su bombaši samoubice koji su slavljeni kao vjerski mučenici VOJNA MO? I NACIONALNA BEZBJEDNOST U DOBA !LOBALNO! TERORIZMA 21 . kao i sa islamskom ekstremističkom grupom 'amas koja eli da destabilizuje 9zrael! " V9V vijeku. kao polaznu tačku uzimaju ":Aovu rezoluciju od . upravo to je bio cilj terorista koji su počinili ovaj u asni zločin! 9zazivanje stra#a je suštinski cilj terorističke igre! *rije . :ikaragvi i drugdje $ DEFINICIJAK T*+o+i2am pod sponzorstvom dr ave Pdr avni terorizam je zvanična pomoć. a ukoliko to ne upije.gra%anska sloboda< kojem te e! 8r ave su često finansirale. oni sada ele veliki broj poginuli# kako bi prinudili neprijatelja da promjeni politiku! . zadobijanje pa nje i simpatija za terorističke ideale! +eroristi su sada počeli da se upuštaju u novu praksu zbog novi# ciljeva.! :ije vjerovatno da li će se opasnost od terorizma smanjiti! " suštini.teritoriji. protiv tzv! Sosovine zlaT . terorizam je postao smrtonosniji i te e ga je suzbiti u globalizovanom sistemu bez granica koji olakšava upra njavanje terorizma! (n#ormaciono doba olakšava uspostavljanje teroristički# mre a izme%u teroristički# grupa! P)st1). $alvadoru. terorizam koji sprovodi sve veći broj različiti# aktera novim oru jem kako bi se izazvala panika u društvu.! /ni koji smatraju da su korijeni terorizma u razočaravanjima zbog političkog ugnjetavanja i oskudice.!. opremale i pru ale utočište teroristima čije su aktivnosti išle na ruku nji#ovim spoljnim ciljevima! *raksa takvog dr avno sponzorisanog terorizma predstavlja jednu od optu bi koje su $78 podigle . več je to rat globalni# dimenzija koji obu#vata sve i svakog! *ostoje dva pristupa borbi protiv terorizma( .. preporučuju #vatanje u koštac sa tim korijenima kako bi se terorizam suzbio. obuka i naoru avanje strani# terorista. koje omogućava neka dr ava u namjeri da ostvari svoje spoljnopolitičke ciljeve! N)4" /$)-'$&" t(r)r"3'1 Konvencionalno vi%enje terorizma kao rijetke i udaljene pretnje po ljudska bića i sigurnost dovedeno je u pitanje doga%ajima od ''$($"LL'$D kada su primorali ljude da preispitaju značenje terorizma! *rimarni proizvod .!>!.!.!. svr#a terorizma je bila publicitet.! 1lobalizovano okru enje bez značajni# barijera omogućava teroristima lakše sprovo%enje planova uz pomoć novi# metoda i pravila .! /štar pristup. brzu i estoku odmazdu! 6a ovu opciju je bio 8onald )amsfeld! . terorizam je postao povezan sa bombama koje su bacali anar#isti i ubistvima i uništavanjem imovine koji su bili djelo nacionalistički# grupa! T(r)r"st"%#( /r. bilo je usa%ivanje stra#a. 9raka i $jeverne Koreje< kao i protiv Kube.! Hrzo širenje novog oru ja i te#nologije i nji#ovo lako transportovanje preko granice 0! $ve veća teškoća da se u globalizovanom sistemu uoče i odvrate napadi disciplinovani# globalni# teroristički# mre a koje finansiraju me%unarodne centrale organizovanog kriminala 2! &oralna nejasnoća koja okru uje aktivnosti ekstremistički# milicija.

