You are on page 1of 231

Sir Walter Elliot od Kellynch-halla, Somerset-shire, bio je čovjek koji je za svoju zabavu uvijek uzimao knjigu

Baronetage 1 . Ondje je ronalazio razbibrigu za slobodno vrijeme i utjehu u te!kim trenucima" razmi!ljanjem o ograničenim ostacima najranijih lemenita!kih titula# budili su se njegovo divljenje i o!tovanje" tu se svaki ne$eljeni osje%aj, izazvan roblemima u ku%anstvu, rirodno mijenjao u sa$aljenje i rezir dok je relistavao gotovo beskonačne dodjele titula u ro!lom stolje%u, i tu je, ako ne bi omogla niti jedna druga stranica, sa zanimanjem mogao čitati vlastitu ovijest, !to je uvijek dalo rezultata & knjiga se uvijek otvarala na tu stranicu' ELLIOT OD KELLYNCH-HALLA Walter Elliot, rođen 1. ožujka 1 !"., 1#. li$nja 1 %&. oženio Eli'a(et) *u+rla 1%"".,, k-er .a+e/a 0te1en/ona, E/2 3 o4 0out) 5arka u 6ro7o1iji 8lou9e/ter, koja +u je $o4arila Eli'a(et), rođenu 1. li$nja 1 %#.: Anne, rođenu ;. kolo1o'a 1 % .:
Baronetage & misli se na dvije knjige (ohna )ebretta, Baronetage of England *+,-,.. *Engleski baruneti.. /arunet je iznad ranga viteza, a is od baruna. 2 (ames 0. uveo je titulu baruneta u sedamnaestom stolje%u. 3 Esquire & naslov u isanim dokumentima *skra%eno Es1. sa značenjem 2gos odin3, koji se u Engleskoj često i!e iza naslovnika.
1

+rt1orođeno6 /ina, #. /tu4eno6 1 %;.: <ar=, rođenu >". /tu4eno6 1 ;1. 4 ravo je tako glasio originalan odlomak kad je knjiga izi!la iz tiskare" ali sir Walter ga je obolj!ao dodav!i, za in5ormaciju sebi i svojoj obitelji, sljede%e riječi nakon datuma 6aryna ro7enja & 2udana +8. rosinca +,+-. za 9harlesa, sina i nasljednika 9harlesa 6usgrovea, Es1. od 4 ercrossa u gro5oviji Somerset3 & te ubaciv!i točan dan i mjesec smrti svoje $ene. :atim je slijedila ovijest i us on drevne i ugledne obitelji, rema uobičajenim ravilima' kako se rvi ut doselila u 9hesire" kako se s ominje kod )ugdalea; dok su radili u uredu vrhovnog !eri5a zastu ajuči grad u tri uzasto na saziva arlamenta, okazuju%i redanost i dostojanstvo baruneta, u rvoj godini vladavine 9harlesa 00., uza sve 6ary i Elizabethe koje su o$enili" !to je uku no o unjavalo dvije lije e stranice knjige, a zavr!avalo je grbom i motom' 2<lavno sjedi!te, Kellynchhall u gro5oviji Somerset3, te onovno ruko is sir Waltera na kraju' 2=jerojatan nasljednik, William Walter Elliot, Es1., raunuk drugog sir Waltera.3 >a!tina je bila očetak i kraj karaktera sir Waltera Elliota' ta!tina osobe i situacije. 4 mladosti je bio izrazito naočit, a u edeset četvrtoj godini jo! je veoma rivlačan mu!karac. 6alo je $ena koje vi!e od njega razmi!ljaju o svojem osobnom izgledu" niti bi sobar bilo kojeg novo ečenog lorda mogao biti zadovoljniji olo$ajem !to ga ima u dru!tvu. /lagoslov lje ote smatrao je manje va$nim jedino od blagoslova titule baruneta" a sir Walter Elliot, koji osjeduje oba dara, stalan je redmet svojeg najto lijeg o!tovanja i odanosti. ?jegov rivlačan izgled i status morali su utjecati na njegovo skla anje braka" budu%i da je tomu zasigurno dugovao su rugu veoma su eriorna karaktera, u skladu sa svime !to on osobno zaslu$uje. Lady Elliot je bila divna $ena, razumna i rijazna, čiji stavovi i ona!anje, ako im se mo$e o rostiti mladenačka zanesenost koja ju je retvorila u lady Elliot, kasnije nikad nisu iziskivali udovoljavanje hirovima.

)ugdale & katalog lemstva iz sedamnaestog stolje%a sir Williama )ugdalea objavljen je +8@A. i +8@8.

4

Sedamnaest je godina odilazila, ubla$avala, ili rikrivala njegove nedostatke, te romovirala njegov stvarni ugled" i remda sama nije bila najsretnije bi%e na svijetu, u svojim je obvezama, rijateljima i djeci na!la dovoljno razloga za $ivot, a nije bila nimalo ravnodu!na kad ih je morala na ustiti. >ri k%eri, dvije starije od !esnaest i četrnaest godina, za majku su bile u$asna ostav!tina, za ravo stra!na odgovornost koju je trebala ovjeriti ta!tom, budalastom ocu. 6e7utim, imala je jednu veoma risnu rijateljicu, razumnu,

vrijednu $enu koja se, u ravo zbog sna$ne ovezanosti s njom, doselila u blizinu, u selo Kellynch. Lady Elliot se uglavnom oslanjala na njezinu dobrostivost i savjete kad je riječ o omo%i i njegovanju kvalitetnih načela i u uta !to ih je zabrinuto usa7ivala svojim k%erima. >a rijateljica i sir Walter nisu se vjenčali, bez obzira !to su u tom smislu mo$da očekivali njihovi znanci. Bro!lo je trinaest godina od smrti lady Elliot, a oni su i dalje bili bliski susjedi i intimni rijatelji" on je ostao udovac, a ona udovica. :a činjenicu da lady Cussell, $ena stalo$ene dobi i karaktera, te izrazito dobrostoje%a, uo %e nije razmi!ljala o skla anju drugoga braka nije otrebna nikakva is rika javnosti, koja je rilično sklona nerazumnom nezadovoljstvu kad se $ena i ak onovno uda, kao i ako to ne učini" ali sir Walterovo zadr$avanje statusa udovca iziskuje obja!njenje. Stoga treba re%i da se sir Walter, kao dobar otac *nakon !to je do$ivio jedno ili dva rivatna razočaranja veoma nerazumnim onudama., onosio činjenicom da je ostao neo$enjen zbog dobrobiti svojih k%eri. :a jednu bi se k%er, najstariju, doista odrekao svega, !to za ravo nije bilo otrebno. Elizabeth je naslijedila, sa svojih !esnaest godina, sve !to je bilo mogu%e od majčinih rava i obveza" a kako je bila veoma lije a, i veoma slična njemu, njezin je utjecaj uvijek bio velik, te su veoma zadovoljno nastavili zajednički $ivot. ?jegove druge dvije k%eri imale su krajnje in5eriornu vrijednost. 6ary je stekla malo umjetne va$nosti kad je ostala su ruga 9harlesa 6usgrovea, ali Dnne, ro5injena uma i dra$esne osobnosti, !to ju je moralo ostaviti na visok olo$aj kod svih istinski razumnih ljudi, bila je nitko i ni!ta za svojeg oca i sestru' njezina riječ nije nosila nikakvu te$inu, uvijek je morala o u!tati & bila je samo Dnne. :a lady Cussell bila je veoma drago i izrazito cijenjeno kumče, miljenica i rijateljica. Lady Cussell ih je sve voljela, ali je samo u Dnne nazirala mogu%nost onovnog o$ivljavanja njihove majke. Dnne Elliot je nekoliko godina ranije bila veoma lije a djevojčica, ali je njezina lje ota rano nestala" a budu%i da je čak i kad je ta lje ota bila na vrhuncu njezin otac na!ao malo razloga za divljenje *toliko su drukčije bile njezine 5ine crte lica i tamne oči od njegovih., sad, kad je izblijedjela i smr!avjela, u njima nije bilo ba! ničega !to bi izazvalo njegovo o!tovanje. ?ikad se nije revi!e nadao, a sad je izgubio svaku nadu da %e njezino ime ikad ročitati

na nekoj drugoj stranici svoje omiljene knjigeA. ?a Elizabeth ostaje obveza da sklo i ravno ravni savez" jer 6ary se samo ovezala sa starom seoskom obitelji koja osjeduje ugled i veliko bogatstvo, te je stoga dala svu čast, ali ni!ta nije dobila. Elizabeth %e, rije ili kasnije, sklo iti rikladan brak. Katkad se doga7a da je $ena lje !a u dvadeset devetoj godini nego deset godina ranije, a o %enito govore%i, ako nije bilo bolesti ili tjeskobe, to je razdoblje $ivota u kojem se ne gubi gotovo nimalo !arma. >ako je bilo s Elizabeth" jo! je bila ista lije a gos o7ica Elliot kakva je očela biti rije trinaest godina" stoga bi se sir Walteru moglo o rostiti da je zaboravio na njezinu dob, ili bi ga se barem moglo smatrati samo na ola budalom jer je sebe i Elizabeth smatrao jednako krasnima kao i uvijek, a sve to usred nedostatka lje ote kod svih ostalih" jer je jasno vidio kako stari ostatak njegove obitelji i njegovi oznanici. Dnne izmo$dena, 6ary gruba, sva lica u susjedstvu ostaju ru$nija, brzo !irenje sitnih bora na slje oočnicama lady Cussell ve% ga dugo rilično uznemirava. Elizabeth nije bila ba! jednako zadovoljna kao njezin otac. >rinaest je godina gos odarica Kellynch-halla, vodi i u ravlja sa samosvije!%u i odlučno!%u koje nikad nisu otkrivale koliko je za ravo mlada. >rinaest godina njoj ri ada sva čast, ostavlja ku%anske zakone i ro ise, vodi do lagane kočije koju vuku četiri konja, odmah iza lady Cussell izlazi iz salona i blagovaonica na selu. >rinaest hladnih zima otvara svaki donekle va$an bal kakav si mo$e riu!titi slabo naseljeno odručje" trinaest rascvjetanih rolje%a utuje u Eondon sa svojim ocem kako bi u$ivali u nekoliko tjedana kretanja u visokom dru!tvu. Sje%a se svega toga" svjesna je činjenice da ima dvadeset devet godina, te je muče neka $aljenja i stre nje. Bosve je zadovoljna činjenicom da je jo! uvijek lije a kao i ranije, ali osje%a da se ribli$ava o asnim godinama, te bi je radovalo kad bi bila sigurna da %e je u narednih godinu ili dvije za rositi netko čijim $ilama teče krv baruneta. >ada bi mogla onovno uzeti knjigu nad knjigama s jednako mnogo u$itka kao u ranoj mladosti, ali trenutno joj se ne svi7a. Ondje uvijek vidi datum svojeg ro7enja, ali ne s ominje se skla anje braka, osim onog njezine najmla7e sestre, a to knjigu čini neugodnom" vi!e nego jednom, kad ju je otac ostavljao otvorenu na stolu kraj nje, skrenula bi ogled, zatvorila je i odgurnula.
5

>o jest, sir Walter je izgubio svaku nadu da %e se Dnne udati za baruneta.

Ftovi!e, do$ivjela je jedno razočaranje na koje ta knjiga, a osobito ovijest njezine vlastite obitelji, ne smije odsje%ati. Cazočarao ju je vjerojatan nasljednik, u ravo William Walter Elliot, Es1., čija je rava njezin otac tako velikodu!no odr$avao. )ok je jo! bila veoma mlada djevojka, čim je shvatila da %e on, za slučaj da ona ne dobije brata, ostati budu%i barunet, vjerovala je da %e se udati za njega, a njezin je otac uvijek smatrao da bi tako trebalo biti. ?isu ga oznavali dok je bio dječak, ali uskoro nakon smrti lady Elliot, sir Walter je nastojao da se u oznaju, a remda njegovi oku!aji nisu nimalo to lo rimljeni, ustrajao je u svojoj namjeri, svaljuju%i krivnju na mladenačku lahost. >ijekom jednog od njihovih roljetnih utovanja u Eondon, kad je Elizabeth tek rocvjetala, gos odin Elliot je bio rimoran na u oznavanje. >ada je bio veoma mlad čovjek, tek je očeo studirati ravo, a Elizabeth ga je do$ivjela kao veoma ugodnog, te su otvr7eni svi lanovi u vezi s njim. Bozvali su ga u Kellynch-hall" o njemu se ričalo i očekivalo ga se do kraja te godine, ali nije do!ao. 0du%eg su ga rolje%a o et vidjeli u gradu, zaključili da je jednako rikladan, onovno su ga ohrabrili, ozvali i očekivali, ali on o et nije do!ao" sljede%a je vijest glasila da se o$enio. 4mjesto da se re usti sudbini namijenjenoj nasljedniku ku%e Elliot, ku io je neovisnost skla anjem braka s bogatom $enom in5eriornom o ro7enju. Sir Walter je bio ogorčen. Osje%ao je da su se trebali konzultirati s njim, kao s glavom ku%e, osobito nakon !to je tako javno rihvatio momka' 2(er sigurno su ih vidjeli zajedno3, rimijetio je, 2jednom u >attersalu8 i dva ut u redvorju )onjeg doma.3 0zrazio je svoje negodovanje, ali se na to obra%alo veoma malo ozornosti. <os odin Elliot se nije ni oku!ao is ričati, te se okazao nedostojnim da obitelj i dalje obra%a ozornost na njega jer ga je sir Walter smatrao nevrijednim toga" vi!e nije ostojalo oznanstvo me7u njima. Elizabeth je i nakon razdoblja od nekoliko godina s ljutnjom gledala na tu veoma neugodnu ovijest gos odina Elliota, jer joj se on svi7ao sam o sebi, a jo! vi!e zato !to je nasljednik njezina oca, a je njezin obiteljski onos jedino u njemu vidio rikladan ar za najstariju k%er sir Waltera Elliota. ?ije ostojao barunet od D do : kojeg bi njezini osje%aji mogli tako s remno riznati kao njoj ravnoga. 6e7utim, on se onio tako bijedno a nije mogla riznati
6

>attersal & dobro oznato mjesto za kla7enje i rodaju konja na licitacijama

da je zavrijedio da i dalje misli na njega, remda je tada *ljeto +,+;.. $alila zbog njegove $ene. Sramota njegova rvog braka mo$da bi se mogla reboljeti, budu%i da nije ostojao nikakav razlog za ret ostavku da %e biti obdaren otomcima, da nije učinio ne!to gore" ali jest, jer su uobičajenom intervencijom ljubaznih rijatelja bili obavije!teni da je o svima njima govorio s krajnjim ne o!tivanjem, uvredljivo i rezirno u ravo o krvnoj lozi kojoj je ri adao, te o častima koje %e kasnije ri asti njemu. >o se nije moglo o rostiti. >akvi su bili osje%aji i stavovi Elizabeth Elliot" takva su bila njezina nastojanja da umanji, $elja da romijeni, njezina jednoličnost i otmjenost, ros eritet i ni!tavnost $ivota & tako je silno $eljela unijeti zanimljivost u dugo, jednolično ostojanje u zatvorenom seoskom krugu, is uniti raznine u kojima nije imala !to raditi izvan toga kruga" niti je osjedovala darovitost i s osobnost za vo7enje ku%anstva. ?o sad je tomu ridodana jo! jedna nevolja i zabrinutost uma. ?jezin se otac očeo uzrujavati zbog novca. :nala je da sad uzima knjigu Baronetage zato da bi iz misli izbacio velike račune svojih trgovaca, kao i ne$eljene nagovje!taje gos odina She herda, svojeg agenta. 0manje Kellynch je solidno, ali ne stoji onako dobro kako to očekuje sir Walter, u$ivatelj osjeda. )ok je lady Elliot bila $iva, ostojala je metoda, umjerenost i ekonomičnost tako da se uvijek nalazio unutar granica svojih rihoda, ali s njom je umrla i svaka takva razboritost, a on je otad nadalje konstantno tro!io vi!e no !to je zara7ivao. :a njega nije bilo mogu%e tro!iti manje" nije činio ni!ta osim onoga !to se očekivalo od sir Waltera Elliota" no bez obzira na njegovu nedu$nost, nije samo za adao u sve ve%i dug, ve% je tako često slu!ao o tome da je ostalo uzaludno oku!avati to rikriti, makar djelomično, od svoje k%eri. Bro!log rolje%a, dok su boravili u gradu, dao joj je naslutiti !to se doga7a" o!ao je tako daleko da je čak rekao' 26o$emo li smanjiti izdatkeG 6isli! li da ostoji barem ne!to na čemu bismo mogli u!tedjetiG3 >reba biti o!ten rema Elizabeth i re%i da je, u rvom $aru $enske anike, ozbiljno očela razmi!ljati !to bi se moglo učiniti, te je na koncu redlo$ila sljede%a dva ekonomična ostu ka' izbaciti neka ne otrebna davanja u dobrotvorne svrhe i odustati od reure7enja salona" tomu je kasnije radosno dodala ideju da ne%e ku iti nikakav dar za Dnne, !to su obično uvijek činili. Dli te mjere, bez obzira koliko korisne same o sebi, nisu bile dovoljne za stvarnu veličinu nevolje koju joj je sir

Walter uskoro nakon toga bio rimoran riznati. Elizabeth nije imala nikakav rijedlog koji bi bio učinkovitiji. Osje%ala se zlostavljanom i nesretnom, kao i njezin otac" niti jedno od njih dvoje nije us ijevalo smisliti neki način smanjivanja tro!kova bez ugro$avanja vlastitog dostojanstva, ili odustajanja od udobnosti na način koji se ne bi mogao odnijeti. Sir Walter je mogao rodati samo maleni dio svojeg imanja, ali čak i da je svako jutro bilo otu7ivo@, to ni!ta ne bi značilo. Bristao je na stavljanje imanja od hi oteku, ali nikad ne bi ristao na rodaju. ?e, nikad ne bi tako osramotio svoje ime. 0manje Kellynch treba renijeti cijelo i ot uno, onako kako ga je on rimio. ?jihovo dvoje risnih rijatelja, gos odin She herd koji $ivi u obli$njem trgovi!tu, i lady Cussell, ozvano je kako bi ih savjetovali, a činilo se da otac i k%i očekuju da bi jedno od njih dvoje trebalo na%i neki način da ih izvuče iz neda%a i smanji njihove tro!kove, ali bez gubitka bilo kakvih u$itaka ili onosa.

Samo je maleni dio otuđiv & sir Walterovo imanje je osjed s odre7enim redom nasljedstva, a to znači da ga zakon obvezuje ve%i dio imanja renijeti na nasljednika te smije rodati samo manji dio, onaj koji je otu7iv.

7

<os odin She herd, uljudan, o rezan odvjetnik, koji bi, bez obzira na to kakvi su njegovi stavovi ili mi!ljenje o sir Walteru, vi!e volio da netko drugi redlo$i ono neugodno, nije onudio ni najmanji savjet, te se is ričao i s o!tovanjem re ustio situaciju izvrsnoj rosudbi lady Cussell & od čijeg je oznatog zdravog razuma doista očekivao savjet o tako odlučnim mjerama kakve je i sam $elio na okon vidjeti. Lady Cussell je veoma revno ristu ila temi i ozbiljno razmi!ljala o roblemu. Ona je $ena vi!e stalo$enih nego brzih s osobnosti koja je u ovom slučaju imala velikih ote!ko%a u dono!enju odluke jer su je ometala dva vode%a načela. 0 sama je izrazito o!tena i ima delikatan osje%aj za čast, ali jednako je tako $eljela s asiti sir Walterove osje%aje, bila je zabrinuta za stanje obitelji, gajila je aristokratske ideje o tome !to im ri ada kao bilo tko zdravog razuma i iskren. Ona je dobrodu!na, obzirna, dobra $ena, s osobna za sna$ne veze, veoma korektna u svojem ona!anju, stroga u svojim idejama o doličnosti, te s ona!anjem koje se smatra standardom dobrog odgoja. 0ma kultiviran um i, o %enito govore%i, racionalna je i dosljedna & ali ima redrasude kad je riječ o orijeklu" cijeni status i va$nost, a to je omalo zaslje ljuje o itanju mana onih koji ih osjeduju. Osobno je, udovica samo viteza, dignitetu baruneta davala sve !to zaslu$uje, a sir Walter je, bez obzira na svoj olo$aj dugogodi!njeg oznanika, a$ljivog susjeda, susretljivog zemljo osjednika, su ruga njezine veoma

drage rijateljice, te oca Dnne i njezinih sestara, samo zbog činjenice da je sir imao ravo na mnogo suosje%anja i obzira u svojim trenutnim te!ko%ama. 6oraju smanjiti tro!kove" u to nema nimalo sumnje. ?o silno je $eljela to izvesti uz !to manje atnje za njega i Elizabeth. Sastavila je lanove za vo7enje ku%anstva, sve je točno izračunala, a učinila je i ono !to nikomu drugomu nije alo na amet, konzultirala se s Dnne koju ostali, čini se, nisu smatrali zainteresiranom za taj roblem. Konzultirala se i donekle bila od njezinim utjecajem ri osmi!ljavanju lana smanjivanja tro!kova koji je na koncu redan sir Walteru. Svaki je Dnnein dodatak i!ao u rilog o!tenju, a rotiv va$nosti. Heljela je $ustrije mjere, ot uniju reobrazbu, br$e rje!avanje dugova, mnogo ve%u ravnodu!nost rema svemu osim ravičnosti i ravednosti. 2Kad bismo tvojeg oca us jele nagovoriti na sve ovo3, rekla je lady Cussell dok je onovno roučavala lan, 2mnogo bi se moglo osti%i. Dko bi rihvatio ove romjene, za sedam bi se godina rije!io dugova. ?adam se da %emo njega i Elizabeth us jeti uvjeriti da Kellynch-hall sam o sebi osjeduje ugled na koji ne mogu utjecati ove redukcije, te da istinski dignitet sir Waltera Elliota ne%e biti nimalo okaljan u očima razumnih ljudi, ako se bude ona!ao kao čovjek s načelima. Ono !to %e učiniti za ravo je jednako onomu !to su činile mnoge od na!ih rvih obitelji, ili su to trebale činiti. 4 njegovu slučaju ne%e biti ničeg neobičnog, a u ravo je neobičnost ono !to često čini najgori dio na!e atnje, !to je uvijek slučaj u na!em ona!anju. 0skreno se nadam da %emo ih uvjeriti. 6oramo biti ozbiljne i odlučne & jer na kraju krajeva, osoba koja je stvorila dugove mora ih latiti" a remda treba voditi računa o osje%ajima d$entlmena i glavi ku%e, kao !to je tvoj otac, i ak treba vi!e misliti na karakter o!tenog čovjeka.3 >o je bilo načelo za koje je Dnne $eljela da ga se njezin otac ridr$ava, na koje ga trebaju oticati njegovi rijatelji. Iinom neo hodne du$nosti smatrala je rje!avanje zahtjeva vjerovnika, uza svu brzinu !to je mo$e osigurati sveobuhvatno smanjivanje tro!kova, te ni u čemu manjem nije vidjela nikakav dignitet. Heljela je da se to rika$e i osje%a kao du$nost. 0zrazito je cijenila utjecaj lady Cussell, a !to se tiče visokog stu nja samo rijegora, !to ga je oticala njezina vlastita savjest, vjerovala je da bi moglo biti malo te$e nagovoriti ih na ot unu re5ormaciju nego na olovičnu. /udu%i da je oznavala svojeg oca i Elizabeth, smatrala je da %e

$rtvovanje jednog ara konja te!ko biti manje bolno nego $rtvovanje oba ara, i tako dalje kroz cijeli o is revi!e blagih redukcija lady Cussell. ?ije osobito va$no kako su se mogli shvatiti Dnneini stro$i zahtjevi. ?imalo us jeha nisu imali ni rijedlozi lady Cussell, nisu se mogli tr jeti, nisu za$ivjeli. 2FtoJ Odricanje od svih udobnosti $ivljenjaJ Butovanja, Eondon, sluge, konji, sve to odlo$iti do daljnjega & svuda odricanja i ograničenja. Hivjeti čak i bez osnovnih otreba d$entlmenaJ ?e, radije %e smjesta na ustiti Kellynch-hall, nego ostati u tako sramotnim uvjetima.3 2?a ustiti Kellynch-hall.3 <os odin She herd se odmah uhvatio toga jer je on mislio na stvarnost otrebe za smanjivanjem tro!kova sir Waltera, a bio je osve uvjeren da se ni!ta ne mo$e učiniti ako se ne romijeni boravi!te. 2/udu%i da je na tu zamisao do!ao u ravo onaj koji bi trebao odlučivati3, rekao je, 2bez imalo ustručavanja ka$e da se u ot unosti s time sla$e.3 ?e čini mu se da bi sir Walter mogao materijalno romijeniti svoj način $ivljenja u ku%i u kojoj treba odr$avati dugogodi!nji ugled gostoljubivosti i drevnog dostojanstva. ?a nekom drugom mjestu sir Walter bi mogao sam rocjenjivati, te bi mogao ostati uzor u reguliranju načina $ivota kako god $eli i smatra rikladnim za svoje ku%anstvo. Sir Walter %e na ustiti Kellynch-hall, a nakon nekoliko dana dodatnih sumnji i neodlučnosti veliko je itanje rije!eno i na ravljeni su rvi grubi lanovi za tu va$nu romjenu. Bostojale su tri alternative' Eondon, /ath ili druga ku%a na selu. Dnne je svim srcem bila za ovo otonje. Heljela je malenu ku%u u istom odručju tako da i dalje mogu u$ivati u dru!tvu lady Cussell, ostati u 6arynoj blizini, katkad imati zadovoljstvo vidjeti tratine i !umarke Kellyncha. ?o sna!la ju je njezina uobičajena sudbina i dogodilo se su rotno od onoga za čim je $udjela. ?ije joj se svi7ao /ath i nije mislila da %e se ondje ugodno osje%ati & a /ath %e ostati njezin dom. Lady Cussell je osje%ala obvezu su rotstaviti se oznatim $eljama svoje drage Dnne. /ilo bi revi!e očekivati da %e se sir Walter reseliti u malenu ku%u u vlastitom odručju. Dnne bi i sama do$ivjela sramotu oni$enja vi!e no !to je redvi7ala, a za sir Waltera bi to bilo u$asno. Fto se tiče toga da se Dnne ne svi7a /ath, to je smatrala redrasudom i ogre!kom koja roizlazi iz činjenice da je ondje rovela tri godine u !koli, nakon majčine smrti, a drugi je razlog taj da nije bila dobro ras olo$ena tijekom jedine zime !to ju

je kasnije ondje rovela. Lady Cussell je voljela /ath i smatrala je da bi im svima trebao odgovarati" a !to se tiče zdravlja njezine mlade rijateljice, bit %e izbjegnuta svaka o asnost ako to le mjesece bude rovodila kod nje u Kellynch-kolibi" za ravo, to je romjena koja %e zasigurno koristiti zdravlju i ras olo$enju. Dnne je remalo izbivala iz doma, remalo je vi7ena. ?jezino ras olo$enje nije osobito dobro. =e%e %e ga dru!tvo obolj!ati. Heljela je da je ljudi bolje u oznaju.

?e o$eljnost bilo koje druge ku%e u istom odručju za sir Waltera svakako je uvelike ojačana jednom činjenicom, i veoma bitnim dijelom lana, koja je us je!no ukorijenjena na očetku. ?ije trebao samo na ustiti svoj dom, ve% ga gledati u rukama drugih, a to bi bila golema ku!nja koja je bila revi!e i za ljude jače od sir Waltera. Kellynch-hall je trebao biti iznajmljen. 6e7utim, to je bila velika tajna o kojoj se nije smjelo ni dahnuti izvan njihova kruga. Sir Walter ne bi mogao odnijeti oni$enje s oznaje da vlastitu ku%u nudi u zaku . <os odin She herd je jednom s omenuo riječ 2reklamirati3, ali se vi!e nikad nije usudio to onoviti" sir Walter je rezirno odbio ideju da se imanje na bilo koji način nudi" zabranio je i najmanji nagovje!taj da ima takvu namjeru" i samo je uz ret ostavku da %e mu s ontano ristu iti neki izrazito zadovoljavaju%i zaku nik, od njegovim uvjetima, i da mu time čini veliku uslugu, ristao iznje. Kako brzo ronalazimo razloge za odobrenje koji nam se svi7ajuJ Lady Cussell je imala jo! jedan izvrstan razlog iz kojeg joj je bilo veoma drago da %e sir Walter i njegova obitelj oti%i iz sela. Elizabeth je u osljednje vrijeme očela razvijati rijateljstvo koje je $eljela rekinuti. S rijateljila se s k%eri gos odina She herda koja se, nakon neus jelog braka, vratila u ku%u svojeg oca, s dodatnim teretom dvoje djece. Ona je bila ametna mlada $ena koja je oznavala umije%e udovoljavanja" barem umije%e udovoljavanja u Kellynch-hallu" i koja se rikazala tako rihvatljivom gos o7ici Elliot da je ve% vi!e uta ondje boravila, us rkos činjenici da je lady Cussell, koja je to smatrala ne rikladnim rijateljstvom, diskretno u ozoravala na o rez i rezerviranost. :a ravo, lady Cussell je imala veoma malo utjecaja na Elizabeth" činilo se da je voli jer to $eli, a ne zato !to Elizabeth to zaslu$uje. Od nje nikad nije dobila vi!e od vanjske a$nje, ni!ta vi!e od onoga !to iziskuje uljudnost, nikad nije us jela rovesti ono !to je $eljela ako Elizabeth tomu nije bila sklona. Iesto je usrdno oku!avala uključiti Dnne u utovanja u Eondon, razumno svjesna silne ne ravde i sramote sebičnih lanova koji su je isključivali, te je u mnogim manje va$nim rigodama nastojala ru$iti Elizabeth rednosti vlastite rosudbe i iskustva & ali uvijek uzalud" Elizabeth je radila o svojemu & i nikad se nije odlučnije su rotstavljala lady Cussell nego u izboru gos o7e 9lay za rijateljicu" okrenuv!i se od dru!tva tako dra$esne sestre kako bi svoju ljubav i ovjerenje oklonila $eni rema kojoj je trebala biti samo suzdr$ano uljudna.

Brema rocjeni lady Cussell, gos o7a 9lay je bila veoma neravno ravna, a vjerovala je i da je veoma o asna dru$ica & a odlazak koji bi ostavio gos o7u 9lay iza njih i u krug gos o7ice Elliot doveo rikladnije rijateljice stoga je bio od rvorazredne va$nosti.

6oram si uzeti slobodu i rimijetiti, sir Waltere3, jednog je jutra u Kellynch-hallu rekao gos odin She herd dok je s u!tao novine, 2da nam trenutna situacija uvelike ide u rilog. Ovaj %e mir, iskrcati sve na!e bogate mornaričke časnike. Svi %e oni $eljeti dom. >renutak ne bi mogao biti bolji, sir Waltere, za biranje zaku nika, veoma odgovornog zaku nika. 6noga su bogatstva stvorena tijekom rata. Kad bi nai!ao neki bogati admiral, sir Waltere K3 2/io bi veoma sretan čovjek, She herde3, odgovorio je sir Walter 2samo to imam re%i. :a njega bi Kellynch-hall bio rava nagrada" za ravo najve%a nagrada od svihL, bez obzira na to koliko je ranije uzeo, je li, She herdeG3 <os odin She herd se nasmijao jer je znao da se mora nasmijati na tu duhovitost, a otom je dodao' 24su7ujem se rimijetiti, sir Waltere, da su d$entlmeni iz mornarice, kad je riječ o oslu, rikladni za skla anje nagodbi. ?e!to malo znam o njihovim metodama oslovanja i slobodan sam riznati da oni imaju veoma liberalne zamisli te %e vjerojatno činiti o$eljne zaku nike. Stoga bih, sir Waltere" bio slobodan redlo$iti
Ovaj mir & misli se na Bari!ki mirovni s orazum *+,+;.., oraz ?a oleonove vojske rije njegova bijega s Elbe +,+A. 9 ?ajve%a nagrada od svih & kad su britanski mornarički časnici zarobili ne rijateljski brod, imali su zakonsko ravo za lijeniti i rodati sve !to su na!li kao 2nagradu3. /udu%i da je /ritanska mornarica bila mo%na i us je!na u ?a oleonskim ratovima, mnogi su se časnici na taj način obogatili, kao !to se i WentMorth navodno obogatio.
8

da bi kao osljedicu bilo kakvih glasina o va!oj namjeri koje bi se mogle ro!iriti & !to se mora smatrati vjerojatnim jer znamo kako je te!ko skrivati ostu ke i namjere jednog dijela svijeta red znati$eljom drugog & ugled i dru!tveni olo$aj imaju svoju cijenu & ja, (ohn She herd, mogao bih čuvati u tajnosti bilo koje obiteljske stvari koje $elim jer nitko ne bi smatrao is lativim motriti na mene, ali u sir Waltera Elliota u ereni su ogledi koje bi moglo biti veoma te!ko izbje%i & i stoga moram na omenuti da me ne%e iznenaditi ako se, uza sav na! o rez, ro!ire neke glasine & uz ret ostavku kojih, kao !to sam $elio rimijetiti, budu%i da %e zasigurno uslijediti onude, ako bih nekoga od na!ih imu%nih mornaričkih za ovjednika smatrao osobito vrijednima ozornosti & i ako smijem dodati da bilo kad mogu sti%i ovamo za dva sata kako bih vas o!tedio mučnih regovora.3 Sir Walter je samo kimnuo. ?o brzo nakon toga je ustao i očeo hodati amo-tamo, te je sarkastično rimijetio' 20ma ih malo me7u d$entlmenima iz mornarice, ret ostavljam, koji se ne bi iznenadili kad bi se na!li, u ovakvoj ku%i.3 2Bogledali bi oko sebe, nema sumnje, i blagoslivljali svoju sre%u3, rekla je gos o7a 9lay, jer gos o7a 9lay je bila nazočna" njezin ju je otac dovezao onamo jer ni!ta nije tako koristilo zdravlju gos o7e 9lay kao vo$nja do Kellyncha. 2Dli osve se sla$em sa svojim ocem koji smatra da bi more lovac mogao biti veoma o$eljan zaku nik. 4 oznala sam riličan broj ljudi koji se bave tim zanimanjem. Osim !to su liberalni, u svemu su tako uredni i a$ljiviJ Ove va!e vrijedne slike, sir Waltere, ako ih odlučite ostaviti ovdje, bile bi savr!eno sigurne. O svemu u ku%i i oko ku%e vodila bi se izvrsna brigaJ =rtovi i zelenilo odr$avali bi se gotovo jednako kao i sada. ?e morate se bojati, gos o7ice Elliot, da %e biti za u!ten va! dra$esni cvjetnjak.3 2Fto se tiče svega toga3, hladno je rekao sir Walter, 2 od ret ostavkom da %u svoju ku%u dati u zaku , jo! nisam odlučio o rivilegijama koje %e tomu biti ridodane. ?isam osobito sklon udovoljavati zaku niku. Bark bi mu bio dostu an, naravno, a malo je mornaričkih časnika, ili bilo kojih drugih ljudi, moglo imati takvo imanje, ali drugo je itanje koja bih ograničenja mogao odrediti za kori!tenje drugih vanjskih rostora. ?e svi7a mi se omisao da %e moje ukrasno grmlje uvijek biti dostu no, a gos o7ici Elliot bih re oručio da bude o rezna kad je riječ o njezinu cvjetnjaku. ?isam

nimalo sklon zaku niku Kellynch-halla ru$ati dodatne usluge, uvjeravam vas, bio on mornar ili vojnik.3 ?akon kratke stanke, gos odin She herd se usudio re%i' 24 svim tim slučajevima ostoji običajno ravo koje sve razja!njava i olak!ava izme7u vlasnika imanja i zaku nika. =a! je interes, sir Waltere, u veoma sigurnim rukama. Oslonite se na mene kad je riječ o tome da nikakav zaku nik ne%e imati vi!e od onoga !to mu o ravdi ri ada. 4su7ujem se re%i da sir Walter Elliot ne mo$e biti ni u ola toliko ljubomoran kad je riječ o njegovu vlasni!tvu kao !to %e (ohn She herd biti u njegovo ime.3 >ada je Dnn rogovorila' 26islim da mornarica, koja je tako mnogo učinila za nas, ima barem jednako ravo kao i bilo tko drugi na sve udobnosti i rivilegije !to ih mo$e ru$iti neki dom. Svi moramo riznati da more lovci veoma na orno rade kako bi zaslu$ili svoje udobnosti.3 2Bosve točno, osve točno. Ono !to gos o7ica Dnne ka$e osve je točno3, odgovorio je gos odin She herd, a njegova je k%i rekla' 2O, svakakoJ3 ?o uskoro otom uslijedila je sir Walterova rimjedba' 2Bro5esija ima svoje korisne strane, ali bilo bi mi $ao kad bi se neki moj rijatelj time bavio.3 2)oistaJ3 glasio je odgovor, i to s izrazom iznena7enja. 2)a" neugodna mi je iz dva razloga" imam dva značajna rigovora na nju. Brvo, to je način na koji osobe nejasna odrijetla stječu nezaslu$eni ugled, te se mu!karci uzdi$u do časti o kakvima njihovi očevi i djedovi nisu ni sanjali" i drugo, budu%i da veoma ogubno djeluje na čovjekovu mladost i kre kost, more lovac stari br$e nego drugi ljudi" romatrao sam to cijeli svoj $ivot. Iovjeku u mornarici rijeti ve%a o asnost da %e ga uvrijediti us on nekoga čijeg oca je njegov otac mo$da toliko rezirao da ne bi ni razgovarao s njim, te da sam rerano ostane redmetom rezira, nego u bilo kojem drugom zanimanju. (ednog dana ro!log rolje%a, u gradu, bio sam u dru!tvu dvojice mu!karaca, nevjerojatni rimjeri onoga o čemu govorim" lord St. 0ves za čijeg oca svi znamo da je bio seoski ka elan, koji je jedva s ajao kraj s krajem+-+-" trebao sam ustu iti mjesto lordu St. 0vesu i odre7enom admiralu /aldMinu, osobi najjadnijeg izgleda !to ga mo$ete zamisliti, lica boje mahagonija,
10

Eord St. 0ves & Dusten je mo$da mislila na britanskog mornaričkog junaka lorda Noratija ?elsona *+@A,.-+,-A.. koji je obijedio ?a oleona kod >ra5algara, čiji je otac bio seoski sve%enik *kao i otac (ane Dusten..

izrazito grubog i neugla7enog, same bore i nabori, nekoliko sivih vlasi sa strane i ničega osim malo kose na tjemenu. O:a ime svijeta, tko je taj stari čovjekG, itao sam rijatelja koji je stajao u blizini *sir /asil 6orley.. OStari čovjek,O uzviknuo je sir /asil, Oto je admiral /aldMin. Fto mislite, koliko mu je godinaGO OFezdesetO, rekao sam, Oili mo$da !ezdeset dvije.O OIetrdeset,O odgovorio je sir /asil, Očetrdeset i ni dana vi!e.O :amislite si moje za re a!tenje" ne%u lako zaboraviti admirala /aldMina. ?ikad nisam vidio tako očit rimjer onoga !to mo$e učiniti $ivot more lovca" ali znam da je do odre7enog stu nja isto za sve njih' svi su oni izlo$eni neda%ama, svim mogu%im klimama, svakakvim vremenskim rilikama, a dolazi do toga da ih nije ugodno gledati. Fteta je da odmah ne dobiju dobar udarac o glavi, rije nego stignu do dobi admirala /aldMina.3 2?e, sir Waltere3, uzviknula je gos o7a 9lay, 2to je doista krajnje o!tro. 0majte malo milosti za sirote ljude. ?ismo svi ro7eni da bismo bili lije i. 6ore ne mo$e ulje !ati ljude, to je sigurno" more lovci rerano ostare, to sam često i sama vidjela, brzo gube mladenački izgled. ?o s druge strane, nije li isto kod mnogih drugih zanimanja, mo$da kod ve%ine drugihG =ojnicima u aktivnoj slu$bi nije nimalo bolje, a čak i u mirnijim zanimanjima ostoji trud i na rezanje uma, ako ne tijela, koje čovjekov izgled rijetko kada re u!ta rirodnom tijeku vremena. ?a oran rad odvjetnika na čijim licima briga ostavlja tragove, liječnici koji moraju ustajati u svako doba dana i no%i te utovati o svakojakim vremenskim rilikama, a čak i sve%enici K3, trenutak je zastala kako bi razmislila !to bi mogla re%i za sve%enstvo, 2a čak i sve%enici moraju ulaziti u rostorije u kojima borave zara$eni ljudi gdje izla$u svoje zdravlje i izgled kojekakvim bole!tinama. :a ravo, u !to sam ja ve% dugo uvjerena, remda je svako zanimanje otrebno i časno samo o sebi, samo oni koji se ne moraju baviti nikakvom ro5esijom, koji mogu mirno $ivjeti na selu, sami birati kad %e i !to raditi, baviti se onim !to ih zanima i boraviti na vlastitim imanjima, bez truda da ostignu ne!to vi!e" samo oni mogu, ka$em, najus je!nije zadr$ati blagoslov zdravlja i dobrog izgleda. ?e oznajem niti jednu drugu sku inu ljudi koji tako malo gube od svojih osobnosti kad vi!e nisu osve mladi.3 Iinilo se da je gos odin She herd, u svojem nastojanju da udobrovolji sir Waltera o itanju mornaričkog časnika kao zaku nika, bio obdaren vidovito!%u jer je ve% rva onuda za ku%u stigla od admirala 9ro5ta, s kojim je brzo nakon toga zajedno odlazio

na zasjedanja mirovnog suca u >auntonu" doista, od londonskog je kores ondenta rimio u it. Brema izvje!taju !to ga je $urno oti!ao odnijeti u Kellynch, admiral 9ro5t je bio rodom iz Somersetshirea. ?akon !to je stekao veoma lije imetak, $elio se nastaniti u vlastitom kraju, a do!ao je u >aunton kako bi ogledao neka onu7ena imanja u tom odručju, ali mu ona, me7utim, nisu odgovarala. Slučajno je čuo *bilo je ba! kako je redvidio, rimijetio je gos odin She herd, sir Walterovi se roblemi nisu mogli zadr$ati

u tajnosti. da ostoji mogu%nost davanja u zaku Kellynch-halla, te je saznao za njegovu *gos odina She herda. vezu s vlasnikom i redstavio mu se kako bi se temeljitije ras itao. >ijekom oduljeg razgovora izrazio je sna$nu sklonost tomu mjestu kakvu mo$e osje%ati čovjek koji ga oznaje samo o čuvenju" ru$io je gos odinu She herdu, u svojem odrobnom izvje!taju o sebi, sve dokaze da je veoma odgovoran, rihvatljiv zaku nik. 2D tko je admiral 9ro5tG3 glasilo je hladno, sumnjičavo itanje sir Waltera. <os odin She herd je odgovorio da otječe iz d$entlmenske obitelji i s omenuo neko mjesto, a Dnne je, nakon kratke stanke koja je uslijedila, dodala' 2On je kontraadmiral bijelog ranga++. Sudjelovao je u bitci kod >ra5al5ara, a otad je bio u 6alajskom arhi elagu" vjerujem da je ondje bio stacioniran nekoliko godina.3 2Onda uzimam zdravo za gotovo3, rimijetio je sir Walter, 2da je njegovo lice narančasto ot rilike kao man!ete i elerine moje osluge.3 <os odin She herd ga je $urno očeo uvjeravati da je admiral 9ro5t veoma čio i kre ak naočit čovjek, malo otvrdnuo od vremena, svakako, ali ne revi!e, te d$entlmen u svim svojim stavovima i ona!anju" nije vjerojatno da %e stvarati bilo kakve ote!ko%e o itanju uvjeta & samo $eli udoban dom u koji se mo$e !to rije useliti & zna da mora latiti za svoju udobnost" zna koliko ot uno namje!tena ku%a takve va$nosti vrijedi & ne bi se trebao iznenaditi ako sir Walter zatra$i vi!e & ras itivao se o osjedu & bilo bi mu svakako drago kad bi ondje smio loviti divljač, ali nije stvarao nikakav roblem oko toga & rekao je da katkad uzima u!ku, ali nikad ne ubija & savr!eni d$entlmen. <os odin She herd je bio elokventan o toj temi" ukazivao je na sve okolnosti admiralove obitelji, !to ga je činilo osobito o$eljnim zaku nikom. O$enjen je čovjek, ali nema djece" u ravo ono !to se mo$e o$eljeti. O ku%i se nikad nije vodilo dovoljno brige, rimijetio je gos odin She herd, otkako u njoj nema gos odarice" nije znao kad je namje!taj u ve%oj o asnosti, kad nema gos odarice kad ima mnogo djece. )ama bez obitelji najbolja je čuvarica namje!taja na svijetu. =idio je i gos o7u 9ro5t" bila je u >auntonu s
Kontraadmiral bijelog ranga & kontraadmiral je čin ni$i od viceadmirala, koji je odmah is od čina admirala" tri visoka čina /ritanske mornarice bila su rangirana odozgo rema dolje' crveni, bijeli i lavi.
11

admiralom i gotovo je cijelo vrijeme sudjelovala u razgovorima o zaku u. 2)ojmila me se kao veoma otmjena i ametna dama koja govori biranim riječima3, nastavio je. 2Bostavila je vi!e itanja o ku%i, uvjetima i orezima nego sam admiral, i činilo se da je u u%enija u oslovna itanja. 0 !tovi!e, sir Waltere, otkrio sam da i ak ima nekih veza s ovim krajem, ba! kao i njezin su rug" odnosno, ona je sestra d$entlmena koji je neko% $ivio me7u nama" sama mi je to rekla" sestra d$entlmena koji je rije nekoliko godina $ivio u 6onk5ordu. :abogaJ Kako se ono zoveG 4 ovom se trenutku ne mogu sjetiti njegova imena, mada sam ga nedavno čuo. Benelo e, draga moja, mo$e! li mi omo%i s imenom d$entlmena koji je $ivio u 6onk5ordu & brata gos o7e 9ro5tG3 ?o gos o7a 9lay je bila tako zaoku ljena razgovorom s gos o7icom Elliot da ga nije čula. 2?e mogu zamisliti na koga misli!, She herde" ne sje%am se niti jednog d$entlmena koji je $ivio u 6onk5ordu jo! od vremena staroga guvernera >renta.3 2:abogaJ Kako veoma čudnoJ =aljda %u uskoro zaboraviti i vlastito ime. 0me koje mi je tako dobro oznato" dobro sam oznavao d$entlmena iz vi7enja" vidio sam ga sto uta" jednom je do!ao k meni o savjet, sje%am se, o itanju ometanja osjeda od strane jednog njegova susjeda" 5armerov je čovjek rovalio u njegov vo%njak & sru!ena ograda & ukradene jabuke & uhva%en na djelu, a kasnije je, su rotno mojem savjetu, ristao na rijateljski kom romis. )oista veoma neobičnoJ3 ?akon jo! trenutka čekanja K 26islite na gos odina WentMortha, zacijelo3, rekla je Dnne. <os odin She herd joj je bio duboko zahvalan. 24 ravo je WentMorth bilo imeJ <os odin WentMorth je bio taj čovjek. /io je ka etan 6onk5orda, znate, sir Waltere, rije nekog vremena, a to je trajalo dvije ili tri godine. Stigao je onamo oko +,-A., mislim. Sje%ate ga se, siguran sam.3 2WentMorthG OhJ >ako je, gos odin WentMorth, ka elan 6onk5orda. :aveli ste me na ogre!an ut kad ste rekli džentlmen. 6islio sam da govorite o nekom bogatom čovjeku" gos odin WentMorth je bio nitko, sje%am se" nikakvih veza, nije bio u rodu s obitelji Stra55ord +# . Iovjek se ita kako su rezimena tolikih
12

WentMorth je bilo rezime gro5ova od Stra55orda.

ri adnika na!eg lemstva ostala tako obična.3 Kako je gos odin She herd zaključio da 9ro5tovima ta veza nije nimalo koristila u očima sir Waltera, vi!e je nije s ominjao. Svim se $arom vratio na razgovor o okolnostima koje su im neos orno vi!e igle u rilog' njihova dob, broj i bogatstvo" lije o mi!ljenje !to su ga stvorili o Kellynch-hallu, te na silnu rednost davanja imanja u zaku " sve je rikazao kao da im ni!ta nije va$nije od sre%e da budu zaku nici sir Waltera Elliota" izvrstan ukus, svakako, od ret ostavkom da im je oznata tajna sir Walterove rocjene onoga !to bi zaku nik trebao davati. 6e7utim, us jelo je" i remda %e sir Walter uvijek o rijeko gledati na svakoga tko namjerava $ivjeti u toj ku%i i smatrati da su revi!e dobro ro!li jer im je do u!teno unajmiti ku%u od najvi!im uvjetima, nagovorili su ga da do usti gos odinu She herdu da nastavi s regovorima, ovlastiv!i ga da čeka admirala 9ro5ta, koji se jo! uvijek nalazi u >auntonu, te dogovori dan za okazivanje ku%e. Sir Walter nije bio osobito mudar, ali je i ak imao dovoljno iskustva da bi znao kako bi zaku nik na kojeg bi imao manje rigovora za ravo te!ko mogao onuditi onoliko koliko je onudio admiral 9ro5t. 0mao je toliko razumijevanja, a njegova je ta!tina jo! malo omogla da se smiri jer je admiralov status u dru!tvu bio dovoljno visok, ali ne revisok. 2)ao sam ku%u u zaku admiralu 9ro5tu3 zvučat %e sasvim dobro, mnogo bolje nego samo nekom običnom gospodinu – gospodin *osim mo$da njih et-!est u cijeloj dr$avi. uvijek iziskuje dodatno obja!njenje. Ddmiral sam o sebi obja!njava svoju situaciju i olo$aj u dru!tvu, a istodobno nikad ne mo$e baruneta činiti revi!e beznačajnim. 4 svim njihovim dogovorima i oslovanju, sir Walter uvijek mora imati rednost. ?i!ta se ne bi moglo učiniti bez ristanka Elizabeth" Dli ona je ostajala sve sklonija selidbi, a je bila sretna da se to rije!i i ubrza zahvaljuju%i činjenici da je zaku nik ri ruci" nije izustila niti jednu riječ koja bi utjecala na ovlačenje odluke. <os odin She herd je osve o unomo%en da krene u akciju" i tek !to je donesena takva odluka, Dnne, koja je cijelo vrijeme ozorno slu!ala, izi!la je iz sobe kako bi za svoje zaja urene obraze otra$ila utjehu na svje$em zraku. )ok je hodala uz omiljeni !umarak, uzdahnula je i !a nula' 2(o! nekoliko mjeseci i on %e, mo$da, hodati ovuda.3

n nije bio gos odin WentMorth, biv!i ka elan 6onk5orda, ve% ka etan Prederick WentMorth, njegov brat, koji je ostao +Q za ovjednik nakon bitke u St. )omingu , ali nije odmah krenuo na brod a je ljeti +,-8. do!ao u Somersetshire, a budu%i da vi!e nije imao roditelja, ola je godine $ivio u 6onk5ordu. 4 to je vrijeme bio izuzetno naočit mlad čovjek, obdaren inteligencijom, duhom i o!troumno!%u, a Dnne je bila veoma lije a djevojka, blaga, skromna, ro5injena i osje%ajna. 6ogla je biti dovoljna samo olovična rivlačnost jer on nije imao !to raditi, a ona nije imala koga voljeti" ali susret dviju tako ozitivnih osoba nije mogao do$ivjeti neus jeh. Bostu no su se u oznali, a otom su se duboko zaljubili jedno u drugo. /ilo bi te!ko rocijeniti tko je koga smatrao savr!enijim, ili tko je od njih dvoje bio sretniji" ona dok je rimala njegove izjave ljubavi i rosidbu, ili on jer ih je ona rimala. 4slijedilo je kratko razdoblje veličanstvene sre%e, ali veoma kratko. 4skoro su očele nevolje. Sir Walter, kad su mu se obratili, nije za ravo uskratio svoj ristanak ili rekao da se to ne%e dogoditi, ostavio se krajnje negativno izraziv!i golemo ču7enje, golemu hladno%u, golemu ti!inu, samo uz odluku da svojoj k%eri ne%e dati miraz. =ezu je smatrao veoma oni$avaju%om" a lady Cussell, razmi!ljaju%i umjerenije i s o rostivim onosom, do$ivjela ju je kao krajnje neumjesnu.
13

St. )omingo & riječ je o objedi /ritanske rotiv Prancuske mornarice u Santo )omingu *+,-8...

Dnne Elliot, sa svim svojim naslije7em !to ga je dobila ro7enjem, lje otom i umom, da se u devetnaestoj godini tako reda" da se zaruči s mladim čovjekom kojeg ne re oručuje ni!ta osim njega samoga, koji nema nikakvih izgleda za stjecanje bogatstva, ve% ovisi o sre%i u veoma nesigurnom zanimanju, bez ikakvih veza koje bi mu osigurale us on u toj ro5esiji" to bi doista bilo tragično. /ilo joj je $ao gledali kako Dnne Elliot, tako mladu, koju oznaje tako malo ljudi, odvodi neznanac bez ikakvih veza ili imetka" ili bolje rečeno, kako %e s njim utonuti u stanje krajnje zamorne, tjeskobne, ogubne ovisnostiJ >o se ne smije dogoditi ako se ikakvim rijateljskim u livom, ikakvim savjetima osobe koja je voli gotovo o ut majke, i koja ima majčinska rava, mo$e s riječiti. Ka etan WentMorth nije imao nikakva imetka. 0mao je sre%e u svojoj ro5esiji, ali je slobodno tro!io ono !to je slobodno do!lo, nije ostigao ni!ta. ?o bio je uvjeren da %e se uskoro obogatiti & un $ivota i revnosti, znao je da %e uskoro dobiti brod i na%i se na olo$aju koji %e ga odvesti do svega !to je $elio. Oduvijek je imao sre%e" znao je da %e ga i dalje ratiti sre%a. >akvo samo ouzdanje, sna$no u vlastitoj to lini i očaravaju%e u duhovitom načinu na koji ga je često izra$avao, zasigurno je bilo dovoljno za Dnne, ali lady Cussell ga je drukčije do$ivljavala. ?jegov o timistični tem erament i neustra!iv um osve su drukčije djelovali na nju. Ona je u tome vidjela izazivanje zla. >o ga je samo činilo o asnijim. /io je briljantan, bio je svojeglav. Lady Cussell nije osobito cijenila duhovitost, a sve !to je odsje%alo na nerazboritost smatrala je u$asom. 4 svakom se smislu rotivila toj vezi. >akva je o ozicija, kakvu su stvorili ti osje%aji, bila revi!e za Dnne. 6lada i obzirna kakva je bila, mo$da bi i ak us jela odnijeti očevo nezadovoljstvo, mada ni od sestre nije dobila niti jednu ljubaznu riječ ili ogled, ali lady Cussell, koju je uvijek voljela i oslanjala se na nju, nije ju mogla tako ustrajno i tako blago uzalud savjetovati. 4vjerili su je da su zaruke ogre!ne & indiskretne, ne rikladne, te!ko bi mogle us jeli. Dli nije samo iz sebičnog o reza, na temelju čega je ostu ala, raskinula zaruke. )a nije vjerovala kako ostu a za njegovo dobro, čak vi!e nego za svoje, te!ko bi ga se mogla odre%i. =jerovanje da se ona!a mudro i odriče se sre%e radi njegove dobrobiti bilo je njezina glavna utjeha u atnji zbog rastanka & konačnog rastanka" a svaka je utjeha bila otrebna jer se morala nositi s dodatnim bolom njegovih mi!ljenja, osve neuvjerenih i ne okolebljivih, te njegovih osje%aja da mu je naudila

takvim ostu kom. Slijedom toga, na ustio je taj kraj. Bočetak i kraj njihova oznanstva zbili su se u nekoliko mjeseci, ali Dnneina atnja zbog toga nije trajala samo nekoliko mjeseci. ?jezini osje%aji i $aljenje dugo su zasjenjivali svaki mladenački u$itak, a dugotrajna osljedica bio je rani gubitak djevojačke lje ote i dobrog ras olo$enja. Bro!lo je vi!e od sedam godina otkako je zavr!ila ta malena $alosna e izoda, a vrijeme je uvelike ubla$ilo, mo$da i osve, njezinu neobičnu vezanost za njega & no revi!e je ovisila samo O rotoku vremena" nije dobila nikakvu omo% od romjene mjesta boravi!ta *osim jednog utovanja u /ath uskoro nakon raskida., ili od nečeg novog, od ro!irenja oznanstava. 4nutar Kellynchkruga nikad nije u!ao nitko tko bi mogao odnijeti us oredbu s Prederickom WentMorthom, onakvim kakav joj je ostao u sje%anju. ?ikakva druga veza, jedini osve rirodan, rikladan i dovoljan lijek u njezinoj dobi, nije bila mogu%a za njezin diskriminiraju%i um, izbirljivost njezina ukusa, u njihovu malenom dru!tvenom okru$enju. Kad je imala dvadeset dvije godine, romjenu rezimena onudio joj je mlad čovjek koji je nedugo nakon toga na!ao susretljiviji um u njezine mla7e sestre" a lady Cussell o lakivala njezino odbijanje, jer 9harles 6usgrove je bio najstariji sin čovjeka čije je imanje i sveo %a va$nost u tom odručju bila odmah iza sir Walterove, a tako7er je osjedovao dobar karakter i izgled" i remda je lady Cussell mo$da mogla tra$iti vi!e kad je Dnne imala devetnaest godina, radovala bi se da se u dvadeset drugoj maknula od ristranosti i ne ravde u ku%i njezina oca, i tako se trajno smjestila blizu nje. Dli Dnne se u ovom slučaju nije obazirala na savjete, a remda lady Cussell, zadovoljna vlastitom razborito!%u, nikad nije o$eljela da se romijeni ono !to je bilo, sad ju je očela mučiti tjeskoba, koja graniči s bezna7em, kad je riječ o tome da %e neki s osoban i neovisan mu!karac navesti Dnne da u7e u stanje za koje ju je smatrala osobito rikladnom u ravo zbog njezine to line i obiteljskih navika. ?isu oznavale mi!ljenje jedna druge, niti stalno niti romijenjeno, o jednoj va$noj činjenici Dnneina ona!anja jer se o toj temi nikad nije govorilo & ali Dnne je, u dvadeset sedmoj godini, razmi!ljala osve drukčije od onoga kako su je naveli da misli u devetnaestoj. ?ije zamjerala lady Cussell, nije zamjerala sebi jer joj je do ustila da utječe na nju, ali je osje%ala da niti jedna mlada osoba, koja bi joj se obratila za savjet u sličnim okolnostima, ne bi

rimila tako lo!a redvi7anja o nesigurnoj budu%nosti. /ila je uvjerena da bi, bez obzira na sve smetnje neodobravanja kod ku%e, i sve tjeskobe koje rate njegovo zanimanje, sve njihove mogu%e strahove, odga7anja i razočaranja, i ak bila sretnija $ena da je ostala zaručena, nego !to je bila nakon !to je $rtvovala te zaruke" u to je ot uno vjerovala, čak i da je na njima bio uobičajeni dio, makar i vi!e od uobičajenog dijela briga i na etosti, bez razmi!ljanja o stvarnim rezultatima njihova slučaja koji bi, slučajno, donijeli raniji ros eritet no !to se moglo očekivati. Sva njegova o timistična očekivanja, sve njegovo samo ouzdanje, bili su o ravdani. ?jegova briljantnost i revnost kao da su redvidjeli i kretali se stazom ros eriteta. )obio je osao veoma brzo nakon !to su njihove zaruke razvrgnute i dogodilo se sve !to joj je rekao da %e uslijediti. 0staknuo se i rano na redovao u karijeri & a dosad je ve%, zahvaljuju%i uzasto nim zarobljavanjima brodova, zasigurno stekao lije o bogatstvo. Sve je to znala samo iz mornaričkih o isa +; i novina, ali nije nimalo sumnjala da se obogatio, a zbog njegove ostojanosti nije imala razloga vjerovati da se o$enio. Kako je rječita mogla biti Dnne Elliot & kako su rječite bile barem njezine $elje na strani rane to le veze, kao i vedro ovjerenje u budu%nost nasu rot retjerano tjeskobnom o rezu koji kao da vrije7a nastojanja i nema vjere u rovidnostJ 4 mladosti je bila rimorana na razboritost, shvatila je !to je ljubav kad je ostala starija & rirodni slijed ne rirodnog očetka. 4za sve te okolnosti, sje%anja i osje%aje, nije mogla slu!ati da %e sestra ka etana WentMortha vjerojatno $ivjeti u Kellynchu a da onovno ne o$ivi njezina nekada!nja bol" bile su otrebne mnoge !etnje i mnogi uzdasi kako bi se donekle smirila i omirila s time. Iesto je govorila sebi da je to ludost rije nego bi us jela dovoljno očvrsnuti $ivce kako bi izdr$ala stalne ras rave o obitelji 9ro5t i njihovu oslu. 6e7utim, u tome joj je omogla savr!ena ravnodu!nost i očiti zaborav jedine tri osobe iz njezina kruga koje su znale tajnu ro!losti, a činilo se gotovo kao da niječu bilo kakvo sje%anje na to. 6ogla je o ravdati su eriornost motiva lady Cussell u svemu tome, u odnosu na motive njezina oca i Elizabeth" mogla je razumjeti njezine osje%aje s okoja & ali o %eniti ugo7aj zaborava me7u njima bio je izrazito va$an, bez obzira na to odakle je otekao. :a slučaj da admiral 9ro5t doista uzme Kellynch-hall u zaku ,
14

6ornarički o isi & slu$bena ublikacija koja navodi mornaričke časnike i sadr$i druge in5ormacije o mornarici.

onosno se radovala uvjerenju koje joj je uvijek bilo veoma va$no, da je ro!lost oznata samo njima trima, a oni, čvrsto je vjerovala, nikad ne%e izustiti ni riječi o tome" tako7er je vjerovala da je me7u njegovima jedino brat kod kojeg je $ivio znao ne!to o njihovim kratkotrajnim zarukama. >aj je brat dugo izbivao, a budu%i da je razuman čovjek, i !to vi!e, u ono vrijeme neo$enjen, bila je uvjerena da niti jedno ljudsko stvorenje od njega nije čulo o tome. Sestra, gos o7a 9ro5t, tada je bila izvan Engleske, oti!av!i s mu$em koji je bio stacioniran u inozemstvu, a njezina vlastita sestra, 6ary, jo! je bila u !koli dok se to doga7alo & i nikad kasnije, iz onosa i obzira, nije riznala da i!ta o tome zna. 4z takve zaključke, nadala se da oznanstvo izme7u nje i obitelji 9ro5t, koje se mora redvidjeti jer lady Cussell ostaje $ivjeti u Kellynchu, a 6ary je samo et kilometara dalje, ne mora donijeti nikakvu nelagodu.

