1. ENERGIJA 1.1.

Energija kao fizikalna kategorija
Energija - sposobnost sustava da kroz određene procese (promjene stanja) obavi rad ili da preda toplinu. Termodinamika je znanost o energiji (a ne samo o toplini!). Proučava vezu i pretvaranje toplinske energije u druge oblike energije. 1. stavak termodinamike - Energija mo e imati različite oblike! no ne mo e se proizvoditi" - Zakon o održanju (o uvanju! energije" suma energija uvijek je konst. - #$oso%nost $retvor%e (te&ni ka vrijednost! iz jednog oblika u drugi (npr. poten. u kinet.! kinet. u me#an.! me#an. u elekt.! itd.). '. stavak termodinamike - (o$lina $relazi samo s tijela (s$remnika to$line! vi)e tem$erature na tijelo niže tem$erature (s$oso%nost $rijenosa!. (o$lina je energija. - $ tijela ni e temperature na tijelo vi%e temperature toplina prelazi samo uz dovođenje vanjskog rada. &ije mogu'e trajno uzimati toplinu iz jednog spremnika i pretvarati je u me#anički rad .

1.1.1. *$isivanje energetski& $retvor%i (stu$njevi djelovanja energetski& $retvor%i!
-Eksergija (E)" udio energije koji se mo e pretvoriti u bilo koji drugi oblik energije (vr%iti rad). - Anergija (()" energija koja se ne mo e pretvoriti u eksergiju (nemo e vr%iti rad). -Gu%i+i (Eg) - (ermi ki stu$anj djelovanja energetske $retvor%e )jera sposobnosti pretvorbe energije u korisni rad

- ,aksimalni stu$anj djelovanja energetske $retvor%e *io dovedene energije (topline)! koji se mo e pretvoriti u bilo koji drugi oblik energije.

- Eksergijski (te&ni ki! stu$anj djelovanja )jera dobrote te#ničkog procesa

1.1.'. Rad (defini+ija me&ani ki- termodinami ki- rad konzervativne sile!
+a neko tijelo ka emo da obavlja me&ani ki rad , kada se ono giba po putu s pod utjecajem sile-./ koja djeluje u smjeru puta. 0ad je de1iniran kao svladavanje sile na određenom putu. Pri tome sila djeluje tako da tijelu mijenja brzinu ili kompenzira djelovanje drugi# sila koje djeluju suprotno gibanju ili oboje (silutrenja ili silu te e). $ila i put su vektorske veličine! rad je skalarna veličina.

0ad konzervativne sile po zatvorenom putu jednak je nuli.onzervativne sile su one čiji rad ne ovisi o putu ve' samo o početnoj i krajnjoj točki (gravitacijska! elastična i 2oulombova sila).1. #naga (defini+ija i jedni+e! (rzina iskori%tavanja energije ili brzina trans1ormacije energije iz jednog oblika u drugi" 7 slučaju me#aničkog rada (gibanja tijela po nekom putu) razvija se snaga" 8z izraza za potencijalnu energiju snaga se računa kao" .&om.postavljanje sustava vr%i se prema svojstvima njegovi# granica u pogledu na tokove energije i tokove mase. tlak p! volumen 3! temperatura T).postrojenje koje je od okoline odijeljeno i u kojemu se odvija energetska pretvorba (trans1ormacija) .Podjela sustava za pretvorbu energije s o%zirom na unutarnja svojstva" 1.0otv. 1omogen (kemijski sastav i 1izičke osobine u sustavu svugdje iste) '.4. 4./. 1aza" na granicama 1aza osobine se mijenjaju skokovito) . masa m! gravitacija g! brzina v! polo aj ili visina #)! 5.Adija%atski sustav" sustav za pretvorbu energije kod kojeg je razmjena energije preko granica sustava mogu'a samo u obliku rada! dakle %ez razmjene to$line.dovoljno dugo samom sebi! dospjet 'e u stanje ravnote e u kojem njegova sustavna svojstva postaju neovisna o vremenu. . 3nutarnje veli ine stanja opisuju unutarnje ili termodinamičko stanje sustava (npr. 2anjske veli ine stanja opisuju vanjsko ili me#aničko stanje (npr. Pri tome se razlikuju slijede'e vrste sustava" 4. 1eterogen (sastoji se od dva ili vi%e #omogena područja! tzv.Promjena tlaka p i volumena 3 neke djelatne tvari (od stanja 4 do stanja 5) obavit 'e termodinami ki rad" W = ∫ p ⋅ dV 4 5 1. #ustav za $retvor%u energije (zatv. 6dijabatski sustavi mogu biti kako zatvoreni! tako i otvoreni.stanja sustava! . Zatvoreni (ako preko granica sustava nema transporta masa tj toka radnog medija postoji samo razmjena energije) 5..0ne&om. *tvoreni (ako postoji mogu'nost razmjene i energije i mase s okolinom) .adija%atski.preko čiji# granica nema ni toka energije! ni toka materije .-.Ravnoteža sustava" prepusti li se sustav .1. 1. .