tj! opipljivi resursi! T+a)a&j* 2a 0oj&om mo1i 22 . dok geografija. realisti vojnu moć smatraju glavnim elementom potencijalne moći dr ava! R*ali2am D paradigma bazirana na pretpostavci da je svjetska politika u suštini i nepromjenljivo borba me%u dr avama od koji# svaka gleda sopstveni interes za premoć i polo aj u uslovima anar#ije.po. veličina teritorije. ideologija./i *roblem odre%ivanja elemenata moći je u tome što nji#ov potencijalni uticaj zavisi od okolnosti i od toga kako vo%e zapa aju te okolnosti . te#nološki napredak i povećanje društveni# i ekonomski# transkacija! I20oJ*&j* mo1i i2 . skupoći novog oru ja! 9z ovoga se očituje bitnost ekonomske moći! +ako%er trebamo spomenuti osim bitnosti ekonomske moći i kontrolu globalni# inforamcija od strane medijski# imperija! &eka moć D neopipljivi resursi poput kulture. njeno stanovništvo. te#nološki kapacitet. industrijska produktivnost. zato što su u me%unarodnoj anar#iji nezavisni. nacionalni karakter. ideologije. obrazovanja i ekonomskog razvoja. mo emo i# rangirati prema nji#ovom kapacitetu da koriste te resurse prilikom vršenja uticaja! Po/*&cijal&a mo1 D realativne sposobnosti ili resursi dr ave koji se smatraju nu nim za potvr%ivanje njenog uticaja nad drugim! /d svi# komponenti dr avne moći./ru ani sukobi su česti i razorni i izazivaju napetosti i teror! "pravo zato su dr ave zaokupirane prijetnjama bezbjednosti i odbrambenim pripremama! /ne se trebaju osloniti na samopomoć da bi se zaštitile.o7&o. prevagnu u me%unarodnom pregovaranju i oblikuju pravila koja upravljaju globalnim sistemom! Mo1 D politički fenomen čiji se smisao ispoljava u sposobnosti jednog činioca da ubijedi drugog da uradi ono što inače ne bi uradio! &oć se često do ivljava kao politika! Poli/i-a D proces kojim se va ne vrijednosti podr avaju ili ugro avaju kada su . uštede i investicije. danas sve veći značaj imaju i činioci poput te#nologije.npr! putem mirovni# dividendi< +ako%er je problem i u opremi i te#nologiji. institucije +vrda moć D vojna i ekonomska snaga. posebno. obrazovni nivo.-* mo1i /sim vojne moći u procjeni me%unarodne moći. i tu nacionalan bezbjednost ima najviši prioritet u programu tvoraca spoljne politike Samopomo1 D načelo da se svi globalni činioci. geografski polo aj.subjektivna percepcija<! *roblem je i to što moć nije opipljiva roba koju dr ave mogu steći nego je to relativan pojam! +raganje za bezbjednošću putem oru ja i realističko vjerovanje u vojnu silu su i danas rasprostranjeni! &nogi vjeruju da je razlog tome činjenica da je vojna moć pretpostavka za uspješno sprovo%enje diplomatije prinude kroz prijetnju ograničenom upotrebom sile! Diploma/ija p+i&%:* D korištenje prijetnji ili ograničene oru ane sile u cilju primoravanja neprijatelja da promijeni svoju unutrašnju iPili vanjsku politiku P+omj*&lji0a p+i+o:a ./ D psi#ološka oslobo%enost od stra#a od spoljne agresije. efikasnost donošenja odluka. moraju osloniti na sebe da bi ivjeli u bezbjednosti i blagostanju Nacio&al&a 7*27j*:&o. nacionalni moral i me%unarodna solidarnost i. stanovništvo i sirovine gube na značaju! 8r ave često ula u u vojni aspekt! Bojni izdaci izazivaju i druge vezane izdatke koji usporavaju ekonomski razvoj i stvaraju fiskalni deficit . ili više činilaca u sukobu u kojem dobit za jednu predstavlja djelimičan ili potpun gubitak za drugu stranu! &oć je bitna u slučaju sukoba! $ukob D neslaganje do kojeg često dolazi zbog inkompatibilnosti interesa El*m*&/i :+Fa0&* mo1i *otencijalna moć dr ava se mjeri različitim činiocima i tada su vojni i ekonomski najva niji! 7ko uporedimo moć dr ava. sirovine.0j*/. stepen zavisnosti od nji#ovog uvoza. obim trgovine. politički i vojno u me%uzavisne odnose! *otencijalna moć izvire i iz drugi# činilaca osim ulaganja u vojsku! "zima se u obzir i relativna veličina ekonomije dr ave. tj! psi#ološka sloboda zemlje od stra#a da dr ava neće biti us tanju da se odupre prijetnjama njenom opstanku i nacionalnim vrijednostima koje dolaze bilo spolja ili iznutra Mo1 % m*J%&a+o:&oj poli/ici Bo%e školovane u du#u realpolitike polaze od tradicionalne pretpostavke da je moć nešti šti dr avama daje sposobnost da promovišu nacionalne interese. pri čemu svaka od konkurentski# dr ava te i za ostvarivanjem sopstveni# nacionalni# interesa bez altruističkog obaziranja na druge ili sentimentalnog vezivanja za moralne vrijednosti! !lo7ali2acija – procesi kojim se zemlje svijeta vezuju ekonomski.