Onoga jutra kad je bilo dogovoreno da %e admiral i gos o7a 9ro5t do%i razgledati Kellynch-hall, Dnne je smatrala osve rirodnim da o7e u svoju gotovo svakodnevnu !etnju do lady Cussell i makne se s uta dok se to ne obavi" a otom joj je, osve rirodno, bilo $ao !to je ro ustila riliku da ih vidi. >aj se sastanak dviju strana okazao izrazito zadovoljavaju%im i odmah je zaključen cijeli osao. Obje su dame una rijed bile sklone nagodbi i stoga nisu vidjele ni!ta osim ristojnog ona!anja jedna kod druge" !to se tiče gos ode, admiral je bio tako srdačno i dobro ras olo$en, tako otvoren i !irokogrudan, a to je moralo djelovati na sir Waltera kojega je, ovrh toga, gos odin She herd uvjerio da je admiralu o čuvenju oznat kao uzor dobrog odgoja, te se slijedom toga ona!ao na svoj najbolji i najugla7eniji način. Ku%a, okoli! i namje!taj su odobreni, 9ro5tovi su odobreni, uvjeti, vrijeme, sve i svi su bili ba! kako treba" isari gos odina She herda dali su se na osao bez jedne jedine zamjerke zbog koje bi se morali rilago7avati uvjeti ugovora. Sir Walter je bez oklijevanja ustvrdio da je admiral najnaočitiji more lovac od svih koje je ikad u oznao, a o!ao je čak tako daleko da je rekao kako bi se bez ustručavanja svugdje s njim ojavio kad bi mu njegov čovjek uredio kosu" a admiral je, sa suosje%ajnom srdačno!%u, na omenuo svojoj $eni dok su se vozili natrag kroz ark' 26islio sam da %emo brzo sklo iti nagodbu, draga moja, bez obzira na ono !to su nam rekli u >auntonu. /arunet nikad ne%e

za aliti >emzu, ali čini se da u njemu nema zla.3 4zajamni kom limenti koji bi se mogli rocijeniti kao odjednaki. 9ro5tovi su trebali u%i u osjed na 6iholje *#L. rujna., a kako je sir Walter redlo$io da se tijekom rethodnog mjeseca resele u /ath, nisu imali vremena za gubljenje jer je sve trebalo organizirati na vrijeme. Lady Cussell, uvjerena da Dnne ne%e do ustiti da bude korisna, ili va$na, rilikom biranja ku%e u kojoj %e $ivjeti, nije $eljela da je tako brzo odvedu i $eljela joj je omogu%iti da jo! malo ostane, mo$da dok je ona sama ne do rati u /ath nakon /o$i%a, ali budu%i da je imala i vlastitih obveza, zbog kojih %e nekoliko tjedana izbivati iz Kellyncha, nije ju mogla ozvati da ostane kod nje" a Dnne, remda stre e%i od mogu%ih vru%ina u rujanskoj u$arenoj bjelini /atha, i $ale%i !to se mora odre%i tako slatkih i tako tu$nih do$ivljaja jesenjih mjeseci na selu, nije mislila da, kad se sve uzme u obzir, $eli ostati. /ilo bi naj ravednije i najmudrije, a stoga zacijelo i uz najmanje atnje, ot utovati s ostalima. 6e7utim, dogodilo se ne!to !to je romijenilo njezine lanove. 6ary, koja se često omalo lo!e osje%ala i uvijek svoje boljetice smatrala veoma va$nima, a imala je naviku zvati Dnne kad god bi ne!to o!lo o zlu, nije bila sasvim zdrava i redvi7ala je da cijele jeseni ni jednoga dana ne%e biti zdrava, reklinjala ju je, ili bolje rečeno, zahtijevala je, jer to bi se te!ko moglo nazvati reklinjanjem, da do7e u 4 ercross 9ottage i ravi joj dru!tvo koliko god bude $eljela umjesto da ot utuje u /ath. 2?ikako se ne mogu sna%i bez Dnne3, rezonirala je 6ary, a Elizabethin je odgovor glasio' 2Onda sam sigurna da bi Dnne trebala ostati jer nikomu ne%e biti otrebna u /athu.3 /iti o isana kao korisna, remda na ne ba! lije način, barem je bolje nego biti odbačena kao osve beskorisna" i Dnne, sretna da je smatraju barem malo korisnom, sretna da ima bilo kakvu du$nost, i sigurno nimalo $alosna !to %e biti korisna na selu, i to u vlastitom dragom kraju, s remno je ristala ostati. 6aryn je oziv rije!io sve ote!ko%e lady Cussell, te je uskoro dogovoreno da Dnne ne treba utovati u /ath sve dok je onamo ne ovede lady Cussell, a sve %e to vrijeme odijeliti izme7u 4 ercross 9ottagea i Kellynch-kolibe. >ako je sve bilo u savr!enom redu, ali lady Cussell se gotovo za re astila jednim dijelom lana, koji je neočekivano otkrila" odnosno, dogovoreno je da %e gos o7a 9lay o%i u /ath sa sir

Walterom i Elizabeth, kao najva$nija i dragocjena omo%nica u svim oslovima koji očekuju Elizabeth. Lady Cussell je bilo silno $ao da se uo %e do!lo na takvu zamisao & čudila se, $alila i strahovala & kao i zbog uvrede koju je to nanijelo Dnne, jer se okazalo da je gos o7a 9lay tako korisna, !to Dnne nije mogla biti, i to ju je veoma mučilo. Sama je Dnne ve% otvrdnula na takve uvrede, ali je ne romi!ljenost dogovora osje%ala jednako sna$no kao i lady Cussell. 4z mnogo tihog romatranja i oznavanjem, kojeg je često $eljela imati manje, očeva karaktera, bila je svjesna vi!e nego mogu%ih rezultata koji bi mogli uvelike utjecati na njegovu obitelj. ?ije vjerovala da njezin otac trenutno zna o kakvoj vrsti rezultata se radi. <os o7a 9lay je imala jegice, izbočeni zub i nes retne ruke, o čemu je on ne restano stavljao o!tre rimjedbe, u njezinoj odsutnosti, ali bila je mlada i o %enito rilično dobra izgleda, te je osjedovala, zahvaljuju%i ronicavom umu i stalnom ugodnom ona!anju, daleko o asniju rivlačnost. Dnne je bila tako zabrinuta zbog te o asnosti da je to morala oku!ati renijeti svojoj sestri. ?ije se ba! revi!e nadala us jehu" ali Elizabeth, koju bi u slučaju takvog obrata trebalo $aliti daleko vi!e nego nju, mislila je, nikad ne bi smjela imati razloga redbaciti joj da je nije u ozorila. Brogovorila je, a činilo se da je samo uvrijedila. Elizabeth nije mogla zamisliti kako joj je mogla asti na amet tako a surdna sumnja, te je ogorčeno odgovorila da svatko savr!eno dobro oznaje svoju situaciju. 2<os o7a 9lay3, to lo je rekla, 2nikad ne zaboravlja tko je" a kako ja bolje oznajem njezine osje%aje nego ti, uvjeravam te da su osobito lije i o itanju braka, te da ona osuduje svaku nejednakost situacije i ranga o!trije nego ve%ina ljudi. D !to se tiče mojeg oca, doista nikad ne bih omislila da bi se u njega sad trebalo sumnjati, nakon !to je radi nas tako dugo ostao neo$enjen. Briznajem, da je gos o7a 9lay veoma lije a $ena, mo$da bi bilo ogre!no imati je tako često uza se" remda sam uvjerena da ni!ta na svijetu ne bi navelo mojeg oca da sklo i degradiraju%i brak" jer mogao bi ostati nesretan. Dli sirota gos o7a 9lay koja se, bez obzira na sve svoje vrline, nikad ne bi mogla smatrati rihvatljivo zgodnomJ )oista mislim da gos o7a 9lay mo$e bez ikakve o asnosti boraviti ovdje. Iovjek bi omislio da nikad nisi čula kako moj otac govori o njezinim osobnim nedostacima, mada znam da si ga morala čuti barem edeset uta. Onaj njezin zubJ 0 one jegiceJ Bjegice mi se ne

gade onako silno kao njemu. Boznajem neka lica koja nije unakazilo nekoliko jegica, ali on ih se u$asava. :asigurno si čula kako s ominje jegice gos o7e 9lay.3 2>e!ko bi se moglo re%i da ima neku tjelesnu manu3, odgovorila je Dnne, 2koju ugodno ona!anje ostu no ne bi učinilo ne rimjetnom.3 2(a mislim osve drukčije3, odmah je odgovorila Elizabeth, 2ugodno ona!anje mo$e istaknuti lije e crte lica, ali nikad ne mo$e romijeniti neugledne. 6e7utim, u svakom slučaju, kako sam ja u ovom trenutku ugro$enija od bilo koga drugoga, mislim da je osve ne otrebno da me ti savjetuje!.3 Dnne je to obavila & laknulo joj je da je ro!lo, a donekle se i nadala da %e koristiti %e, remda je odbacila sumnju, mo$da i ak ostati o reznija. Kočija koju su vukla četiri konja osljednji je ut vozila sir Waltera, gos o7icu Elliot i gos o7u 9lay u /ath. )ru!tvo je krenulo u veoma dobrom ras olo$enju" sir Walter je ri remio snishodljive naklone za sve nesretne zaku nike i stanovnike koliba koji su se ojavili na is ra%aju" a Dnne je istodobno o!la do Kellynch-kolibe, u nekoj vrsti samotnog s okoja, gdje je trebala rovesti rvi tjedan. ?jezina rijateljica nije bila ras olo$ena bolje od nje. Lady Cussell je sna$no osje%ala taj rastanak obitelji. ?jihov joj je ugled bio jednako va$an kao i njezin vlastiti, a svakodnevni su susreti ostali dragocjena navika. /ilo je te!ko gledati njihov usti dom, a jo! te$e zami!ljati nove ruke u koje %e asti" kako bi objegla od samo%e i melankolije tako romijenjenog sela, i da se makne s uta kad admiral i gos o7a 9ro5t stignu onamo, odlučila je da %e i njezino izbivanje iz doma očeti kad se bude morala odre%i Dnne. 4 skladu s tim, zajedno su oti!le, a Dnne se smjestila u 4 ercross 9ottageu kad je lady Cussell krenula na rvu eta u svojeg utovanja. 4 ercross je selo umjerene veličine koje je rije nekoliko godina bilo osve u starom engleskom stilu" sadr$avalo je samo dvije ku%e su eriornijeg izgleda u odnosu na one malo osjednika i radnika & zdanje vele osjednika s visokim zidovima, velikom ka ijom i starim stablima, solidno i nimalo modernizirano & i kom aktni, čvrsti $u ni dvor okru$en vlastitim urednim vrtom, s rozorima oko kojih se !ire oviju!e. Dli nakon vjenčanja mladog vlastelina 5armerska je ku%a reinačena u njegovu rezidenciju" 4 ercross 9ottage sa svojom verandom, 5rancuskim rozorima i drugim lije im detaljima, zacijelo %e jednako lako rivu%i ogled

utnika namjernika kao grandioznija i otmjenija velika ku%a, udaljena oko četiristo metara. >u je Dnne često boravila. Boznavala je način $ivota u 4 ercrossu jednako dobro kao i onaj u Kellynchu. )vije su se obitelji ne restano sastajale, tako su navikle u svako doba ulaziti i izlaziti iz obiju ku%a, da se rilično iznenadila kad je 6ary na!la samu" ali gotovo da se samo o sebi razumjelo !to je bila sama, budu%i da se nije dobro osje%ala i nije bila ras olo$ena. Bremda lje !a od svoje starije sestre, 6ary nije imala Dnneinu razboritost tem erament. Kad se osje%ala dobro i zadovoljno i kad joj se ukazivala ro isna a$nja, bila je izvrsno ras olo$ena i vesela, ali bilo kakva indis oniranost osve bi je okunjila" nije znala is uniti samotne trenutke, a budu%i da je naslijedila znatan dio uobra$enosti obitelji Elliot, bila je veoma sklona svakom drugom roblem u dodavati osje%aj da je zanemarena i iskori!tavana. Bo osobnosti, bila je in5eriorna objema sestrama, a je čak i u cvijetu mladosti dosegla samo o is 2dobre djevojke3. Sad je le$ala na izblijedjeloj so5i u lije om malenom salonu, čiji je neko% elegantan namje!taj ostu no ostao otrcan od utjecajem četiri ljeta i dvoje djece, a kad se Dnne ojavila, ozdravila ju je riječima' 2)akle, na okon si do!laJ Bočela sam misliti da te nikad ne%u vidjeti. >ako sam bolesna da jedva mogu govoriti. 9ijelo jutro nisam vidjela niti jedno stvorenjeJ3 2Hao mi je !to se ne osje%a! dobro3, odgovorila je Dnne. 24 četvrtak si mi oslala tako dobar izvje!taj o sebiJ3 2)a, rikazala sam to najbolje !to sam mogla" uvijek to činim" ali ni tada mi nije bilo nimalo dobro, i ne vjerujem da mi je ikad bilo tako lo!e kao danas cijelo jutro & nimalo rikladno da me se ostavi samu, sigurna sam. :amisli da dobijem neki grozni iznenadni na adaj, a ne us ijem ozvoniti. )akle, lady Cussell nije htjela izi%i iz kočije. 6islim da ovog ljeta ni tri uta nije bila u mojoj ku%i.3 Dnne je rekla ono !to je bilo rikladno i ras itala se o njezinu su rugu. 2OhJ 9harles vani uca. ?isam ga vidjela od sedam sati. Oti!ao je, remda sam mu rekla kako se lo!e osje%am. Cekao je da ne%e dugo ostati vani, ali jo! se nije vratio, a ve% je gotovo jedan. =jeruj mi, cijelo jutro nisam vidjela ni $ive du!e.3 2S tobom su bili tvoji dječaciG3 2)a, sve dok sam mogla odnositi njihovu buku, ali tako su ne oslu!ni da mi vi!e !tete nego koriste. 6aleni 9harles ne slu!a niti jednu moju riječ, a Walter ostaje jednako zločest.3

2Ba, uskoro %e ti biti bolje3, vedro je odgovorila Dnne. 2:na! da te uvijek izliječim kada do7em. Kako su tvoji susjedi u velikoj ku%iG3 2?i!ta ti ne mogu re%i o njima. )anas nisam vidjela nikoga od njih, osim gos odina 6usgrovea, koji se samo zaustavio i govorio kroz rozor, ali nije si!ao s konja" i remda sam mu rekla kako mi je lo!e, nitko od njih mi se nije ribli$io. >o nije odgovaralo gos o7icama 6usgrove, valjda, a one se nikad nimalo ne trude.3 26o$da %e! ih i ak jo! vidjeti. Cano je.3

24o %e ih ne $elim, vjeruj mi. 6nogo ričaju i smiju se, a to je revi!e za mene. O, Dnne, tako mi je lo!eJ /ilo je veoma neljubazno od tebe da nisi do!la u četvrtak.3 2)raga moja 6ary, sjeti se kako si mi lije o isala o sebiJ Bisala si na veoma vedar način, rekla da si savr!eno dobro i da ne moram $uriti sa svojim dolaskom. /udu%i da je bilo tako, sigurno ti je bilo jasno da %u do osljednjeg trenutka $eljeti ostati uz lady Cussell, a ovrh toga, doista sam bila veoma zauzeta, imala sam tako mnogo osla da nikako nisam mogla ranije oti%i iz Kellyncha.3 2)ragi /o$eJ Kakvog bi osla ti uo %e mogla imatiG3 2=eoma mnogo, uvjeravam te. =i!e no !to se trenutno mogu sjetiti, ali ne!to ti mogu re%i. ?a ravila sam du likat kataloga očevih knjiga i slika. ?ekoliko sam uta bila u vrtu s 6ackenziejem, oku!avaju%i shvatiti, i navesti njega da shvati, koje su Elizabethine biljke za lady Cussell. 6orala sam srediti sve svoje stvari & ras odijeliti knjige i glazbu, onovno s akirati sve svoje !krinje jer nisam na vrijeme shvatila !to treba oslati teretnim kolima. 0 jo! sam jedno morala učiniti, 6ary, malo mučnije naravi" osjetiti sve ku%e u $u i, kao neku vrstu o ro!taja. Cečeno mi je da oni to $ele. ?o sve mi je to oduzelo mnogo vremena.3 2O, dobro3, a nakon kratke stanke' 2ali nisi me niti jednom riječju itala o jučera!njoj večeri kod Booleovih.3 2:nači, i ak si i!laG ?isam ni!ta itala jer sam zaključila da si morala odustati od zabave.3 2O, da, i!la sam. (učer sam se jako dobro osje%ala" nije mi bilo ba! ni!ta sve do jutros. /ilo bi čudno da nisam i!la.3 2=eoma mi je drago da si se dobro osje%ala i nadam se da si se lije o rovela.3 2?i!ta osebno. 4vijek se una rijed zna kakva %e biti večera i tko %e biti ondje. 0 tako je veoma neugodno kad nema! vlastitu kočiju. Boveli su me gos odin i gos o7a 6usgrove i bili smo tako natisnutiJ Oboje su veoma kru ni i zauzimaju tako mnogo mjestaJ D gos odin 6usgrove uvijek sjedi na rijed. 0 tako sam bila stisnuta na stra$njem sjedalu s Nenriettom i Eouisom. 6islim da je veoma vjerojatno da je to krivo za moju dana!nju bolest.3 (o! malo ustrajnog str ljenja i risilna vedrina s Dnneine strane gotovo su izliječili 6ary. 4skoro je mogla us ravno sjesti na so5i i očela se nadati da %e mo$da mo%i ustati do večere. Botom je, zaboraviv!i da joj je lo!e, o!la na drugi kraj rostorije kako bi o ravila kiticu cvije%a" zatim je ojela svoje hladno meso" i na

koncu se tako dobro osje%ala da je redlo$ila kratku !etnju. 2Kamo %emo o%iG3, itala je kad su bile s remne. 2:acijelo ne bi $eljela osjetiti veliku ku%u rije nego oni osjete tebeG3 2?emam nikakvih zamjerki u tom smislu3, odgovorila je Dnne. 2?ikad mi ne bi alo na amet da se dr$im takvih ravila ona!anja s ljudima koje oznajem tako dobro kao gos o7u i gos o7ice 6usgrove.3 2O, ali one bi te morale !to rije osjetiti. >rebale bi znati !to ti duguju kao mojoj sestri. 6e7utim, mo$emo o%i i kratko sjediti s njima, a kad to obavimo, mo$emo u$ivati u !etnji.3 Dnne je takav način o ho7enja oduvijek smatrala krajnje nerazumnim, ali je restala oku!avati to romijeniti jer je vjerovala da niti jedna obitelj, remda su obje ne restano izlo$ene uvredama, vi!e ne bi mogla bez toga. 0 tako su o!le u veliku ku%u i odsjedile cijelih ola sata+A u starinskom salonu s malenim sagom i blistavim odom, kojemu su nazočne k%eri ku%e ostu no davale rikladan ugo7aj kaosa smjestiv!i unutra koncertni glasovir i har5u, stalke za cvije%e i malene stolove ostavljene u svim smjerovima. O, kad bi reci na ortretima koji su visjeli na drvenoj o lati zidova, kad bi gos oda u sme7em bar!unu i dame u lavom satenu mogli vidjeti !to se doga7a, kad bi bili svjesni takvog odbacivanja svakog reda i urednostiJ Iinilo se da sami ortreti za anjeno zure. Obitelj 6usgrove, jednako kao i njihove ku%e, nalazila se u stanju romjena, mo$da nabolje. Otac i majka ona!ali su se na stari engleski način, a mladi ljudi na novi. <os odin i gos oda 6usgrove bili su veoma dobri ljudi" srdačni i gostoljubivi, ne osobito obrazovani i nimalo otmjeni. ?jihova su djeca imala modernije umove i ona!anje. ?jihova je obitelj brojna, ali jedine dvije odrasle osobe, osim 9harlesa, jesu Nenrietta i Eouisa, mlade dame od devetnaest i dvadeset godina, koje su iz !kole u EReteru donijele sva uobičajena ostignu%a, a sad $ive da budu moderne, sretne i udaju se, o ut tisu%a drugih mladih dama. ?jihova je odje%a imala sve rednosti, lica su im rilično lije a, njihov duh izrazito dobar, ona!anje otvoreno i ugodno" bile su va$ne kod ku%e i omiljene vani. Dnne ih je uvijek do$ivljavala kao neke od najzadovoljnijih stvorenja koje oznaje" no i ak, budu%i da svi imamo neki ugodan osje%aj su eriornosti i ne $elimo mogu%nost zamjene, ne bi se odrekla svojeg otmjenijeg i kultiviranijeg uma za sve njihove u$itke" te im ni
15

Smatralo se da 5ormalni osjet ne smije trajati vi!e od ola sata.

na čemu nije zavidjela, osim na onom naoko izvrsnom me7usobnom razumijevanju i slaganju, onoj dobrodu!noj uzajamnoj ljubavi, jer je to veoma rijetko do$ivljavala sa svojim sestrama. Brimljene su veoma uljudno. Iinilo se da je sve u redu u obitelji iz velike ku%e, koja o %enito snosi najmanju krivnju, !to je Dnn dobro znala. Bola je sata ro!lo u ugodnom čavrljanju, te se nimalo nije iznenadila kad su im se u !etnji ridru$ile gos o7ice 6usgrove, i to na 6aryn oziv.

Dnne nije bio otreban taj osjet 4 ercrossu da bi znala kako remje!taj iz jedne sku ine ljudi u drugu, remda na udaljenosti od samo et kilometara, često uključuje ot unu romjenu razgovora, mi!ljenja i ideja. ?ikad ranije nije ondje boravila a da joj ne u adne u oči, ili da ne o$eli da i drugi članovi obitelji Elliot kao i ona vide koliko su ne oznate, ili se smatraju neva$nima, stvari koje se u Kellynch-hallu dr$e tako silno va$nima i zanimljivima" i ak, uza sve to iskustvo, vjerovala je da je za nju ostala otrebna jo! jedna lekcija, a to je ona o s oznavanju vlastite ni!tavnosti izvan na!ega kruga & jer je svakako očekivala, srca is unjena temom koja je tjednima osve zaoku ljala obje ku%e u Kellynchu, malo vi!e radoznalosti i suosje%anja od onoga !to je dobila u zasebnim, ali veoma sličnim rimjedbama gos odina i gos o7e 6usgrove. 2)akle, gos o7ice Dnne, sir Walter i va!a sestra su ot utovali" !to mislite, u kojem %e se dijelu /atha smjestitiG3, i to bez čekanja odgovora" u dodatku mladih dama' 2?adam se da %emo mi zimi biti u /athu" ali za amti, tata, ako o7emo onamo, moramo boraviti u ugodnom okru$enjuJ3" ili u tjeskobnoj 6arynoj do uni' 2>ako mi svega, bit %e mi krasno kad svi vi budete u$ivali u /athuJ3 6ogla je jedino odlučiti da %e ubudu%e izbjegavati takvo samozavaravanje, te s ojačanom zahvalno!%u misliti o nevjerojatnom blagoslovu da ima jednu tako istinski suosje%ajnu rijateljicu kao !to je lady Cussell. <os oda 6usgrove imala su vlastitu divljač za čuvanje, i za

uni!tavanje" svoje vlastite konje, se i novine koje ih zaoku ljaju" $enski članovi obitelji osve su zauzeti svim uobičajenim temama vo7enja ku%anstva, susjeda, odijevanja, lesa i glazbe. Smatrala je to veoma rikladnim, da svaka malena dru!tvena zajednica treba odre7ivati vlastite teme ras rave" nadala se da %e uskoro ostati ne ba! nevrijedni član ove u koju je rebačena. /udu%i da %e najvjerojatnije barem dva mjeseca rovesti ondje, du$nost joj je ma!tu, sje%anja i sve ideje !to vi!e rilagoditi 4 ercrossu. ?ije stre jela od ta dva mjeseca. 6ary nije bila tako hladnog dr$anja i suzdr$ana kao Elizabeth, niti onako ne ristu ačna za sav njezin utjecaj" niti ostoje neki drugi dijelovi ku%anstva koji bi !tetno djelovali na njezinu udobnost. 4vijek je bila u rijateljskim odnosima sa svojim !urjakom, a djeca, koja je vole gotovo jednako kao i svoju majku, a o!tuju je daleko vi!e, ru$aju joj svu razbibrigu, zaoku ljaju je i osiguravaju zdravu tjelovje$bu. 9harles 6usgrove je uljudan i ugodan" o razboritosti i tem eramentu nesumnjivo je su erioran u odnosu na svoju su rugu" ali ničime nije $elio ni mogao ro!lost, budu%i da je me7u njima ostojala odre7ena veza, učiniti o asnom za razmi!ljanje" remda je Dnne mogla vjerovati, jednako kao i lady Cussell, da mu je uvelike moglo koristiti skla anje braka na ravno ravnijoj osnovi" da je $ena s vi!e razumijevanja njegovoj osobnosti mogla osigurati vi!e dostojanstva, te ru$iti vi!e koristi, racionalnosti i otmjenosti njegovim navikama i te$njama. Ovako se ničim nije bavio s mnogo $ara, osim s ortom, i samo je tratio vrijeme, bez dobrobiti knjiga bilo čega drugoga. /io je veoma dobro ras olo$en, a činilo se da na njega nikad osobito ne djeluje ovremena oti!tenost njegove $ene" Dnne se katkad divila kako se nosi s njezinom nerazumno!%u. Sve u svemu, remda je često dolazilo do malenih re irki *u kojima je katkad imala vi!e udjela no !to je $eljela, jer su joj se obra%ale obje strane., mogli su se smatrati sretnim bračnim arom. 4vijek su se savr!eno slagali u otrebi za vi!e novca i izra$enoj $elji da dobiju lije oklon od njegova oca, ali je u tome, kao i u ve%im tema, on bio u rednosti, jer remda je 6ary smatrala velikom sramotom da takvog oklona nije bilo, on je uvijek tvrdio da se njegov otac na mnoge druge načine koristi svojim novcem i ima ga ravo tro!iti kako $eli. Fto se tiče odgoja njihove djece, njegova je teorija mnogo bolja od njezine, a ni njegovi ostu ci nisu lo!i. 26ogao bih se veoma us je!no nositi s njima da nije 6aryna u litanja3, Dnne je često

čula kako govori i uvelike je vjerovala u to" no kad je slu!ala 6aryne rijekore da je 29harles razmazio djecu tako da ja ne mogu uvesti nikakav red3, nikad nije do!la u isku!enje da ka$e' 2Sasvim točno.3 (edna od najmanje ugodnih okolnosti njezina boravka ondje bila je ta da su joj se svi revi!e ovjeravali, te je oznavala revi!e tajni obje ku%e. /ilo je oznato da donekle utječe na svoju sestru a su od nje ne restano tra$ili, ili je barem rimala takve nagovje!taje, ono !to nije mogla osti%i. 2=olio bih da mo$e! uvjeriti 6ary da se uvijek ne smatra bolesnom3, govorio je 9harles" a 6ary je zlovoljno govorila' 2)oista vjerujem da 9harles ne bi smatrao da sam bolesna čak ni kad bi me vidio kako umirem. Sigurna sam, Dnne, da bi ga, kad bi to $eljela, mogla uvjeriti da sam uistinu veoma bolesna & mnogo vi!e od onoga !to riznajem.3 6aryna je tvrdnja glasila' 26rzim slati djecu u veliku ku%u, mada ih njihova baka uvijek $eli vidjeti, jer im do u!ta sve, daje im tako mnogo nezdrave hrane i slatki!a, i udovoljava im do te mjere da se uvijek vra%aju bolesni i ostaju neras olo$eni do kraja dana.3 D gos o7a 6usgrove je iskoristila rvu rigodu kad je ostala nasamo s Dnne da ka$e' 2O, gos o7ice Dnne, ne mogu otisnuti $elju da 9harlesova su ruga ima malo va!eg načina ostu anja s djecom. Bosve su drukčija stvorenja s vamaJ Dli svakako treba re%i da su o %enito tako razma$eniJ Fteta je da svoju sestru ne mo$ete naučiti kako da ih odgaja. Oni su doista rasna i zdrava djeca, sirote du!ice, bez ristranosti ali 9harlesova su ruga vi!e ne zna kako ih treba odgajatiJ /o$e moj, kako su katkad na orniJ 4vjeravam vas, gos o7ice Dnne, zbog toga ih u na!oj ku%i ne $elim vi7ati onako često kako bih trebala. =jerujem da 9harlesova su ruga nije ba! zadovoljna time !to ih če!%e ne ozivam, ali znate da je veoma lo!e imati djecu ako ih morate stalno rovjeravati i u ozoravati One čini to i nemoj to raditiO, ili ako ih se mo$e natjerati na odno!ljivo ona!anje samo ako im se daje vi!e kolača no !to je dobro za njih.3 ?adalje je od 6ary čula sljede%e' 2<os o7a 6usgrove misli da je sva njezina slu$inčad tako ouzdana da bi bila veleizdaja to dovesti u itanje" no ja sam sigurna, bez ikakva retjerivanja, da glavna slu!kinja i ralja, umjesto da se bave svojim oslom, cijele dane ski%u o selu. Susretnem ih kamo god o7em" i tvrdim, nikad ne odem dva ut u dječju sobu a da ne vidim jednu od njih. )a (emima nije naj ouzdanije, najmirnije stvorenje na svijetu, to bi bilo dovoljno da je okvari" jer mi je rekla kako je uvijek ozivaju da o7e u !etnju s njima.3 D na strani gos o7e 6usgrove situacija je

o isana ovako' 24 ravilu se nikad ne mije!am u stvari moje snahe jer znam da to ne bi bilo u redu, ali vama %u re%i, gos o7ice Dnne, jer biste vi mo$da mogli o raviti situaciju, da nemam nimalo dobro mi!ljenje o slu!kinji 9harlesove su ruge koja je zadu$ena za dječju sobu' čujem neobične riče o njoj" uvijek je u skitnji" i na temelju vlastitih s oznaja mogu tvrditi da se tako lije o odijeva da bi mogla uni!titi svakog slugu kojemu se ribli$i. 9harlesova je su ruga iznimno cijeni, znam, ali ja vas samo u ozoravam kako biste bili na

o rezu" jer ako vidite da ne!to nije kako treba, vi se ne morate bojati to s omenuti.3 0 o et, 6ary se $alila da joj gos o7a 6usgrove redovito uskra%uje rednost, koja joj ri ada kao k%eri jednog baruneta, kad večeraju s drugim obiteljima u velikoj ku%i, te nije vidjela nikakav razlog iz kojeg bi se trebalo smatrati da je njezino mjesto ondje a ne mora imati nikakav rioritet. (ednoga dana, kad je Dnne o!la u !etnju samo s gos o7icama 6usgrove, jedna je od njih, nakon razgovora o olo$aju u dru!tvu, uglednim ljudima i ljubomori zbog nečijeg ranga, rekla' 2?imalo se ne libim vama s omenuti kako su nerazumni neki ljudi kad je riječ o njihovu olo$aju u dru!tvu, jer cijeli svijet zna koliko ste vi le$erni i ravnodu!ni o tom itanju, ali voljela bih da netko 6ary uka$e na činjenicu da bi bilo mnogo bolje kad ne bi bila tako veoma ne o ustljiva, osobito kad se ne bi uvijek gurala na rijed da zauzme mamino mjesto. ?itko ne sumnja u njezino ravo da ima rednost red mamom, ali ona bi sama djelovala sim atičnije kad ne bi uvijek insistirala na tome. ?ije riječ o tome da je mami imalo stalo do toga, ali znam da su mnoge osobe to o azile.3 Kako je Dnne sve to trebala is ravitiG 6ogla je uglavnom samo str ljivo slu!ati, ubla$iti svaku ritu$bu i is ričavati jedne red drugima" svima im ukazivati na obzirnost otrebnu me7u tako bliskim susjedima, a najvi!e je nastojala govoriti o onome !to je bilo namijenjeno dobrobiti njezine sestre. 4 svakom je drugom smislu njezin osjet za očeo i nastavio se veoma us je!no. ?jezino se vlastito ras olo$enje o ravilo zahvaljuju%i romjeni mjesta boravi!ta i okoline time !to se et kilometara udaljila od Kellyncha" 6aryne su boljetice ubla$ene činjenicom da je imala stalnu dru$icu" njihovi svakodnevni susreti s drugom obitelji, budu%i da u kolibi nije bilo ni velike ljubavi, ni ovjerenja, ni oslova da bi ih ometale, za ravo su bili rednost. >o se svakako maksimalno iskori!tavalo, jer su se sastajali svakog jutra i jedva da su koju večer rovodili razdvojeno, ali je vjerovala da ne bi bilo tako dobro bez ogleda na im ozantne gos odina i gos o7u 6usgrove na njihovim uobičajenim mjestima, ili bez ričanja, smijanja i jevanja njihovih k%eri. Svirala je mnogo bolje od obje gos o7ice 6usgrove, ali kako nije imala glasa, nije znala svirati har5u, kao ni bri$nih roditelja koji bi sjedili uz nju i odu!evljavali se, o njezinoj izvedbi nitko nije imao osobito visoko mi!ljenje, ve% su samo bili uljudni ili je slu$ila samo

kao do una ostalima, čega je bila itekako svjesna. :nala je da jedino sebi ru$a zadovoljstvo dok svira, ali to nije bio novi osje%aj' uz izuzetak jednog kratkog razdoblja u njezinu $ivotu, nikad nije, sve do svoje četrnaeste godine, nikad otkako je ostala bez svoje drage majke, u oznala zadovoljstvo s oznaje da je netko slu!a ili je ohrabruje bilo kakvim o ravdanim divljenjem ili stvarnim ukusom. 4 glazbi je oduvijek navikla osje%ati se samom na svijetu, a ristrano divljenje gos odina i gos o7e 6usgrove rema izvedbama njihovih k%eri, i osvema!nja ravnodu!nost rema svakoj drugoj, činilo ju je zadovoljnom zbog njih, a se nije osje%ala nimalo oni$enom. )ru!tvo u velikoj ku%i katkad su uve%avali drugi gosti. Susjedstvo nije bilo veliko, ali su obitelj 6usgrove svi osje%ivali, te su imali vi!e svečanih večera, vi!e gostiju, vi!e osjetitelja o ozivu i slučajnih, od bilo koje druge obitelji. /ili su o %enito o ularniji. )jevojke su bile lude za lesom" večeri su katkad zavr!avale ne laniranim malenim balom. Bostojala je obitelj ro7aka nedaleko 4 ercrossa, koja je $ivjela u manjem obilju i ovisila o 6usgroveima za sva svoja zadovoljstva" dolazili su u svako doba, sudjelovali u bilo kakvim igrama, lesali bilo gdje" a Dnne, koja je daleko vi!e voljela ulogu glazbenika nego bilo koju drugu, aktivniju, svirala je za njih narodne lesove" ljubaznost koja je uvijek rivlačila ozornost gos odina i gos o7e 6usgrove i često je znala izmamiti ovaj kom liment' 2Sjajno ste to izveli, gos o7ice DnneJ )oista sjajnoJ 6oj /o$e, kako ti va!i maleni rsti lete naokoloJ3 >ako su ro!la rva tri tjedna. 6iholje je stiglo i sad je Dnneino srce zasigurno o et u Kellynchu. =oljeni dom re u!ten drugima" sve dragocjene rostorije i namje!taj, !umarci i vidici, sve to očinju risvajati druge oči i drugi udoviJ >og #L. rujna nije mogla misliti na ne!to drugo, a uvečer je dobila malo suosje%anja od 6ary koja je, kad je o azila koji je dan u mjesecu, uzviknula' 2:abogaJ ?ije li danas dan kad su 9ro5tovi trebali do%i u KellynchG )rago mi je da se ranije nisam toga sjetila. Kako me to oneras olo$iloJ3 9ro5tovi su stu ili u osjed s mornaričkom točno!%u, te ih je trebalo osjetiti. 6ary nije smatrala otrebnim da i ona o7e. 2?itko ne zna koliko bi atila. >rebala bi to odga7ati koliko god je mogu%e.3 Dli nije mirovala sve dok 9harlesa nije nagovorila da je odveze onamo" nalazila se u veoma $ivahnom, ugodnom stanju umi!ljene otresenosti kad se vratila. Dnne se iskreno radovala činjenici da ona nije mogla o%i jer nije bilo mjesta u malenoj kočiji na dva

kotača. 6e7utim, $eljela je vidjeti 9ro5tove i bilo joj je drago da je ondje kad su oni do!li u uzvratni osjet. Stigli su" glava obitelji nije bio kod ku%e, ali su dvije sestre bile zajedno" tako se dogodilo da je gos o7a 9ro5t sjela kraj Dnne, a admiral kraj 6ary, učiniv!i se veoma sim atičnim svojom dobrodu!nom rimjedbom o dječacima, lako je mogla tra$iti sličnost, a ako je nije mogla na%i u crtama lica, nastojala ju je o aziti u glasu, ili u načinu izra$avanja. <os o7a 9ro5t, remda niti visoka niti debela, imala je nekako četvrtasto, us ravno i čvrsto tijelo, !to je njezinoj osobnosti davalo va$nost. 0mala je sjajne tamne oči, lije e zube i, sve u svemu, rivlačno lice" mada je rumen i vremenu izlo$en ten, osljedica činjenice da je na moru bila gotovo jednako dugo kao i njezin su rug, stvarao dojam da je $ivjela nekoliko godina vi!e od svojih trideset osam. ?jezino je ona!anje bilo otvoreno, le$erno i odlučno, kao u nekoga tko ima ot uno ovjerenje u sebe i nimalo ne sumnja u svoje ostu ke" me7utim, bez ikakve grubosti ili omanjkanja dobrog ras olo$enja. Dnne je morala riznati da je imala mnogo obzira rema njoj kad je riječ o svemu !to se odnosi na Kellynch" to joj je ru$alo zadovoljstvo, osobito jer se ve% u rvih ola minute, čak u trenutku u oznavanja, uvjerila da nema ba! nikakva okazatelja o znanju ili sumnji kod gos o7e 9ro5t kad je riječ o bilo kakvim redrasudama. /ila je veoma le$erna u tom smislu, a slijedom toga una snage i hrabrosti, sve do trenutka kad je gos o7a 9ro5t iznenada rekla' 2>o ste bili vi, a ne va!a sestra, koju je moj brat imao zadovoljstvo oznavati dok je boravio u ovom kraju.3 Dnne se nadala da je rerasla dob rumenjenja, ali dob emocija sigurno nije. 26o$da niste čuli da se o$enio3, dodala je gos o7a 9ro5t. Sad je mogla odgovoriti onako kako je trebala" ali je osjetila olak!anje kad su sljede%e riječi gos o7e 9ro5t objasnile da govori o svojem najstarijem bratu, a nije rekla ni!ta !to ne bi odgovaralo bilo kojem bratu. Odmah je zaključila kako je shvatljivo da gos o7a 9ro5t misli i govori o EdMardu, a ne Predericku" osramiv!i se vlastite zaboravnosti, izrazila je rikladno zanimanje za sada!nje stanje njihovog biv!eg susjeda. Sve je ostalo ro!lo veoma mirno, sve dok rilikom njihova odlaska nije čula kako admiral ka$e 6ary' 24skoro ovdje očekujemo brata gos o7e 9ro5t" usu7ujem se re%i da ga oznajete o imenu.3

Brekinuo ga je veseli na ad malenih dječaka koji su se uhvatili za njega kao za starog rijatelja, tvrde%i da ne bi trebao oti%i" budu%i da je bio revi!e zaoku ljen rijedlozima da ih onese sa sobom u d$e ovima svojega ka uta, nije vi!e imao vremena dovr!iti ono !to je za očeo, a Dnn je morala samu sebe uvjeriti, koliko je mogla, da je jo! uvijek riječ o istom bratu. 6e7utim, nije us jela dosegnuti takav stu anj sigurnosti da se ne bi tjeskobno itala je li o toj temi ne!to rečeno u drugoj ku%i, koju su 9ro5tovi ranije osjetili. Svi iz velike ku%e trebali su tu večer rovesti u kolibi" a kako se u ovo doba godine u takve osjete nije i!lo je!ice, očeli su oslu!kivati zvuk kočije kad je u!la najmla7a gos o7ica 6usgrove. )o!la se is ričati i re%i im da %e morati sami rovesti večer, a 6ary je bila osve s remna uvrijediti se, ali je Eouisa sve o ravila rekav!i da je ona do!la je!ice kako bi ostalo mjesta za har5u koju dovoze kočijom. 20 re%i %u vam na! razlog3, dodala je, 2i sve o tome. )o!la sam ranije kako bih vas u ozorila da su tata i mama večeras lo!ije ras olo$eni, osobito mama" tako mnogo razmi!lja o sirotom CicharduJ Stoga smo se slo$ili da bi bilo najbolje uzeti har5u jer se čini da joj se svi7a vi!e od glasovira. Ce%i %u vam za!to je neras olo$ena. Kad su nas jutros osjetili 9ro5tovi *ovamo su svratili nakon toga, nisu liG., slučajno su rekli da se njezin brat, ka etan WentMorth, u ravo vratio u Englesku, ili je is la%en, ili tako ne!to, te ih gotovo odmah dolazi osjetiti" na$alost, kad su oni oti!li, mama se sjetila da je WentMorth, ili ne!to veoma slično tomu, neko% bilo ime ka etana sirotog Cicharda, ne znam kad ili gdje, ali mnogo rije nego je umro, siroti momakJ ?akon !to je regledala njegova isma i ostalo, otkrila je da je doista bilo tako" te je osve uvjerena da je riječ u ravo o tom čovjeku, a njezina je glava sad una toga, i sirotog CichardaJ :ato svi moramo biti !to veseliji kako ona ne bi razmi!ljala o takvim $alosnim stvarima.3 Brave okolnosti tog atetičnog dijela obiteljske ovijesti bile su da su 6usgrovei imali nesre%u odgojiti veoma neugodnog, beznadnog sina" i sre%u izgubiti ga rije nego je navr!io dvadeset godina" oslali su ga na more jer je na ko nu bio revi!e glu i nije se moglo iza%i na kraj s njim" njegova obitelj nikad ga nije osobito voljela" remda i ak onoliko koliko je zavrijedio" rijetko su čuli o njemu, i jedva uo %e $alili zbog toga, kad je u 4 ercross stigla vijest o njegovoj smrti u inozemstvu. :a ravo je bio glu , bezosje%ajan, neus je!an )ick 6usgrove,

mada su njegove sestre sad činile za njega sve !to su mogle time !to su o njemu govorile kao o 2sirotom Cichardu3, koji nikad u $ivotu nije učinio ni!ta čime bi ostvario ravo na ne!to drugo osim skra%enja svojeg imena, $iv ili mrtav. ?ekoliko je godina roveo na moru, a je tijekom remje!taja kakvima su izlo$eni svi mornari, osobito oni kojih se svaki ka etan $eli rije!iti, roveo !est mjeseci na 5regati ka etana Predericka WentMortha, Eaconiji" u ravo je s Eaconije, od utjecajem svojega ka etana, na isao jedina dva isma koja su njegovi roditelji rimili od njega tijekom svih tih godina" to jest, jedina dva osobna isma" sva ostala bila su vi!e zahtjevi za novcem. 4 oba je isma lije o isao o svojem ka etanu, ali tako su se malo bavili tim stvarima, nisu ih zanimala imena ljudi ili brodova, da to tada nije ostavilo gotovo nikakav dojam" a činjenica da se gos o7a 6usgrove odjednom sjetila imena WentMorth, u vezi sa svojim sinom, činila se kao jedna od onih nevjerojatnih ojava do kakvih katkada dolazi. Botra$ila je svoja isma i otkrila da je sve onako kako je ret ostavila" onovno čitanje tih isama nakon tako dugog razdoblja, sad kad vi!e nema njezina sirotog sina, zaboravljaju%i na sve njegove mane, sna$no je djelovalo na nju i izazvalo ve%u tugu za njim od one koju je osje%ala kad je rvi ut saznala za njegovu smrt. <os odin 6usgrove se slično osje%ao, remda u manjoj mjeri. Kad su stigli u kolibu, očito su imali otrebu da ih naj rije saslu!aju dok govore o tome, a otom da im ru$e olak!anje kakvo mo$e ru$iti veselo dru!tvo. Slu!ati ih kako tako mnogo ričaju o ka etanu WentMorthu, tako često onavljaju njegovo ime, ras ravljaju o roteklim godinama, te na koncu zaključuju da bi to mogao biti, da vjerojatno jest, riječ o istom ka etanu WentMorthu kojeg se sje%aju jer su ga jednom ili dva ut sreli nakon ovratka iz 9li5tona & veoma dobar mladi čovjek" ali nisu bili sigurni je li to bilo rije sedam ili osam godina & bila je nova vrsta ku!nje za Dnneine $ivce. ?o shvatila je da %e se morati naviknuti na to. /udu%i da ga doista očekuju u tom kraju, mora samu sebe naučiti da u tom smislu ostane ravnodu!na. ?ije se činilo da ga samo očekuju ondje, i to brzo, nego su 6usgrovei, u svojoj to loj zahvalnosti za ljubaznost rema njihovu sirotom )icku, te iz velikog o!tovanja rema njegovoj osobnosti, nagla!enoj činjenicom da je siroti )ick !est mjeseci bio od njegovom askom, a s omenuo ga je sna$nim riječima hvale,

remda ne ba! ravilno na isanima, rekav!i da je 2sjajni naočit čovijek, samo reve% strog za u%enje3, čvrsto odlučili da %e tra$iti u oznavanje s njim čim čuju da je stigao. Odluka o tome ridonijela je njihovu boljem ras olo$enju te večeri.

?akon samo nekoliko dana ročulo se da je ka etan WentMorth stigao u Kellynch, a gos odin 6usgrove ga je osjetio i vratio se un hvale, rekav!i da %e 9ro5tovi krajem sljede%eg tjedna do%i na večeru u 4 ercross. <os odin 6usgrove se silno razočarao kad je shvatio da se ne mogu dogovoriti za neki raniji dan" tako je nestr ljivo $elio iskazati svoju zahvalnost time da ka etana WentMortha ugosti od vlastitim krovom i onudi mu sve !to je najbolje u njegovu vinskom odrumu. Dli mora ro%i cijeli tjedan" samo jedan tjedan, mislila je Dnn" i tada %e se morati sresti, ret ostavila je" i uskoro je očela $eljeti da se barem taj tjedan mo$e osje%ati sigurnom. Ka etan WentMorth je veoma rano uzvratio uljudnost gos odina 6usgrovea, a ona je gotovo svratila u osjet onamo u istih ola sataJ Ona i 6ary su za ravo krenule u veliku ku%u gdje bi ga, kasnije je saznala, neminovno srele, ali ih je zaustavila činjenica da su u tom trenutku doveli ku%i starijeg dječaka jer je ru$no ao. )jetetova je nezgoda onemogu%ila njihov osjet, ali nije mogla ostati ravnodu!na na vijest kako je malo trebalo da se sretnu, čak ni usred ozbiljne zabrinutosti za dječaka. ?jegova se ključna kost omaknula, a le7a je tako ozlijedio da je to izazvalo veliku aniku. >o je bilo oslije odne is unjeno tjeskobom, a Dnn je sve odjednom morala obaviti & oslati o vidara, rona%i i obavijestiti oca, ru$ati ot oru i s riječiti histeriju majke, kontrolirati slu$inčad, obuzdati mla7e dijete, smiriti ozlije7eno dijete & uz to je oslala, čim se sjetila, obavijest u veliku ku%u, a to joj je

dovelo niz restra!enih, zabrinutih ljudi, a ne korisne omo%nike. Bovratak njezina !urjaka bio je rva korisna stvar" on je najbolje znao obrinuti se za svoju $enu" a druga je sretna okolnost bio dolazak vidara. )ok on nije do!ao i regledao dijete, njihova je stre nja bila nagla!enija zbog neznanja" sumnjali su na te!ku ozljedu, ali nisu znali gdje je" no sad je ključna kost vje!to vra%ena na mjesto, a remda je gos odin Cobinson o i avao i trljao, doimao se krajnje zabrinutim i obra%ao se tihim riječima ocu i teti, i ak su

se svi trebali nadati najboljemu, te su se mogli rastati i ojesti večeru donekle smireni" i tada se dogodilo, ba! rije nego su oti!le, da su dvije mlade tete us jele skrenuti misli sa stanja svojeg ne%aka i ru$iti in5ormacije o osjetu ka etana WentMortha & zadr$ale su se jo! et minuta nakon odlaska njihova oca i majke kako bi izrazile svoje odu!evljenje njime, koliko ga rivlačnijim, koliko beskrajno ugodnijim smatraju od bilo kojeg svojeg oznanika & kako im je bilo drago kad su čule da ga tata oziva neka ostane na večeri & kako im je bilo $ao kad su ga čule kako ka$e da to nije u njegovoj mo%i & i kako im je o et bilo drago kad je rekao, na daljnje mamine i tatine ozive, da %e do%i i večerati s njima narednoga dana, doista sutraJ 0 to je obe%ao na tako ugodan način kao da je osje%ao motiv njihove ozornosti, ba! kako trebaJ 0 ukratko, izgledao je i sve govorio s takvom otmjeno!%u da ih uvjeravaju da im je objema zavrtio glavomJ >ada su odjurile, is unjene rado!%u i ljubavlju, očito vi!e zaoku ljene ka etanom WentMorthom nego malenim 9harlesom. 0sta su se riča i isti ushit onovili kad su dvije djevojke redvečer do!le sa svojim ocem kako bi se ras itali" a gos odin 6usgrove, ne vi!e onako zabrinut za svojeg nasljednika, mogao je dodati svoju otvrdu i hvalu, kao i nadu da vi!e ne%e biti otrebe odga7ati osjet ka etana WentMortha, te je samo $alio !to dru!tvo iz kolibe, vjerojatno, ne%e $eljeti ostaviti dječaka i do%i na večeru. 2O, ne, nikako ne mo$emo ostaviti dječakaJ3, majka i otac oboje su jo! bili revi!e zabrinuti i restra!eni da bi odnijeli tu omisao, a Dnne, radosna zbog bijega, dodala je svoje mi!ljenje njihovima. 9harles 6usgrove je kasnije okazao vi!e sklonosti odlasku na večeru" djetetu je mnogo bolje a on je tako silno $elio u oznati ka etana WentMortha da bi im se uvečer mo$da mogao ridru$iti" večerat %e kod ku%e, ali bi mogao o%i onamo na ola sata. Dli u tome mu se us rotivila njegova $ena riječima' 2O, neJ )oista, 9harles, ne mogu odnijeti da ode!. Samo omisli da se ne!to dogodiJ3 )ijete je dobro rovelo no% i idu%eg se dana us je!no o oravljalo. 6ora ro%i odre7eno vrijeme da bi bili sigurni da kralje!nica nije ozlije7ena, ali gos odin Cobinson nije na!ao nikakav razlog za aniku, a slijedom toga 9harles 6usgrove vi!e nije osje%ao otrebu da bude zatvoren u ku%i. )ijete je trebalo dr$ati u krevetu i zabavljati ga na !to mirniji način, ali !to je otac mogao učinitiG Ovo je osve $enska stvar i bilo bi krajnje a surdno da se on, koji kod ku%e ne mo$e biti ni od kakve koristi, zatvori unutar četiri zida.

?jegov je otac silno $elio da on u ozna ka etana WentMortha, a kako nije bilo nikakva o ravdanog razloga rotiv toga, trebao bi o%i" to je zavr!ilo njegovom smionom izjavom, kad se vratio iz lova, da se odmah kani reodjenuti i večerati u drugoj ku%i. 2)ijete se sasvim dobro osje%a i lije o na reduje3, rekao je, 2 a sam maločas rekao ocu da %u do%i i on smatra da sam osve u ravu. /udu%i da je tvoja sestra uz tebe, draga moja, nema nikakva razloga da ne idem. >i ga sama ne bi $eljela ostaviti, ali vidi! da ti ja nisam od koristi. Dnne %e oslati o mene ako se ne!to dogodi.3 6u$evi i $ene uglavnom shva%aju kad bi bilo uzaludno rotiviti se. 6ary je znala, o 9harlesovu načinu govorenja, da je čvrsto odlučio o%i i da nimalo ne bi koristilo kad bi ga u tome oku!ala s riječiti. Stoga ni!ta nije rekla sve dok nije izi!ao iz sobe, ali čim ju je mogla čuti samo Dnne' 2>akoJ >i i ja %emo biti re u!tene same sebi sa sirotim bolesnim djetetom & i cijele večeri ne%e nam se ribli$iti niti jedno stvorenjeJ :nala sam kako %e biti. (a sam uvijek takve sre%eJ Dko se doga7a ne!to neugodno, mu!karci se uvijek izvuku iz toga, a 9harles je jednako log kao i ostali. =eoma bezosje%ajnoJ 6oram re%i da je veoma bezosje%ajno od njega da tako bje$i od svojeg sirotog dječači%a" govori da tako lije o na redujeJ Kako zna da dobro na reduje, ili da za ola sata ne%e do%i do iznenadne romjeneG ?e bih očekivala da %e 9harles biti tako bezosje%ajan. )akle, sad %e on oti%i i zabavljati se, a budu%i da sam ja jadna majka, meni nije do u!teno maknuti se" a i ak, sigurna sam da sam ja zadnja od svih nas koja bi trebala biti uz dijete. >o !to sam majka za ravo je razlog iz kojeg se moje osje%aje ne bi smjelo stavljati na ku!nju. ?isam tomu uo %e dorasla. =idjela si kako sam jučer bila histerična.3 2Dli to je bila samo osljedica iznenadne anike, !oka. =i!e ne%e! biti histerična. 4su7ujem se re%i da nas ni!ta ne%e uznemiriti. Savr!eno razumijem u ute gos odina Cobinsona i uo %e se ne bojim" i doista, 6ary, ne mogu se čuditi tvojemu mu$u. ?jega bolesnika nije osao mu!karca, to nije njegovo odručje. /olesno dijete je uvijek majčina briga, a i njezini osje%aji to zahtijevaju.3 2?adam se da dijete volim kao bilo koja majka, ali ne bih rekla da sam u bolesničkoj sobi korisnija od 9harlesa jer ne mogu koriti i ustrajno nare7ivati jadnom djetetu dok je bolesno" jutros si vidjela da je očeo divljati na krevetu kad sam mu rekla neka bude tiho. ?emam $ivaca za takve stvari.3

2Dli, zar bi mogla biti mirna kad bi cijelu večer rovela daleko od sirotog dječakaG3 2)a" vidi! da njegov tata mo$e, a za!to ne bih i jaG (emima je tako a$ljivaJ 0 mogla bi nam svakih sat vremena slati obavijest o tome kako mu je. )oista mislim da je 9harles svojem ocu mogao re%i da %emo svi do%i. Sad vi!e nisam tako zabrinuta za malenog 9harlesa, jednako kao !to nije ni on. (učer sam bila u anici, ali danas je situacija osve drukčija.3 2Ba, ako misli! da nije rekasno javiti da i ti dolazi!, valjda biste oboje mogli o%i. Bre ustite 9harlesa mojoj brizi. <os odin i gos o7a 6usgrove ne mogu to smatrati ogre!nim ako ja ostanem s njim.3 26isli! li ozbiljnoG3, uzviknula je 6ary, a oči su joj se razvedrile. 2:aboga, to je veoma dobra zamisao, uistinu veoma dobra. (asno je da je osve svejedno o7em li ja ili ne jer kod ku%e nisam ni od kakve koristi & jesam liG 0 to me samo uzrujava. >i, koja nema! majčinske osje%aje, daleko si najbolja osoba. 6alenog 9harlesa mo$e! natjerati da učini sve !to $eli!" on te uvijek slu!a. >o %e biti mnogo bolje nego ostaviti ga samo s (emimom. O, svakako %u o%iJ Sigurno bih trebala ako mogu, jednako kao i 9harles, jer silno $ele da u oznam ka etana WentMortha, a znam da tebi ne smeta !to %e! ostati sama. 0zvrsno si se sjetila, Dnne, doistaJ 0dem re%i 9harlesu i odmah se s remiti. 6o$e! oslati o nas, zna!, veoma brzo, ako se ne!to dogodi, ali usu7ujem se re%i da te ni!ta ne%e restra!iti. 6o$e! biti sigurna da ne bih o!la kad ne bih bila osve mirna da se mojem dragom djetetu ni!ta ne%e dogoditi.3 4 idu%em je trenutku kucala na vrata mu$evljeve garderobe, a kako je Dnne o!la za njom uza stube, stigla je na vrijeme da čuje cijeli razgovor koji je očeo 6arynim riječima !to ih je izgovorila ushi%enim tonom. 2Kanim o%i s tobom, 9harles, jer kod ku%e nisam ni od kakve koristi, ba! kao ni ti. Kad bih se zauvijek zatvorila s djetetom, ne bih ga us jela nagovoriti da učini ne!to !to mu se ne svi7a. Dnne %e ostati" Dnne je redlo$ila da ostane kod ku%e i skrbi se za njega. Dnne je sama to redlo$ila, a %u ja o%i s tobom, !to %e biti daleko bolje jer od utorka nisam večerala u drugoj ku%i.3 2>o je veoma ljubazno od Dnne3, glasio je odgovor njezina mu$a, 2i bit %e mi veoma drago da o7e! sa mnom, ali mi se čini rilično ne ravednim !to %e ona ostati sama kod ku%e i njegovati na!e bolesno dijete.3

Dnne je sad bila ondje kako bi govorila u svoje ime, a iskrenost njezina dr$anja uskoro ga je uvjerila, !to nije bilo osobito te!ko. =i!e nije imao ni!ta rotiv da ona ostane i sama večera kod Sku%e, remda je i dalje $elio da im se kasnije ridru$i, kada dijete zas i, te ju je ljubazno nagovarao da mu do usti do%i o nju. ?o nije se dala nagovoriti, a budu%i da je bilo tako, uskoro je imala zadovoljstvo is ratiti ih u veoma dobrom ras olo$enju. Oti!li su, nadala se, kako bi bili sretni, bez obzira na to kako bi se neobičnom ta sre%a mogla doimati" !to se nje tiče, ostala je s mnogim utje!nim osje%ajima. :nala je da je naj otrebnija djetetu" a !to njoj znači ako je Prederick WentMorth udaljen samo ne!to manje od kilometra i svojom ugodnom osobno!%u osvaja sve ostaleJ =oljela bi znati !to je on osje%ao ri omisli na njihov susret. 6o$da je ravnodu!an, ako ravnodu!nost mo$e ostojati u takvim okolnostima. :acijelo je ili ravnodu!an ili nezainteresiran. )a ju je ikad $elio onovno vidjeti, nije morao čekati da ro7e tako mnogo vremena" učinio bi ono !to ona nije mogla učiniti, ali je vjerovala da bi to odavno učinila da je bila na njegovu mjestu, kad su mu doga7aji rano osigurali neovisnost. ?jezin !urjak i sestra vratili su se ushi%eni svojim novim oznanikom, kao i svojim osjetom o %enito. /ilo je glazbe, jevanja, razgovora, smijeha, sve veoma ugodno" !armantno ona!anje ka etana WentMortha, bez ikakve lahosti ili suzdr$anosti" činilo se da se svi savr!eno dobro oznaju, a on %e ve% sutradan ujutro do%i kako bi o!ao u lov s 9harlesom. >rebao je do%i na doručak, ali ne u kolibu, mada je to naj rije redlo$eno, ali tada su ga nagovoriti da do7e u veliku ku%u, a činilo se da se boji kako %e smetati gos o7i 9harlesa 6usgrovea, zbog djeteta" i stoga je nekako dogovoreno, nisu znali objasniti kako, da %e se 9harles s njim sastati na doručku kod svojeg oca. Dnne je to razumjela. Helio je izbje%i susret s njom. Saznala je da se ras itivao za nju, ovla!, kako bi to učinio nekada!nji us utni znanac, mo$da u nastojanju da izbjegne u oznavanje kad se budu sreli, čemu se i ona nadala. (utarnji je ras ored u kolibi uvijek očinjao kasnije nego u velikoj ku%i, a sutradan je razlika bila tako velika da su 6ary i Dnne tek za očele doručak kad je u!ao 9harles i rekao da u ravo kre%u, da je do!ao o svoje se, da njegove sestre dolaze s ka etanom WentMorthom" njegove su sestre krenule osjetiti 6ary i dijete, a ka etan WentMorth je tako7er redlo$io da je osjeti na nekoliko

minuta, ako joj to odgovara" remda je 9harles odgovorio da dijete nije u tako lo!em stanju da bi to redstavljalo roblem, ka etan WentMorth je insistirao da on o7e na rijed i obavijesti ih o osjetu. 6ary, veoma zadovoljna takvom a$njom, rekla je da %e ga rado rimiti" dok je Dnne osjetila navalu tisu%e osje%aja me7u kojima je najutje!niji bio s oznaja da %e osjet brzo zavr!iti. 0 doista je sve brzo zavr!ilo. )vije minute nakon 9harlesove najave ojaviti su se ostali" bili su u salonu. ?jezin je ogled susreo ogled ka etana WentMortha" razmijenili su uljudne naklone" čula je njegov glas obra%ao se 6ary, rekao je sve !to se očekivalo" rekao je ne!to gos o7icama 6usgrove, dovoljno da se stvori le$eran ugo7aj" soba se doimala unom & unom osoba i glasova & ali sve je zavr!ilo nakon nekoliko minuta. 9harles se ojavio na rozoru, sve je bilo s remno" njihov se gost naklonio i oti!ao" gos o7ice 6usgrove su tako7er oti!le, odjednom odlučiv!i da %e ro!etati do kraja sela s lovcima" soba se is raznila i Dnne je mogla zavr!iti s doručkom onako kako je mogla. 2Bro!lo jeJ Bro!lo jeJ3, ne restano je iznova onavljala u sebi, obuzeta nervoznom zahvalno!%u. 2?ajgore je ro!loJ3 6ary je govorila, ali je nije slu!ala. =idjela ga je. Sreli su se. O et su se na!li u istoj sobiJ 6e7utim, uskoro je očela smirivati sebe, nastojala je manje osje%ati. Osam godina, ro!lo je gotovo osam godina otkako je od svega odustala. Kako je a surdno onovno buditi uzbu7enje koje je tako dugo razdoblje rotjeralo u 7aljinu i zaboravJ Fto osam godina ne bi moglo učinitiG Svakojaki doga7aji, romjene, otu7enja, odlasci & sve se u tome mora izgubiti, u zaboravu ro!losti & kako riro7no, i kako sigurnoJ >o čini gotovo tre%inu njezina $ivota. ?a$alost, bez obzira na sva njezina rezoniranja, otkrila je da osam godina veoma malo znači kad je riječ o sna$nim osje%ajima. ?o, kako bi se njegovi osje%aji mogli rotumačitiG (e li to kao da je $eli izbjegavatiG =e% je u idu%em trenutku mrzila sebe zbog ludosti koja je ostavila to itanje. Fto se tiče jednog drugog itanja, koje mo$da njezina najve%a mudrost ne bi s riječila, uskoro je o!te7ena bilo kakve neizvjesnosti" jer nakon !to su se gos o7ice 6usgrove vratile i dovr!ile svoj osjet kolibi, dobila je sljede%u s ontanu in5ormaciju od 6ary' 2Ka etan WentMorth nije osobito galantan rema tebi, Dnne, mada je bio veoma a$ljiv rema meni. Kad su oti!li, Nenrietta ga je

itala !to misli o tebi, a on je rekao da si se tako romijenila da te ne bi re oznao.3 6ary nije imala osje%aja koji bi je naveli da o!tuje sestrine, ali u ovom slučaju doista nije imala ojma da joj nanosi veliku bol. 2Bromijenila tako da me ne bi re oznaoJ3 Dnne se osve re ustila bezglasnom, dubokom osje%aju oni$enja. ?ema sumnje da je tako, a ona mu se nije mogla osvetiti jer on se nije romijenio, barem ne nagore. =e% je to riznala samoj sebi i nije mogla drukčije misliti, a on neka o njoj misli kako god $eli. ?e, godine koje su uni!tile njezinu mladost i lje otu njemu su dale samo izra$enije mu$evan, otvoren izgled, !to ni na koji način nije umanjilo njegove osobne rednosti. =idjela je istog Predericka WentMortha. 2>ako se romijenila da je ne bi re oznaoJ3 >o su riječi o kojima je ne restano razmi!ljala. 0 ak, uskoro se očela radovati da ih je čula. )jelovale su otre$njavaju%e" smirivale su uzbu7enje" razvijale su ribranost, a slijedom toga moraju je učiniti sretnijom. Prederick WentMorth je u otrijebio te riječi, ne!to tomu slično, ali nije znao da %e ih renijeti njoj. Smatrao ju je očajno romijenjenom i rvom je rigodom to rekao. ?ije o rostio Dnne Elliot. Cu$no se onijela rema njemu" ostavila ga je i razočarala" jo! gore, time je okazala slabost karaktera, a to njegov vlastiti odlučni, samouvjereni tem erament nije mogao odnijeti. Odrekla ga se kako bi udovoljila drugima. >o je bila osljedica rekomjernog uvjeravanja, mada je ona znala da nisu u ravu oni koji je nagovaraju. Cadilo se o slabosti i lahosti. On joj je bio to lo rivr$en i otad nije u oznao $enu koju bi smatrao ravnom njoj, ali osim malo rirodne radoznalosti, nije ju $elio onovno sresti. :auvijek je nestala mo% koju je imala nad njim. Sad je do!lo vrijeme da se on o$eni. Obogatio se, iskrcao s broda i odlučio se skrasiti čim na7e odgovaraju%u dru$icu" za ravo je tra$io, s reman zaljubiti se onako brzo kako mu to do uste bistra glava i ukus. 0mao je srce za bilo koju od gos odica 6usgrove, ako ga us iju osvojiti" ukratko rečeno, srce za bilo koju dra$esnu mladu $enu koja nai7e, osim Dnne Elliot. >o je bio njegov jedini tajni izuzetak, kako je rekao svojoj sestri na njezin u it. 2)a, tu sam, So hia, osve s reman za vezu. /ilo koja izme7u etnaeste i tridesete mo$e me imati. 6alo lje ote, nekoliko osmijeha, oneki kom liment mornarici i ja sam izgubljen čovjek. ?e bi li to trebalo biti dovoljno za more lovca koji se nije dovoljno dru$io sa $enama da bi ostao ugla7enG3

:nala je da je to rekao kako bi mu se us rotivila. ?jegov vedar, onosan ogled jasno je izra$avao uvjerenje da jest ugla7en" a Dnne Elliot nije bila daleko od njegovih misli kad je ozbiljnije o isao $enu s kojom bi $elio odijeliti $ivot. 2Sna$an um uz dra$esno ona!anje3, glasio je očetak i kraj njegova o isa. 2>akvu $enu $elim3, rekao je. 2?aravno, omirit %u se s nečim malo manjim, ali ne mnogo. Dko sam budala, onda %u doista biti budala, jer sam o tome razmi!ljao vi!e od ve%ine mu!karaca.3

Otad nadalje ka etan WentMorth i Dnne Elliot često su se nalazili u istom krugu. 4skoro su zajedno večerali u dru!tvu kod gos odina 6usgrovea, jer dječakovo stanje vi!e nije ru$alo dovoljan razlog za o ravdavanje odsutnosti njegove tete" a to je bio tek očetak drugih večera i drugih sastanaka. No%e li se nekada!nji osje%aji obnoviti, tek treba vidjeti" nesumnjivo se oboje sje%aju biv!ih vremena" to se nikako nije moglo izbje%i" godinu njihovih zaruka mogao je jedino on s ominjati u malenim ričama ili o isima koji su se ojavljivali u razgovoru. ?jegova mu je ro5esija to omogu%avala, njegova ga je narav oticala da govori. Stoga 2>o se dogodilo u !estoj godini3" 2>o se dogodilo rije nego sam oti!ao na more u !estoj godini3, čulo se tijekom rve večeri koju su zajedno roveli" i remda se njegov glas nije kolebao, remda nije imala nikakva razloga ret ostaviti da njegov ogled skre%e rema njoj dok govori, Dnne je osje%ala da je osve nemogu%e, na temelju oznavanja njegova uma, da bi se mogao sje%ati manje nego ona. 6ora ostojati isto razmi!ljanje, mada nije mogla zamisliti da je njihova bol jednaka. ?isu uo %e nasamo razgovarali" nisu razmijenili nikakve riječi osim onoga !to iziskuje obična uljudnost. D neko% su tako mnogo značili jedno drugomuJ Dli sad nema ničegaJ Bostojalo je vrijeme kad bi u velikom dru!tvu, koje sad is unjava salon u 4 ercrossu, veoma te!ko restali me7usobno razgovarati. 4z izuzetak, mo$da, admirala i gos o7e 9ro5t, koji su se doimali veoma slo$nima i

sretnima *Dnne nije vidjela niti jedan drugi izuzetak, čak ni me7u bračnim arovima., nisu mogla ostojati dva tako otvorena srca, tako slični ukusi, tako srodni osje%aji, tako voljena lica. Sad su kao stranci" ne, gore nego stranci jer se vi!e ne mogu u oznavati. >o je bilo trajno otu7enje. Kad je govorio, čula je isti glas i re oznala isti um. 9ijelo je dru!tvo o %enito veoma malo znalo o mornaričkim stvarima, a su mu ostavljali mnoga itanja, osobito dvije gos o7ice 6usgrove koje kao da nisu vidjele nikoga osim njega, o $ivotu na brodu, dnevnom ras oredu, hrani, radu i tomu slično. ?jihovo ču7enje nad njegovim ričama, kad su saznale za smje!taj i organizaciju $ivota koja je bila rovediva, izmamilo je njegovu ugodnu duhovitost, a to je odsjetilo Dnne na davne dane kad ni ona ni!ta nije znala, kad je i nju o tu$io da misli kako more lovci $ive na brodu bez ikakve hrane, bez kuhara da je ri remi ako je ima, ili bez osluge, ili bez no$a i vilice za jelo. 0z slu!anja i razmi!ljanja trgnuo ju je !a at gos o7e 6usgrove koja je, svladana osje%ajima i tugom, morala re%i' 2Dh, gos o7ice Dnne, da je nebo barem o!tedjelo mojeg sirotog sina, usu7ujem se re%i da bi sad bio veoma sličan njemu.3 Dnne je otisnula smije!ak i ljubazno slu!ala dok je gos o7a 6usgrove jo! malo govorila o svojim osje%ajima" stoga nekoliko minuta nije mogla ratiti razgovor ostalih. Kad je o et us jela vratiti ozornost na ostale, shvatila je da su gos o7ice 6usgrove u ravo uzele mornarički o is *njihov vlastiti mornarički o is, rvi koji se ojavio u 4 ercrossu., te su sjele kako bi ga roučavale i rona!le sve brodove kojima je za ovijedao ka etan WentMorth. 2Sje%am se da je va! rvi brod bio Ds " tra$it %emo Ds .3 2?e%ete ga ondje na%i. Bosve je tro!an i o!te%en. (a sam bio osljednji za ovjednik na tom brodu. ?i tada nije bio rikladan za lovidbu. Stoga je lovio jo! samo godinu ili dvije, a mene su tako oslali na Kari sko otočje.3 )jevojke su ga začu7eno i zadivljeno gledale. 2Ddmirali3, nastavio je, 2katkad se zabavljaju slanjem nekoliko stotina ljudi na more, brodom koji nije rikladan za lovidbu. Dli imaju veoma mnogo ljudi, a me7u tisu%ama za koje je svejedno ho%e li zavr!iti na morskom dnu ili ne, nemogu%e je rocijeniti koja %e im sku ina najmanje nedostajati.3 24hJ 4hJ3 uzviknuo je admiral. 2Kakve stvari govore ti mladi

ljudiJ 4 ono vrijeme nije ostojala bolja !alu a+8 od Ds a. ?ije joj bilo ravne me7u davno izgra7enim !alu ama. /io je sretnik onaj koji ju je dobioJ On zna da je istodobno dvadeset ljudi boljih od njega tra$ilo taj brod. 0mao je sre%e !to je tako brzo uo %e dobio nekakav brod jer nije imao veza na visokim olo$ajima.3 2:nao sam da sam imao sre%e, admirale, uvjeravam vas3, ozbiljno je odgovorio ka etan WentMorth. 2/io sam uistinu zadovoljan svojim imenovanjem. >o je u ono vrijeme bilo veoma va$no za mene, doista veoma va$no. Helio sam ne!to raditi.3 2Sigurno jesi. Fto bi mladi čovjek o ut tebe radio na ko nuG Dko čovjek nema $enu, brzo $eli onovno na učinu.3 2Dli, ka etane WentMorth3, uzviknula je Eouisa, 2zacijelo ste bili veoma razočarani kad ste stigli na Ds i vidjeli kakav su vam stari brod dali.3 2=e% sam rije toga rilično dobro znao o kakvom je brodu riječ3, rekao je, smije!e%i se. 2?isam imao ni!ta vi!e otkriti nego !to biste vi imali kad je riječ o kroju i čvrsto%i starog ogrtača koji ste vidjeli kako se osu7uje mnogim va!im oznanicama, otkako znate za sebe, i na koncu, nekog veoma vla$nog dana, stigne do vas. Dh, Ds mi je bio veoma drag. Iinio je sve !to sam $elio. :nao sam da ho%e. :nao sam da %emo zajedno otonuti, ili da %e to biti odskočna daska za moju karijeru" i nikad nisam imao ni dva dana lo!eg vremena tijekom cijelog razdoblja rovedenog na moru u tom brodi%u. )ok sam sljede%e jeseni lovio ku%i, imao sam sre%u svladati 5rancusku 5regatu, u ravo onu koju sam $elio. )oveo sam je u Blymouth, a tu sam tako7er imao sre%e. ?ismo ni !est sati bili u tjesnacu kad je očela oluja koja je trajala četiri dana i no%i, a zasigurno bi dokrajčila jadni stari Ds , osobito zato !to na! sukob s Prancuzima nije ba! obolj!ao stanje broda. )vadeset četiri sata kasnije bio bih samo hrabri ka etan WentMorth koji bi se s omenuo u malenom članku u kutu novinske stranice, a budu%i da bih stradao samo u !alu i, nitko ne bi razmi!ljao o meni. Dnne je zadrhtala u sebi, ali gos o7ice 6usgrove su mogle otvoreno i jasno izraziti svoje suosje%anje i u$as.3 2:nači tada je, valjda3, tihim je glasom rekla gos o7a 6usgrove, kao da glasno razmi!lja, 2tada je re!ao na Eaconiju i ondje u oznao na!eg sirotog dječaka. 9harles, dragi3, ozvav!i ga k sebi, 2 itaj ka etana WentMortha gdje je rvi ut sreo tvojeg jadnog
16

Falu a & maleni ratni brod s jednim jarbolom.

brata. (a to uvijek zaboravljam.3 2>o je bilo kod <ibraltara, majko, znam. )icka su ostavili na <ibraltaru, uz re oruku njegova biv!eg ka etana namijenjenu ka etanu WentMorthu.3 2OhJ Dli, 9harles, reci ka etanu WentMorthu da se ne mora bojati s omenuti sirotog )icka reda mnom, jer za ravo bi bilo ugodno čuti da tako dobar rijatelj govori o njemu.3 9harles, koji je malo realnije gledao na mogu%nosti slučaja, samo je kimnuo i udaljio se. )jevojke su sad tra$ile Eaconiju, a ka etan WentMorth si nije mogao uskratiti zadovoljstvo uzimanja dragocjene ublikacije kako bi im u!tedio trud, te je onovno glasno ročitao ime i klasi5ikaciju broda, a otom je svima nazočnima izjavio da je to bio najbolji rijatelj kojeg je čovjek ikad imao. 2Dh, to su bili lije i dani kad sam imao EaconijuJ Kako sam brzo zara7ivao. (edan moj rijatelj i ja tako smo ugodno lovili zajedno oko za adnog otočja. Siroti Narville, sestroJ :na! kako je silno $elio novac, vi!e nego ja. /io je o$enjen. Sjajan momakJ ?ikad ne%u zaboraviti koliko je bio sretan. >ako se osje%ao zbog nje. Bo$elio sam da bude sa mnom i sljede%eg ljeta, kad sam i dalje imao istu sre%u na 6editeranu.3 20 sigurna sam, gos odine3, rekla je gos o7a 6usgrove, 2da je za nas bio sretan dan kad ste imenovani ka etanom toga broda. ?ikad ne%emo zaboraviti !to ste učinili.3 Osje%aji su je natjerali da govori tiho, a ka etan WentMorth, koji je vjerojatno čuo samo dio i vjerojatno mu )ick 6usgrove nije bio ni u rimisli, izgledao je omalo nesigurno i kao da očekuje jo! ne!to. 26oj brat3, !a nula je jedna od djevojaka, 2mama misli na sirotog Cicharda.3 2)ragi jadni momakJ3 nastavila je gos o7a 6usgrove, 2 ostao je tako smiren i tako nam je lije o isao dok je bio od va!om askomJ Dh, bila bi sre%a da nikad nije oti!ao od vas. 4vjeravam vas, ka etane WentMorth, da nam je veoma $ao !to vas je ikad ostavio.3 ?akon tih riječi na licu ka etana WentMortha na trenutak se ojavio oseban izraz, odre7eni ogled njegovih bistrih očiju i izvijanje njegovih lije ih usta, !to je uvjerilo Dnne da on ne dijeli lije e $elje gos o7e 6usgrove o itanju njezina sina, ve% se vjerojatno trudio kako bi ga se rije!io" no to je bila revi!e kratkotrajna reakcija da bi je o azio netko tko ga je razumio manje

od nje" u idu%em je trenutku bio savr!eno ribran i ozbiljan, te je gotovo o7mah ri!ao so5i na kojoj su ona i gos o7a 6usgrove sjedile, sjeo kraj ove druge i tihim glasom za očeo razgovor s njom, o njezinu sinu, a činio je to s tako mnogo suosje%anja i rirodne dobrohotnosti, okazuju%i najljubazniji obzir rema svemu !to je bilo stvarno i iskreno u roditeljskim osje%ajima. )oista su sjedili na istoj so5i jer je gos o7a 6usgrove veoma s remno na ravila mjesta za njega" dijelila ih je jedino gos o7a 6usgrove. >o nije bila nimalo beznačajna barijera. <os o7a 6usgrove je bila ugodno o unjena, o ut onih ljudi koje je riroda obdarila s osobno!%u da zrače vedrinom i dobrim ras olo$enjem, a ne nje$no!%u i sentimentalno!%u" i dok se za uzbu7enost Dnneina vitka tijela i njezino zami!ljeno lice mo$e re%i da su bili ot uno rikriveni, ka etanu WentMorthu treba odati riznanje za samokontrolu kojom se ozabavio njezinim uzdasima zbog sudbine sina, za kojega nikoga nije bilo briga dok je bio $iv. Osobna veličina i mentalna tuga doista nemaju odre7ene ro orcije. Kru na, una!na 5igura ima jednako ravo na duboku tugu kao i najgracioznije tijelo na svijetu. Dli, ravedno ili ne, ostoje ne rivlačne okolnosti, kojima %e se razum uzalud baviti & koje ukus ne mo$e tolerirati & koje %e biti izlo$ene odsmijehu. ?akon !to je dva ili tri uta ro!etao rostorijom s rukama na le7ima, sad je admiral, kojeg je njegova $ena ozvala na red, ri!ao ka etanu WentMorthu i, bez razmi!ljanja o onome !to %e mo$da rekinuti, bave%i se samo vlastitim mislima, za očeo riječima' 2)a si ro!log rolje%a sedam dana kasnije bio u Eisabonu, Prederick, zamolili bi te da oveze! lady 6ary <rierson i njezine k%eri.3 2)oistaG Onda mi je drago da ondje nisam bio tjedan dana kasnije.3 Ddmiral ga je ukorio zbog takvog nedostatka galantnosti. On se branio, mada je ustvrdio da nikad ne bi s remno rimio nikakve dame na svoj brod, osim na bal, u osjet, znači, samo na nekoliko sati. 2?o ako uo %e oznajem sebe3, rekao je, 2to nije zbog omanjkanja galantnosti rema njima. >o za ravo roizlazi iz osje%aja kako je nemogu%e, bez obzira na sva nastojanja i $rtve, na brodu osigurati smje!taj kakav bi $ene trebale imati. ?ema nikakvog nedostatka galantnosti, admirale, ako čovjek ima viso!a mjerila o itanju onoga !to je otrebno za osobnu udobnost $ena & a to ja

imam. 6rsko mi je slu!ati o $enama na brodu, ili ih vidjeti na brodu" i niti jedan brod od mojim za ovjedni!tvom nikad ne%e nikamo voziti $ene, ako ja to ikako mogu s riječiti.3 >o je izazvalo reakciju njegove sestre. 2O, PrederickJ ?e mogu vjerovati da ti to ka$e!. >akva besmislena ra5iniranostJ Henama mo$e biti udobno na brodu jednako kao i u najboljoj ku%i u Engleskoj. =jerujem da nema mnogo $ena koje su tako dugo $ivjele na brodu kao ja, a ne

oznajem ni!ta !to bi bilo bolje od smje!taja na ratnom brodu. >vrdim da nigdje nisam na!la ve%e udobnosti u$itke, čak ni u Kellynch-hallu & uz ljubazan naklon u u%en Dnne & od onoga !to sam uvijek imala na ve%ini brodova na kojima sam $ivjela, a uku no ih je bilo et.3 2>o nije mjerilo3, odgovorio je njezin brat. 2>i si $ivjela sa svojim mu$em i bila si jedina $ena na brodu.3 2Dli ti si i sam doveo gos o7u Narville, njezinu sestru, njezinu ro7akinju i troje djece iz Bortsmoutha u Blymouth. <dje je tada bila ta tvoja 5ina, iznimna vrsta galantnostiG3 2Ciječ je o mojem rijateljstvu, So hia. Bomogao bih svakoj $eni rijatelja časnika kojoj bih mogao omo%i, a sve !to ri ada Narvilleu doveo bih s kraja svijeta, ako bi on to $elio. Dli nemoj misliti da to samo o sebi nisam smatrao lo!im.3 2=jerujem da je svima bilo veoma udobno.3 26o$da mi se zbog toga nimalo vi!e ne svi7aju. >ako mnogo $ena i djece nema pravo da im bude udobno na brodu.3 2)ragi moj Prederick, govori! osve neutemeljeno. 6olim te, reci !to bi bilo s nama, sirotim su rugama more lovaca koje često $elimo rijevoz iz jedne u drugu luku kako bismo bile uz na!e mu$eve, kad bi svi dijelili tvoje stavoveG3 26oji me stavovi, kao !to vidi!, nisu s riječili da ovedem gos o7u Narville i cijelu njezinu obitelj u Blymouth.3 2?o mrsko mi je kada te čujem da tako govori!, kao otmjen d$entlmen, kao da su sve $ene ro5injene dame, a ne razumna stvorenja. ?iti jedna od nas ne očekuje da %e cijelo vrijeme imati mirno more.3 2Dh, draga moja3, rekao je admiral, 2kad bude imao $enu, jevat %e drukčiju jesmu. Kad bude o$enjen, ako budemo imali sre%e da dočekamo jo! neki rat, vidjet %emo da ostu a jednako kao ti i ja, i mnogi drugi. /it %e veoma zahvalan svakomu tko mu dovede njegovu su rugu.3 2>ako je, to sigurno.3 2Sad sam gotov3, uzviknuo je ka etan WentMorth. 2Kad me o$enjeni ljudi jednom očnu na adati riječima Oo, osve %e! drugačije razmi!ljati kad bude! o$enjenO, ja jedino mogu re%i One, ne%uO, a oni o et ka$u Oo, ho%e!O, i tu je kraj riče.3 4stao je i udaljio se. 2Kakav ste veliki utnik bili, gos o7oJ3 gos o7a 6usgrove je rekla gos o7i 9ro5t.