emijska . . 0azlika između plime i oseke je od nekoliko centimetara do 4F metara./.to$linska! i $rijelazna Nagomilana energija" akumulirana u materiji (E&) . gradijent +emlje" 4 B=C : DD BmCE a kore . *snovni ($rimarni! o%li+i energije" nagomilana ($oten+ijalnakineti ka.4> Pa)! kidaju se elektroni iz atoma i mije%aju s jezgrama u plazmu! termonuklearna 1uzija vodika. *snovni izvori i o%li+i energije 1. Prema trenutno razvijenoj te#nologiji mogu'e primjene su" toplinske crpke! izvori vru'e vode i pare! te energija su#i# stijena Energija gravita+ije" Posljedica gravitacijske sile između $unca! )jeseca i +emlje! koje utječu na razinu vode u moru (plima i oseka)! uz čega su vezane i mogu'e primjene. gradijent jer se toplinska energija mo e iskoristiti samo ako postoji razlika u temperatuti.na razini molekula" dovođenjem topline molekule mijenjaju brzinu gibanja! a time i nagomilanu energiju.Prosječni temp.Zemlje.gravita+ije! Energija #un+a" 3elika količina topli# plinova! jake gravitacijske sile ubrzavaju atome plinova prema sredi%tu! podi e se unutarnja temperatura (na 4.ineti ka energija 9 rad potreban da se tijelo mase -m/ ubrza:uspori 3nutarnja energija 9 koncentrirana na razini jezgara! atoma i molekula (ermi ka . km) .Aezgra +emlje" rastaljena materija na @@.energija polo aja (potencijalna)! energija kretanja (kinetička)! unutarnja energija 6rijelazna energija: vezana uz proces (EP). .1. ?bično se javljaju dvije plime i oseke tijekom )jesečevog dana i one se nazivaju poludnevne! a postoje i jednodnevne kod koji# se tijekom )jesečevog dana pojavljuje samo jedna plima i oseka.D B=C : DD BmC! visoki temp.5./. *snovni izvori energije (energija #un+a. ?slobođena energija prenosi se prema povr%ini! te zračenjem u svemir! uz opadanje temperatura.. 1.na razini atoma" energija se mijenja promjenom kemijskog spoja Nuklearna (1uzija i 1isija) 9 na razini jezgara 1. Energija Zemlje (geotermalna! 8sti sastav poput $unca! a #lađenjem postupno nastaje +emljina kora (kruti dio debljine @.$naga je 1unkcija vremena jer masa ima ve'u brzinu %to dulje tijelo pada.1.< =) i tlak (na 4. kratkotrajna! pojavljuje se prijelazom oblika nagomilane energije s jednog tijela na drugo (rad! toplina! zračenje) 6oten+ijalna energija 9 posljedica međusobne privlačnosti +emljine mase i mase tijela iznad +emlje! u njenom gravitacijskom polju . = i .. gradijenti u područjima jaki# seizmički# aktivnosti )ogu'e primjene vezane za temp.