jer proizvo%ači prodaju oru je kako bi subvencionisali svoju domaću proizvodnju! *rimaran motiv je i gotov novac.po. :apredak u te#nologiji oru ja je brz i izuzetan! /d nastanka atomskog doba.#$('r&) )r.5*(. započela je smrtonosna igra na ivici nuklearnog rata! /vaj sukob ilustruje bezbjedonosnu dilemu! /bje strane su te ile da svoju bezbjednost povećaju uvećanjem naoru anja i nuklearniim razvojem! B*27j*:o&o. njegovi proizvo%ači konstituišu moćan domaći lobi za nastavak ove trgovine D visoko organizovan vojnoindustrijski kompleks koji ima ogromnu moć nad bud etom i sporazumima za prodaju oru ja! Str't(7#( 6)s$*(.5*'. )egionalna distribucija isporuke oru ja prati lokacije svjetski# krizni# arišta! 6emlje su u neprestanoj trci u naoru anju! +rka u naoru anju D proizvodnja oru ja i izgradnja oru ani# snaga od strane . preciznosti.(&0"*( . opsega i efikasnosti oru ja! 23 ./ima $ve veća militarizacija 1lobalnog juga i teroristički# pokreta od strane nedr avni# činilaca manifestuje se na razne načine! Bojni kapacitei su rasprostranjeniji nego ikada prije. ili više dr ava koje ugro avaju jedna drugu. uz konkurenciju podstaknutu uvjerenjem da je preuzimanje vodstva nu no za bezbjednost! " budućnosti će vjerovatno doći do povećanja transfera oru ja na pozornici globalnog rata protiv terorizma i većeg broja teroristički# napada od strane militantni# dr ava i nedr avni# grupa! M)t"4" 3' tr/)4"&. a stopa ekonomskog rasta opada! 9pak. koje se kao reakcij na to. "potreba ovakvog oru ja mo e uništiti ne samo čitave gradove i zemlje nego i cijelus vjetsku populaciju! *ostoji "govor o nuklearnoj neprofileraciji D me%unarodni sporazum kojim se te i sprječavanju #orizontalne proliferacije zabranom prodaje. u svakoj zemlji je potrebna sna na odbrana radi nacionalne bezbjednosti -judska bezbjednost D koncept koji govori o mjeri u kojoj je blagostanje pojedinaca zaštićeno i podr ano za razliku od nacionalne bezbjednosti koja interese dr ave stavlja na prvo mjesto! P+omj*&* % 0oj&im .5*(1. Ekonomska dobit je va an razlog za prodaju vojne opreme i oru ja.5*(1. a to je zato što proizvodnja oru ja više nije usredsre%ena na industrijski 1lobalni sjever! T(&.nuklearna< profliferacija D porast broja zemalja koje posjeduju nukl!oru je • Bertikalna D povećanje sposobnosti postojećeg nuklearnog oru ja *odsticaji pristupanju nuklearnom klubu i sticanju raketa i bombardera za isporuku su sna ni iz nekoliko dodatni# razloga( . )usiji. pogotovo ako uzmemo u obzir ne samo tendencije u izdacima za odbranu i trgovini oru jem nego i razornu moć tog oru ja! N. Hritaniji i Krancuskoj daje pravo da posjeduju nuklearno oru je dok drugima to osporavaju! +okom indijskoApakistanskog rata oko Kašmira. tako da sve veći broj dr ava stiče sposobnost da izvede napad na druge dr ae razarajućim oru jem! /na mo e biti( • Gorizontalna .! :aučna ekspertiza neop#odna za razvoj oru ja se proširila zajedno sa globalizacijom napredne naučne obuke 0! Kontrola izvoza u cilju zaustavljanja transfera te#nologije u vojne svr#e je slaba! 2! 