2Cekla bih da jesam, gos o7o, tijekom etnaest godina braka, remda su mnoge $ene utovale vi!e od mene. Ietiri sam uta re!la Dtlantik, jednom sam bila do 6alajskog arhi elaga i natrag, samo jednom, osim !to sam bila u različitim mjestima blizu doma & 9ork, Eisabon i <ibraltar. Dli nikad nisam utovala dalje od <ibraltarskog tjesnaca, kao ni na Dntilima. Dntile ne zovemo /ermuda ili /ahami, znate.3 <os o7a 6usgrove na to nije imala !to re%i" nije mogla riznati da ih nikad u $ivotu nije niti s omenula. 20 uvjeravam vas, gos o7o3, nastavila je gos o7a 9ro5t, 2da ni!ta ne mo$e nadma!iti smje!taj na ratnom brodu" govorim, znate, o ve%im brodovima. Kad stignete na 5regatu, naravno, vi!e ste skučeni & mada svaka razumna $ena mo$e biti savr!eno zadovoljna na jednom od tih brodova" i mogu slobodno re%i da sam najsretniji dio $ivota rovela na brodu. )ok smo bili zajedno, znate, nismo se imali čega bojati. Nvala /ogu, uvijek sam bila izvrsna zdravlja i svaka mi klima odgovara. 4vijek sam njegova $ena riječima' 2O, neJ )oista, 9harles, ne mogu odnijeti da ode!. Samo omisli da se ne!to se omalo lo!e osje%ala tijekom rva dvadeset četiri sata na brodu, ali kasnije je sve bilo u savr!enom redu. (edino razdoblje u kojem sam doista atila tjelesno i mentalno, jedino razdoblje tijekom kojega sam smatrala da mi nije dobro, sam razmi!ljala o o asnostima, bila je zima koju sam sama rovela u )ealu dok je admiral *tada !apetan 9ro5t. lovio Sjevernim morem. 4 to sam vrijeme $ivjela u stalnom strahu i mučile su me svakojake umi!ljene boljetice jer nisam znala !to %u sa sobom, ili kad %u rimiti neku vijest od njega" ali sve dok smo mogli biti zajedno, ni!ta me nikad nije mučilo i nikad nisam imala nikakvih roblema.3 2)a, svakako, doista, o da, osve se sla$em s vama, gos o7o 9ro5t3, srdačno je odgovorila gos o7a 6usgrove. 2?i!ta nije tako lo!e kao odvojen $ivot. Bosve dijelim va!e mi!ljenje. "a znam !to to znači jer gos odin 6usgrove uvijek odlazi na tromjesečno zasjedanje gro5ovijskih sudova, a meni je tako drago kada to zavr!i i on se sigurno vrati ku%i.3 =ečer je zavr!ila lesom. Kad je to redlo$eno, Dnne je onudila svoje usluge, kao i obično, a remda su joj se oči katkad is unile suzama dok je sjedila za glasovirom, bila je veoma zadovoljna !to ima !to raditi i zauzvrat nije $eljela ni!ta drugo osim da ostane ne rimije%ena. )ru!tvo je bilo veselo i ras olo$eno, a činilo se da je ka etan

WentMorth najbolje ras olo$en. Smatrala je da ima dovoljno razloga za to jer rima mnogo sveo %e ozornosti i o!tovanja, a osobito a$nje svih mladih $ena. <os o7ice Nayters, $enski članovi ve% s omenute obitelji ro7aka, očito su rihva%ene u krug onih koje su zaljubljene u njega" !to se tiče Nenriette i Eouise, obje su se doimale osve zaoku ljene njime, a je jedino stalni dojam savr!ene dobrodu!nosti me7u njima mogao uvjeriti romatrače da nisu $estoke su arnice. >ko bi se mogao čuditi ako ga donekle razmazi takvo sveo %e, tako $arko divljenjeG >o su bile neke od misli koje su zaoku ljale Dnne dok su joj rsti mehanički radili, sveuku no ola sata bez ijedne ogre!ke, i osve nesvjesno. "ednom je osjetila da gleda nju & mo$da roučava njezine romijenjene crte lica, oku!avaju%i u njima otkriti ostatke lica koje ga je jednom očaralo" i jednom je znala da je sigurno govorio o njoj & jedva da je bila svjesna toga rije nego je čula odgovor" no tada je bila sigurna da je itao svoju artnericu' 2:ar gos o7ica Elliot nikad ne le!eG3 Odgovor je glasio' 2O, ne, nikada" osve je odustala od lesanja. Cadije svira. ?ikad se ne umori od sviranja.3 (ednom se tako7er obratio njoj. 4daljila se od glasovira jer je les zavr!io, a on je sjeo kako bi oku!ao odsvirati na jev s kojim je $elio u oznati gos o7ice 6usgrove. ?enamjerno se vratila u taj dio rostorije" on ju je vidio, odmah ustao i nagla!eno uljudno rekao' 20s ričavam se, gos o7o, ovo je va!e mjesto.3 Bremda se ona odmah ovukla i odlučno odmahnula glavom, vi!e nije $elio sjesti onamo. Dnne nije $eljela vi!e takvih ogleda i riječi. ?jegova hladna uljudnost, njegova ugla7ena rijaznost, bile su gore od bilo čega.

Ka etan WentMorth je do!ao u Kellynch kao da dolazi ku%i, ondje je mogao ostati koliko god $eli, a admiral i njegova $ena obasi ali su ga bratskom ljubazno!%u. Kad je stigao onamo, namjeravao je uskoro nastaviti za Shro shire i osjetiti brata koji $ivi u toj gro5oviji, ali atrakcije 4 ercrossa navele su ga da to odgodi. 4 načinu na koji su ga ondje rimili bilo je tako mnogo rijateljstva, i laskanja, i svega očaravaju%eg" stari su bili gostoljubivi, mladi tako ugodni, a je jednostavno morao odlučiti ostati ondje i jo! malo odgoditi sve ljubaznosti i savr!enstva EdMardove $ene. 4skoro je gotovo svakoga dana bio u dru!tvu ljudi iz 4 ercrossa. 6usgrovei bi jedva mogli biti s remniji ozivati ga no !to je on bio s reman dolaziti, osobito ujutro kad kod ku%e nije imao dru!tva jer su admiral i gos o7a 9ro5t najče!%e zajedno izlazili, bave%i se svojim novim imanjem, svojom travom i svojim ovcama, trate%i vrijeme na način !to ga tre%a osoba nije mogla izdr$ati, ili bi se nekamo odvezli laganom kočijom za dvije osobe koju su nedavno nabavili. )o sada je me7u 6usgroveima i ostalima oko njih ostojalo samo jedno mi!ljenje o ka etanu WentMorthu. Cadilo se o ne romjenljivom, to lom divljenju sa svih strana. ?o takva se risna situacija tek razvila kad se me7u njih vratio odre7eni 9harles Nayter, koji je uvelike oremetio sklad i smatrao da mu ka etan WentMorth itekako smeta. 9harles Nayter je bio najstariji od svih brati%a, veoma rijazan,

ugodan mlad čovjek, a izme7u njega i Nenriette se razvijala nagla!ena rivlačnost rije nego se ojavio ka etan WentMorth. :aredio se za sve%enika, a kako je bio ka elan u blizini, gdje nije imao mjesto za stanovanje, $ivio je u očevoj ku%i, samo tri kilometra od 4 ercrossa. Kratkotrajno izbivanje iz doma ostavilo je njegovu draganu bez a$nje u tom kritičnom razdoblju, a kad se vratio, dočekalo ga je veoma romijenjeno dr$anje i ugledao je ka etana WentMortha. <os o7a 6usgrove i gos o7a Nayter su sestre. Obje su imale novca, ali su njihovi brakovi stvorili razliku u stu nju njihova ugleda. <os odin Nayter je imao ne!to svoje imovine, ali to je bilo beznačajno u us oredbi s onim !to je osjedovao gos odin 6usgrove" dok su 6usgrovei bili rvi dru!tveni sloj u toj regiji, mladi bi Nayteri, uslijed in5eriornog, ovučenog i neugla7enog načina $ivota svojih roditelja, kao i vlastitog manjkavog obrazovanja, jedva bili u bilo kojem dru!tvenom sloju da nije bilo njihove veze s 4 ercrossom" njihov je najstariji sin, naravno, izuzetak jer je odlučio biti učenjak i d$entlmen, te je bio daleko su eriorniji u kultiviranosti i ona!anju od svih ostalih. )vije su obitelji uvijek bile u izvrsnim odnosima, jer nije bilo nikakva onosa na jednoj strani i nikakve zavisti na drugoj" jedino takva svijest o su eriornosti kod gos o7ica 6usgrove ričinjala im je zadovoljstvo jer su mogle obolj!ati svoje ro7ake. <os odin i gos o7a 6usgrove rimijetili su 9harlesovo udvaranje Nenrietti i nisu nimalo negodovali. 2>o ne bi bila sjajna rilika za nju, ali ako je Nenrietti drag & a doista se #ini da se Nenrietti svi7a.3 Nenrietta je i sama tako mislila rije nego se ojavio ka etan WentMorth, ali je otad nadalje brati% 9harles bio osve zaboravljen. (o! nije bilo oznato koja se od dviju sestara vi!e svi7a ka etanu WentMorthu, barem koliko je Dnne mogla o aziti. Nenrietta je mo$da lje !a, Eouisa je uvijek veselija" a sad nije znala ho%e li ga rivu%i nje$niji ili $ivahniji karakter. Iinilo se da gos odin i gos o7a 6usgrove, zato !to su veoma malo vidjeli, ili su imali ot uno ovjerenje u razboritost obiju k%eri i svih mladih ljudi koji su im se ribli$avali, sve re u!taju sudbini. ?ije bilo ni najmanjeg traga zabrinutosti ili rimjedbe u velikoj ku%i, ali u kolibi je bilo drukčije" mladi bračni ar ondje bio je skloniji naga7anjima i itanjima. Ka etan WentMorth nije bio u dru!tvu gos o7ica 6usgrove vi!e od četiri ili et uta i 9harles Nayter se tek ojavio, kad je Dnne morala slu!ati mi!ljenja svojeg !urjaka i sestre

o tome !oja mu se vi!e svi7a. 9harles je smatrao da je to Eouisa, a 6ary da je Nenrietta, ali su se osve slagali da bi bilo krasno kad bi o$enio bilo koju od njih. 9harles nikad u $ivotu nije vidio ugodnijeg čovjeka, a o onome !to je jednom čuo da govori sam ka etan WentMorth, bio je veoma siguran da u ratu nije zaradio manje od dvadeset tisu%a 5unti. >o je trenutno stjecanje bogatstva" ovrh toga, tu je i rilika za dodatnu zaradu u nekom eventualnom budu%em ratu" a bio je siguran da bi se ka etan WentMorth us io istaknuti kao i bilo koji časnik u mornarici. O, to bi bila sjajna rilika za bilo koju od njegovih sestara. 2>ako mi svega, bila bi3, odgovorila je 6ary. 2/o$e mojJ Kad bi stekao velike častiJ Kad bi mu dodijelili titulu barunetaJ OEady WentMorthO veoma dobro zvuči. >o bi doista bilo krasno za NenriettuJ Kao su ruga baruneta imala bi rednost reda mnom, a Nenrietta ne bi imala ni!ta rotiv titula sir Prederick i lady WentMorthJ 6e7utim, to bi bilo novo imenovanje, a ja nikad nemam osobito mi!ljenje o novo ečenim lemenita!ima.3 6ary je savr!eno odgovaralo da Nenriettu smatra re5eriranom, u ravo zbog 9harlesa Naytera čije je retenzije $eljela vidjeti okončane. Svisoka je gledala na obitelj Nayters, smatraju%i da bi bila velika nesre%a kad bi se ostoje%a veza me7u obiteljima ojačala & veoma $alosno za nju i njezinu djecu. 2:na!3, rekla je, 2uo %e ne mogu o njemu misliti kao o rikladnom aru za Nenriettu, a s obzirom na veze !to su ih 6usgrovei stvorili, ona nema ravo tako se oniziti. 6islim da niti jedna mlada $ena nema ravo na izbor koji bi bio neugodan i ne rikladan za glavni dio obitelji, te stvarati lo!e veze onima koji na njih nisu navikli. 0, molim te lije o, tko je 9harles NayterG Običan seoski ka elan. =eoma ne rikladan ar za gos o7icu 6usgrove od 4 ercrossa.3 6e7utim, njezin se mu$ u tome nije slagao s njom" osim !to je imao obzira rema svojem brati%u, 9harles Nayter je najstariji sin, a on je i sam na situaciju gledao kao najstariji sin. 2Sad govori! besmislice, 6ary3, stoga je glasio njegov odgovor. 2>o ne bi bila sjajna rilika za Nenriettu, ali 9harles ima velike izglede da za godinu ili dvije dobije ne!to od bisku a" i molim te, za amti da je on najstariji sin" kad moj tetak umre, on %e naslijediti veoma lije osjed. 0manje u Winthro u nije manje od dvjesto edeset jutara, osim 5arme blizu >auntona, a to je jedno od najboljih

zemlji!ta u ovome kraju. Briznajem da bi bilo koji od njih, osim 9harlesa, bio veoma log izbor za Nenriettu, i to se doista ne bi moglo tolerirati" on je jedini koji dolazi u obzir. On je veoma dobrodu!an, vrijedan momak" kad Winthro dos ije u njegove ruke, on %e od osjeda na raviti drukčije mjesto i $ivjet %e na osve drukčiji način" a s tim imanjem nikad ne%e biti rijezira vrijedan čovjek. )obro imanje u vlasni!tvu, bez ikakvih tereta. ?e, ne, Nenrietta bi mogla ro%i lo!ije nego da se uda za 9harlesa Naytera" ukoliko ona bude imala njega, a Eouisa mo$e dobiti ka etana WentMortha, bit %u veoma zadovoljan.3 29harles mo$e govoriti !to god $eli3, 6ary je uzviknula Dnne čim je on izi!ao, 2ali bilo bi !okantno kad bi se Nenrietta udala za 9harlesa Naytera" veoma lo!e za nju, a jo! gore za mene, i stoga treba silno $eljeti da joj ga ka etan WentMorth !to rije izbaci iz glave, a ja nimalo ne sumnjam da je to ve% učinio. (učer se jedva osvrnula na 9harlesa Naytera. =oljela bih da si bila ondje i vidjela njezino ona!anje. D !to se tiče omisli da se ka etanu WentMorthu Eouisa svi7a jednako kao i Nenrietta, besmislica je tako ne!to re%i, jer mu se Nenrietta sigurno vi!e svi7a. Dli 9harles je tako ozitivanJ =oljela bih da si jučer bila s nama jer bi tada mogla rocijeniti tko je od nas dvoje u ravu" sigurna sam da bi dijelila moje mi!ljenje, osim ako ne bi čvrsto odlučila rotiviti mi se.3 =ečera kod gos odina 6usgrovea trebala je biti rilika u kojoj je Dnne sve to trebala vidjeti, ali ona je ostala kod ku%e, is ričav!i se glavoboljom i neznatnim zdravstvenim roblemima malenog 9harlesa. 6islila je jedino na to kako %e izbje%i ka etana WentMortha, ali okazalo se da je činjenica da je izbjegla sudbinu suca jo! jedna rednost mirne večeri kod ku%e. Fto se tiče stavova ka etana WentMortha, smatrala je va$nijim da on zna !to radi, i to dovoljno rano kako ne bi ugrozio sre%u niti jedne sestre ugrozio vlastitu čast, od itanja re5erira li Nenriettu ili Eouisu. /ilo koja od njih bi mu, najvjerojatnije, činila rivr$enu, dobro%udnu su rugu. Kad je riječ o 9harlesu Nayteru, njezinoj je obzirnosti smetalo svako ne romi!ljeno ona!anje dobronamjerne mlade $ene, te je suosje%ala sa svakom atnjom koju je takvo ona!anje izazvalo" no ako je Nenrietta shvatila da je ogre!no rotumačila svoje osje%aje, to treba !to rije jasno staviti do znanja. 9harles Nayter je u ona!anju svoje sestrične otkrio mnogo toga !to ga je uznemirilo i uvrijedilo. Bredugo se oznaju i cijene da bi se sad tako otu7ila od njega, a su samo dva susreta ugasila

svaku rija!nju nadu" nije imao drugog izbora osim dr$ati se odalje od 4 ercrossa, ali ojavila se veoma alarmantna romjena kad je čovjeka kakav je ka etan WentMorth očeo smatrati vjerojatnim uzrokom. 0zbivao je samo dva tjedna, a kad su se rastali, ona je okazala zanimanje, čemu se otajno silno nadao, za mogu%nost da %e uskoro na ustiti svoju sada!nju ka elaniju i dobiti onu u 4 ercrossu. Iinilo se da joj je izrazito va$no da je dr. Shirley, $u nik, koji ve% vi!e od četrdeset godina revno obavlja sve du$nosti u svojoj $u i, odlučio uzeti ka elana" trebao bi svoju ka elaniju učiniti !to boljom i trebao bi je obe%ati 9harlesu Nayteru. Brednost činjenice da bi radio u 4 ercrossu, umjesto da bude udaljen desetak kilometara" da bi u svakom smislu imao bolju ka elaniju" da bi radio za dragog dr. Shirleyja, te bi dragog dr. Shirleyja oslobodio du$nosti koje vi!e nije mogao obavljati bez velikog i !tetnog na ora, mnogo je značila, čak i Eouisi, ali je Nenrietti značila gotovo sve. ?a$alost, kad se vratio, sve to restalo je biti zanimljivo i va$no. Eouisa uo %e nije mogla slu!ati njegovo re ričavanje razgovora !to ga je u ravo vodio s dr. Shirleyjem' stajala je kraj rozora u i!čekivanju ka etana WentMortha" i sama mu je Nenrietta mogla udijeliti samo dio ozornosti, a činilo se da je zaboravila svu rija!nju va$nost i zabrinutost za regovore. 2Ba, doista mi je veoma drago, ali uvijek sam vjerovala da %e! ti to dobiti" uvijek sam mislila da je to sigurno. ?ije mi se činilo da & ukratko rečeno, dr. Shirley mora uzeti ka elana, a ti si osigurao njegovo obe%anje. )olazi li, EouisaG3 (ednog jutra, veoma brzo nakon večere kod obitelji 6usgrove, na kojoj Dnne nije bila, ka etan WentMorth je u!ao u salon kolibe gdje su se nalazili samo ona i maleni 9harles koji je le$ao na so5i. 0znena7enje uslijed toga !to se na!ao gotovo sam s Dnne Elliot oduzelo je uobičajenu ribranost njegovu ona!anju" trgnuo se i samo je us io re%i' 26islio sam da su gos o7ice 6usgrove ovdje, gos o7a 6usgrove mi je rekla da bih ih ovdje trebao na%i. >ada se za utio do rozora kako bi se ribrao i razmislio kako bi se trebao ona!ati.3 2One su gore s mojom sestrom. 4su7ujem se re%i da %e si%i za nekoliko trenutaka3, glasio je Dnnein odgovor, a ona je, osve rirodno, bila krajnje smu%ena" da je dijete nije ozvalo da do7e i učini ne!to za njega, u idu%em bi trenutku objegla iz sobe, te tako oslobodila ka etana WentMortha, ali i sebe. Ostao je stajati kraj rozora, a nakon !to je mirno i uljudno

rekao' 2?adam se da je malenom dječaku bolje3, u!utio je. 6orala je kleknuti kraj so5e i ondje ostati kako bi udovoljila svojem acijentu" to je trajalo nekoliko minuta, a tada je, na svoje veliko zadovoljstvo, čula kako netko dolazi kroz maleno redsoblje. Okrenula je glavu nadaju%i se da %e vidjeti gos odara ku%e, ali se okazalo da je riječ o nekome na koga se nije moglo računati da %e olak!ati situaciju & 9harles Nayter" vjerojatno nije bio nimalo sretan !to vidi ka etana WentMortha, kao !to ni ka etan WentMorth nije bio sretan kad je ugledao Dnne. Samo je rekla' 2Kako steG ?e%ete li sjestiG Ostali %e uskoro do%i.3 6e7utim, ka etan WentMorth se odmaknuo od rozora, očito s reman razgovarati, ali 9harles Nayter je odbio njegov oku!aj time !to je sjeo kraj stola i uzeo novine, a ka etan WentMorth se vratio do rozora. 4 sljede%oj se minuti dru!tvo ove%alo. 6la7i dječak, veoma kru no, na redno dijete staro dvije godine, nakon !to mu je netko izvana otvorio vrata, odlučno se ojavio me7u njima i o!ao ravno do so5e kako bi vidio !to se doga7a, zahtijevaju%i sve dobro !to bi mogao dobiti. Kako nije bilo ničega za jelo, mogao je jedino dobiti malo igre, a kako mu teta nije do ustila da gnjavi svojeg bolesnog brata, očeo se enjati o njoj, dok je klečala, na takav način da ga, onako zauzeta 9harlesom, nije mogla maknuti. <ovorila mu je & nare7ivala, molila ga i insistirala, sve uzalud. (ednom ga je us jela odgurnuti, ali se dječak s u$itkom odmah o et o eo na nju. 2Waltere3, rekla je, 2smjesta si7i. =eoma si na oran. (ako se ljutim na tebe.3 2Waltere3, uzviknuo je 9harles Nayter, 2za!to ne učini! ono !to ti se ka$eG :ar nisi čuo !to ti je tvoja teta reklaG )o7i k meni, Waltere, do7i ro7aku 9harlesu.3 ?o Walter se nije obazirao na njega. 6e7utim, u sljede%em je trenutku osjetila da je slobodna" netko ga je odigao s nje" remda joj je tako sagnuo glavu, dok su njegove malene, čvrste ruke maknute s njezina vrata, te je odlučno odnesen, da nije shvatila kako je to učinio ka etan WentMorth. ?jezini osje%aji izazvani tim otkri%em ostavili su je osve bez riječi. ?ije mu mogla čak ni zahvaliti. 6ogla se jedino naginjati nad malenim 9harlesom, obuzeta krajnje smu%enim osje%ajima. ?jegova

ljubaznost koja ga je navela da joj riskoči u omo% & način & ti!ina u kojoj je to učinio & malene ojedinosti situacije & uz zaključak do kojeg je brzo do!la, na temelju buke !to ju je namjerno stvarao s djetetom, da on ne $eli čuti njezino zahvaljivanje i za ravo okazuje da je razgovor s njom osljednje !to bi $elio" sve je to izazvalo zbrku različitih, ali veoma bolnih uzbu7enja od kojih se nije mogla o oraviti sve dok nisu u!le 6ary i gos o7ice 6usgrove kojima je re ustila malenog acijenta, a je izi!la iz rostorije. ?ije mogla

ostati ondje. >o je mogla biti rilika da romatra sklonosti i ljubomore njih četvero" sad su svi bili na oku u, ali nije mogla ostati i to izdr$ati. /ilo je očito da 9harles Nayter nije osobito naklonjen ka etanu WentMorthu. 0mala je sna$an dojam da je, nakon u litanja ka etana WentMortha, razdra$enim tonom rekao' 2>rebao si oslu!ati mene, Waltere" rekao sam ti da ne gnjavi! svoju tetu3, te je mogla razumjeti njegovo $aljenje da je ka etan WentMorth učinio ono !to je on sam trebao učiniti. Dli nisu je mogli zanimati osje%aji 9harlesa Naytera, ni bilo čiji osje%aji, rije nego malo bolje sredi vlastite. Sramila se sebe, silno se sramila !to je bila tako nervozna, !to je takva sitnica tako sna$no djelovala na nju" no bilo je tako, a iziskivalo je dugotrajnu samo%u i razmi!ljanje kako bi se o oravila.

)ruge rilike za njezina za a$anja bile su neizbje$ne. Dnne se uskoro o et dovoljno često nalazila u dru!tvu svih četvero kako bi stekla odre7eno mi!ljenje, mada je bila revi!e mudra da bi ga iznijela kod ku%e jer je znala da ne bi zadovoljilo ni mu$a ni $enu" remda je smatrala da mu je Eouisa dra$a, nije mogla otisnuti misao, temeljenu na onome !to se usu7ivala rocijeniti iz sje%anja i iskustva, da ka etan WentMorth nije ni u jednu zaljubljen. One su vi!e bile zaljubljene u njega" i ak, to nije bila ljubav. Cadilo se o malenoj groznici divljenja" ali to bi moglo, vjerojatno mora zavr!iti nečijom ljubavi. Iinilo se da je 9harles Nayter svjestan da je odbačen, a i ak se katkad činilo da je Nenrietta nesigurna o itanju svojeg izbora. Dnne je čeznula za mogu%no!%u da im svima objasni !to za ravo $ele, svima im uka$e na neda%e kojima se izla$u. ?ikomu od njih nije ri isivala lukav!tinu. =jerovanje da ka etan WentMorth uo %e nije svjestan boli !to ga izaziva ru$alo joj je golemo zadovoljstvo. 4 njegovu dr$anju nije bilo nikakva trijum5a, nikakva jadnog likovanja. On vjerojatno nikad nije čuo o bilo kakvim nadanjima 9harlesa Naytera, niti mu je to ikad alo na amet. <rije!io je jedino u tome !to je rihva%ao *jer rihva%ati je zasigurno rava riječ. naklonost dviju mladih $ena odjednom. 6e7utim, činilo se da je 9harles Nayter, nakon kratkog nastojanja, odustao od bitke. Bro!la su tri dana da nije do!ao u 4 ercross" veoma jasna romjena. Iak je o7bio jedan oziv na večeru" a nakon !to ga je gos odin 6usgrove u nekoliko rigoda

na!ao s nekoliko velikih knjiga red njim, gos odin i gos o7a 6usgrove su bili uvjereni da sigurno nije sve u redu, te su zabrinutih lica razgovarali o tome kako revi!e uči. 6ary se nadala i vjerovala da ga je Nenrietta jasno odbila, a njezin je mu$ $ivio u stalnoj nadi da %e ga vidjeti sutra. Dnne je jedino osje%ala da je 9harles Nayter mudar. (ednog jutra ot rilike u to vrijeme, kad su 9harles 6usgrove i ka etan WentMorth zajedno o!li u lov, a sestre u kolibi tiho sjedile i svaka se bavila svojim oslom, na rozoru su se ojavile sestre iz velike ku%e. /io je lije dan u studenom, a gos o7ice 6usgrove su do!le rečicom i svratile samo da bi rekle kako idu u dugu !etnju a su stoga zaključile da 6ary sigurno ne $eli o%i s njima" 6ary je odmah odgovorila, uz malo ljutnje jer su smatrale da ona nije za dobru !etnju' 2O, da, uistinu bih vam se rado ridru$ila, veoma volim duge !etnje.3 Dnne je bila uvjerena, na temelju izraza lica dviju djevojaka, da je to u ravo ono !to nisu $eljele, te se onovno čudila vrsti otrebe kakvu su, izgleda, stvarale obiteljske navike, o tome da sve treba renijeti i da sve treba činiti zajedno, bez obzira na to koliko to ne$eljeno ili ne rikladno bilo. Boku!ala je nagovoriti 6ary da ne ide, ali uzalud" u tom je slučaju smatrala naj ametnijim rihvatiti daleko ljubazniji oziv !to su ga njoj u utile gos o7ice 6usgrove da i ona o7e, zaključiv!i da %e biti korisna ako se njezina sestra odluči ranije vratiti, te tako smanjiti u litanje u neki njihov lan. 2?e mogu zamisliti odakle im omisao da ja ne volim duge !etnjeJ3 rekla je 6ary dok se enjala stubama. 2Svi uvijek ret ostavljaju da ja nisam dobra za !etnjeJ D i ak ne bi bile zadovoljne da smo odbile ridru$iti im se. Kad ljudi na taj način do7u samo da bi nas ozvale, kako mo$emo odbitiG3 <os oda su se vratila ba! kad su one odlazile. Boveli su sa sobom mladog sa koji im je okvario lov i natjerao ih da se rano vrate. Stoga su imali vremena i volje za ovu !etnju a su im se sa zadovoljstvom ridru$ili. Dnne bi ostala kod ku%e da je mogla redvidjeti takvu situaciju, ali je sad, uz neodre7ene osje%aje zanimanja i radoznalosti, zaključila kako je rekasno da se ovuče, a je svih !estero krenulo u smjeru !to su ga izabrale gos o7ice 6usgrove, koje su očito smatrale da je !etnja od njihovim vodstvom. Dnnein je cilj bio svima se kloniti s uta, a gdje su uske staze reko olja iziskivale razdvajanja, nastojala je ostati uza svoju

sestru i njezina mu$a. ?jezino zadovoljstvo u ovoj !etnji mora roizlaziti iz kretanja i samoga dana, iz ogleda na osljednje osmijehe godine na $utosme7e li!%e i uvele $ivice, iz onavljanja u sebi nekih od tisu%a oetskih o isa jeseni, godi!njeg doba neobičnog i neiscr nog utjecaja na ro5injen um i senzibilnost, godi!njeg doba koje je svakog jesnika, čija djela vrijedi čitati, navelo da ga oku!a o isati ili na i!e nekoliko osje%ajnih stihova. Koliko god je mogla, zaoku ljala je um takvim razmi!ljanjima i citatima, nije bilo mogu%e otisnuti $elju da slu!a razgovor ka etana WentMortha s nekom od gos o7ica 6usgrove kad god im je bila dovoljno blizu, no nije čula ni!ta osobito značajno. >o je bilo samo obično $ivahno čavrljanje & kakvo bi se moglo čuti od bilo kojih mladih osoba u risnim odnosima. =i!e se bavio Eouisom nego Nenriettom. Eouisa se svakako vi!e trudila rivu%i njegovu ozornost nego Nenrietta. Iinilo se da se ta nastojanja ojačavaju, a jedan joj je Eouisin dio razgovora osebno za eo za uho. ?akon jednog od mnogih veličanja lje ote dana, !to se ne restano moglo čuti, ka etan WentMorth je dodao' 2Kakvo veličanstveno vrijeme za admirala i moju sestruJ (utros su namjeravali o%i na dugu vo$nju" mo$da %e se ojaviti s nekog od ovih bre$uljaka. <ovorili su o odlasku u ovaj dio regije. Bitam se gdje %e se danas revrnuti. O, to se doista veoma često doga7a, uvjeravam vas, ali moja sestra se ne buni & najva$nije je da bude s njim.3 2DhJ :nam da retjerujete3, uzviknula je Eouisa 2no kad bi doista bilo tako, ja bih na njezinu mjestu ostu ala osve isto. Kad bih voljela nekog mu!karca, kao !to ona voli admirala, uvijek bih bila s njim, nikad nas ni!ta ne bi smjelo rastaviti, i radije bih se revrnula u kočiji s njim nego da me bilo tko drugi sigurno vozi.3 2>o je izgovorila s entuzijazmom.3 2)oistaG3, uzviknuo je on, istim tonom. 2Svaka vam častJ3 >ada je me7u njima neko vrijeme vladala ti!ina. Dnne se nije odmah us jela sjetiti nekog citata. )ra$esni jesenski rizori nakratko su zaboravljeni & osim ako joj na amet ne adne neki tu$ni sonet is unjen rikladnom analogijom o izmaku godine, uz nestanak sre%e, rizora mladosti i nade, i rolje%a, sve to nestalo je zajedno. >rgnula se i, kad su skrenuli na drugu stazu, rekla' 2?ije li ovo jedan od utova do Winthro aG3 Dli nitko je nije čuo, joj barem nitko nije odgovorio. 6e7utim, Winthro ili njegova okolica & jer mlade se ljude

katkad mo$e sresti dok !e%u u blizini svojeg doma, bio je njihovo odredi!te" nakon ne!to manje od kilometra ostu nog us ona izme7u velikih ogra7enih odručja, gdje su lugovi na djelu i svje$e reko ano tlo okazivali da 5armer, bez obzira na čari oetske malodu!nosti, o et očekuje rolje%e, stigli su do vrha najvi!eg bre$uljka koji je dijelio 4 ercross i Winthro , te su uskoro imali ogled na cijeli Winthro u odno$ju bre$uljka. Bred njima se rostirao Winthro , bez lje ote i bez dostojanstva" ni o čemu osebna ku%a, niska i okru$ena $itnicama i drugim gos odarskim zgradama. 6ary je uzviknula' 2/o$e mojJ >u je Winthro J >ako mi svega, nisam imala ojma. Ba, mislim da bismo sad trebali o%i natrag" veoma sam umorna.3 Nenrietta, svjesna situacije i osramljena, nije vidjela brati%a 9harlesa kako hoda nekom stazom ili je naslonjen na neku ogradu, a je bila s remna ostu iti u skladu s 6arynom $eljom" ali 2ne3, rekao je 9harles 6usgrove, i 2ne, ne3, usrdnije je uzviknula Eouisa, ovela sestru u stranu i kao da se to lo zalagala za ne!to drugo. 4 me7uvremenu, 9harles je jasno izrazio odlučnost da %e osjetiti svoju tetu sad kad je ve% tako blizu" a očito je, mada omalo nesigurno, oku!avao nagovoriti svoju $enu da i ona o7e. ?o to je bila jedna od situacija u kojima je dama okazala svoju snagu, a kad je s omenuo mogu%nost odmora od etnaestak minuta u Winthro u, budu%i da je tako umorna, odlučno je odgovorila' 2O, ne, nikakoJ3 Bonovno enjanje uz to brdo vi!e bi joj !tetilo nego koristilo. 4kratko rečeno, svojim je izrazom lica i dr$anjem jasno okazala da ne%e o%i. ?akon jo! malo takvih ras rava i dogovora, 9harles i njegove dvije sestre su se dogovorili da %e on i Nenrietta skoknuti dolje na nekoliko minuta kako bi osjetili tetu i ro7ake, a ostatak dru!tva čekat %e ih na vrhu bre$uljka. Iinilo se da je Eouisa vodila glavnu riječ u stvaranju lana, a dok je ona o!la malo niz brdo s njima, i dalje ne!to govore%i Nenrietti, 6ary je iskoristila rigodu da se rezirno osvrne naokolo i ka$e ka etanu WentMorthu' 2=eoma je neugodno imati takve rodbinske vezeJ Dli uvjeravam vas, u $ivotu nisam vi!e od dva uta bila u toj ku%i.3 4mjesto odgovora dobila je samo namje!ten osmijeh nakon kojeg je uslijedio reziran ogled dok se okretao na drugu stranu, a Dnne je savr!eno dobro znala !to to znači. =rh bre$uljka gdje su ostali bio je lije o mjesto" Eouisa se

vratila, a 6ary je za sebe na!la udobno mjesto za sjedenje na jednoj izbočini i bila je sasvim zadovoljna sve dok su svi stajali oko nje" ali kad je Eouisa odvukla ka etana WentMortha sa sobom kako bi otra$ili ostatke lje!njaka u obli$njoj $ivici, a udaljili su se tako da ih se vi!e nije čulo ni vidjelo, 6ary vi!e nije bila zadovoljna" bunila se rotiv mjesta na kojem je sjedila & bila je sigurna da je Eouisa negdje na!la mnogo bolje & i ni!ta je nije moglo s riječiti u namjeri da i sama o7e tra$iti bolje mjesto. Bo!la je u istom smjeru, ali ih nije vidjela. Dnne je na!la udobno mjesto za sebe na suhom, sunčanom obronku is od $ivice, a bila je uvjerena da su oni jo! uvijek negdje zajedno. 6ary je na trenutak sjela, ali to joj nije odgovaralo" bila je sigurna da je Eouisa na!la bolje mje!to negdje drugdje i odlučila je o%i dalje dok je ne stigne. Dnne, koja je i sama osje%ala umor, zadovoljno je sjedila" uskoro je čula ka etana WentMortha i Eouisu u $ivici iza sebe, kao da se vra%aju kroz nekako divlji, zarasli rolaz u sredini. Cazgovarali su dok su se ribli$avali. ?aj rije je razabrala Eouisin glas. Iinilo se da je usred nekog gorljivog govora. Ono !to je Dnne rvo čula glasilo je' 20 tako sam je natjerala da o7e. ?isam mogla odnijeti da se boji osjeta zbog takvih besmislica. FtoJ :ar bih ja do ustila da me ravnodu!no dr$anje takve osobe natjera da odustanem od nečega !to sam odlučila učiniti i za !to sam znala da je is ravnoG 0li bilo koje osobe, mogla bih re%i. ?e, mene se ne mo$e tako lako nagovoriti. Kad ne!to odlučim, onda se toga dr$im. Iinilo se da je Nenrietta čvrsto odlučila danas osjetiti Winthro , a i ak je gotovo odustala iz nekakve besmislene o ustljivostiJ3 2:nači da bi odustala da nije bilo vasG3 2)oista bi. <otovo se stidim to re%i.3 2Sre%a za nju da ri ruci ima um o ut va!egJ ?akon va!ih aluzija, koje su samo otvrdile moje vlastite zaključke, do kojih sam do!ao kad sam zadnji ut bio u njegovu dru!tvu, ne moram se retvarati da ne razumijem !to se doga7a. =idim da je riječ o nečemu !to je vi!e od ristojnog jutarnjeg osjeta va!oj teti & i jao si ga njemu, kao i njoj, kad je riječ o va$nim stvarima, te se na7u u okolnostima koje iziskuju razboritost i snagu uma, ako ona nema dovoljno odlučnosti nositi se s ravnodu!no!%u u ovako beznačajnom nes orazumu. =a!a je sestra rijazno stvorenje, ali vidim da vi osjedujete odlučan i čvrst karakter. Dko vam je va$no njezino ona!anje ili sre%a, usadite joj !to vi!e vlastitog duha. Dli nema

sumnje da ste to oduvijek radili. ?ajgore je zlo revi!e o ustljivog i neodlučnog karaktera da se u njega čovjek ne mo$e ouzdati. ?ikad ne mo$e biti siguran da %e dobar utjecaj biti trajan. Svatko ga mo$e okolebati" neka oni koji $ele biti sretni budu odlučni. Evo lje!njaka3, rekao je i dohvatio jedan s gornje grane. 2Slu$i kao rimjer & rekrasan, blistav lje!njak koji je, obdaren rvotnom snagom, re$ivio sve jesenske oluje. ?igdje nema ru ice, nikakve slabe točke. Ovaj lje!njak3, nastavio je na razigrano svečani način 2dok su mnoga njegova bra%a ala i zga$ena, jo! uvijek osjeduje svu sre%u za kakvu se jedan lje!njak mo$e smatrati s osobnim.3 Botom se vratio rija!njem, ozbiljnom tonu' 26oja rva $elja za sve koji su mi rirasli srcu je da budu odluče. Dko Eouisa 6usgrove $eli biti lije a i sretna u studenom svojeg $ivota, čuvat %e i njegovati sve svoje sada!nje mo%i uma.3 0zgovorio je to, ali nije dobio odgovor. Dnne bi se iznenadila da je Eouisa mogla s remno odgovoriti na takav govor & tako zanimljive riječi, izgovorene s tako ozbiljnom to linomJ 6ogla je zamisliti !to Eouisa osje%a. Fto se nje tiče & bojala se omaknuti kako je ne bi o azili. )ok je ne omično sjedila, osve za!ti%ena bujnim grmom bo$ikovine, oni su o!li dalje. 6e7utim, rije nego su se dovoljno udaljili Eouisa je onovno rogovorila. 26ary je o mnogočemu sasvim dobro%udna3, rekla je, 2ali katkad me zna rekomjerno is rovocirati svojim besmislicama i svojim onosom" onosom obitelji Elliot. Svi $alimo !to 9harles nije o$enio Dnne umjesto nje. :acijelo znate da je $elio o$eniti DnneG3 ?akon trenutka !utnje, ka etan WentMorth je rekao' 2Helite li re%i da ga je odbilaG3 2O, da, svakako.3 2Kad se to dogodiloG3 2?e znam točno jer smo Nenrietta i ja tada bile u !koli, ali vjerujem da je to bilo oko godinu dana rije njegova vjenčanja s 6ary. =oljela bih da je ristala. Svima bi nam se mnogo vi!e svi7ala, a tata i mama uvijek misle da ga je odbila od utjecajem svoje velike rijateljice lady Cussell. 6isle da 9harles nije dovoljno učen da bi zadovoljio zahtjeve lady Cussell, i stoga je nagovorila Dnne da ga odbije.3 :vukovi su utihnuli i Dnne vi!e ni!ta nije čula. =lastite su je emocije dr$ale ukočenom. 6orala se od mnogo toga o oraviti rije nego se us jela omaknuti. Boslovična sudbina onoga tko rislu!kuje nije ju sna!la & nije čula ni!ta lo!e o sebi ali je čula

mnogo toga !to ju je zaboljelo. Shvatila je !to ka etan WentMorth misli o njezinu karakteru, a u njegovu je ona!anju otkrila ba! onaj stu anj osje%aja i radoznalosti kad je riječ o njoj koji ju je silno uzrujao. Iim se us jela omaknuti, o!la je za 6ary, a kad ju je na!la te su se zajedno vratile do mjesta gdje je 6ary ranije sjedila, donekle ju je utje!ilo to !to se odmah nakon toga oku ilo cijelo dru!tvo i o et su bili u okretu. ?jezino je ras olo$enje $eljelo samo%u i ti!inu

kakve se mogu na%i jedino u velikom dru!tvu. 9harles i Nenrietta su se vratili, a kako se moglo očekivati, s njima je do!ao i 9harles Nayter. Dnne nije ni oku!ala razumjeti ojedinosti situacije" činilo se da čak ni ka etan WentMorth ne shva%a ba! sve !to se doga7a, ali d$entlmen se ovukao, a dama je o ustila, te su sad bili veoma zadovoljni !to su o et zajedno, u to nije ostojala ni najmanja sumnja. Nenrietta je izgledala omalo osramljeno, ali veoma zadovoljno" 9harles Nayter se doimao iznimno sretnim" bili su zaoku ljeni jedno drugim gotovo od rvog trenutka kad su svi krenuli rema 4 ercrossu. Sad je sve odre7ivalo Eouisu za ka etana WentMortha" ni!ta nije moglo biti jasnije" a gdje god su se morali odvajati, ili čak i ondje gdje nisu, hodali su jedno uz drugo gotovo jednako kao i drugo dvoje. ?a dugačkoj stazi kroz livade, gdje je bilo dovoljno mjesta za sve, bili su tako odijeljeni & stvaraju%i tri malene sku ine, a sku ini od troje koja je bila najmanje $ivahna ri adala je Dnne. Bridru$ila se 9harlesu i 6ary, a bila je toliko umorna da joj je dobro do!la 9harlesova druga ruka" ali 9harles, remda veoma dobro ras olo$en rema njoj, bio je zlovoljan rema svojoj $eni. 6ary nije bila susretljiva rema njemu, a sad je morala tr jeti osljedice" jedna od njih bila je činjenica da joj je veoma često u!tao ruku kako bi svojim !ta om sjekao vrhove ko riva u $ivici" kad je 6ary očela rigovarati i $aliti se da je u ne ovoljnijem olo$aju jer je bli$e $ivici, ustio je objema ruke kako bi o!ao u otragu za lasicom koju je o azio u !umarku, te gotovo vi!e uo %e nije hodao uz njih. 4z tu je dugu livadu rolazila seoska cesta koju je njihova staza trebala resje%i" kad je cijelo dru!tvo stiglo do vrata u ogradi, ba! se ojavila kočija koja se kretala u istom smjeru i ve% su je neko vrijeme čuli, a okazalo se da je riječ o malenom vozilu admirala 9ro5ta. On i njegova $ena bili su na laniranom izletu i sad su se vra%ali ku%i. ?akon !to su čuli u kako su dugoj !etnji bili mladi ljudi, ljubazno su onudili mjesto nekoj od dama koja je osebno umorna" to %e joj u!tedjeti kilometar i ol hodanja, a oni ionako rolaze kroz 4 ercross. Boziv je bio o %enit i tako je odbijen. <os o7ice 6usgrove nisu bile nimalo umorne, a 6ary je ili bila uvrije7ena jer to nije naj rije onu7eno njoj, ili ono !to je Eouisa nazvala onosom obitelji Elliot nije moglo odnijeti da bude tre%a osoba u malenoj kočiji koju vuče jedan konj. )ru!tvo u !etnji je re!lo cestu i očelo se enjati uz malen

obronak na su rotnoj strani, a admiral je ve% onovno okrenuo konja kad je ka etan WentMorth na trenutak ri!ao kočiji kako bi ne!to rekao svojoj sestri. 6oglo se ogoditi !to joj je rekao o onome !to je uslijedilo. 2<os o7ice Elliot, sigurna sam da ste vi umorni3, uzviknula je gos o7a 9ro5ord. 2)o ustite nam zadovoljstvo da vas ovezemo ku%i. 4vjeravam vas da ovdje ima dovoljno mjesta za troje. Kad bismo svi bili o ut vas, vjerujem da bi nas četvero moglo sjediti ovdje. 6orate, doista morate o%i s nama.3 Dnne se jo! nalazila na cesti, a remda je instinktivno zaustila da odbije, nisu joj do ustili da nastavi. Ejubazno admiralovo nagovaranje uslijedilo je kao ot ora riječima njegove $ene" nisu rihva%ali niječan odgovor" stisnuli su se u najmanjem mogu%em rostoru i ostavili joj mjesta u kutu, a ka etan WentMorth, ne izustiv!i niti jednu riječ, okrenuo se rema njoj i onudio joj omo% ri enjanju u kočiju. )a, učinio je to. Sjedila je u kočiji, svjesna da ju je on onamo smjestio, da su to učinile njegova volja i njegove ruke, da to duguje njegovoj erce ciji njezina umora i odlučnosti da joj osigura odmor. ?a nju je sna$no djelovala s oznaja njegove naklonosti rema njoj koju su jasno okazali svi ti ostu ci. Ovaj maleni doga7aj kao da je u ot unio sve ono !to se ranije doga7alo. Cazumjela ga je. ?ije joj mogao o rostiti, ali tako7er nije mogao biti bezosje%ajan. 6ada ju je osu7ivao zbog ro!losti, gledaju%i na to s nagla!enim i ne ravednim ogorčenjem, mada osve ravnodu!an rema njoj i remda se očinje vezivati s drugom, i ak nije, mogao gledati kako ati bez $elje da joj ru$i olak!anje. >o je bio ostatak nekada!njih osje%aja, oriv čistog, mada ne riznatog rijateljstva, okazatelj njegova vlastitog to log i rijaznog srca o kojemu nije mogla razmi!ljati bez emocija tako o tere%enih sre%om i bolom da nije znala !to revladava. 4 očetku je nesvjesno odgovarala na ljubaznost i rimjedbe svojih su utnika. Bre!li su ola uta seoskom cestom rije nego je ostala osve svjesna onoga !to su govorili. >ada je shvatila da govore o 2Predericku3. 2Svakako kani uzeti jednu ili drugu od tih dviju djevojaka, So hy3, rekao je admiral, 2ali ne mo$e se znati koju. Iovjek bi omislio da ve% dovoljno dugo trči za njima kako bi se mogao odlučili. Dh, to je zato !to je mir. ?o da je rat, odavno bi to rije!io. 6i more lovci, gos o7ice Elliot, ne mo$emo si riu!titi dugotrajno udvaranje u vrijeme rata. Koliko je dana ro!lo, draga moja, od

rvog trenutka kad sam te ugledao do na!eg zajedničkog $ivota u ?orth TarmouthuG3 2/olje da ne ričamo o tome, dragi3, dra$esno je odgovorila gos o7a 9ro5t, 2jer kad bi gos o7ica Elliot čula kako smo se brzo razumjeli, nikad ne bi ovjerovala da mo$emo biti sretni zajedno. 6e7utim, mnogo sam rije čula o tvojem karakteru.3 2Ba, i ja sam čuo o tebi kao o veoma lije oj djevojci, a osim toga, !to smo trebali čekatiG ?e svi7a mi se odugovlačenje s takvim stvarima. =olio bih da Prederick malo ubrza i dovede nam jednu od tih mladih dama u Kellynch-hall. Ondje bi uvijek bilo dru!tva za njih. Obje su veoma dra$esne mlade dame" jedva ih razlikujem.3 2=eoma dobrodu!ne, neiskvarene djevojke, doista3, rekla je gos o7a 9ro5t malo mirnijim tonom hvale, takvim da je Dnne osumnjala da njezini dublji osje%aji mo$da niti jednu od njih ne smatraju dostojnom njezina brata, 2i veoma ugledna obitelj. Iovjek ne bi mogao us ostaviti rodbinske veze s boljim ljudima. )ragi moj admirale, onaj stu J Sigurno %emo oku iti taj stu J3 ?o ona je sama dohvatila uzde i reusmjerila konja a su izbjegli o asnost" i kad je kasnije razborito is ru$ila ruku, nisu ali u jarugu, niti naletjeli na kola s gnojem" a Dnne, koju je omalo zabavljao njihov način u ravljanja kočijom, !to ga je smatrala dobrim rimjerom njihova o %enitog $ivota, sigurno je stigla do kolibe.

Bribli$avalo se vrijeme ovratka lady Cussell" čak je odre7en dan, a Dnne, koja joj se trebala ridru$iti čim se smjesti, radovala se skora!njem odlasku u Kellynch i očela je razmi!ljati o tome kako %e na nju vjerojatno djelovati to reseljenje. /oravit %e u istom selu kao i ka etan WentMorth, samo oko sedamsto metara daleko od njega" morat %e odlaziti u istu crkvu i sigurno %e biti susreta. >o joj nije i!lo u rilog" no s druge strane, on je tako mnogo vremena rovodio u 4 ercrossu da odlazak odande rije mo$e do$ivljavati kao da ga ostavlja za sobom, a ne kao da ide rema njemu. Sve u svemu, vjerovala je da u toj zanimljivoj situaciji mora biti na dobitku, gotovo jednako kao i romjenom ku%anskog dru!tva, na u!taju%i sirotu 6ary radi lady Cussell. =oljela bi da mo$e izbje%i bilo kakav susret s ka etanom WentMorthom u Kellynch-hallu" u tim je rostorijama dolazilo do rija!njih susreta kojih bi se s bolom risjetila, ali jo! ju je vi!e zabrinjavala mogu%nost da se lady Cussell i ka etan WentMorth ikad bilo gdje sretnu. ?isu se svi7ali jedno drugomu i nikakvo sada!nje obnavljanje oznanstva ne bi moglo koristiti" a kad bi ih lady Cussell sad vidjela zajedno, mogla bi misliti da on ima revi!e ribranosti, a ona remalo. >e su stvari činile njezinu glavnu brigu u i!čekivanju odlaska iz 4 ercrossa, a smatrala je da je ondje dovoljno dugo ostala. >o !to je bila korisna malenom 9harlesu uvijek %e ulje !avati sje%anje na dva mjeseca rovedena ondje, ali njemu se brzo vra%ala snaga i

vi!e nije imala za!to ostati. 6e7utim, zavr!etak njezina boravka ondje romijenjen je na način !to ga nije mogla nikako redvidjeli. Ka etan WentMorth, nakon !to ga cijela dva dana nisu vidjeli niti čuli o njemu u 4 ercrossu, onovno se ojavio me7u njima kako bi se o ravdao ričom o onome !to ga je dr$alo odalje. Bismo njegova rijatelja, ka etana Narvillea, koji ga je na okon na!ao, donijelo je vijest da %e ka etan Narville i njegova obitelj tijekom zime boraviti u Eymeu" to je značilo da ih dijeli samo tridesetak kilometara, remda to nisu znali. Ka etan Narville nije bio dobra zdravlja otkako je rije dvije godine te!ko ranjen, a ka etan WentMorth je čvrsto odlučio odmah ot utovati u Eyme jer je bio zabrinut za rijatelja i $elio ga je vidjeti. /io je ondje dvadeset četiri sata. Svi su s remno o ravdali njegov izostanak, to lo su o!tivali njegovo rijateljstvo, te izrazili $ivahno zanimanje za njegova rijatelja i njegov o is lije og krajolika oko Eymea, a na koncu su svi iskazali silnu $elju da i sami vide Eyme. Bosljedica toga bilo je stvaranje lana za odlazak onamo. 6ladi su ljudi svi jedva čekali da vide Eyme. Ka etan WentMorth je govorio da %e i sam o et o%i onamo" ima samo dvadeset sedam kilometara od 4 ercrossa" mada je studeni, vrijeme uo %e nije lo!e" ukratko rečeno, Eouisa, koja je najvi!e $eljela o%i, nakon !to je odlučila o tome, a osim zadovoljstva činjenicom da radi ono !to $eli, naoru$ana s oznajom da vrijedi činiti o svome, sad se su rotstavila svim $eljama svojeg oca i majke da se to odgodi do ljeta, i odlučeno je da se utuje u Eyme & 9harles, 6ary, Dnne, Nenrietta, Eouisa i ka etan WentMorth. Brvi ne romi!ljeni lan bio je da o7u ujutro i vrate se uvečer, ali na to nije ristao gos odin 6usgrove, zbog dobrobiti svojih konja" kad se o tome racionalno romislilo, zaključilo se da dan usred studenog ne bi osigurao mnogo vremena za razgledavanje ne oznatog mjesta, nakon oduzimanja sedam sati koliko je trebalo za utovanje onamo i natrag, s obzirom na izgled kraja kojim %e utovati+@. Slijedom toga, odlučili su ondje reno%iti i trebalo ih je očekivati natrag tek sljede%eg dana na večeri. >o se smatralo znatnim obolj!anjem, a remda su se svi sastali u velikoj ku%i na rilično ranom doručku i veoma točno krenuli, ve% je odavno ro!lo
17

S obzirom na izgled kraja kojim %e utovati & Eyme i brdoviti i utovanje bi bilo s oro. (ane Dusten je +,-;. iskustva.

odručje oko njega veoma su osjetila Eyme i to je znala iz

odne kad su se dvije kočije, ona gos odina 6usgrovea u kojoj su se vozile četiri dame i 9harlesova lagana kočija na dva kotača u kojoj je vozio ka etana WentMortha, očele s u!tati niz dugu adinu u Eyme i stigle na jo! strmiju ulicu samoga gradi%a, a je ostalo sasvim jasno da %e imati vremena samo da malo ogledaju naokolo rije nego nestanu svjetlost i to lina dana. ?akon !to su osigurali smje!taj i naručili večeru u jednoj od gostionica, sljede%e !to je trebalo učiniti svakako je bila !etnja ravno do mora. Stigli su rekasno u godini za bilo kakvu zabavu ili zanimljivost koje bi Eyme, kao javno mjesto, mogao nuditi" rostorije za javna oku ljanja bile su zatvorene, gotovo svi su gosti oti!li, uglavnom su ostali samo stalni stanovnici & a kako zgrade same o sebi nisu osobito zanimljive, oglede stranaca zaoku it %e oseban olo$aj gradi%a čija glavna ulica kao da $uri u more" !etnja do lukobrana koji okru$uje dra$estan maleni zaljev, tijekom sezone o$ivljen malenim kabinama za resvlačenje na kotači%ima i mnogim osjetiteljima, sam lukobran, njegova stara čuda i nova obolj!anja, uz rekrasne klisure koje se ru$aju istočno od gradi%a" i stranac bi doista morao biti veoma čudan kad ne bi vidio lje otu u ne osrednoj okolini Eymea i ne bi o$elio bolje je u oznati. Brizori u susjedstvu, 9harmouthu, s visokim odručjima i rostranim dijelovima krajolika, a jo! vi!e dra$esna uvala iza koje se uzdi$u tamne litice, !to ga niske stijene usred ijeska čine najzanimljivijim mjestom za romatranje nadolaska lime, za sjedenje u mirnom razmi!ljanju" !umovita raznolikost !armantnog sela 4 Eyme i, ovrh svega, Binny sa svojim zelenim onorima izme7u romantičnih stijena +, , gdje ras r!ena !umska stabla i bogati vo%njaci okazuju da su zasigurno ro!le mnoge generacije otkako je rvo djelomično lomljenje klisure ri remilo tlo za takvo stanje u kojem se vidi tako divan i tako dra$estan rizor da je vi!e nego ravan svakom sličnom rizoru na daleko oznatijem otoči%u Wight" ta se mjesta moraju uvijek iznova osje%ivati kako bi se shvatila vrijednost Eymea. )ru!tvo iz 4 ercrossa kretalo se nizbrdo s u!taju%i se kraj sad raznih soba melankolična izgleda, te su se uskoro na!li na morskoj obali i ondje se zadr$ali, kao !to se svi moraju zadr$ati i gledati kad rvi ut stignu do mora, kojima se ikad uo %e ru$i rilika da ga vide" otom su nastavili rema lukobranu koji im je
18

Comantične stijene & Dusten je mo$da mislila na jesmu 2Kubla Khan3 *+@L,.. jesnika Samuela >aylora 9oleridgea *+@@#.-+,Q;.. koji s ominje 2duboki rom ntični onor3 *+. +#. i 2ras lesane stijene3 *+. #Q..

sam o sebi bio cilj, ali i radi ka etana WentMortha, jer u malenoj ku%i blizu očetka starog mola smjestili su se Narvilleovi. Ka etan WentMorth je svratio unutra kako bi osjetio svojeg rijatelja" ostali su nastavili hodati, a on im se trebao ridru$iti na lukobranu. ?i slučajno nisu bili umorni od ču7enja i divljenja, a činilo se da čak ni Eouisa ne osje%a da su se odavno rastali od ka etana WentMortha kad su ga vidjeli kako dolazi za njima u dru!tvu troje ljudi, a sve su ih ve% dobro oznavali o o isu" to su bili ka etan i gos o7a Narville i ka etan /enMick koji je boravio kod njih. Ka etan /enMick je rije nekog vremena bio rvi časnik na Eaconiji, a o is !to ga je ka etan WentMorth dao o njemu kad se rvi ut vratio iz Eymea, to lina kojom ga je hvalio kao sjajnog mladog čovjeka i časnika kojeg je uvijek visoko cijenio, !to je zasigurno izazvalo o!tovanje svih slu!atelja, do unjen je kratkom ovije!%u njegova rivatnog $ivota, a sve ga je to učinilo itekako zanimljivim u očima svih dama. /io je zaručen sa sestrom ka etana Narvillea i sad ju je o lakivao. <odinu dvije čekali su bogatstvo i njegovo romaknu%e. /ogatstvo je do!lo, a njegov je dio novca od za lijenjenih dobara bio velik jer je bio oručnik" romaknu%e je tako7er na okon !tiglo, ali Panny Narville to nije do$ivjela. 4mrla je ro!log ljeta dok je on bio na moru. Ka etan WentMorth nije smatrao mogu%im da neki mu!karac bude vi!e rivr$en $eni no !to je siroti /enMick bio rivr$en Panny Narville, ili da vi!e ati zbog u$asne romjene. ?jegovu je narav smatrao od one vrste koja sigurno silno tr i jer sjedinjava veoma sna$ne osje%aje s tihim, ozbiljnim i ovučenim dr$anjem, s velikim zanimanjem za čitanje i mirne aktivnosti. :animljiva je riča zavr!ila činjenicom da se činilo kako se rijateljstvo izme7u njega i Narvilleovih, ako je to mogu%e, ojačalo nakon doga7aja koji je uni!tio svaku mogu%nost stvaranja rodbinske veze me7u njima, a ka etan /enMick je sad stalno $ivio s njima. Ka etan Narville je malenu ku%u unajmio na ola godine, a njegov ukus, zdravlje i imetak u u%ivali su na otrebu unajmljivanja je5tine rezidencije na morskoj obali" veličanstvena lje ota krajolika i miran $ivot u Eymeu tijekom zime savr!eno su odgovarali du!evnom ras olo$enju ka etana /enMicka. Svi su uvelike suosje%ali s ka etanom /enMickom i $eljeli su mu sve najbolje. 2D i ak3, mislila je Dnne kad su krenuli rema njima, 2njegovo srce mo$da ne ati vi!e od mojega. ?e mogu vjerovati da su njegovi izgledi za sretnu budu%nost zauvijek uni!teni. 6la7i je od mene"

mla7i o osje%ajima, ako ne o godinama" mla7i kao mu!karac. O oravit %e se i biti sretan s drugom $enom.3 Svi su se sastali i me7usobno u oznali. Ka etan Narville je bio visok, tamno ut mu!karac ozbiljna, dobro%udna lica" malo je !e ao, a zbog nagla!enijih crta lica i zdravstvenih roblema izgledao je mnogo stariji od ka etana WentMortha. Ka etan /enMick je izgledao i bio najmla7i od njih trojice, a u us oredbi s njima obojicom, bio je nizak čovjek. 0mao je ugodno lice i melankolično dr$anje, ba! kako je trebalo biti, i ovlačio se iz razgovora. Ka etan Narville, remda nije bio ravan ka etanu WentMorthu o ona!anju, bio je savr!en d$entlmen, rirodan, to ao i susretljiv. <os o7a Narville, neznatno manje ugla7ena od svojeg mu$a, i ak se činila obdarenom istim lije im osje%ajima, a ni!ta nije moglo biti ugodnije od njihove $elje da cijelo dru!tvo smatraju vlastitim rijateljima jer su oni rijatelji ka etana WentMortha, njihove molbe da svi obe%aju da %e večerati s njima. =ečera je, ve% naručena u gostionici, na koncu nevoljko rihva%ena kao is rika, ali se činilo da su gotovo ovrije7eni !to je ka etan WentMorth doveo takvo dru!tvo u Eyme a da nije logično redvidio da %e večerati s njima. 4 svemu je tome bilo tako mnogo rivr$enosti ka etanu WentMorthu, i tako mnogo dra$esnog !arma u tako neuobičajenom stu nju gostoljubivosti, nimalo sličnom uobičajenom načinu davanja i rimanja ozivnica, večera 5ormalnosti i okazivanja, da je Dnn osje%ala kako njezinu ras olo$enju zacijelo ne%e koristiti stvaranje novih oznanstava s njegovim kolegama časnicima. 2Sve bi to bili moji rijatelji3, mislila je i morala se boriti rotiv silne oti!tenosti. Kad su s lukobrana, svi su u!li u ku%u svojih novih rijatelja i ondje na!li tako malene rostorije da nitko, osim onih koji ozivaju iz srca, ne bi mogao očekivati da mogu rimiti tako veliko dru!tvo. Dnne se i sama na trenutak za anjila kad je to vidjela, ali to je uskoro nestalo u ugodnijim osje%ajima roizi!lih iz ogleda na sve domi!ljate na rave i lije razmje!taj ka etana Narvillea, a sve u cilju retvaranja ostoje%eg rostora u najbolji mogu%i, nadomje!tanja manjkavosti namje!taja unajmljene ku%e, te obrane rozora i vrata od zimskih oluja koje se mogu očekivati. Cazličitosti u o remljenosti soba, gdje su uobičajene osnove !to ih je osigurao vlasnik, iz uobičajene ravnodu!ne obveze, imale kontrast u nekoliko redmeta od rijetkih vrsta drva, izvrsno izra7enih, te nečem neobičnom i vrijednom iz svih dalekih zemalja koje je ka etan

Narville osjetio, a to se Dnn činilo osobito zanimljivim' onako ovezano s njegovom ro5esijom, lod njegova rada, dojam utjecaja svega toga na njegove navike, slika odmaranja i obiteljske sre%e !to ju je rikazivalo, za nju je sve to bilo ne!to vi!e od zadovoljstva. Ka etan Narville nije osobito volio čitati, ali je stvorio izvrstan rostor i izradio veoma lije e olice za odno!ljivu zbirku lije o uvezanih knjiga koje ri adaju ka etanu /enMicku. Fe anje mu nije do u!talo mnogo kretanja, ali koristan i domi!ljat um kao da ga je iznutra ne restano nečim zaoku ljao. 9rtao je, ulje !avao, bavio se stolarijom, lije io" izra7ivao je igračke za djecu, nove igle za letenje mre$a, a ako je sve ostalo obavio, sjeo bi u kutu rostorije i leo svoju veliku mre$u za ribolov. Dnne se činilo da je iza sebe ostavila veliku sre%u kad su oti!li iz te malene ku%e, a Eouisa, uz koju je hodala, očela je odu!evljeno govoriti o divljenju i ushi%enju s ram mornarice & njihovo rijateljstvo, njihova ovezanost, njihova otvorenost, njihova čestitost" tvrde%i kako je uvjerena da more lovci imaju vi!e dostojanstva i to line od bilo koje druge sku ine mu!karaca u Engleskoj" da jedino oni znaju kako se $ivi, te samo oni zaslu$uju da ih se o!tuje i voli. =ratili su se kako bi se reodjenuli za večeru" a lan se ve% tako dobro odvijao da nikomu ni!ta nije smetalo" remda su se vlasnici gostionice ne restano is ričavali kako 2sad nije sezona3, i 2nema glavne ceste za kočije3, i 2ne mo$e se očekivati dru!tvo3. Dnne se činilo da se ve% do te mjere navikla na dru!tvo ka etana WentMortha, !to ranije nije smatrala mogu%im, da joj sad sjedenje za istim stolom s njim i ovremena razmjena uljudnosti *nikad nisu o!li dalje od toga. nije gotovo ni!ta značila. ?o% je bila revi!e mračna da bi se dame o et srele rije jutra, ali ka etan Narville im je obe%ao osjet uvečer" do!ao je i doveo svojeg rijatelja, !to se nije očekivalo jer su se svi slo$ili da ka etan /enMick izgleda de rimirano u nazočnosti tako mnogo neznanaca. 6e7utim, i ak se o et ojavio me7u njima, mada se nije činilo da je rikladno ras olo$en za o %enito veselo dru!tvo. )ok su ka etani WentMorth i Narville vodili razgovor na jednoj strani rostorije i, risje%aju%i se ro!lih dana, s omenuli obilje anegdota kojima su zaoku ljali i zabavljali ostale, Dnne se na!la malo dalje, u dru!tvu ka etana /enMicka" njezina ju je dobrodu!na narav obvezivala da za očne oznanstvo s njim. /io je lah i sklon rastresenosti, ali rivlačna blagost njezina lica i umjerenost njezina

dr$anja uskoro su dale rezultata, i Dnne je dobro nagra7ena za svoj očetni trud. Očito je bio mlad čovjek dobro razvijenog čitalačkog ukusa, mada rvenstveno za oeziju" osim !to je bila uvjerena da mu je barem za tu večer riu!tila zadovoljstvo ras rave o temama koje zacijelo ne zanimaju njegovo uobičajeno dru!tvo, nadala se da mu je istinski omogla nekim sugestijama o du$nosti i koristi od borbe rotiv atnje, !to je rirodno roiza!lo iz njihova razgovora. (er remda je bio lah, nije se doimao rezerviranim" vi!e se činilo da je riječ o osje%ajima koji jedva čekaju da se oslobode" a nakon !to su razgovarali o oeziji, bogatstvu sada!njega doba, te kratko us oredili mi!ljenja o oznatim jesnicima, oku!avaju%i odrediti treba li re5erirati 6armion ili $%e Lady of t%e La!e1&, kako stoje 'iaou() i $%e Bride of *bydos(1, te !tovi!e, kako se 'iaour izgovara, okazao je da tako intimno oznaje sve najnje$nije jesme rvog jesnika i sve strastvene o ise beznadne agonije drugoga" onavljao je, tako otresno osje%ajno, razne stihove koji govore o slomljenom srcu ili o umu uni!tenom atnjom, a izgledao je kao da silno $eli biti shva%en, izrazila je nadu da ne čita uvijek samo oeziju, te je rekla kako misli da je lo!e za oeziju !to u njoj rijetko u$ivaju oni koji je ot uno razumiju" i da su sna$ni osje%aji koji bi je jedini mogli istinski rocijeniti u ravo oni koji bi je trebali uzimati s mjerom. ?jegov je izraz lica okazivao da mu ne smeta, ve% je zadovoljan tom aluzijom na njegovu situaciju, a to ju je ohrabrilo da nastavi" smatraju%i da joj dob daje ravo na to, usudila se re oručiti vi!e roze u njegovu svakodnevnom čitanju" kad ju je zamolio da bude odre7enija, s omenula je djela najboljih moralista, zbirke najlje !ih isama, memoare jakih osoba koje su atile, sve !to joj je u tom trenutku alo na amet, a moglo bi ojačati um i duh va$nim oukama, te ru$iti najsna$nije rimjere morala i religiozne i+držljivosti. Ka etan /enMick je ozorno slu!ao i činilo se da je zahvalan na okazanom zanimanju, a remda je odmahnuo glavom i uz uzdahe koji su govorili kako malo vjeruje u učinkovitost bilo kojih knjiga na bol kakva je njegova, za isao je imena onih koje je
Sir Walter Scott *+@@+.-+,Q#.. autor je tih dviju o ularnih oema' 6armion' D >ale o5 Plooden Pield *+,-,.. i >he Eady o5 the Eake' D Boem *+,+-... 20 <iaour & nevjernik *islamski. 21 <eorge <ordon, Eord /yron *+@,,.-+,#;.., na isao je >he <iaour" D Pragment o5 a >urkish >ale *+,+Q.. i >he /ride o5 Dbydos' D >urkish >ale *+,+Q... >a su djela bila aktualna u vrijeme radnje romana i o njima se uvelike ričalo.
19

re oručila i obe%ao da %e ih nabaviti i ročitati. Kad je večer zavr!ila, Dnne je razmi!ljala o neobičnosti činjenice da je do!la u Eyme kako bi govorila o str ljenju i mirenju sa sudbinom mladom čovjeku kojeg nikad ranije nije vidjela" tako7er je strahovala da je, kao mnogi drugi veliki moralisti i ro ovjednici, bila elokventna o itanju nečega u čemu njezino ona!anje ne bi izdr$alo omnije roučavanje.