efini+ija i $odjela rezervi Rezerve .1.7nutarnje termičke u me#aničku energiju" parne i plinske turbine .*N2EN9IJ*NA8NI (ostali) 1. rasvjetna .1. .Prirodni# oblika energije u prikladnije" isplinjavanje! destilacija .osilna goriva (ugljen! na1ta! zemni plin)! &uklearna goriva *7N*28JI2I . toplinska 9 radijator! kupka za bojenje u tekstilnoj industriji 5.) .Električne u me#aničku i potencijalnu energiju vode" motori i vodne pumpe .3e'inu oblika energije koji se ne obnavljaju mogu'e je nagomilati (uskladi%titi) u $rirodnom o%liku (1osilna i nuklearna goriva). kemijska energija 9 redukcijske pe'i! elektroliza '. NE*7N*28JI2I *78I9I ENERGIJE '.*rvo i otpaci! (iomase i bioplin! 3odne snage! Energija $unčeva zračenja! Energija vjetra! Energija morski# struja i valova! Energija plime i oseke Prirodne oblike energije mo emo podijeliti i na" . 8zuzetak je geotermalna energija ..1.=emijske u unutarnju termičku energiju" izgaranje .=inetičke u me#aničku energiju" vjetroturbine 1.4.'./.$vi kemijski elementi rasprostranjeni su i na +emlji! ali se samo nji#ova koncentracija mo e označiti kao rezerve . .*N2EN9I*NA8NI (1osilna goriva! vodne snage! nuklearna goriva i vru'i izvori) i NE. 3tvr<ene ili otkrivene geolo)ke rezerve dijele se na" a! 7ilan ne ili iskoristive (rezerve utvrđene u le i%tu! a koje se mogu dobiti uz postoje'u te#niku i te#nologiju uz isplativu uporabu) %! Izvan%ilan ne ili neiskoristive (mase u le i%tu koje se ne mogu isplativo iskoristiti s postoje'om te#nikom i te#nologijom! npr. me#anička 9 za stabilne potro%ače! el./.konven+0nekonven+ ! NE*7N*28JI2I .&eposredne pretvorbe u električnu energiju" 1oto'elije ./. 6odjela $rimarni& o%lika energije ( o%n0neo%n.&uklearne u unutarnju termičku energiju" 1isija i 1uzija . mala količina! debljina sloja! velika dubina i sl. 3vod '.rasvjeta >.u$ora%a! Potro%ačima je potrebna korisna energija u jednom od sljede'i# oblika" 4.najče%'e se vr%i vi%e pretvorbi (trans1ormacija) da bi se dobili korisni oblici energijeE mogu'e kombinacije" . motor! transport! parni kotlovi ( eljeznica ) D.1.)e#aničke u električnu energiju" generatori ./.3ku$ne ili geolo)ke rezerve sastoje se od" 1. 6retvor%eni (sekundarni! o%li+i energije (mogu:e $retvor%e! .orisni o%li+i energije ($odjela.Potencijalne energije vode u me#aničku energiju" vodne turbine .Pod rezervama neke iskoristive materije podrazumijeva se dovoljna kon+entra+ija nastala djelovanjem geolo%ki# i 1izikalno-kemijski# 1aktora .