8r ave koje ne posjeduju nuklearno oru je imaju sna ne podsticaje da razviju oru je slično onom koje raspola u članice postojećeg nuklearnog kluba! :uklearno oru je slu i kao simbol statusa i moći i na osnovu teorije realizma.&a :il*ma D naoru anje jedne dr ave u tobo e defanzivne svr#e. nepismenost i siromaštvo.'*( )r. *ostavlja se pitanje da li su naoru avanjem drugi# zemalja postignuti svi njegovi namjeravani ciljevi! T+*&:o0i % 0oj&oj /*E&olo)iji +rka u naoru anju je stvorila potencijalno eksplozivnu globalnu sredinu.! &aterijalne potrebne za proizvodnju nuklearnog oru ja nije teško nabaviti . Kini. zbog kojeg ideološke granice ne postoje! *ošto je prodaja oru ja veliki biznis. a s ciljem ugroo avanja drugi# dr ava. )r. stvoreno je čitavo skladište raznog oru ja sa posebnom vr#om! +e#nološka poboljšanja su dovela i do porasta brzine.o7&o.'7"$*'&*' )r.:ačin na koji vlade usmjeravaju svoje pri#ode otkriva nji#ove prioritete! *ostoji sporno pitanje da li vojni troškovi umanjuju ljudsku bezbjednost! 9stra ivanja pokazuju da kada troškovi za oru je rastu.r astu i oboljenja. razumljivo je zašto nenuklearne sile smatraju da je neproliferacija licemjerje koje $78. naoru avaju.5*'. što za rezultat ima da nji#ova nacionalna bezbjednost slabi kako se količina nji#ovog oru ja povećava! T(+&)$)7#' 6)-)$*7'&*' " s6)s)-&)st" )."0( 6r). tr/)4"&" )r. sticanja ili proizvodnje nuklearnog oru ja! /sam je zvanični# članova ovog SklubaT! 6a ostale dr ave ili :B/ terorističke organizacije se smatra da najvjerovatnije narušavaju ovak zakon! P+oCil*+acija D širenje oru ani# kapaciteta od nekoliko na mnogo dr ava u lančanoj reakciji.

naročito u rukama terorista koji te e masovnom uništenju.-i mi+ D teorija po kojoj će. te postaje virtuelni nuklearni arsenal za odvraćanje od neprijateljski# napada! $ve se više javljaju i i&Co+ma/i3-i +a/o0i ili /a-/i-* i&Co+ma/i3-o) +a/a D :apadi na neprijateljske telekomunikacije i kompjuterske mre e s ciljem degrafiranja neprijatelja čije odbrambene sposobnosti u mnogome zavise od ti# te#nološki# sistema! N(#)&4(&0")&'$&) )r./a0 Ki&* " američkoj i ruskoj koncepciji bezbjednosti Kina zauzima istaknuto mjesto! Kina je privreda koja se kao i njen vojni bud et najbr e razvija u svijetu! )aspola e i nuklearnim oru jem i 24 .-im o-ol&o.&a poli/i-a SAD *oslije . političke slobode širom svijeta! . zato što se demokratske dr ave me%usobno ne bore.o0a :o-/+i&a – 8eklaracija da $78 namjeravaju da se globalno poanšaju u skladu sa svojim nacionalnim samointersima. pravednije i kooperativnijeg sviejta i da se me%unarodna anar#ija i rat mogu kontrolisati institucionalnim reformama koje osna uju organizacije i me%unarodno pravo da upravljaju na globalnom nivou! No0a 7*27j*:o&o.&a)a i 7*27j*:o&o. Hiološko i #emijsko oru je predstavlja posebnu i sve veću prijetnju. a u cilju povećavanja bezbjednosti !lo7al&a .. nezavisno od nji#ovi# ideologija ili oblika vladavine.ija . širenje demokratske vladavine smanjiti vjerovatnoću rata! Hudući da $78 ima ogromnu vojnu premoć. a ne uticanju na javno mnijenje! +o oru je za masovno uništenje se ponekad smatra Satomskom bombom siroma#aT.:7+/<.5*(B -")$)7#) " +(1"*s#). kojim dominiraju $78! $vjesnoa svoje ranjivosti. jer se mo e dobiti po maloj cijeni i uzrokovati povrede i smrti veliki# razjera! 