Dnne i Nenrietta su idu%eg jutra rve ustale i odlučile rije doručka ro!etati do mora. Bo!le su do je!čane obale i gledale kako dolazi lima koju donosi ovjetarac s jugoistoka na veličanstveni način !to ga do u!ta tako ravna obala. =eličale su jutro, u$ivale u ogledu na more, komentirale svje$inu ovjetarca, a zatim utihnule sve dok Nenrietta o et iznenada nije očela riječima' 2O, da, osve sam uvjerena da, uz veoma malo izuzetaka, morski zrak uvijek čini dobro. ?ema nikakve sumnje da je silno koristio dr. Shirleyju nakon njegove bolesti od koje je roljetos ro!lo godinu dana. >vrdi da mu je mjesec dana boravka u Eymeu vi!e koristio nego svi lijekovi !to ih je uzeo, te da se uvijek osje%a mla7im kad se nalazi kraj mora. )akle, mislim da je doista !teta !to uvijek ne $ivi kraj mora. 4istinu mislim da bi trebao odseliti iz 4 ercrossa i trajno se smjestiti u Eymeu. ?e misli! li i ti tako, DnneG :ar se ne sla$e! sa mnom da je to najbolje !to bi mogao učiniti, za sebe i za gos o7u ShirleyG Ona ovdje ima ro7ake, zna!, i mnogo oznanika, a bi se ugodno osje%ala, a sigurna sam da bi joj bilo drago $ivjeti u mjestu gdje ri ruci ima medicinsku omo%, za slučaj da on o et dobije na adaj. )oista mislim da je veoma $alosno da tako krasni ljudi kakvi su dr. i gos o7a Shirley, koji su cijelog $ivota činili dobro, svoje osljednje dane rovode u mjestu kakvo je 4 ercross gdje kao da su, ako se izuzme na!a obitelj, izdvojeni od svijeta. =oljela bih da mu to redlo$e njegovi rijatelji. )oista mislim da bi trebali. D !to se tiče osloba7anja od obveze da $ivi u $u i, s tim

ne bi smjelo biti nikakvih ote!ko%a u njegovoj dobi i uz njegov karakter. (edino se bojim ho%e li ga i!ta uvjeriti da ode iz svoje $u e. >ako je nagla!eno strog i savjestan u svojim stavovima, retjerano savjestan, moram re%i. ?e misli! Dnne, da je retjerano savjestanG ?e misli! li da je osve ogre!no oimanje savjesti kad sve%enik svoje zdravlje $rtvuje radi du$nosti koje jednako dobro mo$e is unjavati neka druga osobaG 0sto tako, u Eymeu & udaljenom samo dvadeset sedam kilometara & bio bi dovoljno blizu da čuje ako ljudi smatraju da imaju razloga za ritu$be.3 Dnne se vi!e nego jednom osmjehnula tijekom toga govora i rihvatila temu, jednako s remna ozabaviti se i biti korisna osje%ajima mlade dame kao i mladog čovjeka & mada je ovdje to daleko jednostavnije, jer !to je mogla onuditi osim o %enitog slaganjaG Cekla je sve !to je bilo razumno i rikladno o toj temi" slo$ila se s ravom dr. Shirleyja na miran $ivot, kao !to je i trebala" riznala kako bi bilo veoma o$eljno da ima nekog aktivnog, uglednog mladog čovjeka za stalnog ka elana, te je čak bila toliko ljubazna da je ukazala na rednost !to bi je takvom ka elanu donio status o$enjenog čovjeka. 2Heljela bih3, rekla je Nenrietta, veoma zadovoljna svojom dru$icom, 2$eljela bih da lady Cussell $ivi u 4 ercrossu i dobro oznaje dr. Shirleyja. 4vijek sam čula da je lady Cussell $ena koja na sve ima velik utjecaj. 4vijek je smatram s osobnom nagovoriti neku osobu na bilo !toJ /ojim je se, kao !to sam ti ve% ranije rekla, veoma je se bojim jer je tako ametna, ali je izrazito o!tujem i voljela bih da u 4 ercrossu imamo takvu susjedu.3 Dnne je zabavljao način na koji je Nenrietta izra$avala svoju zahvalnost, a tako7er je shvatila da tijek zbivanja i novi Nenriettini interesi ne bi osobito koristili njezinoj rijateljici kod obitelji 6usgrove. 6e7utim, imala je samo vremena za o %eniti odgovor i izra$avanje $elje da takva $ena ostoji u 4 ercrossu rije nego se naglo restalo razgovarati o bilo kojoj temi jer su vidjele kako im se ribli$avaju Eouisa i ka etan WentMorth. Oni su tako7er izi!li u !etnju rije doručka, ali se Eouisa odmah otom sjetila da ne!to mora nabaviti u jednoj rodavaonici, te ih je sve ozvala da se s njom vrate u gradi%. Svi su joj stajali na ras olaganju. Kad su stigli do stuba !to su vodile s la$e, jedan se d$entlmen koji se istodobno ri remao si%i uljudno ovukao i čekao da ro7u. Bo eli su se i ro!li kraj njega, a dok su rolazili za oko mu je za elo Dnneino lice te ju je ogledao s izrazom iskrenog divljenja,

čega je morala biti svjesna. 0zgledala je veoma dobro" imala je veoma ravilne i lju ke crte lica, čiju je lje otu i svje$inu istaknuo ugodan ovjetarac, a tako7er je izazvao sjaj u njezinim očima. /ilo je očito da joj se d$entlmen * o ona!anju je bio savr!eni d$entlmen. uvelike divi. Ka etan WentMorth je odmah ogledao rema njoj na način koji je okazao da je to o azio. ?a trenutak joj je dobacio ogled & vedar ogled koji kao da je govorio' 2>aj je čovjek o činjen vama, a čak i ja, u ovom trenutku, o et vidim ne!to slično Dnne Elliot.3

?akon !to su is ratili Eouisu dok je obavljala ono !to je trebala i jo! kratkog lutanja naokolo, vratili su se u gostionicu. Kad je Dnne kasnije hitro hodala iz svoje sobe do gostionice, umalo je naletjela na istog d$entlmena koji je izlazio iz konači!ta. =e% je ranije omislila da je i on stranac u gradi%u, o ut njih, i zaključila da je konju!ar urednog izgleda, koji je !etao u blizini dvaju konači!ta kad su se vratili, zacijelo njegov sluga. Iinjenica da su i gos odar i sluga nosili $alobnu odje%u otvrdila je taj zaključak. Sad se okazalo da borave u istom konači!tu, a taj je drugi susret, bez obzira na to koliko kratak, o ogledima d$entlmena otvrdio da je smatra veoma lju kom, a o s remnosti i umjesnosti njegovih is rika vidjelo se da je on čovjek izrazito ristojna ona!anja. Iinilo se da ima oko trideset godina, a remda nije bio naočit, imao je veoma ugodnu osobnost. Dnne je osje%ala da bi voljela saznati tko je on. <otovo su zavr!ili s doručkom kad je zvuk kočije *zacijelo rve koju su čuli otkako su u!li u Eyme. ola dru!tva odvukao do rozora. 2>o je kočija nekog d$entlmena & otvorena na dva kotača & ali dolazi samo iz rostora za kočije do ulaznih vrata. ?etko sigurno odlazi. ?jome u ravlja sluga u $alobnoj odje%i.3 >e su riječi navele 9harlesa 6usgrovea da skoči na noge kako bi laganu kočiju us oredio sa svojom, a sluga u $alobnoj odje%i obudio je Dnneinu radoznalost, a je svih !estero gledalo kroz rozor kad je vlasnik kočije izi!ao iz konači!ta usred naklona i uljudnosti ku%anstva, zauzeo svoje mjesto i odvezao se. 2DhJ3, u tom je trenutku uzviknuo ka etan WentMorth i letimično ogledao Dnne 2to je onaj čovjek kraj kojeg smo ro!li.3 <os o7ice 6usgrove su se slo$ile i nakon !to su svi gledali za njim dok se vozio uzbrdo, vratili su se za stol. 4skoro otom u blagovaonicu je u!ao konobar. 26olim vas3, odmah je rekao ka etan WentMorth, 2mo$ete li nam re%i ime d$entlmena koji je u ravo oti!aoG3 2)a, gos odine, to je bio gos odin Elliot, veoma bogat d$entlmen. Stigao je sino% iz Sidmoutha & usu7ujem se re%i da ste čuli kočiju dok ste ovdje večerali. Sad ide u 9reMkherne na utu za /ath i Eondon.3 2ElliotJ3, 6ary je gledala od jedne do druge osobe, a mnogi su onovili ime. 2/o$e mojJ3, uzviknula je 6ary. 2>o mora biti na! ro7ak, mora biti na! gos odin Elliot, svakakoJ 9harles, Dnne, nije li takoG 4 $alovanju, vidite, ba! kao i na! gos odin Elliot. Kako veoma

neobičnoJ 4 istom konači!tu kao i miJ Dnne, ne misli! li da je to zasigurno na! gos odin Elliot, nasljednik mojeg ocaG 6olim vas3, okrenuv!i se konobaru, 2niste li čuli & nije li njegov sluga rekao da ri ada obitelji KellynchG3 2?e, gos ojo, nije s omenuo neku odre7enu obitelj, ali je rekao da je njegov gos odar veoma bogat d$entlmen i jednog %e dana biti barunet.3 2EtoJ =iditeJ3, uzvikivala je 6ary, kao u ekstazi.

2/a! kako sam reklaJ ?asljednik sir Waltera ElliotaJ /ila sam sigurna da %e se to ročuti, ako je tako. Bouzdajte se u to da %e njegovi sluge svugdje govoriti o tome na sva zvona. Dli, Dnne, samo zamisli kako neobičnoJ =oljela bih da sam ga bolje ogledala. =oljela bih da smo ranije saznali tko je on, da nam se redstavio. Kakva !teta !to se nismo u oznaliJ 6islite li da nalikuje ElliotimaG (edva sam ga ogledala, gledala sam konje, ali mislim da je i ak sličan na!oj obitelji. Iudi me da nisam vidjela obiteljski grb##J O, njegov ga je ogrtač skrivao, svakako, inače sam sigurna da bih ga rimijetila, kao i livreju" da sluga nije bio u $alobnoj odje%i, re oznali bismo ga o livreji.3 2Kad se sve te neobične okolnosti uzmu u obzir3, rekao je ka etan WentMorth 2moramo zaključiti da je rovidnost odredila da ne%ete biti redstavljeni svojem ro7aku.3 Kad je us jela rivu%i 6arynu ozornost, Dnne ju je tiho oku!ala uvjeriti da njihov otac i gos odin Elliot ve% mnogo godina nisu u takvim odnosima da bi oku!aj u oznavanja uo %e bio o$eljan. 6e7utim, istodobno je otajno osje%ala zadovoljstvo jer je vidjela svojeg ro7aka i shvatila da je budu%i vlasnik Kellyncha nesumnjivo d$entlmen i doima se razumnim. ?i u kojem slučaju ne bi s omenula da ga je jo! jednom srela" sre%om, 6ary se ne bi obazirala na činjenicu da su tijekom rane jutarnje !etnje ro!li kraj njega, ali bi joj bilo veoma krivo kad bi znala da je Dnne naletjela na njega u rolazu i rimila njegove veoma uljudne is rike, a ona mu nikad nije bila ni blizu" ne, taj maleni susret ro7aka mora ostati tajna. 2?aravno3, rekla je 6ary, 2s omenut %e! da smo vidjele gos odina Elliota kad sljede%i ut bude! isala u /ath. 6islim da bi moj otac svakako trebao čuti o tome" mora! na isati sve o njemu.3 Dnne je izbjegla izravan odgovor, ali smatrala je da o tom doga7aju nije otrebno isati, za ravo bi ga trebalo zatajiti. :nala je za uvredu koja je rije mnogo godina nanesena njezinu ocu" sumnjala je kakav je udio u tome imala Elizabeth" i bila je osve sigurna da s ominjanje gos odina Elliota uvijek izaziva razdra$enost kod oboje. 6ary osobno nikad nije isala u /ath" sav trud oko s ore i nezadovoljavaju%e kores ondencije ao je na Dnne. 4skoro nakon doručka ridru$ili su im se ka etan i gos o7a
22

Komad latna sa slikom obiteljskog grba stavljao se is od sedla.

Narville i ka etan /enMick jer su s njima dogovorili osljednju !etnju Eymeom. )o jedan moraju krenuti rema 4 ercrossu, a u me7uvremenu su odlučili svi biti zajedno i !to vi!e na otvorenom. Dnne je shvatila da joj se ka etan /enMick ribli$ava čim su se svi na!li na ulici. ?jihov razgovor rethodne večeri nije ga odbio od nje, ve% je o et otra$io njezino dru!tvo a su neko vrijeme zajedno hodali razgovaraju%i, kao i ranije, o gos odinu Scottu i Eordu /yronu, a jednako kao i ranije, jednako kao i bilo koja druga dva čitatelja, nisu se us ijevali osve slo$iti o vrijednostima bilo kojeg autora. >ada je ne!to izazvalo gotovo sveo %e romjene u dru!tvu a se uz nju, umjesto ka etana /enMicka, na!ao ka etan Narville. 2<os o7ice Elliot3, rekao je rilično tihim glasom, 2učinili ste dobro djelo kad ste tog sirotog momka naveli da tako mnogo riča. =olio bih da če!%e mo$e imati takvo dru!tvo. :nam da je lo!e za njega !to je tako zatvoren, ali !to mi mo$emo učinitiG ?e mo$emo se rastati.3 2?e3, rekla je Dnne, 2lako mogu vjerovati da je to nemogu%e, ali s vremenom, mo$da & znamo !to vrijeme čini u svakoj atnji, a morate imati na umu, ka etane Narville, da je va! mladi rijatelj relativno nedavno do$ivio tragediju & tek ro!log ljeta, koliko sam shvatila.3 2)a, istina je3, duboko je uzdahnuo, 2tek u li nju.3 2D on to, mo$da, nije odmah znao.3 2Saznao je tek u rvom tjednu kolovoza kad se vratio ku%i & tek je ostao ka etan broda <ra ler. (a sam bio u Blymouthu, stre e%i od susreta s njim. Slao je isma, ali njegov je brod morao loviti u Bortsmouth. Onamo ga je vijest morala slijediti, ali tko mu je to trebao re%iG (a ne. Cadije bih dao da me objese. ?itko to nije mogao učiniti, osim onog dobrog čovjeka * okazuju%i ka etana WentMortha.. /rod Eaconia u lovio je u Blymouth tjedan dana ranije" nije ostojala o asnost da %e ga o et oslati na more. 0mao je ravo na odmor & ismeno je zatra$io do ust, ali nije čekao odgovor, ve% je dan i no% utovao kako bi stigao u Bortsmouth. Iim je stigao onamo, čamcem je oti!ao do <ra lera i cijelih se tjedan dana nije micao od sirotog momka. >o je učinio i nitko drugi ne bi mogao s asiti jadnog (amesa. 6o$ete li se itati, gos o7ice Elliot, je li nam dragG3 Dnne je razmi!ljala o tome i znala odgovor, a to je i rekla na način koji su joj do u!tali njezini vlastiti osje%aji, ili kako se činilo da on mo$e odnijeti jer je bio revi!e dirnut da bi mogao nastaviti

razgovor o toj temi & kad je onovno rogovorio, tema je bila osve drukčija. <os o7a Narville je iznijela svoje mi!ljenje da %e njezinu mu$u biti sasvim dovoljno !etnje kad stignu do njihova doma, a time je odredila smjer cijelog dru!tva u onome !to je trebala biti njihova osljednja !etnja" ot ratit %e ih do njihovih vrata, a otom se vratiti i krenuli na ut ku%i. Brocijenili su da imaju vremena ba! za to, ali kad su se ribli$iti lukobranu, svi su o$eljeli jo! jednom ro!etati njime, svi su bili tomu skloni, a Eouisa je uskoro ostala tako odlučna da su zaključili kako nimalo ne%e smetati ta razlika od četvrt sata, te su se nakon ljubaznog o ra!tanja i svih ljubaznih razmjena oziva i obe%anja koji se mogu zamisliti, rastali od ka etana i gos o7e Narville red njihovim vratima i u ratnji ka etana /enMicka, koji je odlučio do osljednjeg trenutka ostati s njima, o!li se ro isno o rostiti od lukobrana. Dnne je otkrila da joj se ka etan /enMick o et ribli$ava. =idik red njima neminovno je dozvao u sje%anje2tamno lava mora3 #Q Eorda /yrona, a ona mu je rado osve%ivala svu svoju ozornost sve dok je to bilo mogu%e. 4skoro je silom odvučena na drugu stranu. =jetar je revi!e jako uhao da bi !etnja gornjim dijelom novog lukobrana bila ugodna za dame a su se stubama s ustili na donji, a svi su mirno i o rezno si!li strmim stubama osim Eouise" njoj je ka etan WentMorth morao omo%i da skoči. 4 svim njihovim !etnjama morao joj je omagati da skače s ograda i uzvisina" to ju je odu!evljavalo. 4 ovoj je rigodi bio manje voljan to učiniti jer je smatrao da je tlo revi!e tvrdo za njezina sto ala" me7utim, i ak joj je udovoljio i ona je sigurno si!la, ali je odmah, kako bi okazala koliko u$iva, o et otrčala uza stube kako bi onovno skočila. Savjetovao joj je da to ne čini, smatrao je da je trzaj revelik, ali ne, uzalud je obja!njavao i govorio" ona se nasmije!ila i rekla' 2Ivrsto sam odlučila da ho%uJ3 0s ru$io je ruke, ali ona je skočila ola sekunde rerano, ala na beton donjeg lukobrana i ostala be$ivotno le$atiJ ?ije bilo nikakva zvuka, nikakve krvi, nikakve vidijive rane, ali njezine su oči ostale zatvorene, nije disala, lice joj je bilo o ut smrti. Kakvog li u$asa za sve koji su stajali naokoloJ

23

Komad latna sa slikom obiteljskog grba stavljao se is od sedla.

Ka etan WentMorth, koji ju je odigao, kleknuo je s njom u naručju i romatrao je s licem jednako blijedim kao i njezino, u agoniji ti!ine. 26rtva jeJ 6rtva jeJ3, vrisnula je 6ary, uhvatila se za mu$a i ojačala njegovu u$asnutost tako da se nije mogao maknuti" u idu%em je trenutku Nenrietta, uvjerena da je tako, tako7er izgubila svijest i ala bi na stube da nije bilo ka etana /enMicka i Dnne koji su je uhvatili i ridr$ali. 2:ar mi nitko ne%e omo%iG3, bile su rve riječi !to ih je izustio

ka etan WentMorth očajnim tonom, kao da je izgubio svu snagu. 2Bo7ite k njemu, o7te k njemuJ3, uzviknula je Dnne. 2:a ime svijeta, o7ite k njemu. 6ogu je sama dr$ati. Ostavite mene i o7te k njemu. Brotrljajte joj ruke, rotrljajte joj slje oočnice" ovdje su miri!ljave soli & uzmite ih, uzmite ih.3 Ka etan /enMick ju je oslu!ao, a 9harles se u istom trenutku odvojio od svoje $ene i tako7er ri!ao ka etanu WentMorthu. :ajedno su odigli Eouisu i čvr!%e je dr$ali, te je učinjeno sve !to im je Dnne rekla, ali uzalud. >ada je ka etan WentMorth, teturaju%i uza zid kako bi na!ao oslonac, gorko uzviknuo' 2O, /o$eJ ?jezini otac i majkaJ3 2EiječnikJ3, rekla je Dnne. Iuo je tu riječ" činilo se da ga je to odmah trgnulo te je samo rekao' 2>očno, točno, smjesta nam treba liječnikJ3 >ada je odjurio, a Dnne je hitro redlo$ila' 2Ka etan /enMick, ne bi li bilo bolje da on o7eG On zna gdje %e na%i liječnika.3 Svi koji su bili s osobni misliti shvatili su rednost te ideje i u sljede%em je trenutku *sve se zbivalo u brzim trenucima. ka etan /enMick mlitavo tijelo osve re ustio djevojčinu bratu i $urno o!ao u gradi%. Fto se tiče onih koji su ostali iza njega, te!ko bi se moglo re%i koja od triju osoba, koje su bile osve racionalne, najvi!e ati, ka etan WentMorth, Dnne ili 9harles, koji je veoma volio svoju sestru, a sad se sagnuo nad njom i jecao od bola i straha, a kad je skrenuo ogled s jedne sestre, vidio je drugu u jednako nesvjesnom stanju ili svoju histeričnu $enu koja je od njega tra$ila omo%, ali joj to nije mogao dati. Dnne je svom svojom snagom i donekle nagonski revno nastojala omo%i Nenrietti, ali je i ak ovremeno oku!avala ru$iti utjehu ostalima, nastojala je smiriti 6ary, trgnuti 9harlesa iz a atije, ubla$iti mučne osje%aje ka etana WentMortha. Iinilo se da svi od nje očekuju smjernice. 2Dnne, Dnne3, uzviknuo je 9harles, 2!to se dalje mo$e učinitiG Fto se, za ime svijeta, mo$e dalje učinitiG3 Oči ka etana WentMortha tako7er su bile u erene u nju. 2?e bi li bilo bolje da je odnesemo u konači!teG )a, sigurna sam, treba je o rezno odnijeti u konači!te.3 2)a, da, u konači!te3, onovio je ka etan WentMorth, relativno ribran i $ele%i ne!to učiniti. 2Sam %u je odnijeti. 6usgrove,

obrinite se za ostale.3 )otad se vijest o nesre%i ro!irila me7u radnicima i iznajmljivačima čamaca oko lukobrana, te su se mnogi oku ili oko njih kako bi omogli ako je otrebno, ili kako bi vidjeli mrtvu mladu damu, ne, dvije mrtve mlade dame, jer se okazalo da je dva ut zanimljivije od onoga !to su čuli. ?ekima od tih dobrih ljudi Nenrietta se tako7er činila osu7enom, jer remda je malo do!la k sebi bila je osve bes omo%na" Dnne je hodala uz nju, a 9harles je vodio brigu o svojoj $eni, te su tako krenuli natrag, is unjeni neo isivo mučnim osje%ajima, utem kojim su maločas bezbri$ni i dobro ras olo$eni hodali u drugom smjeru. (o! nisu si!li s lukobrana kad su sreli bračni ar Narville. =idjeli su ka etana /enMicka kako juri kraj njihove ku%e, s izrazom lica koji je okazivao da ne!to nije u redu" stoga su odmah krenuli, utem in5ormirani i usmjereni, rema mjestu doga7aja. Bremda je bio !okiran, ka etan Narville je donio razum i čvrste $ivce koji su se odmah okazali korisnima" on i njegova $ena ogledom su se s orazumjeli !to treba učiniti. 6oraju je odnijeti u njihovu ku%u & svi moraju o%i onamo & i ondje čekati dolazak liječnika. ?isu $eljeli slu!ati odbijanja" oslu!ali su ga i svi se na!li od njegovim krovom" dok je Eouisa, rema u utama gos o7e Narville, odnesena na kat i smje!tena na krevet, ka etan Narville je svima ostalima ru$ao omo%, liker i na itke za jačanje $ivaca. Eouisa je jednom otvorila oči, ali ih je brzo o et zatvorila ne do!av!i k sebi. 6e7utim, taj je dokaz $ivota omogao njezinoj sestri a je Nenrietta, remda osve nes osobna boraviti u istoj sobi s Eouisom, ostala risebna uslijed mje!avine nade i straha. 6ary se tako7er očela smirivati. Eiječnik je stigao gotovo br$e no !to se činilo mogu%im. Svi su bili bolesni od stre nje dok ju je regledavao, ali on nije bio bez nade. <lava je rimila sna$an udarac, ali on je vidio i te$e ozljede od kojih su se ljudi o oravili' ni slučajno nije bio bez nade" vedro je govorio. Iinjenica da to nije smatrao te!kim slučajem & rekav!i kako %e sve ro%i za nekoliko sati & bilo je vi!e no !to se bilo tko od njih nadao" mo$e se zamisliti kako su se svi radovali, duboko u sebi i tiho, nakon nekoliko strastvenih izljeva zahvalnosti nebesima. Dnne je bila sigurna da nikad ne%e mo%i zaboraviti ton i izraz lica ka etana WentMortha kad je izustio 2Nvala /oguJ3" kao ni rizor !to ga je činio kasnije dok je sjedio za stolom, nagnut nad

rekri$enim rukama i skrivena lica, kao da su ga svladali različiti osje%aji njegove du!e, te ih je molitvom i razmi!ljanjem nastojao smiriti. Eouisine ruke i noge izbjegle su ozljede. Ozlijedila je samo glavu. )ru!tvo je sad moralo razmisliti !to je najbolje učiniti o itanju njihove o %e situacije. Sad su mogli razgovarati jedni s drugima i savjetovati se. ?ije ostojala ni najmanja sumnja da Eouisa mora ostati ovdje, bez obzira na to koliko je njezinim rijateljima bilo te!ko time o teretiti Narvilleove. /ilo ju je nemogu%e reseliti. Narvilleovi su uti!avali sva ne%kanja, kao i svu zahvalnost, koliko god su mogli. <ledali su na rijed i sve organizirali rije nego su se ostali dovoljno ribrali da bi mogli jasno razmi!ljati. Ka etan /enMick %e im morati re ustiti svoju sobu i na%i krevet negdje drugdje & i sve je dogovoreno. (edino ih je zabrinjavalo !to ku%a ne mo$e osigurati smje!taj jo! nekomu" a i ak, ka7 bi mo$da 2djecu smjestili u sobu slu!kinje, nekamo ubacili le$aj3" nisu mogli odnijeti omisao da ne mogu rimiti jo! dvoje ili troje, od ret ostavkom da bi $eljeli ostati" remda, !to se tiče bilo kakve njege gos o7ice 6usgrove, nitko ne treba osje%ati nikakvu nelagodu od omisli da %e to osve re ustiti gos o7i Narville. <os o7a Narville je veoma iskusna njegovateljica, a njezina slu!kinja, koja s njom ve% dugo $ivi i svuda je s njom utovala, jednako je tako iskusna. 4z njih dvije, ba! joj ni!ta ne%e nedostajati ni danju ni no%u. Sve je to rečeno s iskrenim i otvorenim osje%ajima. 9harles, Nenrietta i ka etan WentMorth su se konzultirali, a neko je vrijeme to bila samo razmjena zbunjenosti i zabrinutosti. 24 ercross & otreba da netko ode u 4 ercross & treba odnijeti vijest & kako bi se to moglo re%i gos odinu i gos o7i 6usgrove & koliko je ve% kasno & ve% je ro!lo sat vremena otkako su trebali krenuti & nemogu%nost dolaska ku%i u rihvatljivo vrijeme.3 4 očetku nisu bili s osobni za ne!to vi!e od takvih uzvika, ali je ka etan WentMorth ne!to kasnije rekao' 26oramo odlučiti, i to da vi!e ne izgubimo ni jednu jedinu minutu. Svaka je minuta dragocjena. ?eki od nas moraju odmah ot utovati u 4 ercross. 6usgrove, morate o%i vi ili ja.3 9harles se slo$io, ali je ustvrdio da on ne%e o%i. ?astojat %e biti !to manje na smetnju ka etanu i gos o7i Narville, ali niti bi smio niti $eli ostaviti sestru u takvom stanju. >ako je bilo odlučeno" Nenrietta je u očetku izjavila isto, ali su je us jeli navesti da se

redomisli. Kakve koristi od njezina ostankaG Ona, koja nije mogla ostati u Eouisinoj sobi, ili je ogledati, a da ne ostane vi!e nego bes omo%naJ /ila je rimorana riznati da ne bi bila ni od kakve koristi, a i ak i dalje nije $eljela oti%i sve dok je nije dirnula omisao na oca i majku" tada je ristala o%i i jedva je čekala da stigne ku%i. Blan je stigao do te točke kad je Dnne, tiho silaze%i iz Eouisine sobe, morala čuti ovo !to slijedi jer su vrata salona bila otvorena. 2:nači, dogovoreno je, 6usgrove3, rekao je ka etan WentMorth, 2da %ete vi ostati, a ja %u va!u sestru odvesti ku%i. Dli !to se tiče ostaloga & !to se tiče ostalih & ako bi netko trebao ostati omo%i gos o7i Narville, mislim da to treba biti samo jedna. <os o7a 6usgrove %e se, naravno, $eljeti vratiti svojoj djeci, ali kad bi Dnne ostala" nitko nije tako s osoban kao DnneJ3 :astala je trenutak kako bi otisnula emocije koje su navrle kad je čula da tako govori o njoj. )rugo se dvoje to lo slo$ilo s onim !to je rečeno, a tada se ona ojavila. 2Ostat %ete, siguran sam" ostat %ete i njegovati je3, uzviknuo je okrenuv!i se rema njoj i govore%i s ushitom, ali i blago!%u koja kao da ju je vratila u ro!lost. Borumenjela je, a on se ribrao i odmaknuo. 0zjavila je da je voljna, s remna i zadovoljna ostankom. 4 ravo je o tome razmi!ljala i nadala se da %e joj biti do u!teno. Krevet na odu u Eouisinoj sobi bit %e dovoljan za nju, ako gos o7a Narville ne bi imala ni!ta rotiv. (o! jedna stvar i činilo se da je sve organizirano. Bremda je za ravo o$eljno da gos odin i gos o7a 6usgrove budu una rijed u ozoreni zbog ka!njenja" i ak bi vrijeme otrebno da ih konji iz 4 ercrossa odvedu natrag bilo u$asno roduljivanje neizvjesnosti" stoga je ka etan WentMorth redlo$io, a 9harles 6usgrove se slo$io, da bi bilo mnogo bolje kad bi uzeo laka kola iz konači!ta, a kočiju i konje gos odina 6usgrovea ostavio da ih sutradan rano ujutro o!alju ku%i, a tu bi bila dodatna rednost u slanju vijesti o tome kako je Eouisa rovela no%. Ka etan WentMorth je tada o$urio kako bi sve ri remio, a uskoro su za njim o!le i dvije dame. 6e7utim, kad su 6ary u oznali s lanom, vi!e nije bilo mira. /ila je tako ogorčena i tako na rasita, $alila se na ne ravdu jer se od nje očekuje da ode, a ne od Dnne & Dnne, koja Eouisi nije ni!ta, a ona joj je sestra o mu$u i ima osve ravo ostati umjesto Nenriette. :a!to ona ne bi mogla biti jednako korisna kao i DnneG Bovrh toga, o%i ku%i bez 9harlesa & bez svojega mu$aJ ?e, to je revi!e neljubaznoJ 0, ukratko, rekla je

vi!e no !to je njezin mu$ mogao odnijeti, a kako se nitko drugi nije mogao us rotiviti kad je on o ustio, ni!ta se nije dalo učiniti" do!lo je do neizbje$ne romjene tako da je 6ary ostala, a Dnne je trebala o%i. Dnne se nikad nije tako nevoljko okorila 6arynoj ljubomori i ne ravednim tvrdnjama, ali tako je moralo biti i oni su krenuli na ut. 9harles je ostao smirivati njezinu sestru, a ka etan /enMick joj je bio na usluzi. )ok su $urili odande, na trenutak se risjetila svega !to se na istim mjestima dogodilo ranije tog jutra. Ondje je slu!ala Nenriettine lanove o odlasku dr. Shirleyja iz 4 ercrossa" malo dalje, rvi je ut vidjela gos odina Elliota" činilo se da je trenutak jedino !to se sad mo$e dati bilo komu osim Eouisi, ili onima koji su zabrinuti za njezinu dobrobit. Ka etan /enMick je bio veoma a$ljiv rema njoj" činilo se da su svi sjedinjeni nesre%om koja se toga dana dogodila, a je rema njemu osje%ala sve jaču dobrohotnost, kao i zadovoljstvo ri omisli da bi to, mo$da, mogla biti rilika za roduljenje njihova oznanstva. Ka etan WentMorth ih je čekao, a laka kola u koja su bila u regnuta četiri konja ve% su bila s remna u dnu ulice kako se ne bi morale enjati" ali njegovo očito iznena7enje i uzrujanost kad je vidio da je jedna sestra zamijenila drugu & romjena izraza njegova lica & za anjenost & sve se to vidjelo i odmah je otisnuto kad je saznao da su oslu!ale 9harlesa, ali je za Dnne to bilo veoma oni$avaju%e, ili ju je barem uvjerilo da je cijenjena jedino ukoliko bi mogla biti korisna Eouisi. ?astojala je biti ribrana i ravedna. /ez o ona!anja osje%aja Emme rema njezinu Nenryju#;, njegovala bi Eouisu revno!%u jačom od uobičajene, njega radi, a nadala se da ne%e biti tako ne ravedan i ret ostavljati da bi bez otrebe odustala od onoga !to iziskuje rijateljstvo. 4 me7uvremenu se na!la u kočiji. Objema im je omogao da se o nu, a sebe je smjestio izme7u njih" na taj je način, u okolnostima unim ču7enja i emocija za Dnne, oti!la iz Eymea. ?ije mogla redvidjeti kako %e ro%i dugo utovanje, kako %e utjecati na njihovo ona!anje, kakva %e biti komunikacija me7u njima.
24

Nenry & misli se na jesmu 2Nenry i Emma3 *+@-L.. 6attheMa Briora. >emeljena na staroj baladi >he ?ut-/roMn 6aid, iznosi riču o Emmi koja dokazuje svoju nesebičnu ljubav rema svojem ljubavniku, Nenryju, dijelom i svojom s remno!%u da svoju odanost, zbog njega, ro!iri i na $enu koju smatra svojom su arnicom.

6e7utim, sve je bilo osve rirodno. /io je zaoku ljen Nenriettom i uvijek se okretao rema njoj" kad je uo %e govorio, uvijek je odr$avao njezine nade i nastojao joj o raviti ras olo$enje. Sve u svemu, njegov glas i dr$anje bili su nagla!eno smireni. Iinilo se da je njegova misao vodilja bila o!tedjeti Nenriettu uzrujavanja. Samo je jednom, dok se ona $alila na osljednju lo!e zami!ljenu, zlosretnu !etnju lukobranom, gorko $ale%i !to im je uo %e ala na amet, uzrujano rekao, kao da je to bilo revi!e za njega' 2?emojte govoriti o tome, nemojte govoriti o tome3, uzviknuo je. 2O, /o$eJ )a joj barem nisam o ustio u 5atalnom trenutkuJ )a sam barem ostu io onako kako sam trebaoJ Dli bila je tako uzbu7ena i tako odlučnaJ )raga, slatka EouisaJ3 Dnne se itala ada li mu sad ikad na amet da osumnja u o ravdanost vlastitog rija!njeg mi!ljenja o univerzalnoj sre%i i rednosti odlučnosti karaktera" te nije li omislio da bi, jednako kao i sve druge osobine uma, trebala imati svoje ro orcije i ograničenja. 6islila je da bi morao shvatiti kako bi o ustljiv tem erament katkad mogao donijeti jednaku sre%u kao i veoma odlučan karakter. /rzo su na redovali. Dnne se začudila kad je tako brzo ugledala oznata brda. ?jihova stvarna brzina, ove%ana stre njom od onog !to ih očekuje, stvarala je dojam da je ut dvostruko kra%i nego rethodnoga dana. 6e7utim, ve% se s u!tao mrak kad su stigli u blizinu 4 ercrossa, a me7u njima je ve% neko vrijeme vladala ot una ti!ina" Nenrietta se nagnula u kutu sa !alom reko lica, !to je mo$da značilo da je u lakana zas ala" dok su se enjali zadnjim us onom, Dnne se iznenadila kad joj se ka etan WentMorth odjednom obratio. <ovorio je tihim i o reznim glasom. 2Cazmi!ljao sam !to bi bilo najbolje da učinimo. Ona se ne smije rva ojaviti. ?e bi to mogla odnijeti. 6islio sam kako bi bilo najbolje da vi ostanete u kočiji s njom, a ja %u o%i gos odina i gos o7u 6usgrove obavijestiti o onome !to se dogodilo. 6islite li da je to dobar lanG3 6islila je" on je bio zadovoljan i vi!e ni!ta nije rekao. ?o njegove su joj riječi ričinjale zadovoljstvo & kao dokaz rijateljstva, i o!tivanja njezine rosudbe & veliko zadovoljstvo" a kad je to ostalo neka vrsta osiguranja za budu%nost na rastanku, zadr$alo je svoju vrijednost. Bo zavr!etku mučnog razgovora u 4 ercrossu, i kad se uvjerio da su otac i majka risebni onoliko koliko se mogao nadati,

a k%i se bolje osje%a jer je s njima, objavio je svoju namjeru da se istom kočijom vrati u Eyme. Kad su konji nahranjeni, oti!ao je.

Ostatak Dnneina boravka u 4 ercrossu, samo dva dana, roveden je u velikoj ku%i" zadovoljstvo joj je ričinjala s oznaja da je ondje izrazito korisna, kao dru$ica i u omaganju oko organiziranja svega za budu%nost, !to bi bilo veoma te!ko za gos odina i gos o7u 6usgrove u tako uzrujanom stanju. 0du%eg jutra rimili su izvje!taj iz Eymea. Eouisa je uglavnom jednako. ?isu se ojavili nikakvi sim tomi te$i od ranijih. 9harles je stigao nekoliko sati nakon toga te donio ismo i odrobniji izvje!taj. /io je rilično zadovoljan. ?e smiju se nadati brzom o oravku, ali sve se razvijalo onako dobro kako se mo$e očekivati u takvom slučaju. )ok je govorio o Narvilleovima, nije us ijevao rona%i riječi hvale za njihovu ljubaznost, osobito za nastojanja gos o7e Narville kao njegovateljice. )oista nije ostavila ni!ta !to bi 6ary mogla raditi. On i 6ary su sino% nagovoreni da se rano vrate u konači!te. 6ary je jutros o et bila histerična. Kad je on odlazio, ona se s remala u !etnju s ka etanom /enMickom, a nadao se da %e joj to koristiti. <otovo je $elio da su je dan ranije us jeli nagovoriti da se vrati ku%i" ali istina je bila da gos o7a Narville nije ostavljala ni!ta !to bi netko drugi mogao učiniti. 9harles se istog oslije odneva trebao vratiti u Eyme, a njegov je otac u očetku kanio o%i s njim, ali dame nisu mogle ristati na to. >ime bi samo uve%ao robleme ostalih i ojačao vlastitu uzrujanost" stoga je smi!ljen mnogo bolji lan koji je rihva%en i roveden u djelo. Eaka je kočija oslana iz 9reMkhernea i 9harles je

natrag odveo daleko korisniju osobu, ostariju dadilju obitelji, onu koja je odgojila svu djecu i gledala kako osljednji, s ori i redugo ma$eni Narry, odlazi u !kolu nakon svoje bra%e, a sad $ivi u ustoj dječjoj sobi i kr a čara e, liječi sve rane i modrice do kojih mo$e do%i, i koja je, slijedom toga, bila vi!e nego sretna !to joj do u!taju da o7e i omogne dragoj gos o7ici Eouisi. ?eodre7ene $elje da Sarah o7e onamo ve% su ranije ale na amet gos o7i 6usgrove i Nenrietti, ali da nije bilo Dnne te!ko bi se tako brzo donijela odluka i smatrala se raktičnom. 0du%eg su dana bile zahvalne 9harlesu Nayteru na svim ojedinostima o Eouisi, koje je bilo tako va$no dobiti svaka dvadeset četiri sata. Bobrinuo se da ode u Eyme, a njegov je izvje!taj bio ohrabruju%i. Iinilo se da su intervali izme7u svjesnih trenutaka i nesvjestice bili dulji, u korist svjesnog stanja. Dnne ih je trebala na ustiti sutradan, a od toga su svi stre jeli. 2Fto %e oni bez njeG3 Slabo su tje!ili jedno drugoJ >ako su mnogo govorili u tom smislu da je Dnne mislila kako bi bilo najbolje ukazati im na sveo %u sklonost, koju je ona naslu%ivala, i nagovoriti ih da svi odmah ot utuju u Eyme. ?ije imala ve%ih ote!ko%a" uskoro je odlučeno da %e o%i narednoga dana, smjestiti se u konači!tu unajmiti ku%u, kako im ve% bude odgovaralo, i ondje ostati dok se draga Eouisa ne bude mogla vratiti ku%i. 6oraju olak!ati dobrim ljudima kod kojih ona boravi" mogli bi barem osloboditi gos o7u Narville vo7enja brige o njezinoj vlastitoj djeci" ukratko rečeno, bili su tako zadovoljni tom odlukom da je Dnne bila ushi%ena onim !to je ostigla, te je osje%ala da svoje osljednje jutro u 4 ercrossu ne bi mogla rovesti bolje od omaganja u njihovim ri remama" rano ih je is ratila na ut, ali je osljedica toga bila činjenica da je ostala osve sama u cijeloj velikoj ku%i. Ona je bila osljednja, ako se izuzmu maleni dječaci u kolibi, ba! osljednja, jedina koja je ostala od svih koji su is unjavali i o$ivljavali obje ku%e, od svega !to je 4 ercrossu davalo njegov vedri karakter. ?ekoliko je dana donijelo doista veliku romjenuJ Dko se Eouisa o oravi, sve %e o et biti dobro. Sre%a %e biti ve%a nego ranije. 4 njezinu umu nije bilo nikakve sumnje o itanju onoga !to %e uslijediti nakon Eouisina o oravka. :a nekoliko %e mjeseci sad ovako usta soba, u kojoj se nalazi samo ona, tiha i zami!ljena, mo$da o et biti is unjena svime !to je sretno i veselo, svime !to blista i raduje se ushitu ljubavi, svime !to nije nimalo slično Dnne ElliotJ

Sat vremena ot unog mirovanja i takvih razmi!ljanja za mračnog dana u studenom, kratkotrajni ljusak koji je gotovo zastro ono malo !to se moglo vidjeti kroz rozore, sve je to bilo dovoljno da se silno obraduje zvuku kočije lady Cussell. 0 ak, remda je $eljela oti%i, nije mogla na ustiti veliku ku%u, ili se ozdraviti s kolibom, s njezinom mračnom i neudobnom verandom, ili čak kroz zamagljena stakla ogledati skromne unajmljene ku%ice u selu, a da ne osjeti tugu u srcu. 4 4 ercrossu je bilo rizora koji ga čine dragocjenim. Ondje su je obuzimali mnogi osje%aji bola, neko% sna$ni, ali sad ubla$eni" bilo je rimjera o ustljivosti, da!aka rijateljstva i omirenja, kojima se vi!e nikad ne mo$e nadati i koji %e joj uvijek biti dragi. Sve je to ostavila za sobom, sve osim sje%anja da se to i ak dogodilo. Dnne niti jednom nije u!la u Kellynch otkako je oti!la iz ku%e lady Cussell u rujnu. ?ije bilo otrebno, a u nekoliko rigoda kad je mogla o%i u zdanje, otrudila se da to izbjegne. Kad se rvi ut vratila, učinila je to kako bi se smjestila u modernim i elegantnim rostorijama malene ku%e na imanju i radovala se dru!tvu gos odarice ku%e. 4 radosti lady Cussell kad ju je ugledala osje%alo se malo tjeskobe. :nala je tko je često dolazio u 4 ercross. ?o sre%om, ili se Dnne malo o unila i rolje !ala, ili ju je lady Cussell tako do$ivljavala" a Dnne se, dok je rimala kom limente o tome, zabavljala ovezuju%i ih s bezglasnim divljenjem svojeg ro7aka, nadaju%i se da %e biti blagoslovljena drugim rolje%em mladosti i lje ote. Kad su očele razgovarati, uskoro je ostala svjesna nekakve mentalne romjene. >eme koje su joj is unjavale srce kad je odlazila iz Kellyncha, a koje je smatrala zanemarenima i morala ih je otisnuti me7u članovima obitelji 6usgrove, sad su ostale manje va$ne. 4 osljednje je vrijeme čak omalo zaboravila na svojeg oca i sestru u /athu. ?jihove su brige otonule is od onih u 4 ercrossu, a kad se lady Cussell vratila na njihove nekada!nje nade i strahove, te izrazila svoje zadovoljstvo ku%om u 9amden- laceu #A koju su unajmili, kao i svoje $aljenje da je gos o7a 9lay jo! uvijek s njima, Dnne bi se osramila da je lady Cussell znala koliko vi!e ona misli o Eymeu, Eouisi 6usgrove i svim
9amden- lace & (ane Dusten se ovdje i drugdje oslanjala na svoje oznavanje adresa i krugova u /athu koji su ukazivali na dru!tveni status i otmjenost" $ivjela je ondje od +,-+. do +,-8.
25

svojim oznanicima ondje" koliko su joj zanimljiviji dom i rijateljstvo Narvilleovih i ka etana /enMicka od ku%e vlastitog oca u 9amden- laceu, ili risnost vlastite sestre s gos o7om 9lay. :a ravo se morala silno otruditi kako bi okazala da je zanimaju teme koje zaoku ljaju lady Cussell. 4 očetku je bilo malo nelagode dok su razgovarale o drugoj temi. 6orale su ras raviti o nesre%i u Eymeu. Lady Cussell rethodnoga dana nije jo! ni et minuta bila kod ku%e kad je cijela riča izletjela iz nje" ali i ak se moralo razgovarati o tome, morala se ras itivati, $aliti zbog ne romi!ljenosti i osljedica, te su obje morale s omenuti ime ka etana WentMortha. Dnne je bila svjesna činjenice da to ne čini onako dobro kao lady Cussell. ?ije mogla izgovoriti ime i gledati lady Cussell ravno u oči sve dok joj nije ukratko is ričala !to misli o vezi izme7u njega i Eouise. ?akon !to je to rečeno, njegovo je ime vi!e nije uzrujavalo. Lady Cussell je morala samo ribrano slu!ati i o$eljeti im sre%u" no njezino je srce otajno u$ivalo u gnjevnom zadovoljstvu, u ugodnom reziru, da je čovjek koji je u dvadeset tre%oj godini, činilo se, donekle razumio vrijednost jedne Dnne Elliot, osam godina kasnije do ustio da ga očara jedna Eouisa 6usgrove. Brva tri ili četiri dana veoma su mirno ro!la, bez ikakvih značajnih doga7aja uz izuzetak rimanja jednog ili dva isamca iz Eymea koja su na!la ut do Dnne, remda nije znala kako, i donijela izvje!taj o obolj!anom stanju Eouise. Bri kraju tog razdoblja ristojnost lady Cussell vi!e nije mogla čekati a je, bez obzira na o asnosti iz ro!losti, odlučnim tonom rekla' & 6oram osjetiti gos o7u 9ro5t" doista je uskoro moram osjetiti. Dnne, ima! li hrabrosti o%i sa mnom i osjetiti ljude u onoj ku%iG >o %e biti ku!nja za obje. Dnne nije ustuknula red time" u ravo su rotno, uistinu se osje%ala onako kako je rekla, $eljela je o%i. 26islim da %e! ti zacijelo atiti vi!e od mene" tvoji su se osje%aji manje omirili s romjenom od mojih. >ime !to sam ostala u susjedstvu, navikla sam se na to.3 6ogla je jo! ne!to re%i o toj temi, jer je za ravo imala veoma visoko mi!ljenje o 9ro5tovima, smatrala je da je njezin otac imao veliku sre%u sa svojim najmo rimcima, osje%ala je da $u a u njima ima tako dobar uzor, a siromasi najbolju a$nju i omo%" te bez obzira na to koliko je $alila i stidjela se zbog otrebe iseljenja, nije mogla otisnuti osje%aj da su oti!li oni koji nisu zaslu$ili ostati, te

da je Kellynch-hall re!ao u bolje ruke no !to su ruke vlasnika osjeda. >a su uvjerenja zasigurno donosila vlastitu bol, veoma ozbiljne vrste" ali isključuju onu bol koju %e lady Cussell osjetiti kad onovno u7e u zdanje i ro7e kroz dobro oznate rostorije. 4 takvim trenucima Dnne nije imala snage re%i sebi' 2Ove rostorije bi trebale ri adati samo nama. O, kakvo su oni$enje do$ivjeleJ Kako nedostojni ljudi ovdje $iveJ )revna obitelj tako istjeranaJ Stranci zauzimaju na!a mjestaJ3 ?e, osim kad je razmi!ljala o svojoj majci i sje%ala se gdje je običavala sjediti, nije mogla ni dahnuti ne!to od navedenog. <os o7a 9ro5t ju je uvijek susretala izrazito ljubazno, a to joj je ru$alo zadovoljstvo jer se mogla smatrati miljenicom" u ovoj je rigodi, kad ju je rimila u tom zdanju, bilo osebne a$nje. Halostan incident u Eymeu uskoro je ostao glavna tema" kad su us oredile svoje najnovije vijesti o bolesnici, činilo se da su obje dame jučer ujutro u isto vrijeme rimile isamce" ka etan WentMorth je jučer bio u Kellynchu & rvi ut nakon nesre%e & i donio Dnne osljednje isamce, za koje nije znala kako je stiglo, zadr$ao se nekoliko sati i otom o et vratio u Eyme & bez oznate namjere da o et ode odavde. Saznala je da se osebno ras itivao za nju, izrazio je nadu da je gos o7ica Elliot dobro odnijela na ore, a o tim je na orima govorio s velikim divljenjem. >o je bilo lije o i ru$ilo joj je vi!e zadovoljstva od gotovo bilo čega drugoga. Fto se tiče same katastro5e, dvije stalo$ene, razumne $ene, čija se rosudba morala temeljiti na rovjerenim doga7ajima, mogle su je do$ivljavati samo na jedan način, te je zaključeno da je riječ o rezultatima velike lakoumnosti i ne romi!ljenosti, da su osljedice veoma alarmantne, da je zastra!uju%a omisao koliko dugo bi se jo! moglo sumnjati u ot uni o oravak gos o7ice 6usgrove, te koliko %e jo! kasnije ostati odlo$na roblemima izazvanim otresom mozgaJ Ddmiral je sve to sa$eo uzvikom' 2Dh, doista veoma lo!e. >o je neki novi način udvaranja mladog momka, tako da svojoj dragani razbije glavu & nije li tako, gos o7ice ElliotG 4istinu krajnje neobičnoJ3 )r$anje i ton admirala 9ro5ta nisu ba! odgovarali lady Cussell, ali su odu!evljavali Dnne. )obrota njegova srca i jednostavnost njegova karaktera bile su neodoljive. 2)akle, ovo mora biti veoma te!ko za vas3, rekao je, odjednom se trgnuv!i iz kratkotrajnog razmi!ljanja, 2do%i i na%i nas ovdje. Canije nisam razmi!ljao o tome, ali zasigurno je veoma te!ko. Dli

nemojte se ni!ta ustručavati. 4stanite i obi7ite sve rostorije u ku%i ako $elite.3 2)rugi ut, gos odine, zahvaljujem vam, ne sada.3 2Ba, kad god vam odgovara. 6o$ete u svako doba do%i kroz vrt. ?a%i %ete na!e ki!obrane kako vise kraj onih vrata. )obro mjesto, nije liG Dli3, sjetiv!i se nečega, 2vi to ne%ete smatrati dobrim mjestom jer su se va!i ki!obrani uvijek nalazili u batlerovoj sobi. )a, vjerujem da je uvijek tako. ?ačini jednog čovjeka mogu biti jednako dobri kao i načini drugoga, ali svi najvi!e volimo vlastite. Stoga morate samo rocijeniti je li za vas bolje da obi7ete ku%u ili ne.3 Dnne, shvativ!i da %e odbiti, učinila je to veoma zahvalno. 24nijeli smo veoma malo romjena3, nastavio je admiral nakon jo! trenutka razmi!ljanja. 2=eoma malo. 4 4 ercrossu smo vam rekli za vrata raonice. >o je bilo veliko obolj!anje. Bitali smo se kako bilo koja obitelj na svijetu mo$e tako dugo tr jeti način na koji se otvarajuJ Ce%i %ete sir Walteru !to smo učinili, te da gos odin She herd to dr$i velikim obolj!anjem. )oista, moram biti ravedan rema nama i re%i da je ono nekoliko romjena !to smo ih na ravili bilo nabolje. 6e7utim, mojoj $eni ri adaju zasluge za to. (a sam učinio veoma malo, osim !to sam iz svoje garderobe, koja je neko% ri adala va!em ocu, iznio neke od velikih zrcala. On je veoma dobar čovjek i ravi d$entlmen, siguran sam, ali nekako mi se čini, gos o7ice Elliot3, ozbiljno je ogledav!i, 2čini mi se da se revi!e bavi modom i izgledom s obzirom na njegovu dob. >ako mnogo zrcalaJ O, /o$eJ ?ikako nisam mogao obje%i od sebe. Stoga sam zamolio So hy da mi omogne i uskoro smo im romijenili mjesto boravka" sad sam sasvim zadovoljan svojim malenim zrcalom za brijanje u kutu i jo! jednim velikim kojemu se nikad ne ribli$avam.3 Dnne, koju je to i rotiv volje zabavljalo, omalo se mučila oko ronala$enja odgovora, a admiral, boje%i se da nije bio dovoljno uljudan, nastavio je riječima' 2Kad sljede%i ut budete isali svojem cijenjenom ocu, gos o7ice Elliot, molim vas, ozdravite ga u moje i u ime gos o7e 9ro5t, i recite mu da smo ovdje veoma zadovoljni i nemamo ba! nikakve zamjerke. )imnjak u rostoriji za doručak malo se dimi, riznajem, ali samo kad u!e jak sjevernjak, !to se doga7a mo$da tri uta u zimi. 0 sve u svemu, sad kad smo osjetili ve%inu ku%a u okolici i mo$emo rocijeniti, nema niti jedne koja nam se svi7a vi!e od ove. 6olim vas, na i!ite mu to, uz moje ozdrave. /it %e mu

drago to čuti.3 Lady Cussell i gos o7a 9ro5t bile su veoma zadovoljne jedna drugom, ali oznanstvu koje je za očelo tim osjetom nije bilo su7eno da se zasad nastavi" jer kad je osjet uzvra%en, 9ro5tovi su objavili da odlaze na nekoliko tjedana kako bi osjetili svoje daljnje ro7ake na sjeveru zemlje te se vjerojatno ne%e vratiti ku%i rije odlaska lady Cussell u /ath. >ako je nestala svaka o asnost da %e Dnne sresti ka etana WentMortha u Kellynch-hallu, ili da %e ga vidjeti u dru!tvu svoje rijateljice. Sve je bilo u najboljem redu i ona se nasmije!ila ri omisli na mnoge tjeskobne osje%aje !to ih je otratila na tu temu.