+agrijavanje i su%enje! 5.1. volumen po jedinici mase! v) i temperaturu T.povezuje tri unutarnje veličine stanja za de1iniranje #omogenog procesa" tlak p! volumen 3 (relat.Izgaranje" proces trans1ormacije kemijske energije u unutarnju energiju (neposredna upotreba" za grijanje prostorija! ku#anje! pripremu tople vode! za te#nolo%ke procese kad su potrebne visoke temperature (keramička! metalur%ka! cementna industrija i sl.1.'. ?dgovaraju'e pripremljeno gorivo >. Izgaranje (sagorijevanje goriva! . 8zgaranje čvrstog ugljika = 3vjeti izgaranja" 4. Povoljan omjer mje%anja goriva i zraka D.nosioci energije plinovi izgaranja. 6oten+ijalne rezerve utvrđuju se na osnovi geolo%ki# i geo1izički# podataka i djelomično provedeni# istra ni# radova! a slu e isključivo za planiranje osnovni# geolo%ki# istra ivanja. *estilacija (isparavanje) #lapljivi# sastojaka 9piroliza! D./. 7 lo i%tu treba biti dovoljno visoka temperatura za paljenje goriva 5.)) . = 6ro+es izgaranja" 4. $amo za idealne plinove i realne plinove pri veoma niskim tlakovima termička jednad ba stanja poprima jednostavni oblik" . 8zgaranje #lapljivi# sastojaka! >. (ermi ka jednadž%a stanja i entro$ija -slu i za opisivanje jednostavni# termodinamički# procesa .'. '. *ovoljno vremena za izgaranje '.

6romjene stanja idealni& i realni& $linova .1.4.'.

1.stu$anj djelovanja .'.5.1. . 9arnot=ov kružni $ro+es > o$is.?.rad '.ružni termodinami ki $ro+es > defini+ija.

1.'. *a se biljna tvar ne bi potpuno uni%tila potrebno je njeno pretvaranje u ugljen! tj.'. kameni nastao prije G5<. mrki i lignit nastali prije G<.'.&ajmlađe 1osilno gorivo! no starost nije mjerilo -dozrijevanja/ 4. milijuna godina . .(it pougljenjivanja svodi se prije svega na o%oga:ivanje materije ugljikom! a osiroma%enje du%ikom! kisikom i sumporom . =emijski sastav )aseni udjeli" c I # I o I n I s I p I ca I 1e I mg I J I a K 4 c 9 ugljika! # 9 vodika! o 9 kisika! n 9 du%ika! s 9 sumpora! p 9 1os1ata! ca 9 kalcija! 1e 9 eljeza! mg 9 magnezija! J 9 vlage! a 9 pepela Pojavljuju se u elementarnom stanju ili u kemijskim spojevima. god. Lornja ogrjevna mo' #g .?d posebne grupe %iljaka koje su rasle u močvarama. 3gljen i treset '. 6ostanak I karakteristike ugljena . mil. god.Posljedica je nastanak 4 vrste ugljena" treset. mil. poslije na jugu) 5. *u%ik! vlaga i pepeo su negorivi dijelovi! 5.mrki i kameni -. $ougljenjivanje bez prisustva kisika i mikroorganizama! a to znači da se pretvaranje izvodilo u mirnoj staja'oj vodi . prije na sjeveru i >@ mil.lignit. godina (do H.arakteristike ugljena 4.8zmjena biljne organske tvari i njezino pretvaranje u ugljen odigrava se pod utjecajem biolo%ki#! 1izikalno-kemijski# i geolo%ki# činilaca! koji su se mijenjali kroz vrijeme (temperatura! tlak! kemijske karakteristike i količina vode).