1oruće pitanje našeg vremena je kako ponovo steći nacionalnu i me%unarodnu bezbjednost! NACIONALNE BEZBJEDONOSNE STRATE!IJE VELIKI SILA /pseg izbora izme%u izolacionizma i aktivnog me%unarodnog anga ovanja je širok! /stali izbori se mogu napraviti izme%u( • "nilateralni# akcija samopomoći D strategija oslanjanja na sopstvene snage u suočavanju sa prijetnjama ili globalnim problemima • &ultilateralne akcije s ostalima D kooperativna strategija zajedničkog djelovanja sa saveznicima ili institucijama kolektivnog rješavanja problema u suočavanju sa prijetnjama ili globalnim problemima! • Hilateralni savezi i ad #oc partnerstva D posredna strategija djelovanja sa posebnim saveznikom ili u partnerstvu koje je stvoreno ad #oc s ciljem suočavanja sa prijetnjama ili globalnim problemima! /vi izbori insistiraju na pomirivanju liberalizma sa realizmom! Li7*+ali2am D paradigma zasnovana na nadi da primjena razuma i univerzalne etike u m e%unarodnim odnosima mo e dovesti do ure%enije.0ojim &o0im )*o.&i . razumljivo je da su druge velike sile svoju politiku nacionalne bezbjednosti kreirale s naglaskom na nesigurnom odnosu sa$78! R%. ono se sve više oslanja na kibernetičku strategiju zastrašivanja i demobilisanja nepriajtelja. )usija naglašava multilateralni diplomatski pristup svojim mnogobrojnim bezbjedonosnim problemima izolacionistički smanjuje globalnu skalu svog miješanja u me%unarodne sukobe! " ruskoj doktrini se sada te i cilju pridru ivanja većini što )usiju čini partnerom sna niji# $78 i njeni# evropski# saveznika! P+i:+%Fi0a&j* 0*1i&i D te nja slabi# dr ava da sklope savezničke odnose sa najjačom silom.* p+ila)oJa0a .ima )usija je svoj novu bezbjedonosnu politiku izgradila oko nastojanja da odgaji strateško partnerstvo sa $78 i sa $jevernoatlantskim paktom .??0! godine Hušova administracija je pokušala da pomiri djelimično nespojive ciljeve! B%./+a/*.! setembra američka globalna strategija se pomjerila u novom smjeru u cilju konfrontacije sa opasnostima koje donosi globalni terorizam! +ako su $78 stavile vojnu bezbjednost odma# kao prirotet ispred ekonomskog oporavka i promocije takvi# tradicionalni# američki# ideala poput slobodne trgovine.Beliki broj inovativni# te#nologija za proizvodnju novog oru ja već koristi ili razvija Sčudesno oru jeT kao što je tzv! :esmrtonosno oru je koje je omogućila revolucija u vojnoj te#nologiji! 8ecenijama je kontrola vatre razdvajala konvencionalne od nuklearni# ratova! :eop#odno je primjetiti da čak i kada nuklearno oru je zadr ava moć da gradove pretvori u pra# i pepeo. bez nu nog odobrenja drugi# i preduzmu unilateralnu preventivnu akciju protiv bilo k oje bezbjedonosne prijetnje kao što je 9rak da bi se nanio poraz prije nego što se ugroze $78! +ako $78 baziraju svoje odluke na +*alpoli/ici D teorji po kojoj se zemlje moraju pripremati za rat kako bi sačuvale mir! D*mo-+a/.