9harles i 6ary ostali su u Eymeu jo! dugo nakon !to su onamo oti!li gos odin i gos o7a 6usgrove, mada Dnne nije mogla zamisliti da oni to $ele, i ak su se rvi od obitelji vratili ku%i, a čim je o ovratku u 4 ercross to bilo mogu%e, odvezli su se do Kellyncha. Ostavili su Eouisu koja se ve% očela odizati u sjede%i olo$aj, ali je u glavi, mada bistroj, osje%ala veliku slabost, a $ivci su joj bili krajnje osjetljivi" i remda bi se moglo re%i da joj je, sve u svemu, veoma dobro, i ak se nije moglo znati kad %e mo%i odnijeti utovanje ku%i" njezini otac i majka, koji se moraju vratiti na vrijeme da bi dočekali svoju mla7u djecu za bo$i%ne blagdane, nisu se osobito nadali da %e je smjeti ovesti sa sobom. Svi su zajedno na!li smje!taj. <os o7a 6usgrove je reuzimala brigu o djeci gos o7e Narville kad god je mogla, donijeli su sve mogu%e zalihe iz 4 ercrossa kako bi se olak!alo Narvilleovima, a oni su ak $eljeli da svaki dan dolaze na večeru" ukratko rečeno, činilo se da se obje strane silno trude biti !to nesebičnije i gostoljubivije. 6ary je imala svojih zamjerki, ali u cjelini, !to se vidjelo o tome koliko je dugo ondje ostala, imala je vi!e u$itaka nego atnji. 9harles Nayter je Eyme dolazio če!%e no !to joj se svi7alo, a kad su večerali kod Narvilleovih, oslu$ivala ih je samo jedna slu!kinja" gos o7a Narville je u očetku uvijek davala rednost gos o7i 6usgrove, ali je 6ary tada rimila veoma lije u is riku od nje nakon !to je saznala čija je k%i, a svakog se dana toliko toga

doga7alo, bilo je toliko !etnji od njihova konači!ta do ku%e Narvilleovih, uzimala je knjige knji$nici i tako ih često mijenjala da je sve svakako bilo vi!e u rilog Eymeu. >ako7er su je odveli 9harmouth i ondje se ku ala u mineralnoj vodi, odlazila je u crkvu, a bilo je mnogo vi!e ljudi koje je mogla gledati u crkvi u Eymeu nego u 4 ercrossu & a sve to, zajedno s osje%ajem da je tako silno korisna, činilo je doista ugodna dva tjedna. Dnn je itala za ka etana /enMicka. 6aryno se lice odmah smračilo. 9harles se nasmijao. 2OhJ Ka etan /enMick je vrlo dobro, vjerujem, ali on je veoma neobičan mlad čovjek. ?e znam !to mu se mota o glavi. Bozvali smo ga da do7e k nama na dan ili dva" 9harles se onudio da %e ga odvesti u lov, a on se doimao osve ushi%enim, a !to se mene tiče, mislila sam da je sve dogovoreno, ali gleJ 4 utorak uvečer dao nam je veoma čudnu is riku" on nikad ne ide u lov i osve smo ga ogre!no shvatili, te obe%ao ovo i obe%ao ono, a na koncu sam shvatila da ne kani do%i. =aljda se bojao da %e mu biti dosadno" ali tako mi svega, oče kivala bih da smo mi u kolibi dovoljno $ivahni za čovjeka tako slomljena srca kakav je ka etan /enMick.3 9harles se o et nasmijao i rekao' 2?o, 6ary, savr!eno dobro zna! kako je doista bilo. :a sve si ti kriva3, okrenuv!i se rema Dnne. 26islio je da %e, ako o7e s nama, na%i tebe u blizini" mislio je da svi $ivimo u 4 ercrossu" kad je otkrio da lady Cussell $ivi et kilometara dalje, razočarao se i vi!e nije imao smjelosti do%i. >o je činjenica, tako mi časti. 6ary zna da jest.3 ?o 6ary to nije rimala osobito ljubazno" bilo zato !to ka etana /enMicka nije smatrala dostojnim, na temelju odrijetla ili olo$aja, da se zaljubi u jednu Elliot, ili zato !to nije $eljela vjerovati da bi Dnne mogla biti ve%a atrakcija 4 ercrossa od nje same" nije bilo osve jasno. 6e7utim, ono !to je čula nije umanjilo Dnneinu dobrohotnost. Smiono je riznala da je olaskana i nastavila se ras itivati. 2O, on govori o tebi3, rekao je 9harles, 2takvim riječima K3 6ary ga je rekinula. 2>vrdim, 9harles, da ga za cijelo vrijeme mojeg boravka ondje nisam čula da je dva ut s omenuo Dnne. Ka$em ti, Dnne, on uo %e ne govori o tebi.3 2?e3, riznao je 9harles, 2mislim da doista to ne čini, o %enito govore%i & no, me7utim, veoma je jasno da ti se silno divi. <lava mu je una nekih knjiga !to ih čita na tvoju re oruku i $eli s tobom razgovarati o njima" u jednoj od njih je otkrio ovo ili ono za !to misli

... OhJ ?e mogu se retvarati da se sje%am, ali radilo se o nečemu veoma lije om & čuo sam ga kako Nenrietti riča sve o tome & i tada se Ogos o7ica ElliotO s ominjala najlje !im riječima. )akle, 6ary, tvrdim da je bilo tako, osobno sam to čuo, a ti si bila u drugoj sobi. OOtmjenost, dra$est, lje otaO, nije bilo kraja čarima gos o7ice Elliot.3 20 sigurna sam3, uzviknula je 6ary, 2da to nimalo lije o ne govori o njemu, ako je tako. <os o7ica Narville je umrla tek ro!log li nja. ?e vrijedi ba! revi!e dobiti takvo srce, zar ne, lady CussellG Sigurna sam da %ete se slo$iti sa mnom.3 26oram vidjeti ka etana /enMicka rije nego odlučim3, rekla je lady Cussell i nasmije!ila se. 2D to %e se vrlo vjerojatno uskoro dogoditi, mogu slobodno re%i, gos o7o3, rekao je 9harles. 2Bremda nije imao hrabrosti o%i s nama i odmah otom do%i u 5ormalan osjet ovamo, jednog %e dana sam do%i u Kellynch, mo$ete se ouzdati u to. Objasnio sam mu udaljenost i rekao kojom cestom mora o%i, i naglasio kako se crkvu doista is lati vidjeti, a kako se njemu svi7aju takve stvari, mislio sam da bi to bila veoma dobra izlika" slu!ao je umom i srcem, a o njegovu sam dr$anju zaključio da %e vas uskoro osjetiti. Stoga vas una rijed u ozoravam, lady Cussell.3 2Svaki Dnnein oznanik uvijek %e biti dobrodo!ao kod meine3, glasio je ljubazan odgovor lady Cussell. 2OhJ Fto se tiče toga da je on Dnnein oznanik3, rekla je 6ary. 2Brije bih rekla da je on moj oznanik jer sam ga tijekom rotekla dva tjedna vi7ala svaki dan.3 2Ba, onda kao va!eg zajedničkog oznanika, veoma %u rado rimiti ka etana /enMicka.3 2?e%ete na%i ni!ta osobito ugodno kod njega, uvjeravam vas, gos o7o. On je jedan od najdosadnijih mladih ljudi na svijetu. Katkad je !etao sa mnom od jednoga kraja la$e do drugoga ne izustiv!i niti jednu jedinu riječ. 4o %e nije dobro odgojen mladi%. Sigurna sam da vam se ne%e svidjeti.3 2>u se ne bih slo$ila s tobom, 6ary3, rekla je Dnne. 26islim da %e se svidjeti lady Cussell. 6islim da %e biti tako zadovoljna njegovim umom da uskoro ne%e vidjeti nikakav nedostatak u njegovu dr$anju.3 20 ja tako mislim, Dnne3, rekao je 9harles. 2Siguran sam da %e se on svidjeti lady Cussell. 4 ravo je od one vrste ljudi koji se svi7aju lady Cussell. )ajte mu knjigu i on %e cijeli dan čitati.3

2)a, to ho%eJ3, odrugljivo %e 6ary. 2Sjedit %e zadubljen u knjigu i ne%e znati kad mu se netko obra%a, ili kad nekomu adnu !karice, ili bilo !to drugo. 6isli! li da bi se to svidjelo lady CussellG3 Eady Cussell se morala nasmijati. 2>ako mi svega3, rekla je, 2nikad ne bih očekivala da bi moje mi!ljenje o nekome moglo izazvati takvu olemiku i sukobljene stavove. )oista jedva čekam da vidim osobu koja mo$e izazvati tako su rotna stajali!ta. =oljela bih da do7e u osjet ovamo. Kada do7e, 6ary, mo$e! se ouzdati u to

da %e! čuti moje mi!ljenje, ali sam čvrsto odlučila da ga ne%u una rijed osu7ivati.3 2?e%e ti se svidjeti, jamčim.3 Lady Cussell je očela razgovarati o nečem drugom. 6ary je uzbu7eno ričala o njihovu nevjerojatnom susretu, ili bolje rečeno, izostanku susreta s gos odinom Elliotom. 2On je čovjek3, rekla je lady Cussell, 2kojeg nimalo ne $elim vidjeti. ?jegovo odbijanje da bude u srdačnim odnosima s glavom svoje obitelji na mene je ostavilo veoma ne ovoljan dojam.3 >e su riječi obuzdale 6arynu ushi%enost i rekinule je usred o isa Elliotova izgleda. Fto se tiče ka etana WentMortha, mada se Dnne nije usudila ni!ta itati, bilo je dovoljno riče o njemu. 4 osljednje se vrijeme njegovo ras olo$enje uvelike o ravlja, !to se moglo i očekivati. Kako je Eouisi bilo bolje, tako je i njemu bilo bolje" sad je bio osve drukčije stvorenje nego tijekom onog rvog tjedna. ?ije vidio Eouisu, a tako se silno bojao bilo kakvih lo!ih osljedica za nju kad bi razgovarala s njim da to uo %e nije tra$io" u ravo su rotno, činilo se da lanira ot utovati na tjedan ili deset dana, dok ona ne ojača. Bričao je o odlasku u Blymouth na tjedan dana, a $elio je nagovoriti ka etana /enMicka da o7e s njim, ali se činilo, kako je 9harles u orno tvrdio, da bi ka etan /enMick daleko radije odjahao u Kellynch. ?ema nikakve sumnje da su lady Cussell i Dnne otad nadalje ovremeno razmi!ljale o ka etanu /enMicku. Kad god je čula zvono na ulaznim vratima, lady Cussell bi omislila da je to njegov reteča, a Dnne se nikad nije vra%ala iz !etnje očevim osjedom ili iz nekog milosrdnog osjeta u selu a da se nije itala ho%e li ga mo$da vidjeti ili čuti o njemu. 6e7utim, ka etan /enMick nije do!ao. 0li je bio manje sklon tomu no !to je 9harles mislio, ili je bio revi!e srame$ljiv" nakon !to mu je osvetila tjedan dana ozornosti, lady Cussell je zaključila da nije vrijedan zanimanja !to ga je očeo izazivati. 6usgroveovi su se vratili kako bi dočekali svoje sretne dječake i djevojčice iz !kole, a sa sobom su doveli malenu djecu gos o7e Narville kako bi ojačali buku u 4 ercrossu i smanjili onu u Eymeu. Nenrietta je ostala s Eouisom, ali svi ostali iz obitelji o et su boravili kod svoje ku%e. Lady Cussell i Dnne su ih jednom osjetile, a Dnne je osje%ala da je 4 ercross o et osve is unjen $ivotom. Bremda ondje nisu

bili ni Nenrietta, ni Eouisa, ni 9harles Nayter, ni ka etan WentMorth, rostorija je činila sna$an kontrast stanju u kojem ju je zadnji ut vidjela. Odmah oko gos o7e 6usgrove bili su maleni Narvillei, a ona ih je neumorno čuvala od tiranije dvojice dječaka iz kolibe koji su $urno do!li kako bi ich zabavljali. ?a jednoj se strani nalazio stol za kojim je sjedilo nekoliko brbljavih djevojčica koje su rezale svilu i zlatni a ir" na drugoj su bili ladnjevi uni kobasica i hladnih ita, a ondje su nemirni dječaci stvarali veliku buku" sve je to u ot unjavala glasna bo$i%na vatra koja kao da je čvrsto odlučila da %e je se čuti unatoč buci svih ostalih. 9harles i 6ary su tako7er do!li, naravno, tijekom njihova osjeta" a gos odin 6usgrove je svakako $elio izraziti svoje o!tovanje s ram lady Cussell a je deset minuta sjedio kraj nje i govorio veoma ovi!enim glasom, uglavnom uzalud. >o je bila lije a obiteljska situacija. Dnne bi, sude%i o svojem tem eramentu, takav ku%ni uragan smatrala lo!im za o oravak $ivaca, koje je Eouisina bolest zasigurno silno otresla" ali gos o7a je 6usgrove, koja je ozvala Dnne k sebi kako bi joj srdačno zahvalila, o et i o et, na svemu !to je za njih učinila, svoju kratku reka itulaciju onoga !to je sama ro atila zaključila rimjedbom, nakon !to se zadovoljno osvrnula rostorijom, da joj oslije svega !to je ro atila ni!ta ne bi moglo tako koristiti kao malo mirnog veselja kod ku%e. Eouisa se sad naočigled o oravljala. ?jezina je majka čak mogla razmi!ljati o tome da %e im se mo%i ridru$iti kod ku%e rije nego njezina bra%a i sestre onovno odu u !kolu. Narvilleovi su obe%ali da %e do%i s njom i neko vrijeme ostati u 4 ercrossu kad se ona bude mogla vratiti. Ka etan WentMorth je oti!ao, zasad, osjetiti brata u Shro shireu. 2?adam se da %u za ubudu%e za amtiti3, rekla je lady Cussell čim su se onovno smjestile u kočiji 2da u vrijeme /o$i%a ne treba osje%ivati 4 ercross.3 Svatko ima svoj ukus o itanju buke kao i svega ostaloga, a zvukovi mogu biti osve ne!kodljivi ili veoma uznemiruju%i, vi!e o svojoj vrsti nego o količini. Kad je lady Cussell, nedugo nakon toga, jednog vla$nog oslije odneva ulazila u /ath i vozila se nizom ulica od Old /ridgea do 9amden- lacea, usred gu$ve !to su je činile druge kočije, bučni !tro ot raznih vozila, vikanje rodavača novina, eciva i mlijeka, i ne restana lu a cokula, nije se $alila. ?e, to su bili zvukovi koji su ri adali zimskim zadovoljstvima" njezino se

ras olo$enje o ravljalo od njihovim utjecajem" jednako kao i gos o7a 6usgrove, osje%ala je, mada to nije rekla, da nakon dugotrajnog boravka na selu, ni!ta ne bi moglo biti tako dobro za nju kao malo mirnog veselja. Dnne nije dijelila te osje%aje. 0 dalje je ustrajno i veoma odlučno, remda veoma tiho, bila nesklona /athu" ugledala je rvi nejasni rizor rostranih zgrada, maglovitih od ki!om, ali nije

osjetila nikakvu $elju da ih bolje vidi" osje%ala je da je njihovo na redovanje ulicama, bez obzira na to koliko neugodno, i ak revi!e brzo" jer tko %e se obradovati !to je vidi kad stignu na ciljG Stoga je sa $aljenjem razmi!ljala o vrevi u 4 ercrossu i s okoju u Kellynchu. Elizabethino osljednje ismo donijelo je malo zanimljivih vijesti. <os odin Elliot se nalazi u /athu. Bosjetio ih je u 9amden- laceu" osjetio ih je drugi ut, tre%i" bio je nagla!eno a$ljiv" ako se Elizabeth i njezin otac nisu zavaravali, tako se silno trudio us ostaviti vezu s njima, naglasiti vrijednost te veze, kao !to se ranije silno trudio su rotno. >o je bilo jako lije o, ako je točno" a lady Cussell se nalazila u stanju veoma ugodne radoznalosti i zbunjenosti o itanju gos odina Elliota, ve% o ozvav!i stav !to ga je nedavno iznijela red 6ary, o tome da je on 2čovjek kojeg ne $eli vidjeti3. Sad ga odjednom silno $eli vidjeti. Dko se doista $eli vratiti u krug obitelji, mora mu se o rostiti za rija!nje odbijanje svake veze. Dnne ta okolnost nije jednako uzbu7ivala, ali je osje%ala da bi radije onovno vidjela gos odina Elliota nego mnoge druge osobe u /athu. 0skrcala se u 9amden- laceu, a lady Cussell je nastavila ut do vlastitog boravi!ta u Civers-streetu.

Walter je unajmio veoma lije u ku%u u 9amden- laceu, otmjenu, dostojanstvenu rezidencije, kako i riliči čovjeku koji ima tako va$an olo$aj u dru!tvu" on i Elizabeth su se ondje udobno smjestili i oboje su bili zadovoljni. Dnn je oti!teno u!la onamo, očekuju%i tamnovanje od mnogo mjeseci, tjeskobno rekav!i sebi' 2OhJ Kad %u o et oti%iG3 6e7utim, omogao joj je stu anj neočekivane, srdačnosti u dobrodo!lici !to ju je rimila. ?jezinu ocu i sestri je bilo drago da je vide, zbog mogu%nosti da joj oka$u ku%u i namje!taj, te su je ljubazno dočekali. Iinjenica da je bila četvrta, kad su sjeli za večeru, smatrala se redno!%u. <os o7a 9lay je bila veoma ugodna i ne restano se smije!ila" ali njezina ljubaznost i osmijesi bili su sami o sebi razumljivi. Dnne je uvijek osje%ala da %e se ona retvarati i ona!ati onako kako se očekuje rilikom njezina dolaska" no susretljivost ostalih bila je neočekivana. Očito su bili izvrsno ras olo$eni, a ona %e uskoro čuti koji su razlozi tomu. ?isu bili nimalo skloni tomu da oni slu!aju nju. ?akon če$nje za nekoliko kom limenata o tome kako u njihovu starom kraju svi duboko $ale za njima, koje im Dnn nije mogla dati, imali su samo nekoliko ovr!nih itanja rije nego su osve reuzeli glavnu riječ. 4 ercross nije obudio nikakvo zanimanje, Kellynch veoma malo, va$an je bio samo /ath. 0mali su zadovoljstvo uvjeravati je kako je /ath vi!e nego is unio njihova očekivanja u svakom smislu. ?jihova je ku%a

nesumnjivo najbolja u 9amderi- laceu" njihovi saloni imaju nedvojbene rednosti u odnosu na sve druge koje su vidjeli o njima čuli, a su eriornost se vidjela i u stilu i kvaliteti namje!taja. 6nogi $ele biti u njihovu dru!tvu. Svi ih $ele osjetiti. Odbili su mnoga u oznavanja, a i ak im ljudi o kojima ni!ta ne znaju ostavljaju ozivnice. >o je ravi u$itakJ :ar se Dnne mogla čuditi da su njezin otac i sestra sretniG 6o$da se nije čudila, ali je katkad zacijelo uzdahnula zbog činjenice da njezin otac nije osje%ao nikakvu degradaciju u toj romjeni" ne vidi nikakav razlog za $aljenje u gubitku du$nosti i dostojanstva zemljo osjednika" ronalazi tako mnogo razloga za ta!tinu u uskogrudnosti gradi%a" zacijelo je uzdahnula, osmjehnula se i čudila, dok je Elizabeth teatralno otvarala vrata i ushi%eno hodala iz jednog salona u drugi, hvale%i se njihovom rostrano!%u, s osobnosti te $ene, koja je bila gos odarica Kellynch-halla, !to ronalazi razloga za onos izme7u dvaju zidova razmaknutih mo$da devet metara. Dli to nije bilo sve !to ih je činilo sretnima. 0mali su i gos odina Elliota. Dnne je mnogo slu!ala o gos odinu Elliotu. ?isu mu samo o rostili, ve% su bili odu!evljeni njime. ?alazio se u /athu ot rilike dva tjedna" * ro!ao je kroz /ath u studenom, na utu za Eondon, kad je saznao vijest da se sir Walter reselio onamo, mada je ondje bio samo dvadeset četiri sata, ali mu to nije koristilo." no sad je ve% dva tjedna boravio u /athu, a rvo !to je učinio kad je onamo stigao bilo je ostavljanje svoje osjetnice u 9amden- laceu" otom su uslijedila ustrajna nastojanja da se sretnu, a kad se to dogodilo, ona!ao se tako otvoreno, bio je osve s reman is ričati se za ro!lost, tako je silno $elio onovno biti rimljen kao ro7ak, da se onovno us ostavilo rija!nje razumijevanje me7u njima. ?isu imali nikakve zamjerke na njega. Objasnio je svaki dojam zanemarivanja s njegove strane. >o je u ot unosti otjecalo iz nes orazuma. ?ikad mu nije alo na amet da on njih odbacuje" bojao se da su oni odbacili njega, ali nije znao za!to, a obzirnost ga je natjerala da !uti. Kad su s omenuli da je s ne o!tivanjem ili nemamo govorio o obitelji i obiteljskim častima, izrazio je veliko ogorčenje. On, koji se uvijek hvalio da je Elliot i čiji su osje%aji rema rodbini bili revi!e nagla!eni za dana!nje vrijemeJ /io je uistinu za re a!ten. ?o njegov karakter i o %enito dr$anje morali su to o ovrgnuti. 6ogao je sir Waltera re oručiti svima koji ga oznaju" i doista, trud !to ga je ulagao u to, rvu riliku za

omirenje, da se o et us ostave odnosi izme7u ro7aka i budu%eg nasljednika, bio je sna$an okazatelj njegovih stavova o toj temi. Okolnosti njegova braka tako7er su ubla$avale njegovu krivnju. O tome nije on osobno ričao, ve% je jedan njegov risni rijatelj, ukovnik Wallis, veoma ugledan čovjek, savr!en d$entlmen *i ne izgleda nimalo lo!e, dodao je sir Walter. koji veoma dobro $ivi u 6arlborough /uildingsu i na svoju je molbu, reko gos odina Elliota, rimljen u krug njihovih oznanika, s omenuo jednu ili dvije stvari o njegovu braku. Bukovnik Wallis ve% dugo oznaje gos odina Elliota, dobro je oznavao i njegovu $enu, savr!eno je razumio cijelu riču. Ona sigurno nije bila $ena iz ugledne obitelji, ali je bila dobro obrazovana, svestrana, bogata i veoma zaljubljena u njegova rijatelja. Bosjedovala je !arm. Ona je osvajala njega. /ez te rivlačnosti, sav njezin novac ne bi doveo Elliota u isku!enje, a sir Walter je tako7er shvatio da je bila veoma lije a $ena. Sve je to ovoljno djelovalo. =eoma lije a $ena, s velikim imetkom, zaljubljena u njegaJ Iinilo se da je sir Walter to rihva%ao kao ot unu is riku, a mada Elizabeth nije tako dobrodu!no gledala na cijelu situaciju, i ak je to smatrala dovoljnim o ravdanjem. <os odin Elliot ih je često osje%ivao, jednom je s njima večerao, očito odu!evljen !to su ga ozvali jer inače nisu rire7ivali večere" odu!evljen, ukratko rečeno, svim dokazima rodbinske a$nje, te je svu svoju sre%u temeljio na činjenici da je u risnim odnosima s ljudima u 9amden- laceu. Dnne je slu!ala, ali nije osve razumjela. :nala je da mora imati razumijevanja, mnogo razumijevanja za ideje onih koji govore. Shva%ala je da retjeruju. Sve !to zvuči retjerano ili iracionalno u tijeku omirbe mo$da otječe samo iz riječi onih koji ričaju. 6e7utim, i ak je imala osje%aj da u $elji gos odina Elliota da ga oni rime nakon tako mnogo godina ostoji ne!to vi!e od onoga !to se čini na rvi ogled. Fto se tiče $ivotne situacije, nije imao !to dobiti dobrim odnosima sa sir Walterom, niti !to izgubiti lo!im odnosima. ?ajvjerojatnije je ve% bogatiji od njih dvojice, a imanje Kellynch %e mu sigurno ri asti, kao i titula. Cazuman čovjek, a doimao se kao veoma razuman čovjek, a za!to bi to njemu bilo va$noG 6ogla je onuditi samo jedan odgovor' mo$da je to radi Elizabeth. 6o$da je ranije doista ostojala rivlačnost, remda su ga okolnosti i slučajnost odvele drugim utem, a sad kad si to mo$e riu!titi, zacijelo $eli udvarati njoj. Elizabeth je svakako veoma lije a, dobro

odgojena, otmjena ona!anja, a gos odin Elliot mo$da nikad nije roniknuo u njezin karakter jer ju je oznavao samo u javnosti kad je i sam bio veoma mlad. )rugo je itanje kako bi njezin tem erament i osobnost mogli odnijeti istra$ivanje u njegovoj zrelijoj dobi, nimalo ugodno itanje. Svim je srcem $eljela da on ne bude revi!e drag, ili revi!e ronicav, ako je Elizabeth njegov cilj" da je Elizabeth sama sklona vjerovati u to i da je njezina rijateljica gos o7a 9lay otiče u tom vjerovanju, činilo se očitim o ogledima !to su ih razmjenjivale dok se govorilo o čestim osjetima gos odina Elliota. Dnne je s omenula da ga je nekoliko uta vidjela u Eymeu, ali nitko je nije slu!ao. O, da, mo$da je to bio gos odin Elliot. ?isu znali. 6ogao je biti on, mo$da. ?isu imali str ljenja slu!ati kako ga o isuje. Sami su ga o isivali, osobito sir Walter. Eije o je govorio o njegovu d$entlmenskom izgledu, otmjenosti i eleganciji, dobro oblikovanom licu, ametnim očima, ali je istodobno rekao da mu 2smeta veoma izbočena donja čeljust3, nedostatak koji vrijeme kao da je ojačalo" niti je mogao tvrditi da deset godina nije nagore romijenilo gotovo sve crte njegova lica. Iinilo se da gos odin Elliot misli da on *sir Walter. izgleda osve jednako kao i kad su se zadnji ut vidjeli" no sir Walter nije mogao u ot unosti uzvratiti kom liment, !to mu je bilo neugodno. 6e7utim, nije se $elio $aliti. <os odina Elliota je ugodnije gledati nego ve%inu drugih mu!karaca, a nije imao ni!ta rotiv da bilo gdje bude vi7en s njim. 9ijelu se večer ričalo o gos odinu Elliotu i njegovim rijateljima u 6arlborough /uildingsu. 2Bukovnik Wallis je tako nestr ljivo čekao da im bude redstavljen, a gos odin Elliot je to silno $elioJ3 >u je bila i gos o7a Wallis, zasad oznata jedino o o isu jer je bila red orodom" ali je gos odin Elliot o njoj govorio kao o 2veoma !armantnoj $eni, osve dostojnoj oznanstva u 9amden- laceu3, te su se trebali u oznati čim se o oravi. Sir Walter je imao visoko mi!ljenje o gos o7i Wallis" navodno je veoma lije a $ena, rekrasna. (edva je čekao da je vidi. ?adao se da %e unijeti ugodnu romjenu me7u mnogim osve običnim licima kraj kojih je ne restano rolazio na ulicama. 4 /athu je najgore bilo to !to ima revi!e običnih $ena. ?ije $elio re%i da uo %e nema lije ih $ena, ali broj običnih je bio izvan svih očekivanja. )ok je !etao, često je vidio kako nakon jednog lije og lica slijedi tridesetak ru$nih" a jednom, dok je stajao u rodavaonici u /ond-streetu, nabrojio je osamdeset sedam $ena koje su onuda ro!le, jedna za drugom, a me7u njima

nije bilo niti jednog odno!ljivog lica. /ilo je hladno jutro, svakako, jaki mraz kakav bi mogla jedva odnijeti jedna od tisu%u $ena. ?o i ak, u /athu doista ima u$asno mnogo ru$nih $ena, a !to se tiče mu!karacaJ Oni su daleko gori. 4lice su une takvih stra!ilaJ Bo učinku !to ga je stvarao čovjek ristojna izgleda bilo je očito da $ene uo %e nisu navikle vidjeti ni!ta odno!ljivo. ?ikad nije nikamo i!ao u dru!tvu ukovnika Wallisa *koji je naočita vojnička 5igura, remda kose boje ijeska. a da nije o azio kako ga slijede ogledi svih $ena" ogledi svih $ena zasigurno su slijedili ukovnika Wallisa. Skromni sir WalterJ 6e7utim, nije mu do u!teno da se izvuče. ?jegova k%i i gos o7a 9lay zajedno su aludirale na to da ima jednako dobru 5iguru kao i ukovnik Wallis, a sigurno nema kosu boje ijeska. 2Kako 6ary izgledaG3, itao je sir Walter, izvrsno ras olo$en. 2Kad sam je zadnji ut vidio, imala je crveni nos, ali se nadam da to nije svakodnevna ojava.3 2O, neJ >o je moralo biti osve slučajno. O %enito je od 6iholje bila veoma dobra zdravlja i veoma je dobro izgledala.3 2Kad bih mislio da je to ne bi dovelo u isku!enje da izi7e na hladan vjetar, oslao bih joj nov !e!ir i ogrtač obrubljen krznom.3 Dnne se itala treba li sugerirati da haljina ili ka a ne bi redstavljale takvu o asnost, ali ju je u tome s riječilo kucanje na vratima. 2Kucanje na vratimaJ 0 tako kasnoJ =e% je deset sati. 6o$e li to biti gos odin ElliotG3 :nali su da je trebao večerati u EansdoMn 9rescentu. 6ogu%e je da je svratio na utu ku%i kako bi se ras itao kako su. ?ije im adao na amet nitko drugi. <os o7a 9lay je svakako smatrala da je to kucanje gos odina Elliota. <os o7a 9lay je imala ravo. /atler je uveo gos odina Elliota u sobu. >o je bio isti, ba! isti čovjek, a razlika je bila jedino u njegovoj odje%i. Dnne se malo ovukla u ozadinu dok su ostali rimali njegove ozdrave, a njezina sestra i njegovu is riku jer ih je osjetio u tako kasni sat, ali nije mogao biti tako blizu a da ne $eli znati kako se ni ona ni njezina rijateljica rethodnoga dana nisu rehladile, i tako dalje, i tako dalje. Sve je to obavljeno na veoma uljudan način, a jednako je tako i rimljeno, ali tada je morao uslijediti njezin dio. Sir Walter je s omenuo svoju najmla7u k%er' gos odin Elliot mu mora do ustiti da mu redstavi svoju najmla7u k%er *6ary mu uo %e nije ala na amet., i Dnne je, smije!e%i se i orumenjev!i, veoma dra$esno okazala gos odinu Elliotu lije e crte lica koje on ni slučajno nije zaboravio, te je odmah shvatio, trgnuv!i se od iznena7enja, da uo %e nije znao tko je ona. 0zgledao

je osve za anjeno, ali jo! vi!e zadovoljno" oči su mu se razvedrile i veoma se s remno obradovao rodbinskoj vezi, aludirao je na ro!lost i zamolio da ga odmah rihvati kao oznanika. 0zgledao je doista onako dobro kako joj se učinilo u Eymeu, a govorenje je obolj!alo njegove crte lica, njegovo je dr$anje bilo točno onakvo kakvo je trebalo biti, tako ugla7eno, tako le$erno, tako nagla!eno ugodno da ga je mogla us orediti s ona!anjem samo jedne osobe. ?isu bili isti, ali su mo$da jednako dobri.

Sjeo je s njima i uvelike o$ivio njihov razgovor. ?ije mogla ostojati nikakva sumnja u to da je on razuman čovjek. )eset minuta je bilo dovoljno da to otvrdi. ?jegov ton, njegovi izrazi, njegov izbor teme, s oznaja kada treba stati & sve je to ukazivalo na razum i o!troumnost. Iim je mogao, očeo je s njom razgovarati o Eymeu, $ele%i us orediti mi!ljenja o tome mjestu, ali osobito o slučajnosti da su istodobno odsjeli u istom konači!tu, o isati vlastito utovanje i čuti ne!to o njezinom, $ale%i !to je ro ustio takvu riliku da joj iska$e svoje o!tovanje. Kratko mu je is ričala o svojem dru!tvu i zbivanjima u Eymeu. ?jegovo se $aljenje ojačavalo dok je slu!ao. 9ijelu je samotnu večer roveo u sobi kraj njezine" čuo je glasove & stalno veselje" mislio je da su zasigurno krasni ljudi & čeznuo je da bude s njima, ali sigurno nije imao ojma da ima ravo redstaviti im se. )a je barem itao tko je u tom dru!tvuJ Brezime 6usgrove bi mu dovoljno reklo. Ba, to %e ga izliječiti od a surdnog običaja da u konači!tu nikad ni!ta ne ita koji je stekao, kao veoma mlad momak, na temelju načela da je veoma ne ristojno biti znati$eljan. 2:amisli mladog čovjeka od dvadeset jedne ili dvije godine3, rekao je, 2o tome kako se treba ona!ati da bi bio omiljen, vjerujem, a surdnije je od bilo čega !to nekome drugome mo$e asti na amet. Eudost načina kojima se često koriste mo$e se mjeriti jedino s ludo!%u onoga !to imaju na umu.3 ?o znao je da o svojim razmi!ljanjima ne smije ričati samo Dnne" uskoro je o et svoju ozornost ras odijelio me7u ostalima, te se samo katkad mogao vratiti na Eyme. 6e7utim, njegova su ras itivanja na koncu izazvala riču o onome !to se dogodilo uskoro nakon njegova odlaska. ?akon !to je s omenuta 2nesre%a3, morao je čuti sve. >ada su sir Walter i Elizabeth tako7er očeli ostavljati itanja, ali nije joj mogla romaknuti razlika u načinu na koji su oni to činili. <os odina Elliota je mogla us orediti jedino s lady Cussell, kad je riječ o $elji da se doista razumije !to se zbivalo, kao i u stu nju zabrinutosti za nju jer je bila svjedokom svega toga. :adr$ao se kod njih sat vremena. Elegantna malena ura na olici iznad kamina odbila je 2jedanaest sa svojim srebrnim zvucima3#8, a iz daljine se čuo no%obdija koji je izvikivao istu riču,
26

Srebrni zvuci & 2 srebrni zvuk3 ure koja budi heroinu s ominje se u djelu >he Ca e o5 the Eock *+@+;.., +. jev., +,. stih, DleRandera Bo ea *+8,,. & +@;;...

rije nego je gos odin Elliot ili netko od njih osjetio da se dugo ondje zadr$ao. Dnne nije mogla smatrati mogu%im da %e njezina rva večer u 9amden- laceu tako dobro ro%iJ

Bo ovratku svojoj obitelji Dnne bi bila vi!e nego zahvalna da je us jela sa sigurno!%u utvrditi da njezin otac nije zaljubljen u gos o7u 9lay, čak i vi!e nego da je gos odin Elliot zaljubljen u Elizabeth" ali nakon !to je kod ku%e boravila nekoliko sati, nije bila nimalo sigurna u to. Kad je idu%eg jutra si!la na doručak, shvatila je da je maločas do!lo do ristojnog retvaranja gos o7e 9lay da ih kani na ustiti. 6ogla ju je zamisliti da govori kako sad kad je gos o7ica Dnne stigla, ne mo$e nikako zamisliti da je i dalje o$eljna ondje, jer je Elizabeth nekom vrstom !a ta odgovarala' 2>o nikako ne mo$e biti valjan razlog. 4vjeravam te da ja tako ne osje%am. Ona mi nije ni!ta u us oredbi s tobom.3 >ako7er je stigla na vrijeme da čuje svojeg oca kako ka$e' 2)raga moja gos o7o, to se ne smije dogoditi. :asad jo! niste vidjeli ni!ta od /atha. Ovdje ste boravili samo kako biste nam bili korisni. ?e smijete sad obje%i od nas. 6orate ostati i u oznati gos o7u Wallis, relije u gos o7u Wallis. :nam da je za va! ro5injeni um ogled na lje otu rava nagrada3. <ovorio je i izgledao tako ozbiljno da se Dnne nije iznenadila kad je o azila kako gos o7a 9lay kri!om ogledava Elizabeth i nju. 6o$da je njezin izraz lica mogao izazvati ne!to o reza, ali se činilo da hvaljenje ro5injenog uma nije obudilo nikakvu sumnju kod njezine sestre. )ama nije mogla odbiti takve zajedničke molbe a je obe%ala da %e ostati. >ijekom istog jutra Dnne i njezin otac su slučajno ostali

nasamo a je on očeo hvaliti njezin obolj!an izgled" smatrao je da je manje mr!ava u tijelu i obrazima" njezina ko$a i ten su se uvelike o ravili & či!%i su, svje$iji. (e li rabila ne!to osebnoG Cekla je da ni!ta nije rabila. 2Samo <oMland3#@ ret ostavio je. Bonovila je da ba! ni!ta nije rabila. >o ga je iznenadilo a je dodao' 2Sigurno ne mo$e! biti bolja od onoga !to jesi" mo$e! samo tako nastaviti" ili bih ti re oručio <oMland, stalnu u orabu <oMlanda tijekom roljetnih mjeseci. <os o7a 9lay to rabi na moju re oruku, a vidi! kako joj je omogao. =idi! kako joj je uklonio jegice.3 )a je barem Elizabeth to mogla čutiJ >akva bi je osobna hvala mo$da zabrinuta, osobito jer se Dnne nije činilo da su jegice manje vidijive. Dli sve mora i%i svojim utem. ?eugoda tog braka bila bi uvelike smanjena kad bi se Elizabeth tako7er udala. Fto se nje tiče, uvijek mo$e imati dom kod lady Cussell. Bribrani um i uljudno ona!anje lady Cussell stavljeni su na odre7enu ku!nju o tom itanju, osobito tijekom dru$enja u 9amden- laceu. Ondje je za nju stalna rovokacija bio ogled na uzdizanje gos o7e 9lay i zanemarivanje Dnne" to ju je uzrujavalo jednako kad nije bila ondje, kao i dok je boravila u /athu, ila ljekovitu vodu, dobivala sve nove časo ise i imala veoma mnogo oznanika. Kad je bolje u oznala gos odina Elliota, ostala je dobrohotnja, ili ravnodu!nija, rema ostalima. ?jegovo ga je ona!anje samo o sebi re oručivalo" tijekom razgovora s njim otkrila je da u njemu nema ničeg ovr!nog, a je u očetku, kao !to je rekla Dnne, bila gotovo s remna uzviknuti' 26o$e li to biti gos odin ElliotG3, te nije mogla zamisliti čovjeka koji bi bio ugodniji ili vi!e vrijedan o!tovanja. Sve se u njemu sjedinilo' razumijevanje, ravilna mi!ljenja, iskustvo i to lo srce. 0mao je sna$ne osje%aje o itanju obiteljskih veza i obiteljske časti, bez onosa ili slabosti" $ivio je slobodno o ut bogatog čovjeka, bez razmetljivosti" sam je donosio odluke o svemu bitnom, bez rko!enja javnomu mnijenju u nečemu !to nala$e etiketa. /io je stalo$en, ronicav, umjeren, iskren" nikad ga nisu zanijele odva$nost ili sebičnost, koje se smatraju jakim osje%ajima" a i ak, senzibiliziran na ono !to je rijazno i lju ko, cijene%i sve vrline obiteljskog $ivota, !to se rijetko mo$e na%i u osoba koje osjeduju retjerani entuzijazam i veliku uzbu7enost. /ila je sigurna da nije bio sretan u braku. Bukovnik
27

O<oMlandov losion je bio o ularan tretman za ko$u, a sadr$avao je $ivu.

Wallis je to rekao, a lady Cussell je vidjela" ali to nije bilo nezadovoljstvo koje mu je ogorčilo um, niti ga je *uskoro je očela sumnjati. s riječilo da razmi!lja o drugom izboru. ?jezino zadovoljstvo gos odinom Elliotom nadjačalo je sve negativne osje%aje s ram gos o7e 9lay. =e% je ro!lo nekoliko godina otkako je Dnne očela shva%ati da ona i njezina izvrsna rijateljica katkad mogu drukčije razmi!ljati" stoga je nije iznenadilo da lady Cussell ne vidi ni!ta sumnjivo nedosljedno, ni!ta !to bi iziskivalo vi!e obuda od onoga kako je izgledalo, u silnoj $elji gos odina Elliota za omirenjem. Brema mi!ljenju lady Cussell, bilo je sasvim rirodno da gos odin Elliot, u zrelo doba $ivota, to smatra o$eljnim" !to bi mu o %enito moglo i%i u rilog, u očima svih razumnih ljudi, vi!e nego dobri odnosi s glavom njegove obitelji" najjednostavniji roces !to ga vrijeme stvara u inače bistroj glavi koja je grije!ila jedino na vrhuncu mladosti. 6e7utim, Dnne se i ak smije!ila na to, te je na okon s omenula 2Elizabeth3. Lady Cussell je slu!ala i gledala, a na koncu je samo o rezno odgovorila' 2ElizabethJ =rlo dobro. =rijeme %e okazati.3 >o je bilo ukazivanje na budu%nost, a Dnne je, nakon kratkog razmi!ljanja, osje%ala da se tomu mora okoriti. :asad ni!ta nije mogla utvrditi. 4 toj ku%i Elizabeth mora biti rva" imala je naviku takvog o %eg o!tovanja s ram 2gos o7ice Elliot3 da se dioba ozornosti činila gotovo nemogu%om. >ako7er treba imati na umu da je gos odin Elliot udovac tek sedam mjeseci. 6aleno odugovlačenje s njegove strane moglo bi se lako shvatiti. :a ravo, Dnne nikad nije mogla ogledati simbol $alovanja oko njegova !e!ira bez straha da je ona ta koja grije!i kad mu ri isuje takve ideje" jer mada njegov brak nije bio osobito sretan, i ak je trajao tako mnogo godina da nije mogla razumjeti tako brz o oravak nakon tragedije koja ga je zadesila. /ez obzira na to kako bi sve to moglo zavr!iti, on je nesumnjivo bio njihov najugodniji oznanik u /athu" nije vidjela nikoga tko bi mu bio ravan" silno joj je godilo s vremena na vrijeme s njim razgovarati o Eymeu, a činilo se da ga on o et $eli osjetiti i bolje ga roučiti, jednako kao i ona. 6nogo su uta razgovarali o ojedinostima njihova rvog susreta. )ao joj je naslutiti da ju je romatrao s velikom ozbiljno!%u. )obro je to znala, a sje%ala se i ogleda jedne druge osobe. ?isu uvijek jednako mislili. Iinilo joj se da on va$nijima

smatra olo$aj u dru!tvu i veze. >o nije bila samo uljudnost, ve% mora biti istinit stav, i zato su ga njezin otac i sestra to lo odr$avali u temi koju je ona smatrala neva$nom. ?ovine u /athu su jednog jutra najavile dolazak vikontese udove )alrym le i njezine k%eri, lemenite gos o7ice 9arteret, i sva ugodnost $ivljenja u 9amden- laceu nestala je na dugi niz dana" jer je obitelj )alrym le *na veliku $alost, o Dnneinu mi!ljenju. bila rodbina Elliotovih" roblem je bio na%i ravi način na koji bi se ro isno redstavili. Dnne nikad ranije nije vidjela svojeg oca i sestru u kontaktu s lemstvom, te je morala riznati da se razočarala. ?adala se boljim stvarima od njihovih velikih ideja o vlastitom olo$aju u $ivotu, a je morala stvoriti $elju koju nikad nije redvidjela & $elju da imaju vi!e onosa" jer su joj u u!ima o cijele dane odzvanjale riječi 2na!e ro7akinje lady )alrym le i gos o7ica 9arteret3 ili 2na!a rodbina, )alrym leovi3. Sir Walter je jednom bio u dru!tvu okojnog vikonta, ali nikad nije vidio nikoga drugoga od obitelji, a ote!ko%e su roizi!le iz obustavljanja razmjene 5ormalnih obavijesti o ro7enjima, skla anju brakova i smrtnih slučajeva, !to se dogodilo nakon smrti s omenutog vikonta jer je istodobno i sir Walter bio te!ko bolestan, te je do!lo do nesretnog ro usta u Kellynchu. ?ije oslano ismo s izrazima su%uti u 0rsku. <lavni je grje!nik saznao za taj ro ust kad je umrla sirota lady Elliot, u Kellynch nije stiglo ismo s izrazima su%uti, a slijedom toga morali su zaključiti da obitelj )alrym le rodbinske veze smatra rekinutima. Sad je itanje glasilo kako is raviti tu tjeskobnu situaciju i obrinuti se da o et budu rihva%eni kao ro7aci" to je bilo itanje koje, na racionalniji način, ni lady Cussell ni gos odin Elliot nisu smatrali neva$nim. 2Obiteljske veze uvijek vrijedi čuvati, uvijek treba tra$iti dobro dru!tvo" lady )alrym le je na tri mjeseca unajmila ku%u u Eaura- laceu i $ivjet %e otmjeno. Brethodne je godine tako7er bila u /athu, a lady Cussell je čula kako o njoj govore kao o !armantnoj $eni. =eoma je o$eljno obnoviti veze, ako je mogu%e, bez kr!enja ravila ristojnog ona!anja od strane Elliotovih.3 6e7utim, sir Walter je izabrao svoj način i na koncu lemenitoj ro7akinji na isao veoma lije o ismo o !irnog obja!njenja, $aljenja i usrdne molbe. ?i lady Cussell ni gos odin Elliot nisu se mogli diviti ismu, ali je ostiglo ono !to se $eljelo jer su rimili odgovor od nekoliko rečenica !to ga je svojom rukom na isala vikontesa. /ila je oča!%ena i rado %e ih rimiti. Broblemi su bili iza njih, a sad je

vrijeme za u$ivanje. Oti!li su u osjet u Eaura- lace, osjetnice vikontese )alrym le i lemenite gos o7ice 9arteret ostavili su tako da budu vidijive" svima su ričali o 2na!im ro7acima u Eaura- laceu3 i s ominjali 2na!e rodakinje, lady )alrym le i gos o7ica 9arteret3. Dnn se stidjela. )a su lady )alrym le i njezina k%i bile veoma ugodne, i ak bi se stidjela uzbu7enja !to su ga izazvale, ali nisu bile ni!ta osebno. ?ije bilo nikakve su eriornosti u ona!anju, ostignu%a ili uvi7avnosti. Lady )alrym le je stekla glas 2!armantne $ene3 jer je za svakoga imala smije!ak i uljudan odgovor. <os o7ica 9arteret, koja je imala jo! manje re%i, bila je tako obična i tako nezgra na da je u 9amden- laceu nikad ne bi tolerirali kad ne bi bila visokoga roda. Lady Cussell je riznala da je očekivala ne!to bolje, ali je to i ak 2 oznanstvo koje vrijedi imati3, a kad se Dnne usudila gos odinu Elliotu iznijeti svoje mi!ljenje o njima, slo$io se da same o sebi nisu ni!ta osebno, ali je i dalje smatrao da imaju svoju vrijednost kao rodbinska veza, kao dobro dru!tvo, kao osobe koje %e oko sebe oku ljati dobro dru!tvo. Dnne se nasmije!ila i rekla' 26oje oimanje dobrog dru!tva, gos odine Elliot, odnosi se na ametne, dobro in5ormirane ljude koji mogu mnogo razgovarati" to ja zovem dobrim dru!tvom.3 2<rije!ite3, blago je rekao, 2to nije dobro dru!tvo, to je najbolje. )obro dru!tvo iziskuje samo odrijetlo, obrazovanje i ugla7enost, ali obrazovanje nije osobito va$no. Bodrijetlo i ristojno ona!anje su bitni" ali malo učenja ni u kojem slučaju nije o asno u dobrotu dru!tvu" u ravo su rotno, mo$e dobro do%i. 6oja ro7akinja Dnne odmahuje glavom. ?ije zadovoljna. >e!ko joj je udovoljiti. )raga moja sestrično *sjeo je kraj nje., imate vi!e rava biti izbirljivi nego gotovo bilo koja druga $ena koju oznajem, ali ho%e li to donijeti rezultataG No%e li vas usre%itiG ?e bi li bilo mudrije rihvatiti dru!tvo onih dobrih dama u Eaura- laceu i u$ivati u svim rednostima te veze koliko god je mogu%eG 6o$ete se ouzdati u to da %e se one ove zime kretati u najvi!im krugovima, a kako je dru!tveni olo$aj onakav kakav jest, činjenica da ste u rodu s njima koristit %e da va!a obitelj *na!a obitelj, ako do ustite. dobije onaj stu anj o!tovanja kakav svi moramo $eljeti.3 2)a3, uzdahnula je Dnne, 2doista %e se ročuti da smo u rodu s njimaJ3 Botom se ribrala, a kako nije $eljela da joj odgovori, dodala je' 2Svakako mislim da je revi!e truda ulo$eno kako bi se osiguralo

to oznanstvo. =aljda *smije!e%i se. imam vi!e onosa od svih vas" ali riznajem da me silno uzrujava !to se tako revno trudimo oko riznavanja rodbinske veze rema kojoj su, mo$emo biti sigurni, one osve ravnodu!ne.3 2O rostite, draga moja sestrično, ne ravedni ste rema vlastitoj situaciji. 6o$da bi u Eondonu, s obzirom na va! trenutni mirni način $ivota, moglo biti onako kako ka$ete" ali u /athu %e se uvijek is latiti oznanstvo sa sir Walterom Elliotom i njegovom obitelji, uvijek %e biti rihvatljivi kao dru!tvo.3 2Ba3, rekla je Dnne, 2ja doista jesam onosna, revi!e onosna da bih u$ivala u dobrodo!lici koja isključivo ovisi o dru!tvenom statusu.3 2Svi7a mi se va!e ogorčenje3, rekao je, 2 osve je rirodno. Dli sad ste u /athu, a cilj je ovdje ste%i ugled i dostojanstvo koji bi trebali ri adati sir Walteru Elliotu. <ovorite o tome da ste onosni, a znam da i mene smatraju onosnim, i ne bih $elio vjerovati da nisam, jer na! bi onos, kad bi se roučio, imao isti cilj, nimalo ne sumnjam u to, mada bi se vrsta mogla doimati omalo drukčijom. 4 jednome, siguran sam, draga moja sestrično *nastavio je, govore%i sve ti!e, remda u sobi nije bilo nikog drugog., u jednome, siguran sam, moramo slično osje%ati. 6oramo osje%ati da svaki dodatak dru!tvu va!eg oca, me7u njemu jednakima ili su eriornijima, mo$e koristiti u skretanju njegovih misli od onih koji su is od njega.3 )ok je govorio, ogledao je stolicu na kojoj je gos o7a 9lay u osljednje vrijeme sjedila, sasvim dovoljno obja!njenje onoga !to je mislio" remda Dnne nije mogla vjerovati da imaju istu vrstu onosa, bilo joj je drago da mu se ne svi7a gos o7a 9lay" njezina je savjest riznala da je njegova $elja da njezin otac stekne bolja oznanstva sasvim dovoljna is rika za njegova uvjeravanja.

)ok su sir Walter i Elizabeth revno iskori!tavali svoju sre%u u Eaura- laceu, Dnne je obnovila oznanstvo osve drukčije vrste. Bosjetila je biv!u u raviteljicu svoje !kole i od nje čula da se u /athu nalazi njezina stara !kolska kolegica koja je imala dva jaka razloga za rivlačenje njezine ozornosti, ljubaznost iz ro!losti i atnju u sada!njosti. <os o7ica Namilton, sada gos o7a Smith, bila je ljubazna rema njoj u jednom od razdoblja njezina $ivota kad joj je to bilo najdragocjenije. Dnne je nesretna o!la u !kolu, tuguju%i za majkom koju je silno voljela, stre e%i od odlaska iz doma i ate%i onako kako u takvim trenucima mora atiti djevojka od četrnaest godina, nagla!ena senzibiliteta i veoma oti!tena" gos o7ica Namilton, tri godine starija od nje, ali bez bliskih ro7aka i sre7enog doma, a je jo! godinu dana ostala u !koli, bila je korisna i dobra rema njoj na način koji je uvelike ubla$io njezin čemer" uvijek se rado sje%ala nje. <os o7ica Namilton je oti!la iz !kole i uskoro otom se udala, a navodno je sklo ila brak s bogatim čovjekom" to je bilo sve !to je Dnne znala o njoj do sada kad joj je riča u raviteljice jasnije ukazala na njezinu drukčiju situaciju. Ostala je udovica i bila je siroma!na. ?jezin je mu$ bio rastro!an, a kad je rije dvije godine umro, za sobom je ostavio silne dugove. 6orala se nositi s raznoraznim te!ko%ama, a ovrh toga, oboljela je od te!kog oblika reumatične groznice koja ju je zasad učinila invalidom jer je bolest zahvatila njezine noge. 0z tog je

razloga do!la u /ath, a sad boravi blizu to lica, $ivi na veoma skroman način, ne mo$e si riu!titi čak ni omo% slu!kinje i, naravno, gotovo je osve isključena iz dru!tva. ?jihova je zajednička oznanica odgovorila da %e joj osjet gos o7ice Elliot ričiniti veliko zadovoljstvo, a Dnne stoga nije gubila vrijeme. ?i!ta o onome !to je saznala, ili !to je kanila, nije s omenula kod ku%e. Ondje nitko ne bi okazao rikladno zanimanje. Savjetovala se jedino s lady Cussell, koja je osve razumjela njezine osje%aje i rado ju je odvezla u blizinu Westgate-buildingsa gdje je gos o7a Smith imala smje!taj. Bosjet je obavljen, njihovo oznanstvo obnovljeno, zanimanje jedne za drugu iznova robu7eno. Brvih deset minuta bilo je is unjeno emocijama i omalo nezgodno. Bro!lo je dvanaest godina otkako su se rastale i obje su bile donekle drukčije od onoga !to su jedna o drugoj zami!ljale. )vanaest je godina romijenilo Dnne od tihe, neoblikovane djevojke od etnaest godina u gracioznu i ro5injenu $enu od dvadeset sedam, lije u mada ne u cvijetu mladosti, sa svjesno ro isnim i otmjenim manirama" dvanaest je godina reobrazilo rivlačnu gos o7icu Namilton, u sjaju zdravlja i samo ouzdanja, u jadnu, slaba!nu, bes omo%nu udovicu koja je osjet svoje biv!e !ti%enice do$ivljavala kao uslugu" no sve !to je bilo neugodno na očetku susreta uskoro je nestalo, a ostao je samo zanimljiv !arm sje%anja na davne sklonosti i razgovora o biv!im vremenima. Dnn je u gos o7i Smith otkrila zdrav razum i ugodno dr$anje, čemu se gotovo usudila nadati, te s remnost na razgovor i vedrinu iznad svojih očekivanja. Iinilo se da ni rastro!nost iz ro!losti & a imala je bogat dru!tveni $ivot & niti ograničenja u sada!njosti, ni bolest ni atnja, nisu ogorčili njezin srce ili joj uni!tili duh. >ijekom drugog osjeta ričala je veoma otvoreno, a Dnneina je za anjenost rasla. (edva je mogla zamisliti te$u situaciju od one u kojoj se na!la gos o7a Smith. =eoma je voljela svojeg mu$a & oko ala ga je. ?avikla je na obilje & nestalo je. ?ije imala djeteta koje bi je onovno ovezalo sa $ivotom i sre%om, nikakve rodbine koja bi joj omogla da se sna7e u slo$enim oslovima, kao ni zdravlja koje bi sve ostalo činilo odno!ljivim. ?jezin je smje!taj bio ograničen na bučni salon i mračnu s ava%u sobu iza njega, ali nije se mogla bez omo%i kretati iz jedne rostorije u drugu, a u cijeloj je ku%i bio samo jedan sluga, i nikad nije izlazila iz ku%e, osim kad su je vodili u to le ku ke. 0 ak, unatoč svemu tome, Dnne je imala

razloga vjerovati da je imala samo trenutke oti!tenosti i de resije, ali sate zabave i u$ivanja. Kako je to mogu%eG <ledala je, roučavala, razmi!ljala i na koncu zaključila da to nije slučaj snage ili samo omirenja sa sudbinom. Krotak bi duh mogao biti str ljiv, sna$an bi um osigurao odlučnost, ali tu je ostojalo ne!to vi!e" tu je vidjela rilagodljivost uma, sklonost tra$enju dobrih strana, mo% da se s remno okrene od zla rema dobrome, te od ronala$enja zanimanja koje joj ne do u!ta da misli na svoje neda%e. >o je bio najvredniji /o$ji dar, a Dnne je svoju rijateljicu do$ivljavala kao jedan od onih rimjera u kojima takva dis ozicija, zahvaljuju%i milosrdnoj rovidnosti, čini rotute$u svakoj drugoj otrebi. Bostojalo je razdoblje, rekla joj je gos o7a Smith, u kojem ju je njezina hrabrost umalo iznevjerila. Sad se ne bi mogla nazvati invalidom u us oredbi sa svojim stanjem kad je tek stigla u /ath. >ada je doista bila vrijedna sa$aljenja & jer se rehladila tijekom utovanja, a tek !to je stigla u svoju sobu, o et je morala ne restano le$ati, atila je od jakih i stalnih bolova, i sve to me7u strancima & uz a solutnu otrebu da ima stalnu njegovateljicu, a 5inancijska situacija je u tom trenutku bila osobito te!ka da bi odnijela dodatne tro!kove. 6e7utim, izdr$ala je i mogla je iskreno re%i da joj je koristilo. /olje se osje%ala jer je shvatila da je u dobrim rukama. =idjela je revi!e svijeta da bi bilo gdje očekivala iznenadnu ili nesebičnu rivr$enost, ali njezina joj je bolest dokazala da vlasnica ansiona u kojem je odsjela ima karakter kakav treba svije%om tra$iti" tako7er je imala veliku sre%u s njegovateljicom, sestrom vlasnice ansiona, stručnom osobom koja je u toj ku%i uvijek imala dom kad bi bila neza oslena, a sre%om je bila slobodna ba! kad je nju trebalo njegovati. 2Ona se3, rekla je gos o7a Smith, 2osim !to me izvrsno njegovala, okazala kao veoma dragocjeno dru!tvo. Iim sam se mogla koristiti rukama, naučila me lesti, !to me krasno zabavljalo" tako7er me naučila izra7ivati one malene kutije od konca, jastuči%e za igle i stalke za karte" uvijek me vidite kako se time bavim, a to mi omogu%uje da na ravim ne!to dobro za jednu ili dvije veoma siroma!ne obitelji u ovom kraju. Ona ima mnogo oznanstava, ro5esionalno naravno, me7u onima koji mogu ku iti, a rodaje moju robu. 4vijek bira ravi trenutak za davanje onude. Svačije je srce otvoreno ako se nedavno rije!io jakih bolova, se o oravlja od bolesti, a sestra Cooke točno zna kada treba govoriti. Ona je ronicava, inteligentna, razumna $ena. >u se vidi ljudska riroda"

osjeduje obilje zdravog razuma i o!troumnosti !to je, kao dru$icu, čini daleko su eriornijom u odnosu na tisu%e onih koje su dobile samo 2najbolje obrazovanje na svijetu3, ali ne znaju !to je vrijedno njihove ozornosti. ?azovite to ogovaranjem, ako $elite, ali kad sestra Cooke ima ola sata vremena za mene, sigurno %e mi is ričati ne!to zabavno i korisno, ne!to !to omogu%uje da se bolje u ozna vlastita vrsta. Iovjek voli čuti !to se doga7a, biti au 5ait#, o itanju najnovijeg običaja da se bude tričav i budalast. :a mene, koja tako mnogo vremena rovodim sama, razgovor s njom ravi je u$itak, uvjeravam vas.3 Dnne je, ni slučajno ne $ele%i os oravati to zadovoljstvo, odgovorila' 2Eako to mogu ovjerovati. Hene iz tog dru!tvenog sloja imaju sjajne rilike, a ako su inteligentne, doista ih vrijedi slu!ati. 6ogu vidjeti takve različitosti u ljudskoj rirodiJ 0 nije riječ samo o ludostima koje dobro oznaju" jer se katkad na7u u okolnostima koje mogu biti izrazito zanimljive ili dirljive. Kakve rimjere $arke, nesebične, samo o$rtvovne rivr$enosti, juna!tva, snage, str ljenja i mirenja sa sudbinom one zasigurno vide & sve one roturječnosti i sve $rtve koje ve%inu nas o lemenjuju. /olesnička soba bi često mogla dati materijala za cijele knjige.3 2)a3, malo nesigurnije je rekla gos o7a Smith, 2katkad bi mogla, mada se bojim da ouke iz bolesničke sobe često nisu onako uzvi!ene kako ih vi o isujete" >u i tamo, ljudska narav mo$e biti velika u vremenima ku!nje, ali o %enito govore%i, u bolesničkoj se sobi če!%e ojavljuje njezina slabost, a ne snaga" obično se čuje o sebičnosti i nestr ljivosti, a ne o velikodu!nosti i unutra!njoj snazi. ?a svijetu ima tako malo ravog rijateljstvaJ 0 na$alost3, govorila je tiho i drhtavim glasom 2ima ih tako mnogo koji zaboravljaju na trezveno razmi!ljanje dok ne bude gotovo rekasno.3 Dnne je re oznala bol u takvim osje%ajima. 6u$ nije bio ono !to je trebao biti, a $ena je dos jela usred onog dijela čovječanstva koje ju je navelo na lo!ije mi!ljenje o svijetu od onoga !to se nadala da zaslu$uje. 6e7utim, to je bila tek rolazna emocija kod gos o7e Smith" odbacila ju je i drukčijim tonom dodala' 2?e bih rekla da %e situacija u kojoj se trenutno nalazi moja rijateljica gos o7a Cooke ru$iti ne!to !to bi me moglo zanimati ili oučiti. ?jeguje samo gos o7u Wallis u 6arlborough-buildingsu" samo lje u!nu, budalastu, rastro!nu, otmjenu $enu, vjerujem & a
28

Du 5ait & 4 tijeku zbivanja

stoga ne%e imati o čemu ričati osim o či ki i lije oj odje%i. 6e7utim, kanim zaraditi na gos o7i Wallis. Ona ima mnogo novca i kanim je navesti da ku i sve ove sku e sitnice !to ih sada izra7ujem.3 Dnne je nekoliko uta osjetila svoju rijateljicu rije nego se u 9amden- laceu saznalo za ostojanje takve osobe. ?a koncu je ostalo otrebno govoriti o njoj. Sir Walter, Elizabeth i gos o7a 9lay su se jednog jutra vratili iz Eaura- lacea s neočekivanim ozivom lady )alrym le za istu večer, a Dnne se ve% dogovorila da %e večer rovesti u Westgate-buildingsu. ?ije $alila zbog toga. /ila je uvjerena da su ozvani samo zato !to je lady )alrym le morala ostali kod ku%e zbog jake rehlade, a je odlučila iskoristiti rodbinske veze koje su joj tako nametnuli. Dnne je smiono odbila oziv, rekav!i da je ranije dogovorila da %e večer rovesti sa starom rijateljicom iz !kole. ?isu bili osobito zainteresiran za ne!to ovezano s Dnne, ali je i ak ostavljeno dovoljno itanja da bi shvatili tko je ta stara !kolska kolegica" Elizabeth je izrazila svoj rezir, a sir Walter svoju strogost. 2Westgate-buildingsJ3, uzviknuo je. 2D tko je gos o7ica Dnne Elliot da osje%uje nekoga u Westgate-buildingsuG ?eku gos o7u Smith. 4dovicu, a tko je bio njezin mu$G (edan od et tisu%a gos odina Smith čije me rezime svuda rati. 0 o čemu je ona rivlačnaG Bo tome !to je stara i bolesnaG >ako mi svega, gos o7ice Dnne Elliot, doista ima! nevjerojatan ukusJ Sve !to odbija druge ljude, nedostojno dru!tvo, je5tine sobe, zagu!ljiv zrak, odvratne veze, to tebe rivlači. Dli zasigurno taj dogovor mo$e! odgoditi za sutra. :acijelo nije tako blizu kraja i mo$e se nadati da %e do$ivjeti jo! jedan dan. Koliko ima godinaG IetrdesetG3 2?e, gos odine, nema jo! trideset jednu, ali mislim da ne mogu otkazati dogovor jer je to jedina večer u doglednom vremenu koja odgovara i njoj i meni. Sutra ide u to lice, a mi smo zauzeti do kraja tjedna. 2Dli !to lady Cussell misli o tom oznanstvuG3, itala je Elizabeth. 2?ema nikakve zamjerke3, odgovorila je Dnne u ravo su rotno, odobrava ga" ona me vozila onamo kad sam osje%ivala gos o7u Smith. 2Ejudi iz Westgate-buildingsa su se sigurno rilično iznenadili kad se ondje ojavila kočijaJ3, rimijetio je sir Walter. 24dovica sir Nenryja Cussella nema nikakvih očasnih simbola o ostignu%ima

na svojem grbu, ali to je i ak veoma lije a kočija i nesumnjivo se dobro zna da vozi jednu gos o7icu Elliot. 4dovica gos o7a Smith koja boravi u Westgate-buildingsu, siroma!na udovica koja jedva us ijeva re$ivjeti, izme7u trideset i četrdeset godina, obična gos o7a Smith, svakodnevna gos o7a Smith, od svih ljudi i imena na svijetu, da ba! ona bude izabrana rijateljica gos o7ice Dnne Elliot" a jo! k tome, ona je re5erira u odnosu na vlastite obiteljske veze u lemstvu Engleske i 0rskeJ <os o7a Smith, kakvo imeJ3 <os o7a 9lay, koja je bila nazočna tijekom svega toga, zaključila je kako bi bilo mudro izi%i iz rostorije, a Dnne je mogla re%i mnogo i čeznula je za tim da ka$e barem malo u obranu situacije nje+ine rijateljice koja se nije mnogo razlikovala od one nji%ove rijateljice, ali ju je u tome s riječilo osobno o!tovanje s ram oca. ?i!ta nije odgovorila. Bre ustila je njemu da se sjeti kako gos o7a Smith nije jedina udovica u /athu u dobi izme7u trideset i četrdeset godina, s malo sredstava za $ivot i bez ikakvog časnog rezimena. Dnne je o!tivala svoj dogovor" ostali su o!tivali svoj, a ujutro je, naravno, čula da su roveli krasnu večer. Ona je jedina iz dru!tva bila odsutna" jer sir Walter i Elizabeth nisu sami bili na usluzi njezinu gos odstvu, ve% su joj rado udovoljili i oku ili ostale te su ozvali lady Cussell i gos odina Elliota. <os odin Elliot je rano oti!ao od ukovnika Wallisa, a lady Cussell je romijenila svoje lanove za tu večer kako bi mogla o%i s njima. Dnn je cijelu riču o svemu !to se te večeri zbivalo čula od lady Cussell. :a nju je zasigurno najzanimljivije bilo čuti da su njezina rijateljica i gos odin Elliot mnogo razgovarati o njoj, $eljeli da je s njima, $aliti !to nije, i istodobno joj se divili jer je odbila oziv iz tako lemenitog razloga. Iinilo se da su gos odina Elliota odu!evljavali njezini obzirni, suosje%ajni osjeti toj staroj !kolskoj kolegici, bolesnoj i nemo%noj. Smatrao ju je izuzetnom mladom $enom, uzorom $enske izvrsnosti o njezinu tem eramentu, ona!anju i umu. 6ogao se nositi čak i s lady Cussell u ras ravi o njezinim vrlinama, a Dnne nije mogla sve to slu!ati, nije mogla shvatiti da je tako visoko cijeni razuman čovjek, bez mnogih ugodnih osje%aja !to ih je njezina rijateljica svojim ričanjem $eljela obuditi. Lady Cussell je sad bila osve sigurna da je stvorila točno mi!ljenje o gos odinu Elliotu. /ila je jednako uvjerena da s vremenom kani za rositi Dnne kao i da je zaslu$uje" te je očela računati koliko jo! tjedana mora ro%i da bi se rije!io ograničenja

!to ih name%e činjenica da je udovac i stekao slobodu za izra$avanje svojih osje%aja i $elja. S Dnne ne%e s takvom sigurno!%u razgovarati o toj temi" dat %e joj samo oneki nagovje!taj o onome !to bi moglo uslijediti, o mogu%oj rivr$enosti s njegove strane, o o$eljnosti takve veze, od ret ostavkom da je ta rivr$enost stvarna, i uzvra%ena. Dnne ju je slu!ala, ali nije uzbu7eno uzviknula. Samo se nasmije!ila, orumenjela i blago odmahnula glavom. 2(a nisam osobita $enidbena osrednica, kao !to ti dobro zna!3, rekla je lady Cussell, 2jer sam revi!e svjesna nesigurnosti u svim ljudskim lanovima i rocjenama. Samo $elim re%i da mislim, u slučaju da ti gos odin Elliot za neko vrijeme iznese svoju onudu, i ukoliko je ti bude! sklona rihvatiti, mislim da ostoji velika mogu%nost da %ete biti sretni zajedno. Svatko to mora smatrati veoma rikladnom vezom, ali mislim da bi mogla biti i veoma sretna.3 2<os odin Elliot je veoma ugodan čovjek, a ja u mnogočemu imam visoko mi!ljenje o njemu3, rekla je Dnne, 2 ali ne bismo odgovarali jedno drugomu.3 Lady Cussell je to zanemarila i samo je rekla' 2Briznajem da bi mi najve%e zadovoljstvo ričinjala mogu%nost da tebe vidim kao budu%u gos odaricu Kellyncha, budu%u lady Elliot" kad bih te mogla vidjeti kako zauzima! mjesto svoje drage majke, naslje7uje! sva njezina rava i svu njezinu omiljenost, kao i sve njezine rednosti. >i si majčina slika i rilika o izgledu i naravi, a kad bih te mogla zami!ljati onakvom kakva je ona bila, u istoj situaciji, s istim imenom i domom, kako u ravlja! i oma$e! s istog mjesta, a jedino bi je mogla nadma!iti u tome da bude! vi!e cijenjenaJ ?ajdra$a Dnne, to bi mi ru$ilo daleko vi!e ushi%enja od ovoga !to se obično osje%a u mojim godinamaJ3 Dnne se morala okrenuti, ustati, o%i do udaljenog stola i ondje, naginju%i se kao da ne!to radi, oku!ati otisnuti osje%aje !to ih je ta slika izazvala. ?jezina ma!ta i njezino srce nekoliko su trenutaka bili očarani. Bomisao da bi mogla ostati ono !to je bila njezina majka" da bi dragocjeno ime 2lady Elliot3 iznova o$ivjelo u njoj" da bi se vratila u Kellynch i o et ga nazivala svojim domom, svojim domom zauvijek" toj ugodnoj omisli nije mogla odmah odoljeti. Lady Cussell nije vi!e izustila niti jednu riječ, odlučiv!i stvar re ustiti samoj sebi i o$aliv!i da gos odin Elliot u tom trenutku nije mogao na doličan način govoriti u svoje ime. 4kratko, vjerovala je u ono u !to Dnne nije vjerovala. Dnne se ribrala u ravo

zahvaljuju%i omisli na gos odina Elliota koji bi govorio o tome. Sva je rivlačnost Kellyncha i titule ,lady Elliot3 nestala. ?ikad je ne bi mogla rihvatiti. 0 ne samo zato !to su njezini osje%aji jo! uvijek ne ovoljni za sve mu!karce osim jednoga" kad je ozbiljno razmislila o mogu%nostima, resudila je rotiv gos odina Elliota. Bremda su se sad ve% mjesec dana oznavali, nije mogla biti sigurna da doista oznaje njegov karakter. /ilo je osve jasno da je on razuman čovjek, ugodan čovjek, da lije o govori, jasno iznosi svoja mi!ljenja, činilo se da ravilno rasu7uje i kao rinci ijelan čovjek. On sigurno zna !to je ravedno" niti mu je mogla zamjeriti bilo kakvo očito kr!enje moralnih du$nosti, ali i ak bi se bojala reuzeti odgovornost za njegovo ona!anje. ?ije imala ovjerenja u ro!lost, ako ne u sada!njost. 0mena biv!ih oznanika koje je katkad s ominjao, aluzije na nekada!nje ona!anje i ostu ke, obu7ivali su ne ovoljnu sumnju o itanju onoga !to je bio. Shvatila je da je imao lo!ih navika, da je ostojalo razdoblje u njegovu $ivotu *vjerojatno ne ba! kratko. kad je bio barem nemaran u svim va$nim stvarima" remda sad mo$da osve drukčije razmi!lja, tko bi mogao biti siguran, u rave osje%aje ametnog, o reznog čovjeka, dovoljno starog da cijeni lije u osobnostG Kako bi ikad mogla biti sigurna da je njegov um istinski roči!%enG <os odin Elliot je bio razuman, diskretan, ugla7en, ali nije bio otvoren. ?ikad nije bilo nikakva izljeva osje%aja, nikakve to line ogorčenja ili ushi%enja s ram zla ili dobra drugih ljudi. :a Dnne je to bio veliki nedostatak. ?jezini se rvi dojmovi nisu mogli romijeniti. 9ijenila je iskrene, otvorene, revne osobnosti vi!e od svih drugih. >o lina i entuzijazam jo! uvijek su je očaravali. Osje%ala je da se daleko vi!e mo$e ouzdati u one koji katkad učine ili ka$u ne!to nemarno ili ne romi!ljeno, nego u one čija ribranost nikad nije varirala, kod kojih nikad nije do!lo do oma!ke u govoru. <os odin Elliot je o %enito bio revi!e ugodan. /ez obzira na to koliko su različiti tem eramenti bili u ku%i njezina oca, on im je svima udovoljavao. Brevi!e je dobro odnosio, bio u revi!e dobrim odnosima sa svima. S odre7enim stu njem otvorenosti razgovarao je s njom o gos o7i 9lay" činilo se da mu je osve jasno !to gos o7a 9lay oku!ava i stoga ju je rezirao, a i ak ga je gos o7a 9lay smatrala jednako ugodnim kao i ostali. Lady Cussell je vidjela vi!e ili manje od svoje mlade rijateljice jer nije o azila ni!ta !to bi izazvalo ne ovjerenje. ?ije mogla zamisliti čovjeka koji bi mogao biti rikladniji od gos odina Elliota"

niti je ikad u$ivala u sla7em osje%aju no !to je nada da %e vidjeti kako on uzima ruku njezine voljene Dnne u crkvi Kellyncha, i to ve% tijekom sljede%e jeseni.

/io je očetak veljače i Dnne je, nakon !to je ve% mjesec dana boravila u /athu, ve% jedva čekala vijesti iz 4 ercrossa i Eymea. Heljela je saznati mnogo vi!e od onoga !to joj je 6ary isala. Bro!la su tri tjedna otkako je uo %e rimila neku vijest. :nala je samo da je Nenrietta o et kod ku%e, a Eouisa, mada se smatra da se brzo o oravlja, jo! je uvijek u Eymeu" o svima je njima veoma intenzivno razmi!ljala jedne večeri kad joj je is oručeno 6aryno ismo, deblje nego inače, a zadovoljstvo i iznena7enje su ove%ali ozdravi admirala i gos o7e 9ro5t. 9ro5tovi su zasigurno u /athuJ Okolnost koja je obudila njezino zanimanje. Oni su ljudi kojima se njezino srce sasvim rirodno okrenulo. 2Fto je ovoG3, uzviknuo je sir Walter. 29ro5tovi su stigli u /athG 9ro5tovi koji su unajmili KellynchG Fto su ti donijeliG3 2Bismo iz 4 ercross-kolibe, gos odine.3 2O, ta isma su rikladne utovnice. Osiguravaju u oznavanje. 6e7utim, trebao sam u svakom slučaju osjetiti admirala 9ro5ta. :nam !to dugujem svojem najmo rimcu.3 Dnne vi!e nije mogla slu!ati" čak ne bi mogla objasniti kako joj se red očima izgubilo lice sirotog admirala 9ro5ta" zaoku ljalo ju je ismo. :a očeto je rije nekoliko dana.