=oličina topline koja se oslobodi potpunim izgaranjem (oslobađanjem kemijske energije) 4 kg ugljena uz uvjet da se produkt izgaranja o#ladi do temperature koju su imali gorivo i zrak prije izgaranja uz pretpostavku da je sva vodena para kondenzirala D. =oličina #lapljivi# sastojaka" ovisi o vrsti ugljena! a pojavljuju se u obliku plinova ili para pri ugrijavanju.'. $adr aj pepela" količina neizgorivi# sastojaka po kg ugljena. 3$ora%a ugljena 3$ora%a ugljena .+a lo enje u parnim kotlovima ve'eg učina danas se upotrebljava ugljen u onakvom obliku kakav dolazi iz rudnika (rovni ugljen)! jer ga prije upotrebe ionako treba samljeti u ugljenu pra%inu.'.) treba imati određenu granulaciju! pa se mora sortirati. 6odjela ugljena .Preostali sitni ugljen upotrebljava se u kotlovima ve'eg učina.7gljen koji 'e poslu iti u druge svr#e (lo enje u kotlovima malog učina! lo enje u pojedinačnim lo i%tima u ku'anstvima! za koksiranje itd. . ?sim toga ugljen se upotrebljava i za proizvodnju plinova različitim postupcima. <. . *onja ogrjevna mo' #d 0azlikuje se od gornje samo za toplinu kondenzacije vode #d K #g . 9 5H P! plinski ugljen 5N-D@ P plameni ugljen Q D@ P #lapljivi# sastojaka. F.'. (itno utječe na vladanje ugljena prilikom izgaranja.P! mr%avi ugljen 44-4>P! kovački ugljen 4@-4NP! masni ugljen 5./. '. =oličina vlage u P su#e supstance '. Oto je ve'i udio #lapnjivi# sastojaka! potreban je ve'i volumen prostora za izgaranje uz bolji dovod zraka.5!@ M(H!ND<M# I J) B)A:kg gorivaC gdje je" # 9 maseni (postotni) udio vodika! J 9 udio vlage H!DN< BkgC . .vode nastaje izgaranjem 4 kg vodika >. =oličina ugljika u P su#e suspstance" glavno obilje je kvalitete ugljena! a su#a supstanca se dobiva se nakon odbijanja #lapljivi# dijelova i pepela. @.Podvrste kamenog ugljena (ovisno o sadr aju #lapljivi# sastojaka)" antracit 4.

6ostanak i karakteristike nafte i $rirodnog $lina 6ostanak . .+a metalur%ku industriju od velike je va nosti proizvodnja metalur%kog koksa! %to je jedna od mogu'i# trans1ormacija ugljena za koju se mo e upotrijebiti samo ugljen određeni# svojstava. 2nR5nI5 para1inski ugljikovodici (lančane veze atoma ugljika) 2nR5n-5k na1tenski ugljikovodici (prstenaste veze) 2nR5n-Fk aromatski ugljikovodici (prstenaste veze) .$irova na1ta i prirodni plin smjese su različiti# ugljikovodika! čije se molekule sastoje uglavnom od ugljika (2) i vodika (R)! a katkad od spojeva s du%ikom (&)! kisikom (?) i sumporom ($) .'. =emijski sastav &a1ta i plin uglavnom se sastoje od tisu'a para1inski# (alkalni#)! na1tenski# (ciklopara1inski#) i aromatski# ugljikovodika. '.arakteristike 4.Procesom %itumeniziranja u mirnoj vodi s malim količinama kisika! uz određenu temperaturu i tlak (deseci milijuna godina) .4.Pri određenim tlakovima i temperaturama pojedini spojevi prelaze iz plinovitog u teku'e agregatno stanje i obratno . Rezerve ugljena ( osnovno ! '.1.7 nalazi%tima mogu biti u plinovitom! teku'em! pa i čvrstom agregatnom stanju .. =oksiranjem ugljena proizvodi se i koksni plin koji slu i kao gorivo.masti i ugljiko&idrata kao ostatka niskorazvijeni& %iljni& i životinjski& $lanktona i %akterija koje su ivjele u vodi ili u moru./. )eđusobno se razlikuju po broju ugljikovi# atoma! načinu vezivanja i zasi'enosti vodikom.&astali su od naslaga organiski# tvari" %jelan evina./. Nafta i $rirodni $lin '.