#emijskim i biološkim udesima koji mogu proizvesti masovnu smrt i pbolest. intenzivirao nastojanja da bude predvodnik u pru anju pomoći u razvoju 1lobalnom jugu i te i da svoju bezbjednost bli e ve e za američku! Nj*ma3-a i EU % /+a)a&j% 2a . ali nije proveden *l. re im ostao i opstao jer ne postoji kraj ekspanzionističke politike< Containment D suzbijanje sovjetskog ekspanzionizma Bijetnam D proizvod Kennana i politike containmentAa. prva intervencija $78Aa i bila uspješna . jer je sukob u Bijetnamu definiran kao pokušaj sovjetskog ekspanzionizma .1eorge Kennan./0% o:maE i2a SAD$ Po./ 4 Koncept u kome se zastupa zamjena pojma konkurentnosti dr ava zbog nji#ove sopstvene nacionalne bezbjednosti pojmom kolektivne bezbjednosti kojim se promoviše bezbjednost svi# dr ava! BILJE8KE SA PREDAVANJA PREDMETA MMEĐUNARODNI ODNOSIN R'4&)t(5' s&'/' Halanser D Hritanija Gegemon D Hre inski 2)$(#t"4&' s"/.>0>! )ibentrop D &olotov pakt Gladni rat D containment . epidemiološkim problemima! Koncept nacionalne bezbjednosti treba biti spojen s konceptom svjetske bezbjednosti! 8akle.moderniziranom vojskom! Kina nastoji smanjiti stra# drugi# zemalja od svog rasta izjavama da te i miroljubivim odnosima sa svima. "jedinjene nacije.i&.0j*/. te je prestala optu ivati $78 da te e #egemonističkoj dominaciji u svijetu! Hezbjedonosna politika Kine naglašava va nost očuvanja dobri# i priajteljski# odnosa sa svim zemljama i nastoji da izbjegne da Kina postane sljedeća meta koalicije koju predvode $78. ali i od te nje ka njoj Zaj*:&i3-a 7*27j*:&o./i/%cio&ali2am A neoliberalna teorija u me%unarodnim odnosima u kojoj se zstupa stvaranje globalni# institucija za promovisanje mira i bezbjednosti me%u dr avama! TRA!ANJE ZA BEZBJEDNO8?U U NESI!URNOM SVIJETU Koncept bezbjednosti mora obu#vatiti zaštitu od glavni# prijetnji ljudskom opstanku i blagostanju.r&)st -iga naroda.>=3! :akon američkog povlačenja komunizam uspostavljen u cijelom Bijetnamu.!. :euille i C#ambairlan D appeasment 7nsc#luss ./+a/*)ijom Fapan je *-o&om. te globalne epidemiološke i ekološke opasnosti! 9ndividualna bezbjednost i blagostanje će zavisti od našeg uspje#a da ovladamo slo enim političkim.-o /+a)a&j* 2a . a ne samo vojne prijetnje! 8o sada je ona obično s#vaćena kao nacionalna bezbjednost i značila je odr avanje jaki# odbrambeni# snaga u slučaju neprijateljske invazije ili napada! &e%utim.-om 0i2ijom 7ko privredna snaga i diplomatska nezavisnost :jemačke nastave da rastu.-o) +a/a Japa& .* po 7o)a/.>>./+a/*.i:i&* doktrine! +o je tradicionalna japanska bezbjedonosna politika izbjegavanja sporova sa suparnicima. napravljena jedinstvena dr avaO Bijetnam je pokazao ograničenja containmentAa T*o+ija :omi&a D pad Fu nog Bijetnama treba dovesti do pada drugi# zemalja( Kuvajt i dr! Kuvajt .ako neka od zemalja skrene s puta ostale zemlje ga imaju pravo vratiti na pravi put< radila isto što i teorija containmentAa 7fganistan postaje sovjetski Bijetnam. ekološkim.ila i &ala2i .>04! staljinistički ustav.lij* "$ . :7+/ . Fapan te i da prilagodi nacionalnu bezbjedonosnu politiku zemlje na nekoliko načina( multilateralnost.>0=! &in#enski pakt. $ovjeti napravili istu grešku koju su napravili 7merikanci u Bijetnamu 25 . a čiji je cilj da se zaustavi njen rast! Japa&. te njena bezbjedonosna strategija nepokolebljivo počiva na načelima neoliberalnog institucionalizma! N*oli7*+al&i i&. danas se susrećemo sa nuklearnim. svijet još uvijek treba da usvoji koncept zajedničke bezbjednosti! +e bezbjednost mora zavisiti od kontrole sile. ekonomskim. sovjetolog koji je u svojoj knjizi objasnio zašto je sovjetska politika bila ekspanzionistička.-a . sprječavanja ratova niskim vojnim izdacima i promovisanja ekonomskog razvoja kroz spoljnu trgovinu! $ obzirom na strukturne slabosti. jedna od posljedica će biti veći rivalitet sa $78 i drugim trgovinskim suparnicima! :jemačka je najvatreniji zastupnik integracije i institucionalni# pristupa očuvanju mira. najsavršeniji ustav ikad napravljen.* :+Fao Jo.-i a-/ D $ovjeti ga potpisali da bi opravdali okupaciju 9stočne Evrope Hre njev objavio svoju doktrinu .