1. velja#e – -raga *nne. /e0u se ispri#avati +bog svoje 1utnje jer +nam !a!o ljudi malo misle na pisma u mjestu !ao 1to je Bat%. Sigurno si previ1e sretna da bi ra+mi1ljala o 2pper3rossu !oji, !ao 1to dobro +na1, daje malo materijala +a pisanje. 4roveli smo veoma dosadan Boži05 gospodin i gospođa 6usgrove tije!om 3ijeli% blagdana nisu priredili niti jednu sve#anu ve#eru. bitelj 7ayter ne smatram važnima. 6eđutim, blagdani su napo!on +avr1ili5 ne vjerujem da su bilo !oja dje3a i!ad imala ta!o duge blagdane. Sigurna sam da ja nisam. 8u0a se ju#er ispra+nila, a ostali su samo maleni 7arvillei, a +a3ijelo 0e1 se i+nenaditi !ad sa+na1 da oni uop0e nisu bili !od !u0e. 'ospođa 7arville je +asigurno neobi#na maj!a !ad se na ta!o dugo rastala od nji%. /e ra+umijem to. 6oje je mi1ljenje da to nisu nimalo dobra dje3a, ali se #ini da su gospođi 6usgrove jedna!o dragi, a!o ne i draži, od nje+ine unu#adi. 8a!vo smo gro+no vrijeme imali. $o se možda nije osjetilo u Bat%u, jer je ondje sve lijepo poplo#eno, ali na selu je to teže podnijeti. "o1 od drugog tjedna u sije#nju nit!o me nije posjetio, osim 9%arlesa 7aytera !oji je dola+io mnogo #e10e no 1to je bilo poželjno. 6eđu nama re#eno, mislim da je veli!a 1teta 1to 7enrietta nije ostala u Lymeu jedna!o dugo !ao i Louisa5 ta!o bi mu se malo ma!nula s puta. 8o#ija je danas oti1la !a!o bi sutra dove+la Louisu i 7arvilleove. 6eđutim, nismo po+vani na ve#eru s njima sve do pre!osutra5 gospođa 6usgrove se silno boji da 0e je putovanje umoriti, 1to nije osobito vjerojatno s ob+irom na njegu !oju 0e joj pružiti, a meni bi dale!o vi1e odgovaralo da sutra ve#eramo ondje. -rago mi je da ti se gospodin Elliot #ini ta!o ugodnim, a željela bi% da ga i ja mogu upo+nati5 no mene prati moja uobi#ajena sudbina, uvije! sam negdje drugdje !ad se ne1to +animljivo događa5 uvije! sam posljednja u na1oj obitelji !oju se primijeti. 8a!o se bes!ona#no dugo gospođa 9lay +adržala u+ Eli+abet%. :ar ona ni!ad ne !ani oti0i; /o #a! i !ad bi ispra+nila sobu, možda mi ne bismo bili po+vani. "avi mi 1to misli1 o tome. /e o#e!ujem da moja

dje3a budu po+vana, +na1. La!o i% mogu ostaviti u veli!oj !u0i na mjese3 dana ili 1est tjedana. vog sam trenut!a #ula da 9roftovi gotovo odma% idu u Bat%5 misle da admiral pati od !ostobolje. 9%arles je to posve slu#ajno #uo5 nisu bili dovoljno pristojni da me obavijeste o tome, ili da pitaju treba <i ne1to odnijeti. 6islim da ne postaju nimalo bolji susjedi. 2op0e i% ne viđamo, a to je doista primjer veli!e nepažnje. 9%arles mi se pridružuje u po+dravima i svemu ostalome. Srda#an po+drav, 6ary 6. =ao mi je 1to moram re0i da sam veoma dale!o od toga da mi bude dobro5 "emina mi je upravo re!la !a!o mesar !aže da nao!olo ima mnogo ja!e grlobolje. 2suđujem se re0i da 0u se +ara+iti5 a moje su grlobolje, +na1, uvije! teže nego !od ostali%. >ako je zavr!io rvi dio, kasnije stavljen u omotnicu koja je sadr$avala jo! gotovo jednako toliko. :adržala sam pismo otvoreno da bi% ti mogla javiti !a!o je Louisa podnijela putovanje, a sad mi je ja!o drago +bog toga jer imam jo1 mnogo dodati. 8ao prvo, ju#er sam primila pisam3e gospođe 9roft u !ojemu pita želim li da ne1to odnese tebi5 doista veoma ljuba+no, veoma srda#no pisam3e, adresirano na mene, ba1 !a!o i treba biti5 stoga 0u mo0i napisati onoli!o duga#!o pismo !oli!o želim. *dmiral se ne doima osobito bolesnim, a is!reno se nadam da 0e mu Bat% !oristiti. lstins!i 0u se radovati !ad se vrate. /a1 se !raj ne može odre0i ta!o ugodne obitelji. *li sad, o Louisi. 6oram te obavijestiti o ne#emu 1to 0e te veoma +apanjiti. na i 7arvilleovi su sigurno stigli u utora!, a uve#er smo po1li vidjeti !a!o joj je5 prili#no smo se i+nenadili !ad u dru1tvu nismo na1li !apetana Ben>i3!a, jer je on po+van jedna!o !ao i bra#ni par 7arville5 a 1to misli1, !oji je bio ra+log tomu; /i manje ni vi1e od toga da je on +aljubljen u Louisu pa nije želio do0i u 2pper3ross prije nego dobije odgovor gospodina 6usgrovea5 jer sve je dogovoreno i+među nje i njega prije nego je otputovala i+

Lymea, a on je pisao nje+inu o3u i pismo poslao po !apetanu 7arvilleu. <stina je, ta!o mi #asti. /isi <i +apanjena; ?udilo bi me da si i!ad #ula ne!i nagovje1taj toga, jer ja nisam. 'ospođa 6usgrove tvrdi da ni1ta o tome nije +nala. 6eđutim, svi smo veoma +adovoljni5 premda to nije ravno nje+inoj udaji +a !apetana @ent>ort%a, dale!o je bolje od 9%arlesa 7aytera5 gospodin 6usgrove mu je poslao svoj pismeni pristana! i danas se o#e!uje dola+a! !apetana Ben>i3!a. 'ospođa 7arville !aže da nje+in muž tuguje +bog svoje sestre, ali Louisa je oboma veoma draga. -oista, gospođa 7arville i ja smo se složile da je vi1e volimo ot!a!o smo je njegovale. 9%arles se pita 1to 0e re0i !apetan @ent>ort%, ali a!o se sje0a1, ja ni!ad nisam smatrala da je privržen Louisi, ni!ad u tome ni1ta nisam vidjela. * tu je i !raj nagađanjima da je !apetan Ben>i3! navodno tvoj obožavatelj. /i!ad nisam mogla ra+umjeti oda!le je 9%arlesu ta!o ne1to palo na pamet. /adam se da 0e sad biti ugodniji. Sigurno nije sjajna prili!a +a Louisu 6usgrove, ali milijun puta bolje od udaje +a ne!oga i+ obitelji 7ayter. 6ary se nije morala bojati da %e njezina sestra biti na bilo koji način ri ravna na te vijesti. ?ikad se u $ivotu nije vi!e za anjila. Ka etan /enMick i Eouisa 6usgroveJ >o je bilo gotovo revi!e čudno da bi se vjerovalo" morala je ulo$iti silan na or kako bi ostala u sobi, zadr$ala smireno dr$anje i odgovarala na uobičajena itanja. Sre%om, nije ih bilo mnogo. Sir Walter je $elio znati utuju li 9ro5tovi s četiri konja, te ho%e li se smjestiti u takvom dijelu /atha kojeg %e mo%i osjetiti on i gos o7ica Elliot" no malo ga je !to drugo zanimalo. 2Kako je 6aryG3, rekla je Elizabeth, ali nije čekala odgovor nego je nastavila' 20, molim te, !to 9ro5tove dovodi u /athG3 2)olaze radi admirala. ?avodno ati od kostobolje.3 2Kostobolja i iznemoglostJ3, rekao je sir Walter. 2(adni stari d$entlmen.3 20maju li ovdje nekih oznanikaG3, itala je Elizabeth. 2?e znam, ali ne bih rekla da imaju, s obzirom na admiralovu dob i na njegovu ro5esiju, on ne bi trebao imati mnogo oznanika u mjestu o ut ovoga.3 2Bret ostavljam3, hladno je rekao sir Walter, 2da %e admiral 9ro5t u /athu biti naj oznatiji kao najmo rimac Kellynch-halla.

Elizabeth, smijemo li se usuditi redstaviti njega i njegovu $enu u Eaura- laceuG3 2O, ne, ne bih rekla. S obzirom na na! olo$aj ro7aka lady )alrym le, moramo veoma aziti da je ne dovedemo u neugodnu situaciju u oznavanjem s ljudima koje mo$da ne odobrava. >o ne bi bilo va$no da nismo u rodu" ali budu%i da jesmo, ona bi bila obzirna rema svakom na!em rijedlogu. /olje da 9ro5tove ostavimo da sami na7u vlastitu razinu. Ovuda !e%e nekoliko ljudi neobična izgleda, a rečeno mi je da su to more lovci. 9ro5tovi %e se dru$iti s njimaJ3 >akvo su zanimanje sir Walter i Elizabeth okazali za ismo" nakon !to je gos o7a 9lay dala svoj do rinos ras itivanjem o su ruzi 9harlesa 6usgrovea i njezinim dra$esnim malenim sinovima, Dnne je bila slobodna. Kad je stigla u svoju sobu, oku!ala je shvatiti. S ravom se 9harles ita kako %e se osje%ati ka etan WentMorthJ 6o$da je odustao, odrekao se Eouise, restao ju je voljeti, shvatio je da je ne voli. ?ije mogla odnijeti omisao na vjerolomstvo ili lakoumnost, ili na bilo !to slično zlo orabi izme7u njega i njegova rijatelja. ?e bi mogla odnijeti da se takvo rijateljstvo rekine. Ka etan /enMick i Eouisa 6usgroveJ 4vijek $ivahna, radosna, brbljava Eouisa 6usgrove i oti!teni, zami!ljen, osje%ajni ka etan /enMick" činilo se da ne mogu nimalo odgovarati jedno drugomu. ?jihovi se umovi tako silno razlikujuJ 4 čemu je mogla biti rivlačnostG Odgovor se uskoro sam ojavio. Cadilo se o okolnostima. ?ekoliko su tjedana bili zajedno" $ivjeli su u istom malenom obiteljskom krugu" otkako je Nenrietta oti!la, zacijelo su gotovo ot uno ovisili jedno o drugome" Eouisa je, o oravljaju%i se od nesre%e, bila u zanimljivom stanju, a ka etan /enMick nije bio neutje!an. Dnne je ve% ranije morala osumnjati u tako ne!to, ali umjesto da do7e do istog zaključka do kakvog je 6ary do!la na temelju sada!njih zbivanja, samo je vjerovala da očinje osje%ati odre7enu nje$nost rema njoj. 6e7utim, iz toga nije kanila izvlačiti ne!to !to bi godilo njezinoj ta!tini. /ila je uvjerena da bi svaka barem donekle ugodna mlada $ena, koja bi ga slu!ala i suosje%ala s njim, rimila isti kom liment. On ima srce uno ljubavi. 6ora nekoga voljeti. =jerovala je da %e biti sretni. Eouisa je ionako veoma sklona mornaričkim časnicima, a uskoro %e ostati sličniji. On %e ste%i vedrinu, a ona %e naučiti biti entuzijastična kad je riječ o Scottu i

Eordu /yronu" ne, to je vjerojatno ve% naučila" jasno da su se zaljubili uz oeziju. Bomisao na Eouisu 6usgrove retvorenu u osobu koja osjeduje knji$evni ukus, i s osobnost sentimentalnog romi!ljanja, bila je zabavna, ali nije nimalo sumnjala da je tako. Onaj dan u Eymeu, ad na lukobranu, mogao je utjecati na njezino zdravlje, $ivce, hrabrost i karakter do kraja njezina $ivota, jednako temeljito kao !to je, izgleda, utjecao na njezinu sudbinu. :aključak svega toga bio je da, ukoliko $ena koja je u oznala vrline ka etana WentMortha riznaje da joj se vi!e svi7a drugi mu!karac, ni!ta u tome ne mo$e izazivati dugotrajno ču7enje" te ako ka etan WentMorth zbog toga ne izgubi rijatelja, sigurno nema nikakva razloga za $aljenje. ?e, nije $aljenje izazivalo lu anje Dnneina srca i zarumenjelo njezine obraze dok je razmi!ljala o ka etanu WentMorthu, bez obveza i slobodnom. Obuzeli su je neki osje%aji koje se sramila istra$iti. Brevi!e su odsje%ati na radost, nerazumnu radostJ Silno je $eljela vidjeti 9ro5tove, ali kad su se sreli, bilo je očito da ta vijest jo! nije stigla do njih. Pormalni je osjet obavljen, i uzvra%en, s omenuta je Eouisa 6usgrove, kao i ka etan /enMick, ali nije bilo nikakvog osmijeha razumijevanja. 9ro5tovi su se smjestili u <ay-streetu, na očito zadovoljstvo sir Waltera. ?imalo se nije stidio tog oznanstva, te je za ravo mnogo vi!e razmi!ljao i ričao o admiralu no !to je admiral ikad razmi!ljao i ričao o njemu. 9ro5tovi su u /athu oznavali sasvim dovoljno ljudi, a dru$enje s Elliotovima smatrali su samo itanjem 5ormalnosti, nimalo ne očekuju%i da %e im ru$iti bilo kakvo zadovoljstvo. Sa sobom su donijeli svoj seoski običaj da gotovo uvijek budu zajedno. ?jemu su odre7ene duge !etnje, radi kostobolje, a činilo se da gos o7a 9ro5t sve dijeli s njim a je odlazila u duge !etnje kako bi to njemu koristilo. Dnne ih je vi7ala kamo god je o!la. Lady Cussell ju je gotovo svakog jutra vodila na vo$nju kočijom, a ona je uvijek razmi!ljala o njima, uvijek ih je negdje vidjela. /udu%i da je dobro oznavala njihove osje%aje, to je za nju bila veoma atraktivna slika sre%e. 4vijek ih je romatrala koliko god je mogla, zami!ljaju%i da zna o čemu ričaju dok !e%u u zadovoljnoj neovisnosti" jednako ju je odu!evljavalo kad bi vidjela kako se admiral srdačno rukuje s nekim starim rijateljem, kao i kad bi ih vidjela u nekom rijaznom razgovoru u dru!tvu drugih mornaričkih časnika, ri čemu je gos o7a 9ro5t izgledala jednako inteligentno i o!troumno kao bilo

koji časnik u njezinoj blizini. Dnne se revi!e dru$ila s lady Cussell da bi če!%e sama !etala, ali se slučajno dogodilo, ot rilike tjedan deset dana nakon dolaska 9ro5tovih, da joj je odgovaralo ostaviti rijateljicu, ili rijateljičinu kočiju, u donjem dijelu gradi%a, te se sama vra%ala u 9amden- lace, a dok je hodala 6ilsom-streetom, imala je sre%u da sretne admirala. Sam je stajao red izlogom trgovine gra5ike, s rukama na le7ima zami!ljeno roučavaju%i jednu gra5iku, a ona je mogla neo a$ena ro%i kraj njega da ga nije dotaknula i obratila mu se kako bi rivukla njegovu ozornost. 6e7utim, kad ju je ugledao i re oznao, učinio je to na svoj uobičajeni otvoreni i dobrodu!ni način. 2Na, jeste li to viG Nvala vam, hvala vam. O hodite se rema meni kao rema rijatelja. Bogledajte me, stojim ovdje i zurim u sliku. ?ikad ne mogu bez zaustavljanja ro%i ovuda. Dli kakva je ovo stvar, a navodno je brodi%. Bogledajte ga. (este li ikad vidjeli ne!to takvoG Kakvi čudni ljudi moraju biti ti slikari ako misle da bi itko riskirao svoj $ivot u tako bezobličnoj orahovoj ljusci. D i ak, tu su dva d$entlmena koji osve le$erno romatraju stijene i lanine, kao da se u sljede%em trenutku ne%e revrnuti, !to je neizbje$no. Bitam se gdje je izgra7en taj brodi%G3 Srdačno se nasmijao. 2(a u njemu ne bih re!ao ni ojilo za konje. ?o3, okrenuv!i se od izloga 2kamo ste krenuliG 6ogu li nekamo o%i za vas, ili s vamaG 6ogu li vam biti od kakve koristiG3 2?e, hvala vam, osim ako biste mi ru$ili zadovoljstvo i malo ro!etati sa mnom ukoliko idemo u istom smjeru. (a se vra%am ku%i.3 2>o svakako, svim srcem. )a, da, lije o %emo zajedno ro!etati, a imam vam ne!to re%i tijekom !etnje. Evo, uhvatite me od ruku" tako je" ne osje%am se ugodno ako me $ena ne dr$i od ruku. <os odeJ Kakav je ono brodi%J3 (o! je jednom ogledao sliku kad su očeli hodati. 2(este li rekli da mi ne!to $elite is ričati, gos odineG3 2)a, $elim. 4skoro. Dli ribli$ava se jedan rijatelj, ka etan /rigden" no samo %u ga ozdraviti u rolazu. ?e%u se zaustavljati. /rigden začu7eno zuri jer je sa mnom jedna druga dama, a ne moja $ena. Ona je, sirotica, ostala kod ku%e zbog noge. ?a jednoj eti ima $ulj veličine novči%a od tri !ilinga. Dko ogledate na drugu stranu ulice, vidjet %ete kako se onuda s u!taju admiral /rand i njegov brat. /ijedni ljudi, obojicaJ )rago mi je da nisu na ovoj strani ulice. So hy ih ne mo$e odnijeti. (ednom su me odlo revarili & odveli

su neke od mojih najboljih ljudi. 0s ričat %u vam cijelu riču jednom drugom rigodom. Ondje su stari sir Drchibald )reM i njegov unuk. <ledajte, vidi nas" okazuje vam rukoljub" misli da ste moja $ena. Dh, mir je rebrzo stigao za tog čovjeka. (adni stari sir DrchibaldJ Kako vam se svi7a /ath, gos o7ice ElliotG ?ama sasvim odgovara. 4vijek susre%emo ovog ili onog starog rijatelja" ulice su ih svako jutro une" sigurno uvijek imamo s kim o ričati" a tada objegnemo od svih njih i zatvorimo se u na!im sobama, rivučemo

svoje naslonjače i osje%amo se ugodno kao u Kellynchu, da, ili kao !to smo se osje%ali u ?orth Tarmouthu i )ealu. 6ogu vam re%i da nas na!e sobe ovdje odsje%aju na one !to smo ih rvi ut imali u ?orth Tarmouthu. =jetar u!e kroz jednu od dasaka na osve isti način.3 Kad su stigli malo dalje, Dnne je onovno oku!ala saznati !to joj ima re%i. ?adala se da %e njezina radoznalost biti zadovoljena kad se maknu s 6ilsom-streeta, ali je i dalje morala čekati jer je admiral odlučio da s ričom ne%e očeti sve dok ne stignu do rostranijeg i mirnijeg /elmonta, a kako ona nije gos o7a 9ro5t, mora ustiti njemu na volju. Bočeo je čim su stigli do uzbrdice /elmonta. 2Ba, sad %ete čuti ne!to !to %e vas iznenaditi. Dli naj rije mi morate re%i ime mlade dame o kojoj %u ričati. One mlade dame, znate, za koju smo svi bili tako zabrinuti. Ona gos o7ica 6usgrove kojoj se sve to doga7alo. ?jezin krsno ime & uvijek zaboravim njezino krsno ime.3 Dnne se ostidjela !to se činilo da je tako brzo razumjela, kako doista jest, ali sad je mirno mogla re%i ime 2Eouisa3. 2)a, da, gos o7ica Eouisa 6usgrove, tako se zove. =olio bih da mlade dame nemaju tako mnogo različitih krsnih imena. ?ikad ih ne bih zaboravljao kad bi sve bile So hy ili tako nekako. Ba, svi smo mislili, znate, da %e se ta gos o7ica Eouisa udati za Predericka. 4dvarao joj je iz tjedna u tjedan. (edino smo se itali !to čekaju, a tada se dogodilo ono u Eymeu" tada je ostalo sasvim jasno da moraju čekati da ona ozdravi. ?o čak je i tada bilo nečeg čudnog u njihovu dr$anju. 4mjesto da ostane u Eymeu, on je oti!ao u Blymouth, a otom je osjetio EdMarda. Kad smo se vratili iz 6ineheada, on je ve% bio kod EdMarda i otad je ondje. 4o %e ga nismo vidjeli od studenog. Iak ni So hy to nije mogla razumjeti. Dli sad je situacija do$ivjela krajnje neobičan reokret" jer ta mlada dama, ta ista gos o7ica 6usgrove, umjesto da se s rema udati za Predericka, kani se udati za (amesa /enMicka. Boznajete (amesa /enMicka.3 26alo. Bovr!no oznajem ka etana /enMicka.3 2Ba, ona %e se udati za njega. ?e, najvjerojatnije su ve% o$enjeni, jer ne znam za!to bi čekali.3 2Ka etan /enMick me se dojmio kao veoma ugodan mladi čovjek3, rekla je Dnne, 2a koliko sam shvatila, osjeduje izvrstan karakter.3 2O, da, da, ba! se ni!ta ne mo$e re%i rotiv (amesa /enMicka.

On je samo za ovjednik, istina, romaknut ro!lo ljeto, a ovo su te!ka vremena za na redovanje, ali nema ba! nikakve mane, koliko mi je oznato. Krasan momak dobra srca, uvjeravam vas, i veoma aktivan, revan časnik, !to mo$da ne biste omislili jer ono njegovo blago ona!anje mo$e omalo zavarati.3 26islim da grije!ite u tome, gos odine. 0z ona!anja ka etana /enMicka nikad ne bih zaključila da mu nedostaje hrabrosti. ?jegovo je ona!anje izrazito ugodno i uvjerena sam da %e o %enito biti ugodni u dru!tvu.3 2?o, dakle, dame obično najbolje rocjenjuju, ali (ames /enMick je malo revi!e mlak za mene, a remda je to najvjerojatnije na!a ristranost, So hy i ja mislimo da je Prederick bolji od njega. Prederick osjeduje ne!to !to je vi!e o na!em ukusu.3 Dnne se na!la u klo ci. Samo se kanila us rotiviti revi!e čestom stavu da su hrabrost i blagost nekom atibilne, a nikako rikazati ona!anje ka etana /enMicka kao najbolje mogu%e, a je, nakon kratkog oklijevanja, očela govoriti' 2?isam oku!avala ni na koji način us orediti dvojicu rijatelja3, ali ju je admiral rekinuo i rekao' 20 to je sigurno točno. ?isu samo obične glasine. Iuli smo to od samog Predericka. ?jegova je sestra jučer rimila ismo od njega u kojem nam je sve to is ričao, a on je u ravo rimio ismo od Narvillea, na isano na licu mjesta, iz 4 ercrossa. Bret ostavljam da se svi nalaze u 4 ercrossu.3 >o je bila rilika kojoj Dnne nije mogla odoljeti" stoga je rekla' 2?adam se, admirale, nadam se da u ismu ka etana WentMortha nije bilo ničega !to je izazvalo zabrinutost vas i gos o7e 9ro5t. Bro!le se jeseni doista činilo da ostoji rivr$enost izme7u njega i Eouise 6usgrove, ali nadam se da su osje%aji na obje strane odjednako izblijedjeli, bez ičije atnje. ?adam se da njegovo ismo ne daje naslutiti da je riječ o nesretnom čovjeku.3 2?i slučajno, ni slučajno" nema nikakve zamjerke ili uzdaha, od očetka do kraja.3 Dnne je s ustila ogled kako bi rikrila smije!ak. 2?e, ne" Prederick nije čovjek koji bi jadikovao i $alio se" ima revi!e $ivotne snage za to. Dko se djevojci vi!e svi7a drugi, sasvim je u redu da ga dobije.3 2Svakako. ?o $elim re%i kako se nadam da u načinu isanja ka etana WentMortha nema ničega !to bi vas navelo na omisao da

se on smatra revarenim od strane svojeg rijatelja, a to bi se moglo i!čitati, znate, čak i ako nije otvoreno rečeno. /ilo bi mi veoma $ao kad bi se uni!tilo rijateljstvo kakvo je ostojalo izme7u njega i ka etana /enMicka, ili kad bi se samo naru!ilo uslijed takvih okolnosti.3 2)a, da, razumijem vas. Dli u ismu nema ba! ničeg takvog. ?ema ba! nikakve zamjerke /enMicku, čak ne ka$e ni ne!to kao Očudim se tomu, imam vlastite razloge za ču7enjeO. ?e, o načinu na koji i!e nikad ne biste omislili da je ikad razmi!ljao o toj gos o7ici *kako se ono zoveG. kao o svojoj budu%oj $eni. Svim se srcem nada da %e biti sretni zajedno, a u tome nema ničeg ne omirljivog, čini mi se.3 Dnn nije bila onako sigurna kako je admiral to $elio rikazati, ali bilo bi beskorisno dalje istra$ivati. Stoga se zadovoljila banalnim rimjedbama, tihom ozorno!%u, a admiral je nastavio o svojemu. 2Siroti PrederickJ3, na koncu je rekao. 2Sad mora očeli iznova s nekom drugom. 6islim da ga moramo dovesti u /ath. So hy mu mora isali i zamoliti ga da do7e u /ath. Ovdje ima dovoljno dra$esnih djevojaka, siguran sam. =i!e nema nikakve koristi od onovnog odlaska u 4 ercross jer je onu drugu gos o7icu 6usgrove, čujem, za rosio njezin brati%, mladi $u nik. ?e mislite li, gos o7ice Elliot, da bismo ga trebali oku!ati nagovoriti da do7e u /athG3

)ok je admiral 9ro5t tako !etao s Dnne i izra$avao svoju $elju da ka etana WentMortha dovede u /ath, ka etan WentMorth je ve% bio na utu onamo. Stigao je rije nego mu je gos o7a 9ro5t isala" kad je Dnne sljede%i ut izi!la u !etnju, vidjela ga je. <os odin Elliot je ratio svoje dvije sestrične i gos o7u 9lay. ?alazili su se u 6ilsom-streetu. Bočela je adati ki!a, ne jako, ali dovoljno da zaklon za dame ostane o$eljan, a jo! vi!e da ostane veoma o$eljno da gos o7icu Elliot ku%i odveze kočija lady )alrym le, o a$ena kako čeka malo dalje" stoga su ona, Dnne i gos o7a 9lay u!le u 6ollandOs#L dok je gos odin Elliot ri!ao lady )alrym le i zamolio je za omo%. 4skoro im se onovno ridru$io nakon !to je us je!no obavio zadatak, naravno' lady )alrym le %e ih rado odvesti ku%i, a ozvat %e ih za nekoliko minuta. ?jezino gos odstvo ima kočiju na četiri kotača i dovoljno mjesta za dva ara okrenuta jedan rema drugome, a se u njoj nisu mogle udobno voziti vi!e od četiri osobe. <os o7ica 9arteret je bila sa svojom majkom" slijedom toga, nije bilo razumno očekivati smje!taj za sve tri dame iz 9amden- lacea. Fto se tiče gos o7ice Elliot, nije mogla ostojati nikakva sumnja. /ez obzira na to tko se na7e u ne rilici, ona ne smije atiti, ali malo je otrajalo dok se druge dvije dame nisu us jele uljudno dogovoriti. Ki!a je za ravo samo si ila, a Dnne je osve iskreno tvrdila da %e radije ro!etati s
29

6ollandOs & oznata slastičarnica u /athu.

gos odinom Elliotom. Dli ni gos o7a 9lay nije smatrala da je tako lagana ki!ica nekakav roblem" jedva da je tu i tamo ala neka ka ljica, a njezine su čizmice tako čvrsteJ 6nogo čvr!%e nego čizmice gos o7ice Dnne" ukratko rečeno, njezina ju je ristojnost navela da jednako uljudno kao i Dnne zahtijeva da ona ostane s gos odinom Elliotom, a o tome su ras ravljale s tako rijaznom i odlučnom velikodu!no!%u da su roblem morali rije!iti ostali" gos o7ica Elliot je tvrdila da je gos o7a 9lay ve% ionako rehla7ena, a gos odin Elliot je zaključio da su čizmice njegove sestrične Dnne i ak čvr!%e. 4 skladu s tim, odre7eno je da %e se gos o7a 9lay vratiti kočijom, a ba! kad su donijeli tu odluku Dnne je, budu%i da je sjedila kraj rozora, ugledala, jasno i ne ogre!ivo, ka etana WentMortha koji je hodao ulicom. Samo je ona o azila kako se trgnula, ali je odmah zaključila da je ona najve%a budala na svijetu, osve neuračunljiva i a surdnaJ ?ekoliko minuta ni!ta nije vidjela red sobom. Sve joj se omije!alo. /ila je izgubljena" kad je us jela srediti svoja osjetila, otkrila je da ostali jo! čekaju kočiju, a gos odin Elliot *uvijek s reman udovoljiti. u ravo je krenuo do 4nion-streeta kako bi ne!to obavio za gos o7u 9lay. Sad je silno $eljela o%i do vrata i ogledati ada li ki!a. :a!to bi sumnjala u sebe da ima neki drugi motivG Ka etan WentMorth je ve% zacijelo nestao s vidika. 4stala je, o%i %e, jedna njezina olovica ne bi uvijek trebala biti toliko mudrija od druge olovice, ili uvijek sumnjati da je druga olovica gora no !to jest. Bogledat %e ada li ki!a. 6e7utim, uskoro ju je oslao natrag ulazak ka etana WentMortha" u!ao je u dru!tvu d$entlmena i dama, očito svojih oznanika, kojima se zacijelo ridru$io malo dalje niz ulicu. ?ikad ranije nije o azila da je tako očito iznena7en i zbunjen ri ogledu na nju" lice mu je orumenjelo. Brvi ut otkako su obnovili svoje oznanstvo osje%ala je da ona otkriva manje emocija nego on. /ila je u rednosti jer se u osljednjih nekoliko trenutaka ri remila na susret. Svi sna$ni, zaslje ljuju%i, smu%uju%i rvi učinci golema iznena7enja kod nje su ro!li. 6e7utim, i ak su njome i dalje harali osje%ajiJ 4zbu7enost, bol, zadovoljstvo, ne!to izme7u ushi%enja i čemera. Obratio joj se, a otom se okrenuo na drugu stranu. 4 njegovu se dr$anju osje%ala nelagoda. ?ije ga mogla o isati ni kao hladno ni kao srdačno, ili bilo !to drugo, osim nelagodno.

?o nakon kratkog intervala, ri!ao joj je i onovno rogovorio. Cazmijenili su itanja o zajedničkim ternama" vjerojatno niti jedno od njih dvoje nije bilo mnogo ametnije zbog odgovora !to su ih čuli, a Dnne je i dalje osje%ala da on nije onako o u!ten kao ranije. Canije su, zato !to su tako mnogo vremena rovodili u dru!tvu, morali razgovarati jedno s drugim uz obilje navodne ravnodu!nosti i smirenosti, ali sada mu to nije us ijevalo. =rijeme ga je romijenilo, ili ga je Eouisa romijenila. Osje%ala je da u njemu ostoji svjesnost nečega. =eoma je dobro izgledao, ne kao da je imao zdravstvenih ili emocionalnih roblema, a govorio je o 4 ercrossu, o 6usgroveima, čak i o Eouisi" ali ka etan WentMorth se i ak nije ugodno osje%ao, nije bio le$eran, nije mogao glumiti da jest. ?ije se iznenadila, ali se ra$alostila kad je rimijetila da ga Elizabeth ne $eli ozdraviti. =idjela je da je on o azio Elizabeth, da je Elizabeth o azila njega, da su se re oznali" bila je uvjerena u njegovu s remnost da ga rihvate kao oznanika, očekivao je to, ali ju je zaboljelo kad je vidjela kako se njezina sestra hladno okre%e na drugu stranu. Sad se ondje zaustavila kočija lady )alrym le koju je gos o7ica Elliot ve% veoma nestr ljivo i!čekivala" u!ao je sluga i objavio dolazak kočije. O et je očela adati ki!a i do!lo je do odugovlačenja, kome!anja i brbljanja, a sve je to ljudima u slastičarnici trebalo jasno staviti do znanja da lady )alrym le dolazi o gos o7icu Elliot. ?a koncu su gos o7ica Elliot i njezina rijateljica, samo u ratnji sluge *jer se ro7ak jo! nije vratio., krenule rema kočiji" ka etan WentMorth je gledao za njima, a otom se o et okrenuo k Dnne, te joj vi!e dr$anjem nego riječima onudio svoje usluge. 2=eoma sam vam zahvalna3, glasio je njezin odgovor, 2ali ja ne idem s njima. Kočija ne mo$e rimiti toliko ljudi. (a %u ro!etati. =i!e volim !etati.3 2Dli ada ki!a.3 2O, samo si i. ?i!ta !to bi mi smetalo.3 ?akon trenutka !utnje, on je rekao' 2Bremda sam tek jučer stigao, ve% sam se ro isno o remio za /ath, vidite3, okazao je novi ki!obran. 2=olio bih da ga uzmete ako ste odlučili !etati, mada mislim da bi bilo ametnije kad biste mi do ustili da vam osiguram maleni jedno reg.3 /ila mu je veoma zahvalna, ali je sve to odbila i onovila kako je uvjerena da %e ki!a uskoro restati, te dodala' 2Samo čekam

gos odina Elliota. Sigurna sam da %e brzo do%i. >ek !to je izgovorila te riječi, gos odin Elliot je u!ao. Ka etan WentMorth ga se sasyim dobro sje%ao. 0zme7u njega i čovjeka koji je stajao na stubama u Eymeu, dive%i se Dnne dok je rolazila, nije bilo nikakve razlike, osim !to se sad ona!ao, dr$ao i izgledao kao rivilegirani ro7ak i rijatelj. Hustro je u!ao, činilo se da vidi i misli jedino na nju, is ričao se zbog zadr$avanja, $alio je !to je morala čekati i $elio ju je bez daljnjih odugovlačenja odvesti ku%i" u sljede%em su trenutku zajedno oti!li, rukom od ruku, a dok je rolazila kraj njega, samo je imala vremena za blagi, smeteni ogled i riječi 2$elim vam ugodno jutro.3 Iim su se izgubili iz vida, dame iz dru!tva ka etana WentMortha očele su razgovarati o njima. 2Iini mi se da se gos odinu Elliotu svi7a njegova sestričnaG3 2O, da, to je osve jasno. Iovjek mo$e ogoditi !to %e se tu dogoditi. 4vijek je s njima" na ola $ivi u toj obitelji, mislim. Kako veoma naočit mu!karacJ3 2)a, a gos o7ica Dtkinson, koja je jednom s njim večerala kod Wallisovih, ka$e da je najugodniji čovjek od svih s kojima se ikad na!la u dru!tvu.3 2Ona je dra$esna, mislim" Dnne Elliot" veoma dra$esna, kad je čovjek bolje ogleda. ?ije ba! lije o to re%i, ali riznajem da mi se svi7a vi!e nego njezina sestra.3 2O, i meni.3 20 meni. ?eus oredivo. Dli svi su mu!karci ludi za gos o7icom Elliot. Dnne je revi!e ro5injena za njih.3 Dnne bi bila osebno zahvalna svojem brati%u da je mogao hodati uz nju sve do 9amden- lacea ne izustiv!i niti jedne jedine riječi. ?ikad joj nije bilo tako te!ko slu!ati ga, mada ni!ta nije moglo nadma!iti njegovu a$nju i brigu, i remda su njegove teme uglavnom bile takve da su uvijek zanimljive & ohvale, to le, ravedne i senzibilne, na račun lady Cussell, i veoma razumne insinuacije rotiv gos o7e 9lay. ?o u tim je trenucima mogla misliti jedino na ka etana WentMortha. ?ije razumjela njegove sada!nje osje%aje, ati li doista od velikog razočaranja ili ne" a dok ne dobije odgovor na to itanje ne%e se mo%i smiriti. ?adala se da %e s vremenom ostati mudra i razumna" ali na$alost, morala je riznati da zasad jo! nije mudra. (o! je jedno itanje sad bilo veoma va$no za nju, a to je koliko se dugo namjerava zadr$ati u /athu" nije to s omenuo, ili se

ona nije mogla sjetiti. 6o$da je samo u rolazu. ?o vjerojatnije je da je do!ao kako bi tu roveo neko vrijeme. 4 tom slučaju, budu%i da je tako uobičajeno da svatko vidi svakoga u /athu, lady Cussell %e ga zasigurno negdje vidjeti. No%e li ga se sjetitiG Kako %e sve to bitiG ?adala se da %e s vremenom ostati mudra i razumna" ali na$alost, morala je riznati da zasad jo! nije mudra. (o! je jedno itanje sad bilo veoma va$no za nju, a to je koliko se dugo namjerava zadr$ati u /athu" nije to s omenuo, ili se ona

nije mogla sjetiti. 6o$da je samo u rolazu. ?o vjerojatnije je da je do!ao kako bi tu roveo neko vrijeme. 4 tom slučaju, budu%i da je tako uobičajeno da svatko vidi svakoga u /athu, lady Cussell %e ga zasigurno negdje vidjeti. No%e li ga se sjetitiG Kako %e sve to bitiG =e% je morala re%i lady Cussell da %e se Eouisa 6usgrove udati za ka etana /enMicka. ?ije joj bilo osobito ugodno ri ogledu na iznena7enje lady Cussell, a sada, ako se kojim slučajem na7e u dru!tvu ka etana WentMortha, njezino ne ot uno oznavanje situacije moglo bi ove%ati redrasude rotiv njega. 0du%eg je jutra Dnne izi!la sa svojom rijateljicom i tijekom rvog sata ne restano je, i nekako restra!eno, azila ho%e li ga negdje ugledati, ali uzalud" no na koncu ga je, dok su se vra%ale niz Bulteney-street, o azila na desnoj strani ulice i to iz takve udaljenosti da ga je mogla gledati du$ ve%eg dijela ulice. Oko njega je bilo mnogo drugih mu!karaca, mnoge su sku ine hodale u istom ravcu, ali odmah ga je re oznala. 0nstinktivno je ogledala lady Cussell, ali nije ni omislila da ga je i ona tako brzo re oznala. ?e, nije se moglo očekivati da %e ga lady Cussell o aziti sve dok ne stignu u ne osrednu blizinu. 6e7utim, s vremena na vrijeme ju je tjeskobno ogledavala, a kad se ribli$io trenutak u kojem ga je morala ugledati, mada se nije usudila o et je ogledati *jer je znala da njezino vlastito lice nije rikladno za gledanje., i ak je bila osve svjesna da su oči lady Cussell okrenute točno rema njemu, da ga na eto romatra. 6ogla je osve razumjeti kako on zacijelo 5ascinira um lady Cussell, koliko joj mora biti te!ko skrenuti ogled, razumjela je njezinu za anjenost kad je shvatila da je ro!lo osam ili devet godina, ali ni strane klime ni aktivna slu$ba nisu mu oduzele ni trunku osobnog dostojanstvaJ Lady Cussell je na koncu ovukla glavu unatrag. )akle, !to li %e re%i o njemuG 2Bitat %e! se3, rekla je, 2!to mi je tako dugo rivlačilo ogled" tra$ila sam neke zavjese za rozore o kojima su mi sino% ričale lady Dlicia i gos o7a Prankland. O isale su zavjese na rozorima salona jedne ku%e na toj strani ulice, tvrde%i da su najlje !e i najbolje ostavljene u cijelom /athu, ali se nisu mogle sjetiti broja ku%e, a ja sam oku!avala otkriti koja bi mogla biti" no riznajem da ovdje ne vidim nikakve zavjese koje odgovaraju tom o isu.3 Dnne je uzdahnula, orumenjela i nasmije!ila se, od sa$aljenja ili rezira, s ram svoje rijateljice sebe same. Ono zbog čega je najvi!e $alila bilo je to !to joj je zbog takvog tra%enja zabrinutosti i

o reza romaknuo ravi trenutak da vidi je li on o azio njih. Bro!ao je dan ili dva bez značajnijih zbivanja. Kazali!te ili dru!tvene rostorije, kamo on najvjerojatnije zalazi, nisu dovoljno otmjeni za Elliote čije se večernje razbibrige sastoje isključivo od otmjene glu osti rivatnih zabava, kojima su se sve vi!e bavili" a Dnne je, umorna od takvog stanja stagnacije, bolesna od neznanja, smatraju%i se jačom jer njezina snaga nije stavljena na ku!nju, jedva čekala koncertnu večer. Cadilo se o dobrotvornom koncertu za osobu koja je bila od okroviteljstvom lady )alrym le. (asno da moraju o%i. :a ravo se očekivalo da %e koncert biti veoma dobar, a ka etan WentMorth veoma voli glazbu. Kad bi barem o et nekoliko minuta us jela razgovarati s njim, vjerovala je da bi bila zadovoljna" a !to se tiče snage da mu se obrati, osje%ala je da %e imali svu otrebnu smjelost ako joj se uka$e rilika. Elizabeth mu je okrenula le7a, lady Cussell se retvarala da ga ne vidi" te su okolnosti ojačale njezine $ivce" osje%ala je da mu duguje ozornost. (ednom je na neki način obe%ala gos o7i Smith da %e tu večer rovesti s njom, ali se tijekom kratkog i $urnog osjeta is ričala i odgodila to, obe%av!i joj dugotrajniji osjet za sutradan. <os o7a Smith se dobrodu!no omirila s tim. 2Svakako3, rekla je, 2samo %ete mi morati sve o tome is ričati kada do7ete. >ko je va!e dru!tvoG3 Dnne ih je sve imenovala. <os o7a Smith ni!ta nije odgovorila, ali kad je Dnne odlazila, rekla je, i to s izrazom lica koji je bio na ola ozbiljan, na ola vragolanski' 2Ba, svim srcem vam $elim da u$ivate u koncertu" i nemojte me sutra iznevjeriti ako budete mogli do%i" jer očinjem slutiti da me vi!e ne%ete često osje%ivati.3 Dnne je to iznenadilo i smutilo, ali nakon !to je trenutak zbunjeno stajala, morala je $urno oti%i, !to joj nije bilo $ao.

Sir Walter, njegove dvije k%eri i gos o7a 9lay bili su rvi od cijelog njihova dru!tva te večeri, a kako se mora čekati na lady )alrym le, zauzeli su mjesta kraj jednog od kamina u osmerokutnoj rostoriji. ?o tek !to su se tako smjestili vrata su se o et otvorila i u!ao je ka etan WentMorth, sam. Dnne mu je bila najbli$e, koraknula je na rijed i odmah mu se obratila. Bri remao se samo naklonit i o%i dalje, ali njezino blago 2Kako steG3 navelo ga je da se zaustavi kraj nje i zauzvrat se ras ita o njoj, bez obzira na im resivnog oca i sestru iza nje. >o !to su se nalazili iza nje koristilo je Dnne" nije znala ni!ta o njihovim ogledima i izrazima lica, te je ostu ila onako kako je dr$ala is ravnim. )ok su oni razgovarali, začula je !a at svojeg oca i Elizabeth. ?ije razabrala riječi, ali je ogodila temu" a kad se ka etan WentMorth naklonio, shvatila je da je njezin otac dobro rocijenio i u utio mu to jednostavno riznavanje oznanstva, a ovla! se okrenula ba! na vrijeme da o azi kako se i Elizabeth lagano naklonila regibanjem koljena. >o je, mada zaka!njelo, nevoljko i neljubazno, i ak bilo bolje od ničega, i njezino se ras olo$enje o ravilo. 6e7utim, nakon !to su ričali o vremenu, /athu i koncertu, njihov je razgovor očeo za injati, a su na koncu tako malo govorili da je očekivala kako %e svakog trenutka oti%i" ali nije to učinio" činilo se da mu se nimalo ne $uri ostaviti je, te je uskoro uz malen osmijeh i bljesak u očima rekao'

2<otovo vas uo %e nisam vidio nakon onoga dana u Eymeu. /ojim se da ste do$ivjeli !ok, a zacijelo ste jo! vi!e atili jer vas tada nije shrvao.3 4vjeravala ga je da nije. 2>o je bio zastra!uju%i sat3, rekao je, 2zastra!uju%i danJ3 Bre!ao je rukom reko očiju, kao da su us omene jo! uvijek revi!e bolne" no začas se o et smije!io i dodao' 2?o taj je dan imao svoje učinke, imao je neke osljedice koje se moraju smatrati u ravo su rotnima

zastra!uju%em. Kad ste bili onako risebni i redlo$ili da /enMick o7e o liječnika, niste mogli znati da %e na koncu njemu njezin o oravak ostati najva$niji.3 2Sigurno nisam mogla ni slutiti. Dli čini se, nadam se da %e biti veoma sretni. ?a obje strane ostoje dobra načela i dobri tem eramenti.3 2)a3, rekao je, ali nije gledao ravno na rijed, 2ali mislim da tu zavr!ava svaka sličnost. Svim srcem im $elim sre%u i radujem se svemu !to ide u korist tomu. Kod ku%e nemaju nikakvih ote!ko%a s kojima se moraju nositi, nikakva rotivljenja, nikakvih hirova, nikakvih odugovlačenja. 6usgrovei se se ona!aju kao i obično, veoma časno i ljubazno, i kao ravi bri$ni roditelji misle jedino na dobrobit svoje k%eri. Sve to ide u rilog njihovoj sre%i, mo$da vi!e nego K3 Brekinuo se. Iinilo se da se odjednom nečega sjetio, te ga je obuzela ona emocija koja je zarumenjela Dnneine obraze i njezin ogled rikovala za tlo. 6e7utim, nakon !to je ročistio grlo, nastavio je' 2Briznajem da mislim kako i ak ostoji različitost, revelika različitost, i to o itanju nečega !to nije manje va$no od uma. Eouisu 6usgrove dr$im veoma rijaznom, dra$esnom djevojkom kojoj ne manjka razboritosti, ali /enMick je ne!to vi!e. On je ametan čovjek, načitan čovjek & i riznajem da me njegova veza s njom donekle iznenadila. )a je riječ o osljedici zahvalnosti, da ju je naučio voljeti jer je vjerovao da ona re5erira njega, to bi bila druga stvar. Dli nemam razloga vjerovati da je tako. 4 ravo su rotno, čini se da je riječ o osve s ontanom osje%aju s njegove strane, a to me iznena7uje. Iovjek o ut njega, u njegovoj situacijiJ S bolom u srcu, ranjen, gotovo slomljenJ Panny Narville je bila doista osebno stvorenje, a njegova rivr$enost njoj doista je bila rivr$enost. Iovjek se ne o oravlja od takve ljubavi rema takvoj $eniJ ?e bi trebao & to se ne doga7a.3 6e7utim, ili zbog s oznaje da se njegov rijatelj o oravio, ili zbog neke druge s oznaje, nije nastavio. Dnne, koja je, us rkos uzrujanom tonu glasa dok je izgovarao osljednji dio, i unatoč svim raznoraznim zvukovima u rostoriji, gotovo ne restanom lu anju vrata i $amoru koji je ondje vladao, jasno čula svaku riječ, osje%ala se začu7eno, zadovoljno, smu%eno, i očela je ubrzano disati, a istodobno su je re lavile različite emocije. )r$ala je nemogu%im govoriti o takvoj temi, a i ak je, nakon kratke stanke, osje%aju%i otrebu za govorenjem i nimalo ne $ele%i ot unu romjenu, samo

djelomice skrenula s teme i rekla' 2)osta ste vremena roveli u Eymeu, mislimG3 2Oko dva tjedna. ?isam mogao oti%i rije nego sam se uvjerio da se Eouisa doista dobro o oravlja. 0mao sam revi!e udjela u doga7aju da bih mogao mirno s avati. :a sve sam ja bio kriv, isključivo ja. ?e bi bila onako tvrdoglava da ja nisam bio revi!e o ustljiv. Seoske ceste oko Eymea su veoma dobre. 6nogo sam hodao i jahao, a !to sam vi!e vidio, to mi se onaj kraj vi!e svi7ao.3 2Silno bih $eljela o et vidjeti Eyme3, rekla je Dnne. 2)oistaJ ?e bih očekivao da %ete u Eymeu na%i ne!to !to bi u vama izazvalo taj osje%aj. Strah i uzrujanost !to ste ih ondje do$ivjeli, na etost uma, na rezanje duha & očekivao bih da %e va! osljednji dojam o Eymeu biti gnu!anje.3 2Bosljednji su sati doista bili veoma mučni3, odgovorila je Dnne, 2ali nakon !to su takvi osje%aji ro!li, često se sa zadovoljstvom sje%am Eymea. ?e mo$e se neko mjesto manje voljeti zato !to se u njemu atilo, ukoliko se nije radilo isključivo o atnji i ničemu drugome & !to u Eymeu nikako nije bio slučaj. /ili smo zabrinuti i uzrujani samo tijekom osljednja dva sata, a ranije je bilo veoma mnogo zabave. >ako mnogo neobičnosti i lje oteJ >ako sam malo utovala da je meni svako novo mjesto zanimljivo, ali Eyme osjeduje ravu lje otu i, ukratko rečeno3, lagano orumenjev!i na neka sje%anja, 2moji su dojmovi o tom gradi%u veoma ugodni.3 Kad je u!utjela, ulazna vrata su se o et otvorila i ojavilo se dru!tvo koje su čekali. 2Lady )alrym le, lady )alrym le3 čuli su se radosni uzvici, a uza svu nestr ljivost kom atibilnu s tjeskobnom elegancijom, sir Walter i njegove dvije dame koraknuli su na rijed kako bi je ozdravili. Lady )alrym le i gos o7ica 9arteret u ratnji gos odina Elliota i ukovnika Wallisa, koji su slučajno stigli gotovo u istom trenutku, u!li su u rostoriju. Ostali su im se ridru$ili, a Dnne se neizbje$no na!la u tom dru!tvu. Odvojili su je od ka etana WentMortha. ?jihov se zanimljiv, mo$da revi!e zanimljiv razgovor morao na neko vrijeme rekinuti, no ta je okora bila neznatna u us oredbi s rado!%u koju je osje%alaJ 4 osljednjih je deset minuta o njegovim osje%ajima rema Eouisi saznala vi!e no !to se usudila nadatiJ Stoga se re ustila zahtjevima dru!tva, neo hodnim uljudnostima trenutka, obuzeta ushi%enim, remda uznemirenim osje%ajima. /ila je dobro ras olo$ena rema svima. Iula je ono !to ju je činilo ljubaznom i obzirnom rema svima, a istodobno je rema svima osje%ala sa$aljenje jer su bili manje sretni od nje.

4godne su emocije malo s lasnule kad se malo kasnije odmaknula od sku ine, kako bi joj se o et ridru$io ka etan WentMorth, i shvatila da je oti!ao. 4 osljednjem je trenutku vidjela kako je skrenuo u koncertnu dvoranu. Oti!ao je, nestao je" na trenutak je osjetila $aljenje. Dli o et %e se sresti. On %e je otra$iti, na%i %e je mnogo rije nego večer zavr!i, a zasad je mo$da bolje da su razdvojeni. >rebao joj je maleni interval kako bi se ribrala. ?akon !to se uskoro otom ojavila lady Cussell i cijelo se

dru!tvo naglo na oku u, reostalo je jedino da odu u koncertnu dvoranu" budu%i da su se nalazili u va$nom dru!tvu, $eljeli su rivu%i !to vi!e ogleda, izazvati jednako mnogo !a ata i uznemiriti !to vi!e ljudi. Elizabeth i Dnne Elliot bile su veoma, veoma sretne dok su ulazile. Elizabeth, rukom od ruku s gos o7icom 9arteret, gledaju%i !iroka le7a vikontese )alrym le red sobom, nije mogla o$eljeti ni!ta !to joj se nije činilo nadohvat ruke" a Dnne & no bila bi uvreda za rirodu Dnneine sre%e kad bi se us ore7ivala sa sre%om njezine sestre" jedna je roizlazila isključivo iz sebične ta!tine, a druga iz nesebične rivr$enosti. Dnne nije vidjela ni!ta od divote u rostoriji, niti je o tome razmi!ljala. ?jezina je sre%a otjecala iznutra. Oči su joj blistale, obrazi se rumenjeli, ali ona o tome ni!ta nije znala. Cazmi!ljala je jedino o osljednjih ola sata, a dok su se ribli$avali svojim mjestima, njezin je um na brzinu ra!članio sve to. ?jegov izbor tema, njegovi izrazi, a jo! vi!e njegovo dr$anje i izgled, bili su takvi da ih je mogla rotumačiti samo na jedan način. ?jegovo mi!ljenje o in5eriornosti Eouise 6usgrove, mi!ljenje koje je nastojao iznijeti, njegovo ču7enje ka etanu /enMicku, njegovi osje%aji o itanju rve, sna$ne rivr$enosti, rečenice koje je za očeo, ali ih nije mogao dovr!iti, njegove na ola okrenute oči i izra$ajni ogledi & sve, sve je to okazivalo da se njegovo srce vra%a k njoj" da vi!e nema ljutnja, zamjerki, izbjegavanja" te da ih nije naslijedilo samo rijateljstvo i o!tovanje, ve% i nje$ni osje%aji iz ro!losti" da, barem dio nje$nih osje%aja iz ro!losti. ?ije mogla zamisliti da ta romjena ukazuje na ne!to manje. Sigurno je voli. >o su bile misli, uz rate%e vizije, koje su tako zaoku ljale i uzbu7ivale da je ostala bez ikakva dara za a$anja" rolazila je rostorijom a da ga nije ni načas vidjela, nije ga čak ni oku!ala otra$iti ogledom. Kad su izabrali svoja sjedala i svi se rikladno smjestili, osvrnula se naokolo kako bi vidjela je li on slučajno u istom dijelu rostorije, ali nije bio, njezin ga ogled nije otkrio" budu%i da je koncert u ravo očinjao, morala se na neko vrijeme zadovoljiti da bude sretna na onizniji način. )ru!tvo se odijelilo i smjestilo na dvije susjedne klu e" Dnne se nalazila me7u onima na rednjoj klu i, a gos odin Elliot je tako dobro manevrirao, uz omo% svojeg rijatelja ukovnika Wallisa, da se us io smjestiti kraj nje. <os o7ica Elliot, okru$ena svojom rodbinom, bila je rimarni objekt galantnosti ukovnika Wallisa, i

stoga osve zadovoljna. Dnnein je um bio u naj rikladnijem stanju za zabavu redvi7enu za tu večer, točno onakvu kakva joj je odgovarala" osje%ala je nje$nost, radovala se veselju, ozorno je ratila znanstveno i str ljivo tr jela zamorno" i nikad joj se niti jedan koncert nije vi!e svi7ao, barem tijekom rvoga dijela. Bri kraju toga dijela, u intervalu nakon jedne talijanske skladbe, objasnila je riječi jesme gos odinu Elliotu. )ijelili su rogram koncerta. 2Ovo je3, rekla je, 2gotovo smisao ili, bolje rečeno, značenje riječi, jer je sigurno da se ne smije razgovarati o smislu talijanske ljubavne jesme & no jedino takvo značenje mogu onuditi" ne mogu se retvarati da razumijem jezik. =eoma mi lo!e ide talijanski.3 2)a, da, vidim. =idim da ni!ta ne znate o tome. 0mate samo toliko znanja iz jezika da doslovce revedete sve te izvrnute, remetnute, sa$ete talijanske stihove na jasan, razumljiv, otmjen engleski. =i!e ni!ta ne morate re%i o svojem neznanju. >u je dokaz.3 2?e%u se rotiviti tako obzirnoj uljudnosti, ali ne bih $eljela da me ocjenjuje ravi stručnjak.3 2=e% tako dugo nisam imao zadovoljstvo osjetiti vas u 9amden- laceu3, odgovorio je, 2bez ikakva znanja o gos o7ici Dnne Elliot" i doista je smatram revi!e skromnom osobom da bi svijet znao za ola njezinih ostignu%a, i tako svestrano obrazovanom za takvu skromnost.3 2Sram vas biloJ >o je revi!e laskanja. :aboravila sam !to %emo dalje slu!ati 3, okrenuv!i se rogramu. 26o$da3, tihim je glasom rekao gos odin Elliot, 2va! karakter oznajem dulje no !to vi mislite.3 2)oistaG Kako toG 6ogli ste ga u oznati samo otkako sam stigla u /ath, osim !to ste ranije mogli čuti kako moja obitelj govori o meni.3 2Boznavao sam vas o ričanju mnogo rije no !to ste stigli u /ath. Iuo sam kako vas o isuju oni koji su vas intimno oznavali. =e% vas dugi niz godina oznajem o ričanju. =a!u osobnost, va!u narav, ostignu%a, ona!anje & sve mi je to o isano, sve mi je redstavljeno.3 <os odin Elliot se nije razočarao jer je obudio zanimanje kakvom se nadao. ?itko ne mo$e odoljeti rivlačnosti takve zagonetke. Bomisao da su te davno neki bezimeni ljudi o isali oznaniku iz novijeg doba doista je neodoljiva, Dnne je ostala veoma znati$eljna. Bitala se i usrdno ga is itivala, ali uzalud. 4$ivao

je u is itivanju, ali nije htio re%i. 2?e, ne, mo$da jednom drugom rigodom, ali ne sada.3 Sad ne%e s ominjati nikakva imena, ali uvjeravao ju je da je to činjenica. Brije mnogo je godina dobio takav o is gos o7ice Dnne Elliot, a to je u njemu stvorilo veoma visoko mi!ljenje o njoj i izazvalo to lu $elju da je u ozna. Dnne se nije mogla sjetiti nikoga tko je rije mnogo godina tako lije o govorio o njoj, osim gos odina WentMortha iz 6onk5orda, brata ka etana WentMortha. On se mogao na%i u dru!tvu gos odina Elliota, ali nije imala hrabrosti ostaviti tako izravno itanje. 20me Dnne Elliot3, nastavio je, 2odavno je u meni izazivalo zanimanje. )ugo je zaoku ljalo moju ma!tu i, kad bih se usudio, dahnuo bih svoje $elje da se to ime nikad ne romijeni.3 =jerovala je da su tako glasile njegove riječi, ali tek !to ih je čula ozornost su joj zaoku ili drugi zvukovi ne osredno iza nje, koji su sve drugo učinili neva$nim. Cazgovarati su njezin otac i lady )alrym le. 2?aočit mu!karac3, rekao je sir Walter, 2veoma naočit mu!karac.3 2=eoma otmjen mlad čovjek, doistaJ3, rekla je lady )alrym le. 2Otmjenije dr$anje od onoga !to se obično vidi u /athu. 0rac, rekla bih.3 2?e, slučajno znam kako se zove. Bovr!no oznanstvo. WentMorth, ka etan WentMorth iz mornarice. ?jegova je sestra udana za mojeg najmo rimca u Somersetshireu, admirala 9ro5ta koji je unajmio Kellynch.3 Brije nego je sir Walter sve to izgovorio, Dnneine su oči ogledale u ravom smjeru i ugledale ka etana WentMortha" stajao je malo dalje, u malenoj sku ini mu!karaca. Kad je njezin ogled ao na njega, činilo se da je on skrenuo svoj. >ako je izgledalo. Kao da je trenutak zakasnila, a vi!e je nije ogledao sve dok se usudila romatrati ga. ?o koncert je o et očinjao a je bila rimorana vratiti svoju ozornost na orkestar i gledati ravno na rijed. Kad je o et us jela ogledati onamo, vi!e ga nije bilo. ?ije joj se mogao ribli$iti čak i da je to $elio" bila je okru$ena sa svih strana, ali bi rado susrela njegov ogled. Ciječi gos odina Elliota tako7er su je uznemirile. =i!e nije $eljela razgovarati s njim. Heljela je da ne bude tako blizu nje. Brvi je dio zavr!io. ?adala se da %e sada do%i do neke korisne romjene, a nakon kratkog razdoblja ti!ine u dru!tvu neki od njih

odlučili su o%i u otragu za čajem. Dnne je bila jedna od nekolicine koji su odlučili ostati na svojim mjestima. Ostala je sjediti, a to je učinila i lady Cussell, ali je imala zadovoljstvo rije!iti se gos odina Elliota, i nije kanila izbjegavati razgovor s ka etanom WentMorthom, bez obzira na svoje osje%aje s ram lady Cussell, bude li joj se ru$ila rilika za to. Bo izrazu lica lady Cussell znala je da ga je vidjela. 6e7utim, on nije do!ao. Dnne se koji ut učinilo da ga vidi u daljini, ali nije joj ri!ao. >jeskobna je stanka s oro rolazila. Ostali su se vratili, dvorana se o et is unila, svi su onovno zauzeli svoja mjesta i očekivao se jo! jedan sat u$ivanja ili dosade, jo! jedan sat glazbe izazivat %e ushi%enje ili zijevanje, ovisno o tome revladava li stvarni ili glumljeni ukus. Dnne je uglavnom očekivala sat vremena uzrujavanja. ?e mo$e odande oti%i a da jo! jednom ne vidi ka etana WentMortha, bez razmjene barem jednog rijateljskog ogleda. ?akon !to su se onovno smjestili, do!lo je do mnogih romjena, a rezultat je bio ovoljan za Dnne. Bukovnik Wallis je odbio sjesti, a Elizabeth i gos o7ica 9arteret su ozvale gos odina Elliota, tako da on to nije mogao odbiti, da sjedne izme7u njih" uslijed jo! nekih romjena, kao i malo njezina vlastitog nastojanja, Dnne je us jela sjesti mnogo bli$e kraju klu e nego ranije, mnogo bli$e rolazu. )ok je to činila, morala se us orediti s gos o7icom Earolles, ne onovljivom gos o7icom EarollesQ-, ali i ak je to učinila, ali bez osobitog us jeha" remda se činilo ovoljnim kad su njezini rvi susjedi rano oti!li jer se na!la na samom kraju klu e rije nego je koncert zavr!io. 4 takvoj se situaciji nalazila, sa slobodnim mjestom kraj sebe, kad se ka etan WentMorth o et ojavio na vidiku. =idjela ga je u blizini. 0 on je nju vidio, a i ak je izgledao mrko i doimao se neodlučnim, te se na okon veoma s oro ri7ai$io dovoljno da mo$e razgovarati s njom. Osje%ala je da ne!to nije u redu. Bromjena je bila očita. Cazlika izme7u njegova sada!njeg dr$anja i onoga u osmerokutnoj rostoriji bila je u adljivo velika. :a!to je takoG Bomislila je na svojeg oca, na lady Cussell. (e li moglo biti nekih neugodnih ogledaG Bočeo je razgovorom o koncertu, ozbiljno, vi!e kao ka etan WentMorth iz 4 ercrossa" rekao je da je razočaran, očekivao je bolje jevanje i, ukratko rečeno, ne%e mu biti $ao kad
30

<os o7ica Earolles & lik iz romana 9ecilia *+@,#.. s isateljice Panny /urney *+@A#.-+,;-.." kad odlazi u kazali!te, heroina se smje!ta tako da mo$e razgovarati s onima s kojima %e se baviti.

koncert zavr!i. Dnne je odgovorila, a tako je lije o branila izvedbu, o!tuju%i njegove stavove, tako ljubazno da se njegov izraz lica smek!ao, te je o et rogovorio gotovo se smije!e%i. Cazgovarali su jo! nekoliko minuta" obolj!anje se zadr$alo" čak je s ustio ogled na klu u, kao da ondje vidi mjesto koje se is lati zauzeti, ali se Dnne u tom trenutku morala okrenuti jer ju je netko dotaknuo o ramenu. >o je učinio gos odin Ellioali 0s ričao se, ali morao ju je zamoliti da mu o et objasni talijanski. <os o7ica 9arteret silno $eli znati o čemu %e se sad jevati. Dnne to nije mogla odbiti, ali se nikad nije tako nevoljko okorila uljudnosti. >o joj je neizbje$no oduzelo nekoliko minuta, mada se trudila da traje !to kra%e" kad je o et bila slobodna, kad se mogla okrenuti i sjesti kao i ranije, na!la se red ka etanom WentMorthom koji se o ra!tao na neki rezervirani, a i ak u$urbani način. 6orao joj je za$eljeti laku no%. Odlazi & trebao bi !to rije sti%i ku%i. 2:ar se ne is lati ostati radi ove skladbeG3, rekla je Dnne kojoj je odjednom alo na amet ne!to !to ju je tjeralo da govori jo! srdačnije i oticajnije. 2?eJ3 odlučno je odgovorio. 2Ovdje nema ničega zbog čega bi se meni is latilo ostati.3 >ada je odmah oti!ao. Ejubomora na gos odina ElliotaJ >o je bio jedini shvatljiv razlog. Ka etan WentMorth je ljubomoranJ (e li to mogla omisliti rije tjedan dana & rije tri sataJ ?a trenutak je osjetila redivno zadovoljstvo. Dli na$alost, uslijedile su osve drukčije misli. Kako se takva ljubomora mogla smiritiG Kako bi istina mogla do rijeti do njegaG Kako %e, uza sve neobične robleme u njihovim situacijama, on ikad saznati kakvi su njezini ravi osje%ajiG ?esretno je omislila na udvaranje gos odina Elliota. Fteta toga mo$e biti ne rocjenjiva.

Dnne se idu%eg jutra sa zadovoljstvom sjetila obe%anja da %e osjetiti gos o7u Smith, !to je značilo da %e oti%i iz ku%e u vrijeme kad %e gos odin Elliot najvjerojatnije do%i u osjet" jer sad joj je gotovo najva$nije ostalo izbjegavati gos odina Elliota. Brema njemu nije gajila nikakve lo!e osje%aje. 4natoč roblemu njegova udvaranja, dugovala mu je zahvalnost i o!tovanje, mo$da suosje%anje. ?ije mogla otisnuti razmi!ljanje o neobičnim okolnostima njihova oznanstva" o ravu na njezinu ozornost, za koje, čini se, smatra da ga ima na temelju cijele situacije, svojih vlastitih osje%aja, svojih stavova rema njoj. Sve je to bilo veoma neobično. Easkavo, ali bolno. 0mala je mnogo razloga za $aljenje. ?ema nikakve otrebe istra$ivati kako bi se mo$da osje%ala da nema ka etana WentMortha, jer ka etan WentMorth ostoji" bez obzira na to ho%e li sada!nja situacija zavr!iti dobro ili lo!e, njezina %e rivr$enost uvijek ostati uz njega. =jerovala je da je njihovo sjedinjavanje ne bi moglo vi!e odbiti od drugih mu!karaca nego njihov konačni rastanak. :acijelo nikad nitko na ulicama /atha nije imao lje !a razmi!ljanja o uzvi!enoj ljubavi i vječnoj vjernosti od Dnne dok je hodala od 9amden- lacea do Westgate-buildingsa. >o je bilo gotovo dovoljno za ras rostiranje čisto%e i mirisa cijelim utem. /ila je sigurna da %e biti lije o rimljena, a činilo se da joj je njezina rijateljica jutros osebno zahvalna !to je do!la, kao da je uo %e nije očekivala, mada je to bilo dogovoreno.