3reli%te Temperatura kod koje pojedini ugljikovodik prelazi iz teku'eg u plinovito stanje. Povr%inska istra ivanja zavr%ena 4NF. . $peci1ična gusto'a ?mjer mase i volumena koju ta masa zaprema.2ijena ugovorno (F.etode %u)enja . 7u)enje se vr%i kemijski i elektri ki! pri čemu se danas mjeri 5.neposredni okoli% 9r$ljenje 1.Ekonomisti i geolozi se ne sla u. plin u na1ti (do 5..trenutno se koriste računala i D* te#nologija (D...7u)enje najve:a $re$reka istraživanju .6reko '-5 km $ose%no veliki tlak (mjesta s $retežno $rirodnim $linom! .otpore stijene ispunjene slanom vodom BS:mCE 0v 9 otpor vode BS:mCE 0np otpor stijene dijelom ispunjene na1tom ili plinom pored vode BS:mCE P 9 poroznost stijene (od .P bu%enje i @. do 4)! Pv 9 dio pora ispunjen vodom )etode za tra enje i određivanje rezervi na1te" .djelotvorno samo kod solnoklinasti# le i%ta .T vi%e sondi) -na moru je bu%enje 4. Lornja ogrjevna mo' #g (kao kod ugljena) =oličina topline koja se oslobodi potpunim izgaranjem (oslobađanjem kemijske energije) 4 kg na1te uz uvjet da se produkt izgaranja o#ladi do temperature koju su imali gorivo i zrak prije izgaranja uz pretpostavku da je sva vodena para kondenzirala D. pri čemu je nepotpuno istra eno ispod povr%ine.P priprema za crpljenje .:m! a za bu%enje 5.:m .T! obrada podataka i strukturni geolozi .P)! pr.po ari! . 4.Geofizika" varija+ije gravita+ije (@-@@1! . 0np:0s K Pv-5 gdje je 0s . k.! do 4N@@.potrebna snaga za crpljenje 4@.=od tra enja se i danas koriste 6rc#ievi zakoni otkriveni 4N><.Nesre:e na %u)otinama . 6um$anje neo$&odno $rije ili kasnije.metode %u)enja i +r$ljenja nafte (raženje nafte i $rirodnog $lina . (raženje. *onja ogrjevna mo' #d (kao kod ugljena) >.Ldje je" n prirodan brojE kI4 broj prstenova ugljika 5.#eizmolo)ka zvu na istraživanja .. U:m) . . 0s:0v K P-5 5.. 0ezultati istra ivanja su javno dostupni. @.P)! prirodni plin iznad na1te (oko >. k. do 5 m:dan .-ak veličina. 6rimarno +r$ljenje ($rirodna eru$+ija!" ucementirana čelična cijev (4H cm)! eksplozije otvaraju rupe (F-45 T 5!@cm)" #idro1rakturiranje! gelovi! pjena i drugo '.'.3rlo su nepouzdane! pa pri tra enju kao jedina sigurna metoda ostaju brojne bliske bu)otine .@. #ekundarno +r$ljenje ($os$je)ivanje dotoka!" $omo:u du%inski& sisaljki voda (do F.princip jasan! ali ne i interpretacija ./. '.P).od D. eksplozivom ..#idrogensul1id R5$ (otrovan kao i #idrogen cijanid) .koristi se od 4ND.T je1tinije .