MVO i MNVO 8ijele se na me%unarodne i regionalneO . $ekretarijat. kada su fabrike zatvorene a djeca izbačena na ulicu.$78. Krancuska< 0! 6a razliku od dr ave.svoju vojsku i policiju< imaju samo mirovne snage *lave beretke .? nestalni#. sile koje su sve kontrolirale a danas imamo niz subdr avni# aktera koji ne slušaju nikoga.A30 rat proglašen nezakonitim sredstvom. stalne članice pobjednice 99 $!)! . $tarateljsko vijeće<. sukobi u Fugoslaviji jer su akteri bile grupacije ljudi.>>2!. policije. Kina. očajna potreba za reformom! PERIOD NAKON ZAVR8ETKA LADNO! RATA A Kubanska kriza A Bijetnamski rat A 7fganistanski rat *ad Herlinskog zida D prestanak moći $$$)Aa PROPALEINEUSPJELE DR9AVE A prostori koji nemaju dr avnu vlast( $omalija D ima teritorij i stanovništvo ali nema vlast A propale dr ave su po pravilu nestabilne A obično nastaju jer $78 nema više interes da finansira bilo koju dr avu.! " Bijeću sigurnosti 3 stani# članica i .! HiG . prije svega. dopušten samo u odbrambene svr#e A $78 napada 7fganistan i ostale u svr#u preventivne odbrane A 9zrael lobira $78 da napadne 9ran koji razvija nuklearno naoru anje /": pati od niza problema( . )usija. nakon godinu dana izvršeno istra ivanje i utvr%eno da su se sva ta djeca počela baviti prostitucijom A dobra namjera razvila negativan efekat MVOK OUN A stvaranje /": nakon 99 $!)!. $ud i EkonomskoAsocijalno vijeće. vojske a ne dr aveO tako%er i sukobi u $omaliji . napravila je $78 kako bi se borila protiv $$$)Aa 7fganistan je neuspjela dr ava. )uandi i dr! " Gladnom ratu bile . pa je 7l Waida postala va an subjekt na me%unarodnom planu MU!TIPO!ARNI SVI ET D veliki broj središta vlasti i moći ULO!A MEĐUNARODNI INSTITUCIJA U SUKOBIMA A pozivanje na me%unarodno pravo je odlika mali# dr avaO TRI BITNE INTERVENCIJEK .ima sva tijela( Bijeće sigurnosti. BH.6 D dopuštanje agresoru da udovolji svoje teritorijalne apetite vjerujući da će nakon nekog vremena prestati sa teritorijalnim širenjem . ispočetka bila popularna kao nova svjetska vladaO A članovima 3.! )uanda 0! Kosovo M"&+(&s#" 6r"st. /": fali policija koju ima svaka dr avaO ": nema sredstvo prinude .u njoj najviše radila djeca<. ali način na koji funkcioniše i radi ne odgovara onom dr avnomO ": je ustvari skup interesa .ANG!ADEC :B/ imale kampanju protiv dječijeg rada =?Ati# godina A prvi problem definisanja djece A u Hangladešu razvijena tekstilna industrija .kacige< koje nadziru rješavanje sukoba 2! +o je #ladnoratovska institucijal.! $truktura D stvorena od dr ava i po strukturi oponaše dr avu .tako su :jemačkoj dali $udetsku oblast< 26 .prev! Haza< nastala u 7fanistanu. jer nakon $$$)Aa nema niko više da se takmiči s njom A početkom >?Ati# javljaju se $"HA8)J7B:9 7K+E)9 koji imaju ulogu na me%unarodnoj sceni iako su na ni em nivou od dr ava 7l Waida . osnovana kada je vladala bipolarnost u svijetu a danas toga nemaO završetkom Gladnog rata ona postaje organizacija sa jednom velikom silom i niz mali# dr avica $ukobi koji su demonstrirali nemoć ":Aa su. 1eneralnu skupštinu.