Odmah je zatra$ila izvje!taj o koncertu, a Dnne se koncerta sje%ala s dovoljno radosti da bi joj se lice ozarilo i ra7o je ričala o tome. S remno je re ričala sve !to je mogla, ali sve je to bilo malo za nekoga tko nije bio ondje, nedovoljno za gos o7u Smith koja je ve% čula, reko ralje i konobara, vi!e o o %enitom us jehu i zbivanjima rethodne večeri od onoga !to joj je Dnne mogla is ričati, te je sad uzalud is itivala o nekim ojedinostima o nazočnima. <os o7a Smith je o ričanju oznavala sve va$ne ili ozlogla!ene osobe u /athu. 26ali )urandi su bili ondje, kako čujem3, rekla je, 2otvorenih usta kako bi hvatali glazbu" o ut goli!avih vra či%a koji čekaju da ih se nahrani. Oni nikad ne ro u!taju koncert.3 2)a. (a ih nisam vidjela, ali sam čula kako gos odin Elliot ka$e da su u rostoriji.3 20bbotsoni, jesu li oni biliG 0 dvije nove lje otice s visokim irskim časnikom koji bi se trebao o$eniti jednom od njih.3 2?e znam. 6islim da nisu bili ondje.3 2Stara lady 6ary 6acleanG :a nju ne moram ni itati. Ona to nikad ne ro u!ta, znam, i sigurno ste je vidjeli. :acijelo je bila u va!em krugu jer, budu%i da ste bili u dru!tvu lady )alrym le, imali ste najbolja mjesta, oko orkestra, naravno.3 2?e, toga sam se bojala. /ilo bi veoma neugodno za mene u svakom ogledu. ?o sre%om, lady )alrym le uvijek $eli sjediti malo dalje" imali smo veoma dobra mjesta, to jest, za slu!anje" ni!ta ne mogu re%i za gledanje, jer se čini da sam veoma malo vidjela.3 2O, vidjeli ste dovoljno od onoga !to vas je zanimalo. 6ogu razumjeti. Iak se i u mno!tvu mo$e u$ivati u nekoj vrsti obiteljskoga kruga, a to ste imali. =i ste sami o sebi bili veliko dru!tvo i niste $eljeli ni!ta izvan toga.3 2Dli trebala sam malo vi!e gledati oko sebe3, rekla je Dnne, svjesna da je za ravo sasvim dovoljno gledala naokolo, ali nije vidjela onoga kojega je $eljela vidjeti. 2?e, ne, bili ste na bolji način zaoku ljeni. ?e morate mi govoriti da ste roveli ugodnu večer. =idim to u va!im očima. 6ogu točno zamisliti kako su sati rolazili, da ste uvijek imali ne!to lije o slu!ati. D tijekom stanki bilo je razgovora.3 Dnne se osmjehnula i rekla' 2:ar to vidite u mojim očimaG3 2)a, vidim. =a! me izraz lica jasno obavje!tava da ste sino% bili u dru!tvu osobe koju dr$ite najugodnijom na svijetu, osobe koja vas trenutno zanima vi!e od cijelog svijeta zajedno.3

Cumenilo se ra!irilo Dnneinim obrazima. ?i!ta nije mogla re%i. 2/udu%i da je tako3, nastavila je gos o7a Smith nakon kratke stanke, 2nadam se da vjerujete kako znam cijeniti ljubaznost koju ste mi jutros iskazali dolaskom ovamo. Odista je veoma lije o od vas !to ste do!li sjediti uza me, a zasigurno biste mogli mnogo ugodnije rovesti svoje vrijeme.3 Dnne nije ni!ta od toga čula. (o! uvijek se zbunjeno čudila ronicavosti svoje rijateljice, nes osobna shvatiti kako je do nje mogao sti%i bilo kakav izvje!taj o ka etanu WentMorthu. ?akon jo! jedne kratke ti!ine K 26olim vas3, rekla je gos o7a Smith, 2zna li gos odin Elliot za va!e oznanstvo sa mnomG :na li da sam ja u /athuG3 2<os odin ElliotJ3, onovila je Dnne i iznena7eno odigla ogled. ?akon trenutka razmi!ljanja shvatila je da je do!la do ogre!nog zaključka. Kad je do!la do te s oznaje, ribrala se, sku ila hrabrost i dodala' 2:ar oznajete gos odina ElliotaG3 2=eoma smo se dobro oznavali3, mračno je odgovorila gos o7a Smith, 2ali čini se da je to ro!lo. Odavno se nismo sreli.3 24o %e nisam bila svjesna toga. ?ikad ranije to niste s omenuli. )a sam znala, mogla sam imati zadovoljstvo s njim razgovarati o vama.3 26oram riznati3, rekla je gos o7a Smith, onovno vedrim tonom, 2kako bih $eljela da imate u ravo to zadovoljstvo. Helim da gos odinu Elliotu govorite o meni. Helim da se zalo$ite za mene. On mi mo$e biti od velike omo%i, a kad biste vi bili tako dobri, draga gos o7ice Elliot, i to reuzeli na sebe, jasno da bi bilo rije!eno.3 2/ila bih veoma sretna" nadam se da ne mo$ete sumnjati u moju s remnost da vam na bilo koji način omognem3, odgovorila je Dnn, 2no čini mi se kako mislite da imam vi!e utjecaja na gos odina Elliota, vi!e rava da vr!im u liv na njega, no !to je slučaj. Sigurna sam da ste, na ovaj ili onaj način, do!li do tog zaključka. 6orate na mene gledati samo kao na ro7akinju gos odina Elliota. Dko u tom svjetlu, ako dr$ite da ostoji ne!to !to bi njegova sestrična mogla zatra$iti od njega, molim vas da mi to bez oklijevanja ka$ete.3 <os o7a Smith joj je dobacila ronicav ogled, nasmije!ila se i rekla' 2Iini mi se da sam se malo zaletjela. 0s ričavam se. >rebala sam čekati slu$benu in5ormaciju. Dli molim vas, draga gos o7ice Elliot, kao staru rijateljicu, da mi na neki način oka$ete kad mogu govoriti. Sljede%i tjedanG )o sljede%eg %u tjedna zasigurno

mo%i smatrati da je sve dogovoreno i tada %u se gos odinu Elliotu mo%i obratiti sa svojim sebičnim lanom.3 2?e3, odgovorila je Dnn, 2ni sljede%i tjedan, ni onaj nakon toga. 4vjeravam vas da ni!ta od onoga o čemu vi razmi!ljate ne%e biti dogovoreno niti u jednom tjednu. ?e%u se udati za gos odina Elliota. =oljela bih znati odakle vam omisao da ho%u.3 <os o7a Smith ju je o et ogledala, ozbiljno ju je romatrala, nasmije!ila se, odmahnula glavom i uzviknula' 2?o, kako bih $eljela da vas razumijemJ Kako bih $eljela znati !to misliteJ Ivrsto vjerujem da ne $elite biti okrutni kada do7e ravi trenutak. )ok ne do7e, znate, mi $ene nikad ne kanimo nekoga imati. >o se me7u nama samo o sebi razumije da %e svaki mu!karac biti odbijen & dok se ne izjasni. Dli za!to biste vi bili okrutniG )o ustite da se zalo$im za mojeg & ne mogu ga nazvati sada!njim rijateljem & ali za mojeg nekada!njeg rijatelja. <dje biste mogli otra$iti bolju rilikuG <dje biste mogli na%i ugodnijeg čovjeka, boljeg d$entlmenaG )o ustite da re oručim gos odina Elliota. Sigurna sam da od ukovnika Wallisa o njemu čujete samo dobro, a tko ga mo$e oznavati bolje od ukovnika WallisaG3 2)raga moja gos o7o Smith, su ruga gos odina Elliota umrla je rije malo vi!e od ola godine. On ne bi smio nikomu udvarati.3 2O, ako su to va!e jedine zamjerke3, nesta!no je uzviknula gos o7a Smith, 2onda je gos odin Elliot siguran, i vi!e se ne%u njime o tere%ivati. ?emojte me zaboraviti kad se udate, to je sve. Stavite mu do znanja da sam ja va!a rijateljica, a tada ne%e smatrati da se od njega revi!e tra$i, !to je sad osve rirodno za njega jer ima tako mnogo vlastitih oslova i obveza, te izbjegava i nastoji se rije!iti onoga čega se mo$e rije!iti & veoma rirodno, mo$da. )evedeset devet od sto ljudi učinilo bi isto. ?aravno, on ne mo$e biti svjestan koliko je to za mene va$no. Ba, gos o7ice Elliot, nadam se i vjerujem da %ete biti veoma sretni. <os odin Elliot ima dovoljno razuma da shvati vrijednost takve $ene. =a! s okoj ne%e biti uni!ten kao moj. Sigurni ste o itanju svih zemaljskih dobara, kao i o itanju njegova karaktera. ?itko ga ne%e navesti da o7e ogre!nim utem, nitko ga ne%e odvesti u ro ast.3 2?e3, rekla je Dnn, 2sve to mogu s remno vjerovati kad je riječ o mojem ro7aku. Iini se da osjeduje miran, odlučan tem erament, nimalo odlo$an o asnim u livima. Silno ga o!tujem. ?emam nikakva razloga, rema svemu !to sam vidjela, za drukčije mi!ljenje. Dli ne oznajem ga dugo, a mislim da on nije čovjek kojeg se brzo

mo$e dobro u oznati. :ar vas način na koji govorim o njemu, gos o7o Smith, ne mo$e uvjeriti da mi on ni!ta ne značiG :asigurno sam dovoljno smirena. 0 dajem vam riječ da mi on nije ni!ta. Dko me ikad za rosi, a imam veoma malo razloga vjerovati da to kani učiniti, odbit %u ga. 4vjeravam vas da se ne%u udati za njega. 4vjeravam vas da gos odin Elliot nije nimalo zaslu$an za zadovoljstvo koje mi je sino%nji koncert ru$io, ne gos odin Elliot" nije gos odin Elliot taj koji K3 Brekinula se, orumenjela i o$alila da je tako mnogo rekla, ali manje ne bi bilo dovoljno. <os o7a Smith bi te!ko tako brzo ovjerovala u neus jeh gos odina Elliota kad ne bi čula da ostoji netko drugi. Ovako se odmah ovukla, doimaju%i se kao da ni!ta dalje nije shva%ala, a Dnn je, $ele%i izbje%i daljnja itanja, nestr ljivo $eljela saznati za!to je gos o7a Smith zaključila da %e se ona udati za gos odina Eliota, odakle joj ta ideja, od koga je to mogla čuti. 26olim vas, recite mi kako vam je to alo na amet.3 2Brvi ut mi je to alo na amet3, odgovorila je gos o7a Smith, 2kad sam saznala koliko vremena rovodite zajedno, a tako7er sam osje%ala da se svi iz va!ih obitelji najvjerojatnije tomu nadaju. 6o$ete biti sigurni da su svi va!i oznanici do!li do istog zaključka. ?o čula sam da se o tome govori tek rije dva dana.3 2:ar se doista govorilo o tomeG3 2(este li o azili $enu koja vam je otvorila vrata kad ste me jučer osjetiliG3 2?e. ?ije li to bila gos o7a S eed, kao i obično, ili slu!kinjaG ?isam o azila nikog osebnog.3 2>o je bila moja rijateljica, gos o7a Cooke & sestra Cooke koja vas je, us ut rečeno, silno $eljela vidjeti i bila je ushi%ena kad joj se ru$ila rilika da vam otvori vrata. >ek je u nedjelju stigla iz 6arlborough-buildingsa, i ona mi je rekla da biste se vi trebali udati za gos odina Elliota. Iula je to od same gos o7e Wallis, !to se činilo ouzdanim izvorom. 4 onedjeljak uvečer je sat vremena rovela kod mene i is ričala mi cijelu ovijest.3 29ijelu ovijestG3, onovila je Dnne i nasmijala se. 26islim da nije mogla stvoriti ba! o !irnu ovijest na jednoj tako neutemeljenoj vijesti.3 <os o7a Smith ni!ta nije rekla. 2Dli3, uskoro je nastavila Dnne, 2mada nema nikakve istine u tome da ja ola$em nekakva rava na gos odina Elliota, i ak bih vam veoma rado bila na usluzi, na koji god način mogu. No%u li mu

s omenuti da ste u /athuG No%u li mu renijeti neku orukuG3 2?e, zahvaljujem vam" ne, ni slučajno. 4 zanosu trenutka, i od ogre!nim dojmom, mo$da bih vas oku!ala zainteresirati za neke okolnosti. Dli ne sada, ne, hvala vam, nemam vas čime o tere%ivati.3 26islim da ste rekli kako gos odina Elliota oznajete dugo godinaG3 2>ako je.3 20 rije nego se o$enio, zacijeloG3 2)a" nije bio o$enjen kad sam ga u oznala.3 20 & jeste li se dobro oznavaliG3 20zvrsno.3 2)oistaJ Onda mi, molim vas, is ričajte kakav je bio u to doba $ivota. Silno bih $eljela znati kakav je bio gos odin Elliot kad je bio veoma mlad. (e li bio ovakav kakav se danas činiG3 2<os odina Elliota nisam vidjela ve% tri godine3, glasio je odgovor gos o7e Smith, a govorila je tako ozbiljno da je bilo nemogu%e dalje insistirati na toj temi" Dnne je osje%ala da nije ostigla ni!ta, osim !to je njezina znati$elja orasla. Obje su !utjele, a gos o7a Smith je bila veoma zami!ljena. ?a koncu je rekla' 26olim vas da mi o rostite, gos o7ice Elliot3, uzviknula je svojim uobičajeno srdačnim tonom, 2molim vas da mi o rostite zbog mojih tako !turih odgovora, ali nisam bila sigurna !to bih trebala učiniti. Bitala sam se i razmi!ljala !to bih vam trebala is ričati. >rebalo je uzeti u obzir mnoge stvari. Iovjek ne $eli biti nametljiv, stvarati lo!e dojmove, izazivati nevolje. Katkad se is lati sačuvati čak i glatku ovr!inu obiteljske sloge, mada is od toga mo$da nema ničega trajnog. 6e7utim, odlučila sam" mislim da imam ravo, mislim da biste trebali u oznati ravi karakter gos odina Elliota. Bremda sad u ot unosti vjerujem da nemate namjeru rihvatiti njegovu onudu, nikad se ne zna !to bi se moglo dogoditi. 6o$da biste kasnije mogli imati drukčiji stav rema njemu. Stoga sad oslu!ajte istinu, dok mo$ete biti objektivni. <os odin Elliot je čovjek bez srca ili savjesti" re redeno, o rezno, hladnokrvno stvorenje koje misli samo na sebe" čovjek koji bi, radi svojeg vlastitog interesa ili koristi, očinio svaku okrutnost ili svako izdajstvo koje bi se moglo očiniti bez o asnosti o njega. ?ema nikakvih osje%aja za druge. One za čiju je ro ast glavni krivac, zanemarit %e i na ustiti bez imalo gri$nje savjesti. )o njega uo %e ne mogu do rijeti nikakvi osje%aji za ravdu ili suosje%anje. O,

njegovo je srce crno, razno i crnoJ3 :astala je kad je vidjela kako je Dnne za anjena i kad je uzviknula od ču7enja, a otom je mirnijim tonom dodala' 26oje vas riječi !okiraju. 6orate imati razumijevanja za ovrije7enu, gnjevnu $enu. Dli nastojat %u se kontrolirati. ?e%u ga vrije7ati. Samo %u vam is ričati !to se dogodilo. Iinjenice %e govoriti. /io je risan rijatelj mojeg okojnog mu$a koji mu je vjerovao i volio ga, smatrao ga dobrim kakav je i on bio. >o je rijateljstvo stvoreno rije na!eg vjenčanja. Smatrala, sam ih veoma risnim rijateljima" i ja sam, tako7er, imala izrazito lije o mi!ljenje o gos odinu Elliotu i bila sam njime veoma zadovoljna. Kad netko ima devetnaest godina, znate, onda ne razmi!lja revi!e ozbiljno, ali gos odin Elliot mi se činio jednako dobrim kao i ostali, te daleko ugodnijim od ve%ine drugih, te smo gotovo uvijek bili zajedno. 4glavnom smo boravili u gradu i $ivjeli u stilu. On je tada $ivio u lo!ijim okolnostima, bio je siroma!an" imao je sobu u >em leuQ+ i morao se silno truditi kako bi zadr$ao vanjska obilje$ja d$entlmena. Kod nas je uvijek imao dom, kad god je to $elio" uvijek je bio dobrodo!ao, bio o ut brata. 6oj siroti 9harles, koji je imao najbolju, najvelikodu!niju narav na svijetu, zadnji bi novči% odijelio s njim" znam da su mu njegova sredstva uvijek bila dostu na" znam da mu je često omagao.3 2>o je zasigurno u ravo ono razdoblje $ivota gos odina Elliota3, rekla je Dnne, 2koje me uvijek osebno zanimalo. 6oj otac i sestra zacijelo su ga u oznali ot rilike u to vrijeme. Osobno ga nisam oznavala, samo sam čula o njemu, ali ne!to u njegovom tada!njem ona!anju, u odnosu na mojeg oca i sestru, kao i kasnije u okolnostima njegova braka, bilo mi je nekako nes ojivo s njegovim dana!njim dr$anjem. Kao da se radilo o osve drukčijem čovjeku.3 2:nam sve o tome, znam sve3, uzviknula je gos o7a Smith. 24 oznao je sir Waltera i va!u sestru rije nego sam ja u oznala njega, ali sam ga često čula kako govori o njima. :nam da je bio ozvan i ohrabrivan, i znam da to nije rihvatio. 6o$da vas mogu u oznati s nekim stvarima koje biste te!ko mogli očekivati, a !to se tiče njegova braka, tada sam znala sve o tome. /ili su mi oznati svi razlozi za i rotiv, ja sam bila rijateljica kojoj je ovjeravao svoje nade i lanove, a mada ranije nisam oznavala njegovu $enu *njezin
>em le & sobe za one koji se bave odvjetničke komore.
31

ravom u odvjetničkim krugovima Eondona,

in5eriorni olo$aj u dru!tvu onemogu%avao je to., kasnije sam znala sve o njezinu $ivotu, ili barem sve do osljednjih dviju godina njezina $ivota, a mogu odgovoriti na svako itanje !to ga $elite ostaviti.3 2?e3, rekla je Dnne, 2nemam nikakvih osebnih itanja o njoj. 4vijek sam razumjela da nisu bili sretan ar. ?o voljela bih znati za!to je, u tom razdoblju svojeg $ivota, onako omalova$avao oznanstvo s mojim ocem. 6oj je otac svakako bio sklon ukazati mu ljubaznu i rikladnu a$nju. :a!to se gos odin Elliot ovukaoG3 2<os odin Elliot3, odgovorila je gos o7a Smith, 2u tom je razdoblju $ivota imao jedan cilj na umu obogatiti se, i to mnogo br$e od onoga !to bi mu omogu%ilo bavljenje ravom. Ivrsto je odlučio brakom ste%i bogatstvo. 4 svakom slučaju, odlučio je da mu lanove ne%e osujetiti ne romi!ljeno skla anje braka" znam da je vjerovao *o ravdano ili ne, to ne mogu znati, naravno. da va! otac i sestra, svojim uljudnostima i ozivima, nastoje osti%i skla anje braka izme7u nasljednika i mlade dame" takav brak nikako ne bi is unio njegova očekivanja o itanju stjecanja bogatstva i neovisnosti. >o je bio njegov motiv za ovlačenje, uvjeravam vas. 0s ričao mi je cijelu riču. ?i!ta nije skrivao reda mnom. /ilo je neobično !to je, nakon !to sam vas ostavila u /athu i udala se, moj rvi i najva$niji oznanik ostao va! brati%" te da sam od njega ne restano slu!ala o va!em ocu i sestri. On je o isivao jednu gos o7icu Elliot, a ja sam se s velikom rivr$eno!%u sje%ala druge.3 26o$da ste3, uzviknula je Dnne kad joj je ne!to alo na amet, 2vi gos odinu Elliotu katkad ričali o meniG3 2)oista jesam, veoma često. Običavala sam se hvaliti svojom Dnne Elliot, jamčiti da ste vi osve drukčije stvorenje od K3 ?a vrijeme se zaustavila. 2>o obja!njava ne!to !to je gos odin Elliot sino% rekaoJ3, uzviknula je Dnne. 2Sad mi je jasno. Saznala sam da je davno slu!ao o meni. ?isam mogla shvatiti kako. Kakve !a!ave zamisli čovjeku adaju na amet kad misli o sebiJ Kako lako mo$e ogrije!itiJ Dli, is ričavam se" rekinula sam vas. :nači, gos odin Elliot se o$enio isključivo radi novcaG >a vam je činjenica, vjerojatno, rvi ut otvorila oči o itanju njegova karaktera.3 <os o7a Smith je tu malo oklijevala. 2O, te su stvari revi!e česta ojava. Kad se čovjek kre%e u takvim krugovima, činjenica da mu!karac ili $ena ulaze u brak radi novca ne doima se onako neobičnom kako bi trebala. /ila sam veoma mlada i dru$ila sam se

samo s mladima" bili smo lakomisleni, veseli, bez ikakvih strogih ravila ona!anja. Hivjeli smo za u$itak. Sad mislim drukčije" romijenili su me vrijeme, bolest i čemer" no moram riznati da u onom razdoblju nisam vidjela ni!ta lo!e u onome !to je gos odin Elliot radio. Iiniti ono !to je najbolje za sebe smatralo se du$no!%u.3 2Dli zar ona nije bila $ena iz daleko ni$ih dru!tvenih slojevaG3 2)a, i tomu sam rigovorila, ali on se nije obazirao. ?ovac, novac, samo je to $elio. ?jezin je otac uzgajao goveda za rodaju, njezin je djed bio mesar, ali sve to nije bilo va$no. /ila je dobra $ena, imala je ristojno obrazovanje, u dru!tvo su je uveli neki ro7aci, slučajno je u oznala gos odina Elliota i zaljubila se u njega" s njegove strane nije bilo nikakvih ote!ko%a ni ustručavanja, s obzirom na njegovo odrijetlo. Sva je njegova ozornost bila usredotočena na rocjenjivanje njezina stvarnog imetka rije nego se obvezao. 6o$ete biti sigurni, bez obzira na to koliko gos odin Elliot sad cijeni svoj olo$aj u $ivotu, kao mlad čovjek nije ga ni najmanje cijenio. ?e!to mu je značila činjenica da %e naslijediti imanje Kellynch, ali nije nimalo dr$ao do obiteljske časti. Iesto sam ga čula kako govori da bi, kad bi ostojala mogu%nost rodaje titule baruneta, za edeset 5unti svoju rodao bilo komu, a uključio bi grb i geslo, ime i livreju" ali ne%u ni oku!ati onoviti ola od onoga !to je običavao govoriti o toj temi. ?e bih bila ravedna. 0 ak, vi biste trebali dobiti dokaz, jer ovo su samo riče, i dokaz %ete dobiti.3 2)oista, draga gos o7o Smith, ne $elim gaJ3, uzviknula je Dnne. 2?iste rekli ni!ta su rotno onomu kakav se gos odin Elliot doimao rije nekoliko godina. Ovo je sve za ravo otvrda onoga !to smo običavali čuti i vjerovati. =i!e me zanima za!to je sad toliko drukčijiG3 2Dli da biste meni udovoljili, kad biste bili tako dobri i ozvonili 6ary & čekajte, mislim da bi bilo bolje kad biste vi sami oti!li u moju s ava%u sobu i donijeli mi malenu kutiju s intarzijama koju %ete na%i na gornjoj olici u ormaru.3 Dnne je vidjela da bi njezina rijateljica to silno $eljela, a joj je is unila $elju. )onijela je kutiju i stavila je is red nje, a gos o7a Smith je uzdisala nad njom dok ju je otključavala, te rekla' 2Ovo je uno dokumenata koji su ri adali njemu, mojemu mu$u, maleni dio ovoga !to sam morala regledati kad sam ga izgubila. Bismo koje tra$im na isao mu je gos odin Elliot rije na!ega braka, a slučajno je sačuvano" za!to, te!ko mogu zamisliti. Dli on je bio nemaran i nimalo metodičan, kao i drugi mu!karci, u

tim stvarima" kad sam očela regledavati njegove a ire, na!la sam ovo ismo uz neke jo! manje va$ne od raznih ljudi, razbacane tu i tamo, a istodobno su mnoga daleko va$nija isma i memorandumi uni!teni. Evo ga. ?isam ga $eljela s aliti jer ve% ni tada nisam bila zadovoljna gos odinom Elliotom a sam odlučila čuvati svaki dokument nekada!nje risnosti. Sad imam drugi razlog za zadovoljstvo !to vam ga mogu okazati.3 Bismo je bilo adresirano na 9harlesa Smitha, Es1., >unbridge Wells, a oslano je iz Eondona u sr nju +,-Q. -ragi Smit%. 4rimio sam tvoje pismo. $voja me dobrota dirnula. Aolio bi% da je priroda stvorila vi1e sr3a !a!vo je tvoje, ali ve0 dvadeset tri godine živim na ovome svijetu i nisam vidio ni1ta tomu sli#no. :asad, vjeruj mi, ne trebam tvoje usluge jer opet imam nov3a. Baduj se sa mnomC rije1io sam se sir @altera i gospođi3e. Aratili su se u 8ellyn3% i gotovo me natjerali da prisegnem !a!o 0u i% ovog ljeta posjetiti, ali ja 0u 8ellyn3% posjetiti samo u dru1tvu mjerni!a !oji 0e mi re0i !a!o 0u imanje najbolje prodati na li3ita3iji. 6eđutim, barunet bi se mogao opet oženiti5 dovoljno je glup +a ta!o ne1to. /o a!o se oženi, ostavit 0e me na miru, 1to bi mogao biti pristojan e!vivalent +a nasljeđivanje imanja. 'ori je nego pro1le godine. Aolio bi% da mi je pre+ime bilo !oje, samo ne Elliot. -osta mi ga je. 6ogu odustati od imena @alter D( , %vala Bogu. /adam se da me vi1e ni!ad ne0e1 uvrijediti mojim drugim @. Srda#an po+drav, @6. Elliot Dnne nije mogla ročitati takvo ismo a da joj se obrazi ne za$are" gos o7a Smith, o aziv!i rumenilo u njezinim obrazima, reče' 2?ačin izra$avanja je, znam, krajnje li!en svakog o!tovanja. 6ada sam zaboravila točne izraze, savr!eno se dobro sje%am o %enitog značenja. Dli to okazuje kakav je on čovjek. Obratite ozornost na riznanja mojem jadnom mu$u. 6ogu li biti jasnijaG3
32

>radicionalno obiteljsko ime.

Dnne nije mogla odmah rebroditi !ok i oni$enje kad je ročitala kakvim riječima govori o njezinu ocu. 6orala se risjetiti kako je činjenica da je vidjela ismo kr!enje ro isa časti, da nikomu ne bi trebalo suditi ili ga rocjenjivati na temelju takvih svjedočanstava, da nikakvu rivatnu kores ondenciju ne bi smjele vidjeti oči drugih, rije nego se us jela dovoljno smiriti da vrati ismo nad kojim se zamislila. >ada je rekla' 2Nvala vam. Ovo je svakako neoborivi dokaz" otvr7uje sve !to

ste rekli. Dli za!to se sad s rijateljio s namaG3 20 to mogu objasniti3, rekla je gos o7a Smith, smije!e%i se. 26o$ete li doistaG3 2)a. Bokazala sam vam kakav je gos odin Elliot bio rije dvanaest godina, a okazat %u vam i kakav je sada. ?e mogu vam o et ru$iti isane dokaze, ali mogu dati autentično usmeno svjedočanstvo kakvo samo mo$ete o$eljeti o onome !to sad $eli i !to sad radi. Sad nije licemjer. )oista vas $eli o$eniti. ?jegov je sada!nji trud oko va!e obitelji iskren, osve iz srca. Ce%i %u vam odakle to znam" od njegova rijatelja ukovnika Walisa.3 2Bukovnik WallisJ :ar ga oznajeteG3 2?e. =ijesti ne dolaze do mene na ba! tako izravan način" otrebno je skrenuti jednom ili dva ut, ali ni!ta osobito va$no. Botok je jednako dobar kao i na izvoru" ono malo sme%a !to ga oku i na zavojima lako se ukloni. <os odin Elliot otvoreno razgovara s ukovnikom Wallisom o svojim gledi!tima i stavovima kad je riječ o vama & vjerujem da je s omenuti ukovnik Wallis razuman, o rezan, razborit čovjek & ali ukovnik Wallis ima veoma zgodnu, budalastu $enu kojoj riča ono !to bi trebao re!utjeti, i sve joj onavlja. Ona ak, obuzeta ushi%enjem svojeg o oravka, sve re ričava svojoj njegovateljici" njegovateljica, svjesna mojeg oznanstva s vama, sve to ovjerava meni, rirodno. 4 onedjeljak uvečer moja me dobra rijateljica gos o7a Cooke u oznala s tajnama iz 6arlborough-buildingsa. Kad sam govorila o cijeloj ovijesti, vidite, nisam retjerivala onako kako ste vi mislili.3 2)raga gos o7o Smith, va!i su izvori manjkavi. >o nije nikakvo obja!njenje. Stavovi gos odina Elliota kad je riječ o meni ni na koji način ne razja!njavaju njegova nastojanja u cilju omirenja s mojim ocem. Sve je to bilo rije mojeg dolaska u /ath. Kad sam stigla ovamo, na!la sam ih u veoma rijateljskim odnosima.3 2:nam da jeste" sve to savr!eno dobro znam, ali K3 2:a ravo, gos o7o Smith, ne smijemo očekivati da %emo na taj način dobiti rave in5ormacije. Iinjenice ili mi!ljenja koja se renose reko tako mnogo ljudi, kako bi bila ogre!no shva%ena zbog !a!avosti jedne osobe i neznanja druge, jedva mogu sadr$avati ne!to malo istine.3 2Samo me saslu!ajte. 4skoro %ete mo%i sami rocijeniti koliko je cijela riča vjerodostojna kad čujete neke ojedinosti koje sami mo$ete odmah o ovrgnuti ili otvrditi. ?itko ne ret ostavlja da ste vi bili njegov rvi oticaj. 4istinu vas je vidio, rije nego je do!ao u

/ath, i divio vam se, ali nije znao tko ste. >ako barem ka$e moja ovjesničarka. (e li to točnoG (e li vas vidio ljetos ili jesenas, Onegdje na za aduO, kako ona ka$e, a nije znao da ste to viG3 2)oista jest. :asad je sve osve točno. 4 Eymeu" slučajno sam bila u Eymeu.3 2)akle3, objednički je nastavila gos o7a Smith, 2morate riznati da je moja rijateljica točno renijela rvu činjenicu. :nači, vidio vas je u Eymeu i svidjeli ste mu se toliko da je bio veoma zadovoljan kad vas je onovno sreo u 9amden- laceu, kao gos o7icu Dnne Elliot, i od tog je trenutka, nimalo ne sumnjam, imao dvostruki motiv za svoje osjete. Dli ostojao je jo! jedan, raniji motiv, koji %u sad objasniti. Dko u mojoj riči bude nečega za !to znate da je netočno ili malo vjerojatno, rekinite me. 6oja riča ka$e da je rijateljica va!e sestre, dama koja sad boravi kod vas, koju ste s ominjali, do!la u /ath s gos o7icom Elliot i sir Walterom jo! u rujnu *kad su i oni sami do utovali ovamo. i otad boravi ondje" da je ona ametna, lukava, rivlačna $ena, siroma!na i slatkorječiva, te o %enito takvog dr$anja i ona!anja da su oznanici sir Waltera stekli dojam kako ona kari ostati lady Elliot, a o %enito se svi čude kako je gos o7ica Elliot očito slije a na tu o asnost.3 >u je gos oda Smith malo zastala, ali Dnne nije imala !to re%i, a ona je nastavila' 2>ako je to izgledalo onima koji oznaju obitelj, mnogo rije va!eg ovratka u njezino okrilje" ukovnik Wallis je dovoljno znao o va!em ocu da bi to razumio, mada u to vrijeme nije osje%ivao 9amden- lace, ali njegovo o!tovanje s ram gos odina Elliota navelo ga je da romatra sve !to se ondje doga7a, a kad je gos odin Elliot do utovao u /ath na dan ili dva, !to se dogodilo malo rije /o$i%a, ukovnik Wallis ga je u oznao sa zbivanjima i vijestima koje revladavaju. Sad morate shvatiti da je vrijeme unijelo veoma veliku romjenu u stavove gos odina Elliota o itanju vrijednosti titule baruneta. Bo itanju svega !to se tiče odrijetla i krvnih veza, on je osve romijenjen čovjek. /udu%i da je imao onoliko novca koliko je mogao otro!iti, ni!ta nije nedostajalo njegovoj lakomosti ili u$icima, ostu no je svoju sre%u očeo ovezivati s titulom koju %e naslijediti. Iinilo mi se da se to doga7a jo! dok smo bili u rijateljskim odnosima, ali sad je to otvr7eno. ?e mo$e odnijeti omisao da ne%e biti sir William. Stoga mo$ete ogoditi da mu vijest !to ju je čuo od svojeg rijatelja nije bila osobito ugodna, a

zasigurno naga7ate !to je bila osljedica toga" odlučio se !to rije vratiti u /ath i neko vrijeme ovdje boraviti, s namjerom da obnovi biv!e oznanstvo i uvuče se u obitelj do te mjere da us ije rocijeniti stu anj o asnosti, te da izigra damu ako zaključi da je o asnost velika. )va su se rijatelja slo$ila da je to jedino !to se mo$e učiniti" ukovnik Wallis mu je trebao omo%i na svaki mogu%i način. On je trebao biti redstavljen i gos o7a Wallis je trebala biti redstavljena, i svi su se trebali me7usobno u oznali. <os odin Elliot se u skladu s tim vratio" njegova su nastojanja urodila lodom i sve mu je o ro!teno, kao !to znate, i o et je rimljen u obitelj" ondje je njegov stalni cilj, i jedini cilj *dok mu va! dolazak nije ru$io jo! jedan motiv. bio romatrati sir Waltera i gos o7u 9lay. ?ije ro u!tao niti jednu riliku da bude s njima, ne restano se motao oko njih, osje%ivao ih u svako doba & ali ne moram zalaziti u ojedinosti. 6o$ete zamisliti !to bi domi!ljat čovjek učinio, a sad biste se mo$da mogli sjetiti !to ste vi vidjeli da čini.3 2)a3, rekla je Dnne, 2niste mi is ričali ni!ta u su rotnosti s onim !to znam ili mogu zamisliti. 4vijek ima nečeg uvredljivog u ojedinostima re redenosti. Bostu ci sebičnosti i dvoličnosti zasigurno su uvijek odvratni, ali nisam čula ni!ta !to me doista iznena7uje. :nam da bi se neki ljudi !okirali takvim rikazom gos o7ina Elliota, bilo bi im te!ko ovjerovati u to, ali mene nikad nije osve uvjerio. 4vijek sam tra$ila neki drugi motiv za njegovo ona!anje, ovrh onoga !to je bilo vidljivo. =oljela bih znati kakvo je njegovo sada!nje mi!ljenje o itanju doga7aja od kojeg je stre io, smatra li da se o asnost smanjila ili ne.3 26isli da se smanjuje, koliko sam shvatila3, odgovorila je gos o7a Smith. 26isli da ga se gos o7a 9lay boji, svjesna da ju je rozreo, a se ne usu7uje nastaviti onako kako bi činila da njega nema. Dli budu%i da ovremeno i ak mora biti odsutan, ne razumijem kako bi ikad mogao biti siguran dok ona ima svoj sada!nji utjecaj. <os o7a Cooke mi ka$e da gos o7a Wallis ima zanimljivu ideju, odnosno da se u novine stavi obavijest, kad se vi i gos odin Elliot vjenčate, da va! otac ne%e o$eniti gos o7u 9lay. Blan dostojan rezoniranja gos o7e Wallis, rema svemu su7e%i, ali moja razumna njegovateljica vidi a surdnost toga. O:aboga, gos ojo,O rekla je, Oto ga ne bi s riječilo da nekoga o$eni.O 0 zaista, iskreno rečeno, ne vjerujem da gos o7a Cooke u svojem srcu istinski smatra da bi bilo lo!e kad bi se sir Walter o et o$enio. >reba znati da je ona uvijek sklona skla anju brakova, znate, a budu%i da su ljudi uvijek

omalo sebični, mo$da razmi!lja o tome kako bi mogla njegovati budu%u lady Elliot, i to na temelju re oruke gos o7e Wallis.3 2=eoma mi je drago da sam sve to čula3, rekla je Dnne nakon kratkog razmi!ljanja. 24 odre7enom %e mi smislu biti te$e tr jeti njegovo dru!tvo, ali bolje %u znati kako trebam ostu ati. 6oje %e ona!anje biti izravnije. <os odin Elliot je očito odmukao, rijetvoran materijalist kojeg nikad nije vodilo ni!ta drugo osim sebičnosti.3 Dli gos o7a Smith jo! nije zavr!ila s gos odinom Elliotom. Skrenula je s očetne teme, a Dnne je zaboravila, zbog onoga !to se tiče njezine vlastite obitelji, koliko je u očetku im licirano rotiv njega" no njezina je ozornost sad vra%ena na obja!njavanje onih rvih nagovje!taja te je slu!ala riču koja je, ako nije u ot unosti o ravdala neograničenu gorčinu gos o7e Smith, i ak okazala da je bio veoma bezosje%ajan u svojem ona!anju rema njoj, veoma manjkav kad je riječ o ravdi i suosje%anju. Saznala je da se njihovo rijateljstvo nastavilo i nakon !to je gos odin Elliot stu io u brak, a su kao i ranije uvijek bili zajedno, a gos odin Elliot je naveo svojeg rijatelja da tro!i mnogo vi!e od onoga !to je imao. <os o7a Smith nije $eljela reuzeti krivnju na sebe i veoma je azila da je ne svali na svojeg mu$a, ali Dnne je mogla zaključiti da njihovi rihodi nikad nisu bili u skladu s njihovim načinom $ivota, te da je u očetku bilo mnogo sveo %e i zajedničke rastro!nosti. Brema riči njegove $ene, gos odina Smitha je do$ivjela kao čovjeka to lih osje%aja, le$erna tem eramenta, nemarnih navika, ne retjerano razboritog, daleko ugodnijeg od svoga rijatelja i veoma različitog u odnosu na njega & bio je od njegovim utjecajem, a on ga je vjerojatno rezirao. <os odin Elliot" koji je brakom stekao veliko bogatstvo, riu!tio si svaki u$itak i udovoljavanje vlastitoj ta!tini bez u adanja u dugove *jer je bez obzira na udovoljavanje vlastitim hirovima ostao mudar., očeo se bogatiti dok je njegov rijatelj istodobno osiroma!io" nije se ni najmanje o tere%ivao 5inancijskom situacijom svojeg rijatelja, ve% u ravo su rotno, oticao ga je i nagovarao na tro!enje koje je moglo zavr!iti jedino ro a!%u. Slijedom toga, bračni ar Smith je bio uni!ten. 6u$ je umro ba! na vrijeme da bude o!te7en une s oznaje toga. =e% su ranije u oznali nelagodu isku!avanja rijateljstva svojih oznanika i shvatili da je bolje ne isku!avati gos odina Elliota, ali tek nakon njegove smrti do!lo se do ot une s oznaje

bijednog stanja njegovih oslova. <os odin Smith je imao ovjerenja u o!tenje gos odina Elliota, !to se vi!e temeljilo na njegovim osje%ajima nego na rosudbi, a je njega imenovao izvr!iteljem svoje o oruke" no gos odin Elliot to nije rihvatio, a ote!ko%e i nevolje koje je to odbijanje svalilo na nju, ovrh bola i atnje u nastaloj situaciji, bile su takve da se o njima nije moglo govoriti bez ogorčenja, ili slu!ati bez odgovaraju%eg zgra$anja. Dnne je tom rigodom vidjela neka njegova isma, odgovore na molbe gos o7e Smith, a sva su jasno okazivala odlučnost da se ne%e beskorisno truditi i, na isano hladnom uljudno!%u, tvrdokornu ravnodu!nost rema svim neda%ama koje bi je mogle sna%i. >o je bila stra!na slika nezahvalnosti i neljudskosti, a Dnne je u nekim trenucima osje%ala da nikakav otvoreni zločin ne bi mogao biti gori. 6nogo je toga čula" sve ojedinosti $alosnih doga7aja iz ro!losti, sve detalje nevolje za nevoljom koje su se u ranijim razgovorima samo mogle naslutiti, a sad su otvoreno obja!njene. Dnne je mogla razumjeti olak!anje !to ga je ričanje donijelo njezinoj rijateljici, te se samo jo! vi!e divila njezinoj uobičajenoj ribranosti i vedrini. 4 ovijesti njezinih neda%a bio je jedan slučaj koji je izazivao oseban gnjev. 0mala je razloga vjerovati da bi se jedan osjed njezina mu$a na Kari skom otočju, koji je mnogo godina bio od nekom vrstom za ljene, radi la%anja vlasnikovih dugova, ravilnim mjerama mogao s asiti, a taj osjed, mada nije velik, bi bio dovoljan za osiguravanje rihoda za udoban $ivot. Dli nije bilo nikoga tko bi ne!to oduzeo o tom itanju. <os odin Elliot nije htio ni!ta učiniti, a ona sama nije mogla, odjednako onemogu%ena svojom tjelesnom slabo!%u i iscr ljena tra$enjem novčane omo%i od drugih. ?ije imala nikoga tko bi joj mogao omo%i barem savjetom, a nije si mogla riu!titi la%anje stručne ravne omo%i. >o je bila okrutna ote$avaju%a okolnost cijele njezine situacije. Osje%ati da bi trebala $ivjeti bolje, da bi malo truda na ravome mjestu to omogu%ilo, i bojati se da bi odugovlačenje čak moglo oslabiti njezina rava, sve je to bilo veoma te!ko odnijetiJ 4 ravo se u tome nadala da %e joj Dnne omo%i utjecati na gos odina Elliota. Canije se, u očekivanju njihova braka, veoma bojala da %e zbog toga izgubiti rijateljicu" no kad se uvjerila da on ne mo$e oku!ati ni!ta takvoga jer nije ni znao da je ona u /athu, odmah joj je alo na amet da bi $ena koju on voli svojim utjecajem na njega mogla ne!to učiniti za nju, te se $urno ri remala da

zainteresira Dnne, u onoj mjeri u kojoj su to do u!tala njezina za a$anja o karakteru gos odina Elliota, kad je Dnneino o ovrgavanje navodnih zaruka sve romijenilo, a remda joj je to oduzelo novu nadu da %e ostvariti svoj rvi cilj, barem joj je ostavilo mogu%nost da na svoj način is riča cijelu riču. ?akon !to je čula taj ot uni o is gos odina Elliota, Dnne je bila rimorana izraziti svoje ču7enje zbog ovoljnog načina na koji je gos o7a Smith na očetku razgovora ričala o njemu. Iinilo se da ga re oručuje i hvaliJ ,-raga mojaE, glasio je odgovor gos o7e Smith, ,nisam mogla ni1ta drugo u#initi. Aa1u udaju +a njega držala sam sigurnom, premda jo1 možda nije +atražio va1u ru!u, pa nisam mogla re0i istinu o njemu !ao 1to je ne bi% mogla ot!riti ni da je va1 muž. 6oje je sr3e strepjelo +a vas do! sam ta!o govorila. * ipa!, on je ra+uman i ugodan, a u+ ženu !a!va ste vi, situa3ija nije bila posve be+nadna. Bio je veoma log prema svojoj prvoj ženi. Bili su nesretni +ajedno. *li ona je bila previ1e neu!a i željna po1tovanja, a on je ni!ad nije volio. =eljela sam se nadati da 0ete vi bolje pro0i.E Dnne je u sebi riznala kako je ostojala mogu%nost da je nagovore da se uda za njega, zadrhtav!i ri omisli na nesretan $ivot koji bi zasigurno uslijedio. /ilo je mogu%e da je na to nagovori lady CussellJ Bod takvom ret ostavkom, tko bi bio najnesretniji nakon !to bi vrijeme sve razotkrilo, rekasnoG /ilo je veoma o$eljno da se lady Cussell vi!e ne zavarava" jedan od zavr!nih dogovora ovog va$nog sastanka, koji je otrajao ve%i dio jutra, bio je da Dnne ima unu slobodu svojoj rijateljici renijeti sve !to se odnosi na gos o7u Smith, a govori o njegovu ona!anju.

Dnne se vratila ku%i kako bi razmislila o svemu !to je čula. 4 odre7enom su joj smislu s oznaje o gos odinu Elliotu donijele olak!anje. =i!e mu nije dugovala nikakvu obzirnost. 4 us oredbi s ka etanom WentMorthom, doimao se ne o$eljnim i nametljivim, a o zlu njegova sino%njeg udvaranja, ne o ravljivoj !teti koju je mogao nanijeti, razmi!ljala je jasno i razumno. =i!e nije osje%ala nikakvo sa$aljenje za njega. Dli to joj je bilo jedino olak!anje. 4 svakom drugom ogledu, osvr%u%i se oko sebe ili rodiru%i na rijed, vidjela je vi!e onoga !to izaziva ne ovjerenje i čega se treba bojati. :abrinjavalo ju je razočaranje i bol !to %e ih lady Cussell osje%ati, oni$enje koje zasigurno visi nad glavama njezina oca i sestre, te je osje%ala tjeskobu uslijed redvi7anja mnogih zala a da nije znala kako bi ih izbjegla. Osje%ala je golemu zahvalnost zbog svega !to je o njemu saznala. ?ikad nije dr$ala da ima ravo na nagradu zato !to nije zanemarila ni omalova$avala staru rijateljicu kakva je gos o7a Smith, ali iz toga je i ak roizi!la nagradaJ <os o7a Smith joj je mogla is ričati ono !to nitko drugi ne bi mogao. 6o$e li te s oznaje odijeliti sa svojom obiteljiG Kakve li besmislene idejeJ 6ora razgovarati s lady Cussell, savjetovati se s njom, a nakon !to učini najbolje !to mo$e, mora !to ribranije čekati eventualni ishod. ?a kraju krajeva, njezinu najve%u ribranost iziskivat %e ono !to ne mo$e ovjeriti lady Cussell, ona tjeskoba i strahovi koje mora zadr$ati za sebe. Kad je stigla ku%i, otkrila je da je izbjegla susret s gos odinom

Ellitom, !to joj je i bila namjera" da je svratio u dugotrajni jutarnji osjet, ali tek !to si je čestitala i osjetila se sigurnom do sutradan, čula je da %e uvečer o et do%i. 2?isam imala ba! nikakvu namjeru ozvati ga3, rekla je Elizabeth glume%i nezainteresiranost, 2ali davao je toliko aluzija, barem gos o7a 9lay tako ka$e.3 2)oista to ka$em. ?ikad u $ivotu nisam vidjela da se netko toliko trudi da ga nekamo ozovu. Siroti čovjekJ )oista mi ga je bilo $ao jer se čini da je va!a nemilosrdna sestra, gos o7ice Dnne, odlučila biti okrutna.3 2OhJ3, uzviknula je Elizabeth. 2Brevi!e mi je oznata ta igra da bi me tako lako svladale aluzije je7nog d$entlmena. 6e7utim, kad sam vidjela kako mu je silno $ao !to jutros nije vidio mojeg oca, odmah sam o ustila jer nikad ne bih ro ustila riliku da s ojim njega i sir Waltera. Iine tako lije u sliku kad su zajednoJ Obojica se tako ugodno ona!ajuJ <os odin Elliot mu ukazuje tako mnogo o!tovanjaJ3 2)oista rekrasnoJ3, uzviknula je gos o7a 9lay, ali se nije usudila ogledati Dnne. 2/a! kao otac i sinJ )raga gos o7ice Elliot, smijem li re%i otac i sinG3 2O, nikomu ne mogu zabraniti izbor riječi. Kad vam ve% adaju na amet takve idejeJ Dli, tako mi svega, jedva mogu o aziti da je njegova a$nja ve%a od a$nje drugih mu!karaca.3 2)raga moja gos o7ice ElliotJ3, uzviknula je gos o7a 9lay, odigav!i ruke i ogled, a ostatak njezine za anjenosti utonuo je u rikladnu ti!inu. 2Ba, draga moja Benelo e, ne morate se toliko zabrinjavati zbog njega. 0 ak sam ga ozvala, znate. Ot ratila sam ga sa smije!kom. Kad sam saznala da sutra na cijeli dan ide k svojim rijateljima u >hornberry- ark, sa$alila sam se nad njim.3 Dnne se divila dobroj glumi njezine rijateljice jer je us jela okazati takvo zadovoljstvo u i!čekivanju, kao i u samom dolasku u ravo one osobe čija nazočnost doista ometa njezin glavni cilj. <os o7a 9lay sigurno mrzi i sam ogled na gos odina Elliota, a i ak je us ijevala izgledati veoma susretljivo i s okojno, doimati se osve zadovoljnom osuje%ivanjem svojih namjera da se osve osveti sir Walteru. Dnne se osje%ala veoma tjeskobno kad je vidjela kako gos odin Elliot ulazi u sobu, a jo! se gore osje%ala kad joj je ri!ao i obratio joj se. =e% je ranije navikla na osje%aj da on nije uvijek osve iskren,

ali sad je u svemu vidjela rijetvornost. ?jegovo izra$avanje o!tovanja s ram njezina oca, osve su rotno od onoga !to je ranije govorio, bilo je odbojno" a kad je omislila na njegovo okrutno ona!anje rema gos o7i Smith, jedva je mogla odnijeti ogled na njegove sada!nje osmijehe i obzirnost, ili zvuk njegove glumljene dobrodu!nosti. Odlučila je izbjegavati svako ona!anje koje bi moglo izazvati rigovor s njegove strane. /ilo joj je veoma va$no izbje%i svako is itivanje ili javno razotkrivanje, ali je imala namjeru biti nagla!eno hladna rema njemu i ovu%i se, koliko god je mogla diskretnije, nekoliko koraka unatrag od ne otrebne risnosti do koje je ostu no dovedena. 4 skladu s tim, bila je ne ristu ačnija i hladnija nego rethodne večeri. Helio je onovno razbuditi njezinu radoznalost o itanju kako je i gdje ranije čuo da je hvale, silno je $elio biti nagra7en novim znati$eljnim itanjima, ali čarolija je zavr!ila" shvatio je da su otrebne to lina i $ivahnost javnog rostora kako bi se ras irila ta!tina njegove skromne sestrične" na koncu je shvatio da mu to sad ne%e us jeti nikakvim nastojanjima u koje se smije u u!tati usred zahtjevnih otreba ostalih. ?ije mogao ni slutiti da je to tema koja djeluje točno rotiv njegovih interesa jer joj odmah doziva u sje%anje sve ono neo rostivo ona!anje s njegove strane. Osjetila je malo zadovoljstva kad je saznala da idu%eg jutra doista odlazi iz /atha, kre%e rano i ne%e ga biti gotovo cijela dva dana. O et je ozvan u 9amden- lace uvečer na dan njegova ovratka, ali sigurno ga ne%e biti od četvrtka do subote uvečer. )ovoljno je lo!e !to se red njom uvijek nalazi gos o7a 9lay, ali to !to je jo! ve%i licemjer ri ojen njihovu dru!tvu razlog je uni!tavanja svega !to bi se moglo smatrati mirom i udobno!%u. /ilo je tako oni$avaju%e razmi!ljati o stalnom varanju njezina oca i Elizabeth, misliti na različite oblike oni$enja koji ih očekujuJ Sebičnost gos o7e 9lay nije bila tako slo$ena ni tako odbojna kao njegova, a Dnne bi odmah ristala na taj brak svojeg oca, bez obzira na sve !to je govorilo rotiv toga, samo da se rije!i aluzija gos odina Elliota u njegovu nastojanju da to s riječi. 4 etak ujutro je veoma rano kanila o%i k lady Cussell i obaviti nu$an razgovor" i o!la bi odmah nakon doručka, ali je gos o7a 9lay tako7er odlučila izi%i kako bi nečega o!tedjela njezinu sestru, te je odlučila ričekati kako ne bi morala biti u njezinu dru!tvu. Stoga je is ratila gos o7u 9lay rije nego je očela govoriti o tome da %e jutro rovesti u Civers-streetu.

2=rlo dobro3, rekla je Elizabeth, 2nemam joj !to oslati osim ozdrava. O, mogla bi joj odnijeti onu dosadnu knjigu koju mi je osudila, a ja sam se retvarala da sam je ročitala. )oista se ne mogu vječito gnjaviti svim tim novim jesmama i sličnim stvarima koje se objavljuju. Lady Cussell uistinu dosa7uje čovjeku s novim izdanjima. ?e mora! joj to re%i, ali ona haljina !to ju je neku večer nosila bila je grozna. ?eko% sam mislila da ima ukusa u odijevanju, ali na koncertu me bilo sram !to sam u njezinu dru!tvu. )r$ala se tako 5ormalno i umjetno, i sjedi tako us ravnoJ 6oji srdačni ozdravi, naravno.3 20 moji3, 2dodao je sir Walter. 2S o!tovanjem. 0 mo$e! joj re%i da je uskoro namjeravam osjetiti. 4ljudnost to iziskuje. Dli samo %u ostaviti svoju osjetnicu. (utarnji osjeti nisu o!teni rema $enama u njezinoj dobi jer se tako malo dotjeruju. Kad bi barem nosila rumenilo, ne bi se tako bojala da %e je netko vidjeti" ali kad sam zadnji ut svratio onamo, o azio sam da su zavjese odmah s u!tene.3 )ok je njezin otac govorio, začulo se kucanje na vratima. >ko bi to mogao bitiG Dnne se sjetila ranijih osjeta gos odina Elliota u bilo koje doba i očekivala bi da je to on, ali je znala da je udaljen vi!e od deset kilometara. ?akon uobičajenog razdoblja i!čekivanja, čuli su se uobičajeni zvukovi ribli$avanja i u sobu su uvedeni 2gos odin 9harles 6usgrove i njegova gos o7a3. 0znena7enje je bilo najsna$nija emocija !to ju je njihov dolazak izazvao, ali Dnne je bilo istinski drago da ih vidi" ni ostalima nije bilo $ao, ali im nisu us jeli iskazati ristojnu dobrodo!licu" no čim je ostalo jasno da oni, njihova najbli$a rodbina, nisu imali namjeru boraviti u toj ku%i, sir Walter i Elizabeth su us jeli srdačno ustati i veoma ih lije o rimiti. Stigli su u /ath na nekoliko dana s gos o7om 6usgrove i odsjeli u White Nartu. 4skoro su mnogo toga razumjeli, ali sve dok sir Walter i Elizabeth nisu odveli 6ary u drugi salon i u$ivali u njezinu divljenju, Dnne nije mogla od 9harlesa čuti suvislu riču o njihovu dolasku, niti obja!njenje nekih nasmije!enih aluzija o osebnom razlogu, !to ih je 6ary razmetljivo izrekla, kao i o očitoj zbrci kad je riječ o tome od koga se sastoji njihovo dru!tvo. >ada je otkrila da se sastoji od gos o7e 6usgrove, Nenriette i ka etana Narvillea, osim njih dvoje. 0znio joj je osve običnu, razumljivu riču o svemu tome" riču u kojoj je vidjela karakterističan ostu ak. Blan je otaknuo ka etan Narville koji je $elio oslovno ot utovati u /ath. Bočeo je o tome govoriti rije

tjedan dana, a kako nije imao !to raditi, jer je zavr!ila sezona lova, 9harles je redlo$io da o7e s njim" gos o7i Narville se, izgleda, ta zamisao veoma svidjela, kao rednost za njezina mu$a" ali 6ary nije mogla odnijeti omisao da %e je ostaviti kod ku%e, te je zbog toga ostala tako nesretna da se dan ili dva činilo kako je sve do!lo u itanje, ili se čak od svega odustalo. ?o tada su se umije!ali njegovi majka i otac. ?jegova je majka u /athu imala neke stare rijateljice koje je $eljela vidjeti" to se smatralo dobrom rilikom da Nenrietta o7e i ku i vjenčanicu za sebe i svoju sestru" ukratko rečeno, na koncu je to ostalo dru!tvo njegove majke, a ka etanu Narvilleu je sve olak!ano" on i 6ary su uključeni kako bi svima bilo ugodno. Stigli su kasno sino%. <os o7a Narville, njezina djeca i ka etan /enMick ostali su s gos odinom 6usgroveom i Eouisom u 4 ercrossu. Dnne se jedino iznenadila tako brzom razvoju doga7aja da se ve% govorilo o Nenriettinoj vjenčanici" tu je očekivala ote!ko%e koje ne%e do ustiti tako skoro vjenčanje, ali je od 9harlesa saznala da se nedavno *nakon 6aryna osljednjeg isma. 9harlesu Nayteru obratio jedan rijatelj s onudom da reuzme $u u mladcaQQ koji je jo! nekoliko godina ne%e mo%i voditi, te da je, uz svoje sada!nje rihode, gotovo siguran da %e dobiti ne!to trajnije rije isteka tog razdoblja" dvije su se obitelji slo$ile sa $eljama mladih ljudi a %e do njihova vjenčanja vjerojatno do%i za nekoliko mjeseci, jednako brzo kao i do Eouisina. 2Cadi se o veoma dobroj $u i3, dodao je 9harles 3samo četrdeset kilometara od 4 ercrossa, u veoma lije om kraju, 2krasan dio )orsetshirea. 4 sredi!tu nekih od najboljih lovi!ta u kraljevstvu, okru$eno s tri velika zemljo osjednika, svaki o rezniji i ljubomorniji od drugih, a kod dvojice od njih trojice 9harles Nayter bi mogao dobiti osebno do u!tenje. Bremda on to ne%e cijeniti onako kako bi trebao3, 2 rimijetio je. 29harles nije osobito odu!evljen lovom. >o mu je najgora osobina.3 2=eoma mi je drago, doistaJ3, uzviknula je Dnne. 2Bosebno mi je drago da se to dogodilo, te da kod dvije sestre, koje obje zaslu$uju jednako dobar $ivot i koje su uvijek bile tako dobre rijateljice, ugodna i!čekivanja jedne ne%e umanjiti sre%u druge & da %e biti tako odjednake u svojem ros eritetu i udobnosti. ?adam se da su va!i otac i majka veoma sretni zbog njih dvije.3
9harles %e rivremeno raditi kao sve%enik umjesto onoga kojemu je $u a obe%ana, ali jo! nije dovoljno star da bi se zaredio.
33

2O, da. 6oj bi otac bio mo$da malo vi!e zadovoljan da su gos oda bogatija, ali nema nikakve druge zamjerke. ?ovac, znate, to iziskuje mnogo novca & dvije k%eri istodobno & to ne mo$e biti ugodno i morat %e se odre%i mnogih stvari. 6e7utim, ne $elim re%i da one nemaju ravo na to. =eoma se riliči da one dobiju svoj miraz, a mogu re%i da je uvijek bio veoma dobar, liberalan otac meni. 6ary nije ni u ola zadovoljna Nenriettinim izborom. ?ikad nije bila, znate. Dli nije ravedna rema njemu, niti ima dobro mi!ljenje o Winthro u. ?ikako joj ne mogu objasniti vrijednost osjeda. >o je veoma o!tena rilika u dana!nje vrijeme, a meni se 9harles Nayter oduvijek svi7a i sad ne%u romijeniti mi!ljenje.3 2>ako divni roditelji kakvi su gos odin i gos o7a 6usgrove3, rekla je Dnne, 2trebaju biti sretni zbog svoje djece. Sigurna sam da sve čine kako bi okazali da su zadovoljni. Kako je krasno za mlade ljude kad su u takvim rukamaJ Iini se da su va!i otac i majka osve oslobo7eni svih onih ambicioznih osje%aja koji su doveli do tako mnogo ogre!nih ostu aka i čemera, kod mladih i starihJ ?adam se da dr$ite da se Eouisa osve o oravilaG3 Odgovorio je uz neznatno oklijevanje' 2)a, vjerujem da je tako & doista se o oravila, ali se romijenila" vi!e nema trčanja ili skakanja naokolo, nema smijanja ili lesanja" osve je drukčije. Dko netko slučajno samo malo glasnije zatvori vrata, ona se trgne i ko rca o ut tičice u vodi, a /enMick o cijele dane sjedi uz nju, čita joj stihove ne!to !a %e.3 Dnne se morala nasmijati. 2:nam da to nije o va!em ukusu3, rekla je, 2ali doista vjerujem da je on krasan mladi čovjek.3 2>o svakako jest. ?itko u to ne sumnja, a iskreno se nadam da ne mislite da sam ja tako uskogrudan a $elim da svaki mu!karac ima iste ciljeve i u$itke kao ja. Silno cijenim /enMicka, a kad ga netko us ije navesti da govori, ima mnogo toga re%i. Iitanje mu nije nimalo naudilo jer se borio jednako kao !to je čitao. On je hrabar momak. Bro!li onedjeljak sam ga u oznao bolje nego ikad ranije. 9ijelo jutro smo lovili !takore u velikim su!ama mojeg oca, a on je tako dobro odigrao svoju ulogu da mi se otad mnogo vi!e svi7a.3 >u ih je rekinula 9harlesova obveza da o7e s ostalima kako bi se divio zrcalima i orculanu" no Dnne je čula dovoljno da bi shvatila sada!nje stanje 4 ercrossa i radovala se njihovoj sre%i" remda je uzdahnula dok se radovala, njezin uzdah nije sadr$avao nimalo zavisti. Sigurno bi $eljela do$ivjeti njihovu sre%u kad bi mogla, ali nije $eljela smanjiti njihovu.

Bosjet je ro!ao u dobrom ras olo$enju. 6ary je bila izvrsne volje, u$ivala je u vedrini i romjeni" i bila je tako zadovoljna utovanjem u četvero re$noj kočiji svoje svekrve, kao i vlastitom neovisno!%u u odnosu na 9amden- lace, da se svemu divila ba! onako kako je trebala i s remno slu!ala o svim rednostima ku%e. ?ije ni!ta očekivala od oca sestre, a njezina je va$nost dovoljno orasla zahvaljuju%i njihovim lije im salonima. Elizabeth je kratko vrijeme silno atila. Osje%ala je da bi trebali

ozvati na večeru gos o7u 6usgrove i cijelo njezino dru!tvo, ali nije mogla odnijeti omisao da %e oni koji su uvijek bili tako in5eriorni Elliotima od Kellyncha vidjeti razliku u načinu $ivota i smanjivanje broja slu$inčadi, !to bi večera nesumnjivo okazala. >o je bila bitka izme7u ristojnosti i ta!tine, ali je ta!tina obijedila, a Elizabeth je o et bila zadovoljna. Evo kako je razmi!ljala' 2Staromodne zamisli & seoska gostoljubivost & mi ne rire7ujemo večere & malo ljudi u /athu to čini & lady Dlicia to nikad ne čini" nije ozvala čak ni obitelj vlastite sestre, mada su ovdje boravili mjesec dana" usu7ujem se re%i da bi to bilo veoma neugodno za gos o7u 6usgrove & samo bi je obvezivalo. Sigurna sam da radije ne bi do!la & kod nas se ne mo$e ugodno osje%ati. Bozvat %u ih samo u osjet" to %e biti mnogo bolje & to %e biti ne!to novo. Canije nisu vidjeli dva takva salona. Cado %e do%i sutra uvečer. >o %e biti obična zabava & malena, ali veoma otmjena.3 >o je zadovoljilo Elizabeth" a kad je ozvala dvoje nazočnih, uz obe%anje da %e ozvati i odsutne, 6ary je bila jednako zadovoljna. Bosebno je $eljela u oznali gos odina Elliota i biti redstavljena lady )alrym le i gos o7ici 9arteret koje su, sre%om, ve% ozvane" nije mogla zamisliti ve%u sre%u. <os o7ica Elliot je trebala imati čast tijekom jutra osjetiti gos o7u 6usgrove, a Dnne je odmah o!la s 9harlesom i 6ary kako bi vidjela nju i Nenriettu. ?jezin lanirani osjet lady Cussell morao se odgoditi. Sve troje je na nekoliko minuta svratilo u Civers-street, ali Dnne je samu sebe uvjerila da dan odga7anja laniranog razgovora ne mo$e imati nikakve osljedice, te je o$urila rema White Nartu kako bi o et vidjela rijatelje i dru!tvo iz ro!le jeseni, osje%aju%i nestr ljivost i radost kojima su ridonijela mnoga zbivanja. ?a!li su gos o7u 6usgrove i njezinu k%er same u sobi, a obje su je veoma ljubazno dočekale. Nenrietta je bila točno u očekivanom stanju nedavno obolj!anih izgleda i nove sre%e, a to ju je is unilo o!tovanjem i zanimanjem za svakoga tko joj se ranije makar malo svi7ao, a gos o7a 6usgrove ju je istinski voljela nakon !to se okazala onako korisnom kad su bili u nevoljama. >o je bila srdačnost, i to lina, i iskrenost u kojima je Dnn jo! vi!e u$ivala zbog $alosnog izostanka takvih osje%aja kod ku%e. 6olile su je da im okloni !to vi!e svojeg vremena, ozvale su je za svaki dan i na cijeli dan, ili bolje rečeno, smatrale su je dijelom obitelji" a zauzvrat, ona se rirodno vratila svojem uobičajenom ona!anju ru$anja a$nje i omo%i" kad ih je 9harles ostavio zajedno, slu!ala je riču gos o7e

6usgrove o Eouisi i Nenriettinu o sebi" davala je mi!ljenja o situaciji u /athu i re oručivala im rodavaonice" uz intervale kako bi 6ary ru$ila svaku omo% !to ju je tra$ila, od o ravljanja njezinih vr ci do rje!avanja njezinih računa, od ronala$enja njezinih ključeva i drugih sitnica do nastojanja da je uvjeri kako je nitko ne iskori!tava" 6ary je, zabavljaju%i se jer je kao i obično stajala kraj rozora s kojeg se ru$ao ogled na ulaz u dvoranu u kojoj se cr i i ije ljekovita voda, i koja je mjesto mnogih dru!tvenih aktivnosti, ovremeno dolazila do takvih zaključaka. 6oglo se očekivati jutro osvema!nje zbrke. =eliko dru!tvoO u hotelu jamčilo je romjenjive, nemirne situacije. 4 rvih et minuta stiglo je isamce, u sljede%im aket, a Dnne nije ondje bila ni ola sata kad se njihova blagovaonica, bez obzira na to kako rostrana, doimala vi!e nego na ola una" sku ina starih rijateljica sjedila je oko gos o7e 6usgrove, a 9harles se vratio s ka etanima Narvilleom i WentMorthom. Bojavljivanje ovog drugog nije joj moglo rirediti osobito veliko iznena7enje. ?ije mogla otisnuti osje%aj da %e ih dolazak njihovih zajedničkih rijatelja uskoro o et s ojiti. ?jihov je osljednji susret bio izrazito va$an jer je oslobodio njegove osje%aje" iz toga je do!la do redivnog zaključka" ali se bojala da njime jo! uvijek vlada isto nesretno uvjerenje koje ga je navelo da $urno izi7e iz koncertne dvorane. Iinilo se da joj ne $eli biti dovoljno blizu za razgovor. ?astojala je biti smirena, do ustiti da se situacija razvija svojim tijekom, i oku!ala razmi!ljati na sljede%i način' 2:acijelo, ako ostoji stalna rivr$enost na obje strane, na!a %e se srca uskoro razumjeti. ?ismo dječak i djevojčica da bismo bili sitničavi i razdra$ljivi, zavedeni trenutnim nesmotrenostima, da se obijesno oigravamo vlastitom sre%om.3 D i ak, nekoliko minuta kasnije, osjetila je da bi ih boravak u istom dru!tvu, u danim okolnostima, mogao izlo$iti nesmotrenostima i ogre!nim tumačenjima naj!tetnije vrste. 2DnneJ3, uzviknula je 6ary koja je jo! uvijek stajala kraj rozora. 2Ondje je gos o7a 9lay, sigurna san, stoji is od kolonade, a s njom je neki d$entlmen. 6aločas sam ih vidjela kako su se ojavili iza ugla iz /ath-streeta. Iini se da su zadubljeni u razgovor. >ko je toG )o%i i reci mi. ?ebesaJ Sje%am se. >o je gos odin Elliot.3 2?e3, brzo je rekla Dnne, 2ne mo$e biti gos odin Elliot, uvjeravam te. (utros u devet je trebao oti%i iz /atha, a vratit %e se tek sutra.3

)ok je govorila, osje%ala je kako je ka etan WentMorth romatra" svijest o tome ju je uzrujavala i izazvala njezinu nelagodu, a je o$alila da je tako mnogo rekla, bez obzira koliko bilo jednostavno. 6ary nije bila nimalo zadovoljna time !to joj je rečeno da ne oznaje vlastitog brati%a, a je očela to lo govoriti o obiteljskim crtama lica i odlučno tvrditi da to i ak jest gos odin Elliot, onovno ozvav!i Dnne da do7e i sama ogleda, ali Dnne se nije kanila omaknuti, te je nastojala ostati mirna i nezabrinuta. 6e7utim, njezina se tjeskoba vratila kad je vidjela kako dvije ili tri dame razmjenjuju značajne osmijehe i oglede, kao da vjeruju da im je oznata njezina tajna. /ilo je očito da su se glasine o njoj ro!irile" uslijedila je kratka stanka koja kao da je obe%avala da %e se sad jo! vi!e ro!iriti. 26olim te, do7i, Dnne3, zvala je 6ary, 2do7i i sama ogledaj. :akasnit %e! ako ne o$uri!. Cazdvajaju se, rukuju se. On se okre%e. )a ne oznajem gos odina Elliota, doistaJ Iini se da si zaboravila sve o Eymeu.3 Kako bi smirila 6ary, i mo$da rikrila vlastitu nelagodu, Dnne je i ak ri!la rozoru. Stigla je na vrijeme da bi otvrdila kako to doista jest gos odin Elliot *!to nikako ne bi ovjerovala. rije nego je nestao na jednoj strani, a gos o7a 9lay se brzim koracima udaljavala na drugu. Botisnula je iznena7enje koje je morala osje%ati jer se činilo da su dvije osobe osve o rečnih interesa tako rijateljski razgovarale, te mirno rekla' 2)a, to je svakako gos odin Elliot. =aljda je romijenio vrijeme svojeg odlaska, to je sve & ili sam mo$da ogrije!ila" mo$da nisam a$ljivo slu!ala.3 =ratila se do svoje stolice, ribrana i s nadom da je to us je!no izvela. >ada su gosti oti!li, a 9harles je, nakon !to ih je uljudno is ratio, na ravio grimasu i !aljivo rigovorio njihovu dolasku, očeo riječima' 2)akle, majko, učinio sam za tebe ne!to !to %e ti se svi7ati. /io sam u kazali!tu i rezervirao lo$u za sutra uvečer. ?isam li ja dobar momakG :nam da voli! ogledati redstavu, a ima mjesta za sve nas. )evet osoba mo$e stati unutra. Bozvao sam ka etana WentMortha. Dnne %e nam se sigurno rado ridru$iti, siguran sam. Svi volimo dobru redstavu. ?isam li dobro učinio, majkoG3 <os o7a 6usgrove je vedro očela izra$avati svoje zadovoljstvo time, ako se svi7a Nenrietti i svima ostalima, kad ju je 6ary rekinula uzvikom'

2?ebesa, 9harlesJ Kako ti tako ne!to mo$e asti na ametG Cezervirati lo$u za sutra uvečerJ :ar si zaboravio da smo sutra uvečer ozvani u 9amden- laceG >e da smo osebno ozvani kako bismo u oznali lady )alrym le i njezinu k%er, kao i gos odina Elliota & sve va$ne obiteljske veze & u ravo zato da im budemo redstavljeniG Kako mo$e! biti tako zaboravljivG3 245J 45J3, odgovorio je 9harles. 2Fto je večernja zabavaG ?ikad vrijedna am%enja. >voj nas je otac mogao ozvati na večeru, mislim, da nas je $elio vidjeti. >i mo$e! ostu iti kako god $eli!, ali ja %u o%i u kazali!te.3 2O, 9harles, tvrdim da %e biti veoma neugodno ako to učini!J Obe%ao si da %e! do%i.3 2?e, nisam obe%ao. Samo sam se smijuljio i naklonio, i izgovorio riječ OsretanO. 4 tome nema nikakva obe%anja.3 2Dli mora! o%i, 9harles. /ilo bi neo rostivo da ne do7e!. Bozvani smo u ravo sa svrhom u oznavanja. 4vijek je ostojala velika ovezanost izme7u obitelji )alrym le i nas. ?i na jednoj se strani nikad ni!ta nije dogodilo a da nije bilo odmah objavljeno. 6i smo veoma blizak rod, zna!" i gos odin Elliot, s kojim bi se osebno trebao u oznatiJ <os odinu Elliotu dugujemo svu a$nju. Samo omisli, nasljednik mojeg oca & budu%i redstavnik obitelji. 2?emoj mi govoriti o nasljednicima i redstavnicimaJ3, uzviknuo je 9harles. 2(a nisam jedan od onih koji zanemaruju trenutnu mo% kako bi se klanjali nekomu u us onu. Dko ne%u o%i radi tvojeg oca, mislim da bi bilo sabla$njivo kad bih o!ao radi njegova nasljednika. Fto je meni gos odin ElliotG3 ?emarne riječi mnogo su značile Dnne koja je vidjela da je ka etan WentMorth ozorno slu!ao, gledaju%i i slu!aju%i cijelom svojom du!om, te da je na njegove osljednje riječi svoj u itni ogled skrenuo s 9harlesa na nju. 9harles i 6ary nastavili su razgovor na isti način" on, na ola ozbiljno i na ola u !ali, govore%i u rilog kazali!ta, a ona, veoma ozbiljna, tomu se rotivila i svima stavila do znanja da bi se osje%ala veoma neugodno kad bi oni bez nje oti!li u kazali!te, jer ona je čvrsto odlučila o%i u 9amden- lace. 4mije!ala se gos o7a 6usgrove. 2/olje da to odgodimo, 9harles, najbolje da se vrati! onamo i romijeni! rezervaciju za utorak. /ila bi !teta da se razdvojimo" izgubili bismo i gos o7icu Dnne ako je kod njezina oca zabava, a sigurna sam da ni Nenrietta ni ja ne bismo u$ivale u kazali!tu ako

gos o7ica Dnne ne bi mogla biti s nama.3 Dnne je osjetila veliku zahvalnost na takvoj ljubaznosti, a jo! vi!e zato !to joj je to ru$ilo riliku da odlučno ka$e' 2Kad bi to ovisilo samo o mojim sklonostima, gos o7o, zabava kod ku%e *osim zbog 6ary. ne bi bila ni najmanja za reka. ?imalo ne u$ivam u takvim dru$enjima i rado bih to zamijenila za redstavu, osobito u va!em dru!tvu. ?o mo$da je bolje da to ne oku!avam.3 0zgovorila je to, ali je drhtala kad je zavr!ila, svjesna da su se njezine riječi slu!ale, ne usu7uju%i se ni oku!ati ogledati kakav je njihov učinak. 4skoro su se svi slo$ili da bi trebalo odgoditi kazali!te za utorak. 9harles je jo! neko vrijeme zadirkivao svoju $enu, tvrde%i da %e on sutradan o%i na redstavu, makar nitko drugi ne ide. Ka etan WentMorth je ustao sa svojeg mjesta i ri!ao kaminu" vjerojatno kako bi se uskoro otom udaljio od kamina i diskretno se ribli$io Dnne. 2?iste tako dugo u /athu3, rekao je, 2da biste u$ivali u večernjim zabavama koje se ovdje rire7uju.3 2O, ne. ?a takvim zabavama nema ničega za mene. ?isam nikakva karta!ica.3 2Canije niste bili, znam. ?ije vam se svi7alo igranje karata, ali vrijeme donosi romjene.3 2?isam se jo! toliko romijenilaJ3, uzviknula je Dnne i u!utjela, strahuju%i da ga je mo$da ogre!no shvatila. ?akon !to je nekoliko trenutaka čekao, veoma je osje%ajno rekao' 2>o je doista veliko razdobljeJ Osam i ol godina je veliko razdobljeJ3 Bitanje je li kanio nastaviti re u!teno je Dnneinoj ma!ti i razmi!ljanju u mirnijim trenucima jer, dok je i dalje u glavi čula riječi !to ih je izgovorio, Nenrietta je re!la na druge teme, $ele%i slobodno vrijeme iskoristiti za izlazak" molila ih je neka ne gube vrijeme jer bi jo! netko mogao do%i u osjet. 6orali su se okrenuti. Dnne je rekla da je osve s remna, a tako je nastojala i izgledati" ali je osje%ala da kad bi Nenrietta mogla znati s koliko je $aljenja i nevoljkosti ustala sa svoje stolice, ri remaju%i se za izlazak, u svojem bi srcu na!la sa$aljenje za nju. 6e7utim, njihove su ri reme naglo rekinute. Iuli su se alarmantni zvukovi" ribli$avali su se drugi osjetitelji i vrata su naglo otvorena za sir Waltera i gos o7icu Elliot, a njihovo ojavljivanje kao da je izazvalo o %u oti!tenost. Dnne je odmah

osjetila de rimiranost, a kamo god je ogledala, vidjela je sim tome istog. 4godnost, le$ernost, vedrina u rostoriji naglo su nestale, retvorene u hladnu risebnost, odlučnu ti!inu ili suho arne razgovore koji odgovaraju hladnoj otmjenosti njezina oca i sestre. Kako je oni$avaju%e osje%ati da je takoJ (edna joj je ojedinost i ak ru$ila malo zadovoljstva. Oboje su onovno ozdravili ka etana WentMortha, a Elizabeth je to učinila ljubaznije nego ranije. Iak mu se jednom obratila, a ogledala ga je vi!e nego jednom. :a ravo, Elizabeth je rilično romijenila svoje ona!anje. Ono !to je uslijedilo objasnilo je tu činjenicu. ?akon nekoliko minuta otra%enih na rikladne besmislice očela je usmeno ozivati na zabavu koja %e is uniti sve njihove obveze rema 6usgroveima. 2Sutra uvečer, kako biste u oznali nekoliko rijatelja, ni!ta 5ormalno.3 Sve je to rečeno veoma uljudno i osjetnice kojima se o skrbila, ,'ospođi3a Elliot !od !u0eE, stavljen su na stol uz ljubazan osmijeh koji ih je sve obuhva%ao" a jedan osmijeh i jedna osjetnica u u%eni su izravno ka etanu WentMorthu. :a ravo, Elizabeth je ve% dovoljno dugo boravila u /athu da bi razumjela va$nost čovjeka kakav je on ostao. Bro!lost vi!e ni!ta nije značila. 4 sada!njosti je va$no to da %e se ka etan WentMorth lije o uklo iti u njezinu salonu. Bosjetnice su odijeljene, a sir Walter i Elizabeth su ustali i nestali. Brekid je bio kratkotrajan, mada neugodan" le$ernost i $ivahnost vratila se me7u ve%inu onih koji su ostali, čim su se za njima zatvorila vrata, ali ne i Dnne. 6ogla je misliti jedino na oziv kojemu je svjedočila s takvom za anjeno!%u" kao i o načinu na koji je rimljen, načinu nejasna značenja, iznena7enja rije nego zadovoljstva, uljudnog rihva%anja, ali ne zadovoljstva. Boznavala ga je" vidjela je rezir u njegovim očima i nije mogla vjerovati da je odlučio takav oziv rihvatiti kao isku ljenje za sve bezobra!tine iz ro!losti. O et ju je obuzela oti!tenost. ?akon njihova odlaska dr$ao je osjetnicu u ruci kao da duboko razmi!lja o ozivu. 2Samo omislite kako je Elizabeth sve uključilaJ3, veoma je glasno !a nula 6ary. 2?e čudim se da je ka etan WentMorth tako ushi%enJ =idite da ne mo$e is ustiti osjetnicu iz ruke.3 Dnne je uhvatila njegov ogled, vidjela kako su mu obrazi orumenjeli, usta mu se na trenutak rezirno iskrivila, a otom se okrenuo kako ona vi!e ne bi vidjela ni čula ni!ta !to bi je uzrujalo. )ru!tvo se razdvojilo. <os oda su imala svoje ciljeve, a dame su o!le svojim oslom" vi!e se nisu sreli dok je Dnne bila s njima.

