You are on page 1of 2

Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu Nositelj kolegija: Tomislav Janovi,prof.dr.sc.

Studentica: Valentina Asanai

Shema izlaganja iz kolegija Filozofija uma i kognitivna znanost DESCARTESOV DUALIZAM (Meditacije o pravoj filozofiji (II. i VI. meditacija) o o 1. DESCARTESOVA EPISTEMOLOGIJA fundacionalist CILJ: pronai temelje na kojima se znanje da sagraditi Nastoji sintetizirati sigurnost spoznaje i znanje o vanjskom, fizikom svijetu to to znai biti siguran u neto? o biti nesposoban sumnjati o Ono u to smo sigurni mora biti nedvojbeno (nesumnjivo) METODIKA SUMNJA o Sumnja u sve (metafizika skepsa) o Metoda kojom Descrtes eli doi do sigurne i valjano utemeljene spoznaje, do istine (vs. skeptika sumnja) o Cilj: Ukoliko se neka vjerovanja, ili potencijalno sva vjerovanja pokau dvojbenima, tada ih se tretira kao lana, kriva, netemeljima znanja o OSNOVNE SUMNJE: Sumnja u osjetila (npr. perceptivne varke) Sumnja u vanjski svijet ARGUMENT IZ SNA - Za stvari za koje vjerujemo da imamo znanje, a koje se nalaze u vanjskom svijetu, jednake su onim stvarima

koje sanjamo, o onima o kojima imamo iskustvo (Kako znamo da ne sanjamo?) ARGUMENT ZLOG DEMONA - Sve to vjerujemo i znamo (vjerujemo da znamo) moda je djelo nekog zlog demona koji nas konstantno obmanjuje i vara te eli da naa dosadanja vjerovanja i znanja koja posjedujemo i za koja mislimo da su istinita uistinu i jesu takva. (ukljuuje i sumnju u matematike istine) (Kako moemo biti sigurni da nas zli demon ne vara?) Sumnja u matematike istine Jedina nesumnjiva stvar, od koje se dolazi razmiljanjem, racionalnom intuicijom, a koja je sama po sebi istinita je da mislim, dakle, jesam ARGUMENT IZ VOSKA (VOSAKARGUMENT) Zamislimo li komadi voska koji posjeduje odreena fizika svojstva poput okusa,mirisa, oblika, veliine,itd. PrimIjetit emo da isti vosak, u blizini vatre, mijenja svoja odreena svojstva. S obzirom na to, vosak nema vie isti miris, oblik, veliinu,itd. Ipak, ostajemo uvjereni da je rije o istom vosku, bez obzira to su se, pod okolnostima topline neka njegova fizika svojstva promijenila. Kako to znamo? Tako to smo racionalnom intuicijom (ne gledanjem) doli do znanja da je vosak protena tvar koja zauzima odreeno mjesto u prostoru i vremenu te koja se pod razliitim okolnostima mijenja

2.

DESCARTESOV DUALIZAM

Supstancija samo stvar koja tako postoji da joj za postojanje nije potrebna nikakva druga stvar (to je Bog). Svakoj takvoj stvari pripada jedan bitan atribut, kao to je to duhu miljenje, a tijelu protenost. RES COGITAS

o o o

stvar koja misli (miljenje kao glavno distinktivno obiljeje) Nepromjenjiva, ne-fizika Ukljuuje sposobnosti zamiljanja (razmatranja slike ili oblika tjelesne stvari),htijenja (volje), razumijevanja i osjeajna

RES EXTENSA stvar koja zauzima odreen prostorni i vremenski kontekst (protenost kao glavno razlikovno obiljeje) Ograniena oblikom, fizika Spoznatljiva osjetilima Potaknuta od strane drugog tijela Promjenjiva (primjer sa voskom)

Ali kako Bog nije prijevaran, bjelodano je da on nije dao te ideje, niti sam neposredno, niti posredstvom kojega drugog stvora, u kojemu njihov predodbeni realitet nije sadran intrinzino, nego samo eminentno. I jer mi naprosto nije dao nikakvu sposobnost da to spoznam, nego naprotiv veliku sklonost da vjerujem kako one potjeu od tjelesnih stvari, ne vidim kojim bi se nainom moglo razumjeti da on nije prijevaran ako bi one potjecale od nekog drugog izvora a ne od tjelesnih stvari. Zato tjelesne stvari egzistiraju.

ZAKLJUAK Descartes u svojem djelu razvija metodu koja e ga dovesti do sigurnosti spoznaje pa tako onda i znanja (metodika sumnja Strategijom metodike sumnje dolazi do zakljuka da jedino to je nesumnjivo je da postoji res cogitas (vs. res extensa) Pomou pronalaenja rjeenja problema interakcije due i tijela dolazi do dokaza o egzistenciji materijalnih stvari te pogreivosti ljudske prirode.

Pitanje interakcije due i tijelca Prema Descartesovu miljenju mi smo nematerijalni umovi te prema tome ne postoji takvo neto kao to je to nae tijelo koje bi, zdravorazumski bilo posrednik izmeu vanjskog svijeta te nae vlastite mentalne svijesti. S obzirom na to, Descartes smatra da mi, kao mislee stvari meusobno smo u interakciji jedino s idejama Idejama, koje su reprezentacije predmeta vanjskog svijeta, koje su iskustvene i neovisne o naem pristanku da ih posjedujemo o Problem zlog demona i problem drugih umova

Egzistencija materijalnih stvari poiva na vjerovanju da osjetilne ideje potjeu od vanjskih stvari i da je Bog jamstvo toga Budui da su ideje, s kojima je razum u interakciji, neovisne o njegovom pristanku, njihov izvor (uzrok) ili aktivna sposobnost mora biti neto razliito od mislee tvari Takvo neto, prema Descartesovom miljenju, ona se moe jedino nalaziti u nekoj drugoj supstanciji koja je razliita od mislee supstancije. To je ili neko proteno tijelo ili Bog ili neki drugi plemeniti stvor u kojem je eminentno sadran predodbeni realitet ideja osjetilnih stvari.