8z prirodnog plina najče%'e se u degazolina ama odvajaju lak%i ugljikovodici! ako i# sadr i prirodni plin! a preostali se Wsu#iW prirodni plin upotrebljava kao gorivo i kao sirovina u industriji. .P nu no" .P djelotvorno u posebnim prilikama ali skupo i rizično) .Petrolej uglavnom za rasvjetu! te pogon plinski# turbina! osobito turbomlazni# aviona). 3$ora%a (derivati! nafte 3$ora%a nafte i $rirodnog $lina" $irova se na1ta ne upotrebljava u prirodnom obliku! ve' se podvrgava postupku destila+ije i naknadnim sekundarnim postupcima (ra1inerije sirove na1te) kako bi se odijelili derivati nafte" 4. zraka i paljenje! sumporna kiselina!) .potapanje parom .potapanje s 2?5 ili 2? (otopljenim u vodi) .$rednji derivati slu e za pogon dizelski# motora i kao ekstralako lo ivo ulje u ku'anstvima. laki! srednji i te%ki kapljeviti derivati./.0a1inerijski plin (metan! eten! etan i vodik! ogrjevne mo'i od oko @>!> )A:mD) kao najlak%i plinoviti produkt na1te! te ukapljeni plin (propan! butan! ogrjevne mo'i od oko >>!> )A:mD) upotrebljavaju se kao goriva u lo i%tima./. &e%to dramati no novo (e1ikasno i je1tino) nije za o ekivatiA '.Vaki derivati (benzini) smjesa su laki# ugljikovodika para1inskog! aromatskog! ole1inskog i na1tenskog reda! a slu e za pogon benzinski# motora s unutarnjim izgaranjem! ?tto motori) .Te%ki derivati rabe se u lo i%tima i parnim kotlovima./. . .potapanje deterd entom (malo! za tanje slojeve) . . +a iscrpljivanje preko koe1icijenta ektrakcije od F. ukapljeni plin! D. ra1inerijski plin! 5.$ve navedene metode su razvijane dugo i s $uno nov+a. .vatra (utisk.7tiskivanje 2?5 predstavlja izbor kada niti jedna druga tercijarna metoda nije dobra . .$vaka metoda ima svoju optimalnu primjenu .?sim toga u ra1inerijama se proizvodi niz drugi# energetski# i neenergetski# proizvoda.. .potapanje teku'im butanom ili propanom (4. (er+ijarno +r$ljenje ($odizanje $linom!" ?mjer između pridobivene na1te i ukupni# rezervi naziva se koe1icijent ekstrakcije i na njega se mo e utjecati pasivnim metodama (dodatnim bu%otinama! pove'anjem dubine i obnovom bu%otina) te aktivnim metodama (me#anička ekstrakcija! u%trcavanje vode! plinova! kao i termičke metode).

/.4. Rezerve nafte i $rirodnog $lina ( osnovno ! .'.

.N i 4>M4. Bisija (defini+ija i $rimjer 3'/C ili (&'/'! Bisija . Nuklearna goriva '. .Izoto$ 3='/5 jedino je nuklearno gorivo koje se $ojavljuje u $rirodi! no u prirodnom uranu ima ga samo @-EF.4.Prirodna nuklearna goriva (radioaktivni nizovi) za fisiju su uran (3! I torij ((&!.Emisijom jo% jednog elektrona (beta zračenje s vremenom poluraspada od 5!D dana) neptun prelazi u stabilni plutonij (vrijeme poluraspada 5>.zavr%avaju olovom (5.'.Pri raspadu izotopa urana 7-5D@ oslobađa se prosječno 5!@ neutrona! te se istovremeno dio nuklearne energije pretvara u toplinu.4.1. .N! . godina) . 6lutonij se dobiva od 7-5DH zračenjem neutronima reaktoru . .F H5Pb! 5..isijska lančana reakcija ostvaruje se slo%odnim neutronima koji izazivaju ras$ad drugi& jezgara.N god..< H5Pb i 5.Plutonij se dobiva iz izoto$a urana 3='/C koji je glavni sastojak prirodnog urana (DD-/F).!<M4. .) .*ogoročni razvitak iskori%tavanja nuklearne energije zasniva se na umjetnim nuklearnim gorivima" $lutonij 6u='/D i izoto$ urana 3='//..3rijeme poluraspadaT4:5 K >!@M4. 3ran ('/C D'3 i '/5 D'3! i (orij ('/' D@(&! .&akon %to 7-5DH pri#vati neutron n! postaje 7-5DN koji emitira gama zrake! a nakon emisije elektrona (beta zračenje s vremenom poluraspada od 5@!@ min) pove'ava se broj protona te postaje neptunij &p-5DN.H H5Pb) .