ova zabrana se ne odnosi na letove odobrene od ":*)/K/)Aa! A ovom )ezolucijom se neutrališe vojna prednost $rbije jer je zračne snage imala $K)F .$rbija i C! 1ora<. najviše koristi od toga je imala $rbija i C! 1ora a najgore je prošla HiG A do )ezolucije oru je se dopremalo pomorskim. u svr#u uspostavljanja mira i stabilnosti u Fugoslaviji.?!.!0!. odma# implementirati generalni i potpuni embargo na sve isporuke oru ja i vojne opreme Fugoslaviji dok Bijeće ne odluči drugačije! Bijeće tako%er poziva sve dr ave da se uzdr e od bilo kakvi# aktivnosti koje bi mogle povećati tenzije ili odlo iti uspostavljanje mira i sporazumnog rezultata konflikta u Fugoslaviji.>>. čime bi se trebalo omogućiti svim Fugoslavenima da odluče o svojoj budućnosti u miru! A rezolucijom postignuto zamrzavanje stanja na terenu A embargo je nametnut Fugoslaviji.nafta< one su spremne da rtvuju pojedine stvari kako bi uspjeli u tome INTERVENCIJA U Bi A razlikuje se od Kuvajta A R(3)$..)ezolucija br!=.)&(s(&' 2=.0 Bijeća sigurnosti ":Aa<! )ezolucijom se Bijeće sigurnosti poziva na poglavlje B99 *ovelje ":Aa i odlučuje da sve dr ave trebaju. (1-'r/' . =?? #iljada ubijeno u 0 mjeseca A nije poduzeta nikakva mjera protiv ekstremista iako je postojao prijedlog da im se onemogući komunikacija 27 . Bijeće sigurnosti odlučuje da proširi zabranu letova. zračnim i putem Grvatske A . .>>.1991. ograničiti prostor djelovanja $addama Guseina A novi svjetski poredak tako%er jedan od argumenata A na primjeru Kuvajta se vidi da ako sile imaju interes i elju da ostvare neki interes .4< A donesena 0.>>?P.! god! A saradnja bivši# suprotstavljeni# sila A jasno definisan nacionalni interes( obezbijediti pristup nafti./).O jedan od glavni# razloga neuspje#a je što je $78 odlučila da u#apsi &u#ammeda 7idida iako je prvobitni zadatak ":Aa bio da dostavi pomoć narodima u $omaliji AITI A pokušaj da se uspostavi vlada nakon uništenja totalitarnog re ima RUANDA ..)ezolucija br! 5. na sve avione i #elikoptere zračnim prostorom )epublike HiG.!<..4)<(&*. donesenu )ezolucijom br!5=.)ijetnamski pristup 9:+E)BE:C9F7 " K"B7F+" .>>0!god! od Bijeća sigurnosti ":Aa A 8jelujući u skladu sa poglavljem B99 *ovelje ":Aa. .>>.0"*' ) . time se rat bazira na kopnenim snagama A slanje trupa u $omaliju i na Gaiti je pret#odilo intervenciji u HiG SOMALIJA A u $omaliji se desio neuspje# američki# trupa.predsjednik Clinton< )ezolucija o zabrani letova zračnim prostorom )epublike HiG.>>2!god! /dluka američke administracije( $78 će obustaviti svoje učešće u sprovo%enju embarga na oru je . raspad dr ave $omalije .!.9.ap+ilD '((5$= A najveći genocid nakon Golokausta.

A general ": trupa u )uandi bio )omeo 8allaine.??0!. rezultirala podjelom dr ave na tri dijela. čime je pomognuto 9ranu 28 . pokušao da intervenira ali mu $78 nije dozvolila A $uzane )ice bila protiv intervencije u )uandi A intervencija u 9raku .