6olile su je da se vrati s njima na večeru i ostane cijeli dan uz njih" no njezin je duh tako dugo bio na et da se trenutno nije osje%ala s osobnom za dodatnim dru$enjem, ve% samo za ovratak ku%i gdje %e mo%i !utjeti onoliko koliko bude htjela. Stoga im je obe%ala da %e s njima rovesti cijelo jutro sljede%ega dana i vratila se u 9amden- lace, a ondje je rovela večer uglavnom slu!aju%i kako se Elizabeth i gos o7a 9lay dogovaraju oko ri rema za sutra!nju zabavu, često s ominju broj ozvanih osoba, ne restano uvode nove ojedinosti koje %e zabavu učiniti najotmjenijom te vrste u /athu, a otajno se mučila beskonačnim itanjem ho%e li ka etan WentMorth do%i ili ne. One su bile sigurne da ho%e, ali za nju je to bila mučna zabrinutost koja ju nije na u!tala ni na et minuta. 4glavnom je mislila da %e do%i, jer je o %enito dr$ala da bi trebao, ali taj slučaj nikako nije us ijevala oblikovati u neki ozitivni čin du$nosti uvi7avnosti, ve% u ravo su rotnih osje%aja. 0z tih se mračnih razmi!ljanja i nemirne uzrujanosti trgnula jedino kako bi gos o7i 9lay stavila do znanja da ju je vidjela u dru!tvu gos odina Elliota tri sata nakon !to je trebao ot utovati iz /atha" nakon !to je uzalud čekala da dama sama s omene taj razgovor, odlučila ga je ona s omenuti" činilo joj se da se na licu gos o7e 9lay ojavio izraz krivnje dok ju je slu!ala. /io je letimičan, nestao je u trenu, ali Dnne je mogla zamisliti da je ondje vidjela okazatelje da je morala, uslijed neke kom likacije ili njegova nadmo%nog autoriteta, slu!ati *mo$da ola sata. njegove lekcije i restrikcije o itanju svojih lanova koji se odnose na sir Waltera. 6e7utim, veoma us je!no glume%i rirodnost, uskliknula je' 2O, /o$eJ Sasvim točno. Samo omislite, gos o7ice Elliot, na svoje veliko iznena7enje srela sam gos odina Elliota u /ath-streetuJ ?ikad se nisam vi!e za anjila. Okrenuo se i ot ratio me do dvorane s ljekovitom vodom. ?e!to ga je s riječilo od odlaska u >hornberry, ali sam zaboravila !to & jer mi se $urilo i nisam se mogla zadr$avati, ali samo mogu re%i kako je čvrsto odlučio da na ovratku ne%e kasniti. Helio je znati koliko %e rano sutra biti rimljen. ?e restano je govorio o OsutradanO, a očito je da sam i ja ne restano zaoku ljena time otkako sam u!la u ku%u i saznala za ro!irenje va!eg lana i sve !to se dogodilo, inače ne bih tako ot uno zaboravila na susret s njim.3

Bro!ao je samo jedan dan od Dnneina razgovora s gos o7om Smith, ali je uslijedilo ne!to zanimljivije, a sad joj je tako malo značilo ona!anje gos odina Elliota, osim o njegovim učincima u jednom odručju, te je idu%eg jutra o et odgodila svoj osjet u Civers-street. Obe%ala je da %e vrijeme od doručka do večere rovesti u dru!tvu obitelji 6usgrove. ?jezina je sudbina odre7ena, a karakter gos odina Elliota, jednako kao Feherezadina glavaQ;, mora re$ivjeti jo! jedan dan. 6e7utim, nije mogla sti%i onamo kako je dogovoreno" vrijeme je bilo lo!e, a ona je $alila zbog ki!e zbog svojih rijatelja, ali i zbog sebe jer nije mogla odmah krenuti. Kad je stigla u White Nart i za utila se u ravi a artman, shvatila je da nije stigla na vrijeme, niti je bila rva. Ondje je zatekla gos o7u 6usgrove u razgovoru s gos o7om 9ro5t i ka etana Narvillea u razgovoru s ka etanom WentMorthom" otom je odmah čula da su 6ary i Nenrietta, revi!e nestr ljive da bi čekale, izi!le čim se razvedrilo, a gos o7a 6usgrove je dobila stroge u ute da je ondje zadr$i dok se one ne vrate. 6orala se jedino okoriti, sjesti, doimati se ribrano i odmah osjetiti svu onu uzbu7enost koju je očekivala, ali ne tako rano ujutro. ?ije bilo odgode, nikakva gubljenja vremena. Odmah je utonula duboko u
Feherezada & odnosi se na zbirku riča od nazivom Dra ske no%i ili Briče iz tisu%u i jedne no%i. Ciječ je o legendarnom kralju Samarkanda koji je ubijao svaku svoju $enu ujutro nakon rve bračne no%i sve dok nije o$enio Feherezadu koja je ostala na $ivotu jer mu je obe%ala da %e mu svake večeri is ričati novu riču.
34

sre%u takva čemera, ili čemer takve sre%e. )vije minute nakon !to je u!la u sobu, ka etan WentMorth je rekao' 2?a isat %emo ismo o kojem smo razgovarali, Narville, sada, ako mi da! ribor.3 Sav je ribor bio ri ruci, na zasebnom stolu" o!ao je onamo, svima okrenuo le7a i očeo isati. <os o7a 6usgrove je gos o7i 9ro5t ričala o zarukama svoje najstarije k%eri, u ravo onim ne rikladnim tonom koji je bio savr!eno čujan mada je trebao biti !a at. Dnne je osje%ala da nije uključena u razgovor, a i ak, budu%i da se ka etan Narville doimao zami!ljenim i neras olo$enim za razgovor, nije mogla izbje%i slu!anje mnogih ne o$eljnih ojedinosti, kao !to su' 2<os odin 6usgrove i moj !urjak Nayter tako su se često sastajali da bi se o svemu dogovorili" !to je moj brat rekao jednoga dana, a !to je gos odin 6usgrove redlo$io narednoga, !to se dogodilo mojoj sestri Nayter, !to su $eljeli mladi ljudi, !to sam ja u očetku rekla da mi je osve ne rihvatljivo, ali su me kasnije uvjerili u su rotno3, te jo! mnogo slične otvorene komunikacije. Bojedinosti koje, čak i uz sve rednosti ukusa i ro5injenosti !to ih dobra gos o7a 6usgrove nije mogla dati, mogle bi biti zanimljive jedino onima kojih se to tiče. <os o7a 9ro5t je dobronamjerno slu!ala, a kad god je ne!to rekla, to je bilo veoma razumno. Dnne se nadala da su obojica d$entlmena revi!e zaoku ljena sobom da bi to čuli. 20 tako, gos o7o, kad se sve to uzme u obzir3, rekla je gos o7a 6usgrove svojim glasnim !a tom, 2mada smo mo$da $eljeli da bude drukčije, i ak smo mislili da ne bi bilo ravedno dalje odugovlačiti" jer 9harles Nayter je to silno $elio, a Nenrietta je gotovo jednako nestr ljiva" tako smo zaključili kako je najbolje da se odmah vjenčaju i daju sve od sebe, kao !to su mnogi drugi rije njih činili. 4 svakom slučaju, rekla sam, to %e biti bolje nego duge zaruke.3 24 ravo sam to i ja kanila rimijetiti3, uzviknula je gos o7a 9ro5t. 2=i!e mi se svi7a da mladi ljudi očnu s malim rihodima i zajedno se bore rotiv ote!ko%a nego da budu dugo zaručeni. 4vijek mislim da nikakva zajednička K3 2O, draga gos o7o 9ro5tJ3, uzviknula je gos o7a 6usgrove, nes osobna do ustiti joj da zavr!i rečenicu. 2?ema ničega od čega zazirem tako kao od dugih zaruka mladih ljudi. ?ikada to nisam $eljela za svoju djecu. Sve je to krasno, običavala sam re%i, da su mladi ljudi zaručeni, ako ostoji sigurnost da %e se mo%i vjenčati za !est mjeseci, ili čak za dvanaest, ali dugotrajne zarukeJ3

2)a, draga gos o7o3, rekla je gos o7a 9ro5t, 2ili nesigurne zaruke" zaruke koje mogu dugo trajati" očinju a da se ne zna da %e u zakazano vrijeme ostojati uvjeti za skla anje braka. )r$im da je to veoma nesigurno i nimalo mudro, a mislim da bi svi roditelji to trebali s riječiti ako mogu.3 Dnne je tu otkrila ne!to zanimljivo. Osjetila je kako se to mo$e rimijeniti na nju, osjetila u nervoznom tre erenju cijelog tijela, a istodobno kad su njezine oči instinktivno ogledale rema udaljenom stolu, ero ka etana WentMortha restalo se micati, odigao je glavu, zastao, slu!ao, a u idu%em se trenutku okrenuo i hitro ogledao nju. )vije su dame nastavile razgovarati, onavljati iste rihva%ene istine, nagla!avati ih rimjerima su rotnog ona!anja koji su lo!e zavr!ili, koje su us jele za aziti, ali Dnne ni!ta nije jasno čula" to je bilo samo zujanje riječi u njezinim u!ima, njezin je um bio u kaotičnom stanju. Ka etan Narville, koji za ravo nije čuo ni!ta od svega toga, sad je ustao i ri!ao rozoru" činilo se da ga Dnne romatra, mada je to činila osve odsutna duhom, i ostu no je shvatila da je oziva neka mu se ridru$i ondje gdje je stajao. <ledao ju je sa smije!kom i na ravio neznatnu kretnju glavom koja kao da je govorila' 2)o7ite k meni, imam vam ne!to re%i3, a iskrena, smirena uljudnost dr$anja, koja je ukazivala na osje%aje starijeg oznanika no !to je za ravo bio, uvelike je naglasila oziv. 4stala je i o!la rema njemu. Brozor kraj kojeg je stajao nalazio se na drugom kraju rostorije u odnosu na mjesto gdje su sjedile dvije dame, a remda je bio bli$e ka etanu WentMorthu, ne ba! jako blizu. Kad mu se ridru$ila, na licu ka etana Narvillea o et se ojavio ozbiljan, zami!ljen izraz koji mu je, čini se, bio svojstven. 2Bogledajte ovo3, rekao je, odmotao aket u svojoj ruci i okazao malenu minijaturu, 2znate li tko je toG3 2Svakako, ka etan /enMick.3 2)a, i mo$ete ogoditi za koga je. Dli *dubokim tonom. nije na ravljena za nju. <os o7ice Elliot, sje%ate li se na!ih zajedničkih !etnji u Eymeu i kako smo tugovali zbog njegaG >ada nisam ni omislio & nije va$no. Ovo je nacrtano u (u$noj D5rici. Ondje je u oznao vje!tog mladog njemačkog slikara i, u skladu s obe%anjem !to ga je dao mojoj sirotoj sestri, ozirao mu i odnio sliku ku%i, za nju. (a sad imam zadatak ro isno je is oručiti drugojJ >o mi je ovjerenoJ Dli koga je drugoga to mogao zamolitiG ?adam se da mu

to ne%u zamjeriti. ?ije mi $ao, doista, re ustiti zadatak drugomu. On je to reuzeo na sebe * ogledav!i ka etana WentMortha., sad i!e o tome.3 4sna mu je zadrhtala kad je dodao' 2(adna PannyJ Ona njega ne bi tako brzo zaboravilaJ3 2?e3, odgovorila je Dnne tihim, osje%ajnim glasom. 2>o lako mogu vjerovati.3 2Ona nije imala takvu narav. Ona je ludovala za njim.3 2>o ne bi bilo u naravi niti jedne $ene koja istinski voli.3 Ka etan Narville se nasmije!io i rekao' 2:ar to tvrdite za svoj s olG3 Odgovorila je na itanje, tako7er se smije!e%i' 2)a. 6i sigurno ne zaboravljamo vas onako brzo kako vi zaboravljate nas. >o je, mo$da, na!a sudbina rije nego zasluga. ?e mo$emo si omo%i. Hivimo kod ku%e, mirno, izme7u četiri zida, i na!i nas osje%aji is unjavaju. =i ste rimorani na drukčiji $ivot. 4vijek imate neko zanimanje, ciljeve, oslove ove ili one vrste, !to vas odmah vra%a u svijet, a stalna zauzetost i romjene uskoro oslabe dojmove.3 2Brihva%aju%i va!u tvrdnju da svijet sve to tako brzo čini za mu!karce *no, mislim da to i ak ne%u rihvatiti., to ne vrijedi za /enMicka. ?ije se morao ničim bavili. Skla anje mira ga je natjeralo da se iskrca u ravo u kobnom trenutku, a otad je $ivio s nama, u nasem malom obiteljskom krugu.3 20stina3, 2rekla je Dnne, 2 rava istina" nisam se toga sjetila, ali !to %emo sad re%i, ka etane NarvilleG Dko do romjene nije do!lo od utjecajem vanjskih okolnosti, onda je ona roizi!la iznutra" zacijelo je riječ o naravi, mu!koj naravi, koja je to učinila za ka etana /enMicka.3 2?e, ne, nije riječ o mu!koj naravi. ?e mogu rihvatiti da je u čovjekovoj naravi, vi!e nego u $eninoj, da bude ne ostojan i zaboravi onu koju voli, ili ju je volio. =jerujem u su rotno. =jerujem u ravu analogiju izme7u na!ih 5izičkih i mentalnih osobina" a kako su na!a tijela 5izički sna$nija, na!i su osje%aji tako7er sna$niji" s osobni odnijeti svakojake ne ravde i izdr$ati najgore neda%e.3 2=a!i osje%aji mo$da jesu sna$niji3, 2odgovorila je Dnne, 2ali u duhu iste analogije mogu ustvrditi da su na!i nje$niji. 6u!karac je izdr$ljiviji od $ene, ali ne $ivi dulje" !to točno obja!njava moj stav o naravi njihove rivr$enosti. ?e, za vas bi bilo revi!e te!ko kad bi bilo drukčije. 0mate dovoljno ote!ko%a, oskudica i o asnosti s kojima se morate boriti. 4vijek na orno radite i trudite se, izlo$eni ste svakoj o asnosti i nevolji. =a! dom, zemlja, rijatelji, svi ne!to

očekuju od vas. ?e mo$ete svojim zvati ni vrijeme, ni zdravlje i $ivot. /ilo bi doista revi!e te!ko3, izustila je drhtavim glasom, 2kad bi se svemu tome dodali $enski osje%aji.3 2?ikad se ne%emo slo$iti o tom itanju3, očeo je govoriti ka etan Narville kad je tihi zvuk odvukao njihovu ozornost na dotad osve tihi dio rostorije ka etana WentMortha. Cadilo se samo o tome da je njegovo ero alo, ali se Dnne iznenadila kad je vidjela da im je bli$e no !to je očekivala, a tako7er je bila na ola sklona osumnjati da je ero alo zato !to je bio zaoku ljen njima, nastojao je čuti !to govore, mada nije vjerovala da mu je to us jelo. 2(esi li zavr!io ismoG3, itao je ka etan Narville. 2?e osve, jo! nekoliko rečenica. >rebao bih zavr!iti za et minuta.3 26eni se nikamo ne $uri. /it %u s reman kad i ti. Ovdje sam u veoma dobrom dru!tvu3, nasmije!io se Dnne, 2dobro o skrbljen i ni!ta mi ne nedostaje. ?ema ba! nikakve $urbe. )akle, gos o7ice Elliot3, sad je o et govorio ti!im glasom, 2kao !to sam rekao, zacijelo se nikad ne%emo slo$iti o tom itanju. =jerojatno se niti jedan mu!karac i $ena u tome ne bi slo$ili. ?o do ustite da rimijetim kako vas obijaju sva knji$evna djela, sve riče, roza i oezija. Kad bih imao /enMickovo am%enje, začas bih vam mogao navesti edeset citata u rilog svojoj tvrdnji, a mislim da nikad u $ivotu nisam otvorio knjigu u kojoj nije isalo ne!to o ne ostojanosti $ene. Bjesme i oslovice, sve govori o $enskoj revrtljivosti. ?o mo$da %ete re%i da su sve to na isali mu!karci.3 26o$da ho%u. )a, da, ako nemate ni!ta rotiv, nemojte navoditi rimjere iz knjiga. 6u!karci su imali golemu rednost u odnosu na nas kad je riječ o ričanju njihove riče. Obrazovanje je oduvijek stajalo njima na ras olaganju, u daleko vi!em stu nju" ero je bilo u njihovim rukama. ?e%u rihvatiti nikakav dokaz iz knjiga.3 2Dli kako %emo bilo !to dokazatiG3 2?ikad ne%emo. ?e mo$emo očekivati da %emo ikada dokazati ne!to u tom smislu. >o je razlika u mi!ljenju koja ne rihva%a nikakve dokaze. =jerojatno oboje olazimo od malene ristranosti vlastitom s olu, a toj ristranosti dodajemo okolnosti u korist iste do kojih je do!lo unutar na!ega kruga" mnoge od tih okolnosti *mo$da u ravo oni slučajevi koji imaju najvi!e u liva na nas. mogu biti u ravo one o kojima se ne mo$e otvoreno govoriti a da se ne izda nečije ovjerenje, ili na neki način ka$emo ono !to ne bi trebalo

re%i.3 2DhJ3, uzviknuo je ka etan Narville veoma osje%ajnim tonom. 2Kad bih vas barem mogao navesti da shvatite koliko mu!karac ati kad osljednji ut ogleda svoju $enu i djecu, romatra čamac kojim ih je oslao na obalu sve dok je na vidiku, a otom se okre%e i ka$e' ,Bog +na %o0emo li se opet vidjeti.E D kasnije, kad bih vam mogao o isati sre%u njegove du!e kad ih i ak onovno vidi" kad, rilikom ovratka nakon dvanaest mjeseci izbivanja, mo$da, mora skrenuti u drugu luku, računa koliko bi brzo mogli sti%i onamo, retvaraju%i se da sam sebe zavarava i govori' ,/e mogu sti0i ovamo do tog danaE, ali se cijelo vrijeme nada da %e ih vidjeti dvanaest sati ranije, a kad ih na okon vidi kako dolaze, kao da im je nebo dalo krila, $eli da je to bilo jo! mnogo sati ranijeJ Kad bih vam mogao sve to objasniti, kao i sve !to mu!karac mo$e odnijeti i učiniti, i u$iva činiti za dobrobit tih najve%ih vrijednosti svojega ostojanjaJ <ovorim, znate, samo o mu!karcima koji imaju srcaJ3, emotivno je ritisnuo svoje srce. 2OhJ3, im ulzivno je uzviknula Dnne. 2?adam se da sam ravedna rema svemu !to vi osje%ate, kao i oni koji su vam slični. ?e daj /o$e da odcijenim to le i vjerne osje%aje bilo kojeg stvorenja. :avrijedila bih osvema!nji rezir kad bih se usudila re%i da su istinska rivr$enost i ostojanost oznate samo $enama. ?e, vjerujem da ste s osobni za sve veliko i lije o u va!im brakovima. =jerujem da mo$ete ulo$iti svaki va$an na or i obiteljsku str ljivost od uvjetom & ako smijem to re%i & od uvjetom da imate objekt. Helim re%i, dok je $ena koju volite $iva, i $ivi za vas. (edina rivilegija koju risvajam za vlastiti s ol *nije osobito zavidna, ne morate $udjeti za tim. jest ta da volimo dulje i nakon !to nestane svaka nada.3 4 tom trenutku vi!e nije mogla izustiti niti jednu rečenicu" srce joj je bilo revi!e is unjeno" jedva je disala. 2=i ste dobra du!a3, rekao je ka etan Narville i dotaknuo joj ruku. 2S vama se čovjek ne mo$e re irati. D kad mislim na /enMicka, dr$at %u jezik za zubima.3 ?jihova je ozornost skrenuta na druge. <os o7a 9ro5t se o ra!tala. 2Ovdje se, Prederick, ti i ja rastajemo, vjerujem3, rekla je. 2(a idem ku%i, a ti ima! dogovor sa svojim rijateljem. 6o$da %emo večeras imati to zadovoljstvo da se svi o et na7emo na va!oj zabavi.3 Okrenula se rema Dnne. 2(učer smo rimili osjetnicu va!e sestre,

a koliko sam shvatila, Prederick ju je tako7er dobio, mada je ja nisam vidjela" slobodan si večeras, Prederick, nisi li, jednako kao i miG3 Ka etan WentMorth je veoma $urno savijao ismo, te ili nije mogao ili nije $elio jasno odgovoriti. 2)a3, rekao je, 2sasvim točno, ovdje se rastajemo, ali Narville i ja %emo uskoro do%i za tobom, to jest, Narville, ako si s reman, ja %u biti gotov za ola minute. :nam da ti ne%e biti $ao da krenemo. Stojim ti na usluzi za ola minute.3 <os o7a 9ro5t je tada oti!la, a ka etan WentMorth, nakon !to je veoma brzo za ečatio svoje ismo, doista je bio s reman" čak se doimao veoma u$urbano i uzbu7eno, !to je okazivalo njegovu nestr ljivost da !to rije ode. Dnne nije znala kako bi to shvatila. )obila je najljubaznije 2dobro jutro, /og vas blagoslovio3 od ka etana Narvillea, ali od njega niti jedne riječi, niti ogleda. 6e7utim, imala je samo toliko vremena da se ribli$i stolu za kojim je isao kad je čula korake kako se vra%aju" vrata su se otvorila" to je bio on. 0s ričao se, rekav!i da je zaboravio rukavice i odmah o!ao do stola za isanje" le7ima okrenut rema gos o7i 6usgrove, is od ra!irenih a ira izvukao je ismo, stavio ga red Dnne i ogledao je očima unim usrdne molbe, a otom je $urno oku io svoje rukavice i o et izi!ao, gotovo rije nego je gos o7a 6usgrove uo %e shvatila da se vratio & sve je trajalo samo trenutakJ Cevolucija koju je jedan trenutak izazvao u Dnne nije se mogla o isati. Bismo na kojem je jedva čitljivo isalo 2:a gos o7icu D. E.3 očito je bilo ono !to ga je tako $urno resavio. )ok je navodno isao samo ka etanu /enMicku, on je tako7er isao njojJ O sadr$aju tog isma ovisi sve !to joj ovaj svijet mo$e ru$itiJ Sve je bilo mogu%e, svemu se moglo rkositi lak!e nego neizvjesnosti. <os o7a 6usgrove je ne!to radila za svojim stolom" morala se nadati da %e joj to osigurati dovoljno vremena, a je sjela na stolicu koju je on maločas zauzimao, naslonila se onamo gdje se on naslanjao i isao, a njezine su oči gutale sljede%e riječi' Ai1e ne mogu slu1ati u ti1ini. 6oram vam se obratiti onim sredstvima !oja su mi dostupna. Ba+direte mi du1u. "a sam napola agonija, napola nada. /emojte mi re0i da sam +a!asnio, da su ta!vi drago3jeni osje0aji +auvije! nestali. /udim vam ponovno sebe sa sr3em !oje vam jo1 vi1e pripada nego prije osam i pol godina !ad ste ga umalo slomili. /emojte se usuditi re0i da mu1!ara3 +aboravlja

brže nego žena, da njegova ljubav ranije umire. /isam volio ni!oga osim vas. 6ožda sam bio nepravedan, bio sam slab i !ivan, ali ni!ad prevrtljiv. Samo ste me vi doveli u Bat%. Samo +bog vas ja ra+mi1ljam i planiram. /iste li to s%vatili; :ar je mogu0e da niste ra+umjeli moje želje; /e bi% #e!ao ni ovi% deset dana da sam mogao proni!nuti u va1e osje0aje, !ao 1to mislim da ste vi +asigurno proni!nuli u moje. "edva mogu pisati. Sva!og trenut!a #ujem ne1to 1to me svlada.

Spu1tate glas, ali ja mogu ra+a+nati tonove toga glasa 1to drugima ne bi uspjelo. 4redobro, predivno stvorenje. -oista ste pravi#ni prema nama. Ajerujete da postoji istins!a privrženost i postojanost među mu1!ar3ima. Ajerujte da je najgorljivija, posve nepo!olebljiva !od F. @. 6oram po0i, nesiguran u svoju sudbinu, ali vratit 0u se ovamo, ili 0u slijediti va1e dru1tvo, 1to s!orije. "edna rije#, jedan pogled odlu#it 0e %o0u li u !u0u va1eg o3a u0i ve#eras, ili ni!ad. Od takvog se isma nije mogla brzo o oraviti. 6o$da bi je smirilo ola sata samo%e i razmi!ljanja, ali samo deset minuta, koliko je imala rije nego su je rekinuli, uza sve na etosti njezine situacije, nije joj nikako moglo biti dovoljno da se smiri. Svaki je trenutak donosio novo uzbu7enje. >o je bila neo isiva sre%a. Brije nego je ro!la rva 5aza ot unog shva%anja, u!li su 9harles, 6ary i Nenrietta. D solutna otreba da bude ribrana odmah ju je navela da ulo$i silan trud, ali nakon nekog vremena vi!e nije mogla. ?ije razumjela niti jednu riječ od onoga !to su govorili. >e se morala izgovarati indis onirano!%u i is ričati se. >ada su ostali vidjeli da izgleda veoma bolesno & !okirali su se i zabrinuli & i nisu se $eljeli ni omaknuti bez nje. >o je bilo u$asnoJ )a su barem oti!li i ostavili je u miru i ti!ini te sobe, to bi je izliječilo, ali uzrujavalo ju je jer su svi stajali ili čekali oko nje, a je, obuzeta očajem, rekla da %e o%i ku%i. 2Svakako, draga moja3, uzviknula je gos o7a 6usgrove, 2odmah o7ite ku%i i odmah se obrinite za sebe kako biste se do večeras o et dobro osje%ali. =oljela bih da je Sarah ovdje kako bi vas izliječila, ali ja nisam ba! rikladna za to. 9harles, ozvoni i naruči nosiljku. ?e smije hodati.3 Dli nosiljka nikako nije dolazila u obzir. ?ajgore od svegaJ ?ije mogla odnijeti omisao na gubitak rilike da razmijeni dvije riječi s ka etanom WentMorthom tijekom svojeg samotnog uta kroz gradi% *a bila je gotovo sigurna da %e ga sresti.. Svim se srcem bunila rotiv nosiljke. <os o7a 6usgrove, koja je razmi!ljala samo o jednoj vrsti bolesti, nakon !to se uvjerila, uz one!to tjeskobe, da u ovom slučaju nije bilo nikakva ada, da Dnne u osljednje vrijeme nije

kliznula na od i dobila udarac u glavu, da je osve sigurna da nije ala, vedro se rastala od nje i izrazila nadu da %e je večeras na%i u boljem stanju. Dli nosiljka nikako nije dolazila u obzir. ?ajgore od svegaJ ?ije mogla odnijeti omisao na gubitak rilike da razmijeni dvije riječi s ka etanom WentMorthom tijekom svojeg samotnog uta kroz gradi% *a bila je gotovo sigurna da %e ga sresti.. Svim se srcem bunila rotiv nosiljke. <os o7a 6usgrove, koja je razmi!ljala samo o jednoj vrsti bolesti, nakon !to se uvjerila, uz one!to tjeskobe, da u ovom slučaju nije bilo nikakva ada, da Dnne u osljednje vrijeme nije kliznula na od i dobila udarac u glavu, da je osve sigurna da nije ala, vedro se rastala od nje i izrazila nadu da %e je večeras na%i u boljem stanju. /oje%i se da ne bi izostavila nikakvu mogu%u mjeru redostro$nosti, Dnne se omučila i rekla' 2/ojim se, gos o7o, da nije bilo osve dobro shva%en. 6olim vas, budite tako dobri i ostaloj gos odi s omenite kako se nadamo da %emo večeras vidjeti cijelo va!e dru!tvo. /ojim se da je do!lo do neke gre!ke, a osebno bih $eljela da uvjerite ka etana Narvillea i ka etana WentMortha kako se nadamo da %emo ih obojicu vidjeti.3 2O, draga moja, sve je dobro shva%eno, dajem vam riječ. Ka etan Narville svakako namjerava do%i.3 26islite liG Dli bojim se i bilo bi mi tako silno $aoJ No%ete li mi obe%ati da %ete to s omenuti kad ih o et viditeG 4su7ujem se re%i da %ete ih obojicu jutros o et vidjeti. 6olim vas, obe%ajte mi.3 2Svakako ho%u, ako $elite. 9harles, ako negdje vidi! ka etana Narvillea, svakako mu renesi oruku gos o7ice Dnne. Dli doista, draga moja, nema otrebe za takvom zabrinuto!%u. Ka etan Narville se smatra obveznim, jamčim vam, a isto vrijedi i za ka etana WentMortha, usu7ujem se re%i.3 Dnne vi!e od toga nije mogla učiniti, ali njezino je srce roricalo neku nevolju koja %e uni!titi savr!enstvo njezine sre%e. 6e7utim, to ne mo$e biti dugotrajno. Iak i ako on osobno ne do7e u 9amden- lace, mo%i %e mu o ka etanu Narvilleu oslati neku jasnu oruku. )o!lo je do jo! jednog uzrujavanja. 9harles %e je, istinski zabrinut i dobronamjeran, ot ratiti ku%i" nikako ga nije mogla s riječiti. >o je bilo gotovo okrutnoJ Dli nije dugo mogla biti nezahvalna" $rtvovao je dogovor kod u!kara kako bi njoj bio od koristi" stoga je krenula u njegovoj ratnji, okazuju%i jedino osje%aj

zahvalnosti. ?alazili su se u 4nion-streetu kad joj je zvuk brzih koraka iza njih, omalo oznat zvuk, osigurao dva trenutka ri remanja na susret s ka etanom WentMorthom. Bridru$io im se" ali, kao da nije mogao odlučiti ho%e li im se ridru$iti ili o%i na rijed, ni!ta nije rekao & samo je gledao. Dnne je nad sobom us jela us ostaviti dovoljno kontrole da rimi taj ogled, bez imalo negodovanja. Obrazi koji su bili blijedi sad su blistali, a ranije nesigurni okreti ostali su odlučniji. Nodao je uz nju. 9harlesu je uskoro ne!to alo na amet, a je rekao' 2Ka etane WentMorth, kojim utem ideteG Samo do <ay-streeta ili jo! daljeG3 2?e bih mogao re%i3, iznena7eno je odgovorio ka etan WentMorth. 20dete li sve do /elmontaG Brolazite li kraj 9amden- laceaG (er ako je tako, ne%u se libiti zamoliti vas da me zamijenite i ot ratite Dnne do ku%e njezina oca. (utros se ne osje%a osobito dobro i ne bi smjela o%i tako daleko bez ratnje. D ja bih morao o%i do onog čovjeka na tr$nici. Obe%ao mi je okazati vrhunsku u!ku koju %e uskoro oslati odavde, rekao je da je ne%e za akirati sve do osljednjeg trenutka kako bih je ja mogao vidjeti, a ukoliko se sad ne vratim, nemam nikakvih izgleda. Brema njegovu o isu, veoma je slična mojoj dvocijevki iz koje ste jednog dana ucali, negdje u okolici Winthro a.3 ?ije moglo biti nikakva rigovora. 6ogla se iskazati jedino krajnje dolična s remnost, uljudni ristanak za oči javnosti, uz obuzdavanje osmijeha i srce is unjeno razigranom rado!%u. 9harles je za ola minute o et bio na dnu 4nion-streeta, a njih dvoje su zajedno nastavili ut. 4skoro su razmijenili dovoljno riječi da bi izabrali ut kom arativno mirnom i skrovitom !ljunčanom stazom gdje %e mogu%nost razgovora ove trenutke retvoriti u ravi blagoslov i ri remiti ih na svu vječnost koju im mogu odariti najsretnija razmi!ljanja o njihovu budu%em $ivotu. Ondje su o et razmijenili one osje%aje i ona obe%anja koja su jednom ranije, činilo se, sve osigurala, ali nakon kojih je uslijedilo tako mnogo, mnogo godina, rastanka i otu7enja. Ondje su se onovno vratili u ro!lost, mo$da daleko sretniji u svojem onovnom ovezivanju nego kad su rvi ut lanirali zajedničku budu%nost" osjetljiviji, iskusniji, sigurniji u karakter, iskrenost i rivr$enost jedno drugoga" ravno ravniji u ostu anju, ravedniji. 0 ondje, dok su olako

hodali blagim us onom, ne o a$aju%i nikoga oko sebe, ne obra%aju%i ozornost ni na razmetljive olitičare, u$urbane doma%ice, kokette djevojke, ni na dadilje i djecu, mogli su se re ustiti sje%anjima i riznanjima, osobito onomu !to je rethodilo sada!njem trenutku, a tako je značajno i tako zanimljivo. Cas ravili su o svim sitnicama koje su se zbivale tijekom roteklog tjedna, a o onome jučer i danas, jedva se nazirao kraj. ?ije ogre!no rotumačila njegove osje%aje. Ejubomora na

gos odina Elliota bila je golem teret, sumnja, muka. Bočela se razvijati ve% rvog trenutka kad ju je ugledao u /athu" vratila se, nakon kratkog otiskivanja, i uni!tila koncertnu večer" utjecala je na njega u svemu !to je rekao i učinio, ili ro ustio re%i i učiniti, tijekom osljednja dvadeset četiri sata. Bostu no je ustu ala mjesto lje !im nadama koje su njezini ogledi ili riječi ovremeno ohrabrivali" konačno je rastjerana onim stavovima i onim tonovima koji su do irali do njega dok je razgovarala s ka etanom Narvilleom" tada je, tjeran neodoljivim orivom, zgrabio list a ira i za isao svoje osje%aje. ?i!ta od onoga !to je tada na isao nije ovukao romijenio. 4strajno je tvrdio da nije volio nikoga osim nje. ?ikad je nitko nije istisnuo. =jerovao je da nikad nije ni vidio nekoga tko joj je ravan. (edno je morao riznati & da je ostojan bio nesvjesno, nenamjerno" da ju je namjeravao zaboraviti, a vjerovao je da mu je to us jelo. Smatrao se ravnodu!nim, a za ravo je samo bio gnjevan" i bio je ne ravedan rema njezinim dobrim stranama, jer je zbog njih atio. ?jezin karakter sad u svojem umu do$ivljava kao čisto savr!enstvo, najlje !i s oj snage i blagosti" no morao je riznati da je tek u 4 ercrossu naučio biti ravedan rema njoj, a tek je u Eymeu očeo razumjeti sebe. 4 Eymeu je naučio vi!e različitih lekcija. )ivljenje gos odina Elliota u rolazu na okon ga je trgnulo, a rizori na lukobranu i kod ka etana Narvillea otvrdili su njezinu su eriornost. Kad je riječ o njegovim ranijim oku!ajima da se ve$e s Eouisom 6usgrove *nastojanja gnjevnog onosa., tvrdio je kako je oduvijek osje%ao da je to nemogu%e, da mu nije bilo stalo, nije mu moglo biti stalo do Eouise" remda do toga dana, do razdoblja razmi!ljanja koje je uslijedilo, nije shva%ao savr!enu izvrsnost uma s kojim se Eouisin nikako nije mogao us ore7ivati" kao ni golema, neus orediva mo% koju je imao nad njegovim. Ondje je naučio razlikovati ostojanost načela od tvrdoglavosti samovolje, smionost ne romi!ljenosti od odlučnosti ribranog uma. Ondje je vidio sve !to je veličalo njegovu rocjenu $ene koju je izgubio, i ondje je očeo osu7ivati svoj onos, glu ost, ludilo kivnosti, a sve to nije mu do u!talo da je onovno oku!a osvojiti. Od tog je razdoblja njegova okora ostala neizdr$ljiva. >ek !to se oslobodio u$asa i kajanja koji su ga mučili rvih nekoliko dana nakon Eouisine nesre%e, tek !to se o et očeo osje%ati $ivim, tako7er se očeo osje%ati vezanim.

Kad je riječ o njegovim ranijim oku!ajima da se ve$e s Eouisom 6usgrove *nastojanja gnjevnog onosa., tvrdio je kako je oduvijek osje%ao da je to nemogu%e, da mu nije bilo stalo, nije mu moglo biti stalo do Eouise" remda do toga dana, do razdoblja razmi!ljanja koje je uslijedilo, nije shva%ao savr!enu izvrsnost uma s kojim se Eouisin nikako nije mogao us ore7ivati" kao ni golema, neus orediva mo% koju je imao nad njegovim. Ondje je naučio razlikovati ostojanost načela od tvrdoglavosti samovolje, smionost ne romi!ljenosti od odlučnosti ribranog uma. Ondje je vidio sve !to je veličalo njegovu rocjenu $ene koju je izgubio, i ondje je očeo osu7ivati svoj onos, glu ost, ludilo kivnosti, a sve to nije mu do u!talo da je onovno oku!a osvojiti. Od tog je razdoblja njegova okora ostala neizdr$ljiva. >ek !to se oslobodio u$asa i kajanja koji su ga mučili rvih nekoliko dana nakon Eouisine nesre%e, tek !to se o et očeo osje%ati $ivim, tako7er se očeo osje%ati vezanim. 2Shvatio sam3, rekao je, 2da me Narville smatra zaručenim čovjekomJ )a ni Narville ni njegova $ena nimalo ne sumnjaju u na!u uzajamnu rivr$enost. >o me iznenadilo i !okiralo. Odmah sam to mogao os oriti do odre7enog stu nja, ali kad sam očeo razmi!ljati da mo$da i ostali misle isto & njezina obitelj, mo$da čak i ona, vi!e nisam ras olagao vlastitim $ivotom. Iast mi je nalagala da budem njezin ako ona to $eli. /io sam neo rezan. Canije nisam ozbiljno razmi!ljao o toj temi. ?isam shva%ao da bi moja rekomjerna risnost na mnoge načine mogla imati lo!e osljedice" te da nisam imao nikakvo ravo oku!avati se vezati za bilo koju od djevojaka, riskiraju%i makar samo neugodno ogovaranje, kad ne bi bilo drugih lo!ih osljedica. Bočinio sam golemu gre!ku i morao sam snositi osljedice.3 4kratko rečeno, rekasno je shvatio da se za leo, te da je, u ravo onda kad je ostao svjestan činjenice da mu uo %e nije stalo do Eouise, s oznao da se mora smatrati vezanim za nju, ako su njezini osje%aji za njega onakvi kakvima ih smatraju Narvilleovi. >o ga je navelo da ot utuje iz Eymea i njezin ot uni o oravak čeka negdje drugdje. Cado bi oslabio, na bilo koji o!teni način, sve osje%aje i očekivanja u vezi s njim koji mo$da ostoje" stoga je oti!ao k svojem bratu, s namjerom da se nakon nekog vremena vrati u Kellynch i ostu i onako kako okolnosti budu iziskivale. 2/io sam kod EdMarda !est tjedana3, rekao je, 2i uvjerio se da je sretan. ?isam mogao imati nikakvo drugo zadovoljstvo, nisam ga

zavrijedio. Bosebno se ras itivao o vama, čak je itao jeste li se romijenili, a nije znao da se u mojim očima nikad ne mo$ete romijeniti.3 Dnne se nasmije!ila, ali ni!ta nije rekla. >o je bila revi!e ugodna netaktičnost da bi mu je zamjerila. 6nogo znači kad se $eni od dvadeset osam godina ka$e da nije izgubila niti jednu dra$ iz svoje ranije mladosti, ali vrijednost takvog !tovanja bila je neo isivo ove%ana za Dnne u us oredbi s njegovim rija!njim riječima, kao i osje%aj da je to osljedica, a ne uzrok obnove njegove to le rivr$enosti. Ostao je u Shro shireu, $ale%i zbog slje o%e vlastitog onosa i ogre!aka u vlastitim rocjenama, a tada se odjednom oslobodio obveze rema Eouisi na temelju za anjuju%ih i redivnih vijesti o njezinim zarukama s /enMickom. 2>ada je3, rekao je, 2zavr!ila moja najgora atnja" jer sad sam barem mogao oku!ati uloviti sre%u, mogao sam se otruditi, mogao sam ne!to učiniti. ?o bilo je stra!no tako dugo neaktivno čekati, i to čekati samo ne!to lo!e. =e% u rvih et minuta nakon rimanja vijesti rekao sam' 24 srijedu %u biti /athu3, i bio sam. (e li bilo neo rostivo misliti da imam ravo do%iG 0 do%i s odre7enim stu njem nadeG =i ste bili sami. /ilo je mogu%e da ste mo$da zadr$ali osje%aje iz ro!losti, kao i ja" i slučajno sam imao jedan oticaj. ?ikad nisam sumnjao da %e vas drugi voljeti i udvarati vam, ali sam sigurno znao da ste odbili barem jednog čovjeka koji je $ivio bolje od mene, te nisam us ijevao otisnuti itanje' 2(e li to učinila zbog meneG3 6oglo se mnogo toga re%i o njihovu rvom susretu u 6ilsom-streetu, ali jo! vi!e o koncertu. Iinilo se da je ta večer bila sazdana od nevjerojatnih trenutaka. >renutak kad je koraknula na rijed osmerokutnoj rostoriji kako bi s njim razgovarala, trenutak kad se ojavio gos odin Elliot i odvukao je, te jedan ili dva naredna trenutka obilje$ena ovratkom nade ili sve ve%e malodu!nosti" tim je trenucima gorljivo govorio. 2=idjeti vas3, uzviknuo je, 2okru$enu onima koji meni nisu mogli $eljeti ni!ta dobro, vidjeti va!eg brati%a uz vas, kako razgovarate i smije!ite se, osje%ati sve u$asne odobnosti i rikladnosti takve vezeJ :nati da to sigurno $ele sva bi%a koja se mogu nadati da imaju u liva na vasJ Iak i da su va!i osje%aji nesigurni ili ravnodu!ni, razmi!ljati tome kakvu bi jaku ot oru ru$ali njegoviJ ?ije li to bilo dovoljno da od mene na ravi budalu

kakvom sam se činioG Kako sam to mogao gledati bez silne atnjeG ?ije li sam ogled na rijateljicu koja je sjedila iza vas, nije li sje%anje na ono !to je bilo, oznavanje njezina utjecaja, neizbrisiv, nezaboravan dojam o onome !to je uvjeravanje neko% učinilo & nije li sve to bilo rotiv meneG3 2>rebali ste razabrati3, odgovorila je Dnne. 2?iste sad smjeli sumnjati u mene" sve je toliko drukčije, moja je dob drukčija. /ilo je ogre!no jednom o ustiti uvjeravanju, ali sjetite se da je to bilo uvjeravanje na strani sigurnosti, a ne riskiranja. Kad sam o ustila, mislila sam da mi je to du$nost" ali ovdje se nitko ne bi mogao ozvati na osje%aj du$nosti. Kad bih se udala za čovjeka rema kojemu sam ravnodu!na, izvrgnula bih se svim o asnostima i iznevjerila sve du$nosti.3 26o$da sam trebao to shvatiti3, odgovorio je, 2ali nisam mogao. ?isam se mogao osloniti na nedavne s oznaje o va!em karakteru do kojih sam do!ao. ?isam to mogao iskoristiti' bilo je nadjačano, zako ano, izgubljeno u onim ranijim osje%ajima koji su me mučili iz godine u godinu. O vama sam mogao misliti jedino kao o $eni koja je o ustila, koja me se odrekla, na koju su vi!e utjecaja od mene imali svi drugi. =idio sam vas ba! s onom osobom koja vas je vodila u onoj godini čemera. ?isam imao razloga vjerovati da ona sad ima manje u liva na vas. >omu je trebalo dodati mo% navike.3 2Očekivala bih3, rekla je Dnne, 2da vas je moje o ho7enje rema vama moglo o!tedjeti ve%ine svega toga.3 2?e, neJ =age je ona!anje moglo biti samo le$ernost kao osljedica zaruka s drugim čovjekom. Ostavio sam vas u tom uvjerenju, a i ak & čvrsto sam odlučio da %u vas o et vidjeti. 4jutro se moje ras olo$enje romijenilo i osje%ao sam da jo! uvijek imam motiv za ostanak ovdje.3 ?a koncu je Dnne o et bila kod ku%e, sretnija nego !to je itko u tom ku%anstvu mogao zamisliti. >aj je razgovor ras r!io svaku neizvjesnost i na etost, kao i svaki drugi bolni dio jutra, a je onovno u!la u ku%u tako sretna da je morala rona%i smirenje u malo trenutne zabrinutosti da to ne mo$e otrajati. Cazdoblje meditiranja, ozbiljnog i zahvalnog, najbolje je is ravilo sve !to bi moglo biti o asno u tako ushi%enoj radosti" o!la je u svoju sobu, a njezine su ne okolebljivost i neustra!ivost rasle u zahvalnosti za njezinu sre%u. Stigla je večer, saloni su rasvijetljeni, dru!tvo se oku ilo. >o je bilo igranje karata, bila je mje!avina onih koji se nikad ranije nisu

sreli i onih koji su se revi!e često vi7ali & banalna zabava, revi!e brojna za risnost, revi!e malena za raznovrsnost, ali Dnne niti jedna večer nikad nije br$e ro!la. /listava i lju ka u svojoj osje%ajnosti i sre%i, a o %enito su joj se divili vi!e no !to je $eljela ili o tome razmi!ljala, imala je vedre ili obzirne osje%aje za svako stvorenje oko sebe. <os odin Elliot je bio ondje" izbjegavala ga je, ali ga je mogla sa$alijevati. /račni ar Wallis" zabavljalo ju je jer ih je razumjela. Eady )alrym le i gos o7ica 9arteret" uskoro %e joj biti neva$ne ro7akinje. ?ije joj se svi7ala gos o7a 9lay, i nije imala razloga rumenjeti se zbog ona!anja u javnosti svojeg oca i sestre. 4z obitelj 6usgrove, bilo je radosnog čavrljanja savr!ene lako%e" s ka etanom Narvilleom, ljubazan razgovor kao izme7u brata i sestre" s lady Cussell, oku!aji razgovora koje je rekinula redivna s oznaja, s admiralom i gos o7om 9ro5t, sve neobično srdačno i veoma zanimljivo, a ista je s oznaja to nastojala rikriti" a s ka etanom WentMorthom, ne restano je dolazilo do trenutaka komunikacije, a tu je uvijek ostojala nada da %e toga biti jo!, i uvijek s oznaja da je on ondjeJ 4 ravo je u jednom od tih kratkih susreta, dok su oboje navodno bili zaoku ljeni divljenjem lije oj zbirci ku%nih biljaka, ona rekla' 2Cazmi!ljala sam o ro!losti i oku!ala ne ristrano rocijeniti dobro i lo!e, mislim u odnosu na sebe" i moram vjerovati da sam bila u ravu, bez obzira na to koliko sam zbog toga atila, da sam bila osve u ravu kad sam do ustila da me vodi rijateljica koja %e vam s vremenom rirasti srcu. :a mene je ona imala ulogu roditelja. 6e7utim, nemojte me ogre!no shvatiti. ?e ka$em da nije ogrije!ila u svojim savjetima. 6o$da je to jedan od onih slučajeva u kojima savjet is adne dobar log samo na temelju budu%ih zbivanja" !to se mene tiče, sigurno nikad ne bih, u donekle sličnim okolnostima, dala takav savjet. Dli $elim re%i da sam ravilno ostu ila kad sam je oslu!ala, a da sam drukčije ostu ila, vi!e bih atila da sam ostala zaručena nego !to sam atila njihovim razvrgnu%em, jer bi atila moja savjest. 4 smislu u kojem je taj osje%aj do ustiv u ljudskoj naravi, sad si nemam !to rigovoriti" ukoliko ne grije!im, sna$an osje%aj du$nosti nije lo!a osobina jedne $ene.3 Bogledao ju je, ogledao je lady Cussell, a otom o et nju i odgovorio, kao da je mirno romislio' 2(o! ne. Dli ima nade da %e joj s vremenom biti o ro!teno.

=jerujem da %u uskoro biti u njezinoj milosti. ?o i ja sam razmi!ljao o ro!losti i ojavilo se jedno itanje, nije li jedna osoba mo$da bila moj ne rijatelj čak ve%i nego ta damaG (a osobno. Cecite mi, kad sam se u osmoj godini vratio u Englesku, s nekoliko tisu%a 5unti i kad sam dobio za ovjedni!tvo na brodu Eaconia, da sam vam tada isao, biste li mi odgovoritiG /iste li, ukratko rečeno, tada obnovili zarukeG3 2/ih liJ3, glasio je njezin kratak odgovor, ali je ton bio osve jasan. 2)obri /o$eJ3, uzviknuo je. 2Bristali bisteJ ?ije da nisam razmi!ljao o tome, ili to $elio, jer !to bi drugo moglo okruniti sve moje us jehe. Dli bio sam onosan, revi!e onosan da bih o et itao. ?isam vas razumio. :atvorio sam oči i nisam se otrudio razumjeti vas, ili biti ravedan rema vama. >o bi me trebalo navesti da o rostim svima rije nego sebi. 6ogli smo biti o!te7eni !est godina razdvojenosti i atnje. >a je vrsta bola nova za mene. ?avikao sam u$ivati u zadovoljstvu da sam zavrijedio svaki blagoslov !to sam ga dobio. 9ijenio sam sebe na temelju časnih ostu aka i ravednih nagrada. Bo ut drugih velikih mu!karaca3, dodao je uz smije!ak, 2moram nastojati svoj um naviknuti na toliku sre%u. 6oram naučiti rihvatiti da sam sretniji no !to zaslu$ujem.3

>ko mo$e sumnjati u ono !to je uslijediloG Kad se bilo koje dvije mlade osobe odluče vjenčati, ustrajno!%u %e sigurno ostvariti svoj cilj, bez obzira jesu li tako siroma!ni, ili čak tako nerazumni, ili je tako malo vjerojatno da %e biti otrebni jedno drugome. >o je mo$da lo!a ouka za kraj, ali ja vjerujem da je to istina" ako takvi arovi us iju, kako bi ka etan WentMorth i Dnne Elliot, s redno!%u zrelosti uma, svijesti o ravičnosti i jednim neovisnim imetkom, mogli do$ivjeti oraz u sukobu sa svakim eventualnim rotivljenjemG :a ravo su mogli odnijeti mnogo vi!e od onoga s čim su se suočili, jer ih je malo !to uzrujavalo ako se izuzme izostanak ljubaznosti i to line. Sir Walter nije imao nikakav rigovor, a Elizabeth nije učinila ni!ta gore od hladnog i nezainteresiranog dr$anja. Ka etan WentMorth, koji je imao dvadeset et tisu%a 5unti i onako visok olo$aj u svojoj ro5esiji do kojeg su ga mogle dovesti njegove zasluge i aktivnosti, vi!e nije bio ne o$eljan. Sad se smatrao osve dostojnim za udvaranje k%eri budalastog, rastro!nog baruneta koji nije imao dovoljno razuma da se odr$i u situaciji u koju ga je rovidnost dovela, te koji je svojoj k%eri zasad mogao dati samo maleni dio od deset tisu%a 5unti koje joj moraju ri asti nakon njegove smrti. Sir Walter je doista, mada nije imao gotovo nikakvih osje%aja rema Dnne, i nitko nije laskao njegovoj ta!tini, !to bi ga u toj rigodi doista usre%ilo, bio daleko od omisli da je to lo!a rilika za nju. 4 ravo su rotno, kad je če!%e vi7ao ka etana WentMortha,

vi7ao ga o danu i dobro romotrio, zaključio je da %e njegov su erioran izgled biti u rilično dobroj ravnote$i s njezinim su eriornim dru!tvenim statusom" sve to, uz dodatnu omo% njegova zvučnog imena, omogu%ilo je sir Walteru da na okon veoma zadovoljno ri remi svoje ero kako bi u knjigu časti unio bilje!ku o skla anju braka. (edina me7u njima, čije bi rotivljenje moglo izazvati malo ozbiljne tjeskobe, bila je lady Cussell. Dnne je znala da lady Cussell zasigurno na neki način ati jer je shvatila da se mora odre%i gos odina Elliota, te se otruditi kako bi istinski u oznala i bila ravedna rema ka etanu WentMorthu. 6e7utim, to je lady Cussell sad morala učiniti. 6orala se omiriti s time da je ogrije!ila u odnosu na obojicu" da je vanj!tina obojice utjecala na nju" zato !to ona!anje ka etana WentMortha nije odgovaralo njezinim vlastitim zamislima, revi!e je brzo zaključila da ukazuje na osobnost sklonu o asnoj $estini" ona!anje gos odina Elliota savr!eno joj je odgovaralo o svojoj doličnosti i korektnosti, o %enitoj uljudnosti i blagosti, a je revi!e brzo to rihvatila kao dokaz o ravilnim mi!ljenjima i razboritom umu. Lady Cussell nije mogla učiniti ni!ta drugo osim riznati da je bila osve u krivu, te rihvatiti nova mi!ljenja i nade. ?eke osobe osjeduju s osobnost brzog o a$anja, vje!tinu rocjenjivanja karaktera, rirodnu ronicavost, a s time se ne mo$e mjeriti nikakvo iskustvo u drugih osoba" lady Cussell je u tom smislu bila manje nadarena od njezine mlade rijateljice. Dli ona je bila veoma dobra $ena, a ako je njezin drugi cilj bio da bude razumna i ronicava, njezin je rvi cilj bio vidjeti Dnne sretnu. =oljela je Dnne vi!e nego vlastite s osobnosti, a kad je ro!la nelagoda na očetku, nije joj bilo osobito te!ko gajiti majčinske osje%aje rema čovjeku koji %e osigurati sre%u njezinu djetetu. Od cijele obitelji, 6ary je vjerojatno bila najzadovoljnija tim doga7ajem. Iasno je imati udanu sestru, a mogla si je laskati da je uvelike zaslu$na za tu vezu time !to je jesenas zadr$ala Dnne kod sebe, a kako je njezina vlastita sestra zasigurno bolja od sestara njezina mu$a, veoma je dobro da je ka etan WentMorth bogatiji od ka etana /enMicka ili 9harlesa Naytera. 6o$da je donekle atila kad su se onovno na!li na oku u, shvativ!i da je Dnne reuzela rioritet jer je udana starija sestra, kao i vlasnica veoma lije e kočije s reklo nim krovom, ali se mogla radovati budu%nosti koja %e joj donijeti veliku utjehu. Dnne nije mogla očekivati nikakav

4 ercross-hall, nikakvo imanje, ne%e do%i načelo nikakve obitelji, a ukoliko us iju s riječiti da ka etan WentMorth dobije titulu baruneta, ne%e se romijeniti njezin olo$aj u dru!tvu u odnosu na Dnnein. /ilo bi dobro da i najstarija sestra bude jednako zadovoljna svojim dru!tvenim olo$ajem, jer ondje vjerojatno ne%e do%i do neke romjene. 4skoro je do$ivjela oni$enje kad se gos odin Elliot ovukao" nitko rikladan se nakon toga nije ojavio, čak ni da bi razbudio neutemeljene nade koje su s njim otonule. =ijest o zarukama njegove sestrične Dnne zadala je neočekivan udarac gos odinu Elliotu. 4ni!tila je njegov najbolji lan za obiteljsku sre%u, njegovu nadu da %e se obrinuti da sir Walter ostane ne$enja jer bi mu status zeta dao ravo da azi na njega. Dli, mada osuje%en i razočaran, i ak je mogao ne!to učiniti za vlastite interese i vlastiti u$itak. 4skoro je oti!ao iz /atha" kad je gos o7a 9lay tako7er brzo nakon toga oti!la, a otom se ročulo da je njegova ljubavnica u Eondonu, ostalo je očito kakvu je dvostruku igru igrao, te kako je čvrsto odlučio s riječiti da ga jedna re redena $ena ostavi bez nasljedstva. Osje%aji gos o7e 9lay nadjačali su njezine interese, a je radi mla7eg mu!karca $rtvovala mogu%nost osvajanja sir Waltera. 6e7utim, ona tako7er osjeduje s osobnosti, a ne samo osje%aje" stoga se ne mo$e sa sigurno!%u re%i ho%e li njegova ili njezina re redenost izvojevati objedu" ho%e li ga, nakon !to ju je s riječio u namjeri da ostane su ruga sir Waltera, ona svojom lukavo!%u i nastojanjima navesti da je učini su rugom sir Williama. ?e mo$e se sumnjati da su sir Walter i Elizabeth bili !okirani i oni$eni gubitkom svoje dru$ice, kao i otkri%em njezine rijetvornosti. Svakako, imali su svoje va$ne ro7akinje kod kojih su otra$ili utjehu, ali zasigurno osje%aju da je laskanje i ulagivanje drugima, bez laskanja i ulagivanja njima, stanje u kojemu se mo$e samo na ola u$ivati. Dnneinu sre%u, nakon !to se veoma rano uvjerila da lady Cussell kani voljeti ka etana WentMortha onako kako bi trebala, omutila je jedino s oznaja da nema nikakve rodbine koju bi razuman čovjek mogao cijeniti. 4 tome je sna$no osje%ala svoju in5eriornost. Cazlika u njihovu imetku nije bila va$na" zbog toga ni u jednom trenutku nije $alila" ali činjenica da nema nikakve obitelji koja bi ga rikladno rimila i cijenila, nikakva ugleda, nikakva sklada i nikakve dobre volje koju bi onudila kako bi uzvratila

s remnu dobrodo!licu od strane njegove bra%e i sestara, bila je izvor jedine boli u inače osvema!njoj sre%i. ?a njegov je o is mogla dodati samo dvije rijateljice, lady Cussell i gos o7u Smith. 6e7utim, bio je s reman obje ljubazno rihvatiti. 4natoč svim njezinim rijestu ima iz ro!losti, sad je mogao iskreno cijeniti lady Cussell. Bremda nije mogao re%i kako vjeruje da je bila u ravu kad ih je ranije rastavila, bio je ri ravan re%i gotovo bilo !to drugo njoj u rilog" !to se tiče gos o7e Smith, ona je osjedovala različite vrline koje su je re oručivale brzo i trajno. ?jezine nedavne usluge Dnne bile su same o sebi dovoljne, a njihov joj brak nije oduzeo jednu rijateljicu, ve% joj je osigurao dvoje rijatelja. Ona je bila njihova rva go!%a nakon !to su se smjestili u vlastiti dom, a ka etan WentMorth, obrinuv!i se da onovno stekne imovinu svojeg mu$a na Kari skom otočju, i!u%i i djeluju%i u njezino ime, omogav!i joj da se sna7e u svim ote!ko%ama slučaja, ulo$iv!i trud i na or neustra!iva čovjeka i odlučna rijatelja, u ot unosti je uzvratio usluge !to ih je ona ru$ila, ili čak kanila ru$iti, njegovoj $eni. <os o7u Smith nije okvario tako ove%an rihod, uz obolj!anje zdravlja, kao i stjecanje takvih rijatelja s kojima je često rovodila vrijeme, jer njezina je vedrina i mentalna bodrost nisu iznevjerile" dok su te osnovne zalihe dobra ostojale, mogla je rkositi jo! ve%em rirastu svjetovnog ros eriteta. 6ogla je biti izrazito bogata i savr!eno zdrava, a i ak sretna. ?jezina je sre%a roizlazila iz lje ote njezina duha, jednako kao !to je sre%a njezine rijateljice Dnne roizlazila iz to line njezina srca. Dnne je bila oličenje blagosti i osjetljivosti, !to je u ot unosti dolazilo do izra$aja u ljubavi ka etana WentMortha. ?jegova je ro5esija bila jedino !to je njezine rijateljice moglo navesti da o$ele da bude manje osjetljiva" stre nja izazvana rijetnjom budu%eg rata bila je jedino !to je moglo otamnjeti njezinu svjetlost. =oljela je biti su ruga more lovca, ali morala je latiti danak strahu u ravo zbog te ro5esije koja je, ako je to mogu%e, istaknutija o svojim doma%im vrlinama nego o svojoj nacionalnoj va$nosti.

? .ane Au/ten ?

(ane Dusten *Steventon +8. rosinca +@@A. & Winchester +,. sr nja.. bila je rominentna britanska knji$evnica. ?jezini ogledi na $ivot $ena i divno slaganje ironije učinili su ju jednom od najznačajnijih knji$evnica njenog doba, a i dan-danas je njeno !tivo vrlo omiljeno, rvenstveno me7u ri adnicama $enskog s ola. Sa starijom sestrom 9assandrom bila je naročito bliska. (ane se, kao ni 9assandra, nikad nije udavala. (edini ortret (ane Dusten lo!e je obojana skica koju je navodno njena sestra 9assandra načinila, a nalazi se u Eondonu. Osnovno obrazovanje (ane je dobila +@,Q. godine & rvo u OR5ordu a u Southam tonu. Od +@,A. do +@,8. olazila je Fkolu za djevojke u Ceadingu. Stekla je !ire obrazovanje od tada uobičajenoga za djevojke te se ve% rano osvetila isanju, a rva rica objavljena joj je ve% +@,L.. Svoja knji$evna djela izdavala je anonimno zbog čega je, iako vrlo čitana, bila isključena iz va$nih literarnih krugova. Sva njezina

djela ljubavni su romani, isani od utjecajem romantizma u engleskoj knji$evnosti, no (ane nije bila ti ični knji$evni romantičar. Sna$ne emocije u njezinim romanima uglavnom donose o asnost, a mlada djevojka koja vje$ba suzdr$anost rije %e na%i sre%u od one koja bje$i s izabranikom svoga srca. (aneina literarna snaga le$i u ocrtavanju likova, osebno $enskih, delikatnim i nje$nim otezima koji roizlaze iz rirodnih i svakodnevnih incidenata izme7u srednje i vi!e klase. ?jezini likovi, naoko obični, is unjeni su čvrsto%om i recizno!%u. >ako nastoje odr$ati svoju individualnost kroz cijelu radnju, no često su neobojani njezinom vlastitom osobno!%u. S isateljičin ogled na $ivot izgleda dobar, s malim dodatkom nje$ne, ali o!troumne ironije. )obro integrira oglede na ljudsko stanje uz uvjerljivu ljubavnu riču. =eliki dio tenzija u njenim romanima roizilazi iz balansiranja 5inancijskih otreba nas ram drugih roblema & ljubavi, rijateljstva i morala. Djelo @o+ani Cazum i osje%aji *izdana +,++.. Bonos i redrasude *+,+Q.. 6ans5ield Bark *+,+;.. Emma *+,+A.. O atija ?orthanger *+,+,.. nakon smrti 4vjeravanje *Bod tu7im utjecajem. *+,+,.. nakon smrti Kra-a 4jela Eady Susan Watsonovi *nedovr!en roman. Sanditon *nedovr!en roman. .u1enilija >ri sestre Ejubav i rijateljstvo Bovijest Engleske 9atharine, ili odaja Eije a 9assandra

.ane Au/ten 4ana/
)jela (ane Dusten smatraju se va$nim karikama engleskog literarnog kanona. 4če se na sveučili!tima i česta su tema mnogih !kolskih satova i kritika. Coman Cazum i osje%aji visoko je cijenjen te ga i danas roučavaju učenici i studenti, rvenstveno zbog rezentiranja dru!tvene strukture i razvoja likova. Svi su autoričini romani i danas rado čitani diljem svijeta, neovisno o akademskim obvezama, iz čistog u$itka. (edna od ku%a gdje je (ane Dusten $ivjela, u okolici /atha, danas je javni muzej.