5.7ran kao nuklearno gorivo mo e biti u svojem $rirodnom o%liku ili kao o%oga:eni uran.isijska lančana reakcija ostvaruje se slo%odnim neutronima koji izazivaju ras$ad drugi& jezgara. 8akovodni reaktori 5.)eđutim! u prosjeku raspadom jezgre 7-5D@ nastaje 5!@ neutrona. 7savr%eni reaktor #lađen ugljičnim dioksidom (6L20 9 6dvanced L20) 4. *$lodni reaktori Pove'anje kori%tenja urana do F. puta . '. (e)kovodni reaktori 4. 1.$amostalno odr avanje raspada jezgara zasniva se na pojavi da se nakon raspada jedne jezgre pojavi najmanje jedan neutron sposoban izazvati raspad jezgre. 4.N A.ater 0eactor) /.0 9 (oiling . ..=lasi1ikacija prema nuklearnom gorivu. Vakovodni reaktor s vodom pod tlakom (P.!54F jedinica mase ili oko . 3$ora%a urana kao nuklearnog goriva &uklearna energija! prema dana%njem te#ničkom razvoju! trans1ormira se u unutra)nju energiju nositelja energije (1isija)! a zatim u me&ani ku i elektri nu energiju pomo'u $arni& tur%ina i elektri ni& generatora. D.4.F P 7-5D>. 3isokotemperaturni plinom #lađen reaktor (RTL0 9 Rig# Temp. . . 6odjela nuklearni& reaktora Nuklearni reaktori .ater 0eactor) 5. 5.Pritom nuklearni reaktori $reuzimaju funk+iju $arni& kotlova. . oplodnom reaktoru koristi se prirodni i oboga'eni uran! ali i osiroma%eni uran (mogu'e i iz ostali# reaktora . 0eaktor #lađen ugljičnim dioksidom (L20 9 Las 2ooled 0eactor) 4. . Grafitni reaktori 4.=od 1isijske lančane reakcije energija se pojavljuje najvi)e kao kineti ka energija novi# izotopa! potom neutrona i energija zračenja #amo manji dio $retvara se u unutarnju termi ku energiju! Primjer" -5D@ ima 5D@ atomski# jedinica mase! a u energiju se pretvara samo .4. .!4P mase te pri tome daje energiju od H5M4. .kojima je to -istro%eno gorivo/) pripremljen kao oplodni materijal uz pove'anje iskori%tenja goriva za oko F.5. '..4.0 9 Pressurized ..4. Vakovodni reaktor s kipu'om vodom ((.!<45 P 7-5D@ i . '.Vančana reakcija (nekontrolirana) je ispunjena u atomskoj bombi! koja je u prvoj izvedbi bila izgrađena od čistog 7-5D@. 7 reaktoru s oboga'enim uranom smjesa 7-5DH i 7-5D@! ali s ve'im postotkom 7-5D@ nego u prirodnom uranu.4.moderatoru (sredstvu koje kontrolira lančanu reakciju 9 usporava neutrone) i prema ras&ladnom sredstvu.=ontroliranje lančane reakcije se vr%i moderatorom (sredstvo koje usporava neutrone)" pri stavljanju reaktora u pogon 1aktor multiplikacije kQ4! rad reaktora kK4! obustavljanje kX4.4. puta. 8an ana reak+ija i kontroliranje ./.!.Vančana reakcija (nekontrolirana) je ispunjena u atomskoj bombi! koja je u prvoj izvedbi bila izgrađena od čistog 7-5D@. 7 reaktoru s prirodnim uranom smjesa" NN!5H5 P 7-5DH! .D. (roj raspadnuti# jezgara rast 'e po zakonu 5n! gdje je n broj sukcesivni# raspada (broj generacija neutrona). L20) '.'.

5.4.'. Rezerve urana i stanje nuklearni& reaktora u svijetu .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful